Zrilic, S. - Djeca s Posebnim Potrebama u Vrticu i Nizim Razredima Osnovne Skole - Skripta 1

- DJECA S POSEBNIM POTREBAMA U VTIĆU I NIŽIM RAZREDIMA -OSNOVNE ŠKOLE (Smiljana Zrilić) UVOD 1. Djeca s teškoćama (Salamanca 1994 – mantalni, motorni, senzorni, soc- emoc razvoj): - djeca sa sniženim intelektualnim sposobnostima -

autistična djeca slijepa i slabovidna djeca gluh i nagluha djeca djeca s poremćajima govora, glasa i jezika djeca s motoričkim poremećajima i kroničnim bolestima djeca sa smetnjama u ponašanju djeca s poremećajem pažnje djeca sa specifičnim teškoćama u učenju

2. djeca s posebnim potrebama – djeca s teškoćama + darovita djeca - kompetentnost učitelja (seminari, praćenje literature, uzrci oštećenja, metodika) - najjače izraženo izoliranje od strane vršnjaka u dobi adolescencije Dobra praksa ovisi o: -

dobri odnosi među učiteljima i stručnim suradnicima dobra komunikacija diferencijacija zahtjeva raznoliki modeli učenja tretiranje djeteta kao pojedinca kvalitetna pomagala koordinator sa djecu sa PP

TKO SU DJECA S POSEBNIM POTREBAMA -Svako dijete koje ima teškoće u učenju znatno veće od svojih vršnjaka zbog čega trebaju OO podršku i darovita djeca koja postižu natprosječen rezultate (vlastite sposobnosti, motivacija, vanjski poticaji) kojima je potrebna posebna OO podrška Orijentacijska lista: 1. 2. 3. 4. 5.

oštećenje vida oštećenje sluha poremećaji govorno – glasovne komunikacije i specifične teškoće u učenju tjelesni invaliditet i kronične bolesti mentalna retardacija 1

6. poremećaji u ponašanju uvjetovani organskim faktorima ili progredirajućim psihopatološkim stanjem 7. autizam 8. postojanje više vrsta i stupnjeva teškoća u psihofizičkome stanju

Promjene u pristupima O i O djece s posebnim potrebama -U prošlosti su se djeca s posebnim potrebama smještala u specijalizirane ustanove gdje su se osposobljavala sa život sebi sličnima (tzv. kategorizacija) Pozitivne strane kategorizacije: -

planiranje tretmana zaštitnički odnos bolja komunikacija među stručnjacima mogući posebni oblici obrazovanja usmjeravanje pozornosti javnosti

Negativne strane kategorizacije: -

naglašavanje djetetovih nedostataka postavljanje niskih ciljeva nisko samopouzdanje i odbacivanje od druge djece stigmatizacija se teško briše mogućnost krivog svrstavanja (npr djeca iz drugih kultura) opravdanje za izdvajanje djece iz redovnih razreda

Deklaracija o pravima čovjeka 1948. –demokratizacija obrazovanja Deklaracija o pravima osoba s mentalnom teškoćom 1971., UN Konvencija o pravima osoba s posebnim potrebama 1975., UN Konvancija o pravima djeteta, 1989., UN -

deklaracija i konvencije utječu da se obrazovanje ozakonjuje kao integrirano školovanje djece s teškoćama i djece bez teškoća (Hrvatska 1980.)

Salamanca 1994. UNESCO: obavezno pružanje prava djetetu na obrazovanje Svako dijete ima jednake karakteristike, interese, sposobnosti i potreba učenja Obrazovani probrami i sistemi moraju biti implementirani i sačinjeni kako bi mogli odgovoriti potrebama (crtica iznad) Djeca s pp moraju imati pristup redovnim školama sa pedagogijom djeca u centru Redovne škole sa integracijom ruše predrasude, omogućuju obrazovanje za sve, itd. Učenici s pp – RH propisi: 2

Pravilnik o osnovnoškolskom OiO učenika s teškoćama u razvoju (članci 4, 5,6, 7,10) Pravilnik o upisu djece u osnovnu školu (članci 1, 2, 9) Pravilnik o broju učenika u redovnom i kombiniranome razrednom odjelu u osnovnoj školi (članci 3, 4, 7) Pravilnik o osnovnoškolskome OiO darovitih učenika HNOS, Nacionalni plan i program za OŠ NOK Postupak pedagoške opservacije - Kada potrebe djeteta nisu uočene prije dolaska u školu, a ako je teškoća uočena ranije (npr vrtić), roditelji donose kompletnu dokumentaciju - Ako je uočeno prije polaska u vrtić: - Inicijalni intervju s roditeljima radi prikupljanja podataka prije uključivanja u vrtić - Uključivanje u skupinu primjereno vrstii težini oštećenja - Opservacijas djeteta u skupini i upoznavanje s mogućnostima funkcioniranja i ograničenja djeteta - Izrada induvudualnog programa - Longitudinalno praćenje djeteta, na temelju toga korekcija i nadopuna programa Zahtjev za opservacijom pokreće: roditelji ili povjerenstvo, opservacija najdulje traje 3 mjeseca Cilj opservacije: bolje upoznavanje učenika te njegovih potencijala, sposobnosti, ograničenja (…) radi izrade programa školovanja i uklučivanja u socijalnu grupu Opservacijski program uključuje: -

Praćenje uspješnosti Izbor metoda i rada s djetetom Praćenje psih, fiz, soc i čuvstvenih osobina djeteta Suradnja roditelja i učitelja Vrijeme trajanja opservacije

Za ostvarenje ped. opservacije: -

Uvažavanje ped, standarda Učitelj ne početnik u profesiji Pedagog, psiholog i specijalizirani suradnici u školi Pedagog koordinator Podrška roditelja Opservacija u različitim situcijama Rezultate opservacije promatrati kroz ukupne spoznaje o djetetu Pažljivo donositi zaključke

Nakon opservacije se predlaže model školovanja ili se izrađuje prilagođeni program sa individualiziranim postupcima i dodatnom pomoći rehabilitacijskih stručnjaka (ako škola nema stručnjake, na raspolaganju su joj mobilni timovi)

3

Modeli školovanja učeinka s pp u redovitom školskome sustavu 1. Individualizirani OO programi (= IP) - Primjena metoda koje podupiru pp djeteta - Stupnjevito pružanje pomoći - Pojedinačno zadavanje zadataka - Usmena provjera ili davanje mogućnosti učeniku - Zajedničko planiranje rada s djecom - Dovoljna glasnoća, preciznost, jasnoća - Zahtjevi s obzirom na prostor - Specifična oprema i materijali Individualizirani programi imaju različite razine, i imaju ciljeve, sadržaje, metode, rokove, vrednovanja i osobe zadužene za provedbu. Izrađuje ih učitelj i stručni suradnici pri čemu roditelji pp djeteta trebaju biti upoznati. Omogućava i Bonus nastavu (zamjenske aktivnosti) Etape rada IP: inicijalna procjena, određenje predmeta i sadržaja i njihovog usvajanja, vremenske dimenzije, izbor metoda i postupaka, sredstva i pomagala, evaluacija. IP – naučiti ih učiti, motivirati, iskoristiti potencijale. -

2. Prilagođeni OO programi Sadržajna i metodička prilagodba Izrađuje se za predmete u kojima dijete ima teškoće Obuhvaća sadržaje koje dijete može savladati Posebno se izrađuje za svakoga učenika Učitelji i stručni suradnici, a vijeće ga usvaja Ocjenjuje se opisno i brojčano (1-5) o uspješnosti savladanog programa Dostupan roditelju

Učitelj mora smanjiti -

obaveze: Izdvaja one sadržaje koje učenik može savladati Obogatiti sadržaje primjereno zahtjevima Uklučiti sadržaje koji će olakšati razumijevanje i usvajanje gradiva

Dijelo nastavnog programa koji učenici ne mogu savladati idu po posebnom nastavnom planu i programu učenika s mentalnom retardacijom Potrebno ga je dovršiti u rujnu i usvojiti ga na vijeću te priložiti u dnevnik Uvjeti: Utvrditi realnu razinu, odrediti godišnji cilj, utvrditi pp učenika, utvrditi opseg i vrijeme, objektivne kriterije, stručnjake, Za kvalitetu: interdisciplinarnost, trajno stručno usavršavanje, kontinuirana i dobra suradnja s roditeljima, stalna pomoć i potpora stručnjaka Didaktičko – metodička podrška 4

Kompetencije odgajatelja i učitelja u radu s djecom s pp Radi stvaranje pozitivnog ozračja, sigurnosti u uspjeh, prihvaćenosti i poštovanja. Zadaci učitelja: -

Uočavanje i prepoznavanje teškoće Temeljito proučavanje dokumentacije o teškoći Pravilan pristuo djetetu Priprema druge djece Premanentno obrazovanje Suradnja sa stručnjacima Suradnja s roditeljima i roditeljima druge djece DJECA I UČENICI S OŠTEĆENJEM VIDA

Gubitak vida odnosi se samo na one teškoće koje se ne mogu ispraviti odgovarajućim pomagalima. Omjer takvih učenika u školskoj populaciji je 1:1000. Učenik koji uz pomoć pomagala vidi na jedno oko se u obrazovnom smislu ne smatra osobom oštećena vida. Slijepe i slabovidne osobe se uključuju u redovite odgojno-obrazovne programe ukoliko nemaju izražajnijih dodatnih smetnji. Za slijepu i slabovidnu djecu je sluh primarno osjetilo te su tako i metode rada usmjerene na slušnu percepciju. Ona mogu ravnopravno sudjelovati u svim aktivnostima te ih je vrlo važno uključivati u njih. Uz slušnu percepciju, vrlo važna je uloga taktilno-kinestetske percepcije. Oštećenja vida po svome uzroku mogu biti endogena ili egzogena. Endogena su nasljedne anomalije koje se mogu manifestirati u bilo kojem životnom razdoblju, a pod egzogena spadaju fizička oštećenja oka. Oštećenja također razlikujemo na slabovidnost i slijepoću. Slabovidna osoba je ona koja na svom boljem oku uz najbolju moguću korekciju ima 10-40% ostatak vida dok je slijepa osoba ona koja ne razlikuje svjetlo od tame. Najčešće anomalije vida su dalekovidnost, kratkovidnost, astigmatizam, strabizam, dikromazija, monokromazija i daltonizam. Učenici oštećenog vida mogu imati određene teškoće u kognitivnom razvoju (posebice apstraktno mišljenje). 24% slijepih osoba kao dodatnu teškoću imaju mentalnu retardaciju. Također mogu imati teškoće na području motorike(teškoće u oblačenju, zakopčavanju i slično) te komunikacije. Najčešći simptomi koji mogu ukazati na smetnje vida uključuju često trljanje rukama, okretanje lica i pogled u stranu, napeto tijelo, podizanje lica i gledanje prema gore. Za vrijeme čitanja također se mogu primijetiti simptomi oštećenja vida kao što su konstantno treptanje, mijenjanje položaja knjige, nepažnja za vrijeme čitanja, pokrivanje ili zatvaranja jednog oka, naginjanje glave u stranu, škiljenje prilikom čitanja i slično. Kako bi se pomoglo slabovidnim učenicima u školi potrebno je prikladno osvijetliti učionice, pozicionirati učenika što bliže nastavniku i ploči. Nastavnik mora sav sadržaj iznositi izražajnim 5

govorom, konkretnim, preciznim i kratkim uputama. Važno ga je uključiti u sve aktivnosti razreda te imati na umu da dodir i sluh zamjenjuju vid kao glavno osjetilo. U obrazovanju slijepih važnu ulogu ima Braillovo pismo koje se sastoji od 6 ispupčenih točaka u raznim pozicijama na debelom kartonu pomoću kojih se mogu napraviti 63 znaka i razmak. Tih šest točaka se sastoji od dvije okomice te se u lijevoj okomici pobrojane točke 1, 2, i 3, a u desnoj točke 4, 5 i 6. Brailleovo pismo se smatrama temeljem pismenosti i uspješnog obrazovanja slijepih. Kao važan dio odgojno – obrazovnog procesa svakog djeteta, a tako i onih s oštećenjima vida, naglašava se igra. Kod djece s oštećenjem vida važno je kroz igru razvijati osjetila sluha, njuha, dodira te okusa.

Preporuke za rad sa slijepim učenikom -

-

-

-

Metoda usmenog izražavanja – učitelj mora biti siguran da ga učenik dobro čuje te da koristi gramatički pravilan govor, mirnog tona, čist po izgovoru te dobre intonacije i ritma Metoda razgovora – učitelj treba provjeriti koristi li primjerenu predodžbu riječi te mogu li povezati sadržaj izgovorenog sa stvarnim iskustvom učenika. Pojmovi s vizualnim konotacijama normalno se upotrebljavaju u komunikaciji s učenicima oštećena vida te se je potrebno da je učitelj pri davanju uputa konkretan, precizan i kratak Metoda pisanih i ilustrativnih radova – djetetu se treba osigurati plan ploče na klupi napisan Braillovim pismom te se sadržaji trebaju izgovarati glasno i jasno. U višim razredima se uvode prijenosna računala prilagođena slijepima gdje obavljaju svoju pismene zadatke i spremaju pismene radove Metoda demonstracije – pri demonstirranju učitelj treba koristiti stvarni predmet o kojem govori a zatim reljef, crtež ili sliku. Demonstrirani predmet se daje učeniku u ruke uz dodatno pojašnjenje i dovoljno vremena za percepciju ostalim osjetilima Metoda tiskanih radova – slijepi učenici koriste materijale tiskane na brailleovom pismu te mogu koristiti audio knjige Metoda laboratorijskih radova – slijepi učenici individualno uvježbavaju manipulaciju predmetima, alatima i instrumentima. Rad u grupi se provodi uz pomoć učitelja ili videćih učenika, a za rad u prostoru izvan učionice potrebno je osigurati pomoć vodiča za kretanje i upoznavanje prostora DJECA I UČENICI S TEŠKOĆAMA SLUHA

UZROCI   

PRENATALNI – prije rođenja; 60% slučajeva PERINATALNI – za vrijeme poroda i 2 tjedna nakon rođenja; 10% POSTNATALNI – tokom života; 30% slučajeva; upale uha, gnojni meningitis, mehaničke povrede… 6

MOGUĆI UZROCI OŠTEĆENJA SLUHA      

rubeola majke virusna oboljenja porođajne traume visoka temperatura u prvim mjesecima života nekontrolirani lijekovi traume

VRIJEME NASTANKA OŠTEĆENJA   

PRELINGVALNO – oštećenje u dojenačkoj dobi PERILINGVALNO – oštećenje u razdoblju intenzivnog usvajanja govora POSTLINGVALNO – oštećenje nakon usvajanja govora i jezika

GLUHOĆA -

stanje u kojem je gubitak sluha preko 90 dB ni upotrebom aparata ne može percipirati glasovni govor percepcija se odvija vizualno ako je gluhoća uslijedila u prelingvalnom stadiju moguće je razviti govor uz pomoć stručnjaka

PRELINGVALNA GLUHOĆA -

govorni i znakovni jezik česta odstupanja u govoru poput intonacije, padeža, glagolskih vremena…

NAGLUHOST -

BLAGA – (20 – 40 dB) – povučenost, izdvajanje iz skupine, često

-

zapitkuje i traži ponavljanje priče UMJERENA (41 – 60 dB) – selektirano slušanje, usporen razvitak govora TEŠKA (61 – 90 dB) – potrebna slušna i govorna rehabilitacija za razvoj govora, čitanje s lica i usana

UMJETNA PUŽNICA (kohelarni implantant) -

električna stimulacija slušnog živca ugrađuje se u unutarnje uho

ZNAČAJKE PONAŠANJA I PSIHIČKIH PROCESA PREPOZNAVANJE -

previsok glas; bez intonacije naginjanje prema zvuku 7

-

slab izgovor riječi zapitkivanje, traži ponavljanje povlačenje iz društva teže usvajanje pojma jednine, množine i roda osjećaj manje vrijednosti grubost, agresija ili povlačenje u sebe

UČENIK S OŠTEĆENJIMA SLUHA U OSNOVNOJ ŠKOLI -

velika uspješnost savladavanja redovnih programa odstupanja na npr. diktati, pjevanje, slušna analiza, strani jezik

METODIKA -

paziti na vidljivost i osvjetljenost lica; licem okrenut učeniku provjeriti je li vas učenik razumio govoriti umjereno i razgovijetno ponavljati poruke pokret, slike, crteži pratiti emocionalni i socijalni razvoj

POSEBNOSTI RADA -

koristiti tehnologije koje pospješuju nastavu za učenika pružiti učeniku osjećaj zajedništva, obratit pažnju na njegove socijalne

-

vještine osigurati primjerenost nastavnih sredstava, metoda i pristupa suradnja sa surdopedagogom (npr. iz SUVAG-a)

DJECA I UČENICI S POREMEĆAJIMA GOVORA, JEZIKA i GLASA

JEZIČNI KALENDAR -

dijete spontano uspostavlja komunikaciju od rođenja 3. mj. spontano vokalizira, guguće 6. mj. predkanoničko brbljanje 8. i 10. mj. pojava kanoničkog sloga nakon 10. mj. kanoničko brbljanje 12. – 15. mj. prva riječ (holofraza) 18. – 24. dvočlani iskaz 24. – 36. pojava gramatički smislenih rečenica 36. – 48. usvojena gramatička osnova nakon 60. mj. kvalitativne promjene u gramatičkoj strukturi

8

GOVOR – proces izvođenja glasova i glasovnih sinteza simboličke vrijednosti putem govornih organa. POREMEĆAJI GOVORA -

ARTIKULACIJSKI – teškoće u izgovoru glasova; supstitucija, izostavljanje glavosa (RAZLOZI: pokretljivost govornih organa, tromost artikulatora,

-

teškoće u slušnoj percepciji…) POREMEĆAJI FLUENTNOSTI – mucanje i brzopletost

MUCANJE – najsloženiji i najdugotrajniji poremećaj govora u kojem normalni tijek govora je prekinut ponavljanjem ili produljivanjem govornih zvukova, slogova riječi -

NEGATIVNE POPRATNE POJAVE zamjena riječi oklijevanje, zastoji, pauze strah od govora tikovi poremećaji disanja znojenje, crvenilo… emocionalna nestabilnost smanjena koncentracija izbjegavanje vizualnog kontakta VAŽNO JE ne rugati se, oponašati ga ili dopustiti drugima da to čine smirenim i tišim tempom mu se obraćati ne inzistirati na govoru uputiti pravovremeno logopedu

BRZOPLETOST – kaotičnost govora, brzi prijelazi s misli na drugu, ubrzani tempo govora, nemogućnost razreda osnovnih ideja i javljaju se s poteškoćama koncentracije

POREMEĆAJI GLASA - odsutnost ili odstupanje u foniranju, odnosno zvučnosti govora -

neprimjerena visina glasa prekidani uzdasima neprimjerena kvaliteta glasa neprimjerena glasnoća, rezonancija i trajanje

9

JEZIČNI POREMEĆAJI JEZIK – sustav artikuliranih glasovnih oblika – fonema koji se povezuju u riječ -

razlikujemo teškoće u EKSPRESIJI (izražavanju) i teškoće u

A) B) -

RAZUMIJEVANJU EKSPRESIJA semantičko znanje oskudno neadekvatna gramatička razina uglavnom uredna komunikacijska razina, bez dobrog oblikovanja teškoće čitanja, pisanja i učenja RAZUMIJEVANJE ne razumijevanje verbalnih uputa teškoće u razumijevanju pisanog teksta

POSEBNE JEZIČNE TEŠKOĆE -

kašnjenje u razvoju jezika teško uočljivo i prikriveno ostavljaju dojam lošeg znanja teškoće i u pisanom i govornom izražavanju, te u matematici nema poznatih organskih uzroka verbalne i neverbalne sposobnosti izražavanja ne odgovaraju kronološkoj dobi

OBILJEŽJA: -

teško slijede uzročno-posljedične veze često pozornost daju detaljima, a ne bitnom često i poteškoće izgovora vokabular je oskudan i često pogrešan (šlapuče – papuče…) teškoće u memorijskim funkcijama

ČITANJE I PISANJE -

sporo, otežano, netočno teškoće u razumijevanju pročitanog sporo pišu

POREMEĆAJI GOVORA TAHIFEMIJA – brzina artikulacije glasova je povećana, nerazumljivost BRADILALIJA – govor produžen, usporen, trom i nespretan AFONIJA – nemogućnost stvaranja osnovnog glasa 10

SIGMATIZAM – neispravan izgovor s,z,c,š,č,dž,đ; zamjena sa T i D ROTACIZAM – izgovor glasa R LAMBDACIZAM – neispravan izgovor L i LJ KAPACIZAM I GAMACIZAM – poremećaji K i G; zamjena sa T i D ETACIZAM – poremećaj samoglasnika E

DJECA I UČENICI SA SNIŽENIM INTELEKTUALNIM SPOSOBNOSTIMA MENTALNA RETARDACIJA -

IQ 70 ili 75 i niže deficit u adaptivnom funkcioniranju (komunikacija, skrb o sebi…) nastalo prije 18. godine (razlikuje se od demencije i sl.) Snižene intelektualne sposobnosti odražavaju se kao ograničenja u intelektualnom funkcioniranju ali i adaptivnom/socijalnom ponašanju

UZROCI -

PRENATALNI – kromosomske aberacije, razvojne malformacije, vanjska

-

oštećenja PERINTALNI – krvarenja, hipoksija… POSTNATALNI – infekcije, traume, trovanja (duševni poremećaji, uskraćivanje razvojne stimulacije)

SINDROM FRAGILNOGA X -

najčešći uzrok nasljedne mentalne retardacije na dugome kraku x kromosoma dolazi do oštećenja

SIMPTOMI -

hiperaktivnost, poremećaj pažnje, autistične crte ponašanja izbjegavanje kontakta očima dobra komunikacija samo privrženim osobama specifičnosti u obradi informacija

RAZINE MENTALNE ZAOSTALOSTI LAKA (IQ 55-70) 11

-

bez utjecajnih teškoća u razvoju potpuna integracija prilagođen program za matematiku, hrvatski i prirode i društva

UMJERENA (IQ 40-55) -

moguće naučiti vještine i ponašanja potrebna za svakodnevni život školovanje u posebnim uvjetima i obavljaju određene poslove u

-

zaštićenim uvjetima mogu se brinuti za sebe uz pomoć)

TEŽA (IQ 20-40) -

pomoć i podrška tokom cijelog života moguće naučiti komunicirati

TEŠKA (IQ