Zavrsni Rad - Upute i Primjer

UČILIŠTE IZVOR USTANOVA ZA OBRAZOVANJE ODRASLIH ZAGREB, Zinke Kunc 2/Lastovska 2a/II

UPUTE

ZA IZRADBU I OBRANU ZAVRŠNOG RADA

Zagreb, 2012.

Izradba i obrana završnog rada obavlja se na temelju Pravilnika o izradbi i obrani završnog rada1.

I. OPĆE UPUTE 1. Završni rad polaznikov je uradak čijom se izradbom i obranom provjeravaju, vrjednuju i ocjenjuju polaznikove strukovne kompetencije određene razine sukladno razini kvalifikacije koju stječe. 2. Cilj je izradbe i obrane završnoga rada provjera, vrjednovanje i ocjenjivanje postignutih strukovnih kompetencija polaznika, stečenih obrazovanjem prema propisanim stručno-teorijskim i praktičnim dijelovima nastavnih planova i programa, čime stječu završnost u upisanome obrazovnom programu te uvjete za uključivanje na tržište rada. 3. Završni rad predstavlja polaznikovu samostalnu stručnu obradu izabrane teme.

II. IZRADBA ZAVRŠNOG RADA 4. Završni rad sastoji se od izradbe završnog rada (u daljnjem tekstu:Izradba) i obrane završnog rada (u daljnjem tekstu: Obrana). Izradbom i obranom završnog rada polaznik pokazuje stupanj usvojenosti teorijskog i praktičnog znanja, samostalnost u radu i sposobnost služenja stručnom literaturom i elektroničkim izvorima podataka. 5. Temu Završnog rada polaznik izabire u dogovoru s predmetnim nastavnikom struke koji će tijekom Izradbe i Obrane biti njegov mentor. Polaznik je dužan pisani dio Izradbe, koju je prihvatio mentor, predati u urudžbeni zapisnik ustanove najkasnije 10 dana prije Obrane.

1

Pravilnik o izradbi i obrani završnog rada („Narodne novine“, broj 118/2009.).

1

6. Izradba se sastoji od uratka koji može biti: -

projekt,

-

pokus s elaboratom,

-

praktični rad s elaboratom,

-

složeniji ispitni zadatak,

-

ili sličan uradak usklađen s nastavnim programom.

7. Nakon izbora teme, polaznik na konzultacijama predlaže mentoru nacrt ili strukturu Završnog rada. Na prvim konzultacijama treba navesti popis literature i druge izvore podataka koje namjerava koristiti pri izradbi Završnog rada. 8. Mentor zajedno s polaznikom, definira precizan sadržaj i strukturu Završnog rada te daje detaljne informacije polazniku o postupku izradbe i obrane rada. Tijekom Izradbe, u vrijeme dogovorenih konzultacija, mentor stoji na raspolaganju za pomoć u slučaju eventualnih nejasnoća te daje savjete oko pisanja rada i dodatnih izvora literature. 9. Završni rad polaznik izrađuje samostalno, ali ima pravo i obvezu pohađati redovite konzultacije s mentorom. Mentor prati rad polaznika i pomaže mu savjetima, a može zahtijevati doradu, izmjenu ili dopunu Završnog rada. Polaznik je dužan postupiti prema mentorovim uputama i primjedbama. 10. Pisani dio Izradbe rada se piše na računalu i ispisuje na bijelom papiru A4 formata. 11. Pisani dio Izradbe sadrži od 12 do 20 stranica, s time da naslovna stranica, tekst zadatka, sadržaj, prilozi i dodatci ne ulaze u ovaj broj.

III. OBRANA ZAVRŠNOG RADA 12. Obrani Završnog rada može pristupiti polaznik: – koji je uspješno završio zadnju obrazovnu godinu strukovnoga obrazovnog programa i – čiju je Izradbu mentor prihvatio i za nju predložio pozitivnu ocjenu. 2

13. Dva primjerka pisanog dijela Izradbe koju je prihvatio mentor (s potpisom mentora na zadnjoj stranici), polaznik je dužan predati u urudžbeni zapisnik ustanove najkasnije deset dana prije obrane rada. Završni rad se predaje u mekom ili spiralnom uvezu. Jedan primjerak dobiva mentor, koji se nakon usmene obrane čuva u dosjeu polaznika. Drugi primjerak zadržava polaznik za sebe i donosi ga na Obranu rada. 14. Polaznik prezentira završni rad u obliku obrane ili javnoga nastupa pred povjerenstvom za obranu završnoga rada. Obrana, u pravilu, traje do 30 minuta, a sadrži usmenu prezentaciju ili prezentaciju u programu Power Point. Nakon obrane, prezentaciju snimljenu na CD-u učenik ostavlja mentoru. Prijava Obrane 15. Polaznik prijavljuje Obranu ustanovi, prijavnicom za Obranu. 16. Obrana Završnog rada se odvija pred tročlanim povjerenstvom, čiji je jedan član polaznikov mentor. 17. Tijekom Obrane vodi se zapisnik o Završnom radu kojeg potpisuju predsjednik i svi članovi povjerenstva. Ocjena završnoga rada 18. Izradba, Obrana te opći uspjeh iz izradbe i obrane završnoga rada ocjenjuju se ocjenama: -

odličan (5),

-

vrlo dobar (4),

-

dobar (3),

-

dovoljan (2)

-

i nedovoljan (1).

3

19. Polaznik je s uspjehom izradio i obranio završni rad kada je i iz Izradbe i iz Obrane ocijenjen prolaznom ocjenom. 20. Opći uspjeh iz izradbe i obrane završnoga rada aritmetička je sredina ocjena Izradbe i Obrane. Svjedodžba o završnome radu 21. Polazniku koji je obranio završni rad izdaje se svjedodžba o završnome radu. 22. Svjedodžba o završnome radu je isprava kojom se potvrđuju stečene strukovne kompetencije i završetak srednjega obrazovanja u strukovnome programu. 23. Svjedodžbu o završnome radu izdaje ustanova, a potpisuje ju ravnatelj ustanove.

IV. STRUKTURA I DIJELOVI ZAVRŠNOG RADA Struktura Završnog rada predstavlja logično raspoređivanje tema u manje cjeline (glave, poglavlja, dijelove ) ovisno o opsegu rada. Dijelovi završnog rada 1. Naslovna stranica 2. Tema/tekst zadatka 3. Sadržaj 4. Uvod 5. Razrada teme 6. Zaključak 7. Literatura 8. Prilozi

4

Naslovna stranica - sadrži osnovne podatke (o ustanovi, naslovu završnog rada, nazivu predmeta, nazivu teme, mentoru, polazniku, mjestu i godini), - mora biti odgovarajuće oblikovana i nikad se ne numerira, - naslov označava temu pa treba biti što precizniji, informativniji i što kraći - oblikovanu naslovnu stranicu vidjeti u prilogu 1. Sadržaj - čine naslovi i podnaslovi rada, njime se čitatelju prezentira struktura rada i hijerarhijski odnos pojedinih dijelova rada te omogućuje provjeru logičnosti izlaganja, - stavlja se na početku, ne numerira se, - oblikuje se kako je prikazano u prilogu 2. Uvod - upućuje u temu koja će u radu biti obrađena, - istaknuti o čemu će se u radu pisati, - naznačiti plan i organizaciju izradbe rada, npr. od koliko se dijelova rad sastoji, koje vrste informacija sadrži (tekstualne, grafičke i sl. ), - izraziti vlastiti stav prema temi i iznijeti razlog za izbor određene teme. Razrada teme - temeljito se i dokumentirano obrazlažu i pojašnjavaju opći i teorijski temeljni principi rada, elementi, materijali za izradu dijelova, tehničke karakteristike i pojašnjenja zadane teme, Zaključak - ukratko treba prikazati rezultate i spoznaje do kojih se došlo u radu,

5

- poželjno je iznijeti stav o istraženom problemu, te istaknuti vlastita mišljenja i prijedloge, - bilo bi dobro ukazati na eventualne nepodudarnosti teorije i prakse.

V. LITERATURA - slijedi nakon zaključka, a prije eventualnih priloga i dodataka, - izvori podataka se nižu abecednim redom prema prezimenu autora, - ne postoji li autor ili urednik, nizanje se vrši prema prvoj riječi iz naslova, - za knjige i udžbenike se najprije navodi prezime autora koje se odvaja zarezom od inicijala imena, zatim se piše naslov knjige, ime izdavačke kuće, sjedište izdavačke kuće ili mjesto gdje je knjiga izdana te godina izdavanja, - članci korišteni u radu navode se ovako: najprije se piše autor, zatim naslov članka te časopis u kojem je članak objavljen, broj časopisa, godina izdanja navedenoga broja, te stranice na kojima je članak tiskan - za internetske stranice s kojih je podatak preuzet, navodi se cijelo ime stranice, a u zagradi se navodi datum posjeta stranici, - primjere navođenja literature vidjeti u prilogu 3.

VI. PRILOZI - stavljaju se na kraj rada nakon zaključka, - naslov se piše na samostalnoj stranici koja ostaje prazna, - ovdje se stavljaju crteži, sheme, slike, tablice, grafikoni i sl., koji zauzimaju cijelu stranicu, - numeriraju se na vrhu stranice (Prilog 1, Prilog 2 ...) i takvi se vode u sadržaju, - stranice na kojima se nalaze prilozi se ne numeriraju. Na kraju priloga obvezno se umeće stranica za ocjenu izradbe i obrane završnog rada, prilog 4. Primjer završnog rada dan je u prilogu 5.

6

VII. UPUTE ZA OBLIKOVANJE STRANICA, TEKSTA I ODLOMAKA Postavljanje margina stranica - gornju, donju i desnu marginu postaviti na 2,5 cm, a lijevu na 3 cm (zbog uveza), - za zaglavlje ostaviti 0,5 cm. Umetanje brojeva stranica - brojevi stranica završnog rada umeću se automatski u donji desni kut podnožja - s numeriranjem se započinje od Uvoda, ali se broje sve prethodne stranice. Prijelaz na novu stranicu - svako poglavlje treba započeti pisati na novu stranicu (koristiti prijelom stranice). Veličina slova i vrsta pisma - standardna veličina slova za cijeli tekst je 12 (naslovi cjelina 14), a izuzetak je naslovnica koju treba pisati kako je prikazano u prilogu 1, - vrsta pisma (font) treba biti Arial, a mora se primjenjivati na cijeli tekst završnog rada, - stil fonta (podebljano, kurziv i podcrtano) se ne primjenjuje na cijeli tekst već samo na pojedine riječi ili dijelove rečenica koje se želi posebno istaknuti. Ne treba ga koristiti prečesto jer će rad izgledati neuredno. Poravnanje i prored - tekst treba obostrano poravnati (naslovi se naknadno oblikuju), a standardni prored za završni rad je 1,5 redak, - naslove poglavlja treba poravnati s lijevim rubom, pisati ih velikim slovima i podebljati ih.

7

Slike, crteži, tablice, grafikoni - između teksta se mogu umetnuti slike, crteži, tablice i grafikoni, - svakoj slici, crtežu, tablici, grafikonu potrebno je dodati redni broj i naziv koji se pišu odmah ispod slike (bez reda razmaka), - svaka vrsta ilustracije tvori poseban skup – tablice 1,2,3 … , slike 1,2,3 …; dijagram 1,2,3 … - ilustracija i naziv ilustracije se centriraju, - po jedan red razmaka stavlja se prije ilustracije i poslije naziva. Označavanje literature - izvore literature označiti brojevima u uglatim zagradama na kraju teksta završnog rada, - u tekstu se poziva samo na broj izvora , npr. [ 4 ]. Neki korisni savjeti kojih se treba pridržavati pri pisanju - riječi se odvajaju samo jednim razmakom, - interpunkcijski znakovi (. , ? ! : ; ) pišu se zajedno s riječju iza koje slijede, nakon toga obvezno slijedi jedan razmak, - navodnici i zagrade pišu se zajedno s riječju ispred i iza koje se nalaze, - crtica se piše zajedno s riječima između kojih stoji ako se radi o složenici (npr. vozač-mehaničar), a odvojeno ako se koristi u neku drugu svrhu, - rečenicu nikada ne valja započinjati brojkom, - tekst treba pisati u odlomcima (odlomak je dio teksta koji se zaključuje tipkom ), - početak odlomka mora biti uvučen --> tipka ili može biti razmaknut od prethodnog odlomka za 6 pt, - prijelaz u novi red bez prijelaza u novi odlomak obavlja se istovremenim pritiskom tipki Shift i Enter.

8

Prilog 1.

UČILIŠTE IZVOR USTANOVA ZA OBRAZOVANJE ODRASLIH ZAGREB, Zinke Kunc 2 / Lastovska 2a/II

ZAVRŠNI RAD ZANIMANJE: VOZAČ MOTORNOG VOZILA

Predmet: PRIJEVOZ TERETA Tema: PRIJEVOZ NAMJEŠTAJA

Mentor:

Polaznik:

Dr. sc. Sinan Alispahić

Mato Pajtak

Zagreb, 2012. 9

Prilog 2.

SADRŽAJ stranica

1. UVOD .........................................................................................

1

2. PODACI O PODUZEĆU, TERETU I VOZILU .............................

2

2.1. Podaci o poduzeću 2.2. Podaci o teretu 2.3. Podaci o vozilu

3. PRJEVOZNI PROCES ............................. 4. DOKUMENTI

4.1. Dokumenti vozila ............. 4.2. Dokumenti vozača ................. 4.3. Dokumenti tereta ..................

5. ZAKLJUČAK .................................. 6. LITERATURA ................................ 7. PRILOZI .........................................

10

Prilog 3.

LITERATURA 1. Golac, B.: Organizacija i tehnika prijevoza tereta u cestovnom prometu, Škola za cestovni promet, Zagreb, 1989. 2. Banelli, M., Kolak, A., Vukadinović, D.: Priručnik za međunarodni cestovni prijevoz, Banelli d.o.o., Zagreb, 2009. 3. Grupa autora: Međunarodni cestovni prijevoz, Priručnik, Zagreb, 1993. 4. Zakon o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prometu ( NN, 60/2008; 124/2010.). 5. Zakon o prijevozu u cestovnom prometu (NN, 178/2004; 111/2006; 63/2008; 124/2009; 91/2010; 112/2010.). 6. Zakon o sigurnosti cestovnog prometa (NN, 67/2008; 48/2010; 74/2011.). 7. Pravilnik o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama (NN, 51/2010.). 8. Pravilnik o tahografima i ograničivaču brzine (NN, 89/2008., 48/2009.). 9. www.minago.hr 10. www.cvh.hr 11. www.mmpi.hr

11

Prilog 4.

OCJENA IZRADBE I OBRANE ZAVRŠNOG RADA Datum predaje pisanog djela rada: _____________________________ Potpis mentora:

_____________________________

Ocjena izradbe završnog rada:

_____________________________

Ocjena obrane završnog rada:

_____________________________

Opći uspjeh iz izradbe i obrane završnog rada:

______________________________

Povjerenstvo:

1. ________________________________ 2. ________________________________ 3. ________________________________ Napomena:

Mentor:

Predsjednik povjerenstva:

12

Prilog 5.

UČILIŠTE IZVOR USTANOVA ZA OBRAZOVANJE ODRASLIH ZAGREB, Zinke Kunc 2 / Lastovska 2a/II

ZAVRŠNI RAD ZANIMANJE: VOZAČ MOTORNOG VOZILA

Predmet: PRIJEVOZ TERETA Tema: PRIJEVOZ PALETIZIRANE ROBE

Mentor:

Polaznik:

Dr. sc. Sinan Alispahić

Saša Batina

Zagreb, studeni 2012. 13

SADRŽAJ stranica 1. UVOD .................................................................................................................................. 3 2. PODACI O PODUZEĆU, TERETU I VOZILU ............................................................. 4 2.1. Podaci o poduzeću ............................................................................................................. 4 2.2. Podaci o teretu ................................................................................................................... 5 2.3. Podaci o vozilu .................................................................................................................. 9 3. PRIJEVOZNI PROCES ................................................................................................... 12 4. RADNO VRIJEME VOZAČA ......................................................................................... 17 5. DOKUMENTI .................................................................................................................... 19 5.1. Dokumenti vozila ............................................................................................................. 19 5.2. Dokumenti vozača ............................................................................................................ 20 5.3. Dokumenti tereta .............................................................................................................. 21 6. ZAKLJUČAK .................................................................................................................... 23 7. LITERATURA .................................................................................................................. 24

14

1. UVOD Prijevoz tereta je jedna od grana gospodarstva koja datira daleko u prošlost. S vremenom, prijevoz tereta se modernizirao stoga danas koristimo suvremena prijevozna sredstva i tehnologiju. Ipak, glavni faktor u razvoju gospodarstva, pa tako i ove grane, jest čovjek. Stoga je nužno prvenstveno razvijati ljudske potencijale. Svjestan ove činjenice, i sam sam se upustio u ovo stručno osposobljavanje. Ipak, istraživanja pokazuju da u upravljanju ljudskim potencijalima u prijevozu tereta nije u potpunosti korišten suvremen pristup organizacije. Posljedice toga su: • nedovoljno korištenje suvremenih tehnologija, • nedovoljno poznavanje zakonitosti tržišta, ekonomije i pravnih aspekata, • neodgovarajući pristup upravljanja ljudskim resursima, • nedovoljna profesionalna osposobljenost menadžera, • nepovoljna stručna i starosna struktura voznog osoblja, • nekonzistentnost i stihijnost u profesionalnom osposobljavanju voznog i drugog osoblja. Kako bi dao doprinos u smanjenju ovih negativnih posljedice, upustio sam se u stručno osposobljavanje za tehničara cestovnog prometa. U okviru ove edukacije potrebno je načiniti završni rad. U ovom radu biti će prikazan prijevoz paletizirane robe za tvrtku Lagermax d.o.o. od dana 11. listopada 2012. godine. Toga dana teret se prevozio u teretnom vozilu marke „MAN“ u vlasništvu Obrta za prijevoz Premužić, na području grada Zagreba. Detaljnije o navedenom radnom danu i načinu prijevoza tereta slijedi u nastavku.

15

2. PODACI O PODUZEĆU, TERETU I VOZILU 2.1. Podaci o poduzeću Lagermax je osnovan davne 1920. godine. Tvrtka je svoje poslovanje započela u skladištu (Lager) u Maxglanu, gradskoj četvrti Salzburga, iz čega proizlazi ime Lagermax.

Slika 1. Staro skladište Lagermaxa i stari kamion, te logo. Lagermax je ubrzo prerastao u vodeću tvrtku na području špedicije, transporta i logistike u Salzburgu. Uz osnovne djelatnosti organizira ekspresne, paketne i sistemske dostave u sklopu programa DPD, AED i FASHIONET. Svojim motom "Together in motion" naglašava zajedništvo sa svim klijentima u svakodnevnoj poslovnoj dinamici. Tvrtka djeluje u 11 europskih država, na 30 lokacija. Iz sjedišta u Salzburgu godinama se širi prema srednjoj i istočnoj Europi, što je rezultiralo podružnicama u Bugarskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Češkoj, Hrvatskoj, Makedoniji, Mađarskoj, Rumunjskoj, Sloveniji i Srbiji. U međunarodnom prometu Lagermax svake godine preveze 820.000 tona robe, Lagermax Autotransporti prevezu oko 700.000 vozila, AED sustav otpremi 550.000 pošiljaka.

Slika 2. Logo Lagermaxa.

16

2.2. Podaci o teretu Teret je svaka stvar, tvar, biljka ili životinja koja se prevozi s jednog mjesta na drugo. Predstavlja širi pojam od robe koja se prevozi. Roba je sve ono što ima uporabnu vrijednost i razmjenjuje se na tržištu. Teret dijelimo prema : 1. Stupnju iskorištenja korisne nosivosti vozila • normalni – čija je gustoća 1,0 ili blizu, • laki – male gustoće i velikog volumena, • teški – velike gustoće. 2. Vrijednosti • manje vrijedni, • srednje vrijedni, • skupni, • specijalni. 3. Pakiranju • s ambalažom, • bez ambalaže. 4. Uvjetima prijevoza • svakodnevni, • specifični, • opasni. 5. Dimenzijama • gabaritni, • negabaritni, • dugi tereti. 6. Količini i jednovrsnosti: • u rasutom stanju, • koji nisu upakirani, • tekući. 7. Težini i veličini • paketni, 17

• komadni, • kolske pošiljke. Karakteristike tereta : 1. Fizičke (obujam, masa, dimenzije, boja, gustoća), 2. Kemijske (kemijski sastav vozila, kemijska otpornost), 3. Tehnološke (na koji način je nešto napravljeno - varenje, lemljenje), 4. Mehaničke (tvrdoća, čvrstoća, elastičnost, žilavost). Taj dan na rasporedu smo imali tri utovara i tri istovara.

Slika 3. Prazan kamion Prvi utovar imao je 4.340 kg, a sadržavao je: • 4 euro palete firme Croatia airlines (catering – butelje vina) – težine 1.635 kg • 3 euro palete, 1 vangabaritna paleta, 3 kutije i 1 sanduk za firmu DHL, Zračna luka Pleso (roba za izvoz) – težine 2.705 kg

18

Slika 4. Prvi utovar robe na skladištu Lagermaxa za Zračnu luku Pleso

Drugi utovar imao je 2.400 kg, a sadržavao je: • 1 euro paletu firme Sutla MJ d.o.o.(kompot od višanja) - težine 600 kg • 4 euro palete firme C.I.A.K. d.o.o. (akumulatori) – težine 1.000 kg • 2 euro palete firme Dalekovod Velika Gorica (elektrode) – težine 800 kg

19

Slika 5. Drugi utovar robe na skladištu Lagermaxa za Veliku Goricu Treći utovar imao je 750 kg, a sadržavao je: • 24 kolete koje su bile složene na dvije vangabaritne palete firme GRAND AUTO d.o.o. (auto dijelovi) - težine 750 kg

Slika 6. Treći utovar robe u Grand Autu d.o.o. za skladište Lagermaxa

20

2.3. Podaci o vozilu Vozila cestovnog prometa trebaju biti tako izrađena kako bi osigurala što efikasnije iskorištavanje pogonske energije u svladavanju prostora i vremena. Ona trebaju imati slijedeća svojstva: • Tehnička svojstva: sigurnost, trajnost, pokretljivost, stabilnost i elastičnost; • Tehničko – eksploatacijska svojstva vozila su: vučna podobnost, elastičnost, stabilnost, trajnost, lakoća pristupa pojedinim dijelovima i promjer kretanja; • Prijevozna svojstva su: nosivost, teretni volumen, mogućnost čuvanja robe prilikom prijevoza, prilagodljivost teretnog sanduka specifičnostima robe, mogućnost brzog utovara i istovara i mogućnost poduzimanja sanitarno–tehničkih mjera; • Svojstvo ekonomičnosti su: minimalna potrošnja goriva vozila, ulja i maziva u odnosu na količinu robe koju treba prevesti; • Svojstva koja vozaču omogućavaju normalne uvjete rada su: lakoća upravljanja i elastičnost kretanja. Dnevni pregled je vrlo važan jer se tada može utvrditi da li je vozilo spremno za obavljanje radnog zadataka. Dnevni pregledi sadrže: pregled motornog ulja, pregled svjetla, pregled guma, pregled tekućine za hlađenje, pregled antifriza, tehnički pregled i registracija i preventivni pregled. Vozilo korišteno u ovom radu je marke M.A.N. Tvrtka M.A.N., jedna od najvećih europskih proizvođača gospodarskih vozila (kamiona i autobusa) i dieselskih motora za sve namjene, osnovana je 1898. godine kada su se tvrtke Maschinenbau AG Nürnberg i Maschinenfabrik Augsburg AG ujedinile u tvrtku pod imenom Vereinigte Maschinenfabrik Augsburg und Maschinenbaugesellschaft Nürnberg A.G sa sjedištem u Augsburgu. Godine 1908. tvrtka mijenja ime u Maschinenfabrik Augsburg-Nürnberg AG (M.A.N.). Godine 1915. MAN proizvodi prvi upotrebljivi kamion pogonjen diesel motorom.

21

Već 1923. godine tvrtka proizvodi prvi komercijalno iskoristiv sustav direktnog ubrizgavanja goriva u diesel motor, a 1924. tržištu predstavlja prve kamione i autobuse s takvim motorima.

U nastavku je prikazano vozilo kojim je vršen prijevoz dana 11. listopada 2012. godine.

Slika 7. Kamion kojim je vršen prijevoz

22

Podaci o korištenom vozilu: Vrsta vozila:

N2 – TERETNI AUTOMOBIL

Marka vozila:

MAN

Tip vozila:

12.224

Boja:

BIJELA

Br. Šasije:

WMAL 71ZZZ1YO75523

Oblik karoserije:

OTVORENI SA CERADOM I DODATNIM UREĐAJEM

Proizvođač:

MAN

Država proizvodnje:

NJEMAČKA

Godina proizvodnje:

2001.

Mjesta za sjedenje:

2

Mjesto za ležanje:

1

Dopuštena nosivost:

5975 kg

Masa praznog vozila:

6015 kg

Najveća dopuštena masa:

11990 kg

Dopuš. nosivost na osovini: 4.200 kg (prednja) 8.000 kg (stražnja) Dužina vozila:

9,350 m

Širina vozila:

2,550 m

Visina vozila:

3,500 m

Vrsta motora:

DIESEL-EURO III

Snaga motora:

162 Kw

Veličina guma:

245/75 R 17,5

Vrsta kočnica:

dvokružna zračna + ABS

23

3. PRIJEVOZNI PROCES Cesta je svaka javna cesta, ulice u naselju i nerazvrstane ceste na kojima se obavlja promet. Prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine, broj 59/96 – pročišćeni tekst), načinjen je Pravilnik o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa (Narodne novine, broj 110/01). Sukladno navedenom Pravilniku mrežu javnih cesta, ovisno o njihovom društvenom i gospodarskom značenju, čine : • državne, • županijske i • lokalne ceste. Pravilnik dalje kaže da su javne ceste, prema vrsti prometa: • ceste za promet motornih vozila - koje se dijele na: o autoceste i o ceste rezervirane za promet motornih vozila (brze ceste), • ceste za mješoviti promet. Na osnovi karakteristika ceste, odabiru se ceste prema slijedećim kriterijima: • najkraća udaljenost u kilometrima, • najkraća putna ili prosječna brzina puta, • najveća sigurnost, • povojni klimatski uvjeti mogućnostima prijevoza specijalnih tereta. Da bi se organizirao prijevoz potrebno je ovladati prostorom i prijevoznim sredstvima u cilju prijevoza tereta s jednog mjesta na drugo. Zato je jedna od glavnih zadaća prijevoznog procesa da se: •

teret preda u onom stanju u kakvom je primljen,

•

teret preveze uz što niže prijevozne troškove,

•

prijevozna sredstva što racionalnije i bolje čuvaju,

•

prijevoz ne bude sam sebi svrhom.

U svakom prijevoznom procesu izdvajaju se tri osnovne faze rada i to su: 24

1. Pripremna faza – u ovu fazu spadaju slijedeći poslovi: •

davanje i primanje uputa o mogućnosti prijevoza,

•

stupanje u kontakt s poslovnim partnerima radi sklapanja ugovora o prijevozu,

•

sklapanje ugovora o prijevozu,

•

izbor ljudi, sredstava,mehanizacije i itinerera,

•

izdavanje potrebne dokumentacije.

2. Faza prijevoza – u ovu fazu spada: •

javljanje poslovnom partneru o dolasku na utovar tereta,

•

preuzimanje dokumentacije tereta,

•

utovar i slaganje tereta,

•

učvršćivanje i zaštita tereta na vozilu,

•

pokusna vožnja,

•

prijevoz,

•

prijava o prispijeću tereta primatelju,

•

istovar tereta prema zahtjevu primatelja,

•

preuzimanje tereta potvrđivanjem prijevozne dokumentacije.

3. Faza okončanja – ovdje spadaju slijedeći poslovi: •

predaja prijevozne dokumentacije o obavljenom prijevozu u fakturni, računovodstveni odjel prijevoznika,

•

analiza i obračun troškova prijevoza,

•

pisanje računa za prijevoz,

•

naplata za prijevoznu uslugu.

U nastavku ću prikazati mjesta utovara i istovara, prijeđenu kilometraža i put kojim je vršen prijevoz dana 11. listopada 2012. godine. U 7 ujutro dolazimo na skladište Lagermaxa gdje se vozač javlja disponentu. Disponent mu daje svu potrebnu dokumentaciju i šalje ga na utovarnu rampu 2 gdje će se izvršiti utovar robe.

25

Slika 8. Utovarno – istovarne rampe na Lagermaxovom skladištu Nakon utovara potrebno je osloboditi utovarnu rampu kako bi se drugi kamioni mogli utovariti, te ispuniti teretni list. Kada je teretni list ispunjen vozač se javlja disponentu i kreće sa skladišta Lagermaxa koje se nalazi u ulici Franje Lučića 23, Zagreb. Toga dana krenuo sam prvo u Zračnu luku Pleso. Na ulazu Jankomir priključio sam se na Zagrebačku obilaznicu, njome sam se kretao u pravcu Slavonskog Broda. Na izlazu za Buzin sam izašao sa obilaznice i nastavio se kretati do Zračne luke. 1. utovar: skladište Lagermaxa, Frane Lučića 23,10 000 Zagreb istovar: Zračna luka Pleso, Velika Gorica – cargo skladište prijeđeno: 33 km

Slika 9. Karta puta 1. prijevoza tereta

26

Nakon istovara u Zračnoj luci, uzeo sam pauzu od 15 minuta, te nakon pauze vratio sam se natrag na skladište Lagermaxa na idući utovar. Procedura je bila jednaka kao i za prvi utovar, samo sam sada imao nekoliko adresa za istovar u Velikoj Gorici. 2. utovar: skladište Lagermaxa, Frane Lučića 23, 10000 Zagreb istovar: 3 adrese u Velikoj Gorici prijeđeno: 35 km

Slika 10. Karta puta 2. prijevoza tereta Pri povratku iz Velike Gorice napravio sam ponovno pauzu koja je trajala otprilike pola sata obzirom da tako i nalaže Zakonu o radu i obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu, koji kaže da pauza mora trajati minimalno 45 minuta. Nakon pauze, disponent (osoba koja organizira, tj. raspoređuje ljude, vozila i ostala sredstva za obavljanje zadaće prijevoza) mi je telefonski dao nalog za utovar u Grand Auto d.o.o. u Jankomiru za skladište Lagermaxa. Tamo sam utovario auto dijelove koji će se sa skladištu Lagermaxa distribuirati po Fordovim autokućama po Hrvatskoj. 3. utovar: Grand Auto d.o.o., Jankomir istovar: skladište Lagermaxa, Frane Lučića 23, 10000 Zagreb prijeđeno: 3 km

27

Slika 11. Karta puta 3. prijevoza tereta Nakon istovara predao sam potpisane otpremnice i razdužio papire vezane za robu koju sam vozio, potom parkirao vozilo, te zaključio radni dan.

28

4.

RADNO VRIJEME VOZAČA

Na početku ovog poglavlja prvo moram spomenuti neke važne termine: Vozač – osoba koja upravlja vozilom, makar i kratko vrijeme, kao i oni koji putuju u vozilu spremni da u slučaju potrebe upravljaju vozilom. Radno vrijeme vozača – vrijeme vožnje zajedno s ostalim radom koji nije vožnja. Dnevni odmor – bilo koji period vremena od najmanje 11 uzastopnih sati tokom kojih vozač može raditi i kretati se po svom nahođenju. Vožnja – kada je vozač za upravljačem vozila u svrhu kontrole kretanja, bez obzira da li se vozilo kreće ili miruje s motorom u radu. Odmor – svaki neprekidni period tokom kojeg vozač slobodno raspolaže svojim vremenom. Može biti dnevni ili tjedni. Prema Zakonu o radu i obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu točno je određeno vrijeme trajanja upravljanja vozilom, pa tako Zakon kaže da je: •

VRIJEME VOŽNJE - zabilježeno trajanje aktivnosti vožnje koje neprekidno ne smije trajati duže od 4,5 sata, te ne smije biti dulje od 9 sati dnevno. Iznimno, može se produljiti na najviše 10 sati, ali ne više od dva puta tjedno. Ukupno vrijeme vožnje tijekom jednog tjedna ne smije biti duže od 56 sati, a dva uzastopna tjedna ne smije biti dulje od 90 sati.

•

PREKID VOŽNJE (PAUZA) – mora se napraviti nakon 4,5 sata vožnje i mora trajati minimalno 45 minuta. Možemo je podijeliti na dva puta (15 + 30 min) u 4,5 sata.

•

DNEVNO VRIJEME VOŽNJE – sveukupno vrijeme vožnje između kraja jednog dnevnog odmora i tjednog odmora, kao i između tjednog odmora i dnevnog odmora (dnevni minimalno 11 sati, a tjedni 45 sati bez prekida).

Vrijeme vožnje, vrijeme rada i odmora i sve ostalo se kontrolira tahografom sukladno Zakonu o radu i obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu. Tahograf je važan dokument svakog mobilnog radnika, te se mora čuvati 28 dana kod vozača, a 2 godine u poduzeću. Tahograf može biti analogni ili digitalni. Sva nova vozila koja se registriraju u Republici Hrvatskoj od 01.01.2009. godine moraju ugraditi digitalne tahografe, te se time analogni tahografi pomalo stavljaju izvan korištenja.

29

U nastavku je prikazan listić tahografa od dana 11. listopada 2012. godine koji prikazuje moje vrijeme vožnje, vrijeme rada i vrijeme odmora.

Slika 12. Listić analognog tahografa i kartica vozača digitalnog tahografa

30

5. DOKUMENTI 5.1. Dokumenti vozila

Slika 13. Kartica za periodični pregled, izvod licencije i prometna dozvola kamiona

31

5.2. Dokumenti vozača

Slika 14. Vozačka dozvola vozača

Slika 15. Ugovor o radu, sklopljen između vozača i vlasnika vozila

32

5.3. Dokumenti tereta

Slika 16. Prijevozni teretni list

33

Slika 17. Prijevozni list i otpremnica

Slika 18. Potpisana i ovjerena prijevoznica kojom stranka potvrđuje primitak robe

34

6. ZAKLJUČAK Tvrtka Lagermax je skup od više autoprijevoznika koji se bavi prijevozom razne robe. Prevoze robu za veće dućane (tekstil, automobile, motorno ulje, autodijelove, pneumatike za vulkanizerske radnje, kupaonski pribor i namještaj...) i vrše prijevoz robe na privatne adrese. U ovom radu prikazao sam jedan radni dan na vozilu koje nije linijsko, nego dostavlja po potrebi. Tvrtka Lagermax ima i više linijskih vozila koji prometuju svaki dan na istim rutama, te većinom prevoze isti teret svakodnevno. Prikazao sam kako izgleda teret koji se prijevozi, vozilo koje služi za prijevoz, prijevozni put i koja je potrebna dokumentacija da bi se roba dostavila, te kako radi dispečerski centar. Prijevoz tereta teretnim vozilima od ključne je važnosti za sveukupni prijevoz robe. Glavne prednosti prijevoza tereta teretnim vozilima je u postojećoj infrastrukturi koja omogućava prijevoz robe do velikog broja destinacija. Prema poretku prijevoznog procesa glavni zadaci su da se teret preda u onom stanju kojem je pripremljen, da se preveze uz što manje prijevozne troškove u što kraćem vremenu i da se prijevozna sredstva što bolje iskoriste. Postojeći vozni park cestovnih prijevoznih sredstava potrebno je sustavno obnavljati u cilju dostizanja visokih ekoloških zahtjeva. U skladu s ovim radom možemo zaključiti da su za kvalitetan prijevoz robe u cestovnom prometu najvažniji kompetentni zaposlenici koji su obrazovani za svoj posao, te sigurna vozila koja služe u prijevozu tereta. Da bi se to postiglo potrebne su kontinuirane edukacije zaposlenika i poštovanje Zakon o prijevozu u cestovnom prometu i Zakon o radu i obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu.

35

7. LITERATURA Golac B.: Organizacija i tehnika prijevoza tereta u cestovnom prometu, Škola za cestovni promet, Zagreb, 1989. Banelli M., Kolak A., Vukadinović D. : Priručnik za međunarodni cestovni prijevoz, Banelli d.o.o., Zagreb, 2009. Grupa autora : Međunarodni cestovni prijevoz, priručnik, Zagreb, 1993. Tahograf: Priručnik o vođenju evidencije rada i odmora profesionalnih vozača, Zagreb, 2009. Zakon o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prometu (NN, 60/2008; 124/2010) Zakon o prijevozu u cestovnom prometu (NN, 178/2004; 111/2006; 63/2008; 124/2009; 91/2010; 112/2010) Zakon o sigurnosti prometa na cestama (NN, 67/2008; 48/2010; 74/2011) Pravilnik o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama (NN, 51/2010) Pravilnik o tahografima i ograničivaču brzine (NN, 89/2008; 48/2009) Pravilnik o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa (NN, 110/2001) www. wikipedia.org http://www.lagermax.hr/ http://map.hak.hr/

36

OCJENA IZRADBE I OBRANE ZAVRŠNOG RADA Datum predaje pisanog djela rada: ___________________________ Potpis mentora: ___________________________________________ Ocjena izradbe završnog rada: ______________________________ Ocjena obrane završnog rada: _______________________________

Opći uspjeh iz izradbe i obrane završnog rada: ____________________________

Povjerenstvo: 4. ________________________________ 5. ________________________________ 6. ________________________________ Napomena:

Mentor:

Predsjednik povjerenstva:

37