Zaposlenost i Nezaposlenost

UNIVERZITET U BIHAĆU EKONOMSKI FAKULTET ODSJEK 3+0

ZAPOSLENOST I NEZAPOSLENOST

Predmet: Ekonomski razvoj i ekologi ekologija ja

Mentor: prof.dr. Husein Muratović Studenti: Mujezinović Azra 0527/13/BSR Alibegović Alma 0538/13/BSR

UVOD Problem zaposlenosti spada u red najvažnijih pitanja ekonomske i socijalne politike te kao takav zaokuplja izuzetnu pažnju savremenog svijeta .Upravo zbog toga je i prestavljen u ovom seminarskom radu na temu ``zaposlenost i nezaposlenost`` . U prvom dijelu rada se predstavljuju osnovni pojmovi vezani za navedenu tematiku i to  pojam zaposlenosti, zapošljavanja kao i cjelina formiranja formiranja ponude ponude za zapošljavanje. U daljem razmatranju teme, navedeni su i objašnjeni rad i radna snaga, politike radne snage. Kao primjer nezaposlenosti uzet je slučaj Bosne i Hercegovine s blagim osvrtom i na ukupan ekonomski razvoj zemlje. Potom su predstavljeni i pojmovi nezaposlenosti, uzroci nezaposlenosti te vrste nezaposlenosti.  Na samom kraju rada dat je osvrt na materijalno-pravnu zaštitu i osposobljavanje zaposlenih i nezaposlenih te pregled po pojedinimn zemljama.

TEORIJSKI PRISTUP





Pojam zaposlenosti nije dovoljno odreĎen već ima nekoliko značenja. U najširem smislu zaposlenost označava skup lica s izvjesnim zanimanjem koje služi za sticanje stica nje sredstava za život. Tu spada radna snaga koja redovno prima novčani dohodak i ona koja ga ne  prima, ali je ekonomski angažovana. U nešto užem smislu pojam nezaposlenosti obuhvata sva lica koja stiču stalni novčani dohodak na osnovu nekog aktivnog zanimanja u normalnom radnom vremenu. To je



stanje kod kojeg za rad sposobni članovi društva samostalno ili u zajednici s drugima obavljaju neku društveno korisnu djelatnost i pribavljaju tako sredstva za zadovoljavanje svojih potreba i za podmirivanje odreĎenih društvenih zahtjeva i obaveza. Osnovu svake zaposlenosti čine mogućnosti za rad a one su dvojake : Da sposobni za rad i oni koji hoće da rade imaju vlastita vlasti ta proizvodna sredstva



Da imaju pristup nekoj proizvodnoj organizaciji



TEORIJSKI PRISTUP





Prema tome, mogućnosti za ostvarivanje zaposlenosti mogu biti različite. Redovno je broj osoba koje se zapošljavaju znatno manji od broja ljudi koji pripadaju odreĎenoj zajednici. Prije svega zato što je samo jedan dio društva sposoban , a ostali su nesposobni za rad zbog mladosti, starosti ili neke druge okolnosti.



 No, i dio onih koji su sposobni za rad mogu da ne rade kraće ili duže vrijeme, zato što ne mogu naći posao, što prelaze s jednog na drugi  posao itd.



Stopa zaposlenosti je veoma bitan faktor koji se izražava odnosom broja stanovnika koji obavljaju društveno koristan rad radi pribavljanja sredstava za život prema ukupnom broju stanovnika. To je zapravo stopa zaposlenosti, kojom se izražava stupanj zaposlenosti, i ukoliko je ona veća, utoliko je veća i ekonomska aktivnost posmatranog područja.(1)

Grupa autora; ``Ekonomski leksikon``, Beograd

•

TEORIJSKI PRISTUP





Pojam zapošljavanja označava proces prelaska radne snage iz skupa ekonomskih neaktivnih u skup ekonomski aktivnih lica koja imaju zanimanje i stiču sredstva za život,  bilo posredstvom novčanog dohotka ili na neki drugi način. Ovaj proces, u normalnim uslovima razvoja, stalno povećava zaposlenost. Područje s niskim porezima ili bez poreza u kojemu država odobrava djelomično ili  potpuno osloboĎenje od poreza na dobit (corporate income tax) za trgovačka društva koja otvaraju nova radna mjesta. Područja su obično ograničena na dijelove u kojima je strukturalna nezaposlenost naročito visoka. Područja zapošljavanja općenito se ustanovljuju radi postizanja ovih ciljeva: - ostvarenja zaposlenosti - tehnološke obnove - unaprjeĎenja izvoza - obnove gradova - eksperimentiranja s novim sistemima gospodarskog upravljanja.

TEORIJSKI PRISTUP



  

Zapošljavanje angažuje radnu snagu iz brojnih izvora. Postoje tri osnovna izvora formiranja ponude za zapošljavanje:  priraštaj radne snage koji traži zaposlenje u tekućem periodu osloboĎena radna snaga iz poljoprivrede i drugih djelatnosti u tekućem periodu slobodna radna snaga koja prelazi iz prethodnog u tekući bilansni period Ukoliko navedene potrebe nisu dovoljne da angažuju svu ponuĎenu radnu snagu za zapošljavanje u odreĎenom periodu, javljaju se faktori apsorpcije van zemlje. U tom slučaju radna snaga odlazi u drugu zemlju da bi se zaposlila. Odlazak može da bude stalan ili privremen. (2)

•

Dr. Ilijas Bosnjovic; ``Razvoj i zaposlenost``, Sarajevo, 1980.godine str. 13-16

TEORIJSKI PRISTUP

Razvoj predstavlja odlučujući činilac u ostvarivanju i širenju zaposlenosti. Zaposlenost u toku razvoju postaje sve veća da bi u odreĎenom vremenu i u datim uslovima angažovala svu ili gotovu svu raspoloživu radnu snagu i dostigla najveći mogući obim.



To je puna zaposlenost.

Zapošljavanje i stvaranje uslova za punu zaposlenost ovise od načina razvoja. S druge



strane, brzina razvoja u velikoj mjeri zavisi od odnosa dva faktora: 

Tehničkog progresa



Zaposlenosti



Jača zastupljenost tehničkog progresa su relativno slabiji, ali u apsolutnom smislu dosta



visok porast zaposlenosti, dovodi do vrlo brzog razvoja.

MeĎutim, ukoliko je zaposlenost u većoj mjeri zastupljena i istovremeno ispoljava tendencije da se dalje širi na račun tehničkog progresa, razvoj će u dužem periodu nužno



usporiti svoj intenzitet.

Razvoj i zaposlenost se meĎusobno uslovljavaju ali im je odnos daleko složeniji nego što to izgleda na prvi pogled. Njihov odnos ima izuzetnu ekonomsku i socijalnu težinu.(3)



Dr. Ilijas Bošnjović; ``Razvoj i zaposlenost``, Sarajevo, 1980.godine str.18 •

TEORIJSKI PRISTUP

RAD I RADNA SNAGA 



Ljudski rad je svjestan i svrsishodan. To je djelatnost kojom rukovodi razum, poseban  proizvod ljudske vrste. Ali sama ljudska vrsta je poseban proizvod tog oblika rada.

Rad je snaga koja je stvorila čovjecanstvo i kojom je čovjecanstvo stvorilo svijet onakav kakv znamo.











To je, kao svi životni procesi i tjelesne funkcije, neotuĎivo vlasništvo ljudske individue. Čovjek radom, zato što ga oblikuje i njime upravlja razumjevanje koje se razvija u sklopu društva i kulture, može obavljati niz produktivnih aktivnosti. Aktivni radni procesi koji su potencijalno sadržani u radnoj snazi ljudi toliko su raznoliki  po tipu, načinu obavljanja, da se praktično može reći kako nemaju granica. Poznato je da se ljudskim radom može proizvesti više nego što se troši, i ta sposobnost stvaranja viška rada ponekad se smatra posebnim darom čovječanstva. Radnu snagu jednog društva čini jedinstvo ljudi, s proizvodnim iskustvom i radnim navikama. Čovjek je ne samo svjesni element proizvodnih snaga već je i jedini stvaralac i pokretač svih procesa u društvu.  Njegovo znanje, umješanost, proizvodna iskustva i radne navike su rezultat historijskog razvitka neprekidne proizvodne aktivnosti ljudskog društva kao i razvitka nauke i tehnike. (4)

TEORIJSKI PRISTUP

Čovjek je tvorac svake organizacije kao sistema i predstavlja njhov osnovni element u strukturi. Uloga čovjeka, odnosno radne snage, je tako velika da bez njegovog učešća, misaonog i fizičkog rada, nema funkcionisanja niti



ostvarivanja ciljeva.

Politika radne snage je fenomen koji se javio odreĎenog trenutka u demografskom i tehnološkom razvoju industrijskih društava.





Politika radne snage predstavlja individualni problem za svaku zemlju.



Kao neke ciljeve ove politike navode se slijedeći (5):



Program potreba u radnoj snazi i program zadovoljavanja tih potreba

Organizovnje sistema prilagoĎavanja radne snage i pružanja mogućnosti zapošljavanja ObezbjeĎenje na tržištu zapošljavanja potrebnih sredstava radi usaglašavanja  ponude i potražnje radne snage kako bi se unaprijedio ekonomski razvoj zemlje i omogućilo svakom da se maksimalno angažuje u svom radu Učestvovanje u izradi i primjeni elemenata ekonomske politike i prakse koji utiču na radnu snagu i zapošljavanje ili koji podliježu njegovom uticaju







Dr. Ilijas Bošnjović; ``Razvoj i zaposlenost``, Sarajevo, 1980.godine str.23

•

TEORIJSKI PRISTUP







I pored relativnog napretka u periodu prije rata, Bosna i Hercegovina, je trenutno meĎu zemljama sa najnižim životnim standardom u jugoistočnoj Evropi. Razarajuće posljedice rata uključuju gubitak ključnih privrednih resursa, kao sto su fizički i društveni kapital, ljudski resursi, poslovne zajednice i akademske institucije. U 2003. godini BDP po glavi stanovnika je iznosio 1.642₤, stavljajući je iza Albanije, Srbije i Crne Gore, Hrvatske, Rumunije.





I pored izrazito negativnih posljedica rata, Vlada BiH je ostvarila značajan napredak u stabilizaciji makroekonomskog okruženja. Staviše, BiH je postigla trostruki rast BDP-a u periodu 1995. do 2004. godine. Uprkos stalnom rastu BDP-a iz 2006. godine na primjer, još uvijek je iznosio oko 80 % nominalnog BDP-a iz 1989. godine.



 Nedavni ekonomski rast u BiH nije značajno uslovio povećanje zaposlenosti tako da nivo zaposlenosti stagnira daleko ispod prosjeka EU. Posebno je niska stopa zaposlenosti mladih osoba do 24 godine i starijih osoba od 55 do 64 godine.

TEORIJSKI PRISTUP

EKONOMSKI RAZVOJ U BIH 

 Nezaposlenst je značajna, dugoročnog je karaktera a značajan porast udjela nesigurnih poslova.

 

Statistika gotovo i ne prati podatke o višestrukoj zaposlenosti. Zvanična stopa nezaposlenosti iznosi 44 % što je i najveća stopa nezaposlenosti u regionu. Država takoĎer bilježi i značajan porast ``sive`` ekonomije koja se procjenjuje na 33 % do 50 % registrovane ekonomske aktivnosti.



Veliki dio stanovništva se nalazi ispod granica siromaštva a procjena je da je oko 70 % stanovništva ostalo ispod granice siromaštva kroz period od tri godine dok je oko 76 % svih nezaposlenih bilo nezaposleno duže od dvije godine.



•

Visok je i procenat (42 % ) stanovništva sa niskim nivoom obrazovanja, a nedostaju i politike za usavršavanje tokom životnog, odnosno radnog vijeka, pa to dodatno umanjuje mogućnosti za novi početak i, samim tim, mogućnost izlaska iz siromaštva.(6) www.credo.ba

TEORIJSKI PRISTUP

EKONOMSKI RAZVOJ U BIH 



Održivost, transparentnost i prilagoĎenost potrebama su osnovni problemi  postojećeg sistema. Iako se mladi ljudi u BiH suočavaju sa velikim brojem problema, većina stavlja nezaposlenost u sami vrh liste problema.



Mladi ljudi se osjećaju nemoćno, suočeni s oslabljenom ekonomijom, a nedostatak razumijevanja o tome kako da budu konkurentni na tržištu rada  pri ionako ograničenim mogućnostima zapošljavanja, dodatno pojačava njihovo nezadovoljstvo.



Mladi ljudi će biti uvjereni da imaju budućnost u BiH jedino  prevladavanjem ovih nedostataka, i samo tada će uvidjeti da aktivno učešće u javnom životu ima smisla. Ekonomsko osposobljavanje mladih ljudi je zbog toga neophodno, ako žele da postanu aktivni graĎani. To je takoĎer važno u promociji lokalnog ekonomskog razvoja.

TEORIJSKI PRISTUP



 Nezaposlenost je gorući svjetski ekonomski i socijalni problem. Nezaposlenost karakteriše izraz situacije u kojoj je jedno radno sposobno lice lišeno mogućnosti da zasnuje radni odnos zu dohodak, platu, ili neku drugu vrstu naknade za svoj rad.







Pod pojmom nezaposleno lice smatramo svako lice kome društvo ne daje mogucnost da radi i pored toga što ono hoće da radi i traži posao prema svojim mogućnostima.  Nezaposlenost se javlja kada je ponuda veća od potražnje radne snage. Ona može da opada ali i da raste u odreĎenom vremenskom periodu. Više autora ističe nezaposlenost kao opasnost po zdravlje (Smith, 1985), a dobro je  prisjetiti se riječi Josepha Schumpetera iz 1981 godine gdje kaže : ``Bez obzira da li je trajna ili prolazna, da li se pogoršava ili ne, nezaposlenost je sigurno velika pokora, i to  je uvijek i bila. Ipak, držim da prava tragedija nije sama nezaposlenost, već nezaposlenost plus nemogućnost prikladne skrbi za nezaposlene```.

TEORIJSKI PRISTUP 

 Nezaposlenost se kreće od preko 10 % u razvijenim zemljama i preko 30 % u zemljama u razvoju.



  









Otvaranje novih radnih mjesta, odnosno povećanje zaposlenosti zavisi u krajnjoj liniji od investicionih mogućnosti datog društva. Prosječna cijena otvaranja jednog radnog mjesta u evropskim uslovima kreće se oko 15.000€.(7) Kao primjer uzeta je, svakim danom sve gora situcija u Bosni i Hercegovini.

 Naime, u posljednjih šest mjeseci zabilježeno je povećanje nezaposlenih. U Federalnom zavodu za zapošljavanje u januaru ove godine registrovano je 357.664 lica, dok je prema podacima kantonalnih službi za zapošljavanje u februaru na evidencijama  prijavljeno 132 magistra i četiri doktora nauka. U Agenciji za rad i zapošljavanje BiH tvrde da je u BiH u januaru bez posla bilo 516.321 osoba, od čega 25.283 sa fakultetskim obrazovanjem. TakoĎer, istraživanja pokazuju da svaki peti stanovnik BiH gladuje, a da je standard graĎana u 2009. bio znatno lošiji nego prethodne godine. Razlog svemu tome je i globalna ekonomska kriza koja se odrazila i na ovaj region ali dobrim dijelom je odgovorna i sama vlast.

Istraživanja pokazuju i da je BiH na kraju 2009. godine imala 70.000 više nezaposlenih nego u prethodnoj godini te se upozorava da će broj nezaposlenih i dalje rasti.(8) 7- prof. dr. David Đ. Dašić; ``Principi internacionalne ekonomije``, Beograd 2007. godine

TEORIJSKI PRISTUP



Uzroci nezaposlenosti

 

Postoje mnogi uzroci nezaposlenosti i različiti su od zemlje do zemlje. U osnovne uzroke nezaposlenosti spaduju:



Ekonomska politika zamlje



Struktura privrede



Tehničko-tehnološki faktori



 Nedostatak kapitala



Koncept razvoja



Migracije stanovništva

TEORIJSKI PRISTUP



  



Vrste nezaposlenosti

 Nezaposlenost se može ispoljavati kao : Tekuća ( vezana je za neravnomjerni razvitak proizvodnje ) Latentna ( vezana je za poljoprivredu i za agrarnu prenaseljenost; ima ogromne razmjere u nerazvijenim zemljama sa visokim prirastom

stanovništva ) Stagnantna ( obuhvata one koji godinama ne mogu da naĎu posao i koji su igubili svu vjeru da će ga ikad dobiti; ti ljudi su pali na dno društvenog života i iz njihovih redova se najčešće regrutuje društveni ološ - prosjaci, skitnice, kriminalci)

TEORIJSKI PRISTUP







 



Ratna razaranja, povećana nezaposlenost, strukturne promjene kroz koje prolazi čovječanstvo, te narasle potrebe za socijalnu skrb uz smanjenu ljudsku aktivnost otežavaju finansiranje socijalne skrbi u širem smislu. Kako je nezaposlenost selektivna i posebno pogaĎa pojedine kategorije stanovništva : mlade, žene i stručne radnike, a njome su najviše pogoĎeni oni koji duže čekaju na zaposlenje, to je potrebna aktivna uloga cijelog društva u njenom rješavanju. To podrazumjeva da će u politici zapošljavanja i rješavanju nezaposlenosti biti nužno i selektivnim i solidarnim mjerama, koje će imati potrebnu tržišnu komponentu, ublažiti  položaj najugroženijih kategorija stanovništva.  Nezaposlenost sigurno nije samo problem u našoj zemlji. U posljednjim godinama nezaposlenost manje ili više raste i u zemljama Evropske unije te je postala ``najozbiljniji problem`` s kojim se danas susreću zemlje članice. Lawson 1986 smatra da se u Evropi mogu razlikovati četiri vrste nezapolenosti i mjera koje se poduzimaju da se ona suzbije.



U prvoj skupini su zemlje poput Velike Britanije, s velikom nezaposlenošću koja u  prvom redu pogaĎa negativno selekcionirane grupe unutar radne snage. (9) 9- prof. dr. Murat Prašo; ``Uticaj transformacije vlasništva na nezaposlenost i

zapošljavanje``,

TEORIJSKI PRISTUP



U drugoj skupini su zemlje poput Nizozemske, s masovnom nezaposlenošću koja je za razliku od Velike Britanije, ublažena općom materijalnom pomoći nezaposlenim osobama.











U trećoj skupini su zemlje poput Belgije, Francuske, Njemačke i Italije, u kojima nezaposlenost posebno pogaĎa pojedine kategorije radne snage : mlade, radnike pred mirovinu, žene i nacionalne grupe. U navedenim kategorijama česta je dugotrajna nezaposlenost a novčana naknada je uglavnom ograničena na godinu dana. U četvrtoj skupini su zemlje poput Danske, u kojima je zaštita za vrijeme nezaposlenosti bolje riješena nego u drugim evropskim zemljama. Većina nezaposlenih dobiva novčane naknade u prilično visokim iznosima. TakoĎer je činjenica da prosječno korištenje novčane naknade traje tri do četiri  puta duže u Njemackoj, Britaniji te Francuskoj nego u SAD -u sto objasnjava zasto je dugotrajnija nezaposlenost mnogo češća u Evropi. U SAD -u se često čuje mišljenje da visoke i dugotrajne novčane naknade demotiviraju nezaposlene u aktivnijem traženju zaposlenja.

TEORIJSKI PRISTUP



Kao primjer, razmotrit ćemo materijalno- pravne zaštite nezaposlenih u nekoliko zemalja te način njihovog suočavanja s najvećim problemom današnjice.

 

Njemačka

 



U ovoj zemlji se radnici koji žele raditi a ne rade ili rade manje od 18 sati sedmično, smatraju nezaposlenim i imaju prava na odreĎene oblike pomoći i zaštite.  Najveći dio novčane pomoći nezaposlenim je novčana naknada koja za nezaposlenu osobu s najmanje jednim djetetom iznosi 68 % a za ostale 63% visine prethodne nadnice



ili plaće nakon oporezivanja. Troškovi socijalne pomoći u Njemačkoj plaćaju se iz doprinosa koji se odreĎuju na temelju : obračunskog iznosa i stope doprinosa.

TEORIJSKI PRISTUP



Francuska





Francuska preko Nacionalne službe za zapošljavanje vodi politiku zapošljavanja koja obuhvata evidenciju i zaštitu nezaposlenih.  Nezaposlena osoba ima pravo na novčanu naknadu ako je nedobrovoljna nezaposlena, ako je voljna i sposobna za rad, evidentirana u službi za zapošljavanje, mlaĎa od 60 (uvjetno 65) i ako je bila odreĎeno vrijeme osigurana od nezaposlenosti (najmanje šest mjeseci).



Ovisno o dužini osiguranja dužina korištenja naknade kreće se od 4 do 27 mjeseci a njen iznos je 40 % prethodne nadnice.(10)

10- prof. dr. Murat Prašo; ``Uticaj transformacije vlasništva na nezaposlenost i

zapošljavanje``, Sarajevo 2000 godine, str 369

TEORIJSKI PRISTUP



Sjedinjene Američke Države

 





Sastav materijalno- pravne zaštite nezaposlenih u SAD -u uspostavljen je dosta kasnije u odnosu na razvijene evropske zemlje i relativno se sporo razvijao.

Pravo na novčanu naknadu se ostvaruje ako je osoba u godini prije nezaposlenosti radila izmeĎu 14 i 20 sedmica. U većini država novčana naknada se odobrava najduže do 26 sedmica dok se u uvjetima recesije i visoke nezaposlenosti u nekim državama odobrava  produžena novčana naknada za dodatnih 13 sedmica.

TEORIJSKI PRISTUP

  Švedska  U Švedskoj se donedavno primjenjivala solidaristička politika 

nadnica, restrikivna fiskalna politika i progresivno oporezivanje te je

 jak uticaj države na politiku zapošljavanja omogućio manju nezaposlenost. 



U odnosu na SAD, Kanadu i Veliku Britaniju, Švedski sustav pomoći nezaposlenim je vrlo uspješan u ublažavanju njihovog položaja i ujednačavanja prihoda obitelji (zaposleni i nezaposleni ). Pravo na novčanu naknadu ostvaruje se ako nije osoba nezaposlena a visina naknade ovisi prijašnjim prihodima. Pravo na novčanu naknadu ne može se ostvariti ako je nezaposlenost nastala zbog štrajka ili uzrokovana industrijskim sporom.

TEORIJSKI PRISTUP









Irska

 Novčana naknada u Irskoj isplaćuje se iz fondova u koje uplaćuju poslodavci i zaposleni. Pravo na naknadu ostvaruje se nakon što je osoba najmanje 39 mjeseci uplaćivala doprinos. Pravo na novčanu naknadu se ne ostvaruje ako je nezaposlenost  posljedica štrajka ili industrijskog sukoba. Pravo ostvaruje osoba koja je nezaposlena zbog štrajka ali u njega nije bila neposredno uključena. Pravo na novčanu naknadu, takoĎer, nemaju osobe koje su same prekinule posao ili su nezaposlene svojom krivnjom, koje su odbijale ponuĎeni posao ili koje ne pokazuju dovoljno volje u traženju odgovarajućeg zaposlenja.

TEORIJSKI PRISTUP



Nizozemska

 

Pravo na novčanu naknadu se ostvaruje nakon najmanjeg osiguranja u trajanju 26 sedmica u posljednjih 12 mjeseci koji su prethodili nezaposlenosti. Ne postoji



obavezno vrijeme čekanja na novčanu naknadu.  Naknada iznosi približno 70 % prethodne nadnice prije oporezivanja. Naknada se ostvaruje od 6 do 54 mjeseca ovisno o prethodnom radu i godinama korisnika.(11)

11- prof. dr. Murat Prašo; ``Uticaj transformacije vlašnistva na nezaposlenost i

zapošljavanje``, Sarajevo 2000 godine, str 374

TEORIJSKI PRISTUP









Školovanjem se poboljšava kvalifikacijska struktura tražilaca zapolenosti, čime se pospješuje i njihova profesionalna mobilnost i mogućnosti zapošljavanja. Ujedno i školovanjem se pomaže nezaposlenima, da što svrsishodnije iskoriste vrijeme nezaposlenosti, te da sačuvaju ranije stečena znanja i sposobnosti. Prikladnim obrazovnim programima se pokušava spriječiti moguća nezaposlenost, odnosno dodatno uskladiti ponuda i potražnja zaposlenja. Glavni cilj obrazovanja je zadovoljavanje potrebe za stručnim radnicima. U razdobljima smanjenih mogućnosti zapošljavanja obrazovne aktivnosti se više usmjeravaju na dio nezaposlenih koji je privremeno ostao bez posla zbog





smanjene tražnje za radnicima. Oni se tada uključuju u odgovarajuće programe stručnog usavršavanja, osposobljavanja i školovanja, kako bi se spriječio gubitak znanja i sposobnosti. Osim profesionalnog usavršavanja, u mnogim zemljama se poduzimaju i raznovrsne socijalno- psihološke mjere da bi se umanjile teškoće koje izaziva dugotrajna nezaposlenost.(12)

12- prof. dr. Murat Prašo; ``Uticaj transformacije vlasništva na nezaposlenost i

zapošljavanje``,Sarajevo 2000. godine,str. 407

ZAPOSLENOST U HRVATSKOJ 

Ukupan broj zaposlenog stanovništva determiniran je ukupnim broj stanovnika, njegovom ekonomskom strukturom, dobnom i spolnom strukturom. Ukupan broj stanovnika RH, prema popisima od 2001. (4.437.460) do 2011. (4.284.460) smanjen je za 152.571 ili 3,4%.



Takav nepovoljni trend kretanja stanovništva uz postojeću društveno-ekonomsku situaciju nepovoljno se odrazio na strukturu ukupnog broja zaposlenih prema gospodarskim subjektima (pravni subjekti, obrt i slobodne profesije te individualni  poljoprivrednici).

ZAPOSLENOST U HRVATSKOJ

ZAPOSLENOST U HRVATSKOJ 

Podaci prezentirani na slici pokazuju kretanje ukupnog broja zaposlenih u RH od 2005. do aprila 2014., zaposlenih u pravnim osobama, obrtu i slobodnim profesijama te

individualnim poljoprivrednicima. Ukupan broj zaposlenih od 2005. do prva četiri mjeseca 2014. smanjen je za 7,4% ili za 105,5 hiljada. U tom razdoblju najveće smanjenje zaposlenih registrirano je prvi puta početkom recesije, oko 2009. (1.449 hiljada zaposlenih ili pad od 106 hiljada ), i drugi puta 2013. što je manje za 31 hiljadu zaposlenih ili 2,2%, nego u 2012. Visoki pad zaposlenosti posljedica je smanjenja zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama te individualnih poljoprivrednika. Struktura

zaposlenosti prema spolu pokazuje da su od ukupnog broja zaposlenih, 47,0% žene i taj udio se kreće izmeĎu 45 i 47% od 2005. U ukupnom broju zaposlenih dominantno mjesto zauzimaju zaposleni u pravnim osobama - 84%, u obrtu i slobodnim profesijama - 14,5% te individualni poljoprivrednici 1,8%. U promatranom razdoblju broj

registriranih pravnih osoba povećan je za 31%. Istovremeno se broj zaposlenih smanjio za 7,4% ili 105,5 hiljada. Kretanje broja zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama kontinuirano je u padu od 2009. te je broj zaposlenih od 2014. manji za 26% ili 67,2 hiljade u odnosu na 2005. Najveći pad broja zaposlenih imaju individualni  poljoprivrednici, i to za dvostruko više (52,4%) ili 25,7 hiljada.

NEZAPOSLENOST U HRVATSKOJ 

Kao i u ostalim zemljama u socijalizmu, i u Hrvatskoj su nekadašnje administrativne službe bile predimenzionirane, vrijednost inovacija mala, a preduzeća su imala socijalne funkcije neuobičajene za poduzeća u tržišnim privredama (višak radnika se nije otpuštao, nego se povećavao broj prikriveno nezaposlenih to jest tehnološki višak). Iz tog su proizašli osnovni problemi vezani uz tranziciju koji su samo bili zaoštreni ratom u kojemu se raspala socijalistička Jugoslavija. 1990. godine u Hrvatskoj je započeo rat uslijed čega je došlo do prekida ekonomskih veza s ostalim jugoslavenskim republikama, krize u ostalim socijalističkim zemljama i financijskog kaosa u hrvatskoj  privredi.



Tokom 1991. godine u Hrvatskoj su društvena preduzeća nacionalizirana, a onda preko Hrvatskog fonda za privatizaciju prodavana. Tada su brojna preduzeća dospjela u ruke ljudi koji nisu znali, a niti imali namjeru održati proizvodnju, već su im kupljena  preduzeća trebala poslužiti za špekulantsko kratkoročno bogaćenje. To je znatno doprinijelo smanjenju nekadašnje proizvodnje i otpuštenju otprilike 700 000 radnika. Iz  procesa privatizacije proizašlo je to da su preduzeća dodatno iscrpljivana kako bi ih novi vlasnici otplaćivali, ili još češće, koristili za daljnje špekulativne transakcije.

NEZAPOSLENOST U HRVATSKOJ

Od 2005. do 2013. broj nezaposlenih osoba veći je za 11,8% ili 36,4 hiljada, a time je stopa registrirane nezaposlenosti povećana sa 17,9% na 20,2%. Najveći broj nezaposlenih osoba registriran je prošle godine (345,1 nezaposlenih osoba ).

NEZAPOSLENOST U HRVATSKOJ 

Uzroci nezaposlenosti u zemljama

u tranziciji, uključujući Hrvatsku, meĎusobno su  povezani i mnogobrojni. Nezaposlenost se najviše povezuje s različitim privrednim ureĎenjem u odnosu na socijalizam, propalim poduzećima, promašenom privatizacijom i neučinkovitim privatnim sektorom te radom u sivoj ekonomiji. Osim toga, loša makroekonomska politika i odgaĎanje provoĎenja strukturalnih reformi u Hrvatskoj smanjuju perspektivu promjene na bolje. Potrebno je osvrnuti se i na fenomen "zamke nezaposlenosti" (unemployment trap). Taj

se pojam odnosi na korisnike socijalne pomoći zbog nezaposlenosti. Ako dobiju posao  pomoć se ukida, što znači da je i pomoć od zapošljavanja mala ili nikakva, pogotovo ako se radi o slabo plaćenom poslu. Zato će korisnici pokušati zadržati pomoć, a eventualne dodatne prihode ostvariti radom ˝na crno˝ . Isto tako, postoji mnogo nezaposlenih koji ne  primaju nikakvu pomoć, te zaraĎuju ˝na crno˝. Po procjeni I. Bićanića najmanje četvrtina BNP-a hrvatskog gospodarstva nastaje u neslužbenom gospodarstvu radom ˝na crno˝, dok je zaposlenost u neformalnom gospodarstvu u 1996. godine procijenjena na 15 % ukupne zaposlenosti.

ZAPOSLENOST U BIH 

U februaru 2015. godine broj zaposlenih u pravnim osobama BiH iznosio je 706.411, a

od toga 293.697 žena. U odnosu na januar 2015. godine broj zaposlenih u pravnim osobama se smanjio za 0,1%, a broj zaposlenih žena se nije mijenjao.

ZAPOSLENOST U BIH 



Broj zaposlenih u pravnim osobama rezultat je obrade podataka redovnog godišnjeg istraživanja i redovnog mjesečnog istraživanja, kojim je obuhvadeno 70% zaposlenih iz svakog odjeljka KD. Tim istraživanjima obuhvadene su pravne osobe svih oblika vlasništva, organi državne vlasti i organi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na području BiH. Podaci se prikupljaju izvještajem koji se u pravnim osobama popunjava na osnovu evidencija o zaposlenima. Podaci o zaposlenima u obrtu i djelatnostima slobodnih

 profesija obraĎuju se na osnovu matične evidencije o osiguranicima penzionog osiguranja, a podaci se preuzimaju od Zavoda za penziono osiguranje.

NEZAPOSLENOST U BIH 

Broj nezaposlenih u februaru 2015. godine se smanjio za 0,2%, a broj nezaposlenih žena se u odnosu na januar 2015. godine smanjio za 0,2%.



U februaru 2015. godine broj registrovanih nezaposlenih u BiH iznosio je 550.063. Ako kao baznu godinu uzmemo 2013. (2013.=100) i uporedimo februar 2015. sa istim

mjesecom 2014. godine, uočit ćemo pad nezaposlenosti od 1,2 indeksna poena ili u apsolutnom iznosu broj osoba koje se vode kao nezaposlene smanjio se za 6.805. 

 Napomena: Potrebno je naglasiti da ovaj broj registrovanih nezaposlenih osoba ne može da se uporeĎuje sa brojem nezaposlenih osoba koji je dobiven putem Ankete o radnoj snazi, kao jedinog meĎunarodno uporedivog indikatora nezaposlenosti u BiH.

NEZAPOSLENOST U BIH

NEZAPOSLENOST U BIH 



Kao nezaposleni vodi se najmanji broj osoba višeg obrazovanja, tj. VŠS 7.505, a slijede ih osobe sa visokom školskom spremom 41.124 (uključujući doktore nauka i magistre). Udio ženske populacije u registrovanim nezaposlenima iznosi 50,7% ili u apsolutnom iznosu 279.070 osoba ženskoga spola. U ženskoj populaciji najveći broj nezaposlenih osoba je sa srednjom spremom  –  86.727, nekvalifikovanih NK  –  81.423 i sa VKV i KV kvalifikacijom 78.815 osoba ženskog spola. Ako poredimo registrovane nezaposlene po kvalifikacionoj strukturi uočava se da je najveći broj nezaposlenih osoba sa VKV i KV kvalifikacijom 193.524, zatim slijede osobe sa NK 148.846 i sa srednjom stručnom spremom 147.431 osoba.

ZAKLJUČAK 





U uslovima kada privreda BiH konstantno nazaduje, teško je naći pravi odgovor odnosno rješenje na gorući problem današnjice, nezaposlenost.  Naime, pad BDP-a, smanjenje doznaka iz inostranstva, smanjenje produktivnosti realnog

sektora, smanjenje priliva u budžete na svim nivoima, povećanje broja nezaposlenih,  postojanje budžetskog deficita, sve veći administrativni aparat bez povećanja kvaliteta usluga stanovništva samo su još neki problemi BiH privrede. Zastrašujuća je činjenica je da je u BiH oko 500.000 nezaposlenih i što se predviĎa dalji  porast broja nezaposlenih.





Kao mogućnost rješavanja ili bar ublažavanja ovog problema predlaže se izgradnja i  jačanje institucionalnih kapaciteta sektora poljoprivrede te da se taj sektor izdvoji kao  poseban sektor jer ima značajne potencijale za zapošljavanje. Smatra se da BiH ima šanse da poveća učešće poljoprivrede u bruto nacionalnom dohotku koji sad iznosi samo 10 %.



Bez novih investicionih ulaganja nemoguće je rješavati problem nezaposlenosti. Nova investiciona sredstva mogu se osigurati samo zu ubrzan ekonomski rast i razvoj.



MeĎutim, takvog rasta i razvoja nema opet bez novih ulaganja kapitala. To je jedan od začaranih ekonomskih krugova sa kojim su posebno suočene zemlje u razvoju i tranziciji.

