Zlato i Novac u Istoriji 1450-1920 - Pierre Villar

PIE

JESTI

Vreme koje živimo smatramo izuzetnim. Ako ne drugim, ono je izuzetno svešću o izuzetnosti. Nesumnjiv je udeo moderne wnetničke, filozofske i naučne misli u toj izuzetnosti, u svesti o izuzetnosti. Moderni analitički duh ne otkriva samo nove činje­ nice, on ih istovremeno i stvara, postaje činjenica. Uprkos parcijalizaciji na sve uže domene, moderna misao nam ipak donosi jedinstvenu viziju sveta i čoveka u njemu. Ova biblioteka, pružajući našem čitaocu najnovija dela iz različitih disciplina, uspostavlja nove mostove, pokazuje da diferencijacija i integracija ljudskih aktivnosti idu uporedo, da one nisu divergentne već komplementarne. Zbog toga nije nimalo čudno što se u istim koricama, pod istim amblemom, nalaze eseji, studije, rasprave iz filozofije, antropologije, psihologije, sociologije, nauke, knjige o proQlemima pojedinih umetnosti ili knjige koje osvetljavaju duhovnu tradiciju Istoka. l kad je reč o tajnama s onu stranu teleskopa i mikroskopa, i kad nas užasavaju prostori ili nas užasava samo to užasavanje, i kad smo u dijalogu sa svetom ili sa samim sobom, i kad je predmet misli svet ili sama misao, i kad smo u sazvežđu prirodnih nauka ili u sazvel:đu umetnosti, uvek je prisutan pregor da se odgonetne ista zagonetka. Odgonetajući prirodu, čovek odgoneta sebe, jer su i pesma i naučni opit isti izazov svetu. Zajednička su postala pitanja fizike i metafizike. . ~njige ~ve biblioteke su izvor znanja i podsticaJ za misao. One nam ne donose definitivne odgovore, ne odgovaraju da bi ukinule pitanja već da. ~! postavile nova; uče nas da se pitamo: ImenUJUCI svet, one ga i vrednuju. Kritične i p~ema so~s~v«;n~j kritičnosti, identifikujući sadašnJOSt, .anticipiraJU budućno!>t. Suočavaju nas sa duhovmm, moralnim i psihološkim problemima sayremenog čoveka; otkrivajući nove prostore za ničim

;;ć!0 Pe~~;e~~iv~~z~~~~kj~j~P~~~iv~če0~~~a~~d~: Ie~r~Jea:t od ovih knjiga istovremeno je i kritik~

'"-------N O L I T

------.....J

BIBLIOTEKA

SAZVEŽĐA

99 UREDNIK

MILOS STAMBOLIC

l:HTEZ NA KORICAMA: DUSAN RIS'l'IC • RECENZENT: Dr DltAGO ROKSANDIC • TEHNICKI UREDNIK: ZARKO ROSULJ • KOREKTOR: SVETLANA DRAMLIC • IZDAVAC: NOLIT, BEOGRAD, TERAZIJE 21 • STAMPA: BIROGRAFIKA, SUBOTICA STAMPANO U 3.000 PRIMERAKA 1990. GODINE

ISBN 86-I9-01835-3

PIERRE VILAR

ZLATO I NOVAC U POVIJESTI 1450-1920

NOLIT • BEOGRAD

1990

Na~";lov

originala

PIERRE VILAR

OR ET MONNAIE DANS L'HJSTOIRE 1450-1920 :['; Flammarion, Paris, 1914.

PREVELI

Dr IVO GOLDSTEIN (I-XVIII poglavlje)

Dr DRAGO ROKSAND!C (XIX-XXXVI poglavlje)

Ova knjiga je objavljena uz pomoć francuskog Ministarstva za kulturu i komunikaciju.

ZLATO I NOV AC U POVIJESTI 1450-1920

UVOD

Ovu knjigu nije napisao monetarni ekspert, a ni ekonomist. Napisao ju je historičar. On ne želi davati savjete Međunarodnom monetarnom fondu. Ne želi sugerirati čitaocu da kupuje ili prodaje zlato ili dolare. Tekst koji ćete čitati bio je u početku niz :predavanja, »esej u kojem su se studentima objašnjavala pitanja i problemi vezani uz novac tokom povijesti«.l Znači li to da ova knjiga nema nikakve veze sa suvremenošću? U jednom malom radu o Novcu i njegovim mehanizmima Pierre Berger se nije ustručavao napisa tP: "Da bi se shvatili monetarni problemi često je potrebno istraživati pojedinačne povijesne činjenice i čitave cjeline. Bez prezira prema historiji, navedeni smo zaključiti da pretjerana odanost istraživanju prošlosti riskira da postane izvor zbrke za ispravnu analizu sadašnjosti, barem na području novca i kredita.« 2

Marx je bio drugačijeg mišljenja, jer su mon~­ tarne Bnalize obično model teoretske rasprave naJdublje povezane s poviješću. Navest ćemo i drugi pri~jer, svježiji i potpuno drugačijeg ideološkog 1 Pf('daYanja na

sm·bonnei

1965--G7.

1 Ber~Pr P .. La monnaie et se.~ mćcrmi.~me.~. Pa1·is. PUF Qll,.rehabilitaciju"" kvantitativne teorij ea. Da li naše vrijeme nalikuje više 16. stoljeću nego što se čini? Do koje će mjere točnost kvantitativne teorije ovisiti i o stupnju naivnosti na kojem je formulirana? Zlato i srebro su stigli i sve se u Evropi izmijenilo, kaže nam Earl Hamilton za 16. i 17. stoljeće. Sve će se izmijeniti, kažu u 20. stoljeću, ako znamo stvoriti ili iskoristiti novac, dati ili uskratiti kredit. U ovakvim oblicima, koji mogu biti i historičarska inter.pretacija i monetarna praksa, simplifikatorske su sugestije opasne. Istinski je problem u stupnju slobode čovjeka nasuprot onome što sam 3 A. Chabert. Structure economique et theorie monćtalre, Paris, 1956. 33-38. M. Fricdmann, 111/la!ion et .syshimcs monetaircs (Dol/a,·s lind De/icits, Prentice Hall. Nl'w .Jcrsl'y, HIGH). u~p. 1. U1o: .. za rchabilitaeiju kvantitativne teorije novca...

ZLATO I NOVAC U POVIJESTI

ll

stvara. Velika Otkrića ili otvaranje kalifornijskih rudnika nisu ništa manje čovjekovo djelo nego li škotske banke ili ploča za izradu novčanica. Iluzorno je vjerovati da je realni predmet zla~o .. sre~ro ..-:-_pritiskao ljude, a da oni nisu reagirah, 1 da ]e c1sb monetarni, nematerijalni znak. nji~a bezrezervno potčinjen. Realizam protiv nominal~zma. Stare su raspre umnogome opteretile filozofske pretpostavke, zato jer se monetarne kontroverze njima ne rješavaju. Marx je ironično govorio o tome u svom prvom razmišljanju o novcu: ...u parlamentarnoj debati o bankovnim zakonima Sir Roberta Peela od 1844. i 1845. godine, Gladstone je primetio da čak ni ljubav nije zaludila tolike ljude kao mozganje o suštini novca. Govorio je Bt·itancima o Britancima. Nasuprot tome, Holanđani koji su, i pored Pettyeve sumnje, odvajkada raspolagali ,nebeskim oštroumljem' u novčanim spekulacijama, nisu nikada traćili to oštroumlje na spekulacije o novcu .... 1 Moći ćemo pridodati da Spanjolci, najnesretniji od svih u upravljanju svojim blagom, ukoliko su i pustili puno krvi! suza i znoja5 da bi iz »Indije-« stiglo srebro kao dragocjenost, pustili su o srebru kao novcu more tinte. Spanjolski arhivi 17. stoljeća kriju više ~pismenih podnesaka~ nego što ih je primio Međunarodni monetarni fond. J edan pikarski roman - Sepavi Đavao - uvodi lik ~arbitra«. toliko zaokupljenog svojom borbom protiv rastuće inflacije da je pišući uništio oči, ali nastavlja pisati jer to ne primjećuje. Ipak, »arbitrizam-« je već dug~ prisutan na ovom području. Svaki zamah grozmce za novcem uzrokuje žalovanje za potiskivanjem ••Slobodnog mišljenja« i ~otvorenih pisam~« k~je :potpisuju najučeniji profesori kao samouki naiVCI. Cak 1 1963, jedan' je pariški izdavač specijaliziran za ekonomska izdanja mogao izdati knjigu koja se ovako predstavt Prema našem izdanju: K. Marlcs, Prilog kritici politlčlte elwnomlje, u Izdanje, Beograd 1960, 56. ~ Usp. o tome, str. 155.

PIERRE VILAH

12

!ja

(točno

čaju

je da je pisac objavio i Ponašanje u slu-

automobilskih

nesreća):

»Mislili smo da. dok je novac dobro svih, bilo bi oportuno svakoga suočiti s monetarnim problemima, koji

se u datom trenutku

nameću

s pravnog i ekonomskog sta-

jališta ...

Kao i pravda, novac je potreba svih, i mora ulije-

\'Bti povjerenje. On ima istu vrijednost u džepu siromaha i bogataša - jedina je razlika u količini (sic)_... r;

O, da! U količini . . . I, kao što reče Tomas de Mercado, daleki preteča marginalizma, »razlika u pravi razliku u procjeni«, u smislu da 100 Iranaka, »Starih« ili ,..novih«, u džepu klošara i u džepu milijardera nemaju baš istu »vrijednost«, ni istu subjektivnu »procjenu«. To nameće jednu od prvih tajni novca, takozvani egalitaristički ..glasač­ ki listićrobi«. Ali, što mu je pomoglo da ne bude »roba~~? Istinu govoreći, uspostavljanje kapitalističkih odnosa zahtijevalo je da bude ono što je bio. Naime, da li je imao ono što je za kapitalizam jedan postojano stabilan novac? Nasljednici čovjeka koji je prije 2000 godina stavio sitniš na kamate. mogli su, nakon dugo vremena, a da ništa ne čine, staviti čitavu proizvodnju pred tu jedinstvenu, nametnutu obavezu. Svaki tehnički napredak snižava vrijednost proizvedene robe, on stalno snižava cijene. Ako je novac jedinstven i stabilan, on neprestano obeshrabruje poduzetnike i prodavače, za koje je atmosfera rasta najpogodnija. Ako se rentijeri i zaposleni - u smislu kapitalističkog načina mišljenja spontano boje obezvređivanja novca, shvaćamo i da dužnici, poduzetnici i prodavači obezvređivanje novca vrlo neodređeno žele. Naravno, svaka je kata-

ZLATO l

NO\.AC U PO\.IJESTI

15

strofa i~ključena (neke su od njih, kao u Njemačkoj 1923. bile potaknute suviše teškim dugovima). Ovi pozitivni aspekti - nikako neophodni, ali vrlo preporučljivi - smanjivanje vrijednosti novca kako bi kapitalizam funkcionirao, e da bi se time stvarao optimalan ritam - 20. je stoljeće napokon preuzelo odgovornost da takva načela i proglasi. Protiv »·pasivnih rentijera« (i manje diskretno protiv zaposlenih) igra se uloga .. dinamičnog dužnika«, I, prilično čudno, argumenti za to potraženi su daleko u povijesti i posebno, u povijesti plemenitih metala. Simiand je vjerovao da je pronašao tajnu suvremenog napretka u pozitivnim slučajevima meksičkog srebra i kalifornijskog zlata. Keynes je hvalio ••stimulativne« efekte velikih antičkih, srednjovjekovnih i suvremenih detezaurizaoija, te rudarskih otkrića. Tako je, krajem razdoblja u kojem je monetarna misao puna prezira prema zlatu, uskrsnuo mit plemenitih metala. Keynes je 1930. predložio historičarima da sumersku civilizaciju objasne zlatom iz Arabije, veličinu Atene srebrom Lauriona, onu Rima Aleksandrovim odnošenjem perzijskih riznica, a srednjovjekovno nazadovanje evropskog zapada - .... siromaštvom•• plemenitih monetarnih metala.8 Fernand Braudel je u jednom glasovitom član­ ku 1946. godine napisao: >~Rezimirajmo: prve godine 16. stoljeća: sudansko su zlato Portugalci već skrenuli s direktnog puta prema Sredozemlju, i ono što se našlo na novim putovima prema Indijskom oceanu. I kao slučajno prva talijanska renesansa vene, opada i nestaje ... Tridesete godine: dolaze u Evropu metali iz Amerik~, prenošeni preko Seville. I isto, kao slučajno, Spanjolsk& jača i razvija se ... Veliki put na kojem s~ dijeli mapa jest oceanski. Put iz Lareda do A:?versa. ~~~ putem ne prestaju stizati valovi s Paktola. ~OJI natai?aJu Istovremeno sušnu Spanjolsku i bogatu flandrtJSku ze~lJU. . To je trajalo dok se taj dotok DIJe prekmuo. Tada je Anvers počeo padati, a Medina del Campo se počela gasiti. Tada Lyon prestaje biti blještavi grad SaJmova,

8 Usp. dal:le, str. :J3.

16

PIEHRE VILAR

a Flandrija se odvaja od Spanjolske. Ali, nasuprot tome, tada postaje važan pomorski put od Barcelone do Genove. Tada španjolski novac 06Vaja cijelo Sredozemlje, a on sam produžava svoj napredak do polovine 17. stoljeća. Do onog trenutka kada, možda privučen u pravcu Manille, možda ga privlači sve naprednija Amerika, i bijeli metal prestaje preplavljivati Mediteran, a preko njega i Enopu. Opadanje, nazadovanje. Stanje se popravlja krajem 18. stoljeća, tek novim pritjecanjem novčanog bogatstva. Dolazi zlato iz brazilskih rudnika. Iz Mines generales. Tako se usklađuju poglavlja svjetske povijesti. U l'itmu mitskih metala ... !'

Cudesna freska koju moramo zapamtiti na početku knjige posvećene temi: zlato, novac, povijest. Ovo je bolje dokumentiran dramatizam nego li grč­ ko-rimska razmišljanja Keynesa. Naime, Hamilton i Chaunu su o španjolskom srebru, Magalhaes Godinhlo o portugalskom, a Frederic Mauro o brazilskom zlatu, te sam Fernand Braudel o mediteranskim kretanjima, a na temu odnosa povijest - novac, iznijeli više od pukih napomena: tu su istraživanja, gomila brojki. Ali brojka ne istjeruje uvijek pomamnu magiju plesa metala: ••Srebro se vadilo u Americi, a Spanjolska ga je loše i raširilo se po cijelom svijetu, piše Frank Spooner. Evo reala na Sredozemlju... Evo ih u Marseilleu, Li vornu, Veneciji. Stavljeni u zapečaćenu burad, odašiljani su na Levant ... Evo ih u luci Aleksandrije, u sirijskom Tripoliju, a ?.atim prema gradovima u unutrašnjosti - Aleppa, Damask, Kairo, Bagdad . . . Malo nepažnje, ponovno će­ mo ih već naći u Indiji, u Kini ...... 10 čuvala.

Jako volim malo nepažnje. Ona simbolizira vrlo dobro prolaznost, nestalnost novca. Sve o njemu ovisi, a on ne ovisi ni o čemu. Uza sve to, čudno je to za novac-predmet, za metalni novac. Da li je metal na ljude 16. stoljeća imao izvanekonomsku, privlačnu snagu, zasnovanu na menta~itetnim, možda i psihoanalitičkim strukturama. a ~ F. Braudel, Monnaies et civi!isatlons. De l'or d11 SO!Hfull d l'argent d'Amerlque, Annales, 1946, 22. 11 F. Spooner, L'li!conomle mondiale et les frappes monerafres en France. Paris 1956. 25.

ZLATO [ NOVAC U POVIJESTI

17

zapravo ~rimjerenu našem vremenu? Historičar se ne usuđuJe ništa reći, na to se odvažuje filozof. . ... ... Zn~I(O':i ~az~jene...,. p~še Michel Foucault, »jer om zadovolJ~V&JU. zelJU, zasmvaJu se na crnom, opasnom, pr