Vucedolska Kultura i Vucedolski Kulturni Kompleks

VUČEDOLSKA KULTURA I VUČEDOLSKI KULTURNI KOMPLEKS

• Ljubljansko Barje – lokalitet na kojemu su 1875. g. provedena prva planska arheološka istraživanja u Sloveniji (Dragotin Dežman tj. Karl Deschmann, prirodoslovac, političar, kustos, a kasnije i ravnatelj Zemaljskog muzeja u Ljubljani) • spomenute nalaze Moritz Hoernes uvrstio je u svoju kapitalnu sintezu «Urgeschichte der bildenden Kunst in Europa» (prvo izdanje 1898.), a potom i M. Wosinsky 1904. u svoje djelo o inkrustiranoj keramici «Die inkrustierte Keramik der Stein- und Bronzezeit». • U Hoernesovoj sintezi pojavili su se i prvi nalazi s Vučedola

• • • • •

Kustos i ravnatelj Narodnog muzeja, a i profesor na Arheološkom zavodu Josip Brunšmid 1897. kopa prvi pokusni rov na Vučedolu na položaju Gradac (Burg) Njegove je izvještaje M. Hoernes uklopio u svoj nešto opširniji rad o novoj prethistorijskoj kulturi 1903. u Mitteilungen der Prehistorischen Komission 1. G. 1928. Vučedol je ušao i u Ebertov Reallexicon der Vorgeschichte. 1929. Vere Gordon Childe u djelu «The Danube in Prehistory» predložio prvo službeno ime «slavonska kultura» Lokalitet Vučedol veću je pozornost privukao 1933. kada je Viktor Hoffiller objavio izbor nalaza u 1. svesku jugoslavenskog dijela edicije Corpus Vasorum antiquorum.

•

• •

prva sustavna i planska istraživanja Vučedola proveo je njemački arheolog i paleontolog Robert Rudolf Schmidt (1882. – 1950.) 1938. godine U Hrvatsku je došao u svibnju 1938. na poziv grofice Sofije Eltz Suradnici su mu Mirko Šeper (kustos Arheološkog muzeja u Zagrebu), Josip Klemenc (kustos Arheološkog muzeja u Zagrebu), Antun Bauer (Hoffillerov asistent u Arheološkom zavodu), Ivan Marović, te Vladimir Milojčić, student arheologije iz Beograda

VUČEDOL • kompleks prapovijesnih naselja smještenih na visokom lesnom platou, na desnoj obali Dunava, cca 5 km jugoistočno od Vukovara. • 4 lokaliteta: Gradac, Kukuruzište Streim, Vinograd Streim, Vinograd Karasović

Periodizacija S. Dimitrijević: Rana ili pretklasična faza – stupanj A • Slavča (Nova Gradiška), Mitrovac-Gradac (Požeška kotlina), Lovas-Gradac, BelegišŠančine, Neštin-Kuluštra • relativno jak kostolački utjecaj

Ranoklasična ili zrela faza – stupanj B1 • Vučedol, Sarvaš, Gomolava, Borinci, Erdut, Ivankovo • kulminacija vučedolskog stila, horizont megaronskih kuća

Kasnoklasična faza – B2 • početak širenja vučedolske kulture • Vinkovci-Hotel, Zók, Moldova Veche

Kasna faza ili faza regionalnih podvojenosti vučedolske kulture – stupanj C • horizont maksimalne ekspanzije vučedolske populacije, ali i raspada jedinstvene kulturne fizionomije na niz regionalnih tipova: • slavonsko-srijemski: Opatovac, Sotin, Orolik, Samatovci, Veliko Trojstvo • zapadnobosanski ili hrustovački: Hrustovača, Zecovi • slovenski: Ljubljansko barje, Ptujski grad, Apatovac, neki lokaliteti u Austriji • južnobosanski ili Debelo brdo tip: Debelo Brdo kod Sarajeva • šumadijski tip: Đurđevačka glavica • Makó tip: sjev. Transdanubija, istočna Mađarska, Slovačka, Moravska, okolica Praga, Vojvodina • Nyirség tip: sjev.ist. dijelovi Karpatske kotline

Problem podrijetla vučedolske kulture • teza o nordijskom podrijetlu:C. Schuchardt, R.R.Schmidt, Wilke, Reinecke, Pittioni • teza o istočnoalpskom podrijetlu: Patay, Tompa Mozsolics, Willvonseder, Benac • teza o južnom podrijetlu: Hoernes, Childe (najmanje pristalica) • teza o autohtonom podrijetlu: Buttler, Korošec, Novotny, Childe (u kasnijim radovima), Benac (tkđ), Dimitrijević, Tasić, Jovanović • teza o djelomičnom stepskom podrijetlu: Garašanin, Kalicz

Pokapanje • • •

Elipsasta nadsvođena grobna komora ispod apsidalne kuće 1 – prilazne stepenice 2 osobe: muškarac i žena Inventar: 21 cijela posuda, 30 razlomljenih, 800 keramičkih ulomaka; kosti janjeta, goveda, jelena, svinje i psa

• M.Garašanin: grobnica bračnog para, kao i dječja grobnica iz badenskog sloja pokazuje sličnosti s katakombnim grobovima stepskih naroda

Grob 3/1985 8 individua: 1 muškarac (40-45 godina, 7 žena (od toga jedna djevojčica od 9 godina)

• Svi osim djeteta i jedne žene imaju na lubanji okruglu brazgotinu, neki i dvostruku, promjera 7-10 mm

• Na dosada istraženim dijelovima naselja otkriveno je svega 18 ukopa – većina stanovnika pokapala se ili izlagala negdje drugdje

Metalurgija • Megaron ljevača bakra

Vučedol A

Vučedol B2

Vučedol C

Hrustovački tip

Slovenski tip