zaštita na radu u građevinarstvu

Građevinski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku Zavod za Organizaciju i tehnologiju građenja i management

ZAŠTITA NA RADU PRI IZVOĐENJU GRAĐEVINSKIH RADOVA

NASTAVNI MATERIJALI ZA DIJELOVE PREDMETA TEHNIČKI PROPISI I NORMIZACIJA

i O R G A N I Z A C I J A G R A Đ E NJ A I prema studijskom programu za stručni studij

PROČITATI PRIJE ODLASKA NA STRUČNU PRAKSU !

U Osijeku, nastavna godina 2008/09. Viši predavač Mr.sc. Držislav Vidaković, d.i.g. 1

SADRŽAJ: Predgovor 1)

VAŽEĆI PROPISI S PODRUČJA ZAŠTITE NA RADU U RH PRI IZVOĐENJU GRAĐEVINSKIH RADOVA - Popis zakona i pravilnika - Pregled najvažnijih zakonskih članaka (Zakon o zaštiti na radu) - Novi pravilnici usklađeni s EU propisima

2)

ZAŠTITA NA RADU U HRVATSKOM GRAĐEVINARSTVU - Problemi sigurnosti u građevinarstvu –brojne i teške ozljede - Uzroci problema sa zaštitom na radu u građevinarstvu - Izvori rizika od ozljeda pri izvođenju građevinskih radova - Troškovi koje uzrokuju ozljede na radu - Uspješno provođenje zaštite na radu

3)

PRAVILA ZAŠTITE NA RADU NA GRADILIŠTIMA - Planiranje i priprema zaštite na radu za izvođenje građevinskih projekata - Sigurnosni znakovi - Zaštitna oprema građevinskih radnika - Rušenja - Zemljani radovi - Transport po gradilišnim putovima - Dizanje tereta - Tesarski radovi - Armirački radovi - Betoniranje - Montažno građenje - Zidarski i izolaterski radovi - Radovi na visini - Skela - Struja na gradilištu - Opasne tvari na gradilištu - Dozvoljena buka

Ispitna pitanja iz predmeta Tehnički propisi i normizacija i Organizacija građenja I za područje ZNR u nastavnoj god. 2008/09. Preporučljiva literatura i web stranice Prilog -Obrasci dokumentacije s područja zaštite na radu - Knjiga nadzora iz područja zaštite na radu - Osnovni sigurnosni kontrolni popis za nadzorne pri zemljanim radovima - Kontrolni list za pregled skele - Evidencijski kartoni: EK-1 o osposobljenosti zaposlenika za rad na siguran način EK-2 o radniku raspoređenom na poslove s posebnim uvjetima rada EK-5 o ispitivanju radne okoline EK-6 o pregledu ili ispitivanju osobnog zaštitnog sredstva - Obavijest o proimjeni na sredstvu rada (OIR-3) 2

PREDGOVOR Predmet Tehnički propisi i normizacija u 4. semestru stručnog studija prema propisanom programu sadrži i niz propisa u svezi zaštite na radu: Zakon o zaštiti na radu; Zaštita na radu u građevinarstvu; Obveze poslodavca i posloprimca; Osposobljavanje za siguran rad; Znakovi sigurnosti; Utovar i istovar tereta; Eksplozivi; Električna energija; Oruđa za rad; Osobna zaštita i osobna zaštitna sredstva; Buka u radnim prostorijama; Poslovi s posebnim uvjetima rada; Pružanje prve pomoći pri nezgodi na radu. U okviru predmeta Ogranizacija građenja I, na istom semestru stručnog studija, između ostalog sadržaja predviđena je i obrada tema: Zaštita Ijudi i gradilišta; Projekt zaštite na radu; Zakonska osnova zaštite; Projekt privremenih konstrukcija zaštite; Projekt zaštitnih mjera. Od vremena izrade usvojenog studijskog programa dio zakonske regulative je izmjenjen, pa se to nužno mora uzeti u obzir kod izvođenja nastave iz ovih predmeta. S područja zaštite na radu predviđenom nastavnom sadržaju pridodan je za građevinarstvo izuzetno važan Pravilnik o zaštiti na radu na privremenim ili pokretnim gradilištima, donesen 2008. godine zbog usuglašavanja s EU direktivom. Uz to, studente se upozorava na veliki broj, vrlo opasnih ozljeda koje se događaju u građevinarstvu i upućuje na njihove najčešće uzroke i najveće rizike, te što treba učiniti (ponajprije s pozicije inženjera na gradilištu) da bi se oni minimalizirali. Zaštita na radu (ZNR) je skup tehničkih, zdravstvenih, pravnih, psiholoških, pedagoških i drugih aktivnosti s pomoću kojih se kroz utvrđene mjere, postupke i pravila otkrivaju i otklanjaju, ili barem smanjuju, opasnosti i štetnosti koje mogu ugroziti zdravlje i život osoba na radu. Iako multidisciplinarna, ZNR se općenito smatra dijelom organizacije rada. Stoga je razumljvo da se upravo predmet Organizacija građenja I bavi organizacijom i tehnološkim mjerama zaštite kroz planiranje (izvedbeni Projekt organizacije građenja), u pripremi građenja (uređenje gradilišta) i pri samom izvođenju radova. Naravno da je to teško odijeliti od važeće pravne regulative, na koju imaju naglasak Tehnički propisi i normizacija. Programom nije točno određena satnica pojedinih tema unutar sadržaja predmeta, no može se uzeti da cijelo područje ZNR predstavlja oko 20-25% nastavnog gradiva predmeta Tehnički propisi i normizacija (30 sati predavanja), što znači 6 -8 sati i oko 10% predmeta Organizacija građenja I (45 sati predavanja +30 sati vježbi), tj. 4 -5 sati predavanja. Osim navedenih, problematika ZNR neizbježno se spominje i u drugim predmetima, poglavito uz neke teme koje se obrađuju u 3. semestru, u sklopu Tehnologije i strojeva za građenje. U ovim nastavnim materijalima dani su svi odgovori na pitanja koja se postavljaju na ispitima iz područja ZNR. Predmet Tehnički propisi i normizacija polaže se prema priloženim pitanjima, ili pismeno ili usmeno (po izboru studenata), a materija u svezi zaštite na radu u okviru ispita iz Organizacije građenja I polaže se isključivo na usmenom dijelu ispita. Sve ostalo o obvezama studenata i polaganju ispita, kao i ispitna pitanja, može se naći na web stranicama fakulteta (www.gfos.hr). No, studenti se zbog naglašene kontinuirane opasnosti pri izvođenju građevinskih radova ne bi trebali u učenju ograničiti samo na ono što je najnužnije za polaganje ispita. Poznavanje ove problematike potrebno im je već i zbog vlastite sigurnosti pri posjetima gradilištu, a posebno se ovoga trebaju podsjetiti apsolventi prije odlaska na stručnu praksu (najmanje pola od predviđenih 250 sati mora se obaviti na gradilištu). Ta znanja će im sigurno biti potrebna i u kasnijoj praksi, jer će jednom kao inženjeri ili koordinatori zaštite na radu (dovoljna je viša stručna sprema) imati veliku odgovornost za sigurnost izvođenja građevinskih radova. 3

Dijelovi predmeta u svezi zaštite na radu posebnu su izdvojeni i ovdje obrađeni zbog njene očite važnosti i teških posljedica njenog zanemarivanja. Građevinarstvo prednjači po broju i težini ozljeda na radu, a do njih u najvećoj mjeri dolazi zbog nepoštivanja pravila ZNR. Rad na nesiguran način, zbog neznanja ili drugih razloga, dovodi u opasnost onoga koji to čini, ali često i druge ljude u njegovoj blizini. Uz poznavanje važećih propisa, građevinski inženjeri trebaju znati prepoznati potencijalne izvore opasnosti, procijeniti veličinu rizika, te vodeći o svemu tome računa organizirati sigurno odvijanje tehnoloških procesa i operacija na gradilištu. To svakako podrazumjeva i prethodno planiranje i kontrolu provedbe. Planiranje podrazumjeva i planiranje troškova, pa je i s te strane potrebno poznavanje zaštite na radu (sigurnosti), kako bi se njeni troškovi na odgovarajući način uključili u cijenu građenja (najčešće preko veličine faktora u kalkulaciji jednične cijene). Troškovi ZNR se uvrštavaju u indirektne (posredne) troškove, u prvom redu u tzv. indirektne troškove režije gradilišta, mada su usko vezani i za neke druge grupe troškova. Materijali su sastavljeni tako da služe za učenje spomenutih predmeta, kao upozorenje i podsjetnik studentima koji odlaze na gradilište, ali i završenim inženjerima da obnove i upotpune znanja o ZNR, pogotovo obzirom na najnovije propise. Tako je ovdje dan i dio sadržaja seminara Zaštita na radu na gradilištima i novi propisi koje autor održava za stručno usavršavanje inženjera u graditeljstvu (članova Komore) na Građevinskom fakultetu u Osijeku. Obrađeni zakon i pravilnici mogu pomoći i za polaganje dijela stručnog ispita u svezi ZNR.

U Osijeku, rujan 2008. godine Autor: Držislav Vidaković

4

1) VAŽEĆI PROPISI S PODRUČJA ZAŠTITE NA RADU U RH PRI IZVOĐENJU GRAĐEVINSKIH RADOVA

5

Popis zakona i pravilnika O zaštiti na radu posredno piše i u Ustavu RH (čl. 50) gdje je navedeno da se poduzetnička sloboda i vlasnička prava mogu iznimno ograničiti zakonom radi zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi. Novi Zakon o prostornom uređenju i gradnji (2007. god.), također, kroz nekoliko svojih članaka na određeni način definira zahtjeve sigurnosti na gradilištima (u svezi projektiranja građevina, dužnosti izvođača radova i uređenja gradilišta). Zaštita na radu (sigurnost na radu) je multidisciplinarno područje (tehnika, medicina, psihologija, organizacija, andragogija i dr.) u kojem egzistira velik broj propisa koji se odnose na različite specifične djelatnosti i procese rada. Osnovni Zakon o zaštiti na radu odnosi se na sve djelatnosti, a iz njega su izvedeni i s njim usklađeni pravilnici (mada su neki i više desetaka godina stariji od Zakona, pa sve odredbe nisu usklađene, ali primjenjuju se kao priznata pravila) koji se odnose baš na građevinarstvo (često i neke donekle slične djelatnosti): - ZAKON o zaštiti na radu (NN 59/96) - ZAKON o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu (NN 114/03 i 86/08.) - PRAVILNIK o sigurnosnim znakovima (NN 29/05, na temelju čl. 12. st. 1. Zakona o ZNR) - PRAVILNIK o uvjetima za osposobljavanje radnika za rad na siguran način (na temelju čl. 29. st. 2. Zakona o ZNR) - PRAVILNIK o ispitivanju radnog okoliša te strojeva i uređaja s povećanim opasnostima (na temelju čl. 53. st. 2. Zakona o ZNR) - PRAVILNIK o zaštiti na radu pri ručnom prenošenju tereta (na temelju čl. 12. st. 1. Zakona o ZNR) - PRAVILNIK o najmanjim zahtjevima sigurnosti i zaštite zdravlja radnika te tehničkom nadgledanju postrojenja, opreme, instalacija i uređaja u prostorima ugroženim eksplozivnom atmosferom (NN br. 39/06 -na temelju čl. 12. st. 1. Zakona ZNR, čl. 31. st. 3. Zakona o energiji i čl. 53. st. 2. Zakona o zaštiti od požara) - PRAVILNIK o uporabi osobnih zaštitnih sredstava (NN br. 39/06 -na temelju čl. 12. st. 1. Zakona o zaštiti na radu) - PRAVILNIK o listi strojeva i uređaja s povećanim opasnostima (na temelju čl. 29. stavka 2. Zakona o ZNR) - PRAVILNIK o evidenciji, ispravama, izvještajima i knjizi nadzora iz područja ZNR (NN br. 52/84 –Pravilnik nije u svim odredbama usklađen s odredbama Zakona o ZNR) 6

- PRAVILNIK o pružanju prve pomoći na radu (NN, br. 56/83) - PRAVILNIK o zaštiti na radu u građevinarstvu (SL br. 42/68 i 45/68) - PRAVILNIK o zaštiti na radu na privremenim ili pokretnim gradilištima (NN br. 51/08) - PRAVILNIK o evidenciji, ispravama, izvještajima i knjizi nadzora iz područja zaštite na radu (NN br. 52/84) - PRAVILNIK o izradi procjene opasnosti (NN br. 48/97, 114/02, 126/03) - PRAVILNIK o poslovima s posebnim uvjetima rada (NN br. 5/85) - PRAVILNIK o zaštiti na radu pri utovaru i istovaru tereta (NN br. 49/86) - PRAVILNIK o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (na temelju čl. 2. st. 2. Zakona o zaštiti od buke -NN br. 20/03) - PRAVILNIK o zaštiti na radu pri korištenju električne energije (NN br. 9/87) - PRAVILNIK o tehničkim normativima za električne instalacije niskog napona (SL br. 53/88) - PRAVILNIK o ekplozivnim tvarima za gospodarsku uporabu (NN br. 12/94) - PRAVILNIK o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije (NN br. 35/94) - PRAVILNIK o sadržaju plana zaštite od požara i tehnološke eksplozije (NN br. 35/94) i drugi zakoni i pravilnici u svezi ovog i srodnih područja.

7

Pregled najvažnijih zakonskih članaka (Zakon o zaštiti na radu) Svrha ovoga Zakona je sprečavanje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, drugih bolesti u svezi s radom te zaštita radnog okoliša. Ovaj Zakon utvrđuje subjekte, njihova prava, obveze i odgovornosti glede provedbe zaštite na radu, kao i sustav pravila zaštite na radu. Zaštita na radu je sastavni dio organizacije rada i izvođenja radnog procesa, a ostvaruje se obavljanjem poslova zaštite na radu i primjenom propisanih, ugovorenih, kao i priznatih pravila zaštite na radu te naređenih mjera i uputa poslodavca. Odredbe ovoga Zakona odnose se i na osobe koje obavljaju djelatnost osobnim radom i na pravne osobe kada koriste rad drugih osoba, dakle i na osobe koje su u radnom odnosu kod poslodavca na temelju ugovora o radu (zaposlenici), i na osobe koje su na stručnom osposobljavanju kod poslodavca bez zasnivanja radnog odnosa (volonteri), učenike i studente koji su kod poslodavca na praktičnoj obuci, osobe koje za vrijeme izdržavanja kazne zatvora ili odgojne mjere obavljaju naređene poslove, te osobe koje obavljaju djelatnost osobnim radom, ali i osobe koje se po bilo kojem osnovu rada nalaze u prostorijama i prostorima poslodavca (npr. poslovni suradnici, djelatnici tijela državne uprave, korisnici usluga i druge osobe). Zaštita na radu kao organizirano djelovanje obuhvaća sustav pravila koja se primjenjuju po ovom Zakonu i drugim propisima, a to su: - pravila pri projektiranju i izradi sredstava rada, - pravila pri održavanju i ispitivanju sredstava rada, - pravila koja se odnose na sredstva rada i zaposlenike te prilagodbu procesa rada njihovom spolu, dobi te duševnim i tjelesnim sposobnostima, - osposobljavanje i obavješćivanje zaposlenika i poslodavaca sa svrhom postizanja odgovarajućeg stupnja zaštite na radu i zdravstvene zaštite, - suradnju na svim razinama od poslodavca i zaposlenika, preko njihovih predstavnika i udruga, do razine državnih ustanova i tijela, - zaštita zaposlenika, njihovih predstavnika i stručnjaka za zaštitu na radu od dovođenja u nepovoljniji položaj i od drugih mjera zbog akcija poduzetih na području ZNR. Pri obavljanju poslova prvenstveno se primjenjuju pravila ZNR kojima se uklanja ili smanjuje opasnost na sredstvima rada. To su osnovna pravila zaštite na radu koja sadrže zahtjeve kojima mora udovoljavati sredstvo rada (objekti namijenjeni za rad s pripadajućim prostorijama, instalacijama i uređajima, skele i površine s kojih se obavlja rad i po kojima se kreću zaposlenici izvan objekata, prijevozna sredstva, strojevi i uređaji, uključujući i alate) kada je u uporabi, a naročito glede: opskrbljenosti sredstava rada zaštitnim napravama, osiguranja od udara električne struje, sprečavanja nastanka požara i eksplozije, osiguranja potrebne radne površine i radnog 8

prostora, osiguranja potrebnih puteva za prolaz, prijevoz i za evakuaciju zaposlenika, osiguranja čistoće, potrebne temperature i vlažnosti zraka, ograničenja brzine kretanja zraka, osiguranja potrebne rasvjete mjesta rada i radnog okoliša, ograničenja buke i vibracije u radnom okolišu, osiguranja od štetnih atmosferskih i klimatskih utjecaja, osiguranja od djelovanja po zdravlje štetnih tvari i zaštita od elektromagnetskih i drugih zračenja te osiguranja prostorija i uređaja za osobnu higijenu. Ako se opasnosti za sigurnost i zdravlje zaposlenika ne mogu ukloniti primjenom osnovnih pravila zaštite na radu, primjenjuju se pravila zaštite na radu koja se odnose na zaposlenike i na način obavljanja radnog postupka. To su posebna pravila zaštite na radu koja sadrže: - obvezu i načine korištenja odgovarajućih osobnih zaštitnih sredstava i zaštitnih naprava, - posebne postupke pri uporabi opasnih radnih tvari, - obvezu postavljanja znakova upozorenja od određenih opasnosti i štetnosti, - obvezu osiguranja napitaka pri obavljanju određenih poslova, - način na koji se moraju izvoditi određeni poslovi ili radni postupci, a posebno glede trajanja posla, jednoličnog rada i rada po učinku, - postupak s unesrećenim ili oboljelim zaposlenikom do upućivanja na liječenje nadležnoj zdravstvenoj ustanovi. Priznata pravila zaštite na radu su pravila iz stranih propisa ili u praksi provjereni načini pomoću kojih se opasnosti na radu otklanjaju ili smanjuju, ili kojima se sprečava nastanak ozljeda na radu, profesionalnih ili drugih bolesti te ostalih štetnih psljedica za zaposlenike, a primjenjuju se ukoliko ne postoje propisana pravila zaštite na radu. (Ukoliko se primjenjuju pravila zaštite na radu utvrđena stranim propisima, primjenjuju se oni koji su povoljniji za sigurnost i zaštitu zdravlja zaposlenika i drugih osoba.) Poslovi s posebnim uvjetima rada prema odredbama ovoga Zakona su poslovi koje mogu obavljati samo zaposlenici koji osim općih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa ispunjavaju i posebne uvjete glede dobi života, spola, stručnih sposobnosti, zdravstvenoga, tjelesnog ili psihičkog stanja, te psihofizioloških i psihičkih sposobnosti, što se dokazuje odgovarajućom ispravom. (Zaposlenika raspoređenog na poslove s posebnim uvjetima rada poslodavac upućuje na redovite preglede ovlaštenoj ustanovi, odnosno specijalistu medicine rada .) U djelatnosti građevinarstva, u najvećoj mjeri se odvijaju poslovi koji se prema Pravilniku o poslovima s posebnim uvjetima rada ubrajaju u poslove s posebnim uvjetima rada. To su: - rukovanje i upravljanje samohodnim strojevima na mehanizirani pogon, - upravljanje dizalicama na mehanizirani pogon, - poslovi signalista, - podizanje skela i postavljanje oplata i ograda, - poslovi koji tijekom pretežnog dijela punog radnog vremena zahtijevaju 9

teško tjelesno naprezanje - poslovi koji se izvode na visini većoj od 3 m, ako se primjenom osnovnih pravila ZNR ( npr. zaštitnim ogradama) ne može spriječiti povećana opasnost od pada radnika s visine, - poslovi pri kojima su radnici izloženi buci u razini uha većoj od 90 dB(A), - poslovi pri kojima su radnici izloženi vibracijama i potresanjima (npr. rad s pneumatskim čekićima), i drugi mogući poslovi s posebnim uvjetima rada ovisno o pojedinim procesima rada. Pod posebno opasne radove, medu ostalima ubrajaju se radovi u iskopima dubljim od tri metra, ili na sipkom ili močvarnom tlu te radovi na visini većoj od tri metra. Za organiziranje i provedbu zaštite na radu odgovoran je poslodavac neovisno o tome da li je u tu svrhu zaposlio stručnjaka za zaštitu na radu, odnosno organizirao službu za zaštitu na radu ili je ugovorio suradnju s ovlaštenom fizičkom osobom za ZNR, ustanovom ili trgovačkim društvom za poslove ZNR. Poslodavac je dužan primjenjivati pravila zaštite na radu na temelju općih načela zaštite: - izbjegavanja opasnosti i štetnosti, - procjene opasnosti i štetnosti koje se ne mogu otkloniti primjenom osnovnih pravila ZNR, - sprečavanje opasnosti i štetnosti na njihovom izvoru, - zamjene opasnog neopasnim ili manje opasnim, - davanje prednosti skupnim mjerama zaštite pred pojedinačnim, - odgovarajućeg osposobljavanja i obavješćivanja zaposlenika, - planiranja zaštite na radu s ciljem međusobnog povezivanja tehnike, ustroja rada, uvjeta rada, ljudskih odnosa i utjecaja okiliša na radno mjesto, - prilagođavanja tehničkom napretku, - prilagodbe rada zaposlenicima, naročito u svezi s oblikovanjem mjesta rada, izbora opreme, te načina rada i proizvodnje posebice u svrhu ublažavanja jednoličnog rada i rada po učinku, kako bi se smanjio njihov štetan učinak na zdravlje. Poslodavac koji zapošljava do 50 zaposlenika može sam obavljati poslove ZNR (nužno je da bude za to osposobljen), može ih povjeriti svom ovlašteniku, na temelju ugovora o radu ili ugovoriti obavljanje tih poslova s ovlaštenom fizičkom osobom, ustanovom ili trgovačkim društvom za poslove ZNR. Poslodavac koji zapošljava više od 50 zaposlenika dužan je zaposliti jednog ili više stručnjaka za ZNR sukladno broju zaposlenih, te stupnju opasnosti utvrđenog procjenom. Poslodavac koji zapošljava više od 250 zaposlenika dužan je ustrojiti službu za ZNR, sukladno broju zaposlenih, te stupnju opasnosti koji je utvrđen procjenom. 10

Stručnjaci ZNR i službe ZNR na temelju praćenja stanja zaštite predlažu poslodavcu, njegovim ovlaštenicima, odnosno odboru zaštite na radu mjere za poboljšanje stanja. Kod poslodavca koji zapošljava 20 ili više zaposlenika i kod svih gdje to zahtjevaju uvjeti rada (povećana opasnost, izdvojena mjesta) oni između sebe obavezno biraju i imenuju povjerenika za zaštitu na radu čija je dužnost da se bavi ZNR i u svezi nje prima i daje obavijesti radnicima i inspektoru rada. Obveze poslodavca u provedbi mjera ZNR Ukoliko poslodavac sam ne provodi mjere zaštite na radu, dužan je svojim ovlaštenicima dati ovlaštenja za poduzimanje mjera u okviru njihovog djelokruga, kojima se osigurava provedba ovoga Zakona i drugih propisa iz zaštite na radu, a naročito za to: - da se na poslove ne rasporedi zaposlenik koji nije osposobljen za rad na siguran način, - da se na poslove s posebnim uvjetima rada ne rasporedi zaposlenik za kojeg na propisani način nije utvrđeno da ispunjava tražene uvjete, tj. da se zaposlenik koji tražene uvjete više ne ispunjava ne zadrži na poslovima s posebnim uvjetima za rad, - da se malodobnicima, ženama i zaposlenicima sa smanjenom radnom sposobnošću ne dozvoli rad na poslovima koji bi mogli na njih štetno utjecati, - da osigura da se za vrijeme rada ne piju alkoholna pića te uzimaju druga sredstva ovisnosti, odnosno da zabrani rad zaposlenicma koji su na radu pod utjecajem alkohola (količina veća od 0,5 g/kg)i drugih sredstava ovisnosti te da ih udalji s rada, - da zaposlenici rade sukladno odredbama ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju njega, drugih propisa zaštite na radu, uputa poslodavca, odnosno proizvođača strojeva i uređaja, osobnih zaštitnih sredstava i radnih tvari, te da koriste propisana osobna zaštitna sredstva, - da zaposleniku zabrani rad ako ga obavlja suprotno odredbi iz prethodnog podstavka. Poslodavac ne smije dozvoliti samostalno obavljanje poslova zaposlenicima koji prethodno nisu osposobljeni da ih obavljaju bez ugrožavanja vlastitog života i zdravlja te života i zdravlja drugih zaposlenika, osim ako iz procjene opasnosti proizlazi da ne postoje opasnosti za njihovu sigurnost i zdravlje. Zaposlenicima dok još nisu osposobljeni za rad na siguran način poslodavac mora osigurati rad pod nadzorom zaposlenika osposobljenih za rad na siguran način. (Ocjena praktične osposobljenosti provodi se na mjestu rada.) Poslodavac je dužan zaposlenicima davati odgovarajuće, razumljive obavijesti i pisane upute koje se odnose na opasnosti i štetnosti po sigurnost i zdravlje u svezi djelatnosti koju obavlja. 11

Poslodavac je obvezan poduzeti potrebne mjere kako bi se osiguralo da pristup područjima s posebnim opasnostima i štetnostima imaju samo radnici koji su dobili odgovarajuće upute i zaštitna sredstva. Kada nije moguće pravilima zaštite na sredstvima rada ili organizacijskim mjerama otkloniti ili u dovoljnoj mjeri ograničiti opasnosti po sigurnost i zdravlje zaposlenika, poslodavac mora osigurati odgovarajuća zaštitna sredstva i skrbiti da ih zaposlenici koriste pri obavljanju poslova. Poslodavac je dužan isključiti iz uporabe strojeve i uređaje te osobna zaštitna sredstva koja nisu ispravna. Poslodavac je dužan redovito obavljati preglede (o čemu se sastavlja zapisnik i izdaju isprave) svih strojeva i uređaja i osobnih zaštitnih sredstava koja koristi radi utvrđivanja da li su na njima primijenjeni propisi zaštite na radu i da li zbog nastalih promjena tijekom uporabe ugrožavaju sigurnost i zdravlje zaposlenika. Poslodavac je dužan na propisani način obavljati ispitivanja strojeva i uređaja s povećanim opasnostima u sljedećim slučajevima: - prije njihovog stavljanja u uporabu, - najmanje jedanput nakon dvije godine njihove uporabe, - poslije rekonstrukcije, a prije ponovnog početka korištenja, - prije početka korištenja na novom mjestu uporabe, ako su strojevi i uređaji premješteni s jednog mjesta na drugo pa su zbog toga rastavljena i ponovo sastavljena. Pod strojevima i uređajima s povećanim opasnostima smatraju se naročito: dizalice nosivosti preko 10 KN, teretna dizala, industrijski transporteri, vozila unutarnjeg prijevoza na mehanizirani pogon, strojevi za obradu i preradu drveta, metala i sličnih materijala, mehaničke i hidrauličke preše, podizne platforme, kompresori, centrifuge, predtlačne i podtlačne komore, kotlovi za centralno grijanje, parni i vrelovodni kotlovi, strojevi i uređaji koji sadrže posude pod tlakom i drugi uređaji i strojevi sa sličnim opasnostima po sigurnost i zdravlje zaposlenika. Obveza poslodavca u svezi prve pomoći (i obuke) je da prema namjeni posla ima pripremljeno davanje adekvatne prve pomoći. To znači da: - Osigura dovoljan broj ljudi zaduženih za pružanje prve pomoći. Potreban broj osoba koje mogu pružati prvu pomoć proporcionalan je broju zaposlenika. Na svakom radilištu i u radnim prostorijama u kojima istovremeno radi do 20 zaposlenika najmanje jedan od njih mora biti osposobljen i određen za pružanje prve pomoći, te još po jedan na svakih daljnjih 50 zaposlenika. - Glavni izvršitelji prve pomoći trebaju imati položenu adekvatnu obuku (oživljavanje, kontrola krvarenja, njega ozljeđenih dijelova, higijena rana, tretman šoka, postupak kod nesvijesti i opeklina) - Materijal i oprema za prvu pomoć (komunikacijska sredstva, kutije sa zavojima, nosila i dr.) koji trebaju biti osigurani, također ovise o broju 12

zaposlenih, ali i opasnosti, odnosno radnom mjestu (npr. posebni uređaji i transportna sredstva kod teško dostupnih radnih mjesta, kao što su duboke jame, tuneli, mjesta pod tlakom i sl.). Ovisno o prirodi procesa rada poslodavac je dužan organizirati i osigurati evakuaciju i spašavanje za slučaj iznenadnog događaja koji može ugroziti njihovu sigurnost i zdravlje (elementarne nepogode, požari, eksplozije, ispuštanje opasnih tvari u količinama iznad dopuštenih i sl.) i osposobiti osobe koje će provoditi evakuaciju i spašavanje. Procjena opasnosti Poslodavac je dužan izraditi procjenu opasnosti, na temelju koje primjenjuje pravila kojima se otklanjaju ili na najmanju moguću mjeru smanjuju opasnosti i štetnosti te u tu svrhu osigurati sva potrebna materijalna sredstva. Da bi se moglo sagledati sve opasnosti, štetnosti i stupanj rizika u djelatnosti koju obavlja, potrebno je izraditi procjenu opasnosti koja je glavno polazište za kvalitetno provođenje zaštite na radu. To je postupak putem kojega se utvrđuju stupnjevi rizika od mogućnosti nastanka ozljeda na radu i profesionalnih bolesti u svojim procesima rada, prema pojedinim opasnosti i štetnosti u ovisnosti o procesima rada, te određuju pojedine mjere kako bi se rizici smanjili. Procjena opasnosti morala bi pokazati, i to je njena svrha, kolika su odstupanja između stvarnog stanja zaštite na radu kod poslodavca (u smislu primjene svih potrebnih osnovnih, posebnih kao i priznatih pravila zaštite na radu i propisanog stanja za dotičnu djelatnost poslodavca. Procjena opasnosti sadrži : I Opće podatke II Podatke o postojećem stanju III Analizu i procjenu prikupljenih podataka U okviru ovog dijela analizira se: - sva propisana osnovna pravila ZNR, tj. njihova usklađenost sa stvarnim stanjem na sredstvima rada; - primjena posebnih pravila ZNR s težištem na provedbi radnih postupaka; - sve smrtne, skupne i teže ozljede na radu, slučajevi profesionalnih bolesti i poremećaja u procesu rada koji su mogli izazvati štetne posljedice po sigurnost i zdravlje zaposlenika i to za prethodno petogodišnje razdoblje (Pored događaja koji su već izazvali štetne posljedice potrebno je analizirati i događaje poremećaja u procesu rada (tzv. nezgoda na radu), koji su mogli izazvati štetne posljedice, ali srećom nisu, jer u nekom drugoj situaciji možda hoće prouzrokovati tešku ozljedu.); - podatake kako bi se procijenio preostali rizik koristeći odgovarajuće metode analize rizika. IV Plan mjera za smanjivanje razine opasnosti 13

U plan mjera treba ugraditi sve one nedostatke osnovnih i posebnih pravila koji su utvrđeni prethodnom analizom. Mjere kojima će se otklanjati nedostaci mogu predstavljati; - tehničke mjere (vezane na osnovna pravila), - organizacijske mjere (vezane na posebna pravila), - mjere koje se odnose na zaposlenike (vezane na posebna pravila, primjerice glede korištenja osobnih zaštitnih sredstava ili ispunjavanja uvjeta za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada). Prioritete u Planu mjera predstavljati će one mjere koje se odnose na smanjenje onih opasnosti (rizika) koji su u prethodnom razdoblju već prouzročili štetne događaje, a naročito kada takve opasnosti ugrožavaju veći broj zaposlenika.) Plan mjera za smanjivanje razine opasnosti mora sadržavati rokove, ovlaštenike odgovorne za provedbu mjera te način kontrole nad provedbom mjera. V Priloge (tekstualne i grafičke) Poslodavac je u procjeni opasnosti dužan utvrditi da li su radne tvari koje koristi opasne (štetne po zdravlje, eksplozivne i zapaljive) te s tim u svezi utvrditi pravila zaštite na radu te zaštite životnog okoliša. Opasne tvari smiju se koristiti samo ukoliko nije moguće iste radne rezultate postići primjenom bezopasnih tvari. Obveza je poslodavca da je koncentracija opasnih radnih tvari u radnim prostorijama i prostorijama u obliku plinova, para i aerosola što niža i stalno ispod maksimalno dozvoljenih koncentracija. Prema tumačenju Pravilnika o izradi procjene opasnosti od strane Ministarstva rada i socijalne skrbi uz građevinare, ova obveza se posebno navodi i za njima bliske tj. povezane djelatnosti, kao što su instalaterski radovi (instalateri centralnog grijanja, plina i kanalizacije) i neke završne radove (soboslikari, staklari, stolari, tapetari, dekorateri, čišćenje i pranje fasada). Revizija procjene obavlja se : - nakon svake smrtne, skupne ili teže ozljede na radu, - nakon utvrđenog slučaja profesionalne bolesti, - nakon poremećaja u procesu rada koji je mogao izazvati štetne posljedice po sigurnost i zdravlje zaposlenika (primjerice, pad tereta s dizalice koji srećom nije izazvao ozljedu zaposlenika), - nakon izmjena u procesu rada koje utječu na sigurnost i zdravlje zaposlenika, - na temelju izvršnog rješenja inspektora rada, - najmanje svake dvije godine Revizije procjene opasnosti predstavljaju postupke i nove dokumente (ovisno o povodu za reviziju) kojima je potrebno stalno preispitivati usklađenost između stvarnih stanja pojedinih procesa rada i na sredstvima rada i onog što je propisano za dotične procese. Također, revizijama je potrebno konstantno preispitivati da li se provodi prethodno zacrtani plan mjera za smanjivanje 14

razina opasnosti, odnosno da li je prethodni plan učinkovit u smislu smanjenja rizika od nastajanja ozljeda na radu i profesionalnih bolesti. Procjena opasnosti i njene revizije nalažu poslodavcu da sam na određeni način provodi unutrašnji nadzor nad provedbom pravila ZNR i da otklanja utvrđene nedostatke. Poslodavci koji obavljaju građevinske ili montažne radove, na iskorištavanju šuma ili radove u brodogradilištima, dužni su prije početka radova na privremenom radilištu urediti radilište i osigurati da se radovi obavljaju u skladu s pravilima zaštite na radu. Izvođač koji će izvoditi opasne radove na gradilištu, odnosno radove u trajanju dužem od pet dana, dužan je u roku od najmanje 8 dana prije početka izvođenja radova dostaviti prijavu gradilišta tijelu nadležnom za poslove inspekcije rada, odnosno obavijest (sadrži podatke o točnoj lokaciji radilišta, vrsti radova, broju zaposlenika, ovlaštenicima poslodavca za provedbu pravila zaštite na radu i predvidivom roku u kojem će se radovi obavljati) uz koju je i plan uređenja gradilišta. (Preslika prijave gradilišta mora biti vidno izložena na gradilištu.) Ako više poslodavaca radi na zajedničkom radilištu, svaki od njih dužan je provoditi ZNR radi zaštite svojih zaposlenika te organizirati rad i osigurati izvođenje radova tako da njegovi zaposlenici pri izvođenju radova ne ugrožavaju sigurnost i zdravlje zaposlenika drugih poslodavaca. Način ostvarivanja ZNR na zajedničkom radilištu utvrđuje se ugovorom između izvoditelja odgovornog za međusobno usklađivanje radova i ostalih izvoditelja (usklađivanje izvršavaju voditelji građenja) koji mora sadržavati sve osnovne elemente zaštite, a naročito opis poslova, naznaku pravila zaštite u odnosu na prisutne opasnosti i štetnosti, obveze i ovlaštenja odgovornih osoba i dr. Poslodavac je dužan voditi knjigu nadzora u koju upisuje svoje odluke ovlaštenici poslodavca, stručnjak za ZNR i inspektor rada. (obrasci dani u Prilogu) Voditelj građenja dužan je voditi dnevnu evidenciju poslodavaca i zaposlenika nazočnih na privremenom zajedničkom radilištu. Treba voditi evidencije o: - zaposlenicima osposobljenim za rad na siguran način, - zaposlenicima raspoređenim na poslove s posebnim uvjetima rada, - opasnim tvarima koje proizvodi, prerađuje ili koristi, - ozljedama na radu, slučajevima profesionalnih bolesti i poremećajima u tehnološkom procesu koji su izazvali ili su mogli izazvati štetne posljedice po sigurnost i zdravlje zaposlenika. Na radilištu se mora čuvati dokaze o osposobljenosti zaposlenika, dokaze o ispunjavanju uvjeta za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada, planove uređenja privremenih radilišta, tehničku dokumentaciju iz koje je vidljiva primjena osnovnih pravila zaštite na radu za objekt ili dio objekta koji koristi za radne i pomoćne prostorije, dokaze o ispravnosti instalacija, dokaze o 15

ispitivanju strojeva i uređaja s povećanim opasnostima, te upute o načinu njihovog korištenja i ostalu dokumentaciju potrebnu za izvođenje radova (sve dok se pojedini strojevi i uređaji, odnosno prostorije i radilište koriste). Obveze i prava zaposlenika - Zaposlenik je dužan osposobiti se za rad na siguran način kada ga na osposobljavanje uputi poslodavac. - Prije rasporeda na poslove s posebnim uvjetima rada i tijekom obavljanja takvih poslova zaposlenik je dužan pristupiti pregledu na koji ga uputi poslodavac, kao i tijekom obavljanja takvih poslova obavijestiti liječnika o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogućuje ili ometa u izvršenju obveza iz ugovora o radu ili koja ugrožava život i zdravlje drugih zaposlenika. - Zaposlenik je dužan obavljati poslove dužnom pozornošću sukladno pravilima ZNR propisanim odredbama ovoga Zakona i drugim propisima, uputama poslodavca i uputama proizvođača strojeva i uređaja, osobnih zaštitnih sredstava i radnih tvari. Smatra se da zaposlenik radi dužnom pozornošću kada: - prije početka rada pregleda mjesto rada te o eventualno uočenim nedostacima izvijesti poslodavca ili njegovog ovlaštenika, - posao obavlja sukladno pravilima struke, uputama proizvođača strojeva i uređaja, osobnih zaštitnih sredstava i radnih tvari te uputama poslodavca, - pri radu koristi propisana osobna zaštitna sredstva i opremu, - prije napuštanja mjesta rada ostavi sredstva rada u takvom stanju da ne ugrožavaju druge zaposlenike i sredstva rada. - Zaposlenik je dužan pri radu koristiti propisana osobna zaštitna sredstva. - Zaposlenik je dužan surađivati s poslodavcem ili njegovim ovlaštenikom, te s povjerenikom zaduženim za ZNR u rješavanju svih pitanja ZNR. - Zaposlenik je dužan odmah izvjestiti poslodavca ili njegovog ovlaštenika te svojeg povjerenika o svakoj činjenici za koju opravdano smatra da predstavlja neposrednu opasnost po sigurnost i zdravlje, kao i o bilo kojem nedostatku u sustavu ZNR. Zaposlenik ima pravo odbiti rad ako mu neposredno prijeti opasnost za život i zdravlje zbog toga što nisu primijenjena propisana pravila zaštite na radu. (Treba obavijestiti poslodavca i svojeg povjerenika za zaštitu na radu, koji su dužni neodložno izvijestiti inspektora rada, a ovaj u roku od 48 sati utvrditi činjenično stanje i osnovanost toga navoda.) Projektiranje objekata namjenjenih za rad Pri projektiranju objekata namijenjenih za rad projektant je obvezan u glavnom projektu primijeniti odgovarajuće propise zaštite na radu. Projektant je obvezan u posebnom dijelu glavnog projekta izraditi prikaz tehničkih rješenja za primjenu propisa zaštite na radu za koje u kasnijem postupku inspekcija rada treba izdati suglasnost. 16

Novi pravilnici usklađeni s EU propisima Pravilnik o ZNR na privremenim ili pokretnim gradilištima Ovaj pravilnik iz 2008. god usklađen je s EU Direktivom o minimalnim sigurnosnim i zdravstvenim zahtjevima na privremenim ili pokretnim gradilištima (92/57/EEC). U prvom redu svrha mu je poboljšanje sigurnosti radnika (uvođenjem odgovornosti Investitora za ZNR pri izvođenju građevinskih projekata) i zamjena pravilnika iz 80-tih godina prošlog stoljeća (ukida se Pravilnik o sadržaju plana uređenja privremenih i zajedničkih privremenih radilišta i Pravilnik o osiguranju smještaja, prehrane i prijevoza radnika koji obavljaju poslove na privremenim radilištima izvan sjedišta organizacije odnosno poslodavca). Nakon njegovog donošenja donešena je i odluka o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti na radu. Treba napomeniti da bez obzira da li se radi o izvođenju radova za koje je potrebno ishođenje građevinske dozvole ili ne, s gledišta zaštite, radi se o radilištu na kojem se moraju primjenjivati propisi zaštite na radu (vrijedi za djelatnosti u području graditeljstva, šumarstva i brodogradnje). Primjerice, u takvu vrstu radova uključeni su građenje, sastavljanje i rastavljanje montažnih dijelova, obnova, demontaža, rušenje, tekuće održavanje, povremeno i periodično održavanje poput bojanja i čišćenja. Najvažnija novost koju donosi novi pravilnik je imenovanje koordinatora u fazi pripreme projekta i imenovanje koordinatora u fazi izvođenje projekta. Koordinator za zaštitu na radu u fazi izrade projekta – koordinator I dužan je: - koordinirati primjenu načela ZNR, - izraditi ili dati izraditi plan izvođenja radova, uzimajući pri ome u obzir pravila primjenjiva za dotično gradilište, te vodeći računa o svim aktivnostima koje se obavljaju na gradilištu, - izraditi dokumentaciju, koja sadrži specifičnosti projekta i koja sadrži bitne sigurnosne i zdravstvene podatke koje je potrebno primjenjivati u fazi uporabe. Koordinator za zaštitu na radu u fazi izvođenja radova – koordinator II – dužan je: - koordinirati primjenu načela zaštite na radu (kod donošenja odluka o tehničkim i/ili organizacijskim mjerama tijekom planiranja pojedinih faza rada i kod određivanja rokova, koji su potrebni za sigurno dovršenje pojedinih faza rada, koji se izvode istovremeno ili u slijedu); - koordinirati izvođenje odgovarajućih postupaka, da bi se osiguralo da poslodavci i druge osobe dosljedno primjenjuju načela ZNR i izvode radove u skladu s planom izvođenja radova. - izraditi, ili potaknuti izradu potrebnih usklađenja plana izvođenja radova i 17

dokumentacije sa svim promjenama na gradilištu. - organizirati suradnju i uzajamno izvješćivanje svih izvođača radova i njihovih radničkih predstavnika, koji će zajedno ili jedan za drugim (u slijedu) raditi na istom gradilištu, s ciljem sprečavanja ozljeda na radu i zaštite zdravlje radnika. - provjeravati da li se radni postupci provode na siguran način i usklađivati propisane aktivnosti. - organizirati da na gradilište imaju pristup samo osobe koje su na njemu zaposlene i osobe koje imaju dozvolu ulaska na gradilište. Investitor je dužan prije uspostave gradilišta osigurati izradu plana izvođenja radova (sastavni dio projektne dokumentacije) i mora imenovati koordinatora(e) posebno za fazu izrade projekta i posebno za fazu izvođenja radova (jednog ili više koordinatora za zaštitu na radu kada radove izvode ili je predviđeno da ih izvode dva ili više izvođača ). Pravilnik propisuje i način i uvjete imenovanja koordinatora te njihove zadaće na privremenim ili pokretnim radilištima. (Koordinator I može biti i projektant, a inženjer odnosno glavni inženjer gradilišta može ujedno biti i koordinator II, ako ispunjavaju propisane uvjete.) Investitor je dužan prijaviti gradilište u slučaju: – predviđenog trajanja radova dužeg od 30 radnih dana i na kojima radi istovremeno više od 20 radnika, ili – na kojima je predviđen opseg radova od 500 osoba – dana ili više. U slučaju izvođenja posebno opasnih radova (iz Dodatka II. ovoga Pravilnika), prijava gradilišta se mora sačiniti bez obzira na trajanje radova i broj radnika koji izvode te radove. Investitor je dužan najmanje 8 dana prije početka izvođenja radova na tom gradilištu dostaviti prijavu gradilišta tijelu nadležnom za poslove inspekcije. Pravilnikom se medu ostalim definiraju minimalni sigurnosni i zdravstveni zahtjevi na gradilištima. 2008 godine je donesen i Pravilnik o sigurnosti i radu radnika pri uporabi radne opreme. Kako je obveza RH uskladiti svoje propise s onima iz EU (prema 89/391/EEC -Direktivi o minimalnim sigurnosnim i zdravstvenim zahtjevima za uporabu radne opreme radnika pri radu) u novom pravilniku su u potpunosti zadovoljeni zahtjevi EU i istovremeno preuzet sav sadržaj obrađen u Pravilniku o mjerama i normativima zaštite na radu na oruđu za rad još iz vremena SFRJ. Stari pravilnik je osuvremenjen, tehnološki usklađen i terminološki prilagođen. S gledišta ZNR i nisu nastale neke značajne promjene, samo se ističe promjena termina “oruđe za rad” u “radna oprema”. Predloženi Pravilnik obuhvaća svu radnu opremu u prostoru primjene bez obzira o kojoj se djelatnosti radi, a obrađuje i dobar dio proizvodnje opreme. 18

2) ZAŠTITA NA RADU U HRVATSKOM GRAĐEVINARSTVU

19

Problemi sigurnosti u građevinarstvu –brojne i teške ozljede Ozljedom na radu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju smatra se svaka ozljeda izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem, naglim promjenama položaja tijela, iznenadnim opterećenjem tijela ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma, ako je takva ozljeda uzročno vezana za obavljanje poslova na kojima radi (gdje ima svojstvo osiguranika). U ozljede na radu u nekim slučajevima ubrajaju se i ozljede koje ne nastanu na radnom mjestu (npr. na redovitom putu od stana do mjesta rada i obratno), ali na njih se ne može utjecati primjenom pravila ZNR na mjestu obavljanja poslova. Građevinarstvo se dugi niz godina nalazi među djelatnostima s najvećim brojem ozljeda, pogotovo onih s najtežim posljedicama. Do 2000. godine, kada građevinski radovi kod nas nisu bili u takvom zamahu, u građevinarstvu je broj smrtnih slučajeva na poslu bio između 9 i 15, dok je od 2003. povećan na 20 do 27, što prati i veći broj ozljeda (ali i znatan broj povećanja zaposlenih, jer ih je još 2001. bilo nešto manje od 70.000). Od 1996. do 2003. godine prosječno se u građevinarstvu ozljeđivalo od 2.100 do 2.500 radnika, a posljednjih nekoliko godine taj broj je bio i za dvije do tri stotine veći. Npr. 2006. godine je bilo 9,3% više ozljeda nego u 2005-toj, ali 6,4% manje nego lane. Iz ovih brojki očito je da se broj stradalih radnika povećava s intenziviranjem građevinskih radova (izgradnja autocesta i masovnija stanogradnja). 2006. godine u građevinarstvu u kojem je radilo 125.436 djelatnika, (93.765 aktivnih osiguranika) dogodila se 3.172 ozljeda na radu, pri čemu 2.818 na samom radnom mjestu (97,6% muški) i oko 10% od toga s težim posljedicama, a poginulo je 28 osoba (45,2 % od poginulih na samom radu u svim djelatnostima u Hrvatskoj). Za usporedbu, iste godine apsolutno najviše ozljeda, 8.350 (na samom radnom mjestu 7.219), dogodilo se u prerađivačkoj djelatnosti, gdje je smrtno stradalo 13 osoba, a uposleno je čak 285.215 radnika (265.912 aktivnih osiguranika), dok je, gledano po broju ozljeda i poginulih na broj zaposlenih, od građevinarstva jedino opasnije šumarstvo, gdje je na 11.980 zaposlenih bilo 453 ozlijeđenih, te 5 mrtvih. 2007. godine u građevinarstvu je prijavljeno ukupno 2.946 ozljeda (uključujući i dolaske i odlaske s posla), a od toga je 2.637 ozljeda bilo na samom radnom mjestu i ima najveću stopu ozljeda obzirom na broj zaposlenih. Poginulo je 23 osobe (najviše od svih djelatnosti, 30% od svih poginulih, a više od 50% onih poginulih na samom radu u svim djelatnostima), a uz to se dogodilo čak 340 težih ozljeda. Profesionalne bolesti u građevinarstvu nisu toliko česte (6 –7% od ukupno registriranih), a najviše ih je vezanih za kožna oboljenja, zatim kronične 20

periartritične promjene uzrokovane kumulativnom traumom (zbog poslova uz prisutnost ponavljanih pokreta, stalnog pritiska, nefiziološkog položaja i mikrotrauma) i bolesti uzrokovane vibracijama. Gledajući sve djelatnosti, višegodišnji prosjek broja smrtnih ozljeda na radu u Hrvatskoj isti je kao i prosjeku u EU (3,3 na 100.000 zaposlenih). U istom razdoblju broj prijavljenih ozljeda na radu kod nas se kretao oko 17 na 1000 zaposlenih, a u EU je bio gotovo tri puta veći. No, i zbog toga je opravdano za pretpostaviti da je stvarani broj ozljeda na radu u Hrvatskoj znatno veći od službenih podataka, odnosno da se procesuira tek oko jedne trećine stvarnog broja nesereća s ozljedama. Prema podacima s "Konstruktorovog" internetskog portala prosjek ozljeda na 1.000 zaposlenih u građevinarstvu u EU od 1994. – 2001. godine iznosio je 80,82, što je isto oko tri puta više od prijavljenog broja ozljeda u Hrvatskoj.

Odnos fatalnih i drugih ozljeda i situacija blizu nesreće u EU

Nesreće su posljedica različitih poremećaja odnosa između čovjeka i radne okoline u kojojdjeluje, ali statistika kazuje da svi poremećaji ne završavaju nesrećom, nego da se od 330 takvih slučajeva približno 300 puta ne dogodi ništa štetno, 29 puta gotovo da dođe do ozljede ili materijalne štete, a samo jednom zapravo dolazi do nesreće. Kada se vidi koliki je broj zabilježenih ozljeda, može se pretpostaviti koliko je tek bilo potencijalno opasnih situacija koje su mogle završiti puno gore nego što se događalo. Prema tome, ako se uzme u obzir koliko je ozljeda prijavljeno, kod nas je u građevinarstvu lani svakog radnog dana zapravo bilo gotovo 3.500 poremaćaja (2637 x 330 / 250) koji su za posljedicu mogli imati ozljedu na radu. 21

Uzroci problema sa zaštitom na radu u građevinarstvu Brojni su i međusobno povezani negativni utjecaji na sigurnost izvođenja radova na našim gradilištima, ali na svaki element iz toga skupa može se i treba djelovati (s različitih položaja) na odgovarajući način. Shema ispod prikazuje uzroke loše zaštite u građevinarstvu i negativne posljedice. LOŠA KVALITETA POSLOVANJA (SUSTAVA) EKSTRA TROŠKOVI (GUBICI) PODUZEĆA

PROBOJI PLANIRANE DINAMIKE RADOVA

LOŠ UGLED PODUZEĆA

LOŠ UTJECAJ NA ŠIRU DRUŠTVENU ZAJEDNICU

BROJNE, VRLO ČESTO TEŠKE OZLJEDE I PROFESIONALNE BOLESTI

SLABO OBRAZOVANJE GRAĐ. INŽ. ZA ZNR

NEDOVOLJNO ZAŠTIT . OPREME I SREDSTAVA

NEODGOVORNO PONAŠANJE NA GRADILIŠTU NEDOVOLJNA OBUČENOST ZA SIGURAN RAD

NASTOJANJE POSLODAVACA DA UŠTEDE (ZARADE) NA ZNR

LOŠE NAVIKE I ZNANJA RADNIKA

LOŠA PRIPREMA ZNR (unutar POG-a)

VISOKORIZIČNA IZVEDBA obzirom na sigurnost radnika

NEDOVOLJNA INTERNA KONTR.

PROBLEMI INSPEKCIJE RADA

OPASNI PROCESI IZVOĐENJA GRAĐ. PROJEKATA

Radni procesi koji se odvijaju na gradilištima već po svojim nužnim karakteristikima su umnogome rizični (opasni) i zato mnogi od njih predstavljaju poslove s posebnim uvjetima rada i uglavnom iziskuju primjenu posebnih pravila ZNR. Uz to na gradilištima rade i električari, a ponekad je potrebno i korištenje ekploziva, što se sve također smatra iznimno opasnim poslovima. Iz specifičnosti odvijana građevinskih radova proizlaze brojni, vrlo veliki rizici od ozljeđivanja, kao i prekoračenja planiranog roka i troškova izvedbe. To su prije svega, općenito: - statičnost proizvoda –građevine i dinamičnost proizvodnih čimbenika, - pretežito rad na otvorenom prostoru, - različitost svakog projekta (–teže predvidjeti opasnosti), - sudjelovanje velikog broja radnika različitih zanimanja i stupnja stručne obučenosti, - veće učešće slabije obrazovanih radnika, - nestalna radna snaga –često mijenjaju mjesto rada (često samo privremeno zaposleni), 22

- radnici obavljaju veći broj različitih poslova, - učešće različitih strojeva i potreba za raznovrsnim repromaterijalima, - uključenost više (pod)izvoditelja u proizvodne procese, - veliki opseg i složenost konačnog proizvoda (–teža kontrola), te posebno kod nas: - djelatnost je u zamahu –povećava se obim radova - višegodišnji nedostatak radne snage (poglavito odgovarajuće obučene, pa se više koriste priučeni radnici), - niska radna kultura –loše radne navike (veliki udio mladih radnika), - velik broj malih građevinskih poduzeća (do 50 zaposelnih) bez stručnjaka za ZNR (izostaje unutarnji nadzor) - težnja za što većom i bržom zaradom na račun izbjegavanja mjera zaštite pri gradnji. Zbog navedonoga dolazi do: - slabe kontrola - nedovoljne obučenosti

nepridržavanja pravila ZNR

brojne ozljede, povećani troškovi

Najčešći uzroci ozljeda su neke improvizacije kojima su radnici skloni zbog bržeg obavljanja posla, a poslodavci jer su pritisnuti rokovima. Očito je da zapravo i naši poslodavci i zaposleni učestalo krše zakon i propise o ZNR, prvi, ponajviše svjesno, iz želje za većom zaradom, a drugi uglavnom zbog neznanja i nužde (socijalne situacije), ne želeći ugroziti svoje zaposlenje. Na gradilištima negativan utjecaj od strane radnika dolazi zbog neodgovornosti i nediscipline, te njihove neobučenosti, što rezultira nepoštivanjem pravila sigurnog rada, kao što je izbjegavanje korištenja zaštitnih sredstava ili njihova pogrešna primjena i nepravilno rukovanje s alatom i strojevima (suprotno uputstvima za upotrebu ili pravilima struke –npr. rad sa strojevima bez zaštitnih dijelova koji su iz nekog razloga skinuti, ali nisu poslije vraćeni na svoje mjesto). Radna snaga se često mijenja, a poznato je kako na radu najčešće stradavaju novozaposleni radnici. Često su to upravo mlađe osobe koje podcjenjuju opasnost i precjenjuju svoje sposobnosti, nisu svjesni važnosti zaštitnih mjera i skloni su pojednostavljivanju procesa. Povećanju rizika pridonose poslodavci koji zapošljavaju radnike na određeno vrijemeili ih ne prijavljuju, tako da radnici prije početka svog rada nisu upoznati s opasnostima naradnom mjestu, ne prolaze propisanu obuku za siguran rad, a nerijetko nisu prošli ni zdravstvene ni psihološke kontrole kod specijalista medicine rada. Povećana opasnost nastaje kada treba ubrzati dinamiku radova (produže se radne smjene) i raste s brojem radnika na gradilištu, koji istodobno obavljaju različite poslove. Poslodavci nastoje izbjeći primjenu zakonom propisanih mjera i ne izdvajaju dovoljna sredstva za zaštitu, nastojeći tako povećati svoju konkurentnost i ostvariti dodatnu zaradu. 23

Odgovornost za provođenje mjera ZNR temelji se na potrebnim znanjima, pa treba imati u vidu gdje se ta znanja zaista stječu. Sveučilišni diplomski studij GF u Osijeku nema predmet koji u svom programu obrađuje problematiku ZNR, dok poslijediplomski, specijalistički studij ima Zaštitu na gradilištima (20 sati) samo kao izborni predmet. Na stručnom studiju, kako je već napisano u predgovoru, svi studenti imaju predmet Tehnički propisi i normizacija, koji u propisanom nastavnom planu ima propise koji se odnosi na ZNR, i Organizacija građenja I s nekoliko tema o zaštiti na gradilištima. Sve zajedno to može biti 10 –13 sati predavanja o ZNR. Situacija na drugim fakultetima u Hrvatskoj je dosta slična. Npr. na GF u Zagrebu, uokviru nastavnog programa za preddiplomski studij u predmetu Organizacija građenja (90sati), predviđena je jedna cjelina o zaštiti pri izvođenju građevinskih radova, koja je oko10% nastavnog gradiva. To nedvojbeno pokazuje da naši završeni građevinski inženjeri često nemaju dovoljno ili čak nemaju nikakva znanja o ZNR. Toga treba biti svejstan kada počinju raditi jer oni tek u poduzeću moraju steći nužna znanja, a ne da polaganje ZNR bude samo da se zadovolji forma. Za kompetentnost stručnjaka nužno je cjeloživotno obrazovanje jer se tehnologije rada i mogućnosti zaštite na radu stalno mijenjaju (kao i propisi). Svi radnici su dužni osposobiti se za rad na siguran način, gdje ih prema zakonu treba uputiti poslodavac, te onda poslove obavljati s dužnom pozornošću, prema naučenim pravilima. No, naša praksa pokazuje da to na gradilištima obično nije tako. Djelatnici se educiraju na pogrešan način koji je previše formalan,samo zato jer im je to zakonska obveza, a ne jer se doista žele zaštititi.

24

Izvori rizika od ozljeda pri izvođenju građevinskih radova Do nezgoda ne dolazi slučajno, nego su one u većini slučajeva uzrokovane cijelim nizom okolnosti koje se mogu spriječiti. Te okolnosti su odobrim dijelom predvidive, ali kroz pomniju analizu problema. Zbog toga je dobro imati podatke o nesrećama i ozljedama (statistički podaci) koje su se dogodile, jer one upućuju na čega treba obratiti najveću pozornost (najčešći izvori opsanosti i oni s najtežim posljeicama) i na čega treba djelovati (prepoznati uzroci) kako bi se rizik minimalizirao preventivnim mjerama. Ozljede na radu su najviše uzrokovane neprimjerenom zaštitom na radu, a posebno izvođenjem operacija protivno pravilima ZNR (zadnjih godina u Hrvatskoj 50 –70% uzroka svih ozljeda na razini svih djelatnosti). Neka viša sila bila je ¨krivac¨ za nesreću tek kod nekoliko promila od svih slučajeva ozljeđivanja, što dokazuje da se najveći broj bez sumnje mogao izbjeći.

Uzroci teških ozljeda Uzroci teških ozljeda na radu tijekom 2007. godine u RH

Prema podacima od inspekcijskih nadzora na svim djelatnostima, u 2006. godine u Hrvatskoj po broju se ističu teške ozljede na pokretnim rampama i ljestvama (66), na skelama (52), na sredstvima za horizontalni prijenos tereta (49), te na građevinskim strojevima i uređajima (37) i ručnim alatima (25). 25

Način nastanka ozljeda također upućuje na te izvore ozljeda. Tako je za 2006. godinu zabilježeno da je na razini svih djelatnosti došlo do 39,7 % ozljeda padom radnika (s visine, u dubinu i na istoj ravnini), 17,8 % uklještenjem radnikova tijela između pokretnih i nepokretnih predmeta (strojeva, uređaja, alata), 16,5 % sudarom radnika s predmetima (pokretnim i nepokretnim, udari predmeta po kojima se hoda, posjekotine, ubodi i sl.), 15,2 % padom predmeta na radnika (odroni, rušenja), 3 % prekomjernim tjelesnim naprezanjem ili pogrešnim pokretima radnika, 1,6 % dodirom predmeta pod električnim naponom, 1,5 % od utjecaja štetnih tvari i radijacije, 1,3 % uslijed izloženosti toplini, hladnoći, vlazi, povišenom ili sniženom tlaku, prekomjernoj buci i vibracijama i sl. 2007. godine, kako pokazuje i grafikon, od 1.122 teške ozljede na radnom mjestu (uključujući i one sa smrtnim posljedicama) u 660 slučajeva (59%) uzrok stradanju je bilo izvođenje operacije na način protivan pravilima ZNR, u 92 (8%) slučaja zbog problema s površinom na kojoj se izvodi rad (skliskost, zakrčenost), u 87 slučaja neispravnost sredstava rada, u 72 slučaja uzrok je pomanjkanje ili neispravnost zaštite radnika od pada s visine ili u dubinu, u 69 slučaja zbog slabe organizacije rada, u 48 slučajeva zbog izvođenja radne operacije bez ili s neispravnim zaštitnim sredstvom, u 32 slučaja zbog pomanjkanja zaštitne naprave na stroju i isto 32 slučaja zbog rada bez razrađene tehnologije i odgovarajućih uputa za složenije poslove. Neke zemlje, naprednije po pitanju ZNR, imaju bolje ispitane podatke o uzrocima i mjestima događanja nesreća na radu za samo građevinarstvo. U sljedećim tablicama dani su statistički podaci o načinu nastanka težih ozljeda u građevinarstvu, općenito (Velika Britanija) i na pojedinim strojevima (SAD i Njemačka). Ti podaci u velikoj mjeri upućuju na iste izvore i sličan intenzitet opasnosti kao kod izvođenja radova u Hrvatskoj. Udio u Način nastanka ozljeda broju teških u građevinarstvu ozljeda - padovi radnika s visine - udarci - struja - padajući predmeti - kod strojeva - toksičnost

56% 10% 5% 4% 3% 1%

26

Operacija pri kojoj je došlo do ozljede s d o z e r o m (SAD)

Broj težih ozljeda godišnje

- ulaženje ili silaženje s dozera - aktivnosti na održavanju stroja - rad s dozerom - druge aktivnosti u koje je uključen dozer

Broj smrtnih ozljeda Izgubljeni radni godišnje dani godišnje

875 612 921

1 3 17

30.889 17.978 33.793

554

2

15.816

Redovito održavanje građevinske mehanizacije je izuzetno bitno za sigurnost rada, ali uočljivo je da i pri obavljanju poslova održavanja strojeva dolazi dosta često do ozljeđivanja radnika. U z r o c i n e s r e ć a pri radu t o r a nj s k i h d i z a l i c a - montaža dizalice - demontaža dizalice - preopterećenje - pogrešno opsluživanje - kvarovi stroja - vjetar - transport - užad (sajle) - tvornički spojevi - kolosijek - ostalo Ukupno

% od ukupnog broja 14,9 14,4 13,2 8,7 8,1 5,5 4,8 4,5 2,7 2,5 20,7 100

27

Troškovi koje uzrokuju ozljede na radu Zbog nastajanja ozljeda na radu može doći do nastanka brojnih troškova. To su prije svega: - troškovi prve pomoći i medicinske pomoći, - troškovi liječenja u bolnici, - naknada zarade ozlijeđenom zaposleniku, - izgubljeno radno vrijeme ozlijeđenog zaposlenika, - izgubljeno radno vrijeme drugih zaposlenika, - izgubljeno radno vrijeme voditelja poslova, - gubitci u proizvodnji, - troškovi zapošljavanja novog zaposlenika, - troškovi sudskih postupaka, - naknada štete, jednokratna novčana pomoć i - izdatci na osnovi preuzetih obveza. Uz troškove u svezi ozljeda zaposlenika, uslijed nezgoda koje su posljedica loše provedbe mjera zaštite, mogu nastati znatne štete na strojevima i opremi, a događaju se i zastoji uplaniranoj dinamici izvođenja radova. Neki od navedenih troškova su direktni, pa ih je jednostavno izraziti kao financijski gubitak, a neki su indirektni i teže ih je obračunati. Troškovi indirektno proizlaze iz gubitka radnih dana zbog ozljeda na radu. Zbog ozljeda je u Hrvatskoj 2007 godiine izgubljeno 1.216.637 radnih dana, a samo u građevinarstvu može se pretpostaviti da je izgubljeno više od 100.000 dana (Ilustracije radi, izgubljeni broj dana treba pomnožiti s prosječnim brojem radnih sati i prosječnom cijenom sata rada, pa će biti jasnije o kakvoj finacijskoj šteti je riječ). Sustav kvalitete prema ISO 9000 nalaže da se kvaliteta prati i mjerenjem troškova, a ovakvi troškovi smatraju se troškovima nekvalitete. Ulaganje u zaštitu na radu predstavlja dobro uloženi novac, jer samo jedna teža nesreća može donijeti veće troškove nego što bi bila cijena ulaganja u prevenciju. Dakako, dio tih troškova plaća sam poslodavac, a dio se troškova refundira od strane osiguravatelja. No, treba imati na umu, da će osiguravatelj prije nego plati ikakve troškove zbog nastale ozljede na radu, temeljito provjeriti jeli poslodavac u radnom procesu prigodom kojeg je došlo do ozljede proveo sve one mjere koje su Zakonom o zaštiti na radu (i drugim propisima) propisane, te ako se ustanovi da bilo što od toga nije provedeno, osiguravatelj se neće smatrati obveznim preuzeti bilo kakve troškove nesreće.

28

Troškovi bolovanja po djelatnostima u Hrvatskoj 2003. godine (www.poslovni.hr)

Obzirom na broj zaposlenih najveći troškovi bolovanja u R. Hrvatskoj su u javnoj upravi?!

Izbjegavanjem ozljeda i profesionalnih oboljenja ušteda je, osim za poduzeće, evidentna i za širu društvenu zajednicu. Svi troškovi zbog ozljeda na radu i profesionalnih bolesti, koje solidarno snosi cijelo društvo, prema podacima Međunarodne organizacije rada iznose čak do 4% brutto nacionalnog proizvoda. Zato država uz učinkoviti inspekcijski nadzor treba olakšicama sustavno stimulirati tvrtke da posluju što sigurnije. Na to je usmjeren naš Zakon o doprinosima za obvezna osiguranja koji smanjuju davanja (do 25%) za one kod kojih su troškovi za ozljede na radu i profesionalne bolesti manje od prosjeka, a povećava (do 50%) za one kod kojih su iznadprosječni. Međunarodna organizacija rada na nedavnom svjetskom kongresu posvećenom zaštiti i zdravlju na radu ukazuje na to da pravilna zaštita zdravlja na radu i pravo svakog radnika na zdravstvenu zaštitu unaprjeđuju radne uvjete i imaju pozitivan utjecaj na produktivnost, ekonomski i društveni rast. Zato je Europska agencija za sigurnost i zaštitu zdravlja na poslu (EU-OSHA) pokrenila kampanju "Zdrava radna mjesta" koja ima za cilj kroz period 2007.2012. god. smanjiti nezgode vezane uz posao za jednu četvrtinu u cijeloj EU. Kako bi poduzeća provodila proaktivnu politiku upravljanja rizicima radnih mjesta EU je odredila svim svojim članicama obvezu da poslodavci procjenjuju rizike za sigurnost i zdravlje radnika (Direktiva iz 1989. godine).

29

Uspješno provođenje zaštite na radu Jedino rad na siguran način je dobar rad. Nema niti jednostavnog, niti nekog sveprimjenjivog rješenja problema sigurnosti, ali je nužno stalno biti svjestan postojanja opasnosti. To je posebno važno kod građevinarstva koje spada u najrizičnije djelatnosti. Kako se pokazalo da se većina nesreća na radu mogla spriječiti i izbjeći, prvi korak k tom cilju je procjena rizika. Probleme zaštite pri građenju prvo treba locirati i definirati, a onda i detektirati uzroke i pomogućnosti ih rangirati. Sve dok se zaštita u gradilišnoj praksi zanemaruje –zaobilazi i obavlja samo formalno ili stihijski i intuicijski, izbjegavanje ozljeda ovisiti će ponajviše o sreći i spretnosti radnika. Preporuča se obvezna analiza problematike i planiranje odgovarajućih mjera ZNR u sklopu izvedbenog POG-a, na temelju podataka iz dosadašnjih iskustava i drugih spoznaja. Djelotvorna zaštita na radu ne može biti rezultat djelovanja samo jedne osobe, nego je neizostavno potreban timski rad svih sudionika. Uz neophodna znanja i vještine, u zaštitu treba biti uključena svijest (moral) o odgovornosti prema sebi i drugima. Treba težiti svakodnevnom uočavanju problema, provođenju internih i pisanih uputa, prihvaćanju sugestija motiviranih radnika i rješavanju problema u vlastitoj radnoj okolini. Zato valja unaprijediti komunikaciju s radnicima i njihovim predstavnicima, savjetovati se s njima, educirati ih i uključiti ih u sve mjere povezane s njihovom sigurnosti i zdravljem na radnome mjestu. Radnici bi trebali poštovati upute o ZNR, a sudjelovanje u edukativnim programima o ZNR treba biti obavezno za sve. Da bi se sve odvijalo prema prihvaćenom planu, svakako pomaže aktivna interna kontrola od strane stručnjaka ZNR u poduzeću. Teba uredno vooditi svu potrebnu dokumentaciju (standardni obrasci i dr.) s podacima o radnicima, strojevima i drugom važnom za zaštitu pri njihovom radu. Transparentno treba regulirati obveze izvršavanja ZNR sa svim podizvoditeljima na gradilištu, koji trebaju dostaviti glavnom izvoditelju podatke o svojim radnicima i strojevima koji će sudjelovati na projektu. Ako glavni izvoditelj želi dio odgovornost u organiziranju, provođenju i nadzoru nad ZNR prenjeti na svoje kooperante, potrebno je ostaviti odgovarajući ¨pisani trag¨. Prevenciju od ozljeda na radu mora se ugraditi u temeljne postavke poslovanja. Rješavanje zaštite na gradilištu spada u djelokrug organizacije i njeno funkcioniranje mora biti ugrađeno u sustav građevinskog poduzeća (s gradilištima kao podsustavima, povezano s podsustavima za planiranje i kontrolu, protočno za informacije, kako unutarnje, tako i izvana). 30

O provedbi mjera zaštite na radu treba razmišljati kao aktivnostima koje će unaprijediti kvalitetu rada i života, a imati će za posljedicu opću dobit uslijed veće učinkovitost radnika, sređenije organizacije rada, manjih dodatnih troškova i bolje kvalitete proizvoda. Zbog toga je sređivanje procesa mjera zaštite na radu sadržano i u zahtjevima koje postavlja ISO sustav normi za kvalitetu poslovanja. Postignuće tražene kvalitete nužno uključuje sve djelatnosti tvrtke, pa i ZNR koja je implicirana u brojne odrednice norme ISO 9000. Maksimalnu ZNR moguće je postići samo ako se probleme sigurnosti i integralne zaštite u poduzeću sagledava kroz jasno definirane procese unutar sustava poduzeća –građevinskog izvoditelja kao dio upravljanja kvalitetom. Vanjski nadzor nad provedbom propisane zaštite na gradilištu, koji provodi inspekcijska služba, isto bi trebao u prvom redu biti prevencijski. Shema koja slijedi prikazuje planiranje – koordinaciju – provedbu – kontrolu mjera ZNR kroz različite faze razvoja građevinskih projekata, s odgovornim nositeljima i onima na koje se zaštita odnosi. MJERE ZAŠTITE ZA KRAJNJE KORISNIKE (kroz osiguranu kvalitetu građevine i propisane mjere za korisnike)

Građ. izvoditelj, Inspekcije, Nadzor

Upotreba građevine Investitor ili kupci -korisnici

Kontrolirana izvedba

Građ. izvoditelj: voditelj građenja + ovlaštenik ZNR + radnici, Inspekcije, Nadzor

zadovoljava

Izvedbeni POG -plan i izbor tehnolog Elaborat zaštite na gradilištu Građ. izvoditelj: priprema + voditelj građ. + stručnjak ZNR

Primipredaja građevine

Izbor izboditelja InvestitorKonzalting

Faza DEFINIRANJA građevinskog projekta

radova na gradilištu

Idejni POG -davanje ponuda Građevinski izvoditelji (priprema marketing)

ne zadovoljava

Natječaj

odstupanja od plana

InvestitorKonzalting

Elaborat zaštite za korisnike

Ovlašteni projektant

Projektiranje

bitna

MJERE ZAŠTITE ZA GRAĐEVINARE (na gradilištu)

Faza IZVOĐENJA građevinskog projekta

31

Pozitivna iskustva iz prakse Pozitivan je primjer “Đure Đakovića”, gdje svako jutro imaju tzv. sigurnosni sastanak nazvan "samo 5 minuta za sigurnost". Na njemu poslodavac i radnici ponavljaju što sve i na koji način trebaju obaviti i tu poslodavac dobiva na uvid informaciju o zdravstvenom i psihičkom stanju vlastitih radnika. ali i daje konkretnu sigurnosnu informaciju izvješćujući ih o tome što ih danas očekuje i kako to sigurno treba biti obavljeno. Osim toga, on preventivno progovara o potencijalno opasnim situacijama (vremenske nepogode i pogoršani uvjeti rada). Radnicima ne trebaju neki dugotrajni, opterećujući sastanci na kraju radnog dana. Njima treba konkretna kratka informacija prije početka rada. Uvijek se traži preventivno djelovanje i po tome je zanimljiv primjer austrijske “Alfe”. Oni nemaju ingerencije kako bi nekoga kaznili. Na gradilište dođu s kamerom, snime situaciju i zatim to prezentiraju radnicima i poslodavcima, te pokazuju ono što je dobro i ono što nije. Pokazalo se kako je bitno da šef ozbiljno shvaća ZNR. Ako je on dosljedan u inzistiranju posla na siguran način, takva će biti i njegova radna snaga, jer samo za takav rad i zna.

32

???

3) PRAVILA ZAŠTITE NA RADU NA GRADILIŠTIMA

???

33

Pravila –propisi za područja: - Planiranje i priprema ZNR za izvođenje građevinskih projekata - Sigurnosni znakovi - Zaštitna oprema građevinskih radnika - Rušenja - Zemljani radovi - Transport po gradilišnim putevima - Dizanje tereta - Tesarski radovi - Armirački radovi - Betoniranje - Montažno građenje - Zidarski i izolaterski radovi - Radovi na visini - Skele - Struja na gradilištu - Opasne tvari na gradilištu - Dozvoljena buka

34

Planiranje i priprema Z N R za izvođenje građevin. projekata Planiranje izvođenja građevinskih projekata koje uključuje pravila zaštite (prema Pravilniku o ZNR na privremenim ili pokretnim gradilištima –dužnost koordinatora ZNR I) trebalo bi početi već u fazi projektiranja, dok izođač obično nije niti poznat. Planiranje mjera ZNR izvođač radova treba početi u fazi pripreme građenja, kao element u sklopu izvedbenog (glavnog) Projekta organizacije građenja (POG). Treba računati na to da su mjere zaštite ovisne o vremenu izvođenja (vezane su za dinamički plan koji se vrlo često mijenja). Prije početka bilo kakvih radova na gradilištu, treba izraditi elaborat o uređenju gradilišta koji se mora čuvati sve dok se to gradilište koristi. U njemu su sadržane mjere: 1) osiguranje granica gradilišta prema okolini; 2) uređenje i održavanje prometnica (prolazi, putevi, željeznice i sl.); 3) određivanje mjesta, prostora i načina razmještaja i uskladištenja građevnog materijala; 4) izgradnju i uređenje prostora za čuvanje opasnog materijala; 5) način transportiranja, utovarivanja, istovarivanja i deponiranja raznih materijala; 6) način obilježavanja odnosno osiguravanja opasnih mjesta i ugroženih prostora (zona); 7) način rada na mjestima gdje se pojavljuju štetni plinovi, prašina, para i gdje može nastati vatra 8) uređenje električnih instalacija za pogon i osvjetljenje na pojedinim mjestima na gradilištu; 9) određivanje vrste i smještaja građevinskih strojeva i postrojenja i odgovarajuća osiguranja; 10) određivanje vrste i načina izvođenja građevinskih skela; 11) način zaštite od pada s visine ili u dubinu; 12) određivanje radnih mjesta na kojima postoji povećana opasnost za zdravlje radnika, kao i vrste i količine potrebnih osobnih zaštitnih sredstava odnosno zaštitne opreme; 13) mjere i sredstva protupožarne zaštite na gradilištu; 14) izgradnju, uređenje i održavanje sanitarnih čvorova na gradilištu; 15) organiziranje prve pomoći na gradilištu; 16) po potrebi, organiziranje smještaja, prehrane i prijevoza radnika na gradilište i s gradilišta; i drugo nužno za zaštitu osoba na radu. Već je naglašeno kako je izvođač radova prije otvaranja gradilišta zakonski obvezan nadležnom tijelu inspekcije dostaviti propisane podatke o predstojećoj izvedbi projekta.

35

Plan uređenja gradilišta Shemu radilišta izrađuje glavni nositelj radova, a ona sadrži ucrtane granice radilišta prema okolini s ucrtanim objektom gradnje, privremenim objektima na radilištu te utvrđenim površinama za smještaj građevinskih strojeva i postrojenja, mjesta skladištenja građevinskog, pogonskog i eksplozivnog materijala i lokaciju sanitarnih čvorova. Opisni dio plana o uređenju radilišta izrađuje nositelj radova i pojedini izvođači u slučajevima kada je prije početka radova potrebno prethodno riješiti načine zaštite radnika na radu, načine uređenja radilišta i životne uvjete radnika na radilištu. Ovisno o vrsti i složenosti radilišta opisni dio plana o uređenju radilišta sadrži: - način obilježavanja odnosno osiguranja opasnih mjesta i ugroženih prostora na radilištu (opasne zone); - određivanje mjesta rada na kojima postoji povećana opasnost za život i zdravlje radnika kao i vrste i količine potrebnih osobnih zaštitnih sredstava odnosno zaštitne opreme; - način uređenja i izvođenja privremenih električnih instalacija snage i rasvjete na radilištu; - vrstu i broj strojeva i uređaja s povećanim opasnostima; - planove i proračune za građenje i postavljanje skela i podupirača, razupirača i ograda; - način uređenja i održavanja prometnica; - određivanje mjesta, prostora i načina razmještaja i uskladištenja materijala; - način rada na mjestima gdje se pojavljuju štetni plinovi, prašina, para odnosno gdje može doći do požara ili nastati druge opasnosti; - način zaštite radnika od pada s visine ili u dubinu; - način osiguranja smještaja, prehrane i prijevoza radnika na radilište i s njega; - način organiziranja pružanja prve pomoći i medicinske pomoći; - popis isprava, evidencija i uputa iz područja ZNR koje se moraju čuvati na radilištu. Pravilnik o ZNR u građevinarstvu daje detaljne upute za siguran rad za sve vrste građevinskih radova, te općenito za rad sa strojevima i ručnim alatima, kao i radove s opasnim tvarima i u svezi električnih instalacija na gradilištu. Pri organizaciji gradilišta postoje pravila ZNR koja uvijek treba nastojati poštivati: 1) Gradilište svakako mora biti osigurano od pristupa osoba koje na njemu nisu zaposlene i mora biti uređeno tako da omogućava nesmetano i sigurno izvođenje radova. 2) Sav materijal, uređaji, postrojenja i oprema potrebni za izgradnju kada se ne upotrebljavaju moraju biti složeni tako da je omogućen lak pregled i njihovo nesmetano uzimanje. 3) Pomoćne pogone na gradilištu treba smještati izvan opasnih zona na gradilištu. Ako to nije moguće, moraju se predvidjeti i osigurati odgovarajuće mjere ZNR radnika koji tamo rade. 36

4) Slobodni električni vodovi na gradilištu moraju biti položeni tako da ne postoji opasnost od njihovog mehaničkog oštećenja (dovoljna visina iznad tla). 5) Za radove koji se obavljaju pod nepovoljnim klimatskim, atmosferskim ili drugim utjecajima, treba poduzeti mjere ZNR za osiguranje potrebnih radnih uvjeta, što podrazumjeva korištenje odgovarajućih osobnih zaštitnih sredstava i opreme. 6) Prije početka radova na gradilištu se moraju osigurati higijensko-sanitarni uređaji. Radnici moraju imati mogućnost korištenja potrebnih pomoćnih prostorija (garderobe, kupaonice, umivaonice, nužnici, prostorije za prehranu, za povremeno zagrijavanje radnika, za čišćenje i dezinfekciju radne odjeće i zaštitnih sredstava i dr.) koje se u pravilu nalaze u posebnim objektima u blizini radnih mjesta. 7) Obvezno je postavljanje znakova opasnosti i općih obavijesti na mjestima rada i instalacija. 8) Treba biti organizirana služba za pružanje prve pomoći, a svi zaposlenici trebaju imati omogućen pristup do prve pomoći čija lokacija treba biti jasno označena (jedna ili više prostorija s nesmetanim pristupom). Na ormariću prve pomoći treba istaknuti adresu i telefon najbližeg lječnika i zdravstvene stanice, te ime radnika osposobljenih za pružanje prve pomoći. Uz ormarić za prvu pomoć (zavoji, flasteri, gaze, vata, udlage, kožni naprstci, trokutne marame, sigurnos. igle, anatomske pinceta, škare, soda bikarbona, aktivni ugljen, 70%-tni alkohol, parafin. ulje i dr.) trebaju biti i nosila za prijenos unesrećenih. (Potrebna oprema ovisi o broju zaposlenih i opasnosti izvođenih poslova.)

Pri noćnom rada treba osigurati opću osvijetljenost gradilišta od najmanje 50 luksa, a lokalna osvijetljenost kod dizalica i na mjestima rada (vezivanje i odvezivanje tereta) treba biti najmanje 75 luksa. U radnim prostorijama moraju se osigurati i posebno obilježiti slobodne površine potrebne za slaganje materijala, dijelova i proizvoda u fazi obrade. Izvođenje radova na gradilištu smije otpočeti tek kada je gradilište uređeno prema navedenim odredbama. 37

Sigurnosni znakovi Sigurnosni znak je znak, koji se odnosi na određeni objekt, djelatnost ili stanje, i daje informaciju ili uputu o osiguranju sigurnosti i zdravlja pri radu (prema Pravilniku o sigurnosnim znakovima i u skladu s normom HRN 7010). Sigurnosni znakova se moraju postavljati na mjestima na kojima radnici ne mogu izbjeći rizike, jer ih poslodavac nije mogao otkloniti ili dovoljno smanjiti osnovnim pravilima zaštite na radu ili odgovarajućom organizacijom rada. Znak može biti: - natpis (geometrijski znak, simbol ili piktogram –jednostavni prikazi), - boja (ima točno značenje), - svjetlosni znak (u kontrastui prema okolini, ali bez blještanja), - zvučni signal (10 dB viši od postojeće razine buke, ali ispod razine boli i jasno različit od drugih zvukova u okolini), - govorna komunikacija (što kraće) i - komunikacija rukama (što jednostavnije), a moguće su i različite kombinacije (npr. svjetlosni i zvučni znakovi ili ručni signali i govorna komunikacija). Aktiviranje svjetlosnog znaka ili akustičnog signala navješćuje kada nastupaju okolnosti zbog kojih je znak predviđen, a mora djelovati toliko vremena koliko takve okolnosti traju. Znakovi, za koje je potreban vanjski izvor energije, moraju imati osigurano rezervno napajanje u slučaju nestanka električne struje. Znakove i signalne naprave treba redovno čistiti, održavati, pregledavati, popravljati i po potrebi mijenjati, kako bi se osiguralo očuvanje bitnih i funkcionalnih svojstava. Znakovi mogu biti u obliku tvrde ploče, samoljepivih etiketa ili naneseni bojom i moraju biti otporni na udarce, vodu i vremenske utjecaje. Postavljaju se na primjerenoj visini od tla, koja odgovara liniji gledanja. Pri tome je potrebno uzeti u obzir postojeće prepreke na dolasku u područje ugroženosti i u njegovoj neposrednoj blizini. Mjesto postavljanja znaka mora biti dobro osvijetljeno, lako dostupno i dobro vidljivo. (Na mjestima sa slabom prirodnom osvijetljenošću, preporuča se uporaba fluorescentnih boja, refleksnih materijala i dodatna umjetna rasvjeta.) Za sve znakove koji uključuju sigurnosnu boju vrijede upute iz tablice: BOJA Crvena

ZNAČENJE ili NAMJENA ZNAK ZABRANE Alarm za opasnost Požarna oprema

Žuta ili žućkastosmeđa Plava Zelena

Znak upozorenja Znak za obvezno postupanje Znak za izlaz u nuždi Znak za prvu pomoć Nema opasnosti

UPUTE I OBAVIJESTI OPASNO ODSTUPANJE Naprave za zaustavljanje, isključivanje i isklapanje u nuždi Identifikacija i mjesto Pazite, poduzmite sigurnosne mjere Specifično postupanje ii mjera Nosite osobnu zaštitnu opremu Vrata, izlazi putovi Oprema, pomagala (objekti) Vraćanje u normalno stanje

38

Ploču treba odstraniti kada prestanu postojati okolnosti zbog kojih je bila postavljena. Najvažniji su sigurnosni znakovi: - znakovi zabrane - znakovi upozorenja - znakovi naredbe - znakovi za spašavanje

Radnicima treba osigurati odgovarajuće usmene ili pisane upute o značenju sigurnosnih znakova, a oni se moraju pridržavati uputa o načinu postupanja.

Ploča sa znakovima na ogradi gradilišta 39

Zaštitna oprema građevinskih radnika Kada nije moguće pravilima zaštite na radu na sredstvima rada ili organizacijskim mjerama otkloniti ili u dovoljnoj mjeri ograničiti opasnosti po sigurnost i zdravlje zaposlenika, poslodavac mora osigurati odgovarajuća zaštitna sredstva i skrbiti da ih zaposlenici koriste pri obavljanju poslova (prema Zakonu o ZNR). Materijal od kojeg se izrađuju osobna zaštitna sredstva i druga oprema, odnosno njihovi dijelovi, ne smiju neugodno mirisati, nadraživati kožu i otpuštati boju. Osobna zaštitna sredstva odnosno oprema koja se upotrebljava na radnim mjestima na kojima postoji opasnost od požara mora biti izrađena od negorivog materijala ili od teško zapaljivog materijala. Osobna zaštitna sredstva, odnosno oprema koja se upotrebljava na radnim mjestima na kojima može doći do mehaničkog, električnog, toplotnog ili sličnog udara, mora biti dovoljno otporna prema kidanju, udaru i lomu odnosno električnoj i toplinskoj vodljivosti. Osim prethodno navedenih uvjeta, materijal od kojeg se izrađuju osobna zaštitna sredstva i oprema mora biti dovoljno otporan prema koroziji, promjeni temperature i djelovanju dezinfekcijskih sredstava.

Zaštitnu kacigu treba Zaštitne čizme (otporne na masti, uvijek imati na glavi! ulja i kiseline, za temp. do -20oC)

Elektroizolacij. i varilačka rukavica

Jednokratni respirator (štiti od neagresiv. i neotrov. prašine)

Zaštitne slušalice (antifon)

Zaštine naočale 40

Za podizanje i prenošenje greda, cijevi i sličnih dugih predmeta za zaštitu ramena treba koristiti štitnike za rame I vrat. Kada se prenose vreće cementa ili vapna radnci trebaju zaštiti vrat od nagrizanja zaštitnim kapuljačama. Kada se žbuka, bilo ručno ili strojno, postoji opasnost od upadanja čestica morta koji se nabacuje u oko, pa je obvezna uporaba štitnika za oči i lice, ali i zaštitnih gumenih rukavica. Zaštita očiju i lica nužna je i kod raznih drugih radova, primjerice čišćenja armatura i razastiranja i nabacivanja bitumena, za čiji transport radnici trebaju imati kožne rukavice, dugu kožnu pregaču i gumene čizme. Dišni organi zaštićuju se od štetnih prašina uporabom respiratora. Respirator treba povremeno isprašiti, a kada disanje postane otežano treba staviti novi filtar.

Signalizirajući prsluk

Zaštitni pojas s naramenicama i učvršćivačem slabin. dijela tijela (učvšćuje se alkom u visini kraljež.)

Sigurnosno čelično uže (sajla) s amortizerom (automatsko kočenje)

Kod nekih radova na visini za slobodno kretanje uz zadovoljavajuću sigurnost radnika upotrebljava se sigurnosno uže (spojeno sa zaštitnim pojasom) s bubnjem za automatsko namatanje i amortizerom. U slučaju pada s visine pri povećanoj brzini izvlačenja dolazi do automatskog kočenja užeta i zaustavljanja daljnjeg pada. Bubanj za namatanje sigurnosnog užeta uvijek treba postaviti iznad mjesta rada jer će jedino tada dobro funkcionirati u slučaju pada. Za uporabu treba birati zaštitne pojaseve koji omogućavaju ravnomjerno opterećenje (spojno mjesto –prsten na leđima, a trake prelaze preko ramena i između nogu) da trzaj pri padu ne ošteti kralježnicu.

41

Rušenja Poslovi rušenja objekta ili nekog njegovog dijela, bez obzira da li se rušenje obavlja ručno, pomoću strojeva ili miniranjem, moraju se obavljati isključivo prema prethodno izrađenom programu (projektu) radova i mjerama ZNR, zavisno od vrste objekta i stupnja opasnosti koji pri tom radu prijeti. Prije početka rušenja objekta mora se ugroženo područje ograditi zaštitnom ogradom ili osigurati na drugi odgovarajući način, zavisno od načina rušenja. Radove na rušenju objekta smiju obavljati samo stručno osposobljeni radnici i to pod neposrednim i stalnim nadzorom određene stručne osobe na radilištu. Ručno rušenje mora se odvijati isključivo postupno i to odozgo naniže (-bez potkopavanja). Pojedini dijelovi zidova i dimnjaci ne smiju se ostavljati neporušeni, nego se moraju rušiti istovremeno s ostalim dijelovima objekta. Rušenje međukatne odnosno tavanske konstrukcije smije otpočeti tek po rušenju i uklanjanju svih porušenih dijelova iznad nivoa te konstrukcije. Ručno rušenje slobodno stojećih zidova mora se izvoditi isključivo pomoću odgovarajućih radnih skela. Ako se rušenje objekta obavlja pomoću strojeva, isti se mora nalaziti na udaljenosti koja je najmanje za 1,5 puta veća od visine objekta, odnosno dijela koji se ruši (prikazano slikom). Ukoliko se rušenje obavlja korištenjem čelične užadi, jačina na kidanje čelične užadi pomoću koje se prenosi vučna snaga potrebna za rušenje objekta, mora biti najmanje triput veća od vučne snage stroja. Demontirane grede nosač i drugi teški dijelovi konstrukcije s objekta smiju se uklanjati isključivo pomoću odgovarajućih uređaja ili naprava. Zabranjeno je izvlačenje zatrpanih betonskih stupova, čeličnih nosača i drugih dijelova objekta iz ruševine pomoću strojeva bez prethodnog oslobađanja od ostalog porušenog materijala. Zabranjeno je rušenje ili izvlačenje dijelova traktorom točkašom. Pri rušenju višekatnih objekata zabranjeno je prikupljanje porušenog materijala na pojedinim katovima. Uklanjanje rastresitog i prašinastog materijala s ruševine na tlo obavlja se pomoću potpuno pokrivenih korita, kroz odgovarajuće cijevi ili na kakav drugi način koji onemogučuje širenje prašine. 42

Zemljani radovi Kopanje rovova, kanala i bunara Pri izvođenju zemljanih radova na dubini većoj od 100 cm moraju se, na osnovi statičkog proračuna, poduzimati mjere postupnog osiguravanja bočnih strana i razupiranja iskopa kao zaštita protiv rušenja zemljanih naslaga s bočnih strana i protiv obrušavanja iskopanog materijala. Iskop zemlje u dubini od 100 cm (za temelje, kanale i sl.) može se raditi i bez razupiranja, ako to čvrstoća tla dozvoljava. Razupiranje strana iskopa nije potrebno ako su bočne strane iskopa uređene pod kutom unutarnjeg trenja tla (prirodni nagib terena) u kojem se iskop obavlja, niti pri etažnom kopanju do dubine veće od 200 cm. Ručno otkopavanje materijala mora se izvoditi odozgo naniže –strogo je zabranjeno potkopavanje. Za silaženje radnika u iskop i izlaženje iz iskopa moraju se osigurati čvrste ljestve koje iznad ruba iskopa prelaze najmanje 75 cm (a ne koristiti razupore ili oplatu), a umjesto njih može se služiti i odgovarajućim stepenicama ili rampom. Pri izbacivanju zemlje iz iskopa sa dubine preko 200 cm moraju se na posebne podupirače postaviti međupodovi s rubnom zaštitom visine najmanje 20 cm (da se materijal ne osipa dolje). Radnici prije početka rada moraju biti upoznati s kojom se najvećom količinom iskopanog materijala smije opretetiti međupod.

Iskop rovova za cijevi Propisno osiguranje iskopa razuporama i oplatom koja nadvisuje teren za (najbolje 20 cm)

Materijali ne smiju biti složeni blizu ruba da se s njima ne bi dovela u opasnost osobe koje se nalaze u rovu. Prilikom ručnog iskopa, zemlju iz rova treba odbacivati na udaljenost od barem 50 cm od ruba iskopa. 43

Rovovi i kanali moraju se izvoditi u tolikoj širini koja omogućava nesmetan rad na razupiranju bočnih strana, kao i rad radnika u njima. Najmanja širina rova Rovovi i kanali izvoditi u tolikoj širini se kojaslobodno. omogućava rad odnosno kanalamoraju dubinesedo 100 cm određuje Pri nesmetan dubini preko na razupiranju bočnih strana, kao i rad radnika u njima. Najmanja širina rova 100 cm širina rova (kanala) mora biti tolika da čista širina rova (kanala) 100 odnosno dubine domora 100 cm slobodno. Pri dubini preko cm širinakanala rova (kanala) biti određuje tolika dase čista širina rova (kanala) nakon 100 cm širina rova (kanala) mora biti tolika da čista širina rova (kanala) izvršenog razupiranja bude min. 60 cm. nakon izvršenog razupiranja bude min. 60 cm.

Najmanja širina za jame bez predviđenog prostora za rad

Pri kopanju rova potporne objekte koji služe zaštiti od urušavanju trebaju izvesti ovlaštene osobe pod ovlaštenim nadzorom. Niti jedna osoba ne smije početi raditi u rovu sve dok inspekcija ne pregleda gradilište i ne utvrdi da su zadovoljeni propisi ZNR, a svaki dio iskopa treba se barem jednom dnevno provjeriti, da ne bi došlo do neželjenih posljedica. Pri kopanju bunara, šahtova i jama u blizini ugljenokopa, tvorničkih plinskih cjevovoda, gradske odnosno industrijske kanalizacije i slično, u pravilu treba predvidjeti mogućnost pojave opasnih plinova. Zato se prije početka radova na iskopu prethodno mora provjeriti eventualna prisutnost ugljičnog monoksida (CO), odnosno drugih štetnih, zapaljivih ili eksplozivnih plinova. Potrebno je osigurati neželjeno upadanje osoba i raznog materijala u bunar, šaht, kao i rov i zato radni prostor treba ograditi. Radi zaštite radnika koji rade na dnu bunara, šahta ili jame od materijala koji pada iz naprave za izvlačenje iskopane zemlje, mora se postaviti zaštitna nadstrešnica na visini od najmanje 200 cm od dna iskopa. Uklanjanje oplate i podupirača pri oziđavanju bunara, šahtova ili jama mora se vršiti odozdo naviše, postepeno sa napredovanjem oziđivanja, ali tako da ne bude ugrožena stabilnost preostalog podupiranja. Ako postoji opasnost od remećenja stabilnosti tla i zarušavanja (sipki materijali), oplata se ne smije vaditi, nego se zasipa zemljom ili zazida ili zabetonira (bunari).

44

Pri strojnom iskopu zemlje rukovatelj stroja ili poslovođa radova mora paziti da ne ugrozi sigurnosti radnika koji rade ispred ili oko stroja za iskop. Također, obvezno se mora voditi računa o stabilnosti stroja za iskop. Ukoliko stroj posjeduje stabilizatore nije dozvoljen rad bez njihovog postavljanja i to na čvrsto i ravno tlo Ako se iskop zemlje obavlja na mjestu gdje postoje instalacije plina, struje, vode ili sl. radovi na iskopu moraju se obavljati po uputama i pod nadzorom stručne osobe. Kada se iskop zemlje za nov objekt obavlja do dubine veće od dubine temelja neposredno postojećeg objekta, takav rad mora se obavljati prema posebnom projektu.

Široki iskopi Nagib bočnih strana širokih iskopa određuje se prema prirodnom nagibu terena. Iskopi za usjeke i zasjeke pri gradnji putova i sl. smiju se izvoditi samo na temelju odgovarajućeg projekta. Kada se zemlja kopa s pokosom ili stepeničasto kut pod kojim se kopa ne smije biti veći od 60o, a stepenice ne više od 2,0 m. Obzirom da će se po stepenicama odvoziti iskopana zemlja za prolaz treba ostaviti širinu od 1,2 -1,5 m. Putovi i rampe za odvoženje materijala moraju odgovarati čvrstoći terena i prijevoznim sredstvima. Njihov nagib ne smije biti veći od 40%. Na žice napete na nanosnoj skeli za obilježavanje profila treba staviti zastavice, papire ili krpe jer se obično slabo vide i o njih se lako zapinje.

45

Podzemni iskopi Pri izvođenju tunelskih radova, osim spomenutih zakona i pravilnika treba se primjenjivati mjere propisane Pravilnikom o tehničkim mjerama i zaštiti na radu pri rudarskim podzemnim radovima (SL 11/67). Pri upotrebi drvene građe za radove u tunelima smije se koristiti samo zdravo i neoštećeno oblo ili tesano drvo četinara, samo izuzetno, ako to zahtjeva tehnika izvođenja radova, dozvoljena je i upotreba rezane građe. Dimenzije građe moraju odgovarati pritisku i opterećenjima koji pri radu mogu nastati. Za podgrađivanje u tunelima najčešće se koristi čelična oplata s lukovima napravljenim od profiliranog čelika i čelična mreža. Dijelovi metalne oplate, kao i druga suvremena sredstva korištena za oplatu u tunelima, moraju odgovarati geološkim i drugim uvjetima na mjestu na kome se postavljaju, a pri uporabi treba se pridržavati uputa proizvođača. Sredstva za spajanje i vezivanje dijelova oplate (vijci, spojke-kopče i klinovi i sl.), moraju odgovoriti važećim standardima. Veze moraju biti stručno izvedene, jednostavne i čvrste, tako da se mogu brzo sastavljati i rastavljati. Podgrađivanje potkopa (štolna, tunel) mora se obavljati usporedno s ostalim radovima u potkopu. Slobodna visina potkopa ne smije biti manja od 200 cm i širine ne manje od 230 cm (od toga za slobodan prolazak radnika mora ostati najmanje 40 cm). Ako se za odvoženje materijala iz potkopa koriste vertikalna okna koja vode u donji potkop, otvori okana obvezno moraju biti pokriveni poklopcem, koji se poslije završenog sipanja materijala mora zatvoriti. Ako se prevoženje materijala u tunelu vrši motornom vučom, krajevi kompozicije moraju se osvijetliti crvenim svjetiljkama.Instalacija za dovođenje vode u tunel ili odvođenje vode iz tunela mora biti izvedena i uređena tako da ne može doći do poplave i oštećivanja drvene građe, odnosno do rušenja slojeva zemlje u tunelu. Radi zaštite radnika od eksplozije i štetnih plinova nastalih pri eksploziji kada se izvodi miniranje, moraju se na podesnim mjestima i u zidovima tunela izgraditi odgovarajuća skloništa. Kod kopanja tunela, kao i bunara i građevinskih jama treba omogućiti radnicima da se u slučaju požara ili prodora vode ili materijala sklone na sigurno područje. Komprimirani zrak za pogon pneumatskih čekića i bušilica mora se dovoditi do čela potkopa čeličnim bešavnim cijevima, koje svojim položajem ne smiju ometati rad u tunelu. Tuneli (potkopi, štolne) moraju biti dobro osvijetljeni. Električna instalacija za osvjetljenje mora biti izvedena prema postojećim tehničkim propisima. Ako postoji mogućnost da se pojave lako zapaljivi plinovi u tunelu (metan i slično), električna instalacija, svjetiljke i drugi pripadajući uređaji moraju biti izvedeni u specijalnoj izradi, prema postojećim tehničkim propisima za upotrebu električnih uređaja i za izvođenje električnih instalacija u podzemnim rudnicima koji su ugroženi od jamskih plinova. 46

Za osvjetljenje tunela zabranjena je upotreba karbidskih lampi. Radna mjesta u tunelu, a naročito ona na čelu potkopa, moraju biti dobro provjetravana umjetnom ventilacijom. Sistem provjetravanja (dovođenje svježeg zraka odnosno odvođenje nečistog) mora odgovarati lokaciji i dužini tunela kao i štetnostima koje nastaju pri radu u tunelu (plinovi, prašina, SiO2 i slično). Za pročišćavanje zraka u prvom redu se koristi centrifugalni ventilator s lopaticama brzine do 3.000 okretaja u minuti, koji se obično zajedno s kompresorom nalazi na ulazu u tunel odakle zrak distribuira putem cjevovoda većih promjera napravljenih od limenih cijevi ili impregnirane tkanine. Računa se da je kapacitet ventilatora zadovoljavajući ukoliko se svakog sata obnavlja po 500 m3 zraka za svakog radnika u tunelu i 250 m3 za svaki kilogram upotrijebljenog eksploziva. Propisane su makisimalno dozvoljene količine štetnih materijala, pa se mjerenjima mikroklime na radnim mjestima mora utvrdiit dali su oni zaista ispod dozvoljenih granica. Površinski otkopi Prije početka radova na vađenju kamena i kopanju gline, pijeska i šljunka, Ako se kopanjem stvore materijal jame u kojima se zadržava voda duže tjedna, i površinski neupotrebljivi nad korisnim ležištem moraodsedva odgrnuti mora se spriječiti množenje komaraca (npr. mora upotrebom raznih dezinsekcijskih odstraniti. Odgrtanje neupotrebljive naslage se vršiti odozgo na dolje, a sredstava, gajenjem ribica – gambuzija i dr.). pod nagibom koji odgovara čvrstoći materijala koji se odgrće. Širina odgrnute površine nad korisnim ležištem, koje se otkopava, mora kod rastresitih (sipkih) naslaga materijala biti najmanje za 1,5 m veća od debljine neupotrebljive naslage. Ako je naslaga materijala na površini tako debela i takvog sastava da bi se mogao odronjavati i pri prirodnom nagibu uslijed vanjskih utjecaja (potresa pri miniranju, poslije jakih kiša itd.), otkopavanje se mora obavljati u etažama, a između pojedinih etaža mora postojati prolaz za osoblje (stepenice, serpentine i slično). Visinu i širinu pojedinih etaža treba biti takva da obzirom na sastav materijala bude pouzdano spriječeno kotrljanje ili odronjavanje materijala na niže etaže. Potkopavanje je zabranjeno. Ako je materijal neupotrebljive naslage sklon sklizanju ili se nalazi na strmim nagibima, najniža etaža kojom je otkriveno korisno ležište treba se ograditi zaštitnim zidom od kamena, drveta ili pruća. Kod skliskog terena nagibi etaža trebaju biti blagi, a etaže razmjerno niske i dovoljno široke. Kod opasnog terena treba na prikladan način odvodnjavati skliske površine. Nagib završnog otkopa zaštitnog pojasa mora biti pod prirodnim kutom i ni u kom slučaju ne smije ostati okomit. Kod nepouzdanog materijala završni otkop treba zasaditi vrbom, obložiti busenjem ili osigurati na koji drugi prikladan način. Kod smještaja neupotrebljivog materijala na određeno mjesto (jalovište) treba paziti da kut nagiba strana jalovišta odgovara svojstvima neupotrebljivog materijala i na odvođenje kišnice. Podnožje jalovišta mora biti najmanje 5 m udaljeno od željeznica, komunikacija i tekućih voda. Ako se kopanjem stvore jame u kojima se zadržava voda duže od dva tjedna, mora se spriječiti množenje komaraca (npr. upotrebom raznih dezinsekcijskih sredstava, gajenjem ribica – gambuzija i dr.). 47

Transport po gradilišnim putovima Prometnice i vozila Raspored i širina prometnica mora odgovarati potrebama i namjeni prometa, tj. širina transportnih putova mora biti takva da omogući siguran i lak transport (sa što manje presijecanja i poklapanja) materijala, dijelova i proizvoda. Unutarnje prometnice trebaju biti projektirane i izvedene tako da osiguravaju prenošenje predviđenih opterećenja bez oštećenja, te da su stabilne i ravne kako bi kretanje transportnih sredstava i ljudi bilo sigurno. Zato treba biti omogućena i dobra vidljivost za vrijeme kretanja vozila i osoba, a na mjestima gdje je vidljivost smanjena i na mjestima intenzivnog kretanja tereta moraju se postaviti odgovarajući znakovi, ponekad čak i brklje i ograde. Transportni putevi, prilazi i prolazi, kao i radna mjesta na gradilištu moraju se uredno održavati –čistiti nakon proljevanja tekućih i drugih materijala, a i zimi čistiti i posipati u slučaju poledice (posipanje pijeskom kada je sklisko). Utovarno-istovarne površine, prilazi takvim površinama i njihove prometnice moraju biti izgrađeni od tvrde podloge. U pravilu kretanje vozila na utovarnoistovarnim površinama, prilazima takvim površinama i prometnicama treba biti jednosmjerno. Radi lakog opsluživanja i čišćenja oruđa za rad moraju se osigurati sigurni prolazi širine najmanje 0,70 m. Rampe, kosi prilazi i prolazi moraju biti izrađeni od čvrstog i zdravog materijala i moraju se cijelo vrijeme uporabe održavati u ispravnom stanju i povremeno čistiti od posutog materijala. Mokra i klizava mjesta na njima moraju se posipati pijeskom ili na drugi način osigurati od klizanja. Ako se rampe, kosi prilazi i prolazi upotrebljavaju za prijenos materijala, njihova širina ne smije biti manja od 60 cm. Nagib rampi, kosih prilaza i prolaza ne smije biti veći od 40%. Transportna vozila smiju se kretati samo utvrđenim putevima. Maksimalno dozvoljena brzina - na radilištima = 10 km/h -na prilaznim put. = 5 km/h (pristup istovaru, pranje guma)

U zakrčenim prostorima treba koristiti signalistu. Zabranjena je vožnja radnika na teretu.

Daske po kojima se prelazi trebaju biti debljine 48 mm. Da se spriječe zapinjanja mosnica na spoju, kao i kod ispupčenja zbog njihovog preklopa, na tim mjestima treba umetnuti trokutastu letvicu ili koso zasjeći a najbolje Ručni dasku, prijenos tereta je ako su spojene na sudar). 48

Kada je god to moguće za podizanje i prenošenje tereta treba koristiti pomoćni pribor i alat, odnosno ručna kolica. Za guranje i potiskivanje teških predmeta treba upotrebljavati odgovarajuće poluge (ne drvene zbog lakog slamanja) i valjke. Za utovar i pretovar bačvi, cijevi većih profila i sličnih predmeta treba upotrijebiti vodilice s kliznim saonicama i malini ručnim vitlom za namatanje užeta. Zbog zaštite od prignječenja prstiju pri podizanju i povlačenju kutija i sanduka mogu se koristiti hvatači s kukama koje štite ruke. Kada se može bolje je podizati u paru ili grupno. Ako se teret podiže grupno, radnici se moraju poredati po visini, a samo jedan radnik treba davati zapovijedi za dogovorene operacije. Dugačke predmete koji se pri nošenju savijaju (npr. armatura), kako ne bi zapinjali za predmete na tlu, trebaju nositi barem dva radnika. Za ručno podizanje težeg tereta trebaju se odabrati radnici posebnih sposobnosti, koji moraju biti upućeni u posebnu tehniku podizanja i prenošenja tereta, odnosno utvrđenim pokretima koji bitno smanjuju opasnost od ozljeđivanja. (Tako, pri podizanju vreća najprije treba osigurati mjesto za zahvaćanje. Rukom treba zahvatiti ugao vreće, a otvorenim dlanom druge ruke treba čvrsto stegnuti vez vreće. Vreću treba zabaciti na rame što bliže šiji, istodobno se uspravljajući.) Izabrani i uvježbani radnici smiju prenositi teret težine do 50 kg na udaljenost do 60 m. Ako je put po kojem se nosi teret pod nagibom, nagib ne smije biti veći od 25 stupnjeva, a put ne smije biti duži od 50 metara. Teret u valjkastoj ambalaži ne smije biti teži od 30 kg. Pri povremenom dizanju tereta, bez uvježbavanja posebne tehnike, težina tereta koju podižu muškarci ne bi smjela prelaziti 25 kg, a za žene 12 kg. Kod nošenja dugačkih predmeta treba prednji kraj podići uvis i paziti pri okretanju da se ne udari neki radnik koji se nalazi u blizini.

Ovisno o vrsti tereta treba koristiti odgovarajuća osobna zaštitna sredstva, kao što su kožne zaštitne rukavice za zaštitu od uboda i posjeklina, zaštitne cipele s čeličnom kapicom za zaštitu prstiju i stopala od pada teških predmeta, štitnik za rame i vrat za zaštitu od oštrih bridova tereta koji se prenose na ramenu, zaštitnu kapuljaču za zaštitu od nagrizajućeg materijala koji se prenosi u vrećama na ramenu te prema potrebi druga osobna zaštitna sredstva ovisno o mogućim opasnostima. 49

Dizanje tereta Dizalice predstavljaju najveću potencijalnu opasnost na gradilištu, a poslovi upravljanja dizalicama i poslovi signalista (vezivanje tereta, davanje upozorenja i sl.) se smatraju poslovima s posebnim uvjetima rada. Dizalice su strojevi s povećanim opasnostima i podliježu obvezi ispitivanja nakon montaže na privremenom radilištu. Na privremenim radilištima moraju se osigurati odgovarajuća uputstva za postavljanje, rukovanje, održavanje, demontažu i za prenošenje dizalica kao i drugih transportnih sredstava na drugo mjesto rada te se moraju odrediti stručne osobe za te poslove Također, mora se se osigurati tehničke i organizacijske mjere pri prenošenju tereta dizalicama kao zaštita od mogućeg pada tereta na zaposlenike koji rade u ugroženoj zoni. Ne smije se koristiti toranjske dizalice koja nisu mehanički u savršenom stanju. Za svaku pojedinu dizalicu mora postojati matična knjiga i kontrolna knjiga održavanja. Rukovatelj toranjskom dizalicom odgovoran je za kontrolu održavanja dizalice i on mora: - konstantno provjeravati sve dijelove dizalice, nosivost dizalice, te davati izvještaj o eventualnom prekoračenju nosivosti, - mora se uvjeriti da sve komande dobro i lako rade, odnosno bez zapinjanja i bez ikakve zapreke, - izvijestiti o bilo kakvom neobičnom zvuku na dizalici kojom upravlja, - svakog dana provjeriti sve kočnice i granice isključenja, - voditi brigu o redovitom podmazivanju dizalice (kada nije u pogonu). Jako niske temperature mogu uzrokovati puknuća u strukturi toranjske dizalice i zato se kod niskih temperatura (smrzavanja) mora izvršiti hitan pregled dizalice kako bi se provjerilo i osiguralo da nijedna struktura na dizalici nije pukla ili napukla. Kada se temperatura spusti do –18oC rad s toranjskom dizalicom predstavlja preveliku opasnost i mora obustaviti. Toranjska dizalica se nikad ne smije upotrebljavati kada vremenski uvjeti to ne dopuštaju, a to se u prvom redu odnosi na slučajeve kada je snaga vjetra jača nego što je uobičajeno. Dozvoljen je rad dizalicom do brzine vjetra od 35-40 km/h. Kad brzina vjetra bude 40-50 km/h, potrebno je čak i razmotriti potrebu za uklanjanjem dizalice sa gradilišta. Isto tako, ako dođe do smanjenja vidljivosti zbog prašine, tame, snijega, magle ili kiše, osoba nadležna za djelatnost dizalice mora obustaviti njen rad. Ovlašteni radnik dužan je na temelju propisane tehnologije rada ili pravila struke, ovisno o vrsti tereta, odrediti način zahvaćanja i prenošenja tereta (užetom, mrežom, specijalnom napravom, i dr.). Izuzetno je važno procijeniti težinu cjelokupnog tereta prije njegovog podizanja, te ga usporediti sa nosivošću dizalice (temelji se na težini tereta i najvećoj dužini kraka na kojem se teret nalazi tj. momentu u tona-metrima). Kod izračuna cjelokupne mase 50

potrebno je provjeriti da li je u tu masu uračunata i težina kuke, valjka, užadi, i ostale opreme koja se koristi za podizanje tereta. Također, sredstva (alati) za zahvaćanje tereta moraju imati oznaku o dopuštenom opterećenju. Zahvatne naprave u obliku posude smiju se puniti samo do visine označene ispod gornjeg ruba posude i na njima mora biti vidno označena njihova vlastita težina i zapremina (u N i m3). Posude trebaju biti podešene za lak utovar i istovar materijala. Svako uže koje se koristi za nošenje, vezanje i vješanje tereta mora imati označeno kolika mu je dozvoljenu nosivost. Ako je temperatura niža od – 10oC dopušteno opterećenje umanjuje se za 50%.

maksimalni kut do 120 stup. - nosivost užadi umanjuje se do 50%

Sredstva za vezanje i vješanje smije se opteretiti do naznačene nosivosti jedino ako su postavljena okomito, a inače se dopuštena nosivost smanjuje prema kutu vješanja: -15% za kut 60o između dvije strane užeta, -30% za kut 90o između dvije strane užeta. -50% za kut 120o između dvije strane užeta.

Najčešće se primjenjuje čelična užad, a užad od biljnih i sintetičkih vlakana može se koristiti samo za vješanje i vezanje tereta koji nema oštre rubove. Teret mora biti zahvaćen zahvatnim sredstvom na način da ne može doći do ispadanja ili rasipanja tereta. Za vješanje se nipošto ne smije uzetu žica ili komad armature savijen u obliku slova “S”. Oštre rubove tereta treba obložiti (drveni, gumeni ili limeni podošci) da se ne ošteti nosiva čelična užad i lanci. Tereti koji nemaju kuke za vješanje trebaju biti postavljeni na podmetače kako bi se mogla provući užad ili lanci za vezanje. Terete koji ima nesimetričan oblik mora se vezati najmanje na dva mjesta. Kada je teret učvšćen pasicama one ga moraju obuhvaćati tako da pri njegovom prenošenju ne može doći do pomicanja pasica. Ako se dizalicom prenosi teret u ambalaži, on mora biti učvršćen tako da se ne pomiče u ambalaži. Pri utovaru i istovaru dugačkih tereta koji se slažu u naslage pomoću dizalice, teret na krajevima mora biti vezan užadima radi sprečavanja njegovog slobodnog okretanja. Uvijek je prije podizanja tereta potrebno provjeriti da teret koji se treba dizati nije ničim pričvrščen za tlo. Krak (ruka ili strijela) toranjske dizalice treba se nalaziti točno iznad tereta, a užad koja vuče, tj. diže teret točno iznad centra gravitacije tereta, što znači da se teret mora zahvatiti tako da se težište tereta nalazi u okomici ispod kuke dizalice. Podizanje užeta smije biti samo vertikalno, a prenošenje tereta može se nastaviti samo kada je teret ovješen na dizalici zauzeo pravilan položaj i ako se ne njiše. 51

Pravilan zahvat tereta

NepropIsno postupanje

Teret se ne smije naglo i iznenadno spuštati jer to može uzrokovati da teret bude nošen izvan radijusa dizalice. Do takvih nezgoda dolazi kada se teret naglo počinje spuštati, te kada se spuštanje iznenadno zaustavi. Sve osobe koje ne sudjeluju u operaciji podizanja treba upozoriti i odstraniti s područja podizanja tereta, pa i radnici koji drže krajeve užadi moraju stajati izvan manipulativnog prostora dizalice. Radnici koji rade na utovaru i istovaru tereta dizalicom, moraju napustiti manipulativni prostor dizalice čim se teret podigne iznad podloge na visinu veću od 10 cm i ne smiju ulaziti u manipulativni prostor dizalice dok se teret ne spusti na visinu do 10 cm iznad podloge na koju se odlaže.

Ozljede koje prijete radnicima u blizini tereta

52

Vrh stupa i kraj kraka stubne dizalice mora imati crveno signalno svjetlo ako je dizalica viša od 20 m i ako to zahtijevaju mjesne prilike (blizina aerodroma i slično).

Srušena dizalica pri gradnji Arene u Zagrebu 2008. god.

Pri manevriranju autodizalicom u blizini električnih vodova pod naponom, krak autodizalice mora biti postavljen tako da je isključena mogućnost njegova približavanja ili dodira s elekričnim vodovima. Dizaličar mora biti upoznat s dozvoljenom udaljenošću kraka dizalice od električnih vodova. Za sve dizalice vrijede sigurnosna pravila: - Ne ostavljati teret da visi u zraku; - Ne podizati ljude u košarama za teret; - Nakon završenog rada dizalicu rasteretiti, podići kuku u najviši položaj i isključiti sve uređaje za upravljanje (ruku toranjske dizalice ostaviti nezakočenu)

Mobil. dizalica nagnuta zbog preopterećenja pri gradnji Interšpara u Osijeku 2007. godine

Pad krana na stambenu zgradu u N. Yorku 2008. godine (brojne žrtve) 53

Znakovisigurnosti za dizalice

Konzolne dizalice Jarbol konzolnih dizalica treba na gornjem dijelu usidriti i zapeli s najmanje dva čelična užeta, da bi se onemogućilo njegovo savijanje, a jaram konzole treba tako učvrstiti da se ne može spuštati po stupu. Dizalica mora biti na takvoj visini da joj je koloturnik izvan dohvata ruke radnika. Po cijeloj visini objekta na kojem se nalazi konzolna dizalica treba spriječiti (paziti) na zapinjanje tereta tijekom podizanja ili spuštanja. Električni kabel za napajanje strujom motora dizalice mora biti zaštićen od oštećivanja za vrijeme dizanja tereta (metalna cijev, drvena obloga i slično). Konzolne dizalice moraju imati postavljen krajnji isključivač, kojim se priječi da teret pri nekontroliranom podizanju udari u koloturnik. To je posebno važno ako se elektromotor i bubanj za namatanje užeta nalazi na tlu, a kololurnik na vrhu objekta. Na kukama za nošenje tereta treba biti ugrađen osigurač koji sprječava ispadanje tereta. Njihanje tereta treba spriječiti dodatnim užetom kojim se upravlja s tla. Mjesta prihvata tereta na pojedinim etažama treba odgovarajuće ograditi radi zaštite od pada s visine. Radnici koji rade na prihvatu tereta moraju se koristiti s metalnim kukama za povlačenje tereta, a one im mogu poslužiti i za potezanje i okretanje dizalice u stranu. Ispod prostora za utovar i podizanje tereta, bilo da se radi o konzolnoj dizalici, čekrku ili nekoj drugoj dizalici, treba zabraniti prolaz (ograda i znakovi). Česta slika na našim gradilištima – nepoštivanje pravila ZNR pri radu s konzolnim dizalicama (slika lijevo) Propisan način rada – izvedena zaštit. ograda na mjestu prihvata tereta (slika desno) 54

Tesarski radovi Rukovanje strojevima ili mehaniziranim alatom za obradu drveta se smije povjeriti samo kvalificiranim radnicima ili obučenim radnicima upoznatim sa opasnostima koje im prijete pri radu s takvim strojevima ili mehaniziranim alatom. Oštra sječiva tesarskog alata (sjekire, pile, dlijeta i slično) moraju pri prijenosu biti na pogodan način pokrivena, radi zaštite radnika od ozljeđivanja. Za cirkular je n gradilištu potrebno izvesti privremenu nadstrešnicu Građa se poslije svakog korištenja na gradilištu mora pregledati, očistiti od čavala, ostatka okova i složiti.

Armirački radovi Metalne šipke za izradu armature, kao i gotova armatura, moraju biti pregledane i prema dimenzijama složene na gradilištu tako da rad s njima ne prouzrokuje opasnost za radnike. Ispravljanje, sječenje, savijanje i ostali radovi na obradi šipki za armaturu mora se obavljati na posebno za to određenom mjestu na gradilištu, s odgovarajućim uređajima, napravama i alatom i uz poduzimanje odgovarajućih zaštitnih mjera predviđenih postojećim propisom o ZNR pri preradi i obradi metala. Opasnosti koje se pojavljuju kod armiračkih radova vezane su i uz armirački pogon i uz transport i uz montažu armature. Prilikom ručnog čiščenja armature žičanom četkom, obvezno je korištenje zaštitnih naočala ili štitnika za oči i lice, te kožnih rukavica i duge pregače. Kod istezanju armature radnici se trebaju odmaknuti na sigurno mjesto. Hodanje i prenošenje tereta po armaturi ploče potrebno je svesti na minimalnu moguću mjeru jer dolazi do pomicanja armature i narušavanja statičke sigurnosti. 55

Betoniranje Prilikom pripreme betona, radnici koji rade na posluživanju strojeva za spravljanje betona, izloženi su prskanju cementnog mlijeka i opasnostima od nagrizanja cementa, tei zato moraju koristiti štitnik za oči i lice. Mješalica za beton mora biti stabilna i sigurna za rad, a njeni pokretni dijelovi – zubčanici moraju biti osigurani metalnim poklopcem (ako se skine zbog popravke ili održavanja mora se obvezno vratiti prije ponovnog počeka rada). Prije početka radova na betoniranju treba provjeriti da li su izvedene potrebne zaštitne mjere, naročito zaštita od pada s visine. Svi oštri vrhovi ili rubovi sredstava za spajanje pojedinih dijelova skele i oplate (čavli, spone, žice i drugo), koji vire iz oplate i drugih dijelova drvene konstrukcije skele za betoniranje, moraju se podviti ili pokriti. S radovima na betoniranju smije se početi tek nakon provjere od strane određene stručne osobe na gradilištu je li nosiva skela propisno izrađena i jesu li izvršeni svi potrebni prethodni radovi. Prilikom betoniranja nadnici se ne smiju uspinjati po oplati ili stajati na armaturi. Pri klizanju i skidanju oplate pomoću posebnih uređaja za dizanje zabranjeno je stajanje radnika na napravi za prihvaćanje oplate (saonice i sl.). Za nabijanje betona treba koristiti pervibrator koji se priključuje na sniženi napon od 42 V. Nije dozvoljeno nasilno skidanje (čupanje) oplate pomoću dizalice ili drugih uređaja.

Uobičajene situacije kod ugradbe betona

56

Montažno građenje Montažno građenje smije se izvoditi samo pod neposrednim nadzorom određene stručne osobe na gradilištu i isključivo na temelju posebno izrađenog projekta koji obuhvaća mjere zaštite pri opremanju pojedinih montažnih dijelova, utovaru i istovaru, dizanju, namještanju i učvršćivanju montažnih elemenata, doradi već ugrađenih montažnih elemenata i dr., odnosno mjere ZNR pri svim radovima koji čine montažnu gradnju. Uz to, smije se izvoditi samo uz upotrebu odgovarajućih i za tu svrhu podešenih mehaniziranih transportnih sredstava, kao i uređaja za dizanje, prenošenje i spuštanje montažnih elemenata. Svaki montažni element mora biti na odgovarajući način vidno obilježen, a osim te oznake (šifra), na elementu mora biti označen i datum izrade i težina elementa. Svaki montažni element mora, osim metalnih dijelova za ugrađivanje i pričvršćivanje elemenata na objektu, imati pomoćne metalne dijelove koji omogućavaju sigurno prenošenje i ugrađivanje elemenata na mjestu montaže (kuku ili slično). Montažni elementi na gradilištu moraju biti uredno i prema programu montaže složeni na određenom mjestu. Sastavljanje i pričvršćivanje montažnih elemenata i druge montažne radove na objektu smiju obavljati samo zdravstveno sposobne osobe za rad na visinama, koje su i stručno osposobljene za montažne radove. Za vrijeme spuštanja i dizanja montažnih elemenata na motorno vozilo pomoću dizalice, vozač ne smije biti u kabini vozila,a signalist ne smije stajati na vozilu. Monter mora posebnim znakom javiti signalistu ili dizaličaru da je operacija prenošenja i ugrađivanja elementa u objekt završena. Prilikom prijenosa nekvalitetno izrađenih ili na neki način oštećenih montažnih elemenata, kao i prilikom rukovanja takvim elementima, moraju se poduzeti posebne mjere ZNR.

Srušena dizalica koja je postavljala montažne elemente konstrukcije sportske dvorane Arena u Zagrebu 2008. godine

57

Zidarski i izolaterski radovi Kod zidarskih radova postoje opasnosti kod pripreme morta, radova na visini (zidati i žbukati izravno sa razine tla može se do 150 cm, a s pomoćnih radnih skela do 450 cm), radova na izolacijama, te radovima rušenja. Kod pripreme morta, radnici trebaju koristiti zaštitna sredstva za zaštitu očiju i lica, te respirator zbog štetne vapnene i cementne prašine. Kod radova žbukanja trebaju koristiti zaštitnu kapu i zaštitne naočale. Pri obilježavanju pravca zidova pomoću žica, moraju se na žice u odgovarajućim razmacima postaviti obojena upozorenja ili druge uočljive oznake. Zabranjeno je ostavljanje materijala i drugih sredstava za rad na prolazima i mjestima koja za to nisu određena. Slaganje materijala uz radna mjesta smije biti samo u količinama koje odgovaraju nosivosti i veličini raspoloživog prostora. Visina naslaga mora odgovarati vrsti materijala i ne smije prelaziti visinu koja bi ugrožavala stabilnost materijala, odnosno, prouzrokovala rušenje složenog materijala i time dovela u opasnost radnike. Rad s vapnom i pripremanje žbuke Korito za gašenje vapna mora se nalaziti pored vapnene jame i mora biti ograđeno na mjestima na kojima postoji opasnost da radnik koji gasi vapno padne u vapnenu jamu. Vapnena jama mora biti ograđena čvrstom ogradom visine najmanje 100 cm sa strane kojom prolaze radnici. Mjesto kod vapnene jame sa koga se vadi gašeno vapno mora imati radni pod i biti osigurano protiv pada radnika, po potrebi, i osigurano čvrstom ogradom. Alat za gašenje vapna i za vađenje gašenog vapna mora biti opremljen dugom drvenom drškom, radi zaštite radnika od prskanja i isparavanja pri miješanju i vađenju vapna. Hidratirano vapno u ambalaži mora se čuvati u suhim prostorijama, radi bezopasnog prenošenja na mjesto upotrebe (korito za gašenje). Posude ili naprave za ručno prenošenje žbuke moraju biti podešeni za lagani prijenos žbuke, bez prosipanja.

58

Izolaterski radovi Radnici prilikom izvođenja hidroizolacije moraju koristiti azbestne rukavice, zaštitno odijelo i gumene čizme. Povećana opasnost postoji kod izvođenja izolaterskih radova s vrućim bitumenom. Ako se hidroizolacija izvodi pomoću zavarene ljepenke, treba provjeriti ispravnost gumenih cijevi na plameniku. Na mjestu rada potrebno je osigurati dva aparata za početno gašenje požara. Za gašenje eventualnog požara bitumena treba prirediti pijesak (a ne vodu).

59

Radovi na visini Radovi na prizemnim zgradama i unutrašnjosti višekatnih objekata visokim do 450 cm iznad terena, odnosno iznad poda međukatne konstrukcije, mogu se izvoditi s uporabom pomoćnih skela ili ljestava uz vezivanje radnika, ako je uz korištenje takvih sredstava moguće izvoditi te radove bez opasnosti za život radnika. Za radove na većim visinama od 450 cm najčešće se mora koristiti odgovarajuća skela. Ako postoji mogućnost pada radnika izvan objekta ili Skele, moraju se postaviti odgovarajuće zaštitne nadstrešnice i prihvatne skele. Širina prihvatne zaštite je minim. 130 cm ako je na dubini 200 cm, a 150 cm ako je visina s koje se može pasti 300 cm (ne smije se postavljati na većoj dubini). S odgovarajućim zaštitnim nadstrešnicama štite se i ulazi, prijelazi i prolazi oko objekta u građenju od pada materijala s visine. Građevinske radove na visini ili na mjestima na kojima postoji opasnost od pada u dubinu, smiju obavljati samo građevinski radnici koji su zdravstveno sposobni za radove na visini.

Sva radna mjesta na visini većoj od 100 cm iznad terena ili poda moraju biti ograđena čvrstom zaštitnom ogradom visine najmanje 100 cm. Što je nagib dulji i strmiji rubna zaštita mora biti jača kako bi mogla spriječiti pad čovjeka preko nje. Pri izvođenju radova na krovovima, ili na drugim mjestima gdje nije moguće trajno izvesti zaštitne ograde, radnici se od pada moraju osigurati korištenjem zaštitnih pojaseva i užadi ili pomoću odgovarajućih prihvatnih skela.

60

Prije početka izvođenja radova na postojećim, starim krovovima potrebno je procijeniti rizik i prepoznati moguće opasnosti, te u skladu s tim isplanirati posao i mjere predostrožnosti. Na onima s krovnim pokrovom koji ne podnosi veća opterećenja (salonit, lim i dr.) moraju se provesti posebne mjere radi sprečavanja loma pokrova i pada radnika u dubinu. Način zaštite od pada s visine pri radu na krovovima ovisiti će o vrsti krova, izvedbi objekta kao i o vrstama radova koji će se obavljati. Često je potrebno izvesti pojedine radove koji kratko traju pa bi u takvom slučaju izvođenje zaštitnih skela, nadstrešnica ili prihvatnih mreža bilo preskupo u odnosu na sveukupnu vrijednost posla, ali onda treba barem poduzeti neke druge sigurnosne mjere (zaštitni pojas). Pri postavljanju jednokrakih ljestava mora se voditi računa o kutu nagiba ljestava (70 –75o), da bi se spriječilo prekomjerno savijanje strana, lom ljestava ili klizanje ljestava po podlozi. Ljestve koje se postavljaju na glatku odnosno klizavu tvrdu podlogu moraju biti na donjem kraju opremljene posebnim osloncima (papuče i sl.), koji sigurno sprječavaju klizanje, a po potrebi na gornjem kraju i s kukama za zakvačiti ih. Ljestve moraju prelaziti rub poda na koji se naslanjaju najmanje za 75 cm (ili treba izradiit produžetak kao rukohvat), mjereno vertikalno od poda i ne smiju se oslanjati na prečku (lako pukne).

Siguran rad s dvokrakim ljestvama (moraju biti osigurane protiv prekomjernog razmicanja)

Građenje, rekonstrukcija, montaža ili popravak visokog tvorničkog dimnjaka smije se raditi samo na temelju dokumentacije koja sadrži i odgovarajuće mjere zaštite na radu. Prije početka tih radova radnici moraju biti podvrgnuti specijalističkom liječničkom pregledu radi utvrđivanja njihove zdravstvene sposobnosti za rad na visini. Na zidanim ili betonskim dimnjacima na kojima su prečke za penjanje i lukovi za leđnu zaštitu ugrađeni u zid dimnjaka, mora se ugraditi čelično zaštitno uže za privezivanje pri penjanju i silaženju. Ako se dimnjak gradi sa njegove unutrašnje strane, mora se na svakih 200 cm visine postaviti radna platforma, koja ujedno služi i kao zaštita od pada materijala. 61

Skele Pod skelama se podrazumijevaju pomoćne konstrukcije koje služe za obavljanje radova u građevinarstvu, na visini većoj od 150 cm iznad tla. Skele moraju biti građene i postavljene prema planovima koji imaju sve potrebne sigurnosne elemente i sadrže dimenzije skele i svih njenih sastavnih elemenata, sredstva za međusobno spajanje sastavnih elemenata, način pričvršćivanja skele za objekt, odnosno tlo, najveće dopušteno opterećenje, vrste materijala, statički proračun nosivih elemenata, kao i uputstvo za montažu i demontažu skele. Taj se plan ovjerava od strane projektanta skele i odgovorne osobe na gradilištu i mora se čuvati do dermontaže skele. Postavljanje, popravljanje, dopunjavanje i demontiranje skela su poslovi s posebnim uvjetima rada i mogu ih obavljati samo stručne osobe, zdravstveno sposobne za obavljanje poslova na visini i to pod stručnim nadzorom određene stručne osobe na radilištu. Elementi poda skele (daske i drugo) moraju se prije uporabe s pozornošću pregledati. Oštećeni odnosno dotrajali elementi ne smiju se ugrađivati u pod skele. Elementi poda moraju u potpunosti ispunjavati prostor između nosivih stupova skele. Udaljenost poda skele od zida objekta ne smije biti veća od 20 cm. Širina skele ovisi o njenoj namjeni (minimalna čista šitrina je 60, tj. 80 cm): - samo za stajanje zahtjeva širinu od 60 cm, - za prolaz materijala zahtjeva širinu od 60 cm, - za odlaganje materijala zahtjeva širinu od 80 cm, - potpora za platforme zahtjeva širinu 1050 –1300 mm, - za više platformi zahtjeva širinu 1500 mm. Zaštitna ograda: razmak između elemenata popune (dužinske prečke) kod metalnih skela ne smije biti veći od 30 -35 cm, a uz rub poda treba biti postavljena puna rubna zaštita (visine barem 15 cm). Razmak i dimenzije elemenata ograde moraju odgovarati minimalnom horizontalnom opterećenju na rukohvatu od 300 N/m.

Pričvršćenje -sidrenje skele za objekt

Zaštitna ograda (tradicijski rađena)

Da bi skela bila sigurna mora se učvrstiti na objekat na svakih 6 m. 62

Za vezivanje pojedinih elemenata skele smiju se rabiti samo tipska sredstva ili sredstva predviđena HR standardima (čavli, vijci, klanfe, spojnice i drugo). Vezivanjem pojedinih elemenata skele u konstruktivnu cjelinu ne smije se umanjiti njihova predviđena nosivost.

Zaštitne nadstrešnice i pokrivači

Na svaki kat skele mora mora biti izgrađen siguran pristup, odnosno silazak Ako se koriste kosi prilazi i prolazi sastavljeni od više elemenata moraju djelovati kao cjelina i biti poduprti tako da spriječe prekomjerni ugib odnosno ljuljanje. Fosne i ostali elementi kosih prilaza i prolaza (nosači i drugo) moraju se u cjelini pričvrstiti za svoje podloge odnosno oslonce. Širina prilaza ne smije biti manja od 60 cm, a nagib kosih prilaza i prolaza može biti do 40 %. Kosi prilazi i prolazi na visini večoj od 100 cm iznad tla odnosno poda etaže ili skele, moraju biti ograđeni čvrstom zaštitnom ogradom visine najmanje 100 cm. Skela na graditeljskim objektima postavljena neposredno pored ili iznad prometniica mora biti na vanjskoj strani po cijeloj dužini i visini pokrivena pokrivačima (juta, gusta metalna mreža i sl.) koji spriječavaju padanje materijala u dubinu. 63

Ispravnost skele mora se provjeriti od strane određene stručne osobe najmanje jedanput mjesečno, a svakako i poslije vremenskih nepogoda, popravka, oštećenja i sl. Obvezno je voditi kontrolnu knjigu skele (dana u prilogu na kraju) u kojoj se bilježi i ovjerom od određene osobe na gradilištu potvrđuje svaka provjera ispravnosti.

Urušena skela u Njemačkoj

Skela koja ne ispunjava sigurnosne zahtjeve

Konzolne skele smije se koristiti samo za obavljanje lakših građevinskih radova i postavljaju se samo ako postoji mogućnost sigurnog učvršćenja skele za objekt ili njegovu konstrukciju. Na konzolnoj, kao i na visećoj skeli obvezno treba biti istaknut podatak o maksimalnom teretu koji se s njima može sigurno prenositi (broj ljiudi i težina materijala) tj. najvećoj dozvoljenoj nosivosti skele određenoj od strane proizvođača.

Konzolna skela od tipskih, tvornički proizvedenih elemenata

Viseća skela za fasadne radove

Viseće skele smiju se koristiti samo za radove na popravcima i održavanju građevinskih objekata. Vješanje radnog poda viseće skele za nosače mora biti s dva nosiva i dva sigurnosna (zaštitna ) čelična užeta istih presjeka. Sigurnosno (zaštitno) uže mora biti na gornjem kraju dobro pričvršćeno za nosače viseće skele, a na donjem kraju usidreno u tlo. Kočnice čekrka viseće skele moraju biti 64

podešene za držanje najvećeg dozvoljenog opterećenja skele (težina radne platforme sa težinom ljudi i materijala), sa koeficijentom sigurnosti od najmanje 1,5. Prije upotrebe viseća skela mora se ispitati pokusnim statičkim i dinamičkim opterećenjem. Pokusno statičko opterećenje viseće skele vrši se teretom većim za 50 % od maksimalne nosivosti skele, tako da se platforma podigne na visinu od 10 cm iznad tla sa zadržavanjem na toj visini najmanje 10 minuta, a potom se spusti na tlo i provjere se eventualne deformacije na konstrukciji skele. Pokusno dinamičko opterećenje viseće skele vrši se teretom za 10 % većim od maksimalne nosivosti tako da se skela podigne od tla do najviše točke dizanja, a potom se spusti. Ugroženi prostor ispod skele mora biti ograđen zaštitnom ogradom s upozorenjem na opasnost od pada materijala. Teret na platformi uvijek se mora jednolično rasporediti. Za vrijeme jačeg vjetra rad na visećoj skeli se obustavlja, a ista spušta na tlo ili osigurava od njihanja vezivanjem za objekt. Skele na nogarima Skele na nogarima mogu se postavljati jedne iznad druge najviše u dva reda, s tim da visina poda gornje skele ne prelazi 400 cm od podloge na kojoj stoje nogari. Nogari se smiju postavljati samo na čvrstu i vodoravnu podlogu (ne smiju se podlagati s opekom, sanducima i dr..). Noge skele na nogarima moraju se letvama, papučama i slično osigurati od uzdužnog odnosno poprečnog pomicanja na podlozi na koju se postavljaju. Daske radnog poda (platforme) moraju biti zdrave i neoštećene, debljine najmanje 48 mm. Debljina dasaka i razmak nogara ovisi o predviđenom opterćenju, odnosno namjeni skele. Za daske od 48 mm razmak nogara ne smije biti veći od 150 cm, mjereno od osovine da osovine nosača nogara, a kod dasaka od 50 mm razmak im može biti 200 cm. Krajnji dio mosnice u platformi smije biti isturen u odnosu na nosivu gredu najviše za 20 cm, a krajnja mosnica treba biti dodatno (pribijenom letvicom) osigurana od ispadanja.

Zabranjeno je penjanje i silaženje na skelu bez ljestava. Ako se skela postavlja uz rub stropne ploče mora se na njoj izraditi propisana zaštitna ograda. 65

Struja na gradilištu Slobodni električni vodovi ili kabeli na gradilištu moraju se polagati tako da ne postoji opasnost od njihovog mehaničkog oštećenja. Tamo gdje se kreću motorna vozila moraju se podići na visinu od oko 6 m, a ako se ne mogu tako zaštiti, onda ih treba provesti kroz cijevi ili neku privremenu zaštitnu oblogu pod zemljom. Električne instalacije, uređaji i oprema na radilištu puštaju se u rad isključivo nakon mjerenja otpora zaštitnog uzemljenja, koja se obavljaju dvaput godišnje (u ljetnom i zimskom razdoblju). Električne instalacije na privremenim radilištima mogu izvoditi, popravljati, održavati i uklanjati samo stručno osposobljene i kvalificirane osobe. Električni uređaji (sklopke, elektromotori i drugo) smješteni na slobodnom prostoru, moraju biti zaštićeni od atmosferskih nepogoda. Sklopke i drugi uređaji za uključivanje i isključivanje pogonske struje moraju biti postavljeni u ormarima na pristupačnom mjestu i opremljenim za zaključavanje u isključenom položaju. Električne svjetiljke koje služe za stalno osvjetljivanje gradilišta smiju biti priključene na napon od 220 V, ali moraju biti na visini iznad dohvata ruke radnika. Prijenosne električne svjetiljke koje se koriste na gradilištu, smiju se priključivati samo na sniženi zaštitni napon do 24 V, a prijenosni ručni uređaji na električni pogon koji se koriste na gradilištu, moraju biti priključeni na sniženi napon do 42 V. Pri radu s električnim alatom u vlažnim prostorijama, s vlažnim zemljanim ili metalnim podovima, te na otvorenom prostoru za vrijeme kiše, magle ili snijega odnosno pod sličnim uvjetima kad se električna vodljivost povećava odnosno električni otpor tijela smanjuje, moraju se poduzeti posebne mjere zaštite od udara električne struje (sigurnosni mali napon, transformator za galvansko odvajanje i sl.) te dopunske zaštitne mjere (gumene rukavice, gumene čizme, gumeni prostirači i sl.). Na sklopnom bloku mora se na vanjskoj strani nalaziti pločica na kojoj su ispisani ime proizvođača, oznaka primijenjenog sistema u pogledu uzemljenja (TT, TN ili dr.) i drugi potrebni podaci o opremi koja se iz njega napaja.

Sigurnosni znakovi u svezi struje 66

Opasne tvari na gradilištu (prema pravilnicima temeljenim na Zakonu o ZNR i Zakonu o zaštiti od požara) Pod opasnim tvarima na gradilištu podrazumijevaju se tvari koje mogu prouzrokovati požar, eksploziju, trovanje i slične štetne posljedice. Lakozapaljivi građevni materijal (daske, grede, letve, piljevina i drugo) mora se na gradilištu slagati na mjestima udaljenim od toplinskih izvora. Otpaci od drveta (piljevine, šuške, iverje i drugo) moraju se uklanjati na mjesta osigurana od požara. Na svim mjestima na gradilištu na kojima postoji opasnost od paljenja lako zapaljivog materijala, moraju se provesti zaštitne mjere predviđene postojećim propisima o zaštiti od požara. Treba imati na umu da i tzv. živo vapno može uzrokovati požar ako se nalazi u velikim vlažnim naslagama i dođe u dodir s papirom, krpama ili nekim drugim lako zapaljivim materijalima. Zapaljive tekućine sa lako eksplozivnim isparenjima (eter, benzol, benzin, nafta i razna ulja) smiju se na gradilištu čuvati samo u posebnim, označenim skladištima, osiguranim od požara i eksplozije prema postojećim propisima (u posebnim zonama na gradilištu, osiguranje dodatnim ogradama i obilježeno na odgovarajući način). Eksplozivi i eksplozivna sredstva (tzv. gospodarski eksplozivi -za lomljenje, rastresanje i usitnjavanje mineralnih sirovina i drugih materijala, rušenje građevinskih i drugih objekata te oblikovanje predmeta i materijala energijom oslobođenom pri detonaciji eksplozivnih punjenja) smiju se na gradilištima čuvati samo u posebnim skladištima, izgrađenim prema postojećim propisima (vrlo čvrsti zidovi i lagani krov, s gromobranom i ventilirano, te podom koji neće dovesti do iskrenja) i obilježenim znakovima upozorenja za opasnost, a čija je upotreba za tu svrhu odobrena od nadležnog općinskog tijela. Mora se odvojeno skladištiti eksploziv od štapina i odvojeno kapisle i detonatori (barem 30 m), a sve na, prema količini i vrsti eksploziva, proračunatoj udaljenosti od drugih objekata i mjesta rada. Onaj koji će obavljati miniranje u naseljenom mjestu ili njegovoj blizini dužnan je najkasnije 24 sata prije miniranja izvijestiti nadležnu policijsku upravu i javnost putem sredstava javnog priopćavanja. Pri prevoženju, prenošenju i korištenju zapaljivih tekućina, eksploziva i eksplozivnih sredstava moraju se strogo primjenjivati preventivne zaštitne mjere predviđene uputstvima proizvođača i postojećim propisima.

Oznake zapaljivih i eksplozivnih tvari 67

Obvezna je dokumentacija koja obuhvaća dokument o protuekslozivnoj zaštiti (Ex –dokument), procjenu rizika i Ex –priručnik. Ex –dokument daje ocjenu stanja protueksplozijske zaštite i izrađuje ga ovlašteno tijelo, a Ex –priručnik osigurava poduzeće (poslodavac) i radnici moraju biti upoznati s njim. Na shemi je prikazan redoslijed obveznih aktivnosti koje prozlaze iz Pravilnika o najmanjim zahtjevima sigurnosti i zaštite zdravlja ljudi te tehničkom nadgledanju postrojenja, opreme i instalacija i uređaja u prostorima ugroženim eksplozivnom atmosferom (NN 39/06).

Stvaranje ugljičnog monoksida na gradilištu se mora spriječiti: - efikasnim provjetravanjem prostorija pri sušenju prostorije užarenim koksom u otvorenim košarama, a prije ulaska radnika u takve prostorije; - sigurnim odvođenjem sagorjelih plinova iz motora sa unutarnjim sagorijevanjem ili zabranom rada takvih motora u zatvorenim prostorijama; - zabranom zagrijavanja zatvorenih prostorija na gradilištu pomoću otvorenog ili provizornog ložišta; - zabranom ulaženja radnika u zatvorene posude u kojima se čuvaju naftni derivati (npr. čišćenje cisterne), bez poduzimanja odgovarajućih mjera zaštite i sl. 68

Dozvoljena buka (prema Zakonu o zaštiti od buke i Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave) Izvor buke je svaki stroj, uređaj, instalacija, postrojenje, sredstvo za rad i transport, tehnološki postupak, elektroakustički uređaj za emitiranje glazbe i govora, bučna aktivnost ljudi i životinja i druge radnje od kojih se širi zvuk. Izvorima buke smatraju se i cjeline kao nepokretni i pokretni objekti te otvoreni i zatvoreni prostori za šport, rekreaciju, igru, ples, predstave, koncerte, slušanje glazbe i sl. Boravišni prostor je svaki otvoreni i zatvoreni prostor u kojem ljudi borave trajno ili privremeno, a radni prostor jest svaki otvoreni i zatvoreni prostor u kojem ljudi rade. Najviše dopuštene razine buke u otvorenom tj, vanjskom prostoru prema ovom Pravilniku su ovisno o namjeni prostora 40 –55 dB noću i 55 –65 dB danju. Najveće dopuštene razine ekvivalentne trajne razine buke (ona razina stalne buke koja bi na čovjeka jednako djelovala kao promatrana promjenjiva buka istog vremena trajanja) je, ovisno o zoni namjene 30 –40 dB danju i 25 –30 dB noću. Najviše dopuštene ekvivalentne razine buke koju na radnom mjestu stvaraju proizvodni i neproizvodni izvori buke su s obzirom na ometanje rada: - najsloženiji poslovi upravljanja, rad vezan za veliku odgovornost, znanstveni rad – 35 dB, - rad koji zahtijeva veliku koncentraciju i/ili preciznu psihomotoriku – 40 dB, - rad koji zahtijeva često komuniciranje govorom – 50 dB, - lakši mentalni rad te fizički rad koji zahtijeva pozornost i koncentraciju – 65 dB. Tijekom eksploatacije stroja na održavanje razine buke može se utjecati redovitim održavanjem, zamjenom dotrajalih dijelova i odabirom pravilnih tolerancija pojedinih strojnih dijelova, izbjegavanjem korištenja tupih alata i dr. Radovi na otvorenom prostoru i na građevinama Bez obzira na zonu, tijekom dnevnog razdoblja dopuštena ekvivalentna razina buke iznosi 65 dB(A). U razdoblju od 08.00 do 18.00 sati dopušta se prekoračenje ekvivalentne razine buke od dodatnih 5 dB(A). Pri obavljaju građevinskih radova noću, ekvivalentna razina buke ne smije prijeći prema ovom pravilniku prethodno navedene dopuštene vrijednosti. Za gradilišta unutar zone gospodarske namjene ekvivalentna razina buke ne smije prijeći utvrđene vrijednosti tijekom dnevnog i noćnog razdoblja. Iznimno navedenim odredbama ovoga članka dopušteno je prekoračenje dopuštenih razina buke za 10 dB, u slučaju ako to zahtijeva tehnološki proces 69

u trajanju do najviše jednu noć, odnosno dva dana tijekom razdoblja od trideset dana. U slučajevima iznimnog prekoračenja dopuštenih razina buke prema izvođač radova obvezan je pisanim putem obavijestiti sanitarnu inspekciju, a taj se slučaj mora i upisati u građevinski dnevnik. Za radove u građevinama s više korisnika osim navedenih mjera u građevinama s boravišnim prostorijama u kojima se boravi i noću, radovi se mogu obavljati isključivo tijekom dnevnog razdoblja. Djelovanje buke na organizam ovisi o jakosti buke i o njenoj frekvenciji. Jača buka nižih frekvencija manje je štetna od buke iste jakosti, ali viših frekvencija. (Kada se radi o vibracijama, smatra se da najštetnije djeluju vibracije s frekvencijom između 40 i 125 Hz, naročito ako im amplituda iznosi 100 mikrometara.) Djelovanje buke očituje se kroz povećanu napetost, smanjenu koncentraciju, umor i razdražljivost, a može doći i do trajnog oštećenja sluha. Poslovi koji se obavljaju u prostoru u kome je moguća jačina buke u razini uha veća od 90 dB, predstavljaju poslove s posebnim uvjetima rada. Dozvoljeno vrijeme izloženosti buci je sve kraće ukoliko razina buke prelazi tu jačinu (dnevno 8 sati -90 dB, 4 sata –95 dB, 2 sata 100 dB, 1 sat – 105 dB)

70

ISPITNA PITANJA IZ predmeta TEHNIČKI PROPISI I NORMIZACIJA i ORGANIZACIJA GRAĐENJA I ZA PODRUČJE ZAŠTITE NA RADU U GRAĐEVINARSTVU u nastavnoj godini 2008/09: - Čega je sastavni dio zaštita na radu i kako se ostvaruje (primjenom čega)? - Koja su opća načela zaštite na radu? - Što sadrže posebna pravila zaštite na radu? - Tko može obavljati poslove s posebnim uvjetima rada? - Koje su dužnosti zaposlenika u svezi ZNR? - Kako smiju raditi zaposlenici koji još nisu osposobljeni za rad na siguran način? - Koje su dužnosti poslodavaca u svezi ispitivanja strojeva (u kojim slučajevima je to potrebno)? - Čemu služi i što sadrži procjena opasnosti? - Koje su dužnosti koordinatora ZNR I i koordinatora ZNR II? - Što i kada se mora dostaviti nadležnom tijelu inspekcije rada za izvođenje građevinskih radova na privremenom radilištu ako će radovi trajati dulje od 5 dana? - Što sadrži elaborat ZNR? - Što treba osigurati za pružanje prve pomoći na gradilištima? - Kolika je potrebna minimalna osvjetljenost gradilišta za noćni rad (opća osvjetljenost i na mjestima rada)? - Što sve može biti sigurnosni znak? - Koja osobna zaštitna sredstva i za koju namjenu se koriste na gradilištima? - Na kojoj udaljenosti od objekta se mora nalaziti stroj kada obavlja njegovo rušenje (cijelog ili jednog dijela)? - Što je, obzirom na zaštitu na radu, potrebno poduzeti pri izvođenju zemljanih radova na većoj dubini od 1m (navesti i koja je minimalna širina rova)? - Na čega treba paziti kod strojnog iskopa zemlje? - Koja je maksimalna težina tereta za ručni utovar i istovar, odnosno prenošenje s jednim radnikom? - Kako treba biti ispravno zahvaćen teret na dizalici? - S čim se smiju vezati i vješati tereti na dizalici? - U kojim slučajevima se mora obustaviti rad s toranjskim dizalicama? - Koje mjere sigurnosti treba poštivati kod postavljanja konzolne dizalice? 71

- Kako treba izvoditi montažne radove da bi se zadovoljile mjere sigurnosti? - Koja se osobna zaštitna sredstva koriste pri izvođenju raznih zidarskih radova? - Kako se osiguravaju radnici od pada s krova? - Kako trebaju biti postavljene ljestve? - Gdje i s kojom namjenom se postavljaju zaštitne nadstrešnice i prihvatne skele? - Tko i kako (s kojim materijalima) smije postavljati, prepravljati dopunjavati i demontirati skele? - Kako treba biti izvedena ograda i pod skela? - Kada se mora provjeravati ispravnost skele i gdje se provjere bilježe? - Kako i gdje se postavljaju električni vodovi na gradilištu? - Kako se ispravno skladište eksplozivna sredstva za građevinske radove? - Koja je maksimalna buka dozvoljena pri obavljanju radova na otvorenom prostoru (gradilišta)? - Iznad koje jačine buke se poslovi ubrajaju u poslove s posebnim uvjetima rada (odnosno koja je maks. jačina buke dozvoljena za 8-satno izlaganje radnika)? - Koje se vibracije (s kojom frekvencijom) smatraju najštetnijim? Ispitna pitanja mijenjaju se i nadopunjuju svake godine, ovisno o izmjeni predavanog gradiva koje ovisi o novinama u našim propisima i tehnologijama rada.

PREPORUČLJIVA LITERATURA I WEB STRANICE Navedena literatura i sadržaji s web stranica korišteni su za izradu ovih nastavnih materijala i preporučljivi su za proširenje znanja s ovog područja. Kacian, Nenad: Sigurnost pri građevinskim radovima, Zavod za istraživanje i razvoj sigurnosti d.d., Zagreb, 2004. Radujković, Mladen: Zaštita na radu, Separat iz organizacije građenja (10. poglavlje) –nerecenzirana skripta, Građevinski fakultet u Zagrebu, 2004. Časopis Sigurnost, Zavod za istraživanje i razvoj sigurnosti d.d., Zagreb (dostupno na http//hrcak.srce.hr) www.zastita.com.hr www.ekn.hr./zastita/ www.ziris.hr www.nn.hr (sve objavljeno u službenom listu RH od 1990.god.) 72

PRILOG OBRASCI DOKUMENTACIJE S PODRUČJA ZAŠTITE NA RADU - Knjiga nadzora iz područja zaštite na radu - Osnovni sigurnosni kontrolni popis za nadzorne pri zemljanim radovima - Kontrolni list za pregled skele - Evidencijski kartoni: EK-1 o osposobljenosti zaposlenika za rad na siguran način EK-2 o radniku raspoređenom na poslove s posebnim uvjetima rada EK-5 o ispitivanju radne okoline EK-6 o pregledu ili ispitivanju osobnog zaštitnog sredstva - Obavijest o promjeni na sredstvu rada (OIR-3)

73

upisni arak broj: 1

Naziv i sjedište poslodavca:

Naziv i sjedište radne jedinice:

KNJIGA NADZORA

IZ PODRUČJA ZAŠTITE NA RADU

1. 2. 3. 4.

Datum osnivanja knjige nadzora: __________________________ Datum zaključenja knjige nadzora: __________________________ Broj upisnih araka: 10 (deset) Podaci o radniku određenom za osnivanje, čuvanje i zaključivanje knjige nadzora: Ime i prezime: ______________________ Radno mjesto: ______________________

potpis radnika koji je osnovao knjigu nadzora:

74

upisni arak broj: 2 naziv tijela državne uprave:

funkcija ovlaštenog zaposlenika:

prema propisu:

prema pravilniku o ZNR

ime i prezime ovlaštene osobe i funkcija:

ime i prezime ovlaštenog radnika:

oznaka odredbe i naziv propisa koji određuje nadležnost za donošenje odluke

oznaka odredbe ili općeg akta koji određuje nadležnost za donošenje odluke

naziv akta kojim se odlučuje (rješenje, odluka, zaključak i dr.);

naziv akta kojim se odlučuje (rješenje, odluka, zaključak i dr.);

podaci o osobi na koju se odluka odnosi:

podaci o osobi na koju se odluka odnosi:

Opis obveze: _________________________________________________________________________ _________________________________________________________________________ _________________________________________________________________________ _________________________________________________________________________ _________________________________________________________________________ _________________________________________________________________________ _________________________________________________________________________ _________________________________________________________________________ _________________________________________________________________________ _________________________________________________________________________ _________________________________________________________________________ _________________________________________________________________________ _________________________________________________________________________ 7. datum upisa odluke u knjigu nadzora.

potpis ovlaštenog radnika ili nadležnog inspektora:

75

Tablica - Osnovni sigurnosni kontrolni popis za nadzorne pri zemljanim radovima (Drugi elementi trebali bi biti dodani prema potrebi ovisno o namjeni.)

element

provjera zahtijevana akcija

1. Je li čista površina postrojenja, i jesu li materijali barem 1-5 m od ruba iskopa?

2. Jesu li naslage zemlje kontrolirane i hoće li ostati u ovakvom stanju i za mokrog vremena?

3. Je li u rovu ima ljudi dok se vrši umetanje cijevi? 4. Je li pristup rovu obrađen? 5. Je li rov valjano zaštićen zaštitnom ogradom, da li ima straže i jeli osvjetjleno preko noći?

6. Da li se može proći preko rova a da se ga ne treba preskakati? 7. Da li su ljestve raspoložene i da li se planiraju koristiti? 8. Da li nadglednik osigurava da se nitko ne penje na potpornu građevinu?

9. Je li rov zaštićen od mogućih ispušnih plinova? 10. Znaju li svi potanko što trebaju raditi? 11. Da li radnici rade na međusobnoj sigurnoj udaljenosti? 12. Je li temelj projektiran? 13. Postoje li bilo kakve kretnje ili dijela koja mogu posao, cestu ili strukturu učiniti rizičnom?

14. Je li područje na kojem se radi područje koje se nalazi pored zone nekakvog miniranja ili pored nekih vibracija?

15. Da li se radi prema projektu? 16. Jeli rov pravilno poduprt? 17. Postoje li ispravne pumpe? 18. Da li se vrši crpljenje nepotrebne vode iz jame? 19. Da li se radi prema mjerama zaštite na radu? 20. Da li je kopanje završeno bez daljnjih mogućih zarušavanja zemlje?

21. Da li su upotrijebljeni adekvatni materijali prema veličini i kakvoći koji su i projektirani?

22. Jesu li klinovi čvrsti? 23. Da li se potporna građa oštećuje? 24. Da li se između potpora ostavio adekvatan razmak? 25. Jesu li otkloni pretjerani? 26. Da li su potpori postavljeni pod pravim kutom u odnosu na zid?

27. Da li okviri podržavaju spuštajuće kretanje? 28. Da li se za podupiranje koristi adekvatan materijal? 29. Da li su metode rada sigurne? 30. Jeli posao uredan? 31. Da li se brinemo za pokretno postrojenje? 32. Da li je u rovu adekvatna vidljivost? 33. Da li su kacige raspoložive i dali se nose?

76

77

78

79

EK-1

Naziv tvrtke Adresa tvrtke

Evidencijski broj

EVIDENCIJSKI KARTON EK-1 O OSPOSOBLJENOSTI ZAPOSLENIKA ZA RAD NA SIGURAN NAČIN Prezime i ime Datum i mjesto rođenja Stručna sprema Datum zasnivanja radnog odnosa Naziv posla i zadataka na koje je zaposlenik raspoređen Podaci o vrstama i opsegu opasnosti koje proizlaze iz poslova i radnih zadataka Naznaka sadržaja po kome je obavljeno osposobljavanje zaposlenika i izvedena obuka

Podaci o osposobljavanju zaposlenika za samostalan rad na siguran način Datum kada je ocijenjeno da je zaposlenik osposobljen za rad na siguran način

Ocjenjivanje osposobljenosti izvršio je Prezime i ime

Stručna sprema

Funkcija

Potpis

Teoretski dio Praktični dio

80

EK-2

Naziv tvrtke Adresa tvrtke

Evidencijski broj

EVIDENCIJSKI KARTON EK-2 O RADNIKU RASPOREĐENOM NA POSLOVE S POSEBNIM UVJETIMA RADA Datum i mjesto rođenja

Prezime i ime Naziv posla i zadataka na koje je zaposlenik raspoređen Podaci o vrstama i opsegu opasnosti koje proizlaze iz poslova i radnih zadataka Datum kada je radnik počeo obavljati poslove s posebnim uvjetima rada POSEBNI UVJETI

Dob života Spol Stručna sprema Zdravstveno, tjelesno ili psihičko stanje Psihofiziološko i psihička sposobnost

NAVOD O POSEBNIM UVJETIMA KOJE RADNIK MORA ISPUNJAVATI

OZNAKA I DATUM ISPRAVE KOJOM JE UTVRĐENA SPOSOBNOST RADNIKA ZA RAD

Radnik stariji od 18 godina

Rokovi za ponovno provjeravanje sposobnosti radnika za obavljanje poslova

Naziv i sjedište organizacije zdravstva na temelju čijeg uvjerenja je utvrđena sposobnost radnika za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada

Broj i datum uvjerenja o radnoj sposobnosti radnika

Datum do kada se mora pribaviti novo uvjerenje o radnoj sposobnosti radnika

Prezime i ime radnika koji je upisao podatke u evidenciju

81

EK-5

Naziv tvrtke Adresa tvrtke

Evidencijski broj

EVIDENCIJSKI KARTON EK – 5 O ISPITIVANJU RADNE OKOLINE

Naziv radne prostorije ili radnog prostora izvan radnih prostorija Mjesto i adresa

-

Pobliže oznaka lokacije radne prostorije ili prostora (broj prostorije ili prostora, kat i sl.) Datum početka procesa rada koji uvjetuje ispitivanje

Ispitivanje radne okoline izvršeno je na okolnosti Toplinski uvjeti (temperatura, vlažnost i brzina kretanja zraka) (DA - NE )

1

Buka ili vibracije (DA - NE )

Opasne tvari ili organizmi štetni za zdravlje (DA - NE )

2

Opasna zračenja (DA - NE )

3

Osvijetljenost (DA - NE )

4

5

Rokovi za ponovno ispitivanje radne okoline Ispitivanje radne okoline izvršeno je na okolnosti

Datum Naziv organizacije obavljenog koja je izvršila ispitivanja ispitivanja

Broj i datum izdavanja isprave o ispitivanju

Da li radna okolina ispunjava propisane uvjete za korištenje ( DA - NE )

Datum ponovnog ispitivanja Prema propisu

Prema općem aktu

Prezime i ime radnika koji je upisao podatke u evidenciju

82

EK-6

Naziv tvrtke Adresa tvrtke

Evidencijski broj

EVIDENCIJSKI KARTON EK - 6 O PREGLEDU ILI ISPITIVANJU OSOBNOG ZAŠTITNOG SREDSTVA Naziv osobnog zaštitnog sredstva Naziv organizacije koja je izradila osobno zaštitno sredstvo Bliža oznaka osobnog zaštitnog sredstva (tvornički ili inventarski broj, oznaka isl.) Naziv posebnog propisa ili upute proizvođača prema kojemu je određen rok trajanja osobnog zaštitnog sredstva Datum kada je prvi put dano na korištenje osobno zaštitno sredstvo Rokovi za ponovni pregled ili ispitivanje osobnog zaštitnog sredstva

Naziv Datum organizacije obavljenog koja je izvršila ispitivanja ispitivanje

Da li radna okolina Broj i ispunjava datum izdavanja propisane uvjete za isprave o ispitivanju daljnju upotrebu (DA – NE)

Datum ponovnog ispitivanja

Prema Prema općem propisu aktu

Prezime i ime radnika koji je upisao podatke u evidenciju

83

OIR-3 ………………………………………………….. ……….……………………………………… (naziv i sjedište organizacije - poslodavca) ……………………….…………………….. ……………………………………….…... (naziv nadležnog tijela inspekcije rada) Na osnovi čl. 50. stavka 2. Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine, br. 19/83) i čl. 35. i 37. Pravilnika o evidenciji, ispravama, izvještajima i knjizi nadzora iz područja zaštite na radu (Narodne novine, br. 52/84) dostavlja se

OBAVIJEST O PROMJENI NA SREDSTVU RADA 1. Promjena na sredstvu rada zbog koje je ugrožen život radnika dogodila se dana ………20…… godine u ………….. sati. 2. Mjesto na kojem se dogodila promjena na sredstvu rada (mjesto, oznaka i bliža oznaka radilišta, naziv i broj sredstva rada) 3. Opis događaja koji je izazvao promjenu na sredstvu rada: …………………………………………………………………………………………………… …………………………………………………………………………………………………… …………………………………………………………………………………………………… …………………………………………………………………………………………………… 4. Prezime, ime te funkcija radnika pod čijim neposrednim rukovođenjem je obavljen rad pri kojem je nastao događaj na radu ………………………………………………………………... 5. Mjere primjenjene nakon događaja na radu radi zaštite života i zdravlja radnika: …………………………………………………………………………………………………… …………………………………………………………………………………………………… (kratak opis primijenjenih mjera) 6. Prezime, ime i funkcija ovlaštenog radnika koji je podnio obavijest …………………………………………………………………………………………………… ….. U ………… dana ………. 20 …… god. ……..…………………………….. (vlastoručni potpis podnosioca obavijesti)

84