Vrste i Funkcije Cijena Seminarski Rad IUT

Vrste i funkcije cijena Seminarski Rad

SADRŽA

1.

Uvod.......................................................................................................................2

2.

Šta je cijena?............................................................................................................3

3.

Vrste cijena..............................................................................................................5

4.

Funkcije cijena.......................................................................................................11

5.

Zaključak...............................................................................................................13

6.

LITERATURA.......................................................................................................14

1

1. Uvod Cijena je vrijedonosni izraz neke robe ili usluge. Kao takva, cijena je glavna informacija na tržištu koja učesnicima govori kolika je tržišna vrijednost robe odnosno koju količinu novca mogu dobiti za određenu količinu robe. Cijena time postiže koordinaciju ponude i potražnje te služi kao nosilac informacija sa obje strane. Cijena je veoma dinamična kategorija i podložna je različitim utjecajima. Postoji više vrsta cijena i njihovo formiranje ovisi o više faktora, ne isključivo od ponude i potražnje. Njena primarna funkcija je omogućavanje optminalne alokacije privrednih resursa, ali također i da prenese određenu informaciju učesnicima na tržištu. Cijene predstvaljaju najsloženiji dio ekonomske teorije i direktno utječu na kretanja na tržištu kao i poslovni uspjeh poslovnih subjekata. Stoga je važno ozbiljno pristupiti njihovom formiranju, uz uvažavanje tržišta i sagledavanje ekonomskog smisla cijena.

2

2. Šta je cijena? Postoje različite definicije cijene. Cijena se najčešće definiše kao novčani iznos po kojem se prodaje neka roba1, odnosno kao količina novca ili kompenziranja koju jedna strana daje drugoj u zamjenu za robu ili usluge.2 Cijene kordiniraju odluke proizvođača i potrošača na tržištu. Više cijene smanjuju potražnju potrošača i potiču proizvodnju. Niže cijene potiču potrošnju i obeshrabljuju proizvodnju. Cijene su ravnotežni točak u tržišnom mehanizmu. Broj realizovanih usluga i proizvoda koji se može prodati na određenom tržištu u određeno vrijeme zavisi od veličine prodajne cijene koju preduzeće određuje. Svaka promjena cijene utiče na prihod, obim prodaje i troškove poslovanja, a preko njih i na dobit. Cijena je jedan od elemenata marketing miksa (proizvod, promocija, prodaja, cijena). Prva tri elementa – proizvod, promocija, prodaja/distribucija – predstavljaju pokušaj preduzeća da kreira vrijednost za potrošača. Ujedno, ova tri elementa preduzeću predstavljaju trošak. Posljednji element – cijena - jedinstven je u odnosu na proizvod, njegovu promociju, prodaju i distribuciju, i to u smislu da za preduzeće cijena ne predstavlja trošak već izvor prihoda. Drugim riječima, za razliku od ostalih elemenata marketing miksa, cijena je ta koja izravno generira prihod. U praksi postoje tri široke metode utvrđivanja cijena, različite po kriterijumu koji dominira osnovama za formiranje cijena:   

internim metodima zasnovanim na troškovima metodima zasnovanim na konkurenciji metodima zasnovanim na potrošačkoj vrijednosti

Najrasprostranjeniji metod za utvrđivanje cijena podrazumijeva formiranje cijena prevashodno na osnovu troškova same kompanije, Ovaj metod formiranja cijena često se naziva formiranjem cijena po principu „trošak plus dodatak". U svom najjednostavnijem obliku, formiranje cijena po ovom principu znači da kompanija izračuna prosječne troškove proizvodnje i taj iznos uveća za određeni dodatak, koji može biti povezan sa predviđenom stopom prihoda kompanije, da bi se tako došlo do prodajne cijene. Glavna prednost ovog metoda formiranja cijena je njena očigledna jednostavnost. Nedostaci su:     

Subjektivno utvrđivanje troškova, naročito kod kompanija sa velikim asortimanom ne uzimanje u obzir drugih faktora potražnje prilikom određivanja dodatka ignorisanje konkurencije i pitanja vezana za konkurenciju ignorisanje faktora, kao što su ciljno i poziciono opredeljenje ignorisanje potencijalnih alternativnih proizvoda

Prednosti su sljedeće:  

Oni koji donose odluku o formiranju cijene ne moraju da se bave komplikovanim (mada suštinskim) pitanjima potražnje i reagovanja na cijenu. Tamo gdje druge kompanije primenjuju ovaj metod, a pod uslovom da imaju slične troškove i primjenjuju slična povećanja, može se postići stabilnost cijena.

1 http://ekonomskiportal.com/ekonomski-rjecnik/#C 2 https://en.wikipedia.org/wiki/Price 3



Često se tvrdi da je, s obzirom da su cijene direktno povezane sa troškovima, ovaj metod „fer" i u odnosu na konkurenciju i u odnosu na potrošače.

Drugi opšti metod za definisanje cijene - kao orijentaciju u donošenju odluke o formiranju cijene - koristi cijenu koju je formirala konkurencija. Ovaj metod polazi od nekoliko pretpostavki, uključujući imidž i poziciju proizvoda, odnosno pitanje da li je određeni proizvod kompanije isti ili vrlo sličan onima koje nudi konkurencija. Marketinški stručnjak može, na primjer, formirati cijenu 5% ispod one koju nudi vodeća kompanija na tržištu i da time samo doprinese još većem ugledu tržišnog lidera u određenoj djelatnosti. Nedostatak ovog pristupa u formiranju cijene je njegov donekle pasivan karakter, što na menadžment kompanije može da djeluje kao ograničenje u pogledu individualnog stila i instinkta. Drugi nedostatak ovog metoda, koji se ponekad naziva metodom „rangiranja", je u tome što ima tendenciju da zanemari »okretan položaj kompanije u odnosu na troškove i potražnju. Formiranje cijene putem rangiranja je prilično popularno, naročito na tržištima gdje je teško izmjeriti troškove ili je reagovanje konkurencije neizvjesno. Treća metoda formiranja cijena je ona koja ima najveće prednosti za planera strateškog marketinga. Kod ovog pristupa, cijene se utvrđuju na osnovu vrijednosti proizvoda koju vidi potrošač. Osnovna ideja, koja ide u prilog pristupu formiranja cijena na osnovu vrijednosti, svodi se na činjenicu da potrošači prilikom kupovine prolaze kroz složen proces odmjeravanja koristi i odgovarajućeg troška. S obzirom na činjenice, marketinški stručnjak mora da odredi najvišu cijenu koju će potrošač htjeti da plati, odnosno: Koristi - Ostali troškovi (osim cijene) = Najviša cijena koju potrošač hoće da plati Naravno, za onoga ko donosi odluku o cijeni teškoću kod ovog metoda formiranja cijene predstavlja mjerenje potrošačevog doživljaja proizvoda koji nudi kompanija, u odnosu na konkurenciju. Jedan metod, koji se može primjeniti u sagledavanju načina na koji potrošač doživljava proizvod, je upoređivanje osobina proizvoda sa osobinama proizvoda konkurencije,. Prvo, potrošaču se mogu postaviti pitanja u vezi sa raznim osobinama proizvoda, na primjer, kvalitetom ili isporukom. Pitanja mogu da se odnose i na značaj svakog kriterijuma, na primjer, za potrošača usluge i servisiranje posle kupovine mogu da budu važnije od isporuke. U tom slučaju, potrošač više vrednuje servisiranje nego isporuku. Potrošača treba pitati kako, prema ovim kriterijuma, konkretna kompanija stoji u odnosu na druge kompanije prisutne na tržištu, a zatim treba izračunati vrijednost različitih konkurentnih ponuda sa aspekta potrošača.

4

3. Vrste cijena Postoji čitav niz kriterija za klasifikaciju cijena. Nemoguće je koristiti se kriterijem važnosti cijena, jer su sve cijene, ovisno o svrsi, podjednako važne. Zbog toga se u nastavku koristi samo nekoliko kriterija klasifikacije cijena3:

1.S obzirom na instituciju koja odlučuje o cijeni:   2.

S obzirom na polove tržišta:  

3.

ravnotežna cijena neravnotežna cijena

S obzirom na domicil:  

5.

cijena ponude cijena potražnje

S obzirom na odnos ponude i potražnje:  

4.

tržišna cijena administrativna cijena

domaća cijena svjetska cijena

S obzirom na broj tržišnih subjekata i njihovu moć na tržištu:    

konkurencijska cijena duopolno – duopsonska cijena oligopolno – oligopsonska cijena monomolno – monopsonska cijena

Tržišna cijena je novčani izraz mjerila vrijednosti robe ili usluga. Cijena se oblikuje uzajamnim djelovanjem ponude i potražnje na tržištu, odnosno sjecištem krivulje ponude i potražnje u točki koja određuje tržišnu ravnotežu. Tržišna cijena izražava relativnu oskudnost nekog proizvoda na tržištu. U kraćem vremenskom razdoblju na cijenu utječe korisnost nekog proizvoda, a u duljem vremenskom razdoblju troškovi njegove proizvodnje. Tržišna se cijena oblikuje na tržištu bez utjecaja države, te se još naziva slobodna cijena. Tržišna cijena u praksi odgovara tržišnoj vrijednosti proizvoda samo ako je tržište u ravnoteži, odnosno ako su ponuda i potražnja u ekvlibrijumu. Svaka pomjeranja na jednoj od strana dovodi do promjene tržišne cijene.

3 Jusufranić, Ibrahim: Menadžerska ekonomija, Internacionalni univerzitet Travnik, Ekonomski fakultet, Travnik, 2012 5

Administrativna cijena je cijena koju određuju oligopolna i monopolna poduzeća ili organi javne vlasti, tj. država. Ta je cijena određena neovisno o odnosima na tržištu. Cijene koje nisu tržišne su mnogo češće u dogovornim ekonomijama, nego je to slučaj u tržišno orjentisanim ekonomijama. Država ili određene institucije mogu u određenim situacijama ograničiti cijene određenih proizvoda, bilo preko minimalne ili maksimalne cijene. Time se sprečavaju manipulacije na tržištu u kriznim situacijama kada dolazi do poremećaja cijena (usljed ratova, elementarnih nepogoda i slično). Sa druge strane, proizvođači mogu odgovoriti sa smanjenem ponude što izaziva nestašice proizvoda na tržištu. Također, kod otkupa određenih poljoprivrednih proizvoda, država može odrediti zaštitnu otkupnu cijenu na početku sezone i na taj način proizvođačima dati određenu garanciju za svoj rad. U nekim držama postoji i kontrola cijena rentanja stambenog prostora po gradskim zonama. Na primjer, u Dubaiu (Ujedinjeni Arapski Emirati) postoji državna agencija koja kontroliše cijene rentanja stanova po gradskim zonama. Godišnje cijene se određuju za svaki dio grada, u određenom cjenovnom rangu. Nadalje, agencija svake godine donosi kalkulator povećanja cijene rente, te time štiti zakupce od prevelikog povećanja cijene rentanja od strane poslodavaca. Sljedeća ilustracija prikazuje kalkulator dostupan na web stranici agencije4:

Slika 1 Kalkulator cijena rentanja stanova u Dubaiu

Cijena ponude je cijena po kojoj se roba nudi na tržištu. Ova je cijena određena mnogim činiteljima, kao što su: troškovi proizvodnje, troškovi prometa, dodaci u vidu akumulacije, rizik, broj i položaj konkurenata, cijene konkurencije, cijene supstituta, utjecaj društva na politiku cijene, cijene uvoznih roba, zaštitna politika prema domaćem gospodarstvu, nivo potražnje, elastičnost ponude i dr. Kada potražnja raste i cijena ponude raste. Porast cijena ponude stimulira porast ponude. Obrnuti je slučaj kada potražnja pada.

4 https://www.dubailand.gov.ae/english/pages/rental-increase-calculator.aspx 6

Na primjer, proizvođači goriva su spremni ponuditi određene količine goriva tržištu u skladu sa cijenama. Ukoliko je, na primjer cijena po litru $1,20, ponudit će samo 50 litara po potrošaču sedmično. Ako je cijena $2,15 po litru, ponudit će 120 litara5:

Cijena potražnje označava onu cijenu koju je potrošač spreman platiti za određenu robu u određenom vremenu i prostoru. Ta cijena ovisi o: potrebama, nivou ponude, kupovnoj moći potrošača, tipu konkurencije, cijenama drugih roba, posebno cijenama supstituta, sklonosti kupnji, odnosno potrošnji, elastičnosti potražnje i dr. Kupac je voljan platiti manju cijenu potražnje u odnosu na onu koja se nudi (cijena ponude). Ako ponuda nije dovoljna u odnosu na potražnju, kupac je spreman platiti veću cijenu. Vodeći se istim primjerom kao kod cijene ponude, potrošači će kupovati samo 50 litara po cijeni od $2.00, ali su zato spremni kupiti čak 120 litara ukoliko je cijena $1.00:

Ravnotežna ili ekvilibrij cijena je ona cijena pri kojoj se ponuda i potražnja izjednačuju. Ova cijena nije jednom zauvijek određena i mijenja se onako kako se mijenjaju uvjeti ponude, odnosno potražnje. Ekvilibrij podrazumijeva da neće biti viškova robe odnosno nestašice robe na tržištu jer će prodavci pristati prodati sve količine a kupci kupiti sve količine na tržištu. Iz 5 https://www.mindtools.com/pages/article/newSTR_69.htm 7

gornjeg primjera se nameće pitanje koja je cijena ravnotežna odnosno pri kojoj cijeni su sretni svi učesnici na tržištu? U ovom slučaju ravnotežna cijena je $1.50 uz količinu od 75 litara sedmično:

Ravnotežna cijena nije permanentno stanje zbog različitih faktora koji utječu na tržišne prilike.

Neravnotežna cijena je, u teorijskom smislu, svaka ona cijena na krivulji ponude i potražnje koja nije u njihovu sjecištu. Ravnotežna cijena nije permanentno stanje zbog različitih faktora koji utječu na tržišne prilike. Zbog nejednakog odnosa ponude i potražnje na tržištu se formiraju neravnotežne cijene. To su sve one cijene gdje su cijene ponude veće ili manje od cijene potražnje. Neki od faktora koji dovode do promjene na strani potražnje su: promjene u dohotku, preferencije kupaca, cijena i dostupnost suplementarnih proizvoda, veličina populacije i slično. Sljedeći faktori utječu na ponudu: promjena troškova proizvodnje, promjena tehnologije, rast ili smanjenje industrije. U našem slučaju, cijene goriva mogu varirati u zavisnosti od navedenih faktora a također i usljed političkih prilika u zemljama gdje su najveća svjetska nalazišta nafte. Poremećaji u ravnoteži ponude i potražnje mogu dovesti do odstupanja od zakona tržišta po kojem manja cijena znači veću potražnju i obratno. Tržišna teorija razlikuje tri takve situacije: Giffenov paradoks, Veblenov efekat i slučaj špekulacije6. Giffenov paradoks ukazuje na realne, životne pojave, koje su vezane za široku potrošnju i nabavku robe lošijeg kvaliteta. Naime, Giffen7 je zapazio da porast cijena hljeba ugrožava kupovnu moć siromašnih slojeva, ali su one ipak primorane kupovati taj hljeb u većim količinama jer im je roba većeg kvaliteta (meso) nedostižna. Da bi došlo do ovog paradoksa, inferiorna roba mora biti jako važna, bez odgovarajuće zamjene na tržištu a cijena superiorne robe mora biti veoma velika i time nedostižna siromašnim slojevima. Veblenov8 efekat opisuje pojavu smanjivanja interesa kupaca za nastavljanjem kupovine određenog proizvoda iako je došlo do smanjenja cijene. To se naročito odnosi na robu koja 6 Kapić, Reuf: Mikroekonomija, Harfo-Graf, Tuzla, 1999, str. 59. 7 Sir Robert Giffen (1837 – 1910), bio je škotski statističar i ekonomist. 8 Thorstein Bunde Veblen (1857 – 1929), bio je američki ekonomist i sociolog. 8

pruža osjećaj eksluzivnosti i snobizma. Na primjer, Rolex satovi su statusni simbol i nedostižni su većem dijelu stanovništva. Ako bi kompanija odlučila nuditi satove po veoma niskoj cijeni i na mjestima koja nisu eksluzivna, pala bi potražnja za tom markom jer bi satovi nižim cijenama postali dostupni širim masama. Pojava špekulacije veže se za buduća očekivanja. Tako u određenim vanrednim situacijama dolazi do formiranja špekulativnih cijena na tržištu. Na primjer, ako bi se zbog vanrednog stanja u BiH zatvorile granice, cijena goriva bi počela rasti zbog smanjene ponude ali bi građani požurili sa kupovanjem goriva u očekivanju velikih nestašica goriva. Cijene skoro svih proizvoda su bile podložne špekulacijama u periodu raspada Jugoslavije, a kasnije i u ratom zahvaćenim područjima. Špekulacije cijenama se ne moraju vezati samo za krizne situacije. Poznat je slučaj sa napuhivanjem cijena nekretnina u Sjedinjenim Američkim Državama, što je dovelo do kraha tržišta nekretnina a zatim i recesije u periodu 2007-2009 god9. Konkurencijska cijena je, kao što joj sam naziv kaže, rezultat konkurencije na tržištu. Funkcionisanje tržišne ekonomije, osim na jasnim vlasničkim pravima i motivaciji (profit), zasniva se i na konkurenciji. Konkurencija je natjecanje između privrednih društava u prodaji robe/usluga potrošačima, u kome nastoje da steknu što veći dio dohotka potrošača 10. Ova cijena nastaje kad je na tržištu puno kupaca i prodavaca, nudi se identičan proizvod, slobodan ulaz na tržište i kad svi učesnici raspolažu sa svim informacijama na tržištu. Duopolno – duopsonska cijena nastaje u slučaju duopola, odnosno duopsona. Duopol (engl. duopoly, njem. Dyopol) je tržišna situacija u kojoj djeluju samo dva ponuđača (prodavača) određenog dobra ili usluge, dok je broj kupaca velik 11. Tada ponuđači prate jedan drugog u svojim postupcima na tržištu što dovodi do sličnih cijena. Duopsonska cijena nastaje na istom principu ali na strani potražnje, kada postoje dva kupca a mnogo ponuđača. Oligopolno – oligopsonska cijena je posljedica oligopola (nekoliko ponuđača, mnogo kupaca), odnosno oligopsona (nekoliko kupaca, mnogo ponuđača). Oligopol karakteriše mali broj proizvođača koji nude homogene proizvide i težak ulazak novih proizvođača na tržište. U uslovima oligopola za svako privredno društvo je od posebnog značaja ponašanje konkurenata. Naime, tržišno učešće svakog pojedinačnog privrednog društva je dovoljno veliko da povećanje tojest smanjenje proizvodnje bilo kog od njih utiče na smanjenje/ povećanje cijene. U skladu s tim, svaki od konkurenata je prisiljen reagovati na sve promjene koje dolaze od konkurenata (inovacije u proizvodnji, promjena cijene ili količine, način promocije, promjena dizajna i sl.). Poseban oblik tržišne strukture, sa karakteristikama i monopola i oligopola, predstavlja kartel. Kartelom označavamo tržišnu strukturu u kojoj više proizvođača, umjesto da međusobno konkurišu, koordiniraju politiku ponude, tako da svi ostvaruju monopolski profit12. Ovakve pojave su nedopuštene u mnogim ekonomijama svijeta. 9 http://www.investopedia.com/ask/answers/100314/when-did-real-estate-bubble-burst.asp 10 Vilogorac, Esad: Uvod u ekonomiju, Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2002, str. 32. 11 http://limun.hr/main.aspx?id=9839&Page=5 12 Vilogorac, Esad: Uvod u ekonomiju, Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2002, str. 35. 9

Nedavni slučaj dogovaranja cijena deterdženta u osam zemalja EU u periodu 2002-2005, od strane kompanija Unilever i Procter&Gamble, je doveo do istrage EU Komisije za konkurenciju. Nakon trogodišnje istrage, obje kompanije su kažnjene sa visokim novčanim kaznama zbog dogovaranja cijena13. Monopolno-monopsonska cijena je rezultat monopola, odnosno monopsona. Monopol je situacija gdje na tržištu postoji samo jedan ponuđač koji prodaje proizvode bez dobrog supstituta. Sa druge strane, ako postoji jedan kupac a mnogo ponuđača, onda je riječ o monopsonu. U praksi su rijetki čisti monopoli, osim regulisanih monopola koji imaju koncesiju od države i druge državne povlastice14. Monoposka preduzeća imaju punu kontrolu nad cijenama i količinama robe. Monopoli su rijetki u tržišnim ekonomijama ali postoje u dogovornim ekonomijama. Na primjer, u bivšoj Jugoslaviji postojao je samo jedan RTV servis, ili pružalac telekomunikacijskih usluga (PTT). I danas postoje situacije u našoj zemlji koje imaju obilježja monopola. To je u prvom redu elektroprivreda, te će se ta oblast morati uskladiti sa zakonima EU. Slično monopolu, monopson je situacija gdje jedan kupac diktira uslove poslovanja, cijene i količine. Primjer može biti vojska SAD, koja je jedini kupac na teritoriji države i koja nabavlja oružje od puno ponuđača iz industrije naoružanja.

4. Funkcije cijena

13 http://www.bbc.com/news/business-13064928 14 Kapić, Reuf: Mikroekonomija, Harfo-Graf, Tuzla, 1999, str. 278. 10

Funkcije cijena proizlaze iz funkcije tržišta zato što su cijene bitna komponenta tržišta. Temeljna funkcija cijene je omogućiti racionalnu ekonomsku kalkulaciju, tj. omogućiti optimalnu alokaciju gospodarskih resursa. No, uz ovakvu temeljnu funkciju cijena, može se reći da cijene na tržištu imaju tri međusobne funkcije15:   

cijene prenose neku informaciju, cijene daju poticaj za usvajanje manje skupih metoda proizvodnje i korištenje postojećih resursa za najvrednije svrhe, cijene su funkcija raspodjela prihoda.

Cijena je instrument primarne raspodjele. Ona nije neovisna varijabla, već je rezultanta utjecaja mnoštva činitelja. Kada se promatra s makro i mikro ekonomskog aspekta, tada cijena ima niz funkcija među kojima se mogu istaknuti:   

  

Vrijednosna funkcija – cijena pomoću novca izražava vrijednost robe; razmjena mora biti ekvivalentna, a cijena mora izraziti ekvivalentnost robe, Alokativna funkcija – cijena je faktor profitne stope i stope akumulacije; ona posredno utječe na raspored (alokaciju) resursa na pojedine oblasti, grane i grupacije. Ova funkcija pomaže kod pitanja šta, kada i za koga proizvoditi. Distributivna funkcija – cijena utječe na raspodjelu (disrtibuciju) ukupne mase dobara na pojedinačne kupce, ovisno o njihovoj kupovnoj moći i drugim činiteljima potražnje. Za koga i gdje proizvoditi su pitanja koja se nameću kod ove funkcije. Obzirom da je kupovna moć kupaca ograničena, cijena će imati funkciju prikazivanja moći kupaca. Troškovna funkcija – cijena utječe na visinu troškova proizvodnje, odnosno cijena je činitelj troškova života. Prihodna funkcija – cijena utječe na visinu prihoda, odnosno dobitka. Cijena predstavlja profit odnosno gubitak za obje strane, ponudu i potražnju. Informativna funkcija – cijena kao ex post (tržišna) informacija i ex ante (planska) informacija utječe povratno i postaje bitan element odlučivanja. Informacije su podjednako važne na obje strane tržišta, jer pomažu u odluci prodavaca a također i kupaca kada i gdje kupovati.

Ovdje ćemo objasniti neke od navedenih funkcija radi boljeg shvatanja njihovih suština, koristeći se primjerom cijene goriva. Na primjer, ukoliko cijena goriva značajno poraste, daljnje kupovanje goriva će povećati troškove života stanovništva (troškovna funkcija). Ukoliko cijena zadrži visok nivo, kupci mogu početi kupovati automobile sa manjom potrošnjom goriva a također i početi kupovati bicikle i druga alternativna prevozna sredstva. Ovdje možemo vidjeti alokativnu funkciju cijene, jer dolazi do preusmjeravanja resursa u druge grane industrije (manje će se kupovati auta sa velikim motorima a više bicikli i mali automobili). Nadalje, ova situacija može dovesti do toga da proizvođači automobila počnu razmatrati uvođenje motora na alternativne izvore energije (auta na hidrogen, solarni pogon i slično). To znači da bi se resursi usmjerili u nove inustrijske grane, u protivnom postoji rizik da kupci u potpunosti prestanu kupovati automobile koji puno troše. Ovo i dovelo do povećanog investiranja u razvoj novih modela sa motorima na alternativni pogon. Uz sve navedeno, veće cijene goriva mogu podstaći traženje nafte na mjestima gdje prije nije bilo isplativo zbog velikih troškova eksploatacije. 15 Jusufranić, Ibrahim: Menadžerska ekonomija, Internacionalni univerzitet Travnik, Ekonomski fakultet, Travnik, 2012 11

Iz gornjeg primjera se može uvidjeti koliko je cijena važna, i kako cijena zapravo direktno utječe na ponašanje učesnika na tržištu i njihove odluke. Cijene funkcionišu kao svojevrsni signali svima na tržištu: kupcima da potraže zamjenske proizvode ili racionaliziraju potrošnju, prodavcima da odluče šta, kako i u kojoj mjeri proizvoditi, te investitorima gdje i koliko ulagati.

12

5. Zaključak Cijena je jedna od najvažnijih i najkompleksnijih elemenata pri donošenju poslovnih odluka. Veoma je podložna promijeni i utjecajima, kako na tržištu tako i u unutrašnoj organizaciji preduzeća, i to u veoma kratkom vremenskom roku. Kupcima je cijena glavna informacija putem koje donose odluke o kupovini i odabiru određenih proizvoda. Cijene mogu poprimiti različite oblike, odnosno cijena može biti rezultat određenih situacija na tržištu. Neke vrste cijena nisu naklonjene kupcima, poput monopolske cijene koja je u potpunosti u kontroli prodavca. Cijene su također podložne i različitim špekulacijama na tržištu, naročito u vanrednim okolnostima. Cijena ima višestruku funkciju, ona služi kao svojevrsan signal svim učesnicima na tržištu i pomaže pri donošenju odluka. Cijena utječe na trendove u industriji i ulaganja u nove izvore privređivanja.

13

6. LITERATURA [1] Jusufranić, Ibrahim: Menadžerska ekonomija, Internacionalni univerzitet Travnik, Ekonomski fakultet, Travnik, 2012 [2] Kapić, Reuf: Mikroekonomija, Harfo-Graf, Tuzla, 1999 [3] Vilogorac, Esad: Uvod u ekonomiju, Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2002 [4] http://ekonomskiportal.com/ekonomski-rjecnik/#C [5] https://en.wikipedia.org/wiki/Price [6] https://www.dubailand.gov.ae/english/pages/rental-increase-calculator.aspx [7] https://www.mindtools.com/pages/article/newSTR_69.htm [8] http://www.investopedia.com/ask/answers/100314/when-did-real-estate-bubble-burst.asp [9] http://limun.hr/main.aspx?id=9839&Page=5 [10] http://www.bbc.com/news/business-13064928

14