Vjezbajmo zajedno 4 - prir.pdf

See discussions, stats, and author profiles for this publication at: http://www.researchgate.net/publication/260791203

Exercising together 4 (In Croatian) BOOK · JANUARY 2008

READS

3,238

4 AUTHORS, INCLUDING: Mirjana Milić

Sunčica Delaš Kalinski

University of Split

University of Split

43 PUBLICATIONS 40 CITATIONS

11 PUBLICATIONS 2 CITATIONS

SEE PROFILE

SEE PROFILE

Available from: Mirjana Milić Retrieved on: 11 December 2015

Boris Neljak • Mirjana Milić Stipe Božinović Mađor • Sunčica Delaš Kalinski

VJEŽBAJMO ZAJEDNO 4

Izdavač Profil International d.o.o. Zagreb, Kaptol 25 Predsjednik Izdavačkoga savjeta Daniel Žderić Za izdavača Andrija Pećarić Direktorica izdavašta i razvoja Ivančica Knapić Glavna urednica Petra Stipaničev Recenzenti Ivica Glavan Sandra Špika Lektura i korektura Andrijana Oršulić Ilustracije Sven Nemet Likovno-grafički urednik Zvonimir Hrupec Studio 2M Prijelom Borovac i Bence d.o.o. CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. 1. izdanje 2008. Tisak Profil © Sva prava pridržana. Ni jedan dio ovoga priručnika ne može biti objavljen ili pretisnut bez prethodne suglasnosti Izdavača i vlasnika autorskih prava.

Boris Neljak • Mirjana Milić Stipe Božinović Mađor • Sunčica Delaš Kalinski

VJEŽBAJMO ZAJEDNO 4 priručnik iz tjelesne i zdravstvene kulture s CD-om za učiteljice i učitelje četvrtoga razreda osnovne škole

SADRŽAJ Popis nastavnih cjelina i tema u 4. razredu osnovne škole ........................................................ 7 Opis nastavnih tema ................................................................................................................................... 9 Primjer nastavnoga plana tjelesne i zdravstvene kulture za 4. razred osnovne škole .................................................................................................................... 30 Primjer nastavnoga programa tjelesne i zdravstvene kulture za 4. razred osnovne škole .................................................................................................................... 33 Provjeravanje .............................................................................................................................................. 40 Uvodni dio sata – primjeri ..................................................................................................................... 43 Pripremni dio sata – primjeri ............................................................................................................... 45 Završni dio sata – primjeri ..................................................................................................................... 56 Primjer pripreme za sat tjelesne i zdravstvene kulture ............................................................... 57 Primjer pripreme za sat tjelesne i zdravstvene kulture .............................................................. 64 Primjer pripreme za sat tjelesne i zdravstvene kulture ............................................................... 71 Primjer pripreme za sat tjelesne i zdravstvene kulture ............................................................... 78 Posebne programske zadaće ............................................................................................................... 85 Dodatak za učenike s posebnim potrebama ................................................................................. 86 Napomene ................................................................................................................................................... 90 DVD-ovi Vježbajmo zajedno 1, 2, 3 i 4 ................................................................................................ 91

5

POPIS NASTAVNIH CJELINA I TEMA U 4. RAZREDU OSNOVNE ŠKOLE I.

TRČANJA 1. Ciklična kretanja različitim tempom do 4 minute 2. Brzo trčanje na 50 m iz poluvisokoga starta

II. SKAKANJA 3. Skok uvis iz kosoga zaleta odrazom lijevom i desnom nogom 4. Sunožni naskok na odskočnu dasku i skok pruženo* III. BACANJA I GAĐANJA 5. Gađanje lopticom u pokretni cilj s udaljenosti do 5 m 6. Bacanje medicinke od 1 kg suručno iz različitih položaja IV. KOLUTANJA 7. Povezivanje koluta naprijed i natrag na različite načine V. PENJANJA 8. Penjanje po mornarskim ljestvama 9. Penjanje po konopu ili motki do 2 m VI. VIŠENJA I UPIRANJA 10. Vis prednji na karikama 11. Vis stojeći prednji provlakom u vis stojeći stražnji na dočelnim spravama 12. Iz upora prednjega na niskoj pritki odnjihom saskok VII. VUČENJA I POTISKIVANJA 13. Vučenje i potiskivanje suvježbača na različite načine uz korištenje pomagala VIII. RITMIČKE I PLESNE STRUKTURE 14. Trokorak 15. Galop naprijed i strance 16. Vaga zanoženjem na tlu 17. Narodni ples po izboru iz zavičajnoga područja IX. IGRE 18. Dodavanje i hvatanje lopte u kretanju (R) 19. Mini rukomet (R) 20. Vođenje lopte s promjenom smjera kretanja (K)** 21. Ubacivanje lopte u koš jednom rukom odozgora nakon vođenja – košarkaški dvokorak (K) 22. Dječja košarka (K)** 23. Dodavanje i hvatanje lopte iz „košarice” u odbojkaškom stavu (O) 24. Vođenje lopte sredinom hrpta stopala (N) 25. Udarac na vrata sredinom hrpta stopala (N) 26. Dječji nogomet (N) * Istaknute su nastave teme značajnije u ovom razredu sa stajališta daljnje programske raspodjele motoričkih znanja u razrednoj i predmetnoj nastavi osnovne škole. ** Provedba označenih nastavnih tema uvjetovana je posjedovanjem koševa s mogućnošću namještanja visine i košarkaške lopte veličine 5. Ako ne postoje mogućnosti provedbe, iste se uključuju kao programski sadržaji u predmetnu nastavu osnovne škole.

7

Ključni pojmovi: skakanja, bacanja, penjanja, ritmičke i plesne strukture, igre. Obrazovna postignuća: Automatizirati ona motorička znanja koja su preduvjet za daljnje učenje složenijih nastavnih tema u predmetnoj nastavi. Usvajanja nastavnih tema iz nogometa, košarke i rukometa temeljna su pretpostavka provođenja samostalnoga tjelesnog vježbanja i razvijanju živčano-mišićne kontrole pokreta koja nalazi primjenu u mnogim predmetima razredne nastave. Upoznati kulturnu baštinu i tradiciju svojega naroda učenjem narodnoga plesa iz zavičajnoga područja te isticanje nacionalnoga identiteta.

8

OPIS NASTAVNIH TEMA I. HODANJA I TRČANJA 1. Ciklična kretanja različitim tempom do 4 minute Opis: Učenici na dogovoreni znak započnu ciklično kretanje po vježbalištu. Učiteljica/učitelj određuje brzinu kretanja učenika od sporoga hodanja do brzoga trčanja. Zadatak se izvodi do četiri minute.

Metodička uputa: Obratiti pozornost učenicima da trče opušteno, pravilnoga položaja tijela na prednjem dijelu stopala. Učiti trčanje zadanom brzinom različitim dužinama i brzinama koraka. Primjerice, četiri različite zadane brzine u četiri minute trajanja nastavne teme. Tipične pogrješke: Kod hodanja treba ispravljati neusklađen rad ruku i nogu te previše pogrbljen položaj trupa. Tijekom trčanja najčešće pogrješke su neopušten i nepravilan položaj tijela, neusklađen rad ruku i nogu te stupavo trčanje na punome stopalu.

2. Brzo trčanje na 50m iz poluvisokoga starta Opis: Učenici se na zapovijed „Na mjesta”, postavljaju u pripremni položaj iza startne crte, na „Pozor” zauzimaju položaj poluvisokoga starta te na zvučni signal brzo pretrčavaju zadanu dužinu. Poluvisoki start vrlo je sličan visokome startu, a razlikuju se po tome što u poluvisokome startu učenik zauzima niži položaj uz veći nagib trupom prema naprijed. Brzo se trčanje izvodi na isti način kako je opisano u nastavnim temama prethodnih razreda.

50 m 9

Metodička uputa: Ponoviti „školu” trčanja prije izvođenja ovoga zadataka. Iz visokoga starta niži položaj ostvariti spuštanjem u zglobovima koljena te uz nešto veći nagib trupom prema naprijed zauzeti položaj poluvisokoga starta. Tipične pogrješke: Učenici često nedovoljno opružaju oslonačnu nogu, nedostatno podižu natkoljenicu zamašne noge, premalo zabacuju potkoljenicu zamašne noge, trče na punom stopalu, dugi početni koraci startnoga ubrzanja postavljaju nogu na podlogu bez prethodno izvedenoga grabećega kretanja, ne trče pravocrtno već mijenjaju smjer lijevo-desno, imaju neprimjeren položaj ruku (previše savijene ili opružene u laktovima ili odviše priljubljene uz tijelo) itd.

II. SKAKANJA 3. Skok uvis iz kosoga zaleta odrazom lijevom i desnom nogom Opis: Učenik stoji na skakalištu za skok uvis pod kutom 40 – 45 stupnjeva prema elastičnoj traci. Iz toga položaja izvodi kosi zalet (5 – 7 koraka) i prekoračnim načinom preskače elastičnu traku. Učenik ovaj zadatak provodi zaletima naizmjenično s jedne i druge strane skakališta, ili preciznije, zaletom s lijeve strane skakališta odražava se desnom nogom i suprotno tomu. Kod skoka uvis prekoračnim načinom, odraz je usklađen s brzim i naglašenim zamahom zamašne noge prema gore i suručnim zamahom rukama. Zamašna noga opruženo se podiže uvis, a neposredno nakon nje slijedi opruženo podizanje odrazne noge. Nakon preleta preko elastične trake ruke se spuštaju naprijed i dolje (nakon izvedenoga zamaha prema gore), a spuštanje prate slijedom zamašna i odrazna noga. Doskok se izvodi na prednji dio stopala zamašne noge nakon koje se na tlo spušta i odrazna noga. Kod ovoga preskoka za doskočište se mogu postaviti dvije gimnastičke strunjače.

Metodička uputa: Učenike treba upozoriti da odraz izvode optimalno udaljeni od elastične trake (po potrebi zalijepiti samoljepljivu traku na mjestu odraza). Usvojiti ritmično trčanje tijekom izvođenja zaleta s istim brojem koraka, pravilno postavljanje stopala odrazne noge, povezivanje zaleta s odrazom, pravilno držanja tijela i usklađeni zamah zamašne noge i ruku. Izvoditi skokove odrazom lijeve i desne noge sve dok se elastična traka ne podigne na zahtjevnije visine.

10

Metodički postupak: • Skok uvis prekoračnim načinom s različitim duljinama zaleta. Zalet iz 3 – 5 – 7 koraka. Visina elastične trake mora biti tako postavljena da svi učenici mogu preskočiti zadanu visinu. • Skok uvis prekoračnim načinom s doskokom u zadani prostor. Na doskočištu (strunjači) nacrta se prostor 100 x 100 cm u koji se izvodi doskok. • Skok uvis prekoračnim načinom na različitim visinama. U obliku kvadrata postave se 4 stalka međusobno udaljena 3 metra čije središte predstavlja doskočište (postavljene strunjače). O stalke se zakače četiri elastične trake različitih visina na sve četiri strane; na primjer na jednoj strani 60 cm, na drugoj 65 cm, na trećoj 70 cm, na četvrtoj 75 cm. Učenici izvode skokove uvis od najniže do najviše visine. Tipične pogrješke: Neispravan zalet (nejednako ubrzanje u zaletu uvjetuje natrčavanje na elastičnu traku, usporavanje zaleta uoči odraza), neprimjeren kut odraza (skok udalj umjesto uvis), nepravilan dolazak na odrazno mjesto i/ili izvođenje odraza zamašnom nogom, zakašnjelo odražavanje („zabijanje” u elastičnu traku), predalek odraz (padanje na elastičnu traku), nepravilan i nedovoljan zamah ruku, zgrčene noge u fazi leta, nepravilan doskok (doskok na puno stopalo ili pad na stražnjicu). Čuvanje: Dva učenika drže stalke i elastičnu traku kako bi spriječili njihovo rušenje. Određivanje sljedećih učenika koji će pridržavati stalke provodi učiteljica/učitelj sukladno metodičkoj situaciji.

4. Sunožni naskok na odskočnu dasku i skok pruženo Opis: Ispred učenika nalazi se odskočna daska na udaljenosti 4 – 5 metara iza koje su u nizu položene dvije strunjače. Učenik izvodi umjereno brz zalet, sunožno naskače na posljednju trećinu odskočne daske, odražava se i izvodi skok pruženo rukama u uzručenju te doskače u počučanj. Zalet, naskok i odraz izvode se na prednjem dijelu stopala. U trenutku odraza ruke su u zaručenju, u najvišoj fazi leta u uzručenju, a u fazi doskoka spuštaju se do predručenja. Doskok završava u malom počučnju, a težina tijela se prenosi s prednjega dijela na cijelo stopalo.

11

Metodički postupak: • Sunožni odrazi uvis s rukama u uzručenju u mjestu na tlu. • Sunožni naskok i skok pruženo s rukama u uzručenju iz dva koraka zaleta na tlu. • Sunožni naskok na odskočnu dasku iz hodanja i skok pruženo. • Sunožni naskok na odskočnu dasku iz trčanja i skok pruženo. Tipične pogrješke: Jednonožno ili koračno odražavanje s odskočne daske, naskok na prednju polovicu odskočne daske, pogrčene noge u skoku pruženom, jednonožni ili koračni doskok, doskok na pružene noge bez amortizacije.

III. BACANJA I GAĐANJA 5. Gađanje lopticom u pokretni cilj s udaljenosti do 5 m Opis: Učenici stoje udaljeni 4 metra od zida dvorane i u ruci drže lopticu. Učiteljica/učitelj stoji ispred učenika pored zida dvorane uz koji zakotrlja košarkašku loptu. Zadatak je standardnom rukometnom tehnikom dodavanja lopte pogoditi pokretni cilj na različite načine (desnom rukom, lijevom rukom, iz mjesta, iz kretanja…) i iz različitih udaljenosti. Pokretni ciljevi mogu biti različita pomagala: zakolutani obruč, zakotrljana lopta, lopta koja skakuće, okačeni koncentrični krugovi koji se „klate” i sl.

Metodička uputa: Najjednostavniji način gađanja pokretnoga cilja izvodi se iz mjesta u nepokretno pomagalo, pri čemu je svrha ove inačice prilagodba na ovaj programski sadržaj. Kod gađanja loptom iz mjesta u početku valja odabrati što veće pokretno pomagalo (velike medicinke, košarkaška lopta, velike lopte na napuhivanje…), uz napomenu da izbacivanje treba provoditi sporo. Najzahtjevniji je način gađanje lopticom u pokretno pomagalo gađanje iz kretanja, zbog čega ga treba provodi kao posljednjega. Tipične pogrješke: Neusklađen položaj nasuprotne ruke i noge, lakat u preniskom položaju, nedostatna preciznost izbačaja.

12

6. Bacanje medicinke od 1 kg suručno iz različitih položaja Opis: Učenik suručno izbacuje medicinku. Medicinku drži raširenim prstima, pri čemu su prsti uvijek postavljeni djelomično sa stražnje strane medicinke suprotno smjeru izbačaja. Mogući zadatci: 1. Bacanje medicinke iz raskoračnoga stava s prsiju prema naprijed. 2. Bacanje medicinke iz raskoračnoga stava preko glave unazad. 3. Bacanje medicinke iz sunožnoga ili jednonožnoga kleka prema naprijed. 4. Bacanje medicinke iz sjedećega stava prema naprijed i prema natrag. 5. Bacanje medicinke iz ležanja na leđima prema naprijed i prema natrag.

Metodička uputa: Učenicima obratiti pozornost na pravilno i čvrsto držanje medicinke prije izbačaja te na jednaku aktivnost obiju ruku tijekom izbačaja. Tipične pogrješke: Nepravilan položaj prstiju kod držanja medicinke prije izbačaja, nejednaka aktivnost lijeve i desne ruke tijekom izbačaja što dovodi do krivoga smjera izbačaja.

IV. KOLUTANJA 7. Povezivanje koluta naprijed i natrag na različite načine Opis: Učenik stoji ispred odskočnih dasaka i strunjača koje učiteljica/učitelj postavlja po potrebi na različite načine. Na dogovoreni znak započne povezano izvoditi kolut naprijed i kolut natrag na zadani način.

13

Mogući zadatci: 1. Kolut natrag niz kosinu, okret za 180 i povezano kolut naprijed niz kosinu. 2. Kolut natrag niz kosinu, okret za 180 i povezano kolut naprijed na ravnom. 3. Kolut naprijed na ravnom, okret za 180 i povezano kolut natrag na ravnom. 4. Kolut naprijed na ravnom preko lopte, okret za 180 i kolut natrag na ravnom. Metodička uputa: Učenici su prethodno usavršili kolut naprijed i kolut natrag. Prije početka izvođenja zadatka u cijelosti, zasebno ponoviti kolut naprijed i kolut natrag. Tipične pogrješke: Broj tipičnih pogrješaka smanjen je zbog usavršenosti ovih elemenata. Ipak, valja istaknuti nedovoljnu amortizaciju rukama prilikom kolutanja unaprijed, nepravilno postavljanje ruku kod koluta natrag, nedovoljno odgurivanje rukama od tla prilikom izvođenja koluta natrag.

V. PENJANJA 8. Penjanje po mornarskim ljestvama Opis: Učenik se nalazi ispred mornarskih ljestava i započinje penjanje koje izvodi nasuprotnim načinom rada ruku i nogu. To podrazumijeva da hvata višu pritku mornarskih ljestava rukom u trenutku kada se upire o nižu pritku sredinom stopala noge i suprotno tomu. Silaženje se izvodi istim nasuprotnim načinom, tako da se na niže pritke najprije izvodi prethvat rukom, a potom spuštanje nogom, zatim izvodi prethvat rukom. Za vrijeme penjanja jednoga učenika, drugi učenik, koji je u pripremi za penjanje, pridržava mornarske ljestve i smanjuje njihovo ljuljanje.

14

Metodička uputa: Penjanje i silaženje po mornarskim ljestvama do određene visine u cilju uvježbavanja nasuprotnoga načina rada rukama i nogama, penjanje na mornarske ljestve do kraja. Tipične pogrješke: Neujednačeni i nesinkronizirani nasuprotni rad ruku i nogu, upiranje o pritku prednjim dijelom stopala. Pomaganje i čuvanje: Ispod mornarskih ljestava postaviti gimnastičku strunjaču, pridržavati mornarske ljestve.

9. Penjanje po konopu ili motki do 2 m Opis: Učenik se nalazi ispred konopa (motke) koji čvrsto hvata rukama iznad visine glave. Penjanje započinje snagom ruku kojom povlači tijelo prema gore, nakon čega pogrčeno postavlja noge na konop (motku) obuhvatom obaju stopala. Istovremenim opružanjem nogu, osloncem na gornjoj strani jednoga i donjoj strani drugoga stopala, izvodi prethvat rukama u viši položaj i povlači tijelo uvis. Drugim riječima, penjanje se izvodi naizmjeničnim cikličnim grčenjem i opružanjem ruku i nogu.

Metodička uputa: U početku radi lakšega silaženja pored konopa (motke) postaviti švedski sanduk ili kozlić. Kasnije se učenici penju i spuštaju po konopu (motki). Tipične pogrješke: Nedovoljno čvrst hvat rukama, nedovoljno čvrsto upiranje nogama, neusklađenost prethvata rukama u trenutku upiranja nogama, nedovoljno aktivno spuštanje niz konop (učenici se ponekad spuštaju nedovoljno čvrstim hvatom što dovodi do ozljeda kože na dlanovima). Pomaganje i čuvanje: Ispod konopa ili ispred motke postaviti gimnastičku strunjaču, pridržavati konop. Učiteljica/učitelj treba biti u neposrednoj blizini učenika koji se penje radi osjećaja sigurnosti. Učenike koji iz bilo kojih razloga ne mogu izvesti penjanje po motki ili konopu uputiti na penjanje po mornarskim ljestvama.

15

VI. VIŠENJA I UPIRANJA 10. Vis prednji na karikama Opis: Učenik stoji na strunjači ispod karika koje su postavljene na doskočnu visinu. Izvodi zamah rukama, odražava se od tla, hvata karike nathvatom te izvodi vis prednji zadržavajući tijelo opruženo i zategnuto. Nakon nekoliko sekunda učenik pušta karike i sunožno doskače u polučučanj na strunjaču.

Metodički postupak: • Oponašanje visa prednjega na tlu u ležanju na leđima, rukama u uzručenju, zategnutim tijelom i pruženim prstima. • Ista vježba u stajanju na prstima u usponu. Tipične pogrješke: Ruke i ramena nisu opruženi, tijelo nije utegnuto, stopala nisu opružena. Pomaganje i čuvanje: Učiteljica/učitelj stoji iza učenika i rukama ga hvata za struk. Usklađeno s odrazom „podiže” učenika da bi lakše i ispravnije uhvatio karike te smiruje ljuljanje tijela nakon hvatanja karika. Po potrebi, istim hvatom za struk pomaže učeniku prilikom doskoka.

11. Vis stojeći prednji provlakom u vis stojeći stražnji na dočelnim spravama Opis: Učenik stoji u spetnom stavu na strunjači ispod karika i drži ih nathvatom u visini čela. Sunožnim odrazom i snagom trbušnih mišića podiže tijelo prema vodoravnom položaju u odnosu na tlo. Usklađeno s tim pregiba opružene noge iznad glave, prolazi kroz položaj visa uznijetoga te opružene noge spušta na tlo u vis stojeći stražnji. Položaj visa stojećega stražnjeg zadržava 1 – 2 sekunde nakon čega ispušta karike.

16

Metodički postupak: • Povaljka unatrag na strunjačama sa zadrškom u trenutku kada su opružene noge iznad glave (položaj „visa” uznijeto). • Dolazak u vis uznijeto na karikama i spuštanje iz visa uznijeto u vis stojeći stražnji uz pomoć. • Izvođenje elementa u cijelosti bez pomoći. Tipične pogrješke: Nedovoljno snažan sunožni odraz, nedovoljno visoko podizanje kukova da bi trup ostvario vodoravni položaj u odnosu na tlo, grčenje ruku, pogrčene noge za vrijeme cijele izvedbe, puštanje ruku prije dolaska u vis stojeći stražnji. Pomaganje i čuvanje: Učiteljica/učitelj desnom rukom drži učenika za zglob šake cijelo vrijeme izvedbe elementa, a lijevom rukom potiskuje donji dio leđa prema gore da bi učenik lakše ostvario položaj visa uznijetoga. Kod spuštanja iz visa uznijetoga u vis stojeći stražnji učiteljica/učitelj prebacuje lijevu ruku na stražnju stranu natkoljenice i pomaže usmjeravanje opruženih nogu prema visu stojećem stražnjem.

12. Iz upora prednjega na niskoj pritki odnjihom saskok Opis: Učenik naskoči u upor prednji na nisku pritku, opruži i zategne tijelo tako da je uvijeno malo prema prema unatrag. U uporu prednjem kukovi se nalaze u visini pritke, a pogled je usmjeren prema naprijed. Iz toga položaja istovremeno učini pretklon trupom i prednjih nogama, nakon čega, usklađeno s odgurivanjem rukama od pritke, izvodi odnjih. Time se tijelo odmiče od pritke, a odvajanjem ruku od pritke započinje faza leta koja bi trebala biti što opruženija. Zadatak završava sunožnim doskokom na strunjaču s rukama u predručenju.

17

Metodički postupak: • Izvođenje nekoliko uzastopnih odnjiha opruženim nogama. • Izvođenje saskoka odnjihom u cijelosti. Tipične pogrješke: Neutegnutost tijela za vrijeme upora prednjega, neusklađen prednjih i pretklon, nedovoljno visok odnjih, odvajanje tijela od pritke u odnjihu neusklađeno s odgurivanjem rukama, grčenje („propadanje”) ruku za vrijeme odnjiha. Pomaganje i čuvanje: Učiteljica/učitelj u uporu prednjem drži stalno desnom rukom učenika za nadlakticu. Za vrijeme prednjiha i odnjiha lijevom rukom drži učenika za natkoljenicu u cilju olakšavanja izvođenja. Za vrijeme faze leta i doskoka desnom rukom stalno drži učenika za nadlakticu, a lijevu ruku prilikom doskoka postavlja na donji dio leđa.

VII. VUČENJA I POTISKIVANJA 13. Vučenje i potiskivanje suvježbača na različite načine uz korištenje pomagala Opis: Vučenje i potiskivanje suvježbača jednostavna su gibanja koja se najčešće izvode u dijagonalnom stavu. Učenici se, za vrijeme provedbe ovog programskoga sadržaja, spuštaju u niži položaj kako bi zauzeli što stabilniji stav iz kojega mogu učinkovitije izvoditi vučenje i potiskivanje. Mogući zadatci: 1. Tko će koga odvući preko crte: Na vježbališta po postojećim ili povučenoj crti postave se učenici u dvojke. Okrenuti su licem jedan drugome, a stoje svaki sa svoje strane crte držeći u jednoj ruci jedan kraj udvostručene vijače. Na dogovoreni znak svaki učenik vuče vijaču na svoju stranu nastojeći suvježbača odvući preko crte. Boduje se svako uspješno vučenje preko crte. 2. Potiskivanje palicom: Učenici su podijeljeni u dvojke, licem okrenuti jedan drugome drže palicu objema rukama svaki sa svoje strane u visini prsiju. Između njih je crta. Potiskivanjem palice nastoje stupiti preko crte na suvježbačevu stranu. Svako uspješno potiskivanje pobjedniku donosi bod.

18

3. Izvlačenje medicinke: Dva učenika drže jednu medicinku. Zadatak je izvući medicinku vučenjem. Boduje se svako uspješno izvlačenje medicinke. 4. Borba na švedskoj klupi: Dva učenika stoje na švedskoj klupi licem okrenuti jedan prema drugome. Objema rukama drže palicu svaki sa svoje strane te potiskivanjem i/ili vučenjem nastoje jedan drugoga srušiti sa švedske klupe. Tko se uspije duže zadržati na švedskoj klupi, pobjednik je.

Metodička uputa: Kod vučenja i potiskivanja treba upozoriti učenike da jedan od njih iznenada ne ispusti pomagalo iz ruku jer može uzrokovati nezgodan pad drugoga učenika.

VIII. RITMIČKE I PLESNE STRUKTURE 14. Trokorak Opis: Trokorak je pojam koji označava izvođenje tri koraka u 2/4 taktu, a ritmički se izražava ta-tate. Na prvu naglašenu dobu (ta) učenik u mjestu izvodi mali počučanj na D nozi dok za vrijeme druge nenaglašene dobe u mjestu izvodi korake L i D nogom (tate). Nakon toga isti obrazac gibanja započinje počučnjem L nogom, a slijede u mjestu dva koraka D i L nogom. Trokorak se može izvoditi pojedinačno u mjestu, pojedinačno u kretanju naprijed i natrag, u paru sučelice držeći se rukama... Ovakav je trokorak tipičan za mnoge hrvatske narodne plesove i učinkovito ga je povezivati s njima.

19

Metodička uputa: Ritmički obrazac ta-tate izvodi učiteljica/učitelj najprije usmeno, a zatim pljeskom ili udaraljkama. Učenici ritmički obrazac svladavaju pljeskom, udarcima nogu o pod, pucketanjem prstima nakon čega se prelazi na realizaciju istih u mjestu i kretanju. Tipične pogrješke: Aritmično izvođenje trokoraka, nedovoljno naglašen počučanj na prvu dobu.

15. Galop naprijed i strance Opis: Galop naprijed i strance su gibanja koja se provode u istom ritmu kao dječji poskoci. Galop strance izvodi se iz bočnoga položaja prema smjeru kretanja. Gibanje započinje jedna noga otkorakom (bočno desnom nogom) uz trenutačni prijenos težine tijela i izvođenje maloga poskoka na njoj te doskokom na dokoračnu nogu (lijevu nogu) nakon što se primakla otkoračnoj u smjeru kretanja. Dakle, učenik povezano na prednjem dijelu stopala obiju nogu izvodi strance korak – dokorak. Galop naprijed izvodi se u istom ritmu kao galop strance. Započinje se izvoditi pretkorakom jedne noge (desna noga) pružene naprijed i prijenosom težine na nju, poskokom na istoj, a doskokom na stražnju nogu (lijeva noga) nakon što se primakla prednjoj u smjeru kretanja. Dakle, učenik povezano na prednjem dijelu stopala obiju nogu izvodi naprijed pretkorak – dokorak.

Metodička uputa: Jednostavnije je prvo učiti galop strance, a potom galop naprijed. Galop strance može se učiti olakšano u koračanju bez poskoka (iskorak lijevom, priključiti desnu uzastopno nekoliko puta ili u suprotnu stranu iskorak desnom, priključiti lijevu uzastopno nekoliko puta). Galop naprijed i strance mogu se izvoditi lijevom ili desnom nogom kao prvotno, rukama u različitim položajima. Tipične pogrješke: Aritmično izvođenje zadatka, nedovoljno ritmično privlačenje zamašne noge, izvođenje galopa na cijelom stopalu umjesto poskocima na prednjem dijelu.

20

16. Vaga zanoženjem na tlu Opis: Učenik započinje zadatak iskorakom iz spetnoga stava jednom nogom naprijed. Nakon toga istovremeno izvodi pretklon spuštanjem trupa i visoko zanoženje drugom nogom. Time je učenik izveo vagu zanoženjem koju zadržava 2 –- 3 sekunde, nakon čega se vraća u početni položaj istodobno podižući trup i spuštajući nogu. Kod vage zanoženjem obje noge trebaju biti opružene, a položaj ruku može biti u uzručenju, priručenju ili odručenju.

Metodički postupak: • Držeći se rukama za švedske ljestve ili oslonom na zid u visini prsiju, izvoditi pretklon i zanoženje nogom do 90°. • Izvođenje elementa u cijelosti (zanoženjem desnom, zanoženjem lijevom, mijenjanje položaja ruku – uzručenje, odručenje, priručenje). Tipične pogrješke: Izvođenje nedovoljno velikoga zanoženja i pretklona, grčenje zanožene noge, zanoživanje u stranu, grčenje oslonačne noge u koljenu, nemogućnost zadržavanja ravnotežnoga položaja – vage. Pomaganje: Učiteljica/učitelj stoji bočno pored učenika, desnom rukom ga drži za rame, a lijevom podiže prednju stranu natkoljenice.

17. Narodni ples po izboru iz zavičajnoga područja „Kalendara” Opis: Učenici su u kolu i drže se u donjem V hvatu, okrenuti licem prema centru kola. Poskok L u lijevo, D prednožno pogrčena, poskok D u desno, L prednožno pogrčena, poskok L u lijevo, D prednožno pogrčena te poskok D naprijed, L prednožno pogrčena s rukama u predručenju. Ovu cjelinu ponoviti dva puta. Slijedi 8 trokoraka (ta-tate) s malim otklonima u lijevu i desnu stranu.

21

Metodička uputa: Ples „Kalendara” sastoji se od učenicima poznatih gibanja, poskoka i trokoraka. Poskoke izvoditi sa sitno naglašenim vertikalnim titrajem. Ples se u početku može uvježbavati rukama opuštenim uz tijelo, a kasnije držanjem u donjem V hvatu. Tipične pogrješke: Aritmično izvođenje pokreta, tvrdo i neopušteno izvođenje poskoka i trokoraka, međusobna neusklađenost.

IX. IGRE 18. Dodavanje i hvatanje lopte u kretanju (R) Opis: Učenici u dvojkama dodaju i hvataju loptu u kretanju. Učenik koji hvata, ispruža obje ruke ususret upućenoj lopti u trenutku dodavanja, a hvata ju amortizacijom privlačeći loptu tijelu. Tijekom privlačenja, ovisno o tome je li učenik ljevak ili dešnjak, lopta se dovodi u lijevo odnosno desno zaručenje. Nakon toga lopta se najkraćim putem dovodi iza tijela najmanje do visine ramena pa iz toga položaja slijedi dodavanje lopte prema suigraču.

Mogući zadatci: 1. Dodavanje i hvatanje lopte pomicanjem na mjestu s različitih udaljenosti Učenici međusobno dodaju i hvataju loptu krećući se u mjestu lijevo – desno. Nakon šest dodavanja odmiču po korak unatrag. 2. Dodavanje i hvatanje lopte u hodanju s različitih udaljenosti Učenici se podijeljeni u dvojke i svrstani u dvije kolone nalaze na jednoj strani vježbališta. Dodavanje lopte provodi se u dvojkama hodajući na razmaku od 2 metra. Nakon što su sve dvojke u dodavanju prehodale vježbalište, okreću se i vraćaju nazad izvodeći zadatak razmaknuti 4 – 5 metara. 3. Dodavanje i hvatanje lopte u trčkaranju Organizacija vježbanja ista je kao u prethodnome zadatku, a provodi se u sporim trčanjem sitnih koraka.

22

4. Dodavanje i hvatanje lopte u kretanju Učenici su podijeljeni u dvije skupine, svaka na jednoj strani vježbališta. Postavljeni su pojedinačno po bočnim i gol crtama, razmaknuti jedan od drugoga 4 metra. Jedan učenik trči ispred svih suigrača, svakom dodaje i od svakoga hvata upućenu loptu. Nakon završetka zadatka, učenik zauzima položaj prvoga dodavača, svi se učenici pomiču za jedno mjesto suprotno od smjera kazaljke na satu, a posljednji učenik započinje novi zadatak (Slika 1.).

Slika 1.

5. Tko će bolje Učenici se podijeljeni u dvojke, a svrstani u dvije kolone nalaze na jednoj strani vježbališta. Zadatak je po dužini vježbališta na udaljenosti 4 – 5 metara u što bržem kretanju dodavati i hvatati loptu u cilju da se ne učini pogrješka. Metodička uputa: Prva dodavanja i hvatanja lopte u kretanju treba provoditi sporim hodanjem, a nakon toga u bržem hodanju. Slijede dodavanja i hvatanja lopte u umjerenom pa sve bržem pravocrtnom trčanju. Tipične pogrješke: Učenik kod hvatanja kasni s amortizacijom lopte, kod dodavanja težinu tijela ne prenosi na prednju nogu, učenik nepotrebno poskakuje tijekom izbačaja lopte, ruka u fazi zamaha pogrčena.

19. Mini rukomet (R) Opis: Budući da su učenici svladali nastavne teme: Poigravanje loptom lijevom i desnom rukom u mjestu, Vođenje lopte lijevom i desnom rukom u pravocrtnom kretanju, Dodavanje i hvatanje lopte u mjestu i u kretanju te Slobodnu igru rukomet, osposobljeni su za započinjanje igre Mini rukomet. U tu svrhu učiteljica/učitelj podijeli učenike, ako je moguće, u ekipe koje se sastoje od 4 igrača i vratara. Dimenzije igrališta zbog različitih materijalnih uvjeta u školama mogu biti proizvoljne, ali se mora igrati rukometnom loptom smanjenih dimenzija. Crta vratareva prostora kod mini rukometa udaljena je 5 metara od osnovne crte, a kazneni udarac izvodi se s udaljenosti od 6 metara. U nedostatku rukometnih golova isti se mogu ucrtati na zidove dvorane. Igra u redovitoj nastavi tjelesne i zdravstvene kulture traje sukladno odluci učiteljice/učitelja, a pobjednik je ekipa koja postigne više pogodaka.

23

Metodička uputa: Učiteljica/učitelj sude igru i upućuju učenike na osnovna pravila rukometne igre.

20. Vođenje lopte s promjenom smjera kretanja (K) Opis: Ispred učenika u nizu su poredani stalci međusobno udaljeni 2 – 3 metra. Vođenje lopte s promjenom smjera kretanja započinje dolaskom do prvoga stalka koji se zaobilazi s desne strane, drugi s lijeve strane, treći s desne i slijedom dalje. Pri promjeni smjera kretanja udesno učenik loptu vodi lijevom rukom, izvede iskorak desnom nogom i težinu tijela prenese na nju, a loptu odigrava s vanjske strane, u smjeru promjene smjera kretanja. Nakon toga isti zadatak izvodi kod promjene smjera kretanja ulijevo suprotnom rukom i nogom. Trup se za vrijeme vođenja nalazi u malom pretklonu, a u trenutku promjene smjera kretanja spušta se u još niži položaj. Za vrijeme izvođenja ovoga zadatka poželjno je da učenici ne gledaju u loptu, već smjer kretanja.

Metodička uputa: Ovaj zadatak u početku treba provoditi brzim hodom u cilju da učenici usvoje promjenu smjera kretanja vođenjem lopte lijevom i desnom rukom. Slijede vođenja lopte u umjerenom pa postupno sve bržem trčanju. Najveća brzina trčanja je ona kod koje učenici prilikom promjene smjera kretanja ne griješe u vođenju lopte.

24

Tipične pogrješke: Vođenje lopte daleko ispred tijela, vođenje lopte pored tijela, udaranje lopte dlanom šake, uspravno tijelo prilikom promjene smjera kretanja, kretanje prevelikim koracima što uzrokuje poskoke tijekom vođenja, neusklađenost kretanja i vođenja zbog čega lopta udara učenicima u noge.

21. Ubacivanje lopte u koš jednom rukom odozgora nakon vođenja – košarkaški dvokorak (K) Opis: Učenik se nalazi ispred košarkaškoga koša na udaljenosti oko 6 metara. Loptu vodi prema košu desnom rukom s desne strane, u blizini koša izvodi desni košarkaški dvokorak (odraz desnom nogom na lijevu te odraz s lijeve u smjeru naprijed i gore prema košu) te ubacuje loptu u koš jednom rukom odozgora. Provedba ove nastavne teme uvjetovana je posjedovanjem koševa, s mogućnošću namještanja visine i košarkaške lopte veličine 5.

Metodički postupak (visina koševa optimalno postavljena): • Oponašanje ubacivanja bez lopte jednom rukom odozgora. • Iz mjesta ubacivati loptu u koš jednom rukom odozgora. • Iz mjesta odrazom desne pa lijeve noge ubacivati loptu u koš jednom rukom odozgora odbijanjem od košarkaške ploče. • Nakon jednoga odigravanja lopte o tlo desnom rukom prihvatiti loptu u obje ruke; loptom u rukama izvesti dvokorak (desna pa lijeva noga) prema naprijed i gore te ubaciti loptu u koš jednom rukom odozgora odbijanjem od košarkaške ploče. • S udaljenosti od 6 metara, s desne strane koša, desnom rukom voditi loptu prema košu, izvesti košarkaški dvokorak nakon vođenja i ubaciti loptu u koš jednom rukom odozgora odbijanjem od košarkaške ploče. Tipične pogrješke: Vođenje lopte daleko ispred tijela, vođenje lopte pored tijela, udaranje lopte dlanom šake, uspravno tijelo prilikom vođenja, neusklađenost suručnoga hvatanja lopte i izvođenja dvokoraka, neusklađenost posljednjega koraka i podizanja lopte jednom rukom u položaj izbačaja odozgora.

25

22. Dječja košarka (K) Opis: Učenici su podijeljeni u dvije ekipe pod jednim košem. Svaka ekipa međusobnim dodavanjem, vođenjem i hvatanjem lopte pokušava iznaći mogućnost da loptu ubaci u koš pri čemu ih protivnička ekipa ometa u tom naumu. Ekipa koja je uspjela postići koš dobiva jedan bod i dobiva pravo da ponovo započne igru. Igru ekipa započinje ispod košarkaške table dodavanjem lopte suigraču. Pobjednik je ekipa koja je postigla više koševa.

Metodička uputa: Radi što uspješnijega svladavanja početaka košarkaške igre, uputno je ako je moguće, učenike podijeliti u ekipe po 2 igrača, a tek kasnije u ekipe po 3 igrača. Tipične pogrješke: Svi se učenici kreću prema lopti u isto vrijeme, prostorna neusklađenost između igrača, netočnost dodavanja.

23. Dodavanje i hvatanje lopte iz košarice u odbojkaškom stavu (O) Opis: Učenici u dvojkama izvode dodavanje i hvatanje lopte iz košarice u odbojkaškom stavu. Odbojkaški stav zauzima se paralelnim postavljanjem stopala u širini ramena jednom nogom isturenom za pola stopala ispred druge. Ruke su uzručene i pod kutom od 90 savijene u laktovima koji se nalaze u visini očiju. Šake su usmjerene unatrag iznad glave dlanovima okrenutim prema gore. Prsti su opušteni, palčevi su okrenuti jedan prema drugome tako da zajedno s kažiprstima čine oblik „trokuta”. Svi prsti zajedno nalikuju na košaricu u koju može stati odbojkaška lopta. Glava je u malom zaklonu, a noge su u polučučnju. Lopta se u tom položaju hvata i iz toga položaja dodaje. Prilikom dodavanja ruke i noge se iz početnoga položaja istovremeno opružaju u smjeru dodavanja, zbog čega učenik gibanje završava na prednjem dijelu stopala, podignutih peta od tla, potpuno opruženoga tijela i ispruženih ruku u smjeru odigrane lopte. Dakle, dodavanje odbojkaške lopte započinje odrivom iz stopala, koje se prenosi preko nogu, trupa i ruku sve do jagodica prstiju koje izbacuju (dodaju) loptu.

26

Metodički postupak: • Obujmiti loptu dlanovima s gornje strane i namjesti palčeve i kažiprste u oblik trokuta. • U odbojkaškom stavu oponašati dodavanje i hvatanje lopte iznad glave. • Izvoditi dodavanje i hvatanje lopte iz košarice u odbojkaškom stavu ravno ispred sebe, postupno povećavati udaljenost između učenika. Tipične pogrješke: Neusklađen rad ruku i nogu, opružene ruke i noge, ruke previše savijene ili opružene u laktu (poželjan kut od 90), dodavanje lopte s brade ili prsiju, „skakanje” kod dodavanja, previše zategnuti i kruti prsti.

24. Vođenje lopte sredinom hrpta stopala (N) Opis: Učenik spusti nogometnu loptu na tlo ispred noge kojom će voditi loptu (dešnjaci ispred desne, a ljevaci ispred lijeve). Tada se započne čeono kretati učestalo vodeći loptu (svaka 2 koraka) sredinom hrpta stopala. Početni mali zamah nogom izvodi se iz zgloba kuka, a osnovni pokret vođenja izvodi se potkoljenicom i dodirom lopte sredinom hrpta stopala.

Metodički postupak: • Iz mjesta odigravati loptu sporo u zid sredinom hrpta stopala. Udaljenost od zida iznosi jedan metar. • U hodanju voditi loptu sredinom hrpta stopala. • Postupno sve brže voditi loptu sredinom hrpta stopala. • Voditi loptu sredinom hrpta stopala sa zadatcima (samo dominantnom nogom, samo nedominantnom nogom, naizmjenično jednom i drugom nogom, proizvoljno jednom i drugom nogom). Tipične pogrješke: Kod vođenja lopte stopalo nije učvršćeno nego opušteno, loptu ne vodi kratkim dodirima stopalom već ju gura, neispruženo stopalo, prejak udarac po lopti za vrijeme vođenja.

27

25. Udarac na vrata sredinom hrpta stopala (N) Opis: Učenik postavlja loptu 6 metara ispred vrata (rukometni gol, oznaka na zidu...) od koje se udaljava unazad daljnjih 3 – 5 koraka. Tada zauzima mali polubočni položaj ulijevo (za dešnjaka) u smjeru lopte i vrata. Zaletom prilazi lopti, neposredno prije udarca izvodi posljednji korak „pored” lopte, staje na oslonačku nogu (lijeva noga kod dešnjaka) i naginje tijelo prema naprijed. Usklađeno izvodi veliki zamah desnom nogom i snažno udara loptu sredinom hrpta stopala. Udarac je pravilno izveden ako hrbat stopala udara sredinu lopte u smjeru udarca, a putanja lopte trebala bi biti niska ili poluvisoka. Ovaj udarac može se koristi kada lopta miruje, kada ju učenik vodi ili kada mu je dodana po tlu. Metodički postupak: • Izvoditi udarce sredinom hrpta stopala uzastopno loptom o zid. • Dodavati loptu sredinom hrpta stopala u dvojkama na udaljenosti 3 – 5 metara (sa zaustavljanjem lopte unutarnjom stranom stopala). • Dodavati loptu sredinom hrpta stopala u dvojkama na udaljenosti 3 – 5 metara bez zaustavljanja (iz prve). • Izvoditi udarac na vrata sredinom hrpta stopala u cijelosti, dok lopta miruje, iz vođenja, na dodanu loptu po tlu... Postupno povećavati zalet.

Tipične pogrješke: Naginjanje trupa unatrag u trenutku udarca (lopta leti visoko preko gola), postavljanje oslonačne noge previše bočno od lopte uzrokuje naginjanje trupa (lopta nema željeni smjer jer nije udarena u sredinu), nedovoljno zategnuto stopalo u trenutku udarca (slab udarac i mogućnost ozljeđivanja), zamah nogom samo iz kuka (lopta nije udarena već pogurana).

28

26. Dječji nogomet Opis: Učenici su podijeljeni u dvije ekipe. Svaka ekipa sastoji se od 7 igrača raspoređenih u osnovni sustav igre (vratar, obrambeni igrači, napadači). Ako postoji mogućnost, sastaviti ekipe od 5 igrača i igru provoditi na manjim površinama nogometnoga terena. Cilj je igre postići što više zgoditaka nogom, a ona ekipa koja postigne više, pobjednik je.

Metodička uputa: Učiteljica/učitelj ukratko objašnjava osnovna pravila. Poticati dodavanje lopte, kretanje bez lopte, udarce na vrata iz primjerenih pozicija na terenu. Tipične pogrješke: Svi učenici trče prema i za loptom u isto vrijeme, svi učenici nalaze se oko lopte u isto vrijeme (smanjena mogućnost dodavanja).

29

PRIJEDLOG PLANA RADA IZ TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA 4. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Tjedni fond sati: 2 Godišnji fond sati: 70 Broj nastavnih cjelina: 9 Ukupan broj nastavnih tema: 26 Učestalost nastavnih tema: 206 Prosječna učestalost nastavnih tema: 7,923~8 NASTAVNE CJELINE I TEME

UČESTALOST

I. TRČANJA 1. Ciklična kretanja različitim tempom do 4 minute

4

2. Brzo trčanje na 50 m iz poluvisokoga starta

9

II. SKAKANJA 3. Skok uvis iz kosoga zaleta odrazom lijevom i desnom nogom

8

4. Sunožni naskok na odskočnu dasku i skok pruženo

12

III. BACANJA I GAĐANJA 5. Gađanje lopticom u pokretni cilj s udaljenosti do 5 m

7

6. Bacanje medicinke od 1 kg suručno iz različitih položaja

16

IV. KOLUTANJA 7. Povezivanje koluta naprijed i natrag na različite načine

15

V. PENJANJA 8. Penjanje po mornarskim ljestvama

7

9. Penjanje po konopu ili motki do 2 m

6

VI. VIŠENJA I UPIRANJA 10. Vis prednji na karikama

5

11. Vis stojeći prednji provlakom u vis stojeći stražnji na dočelnim spravama

9

12. Iz upora prednjega na niskoj pritki odnjihom saskok

6

VII. VUČENJA I POTISKIVANJA 13. Vučenje i potiskivanje suvježbača na različite načine uz korištenje pomagala

5

VIII. RITMIČKE I PLESNE STRUKTURE

30

14. Trokorak

3

15. Galop naprijed i strance

4

16. Vaga zanoženjem na tlu

4

17. Narodni ples po izboru iz zavičajnoga područja

7

IX. IGRE 18. Dodavanje i hvatanje lopte u kretanju (R)

16

19. Mini rukomet (R)

8

20. Vođenje lopte s promjenom smjera kretanja (K)*

16

21. Ubacivanje lopte u koš jednom rukom odozgora nakon vođenja – košarkaški dvokorak (K)*

10

22. Dječja košarka (K)*

4

23. Dodavanje i hvatanje lopte iz „košarice” u odbojkaškom stavu (O)

9

24. Vođenje lopte sredinom hrpta stopala (N)

5

25. Udarac na vrata sredinom hrpta stopala (N)

5

26. Dječji nogomet (N)

6

UKUPNO

206

31

NEOPHODNI MATERIJALNI UVJETI Plan nastave za određeni razred izrađuje se, u prvom redu, temeljem uvida u materijalne uvjete škole kako bi se, na temelju istih, moglo odabrati nastavne teme koje je u takvim uvjetima moguće realizirati. Budući da je prezentirani plan samo simulacijski model izrađen za škole sa standardnim materijalnim uvjetima rada, uvrštene su sve nastavne teme iz službenoga nastavnog plana za drugi razred osnovne škole. Temeljem navedenoga, za realizaciju prezentiranoga plana, pretpostavlja se da škola posjeduje sljedeće materijalne uvjete: MATERIJALNI UVJETI

32

KOLIČINA

ŠTOPERICA

1

STALCI

12

ELASTIČNE TRAKE

2

VIJAČE

30

ŠVEDSKA KLUPA

4

ŠVEDSKI SANDUK

2

LOPTICE

30

OBRUČI

30

ČUNJEVI

10

STRUNJAČE

10

ODSKOČNA DASKA

2

MEDICINKA OD 1 KG

4

MORNARSKE LJESTVE

2

KONOP ILI MOTKA

2

KARIKE

1

DVOVISINSKE RUČE ILI PREČA

1

CD PLAYER/KASETOFON

1

ODBOJKAŠKE LOPTE

25

RUKOMETNE LOPTE

25

KOŠARKAŠKE LOPTE

25

NOGOMETNE LOPTE

25

PRIMJER NASTAVNOGA PROGRAMA TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA 4. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE BROJ SATA

METODIČKE JEDINICE

MJESTO IZVOĐENJA

1. Ciklična kretanja različitim tempom do 4 minute 1

18. Dodavanje i hvatanje lopte u kretanju (R)

IGRALIŠTE

19. Mini rukomet (R) 2

PROVJERAVANJE MORFOLOŠKIH KARAKTERISTIKA I MOTORIČKIH SPOSOBNOSTI

3

PROVJERAVANJE MOTORIČKIH SPOSOBNOSTI

4

PROVJERAVANJE MOTORIČKIH I FUNKCIONALNIH SPOSOBNOSTI

DVORANA I IGRALIŠTE

1. Ciklična kretanja različitim tempom do 4 minute 5

5. Gađanje lopticom u pokretni cilj s udaljenosti do 5 m 18. Dodavanje i hvatanje lopte u kretanju (R) 19. Mini rukomet (R) 23. Dodavanje i hvatanje lopte iz „košarice” u odbojkaškom stavu (O)

6

18. Dodavanje i hvatanje lopte u kretanju (R) 1. Ciklična kretanja različitim tempom do 4 minute 5. Gađanje lopticom u pokretni cilj s udaljenosti do 5 m 2. Brzo trčanje na 50 m iz poluvisokoga starta

7

5. Gađanje lopticom u pokretni cilj s udaljenosti do 5 m 18. Dodavanje i hvatanje lopte u kretanju (R) 19. Mini rukomet (R)

IGRALIŠTE

6. Bacanje medicinke od 1 kg suručno iz različitih položaja 8

2. Brzo trčanje na 50 m iz poluvisokoga starta 18. Dodavanje i hvatanje lopte u kretanju (R) 1. Ciklična kretanja različitim tempom do 4 minute

9

20. Vođenje lopte s promjenom smjera kretanja (K) 23. Dodavanje i hvatanje lopte iz „košarice” u odbojkaškom stavu (O) 2. Brzo trčanje na 50 m iz poluvisokoga starta

10

20. Vođenje lopte s promjenom smjera kretanja (K) 23. Dodavanje i hvatanje lopte iz „košarice” u odbojkaškom stavu (O) 18. Dodavanje i hvatanje lopte u kretanju (R)

33

6. Bacanje medicinke od 1 kg suručno iz različitih položaja 11

5. Gađanje lopticom u pokretni cilj s udaljenosti do 5 m 18. Dodavanje i hvatanje lopte u kretanju (R) 20. Vođenje lopte s promjenom smjera kretanja (K) 2. Brzo trčanje na 50 m iz poluvisokoga starta 6. Bacanje medicinke od 1 kg suručno iz različitih položaja

12

13. Vučenje i potiskivanje suvježbača na različite načine uz korištenje pomagala

IGRALIŠTE

18. Dodavanje i hvatanje lopte u kretanju (R) 20. Vođenje lopte s promjenom smjera kretanja (K) 13

6. Bacanje medicinke od 1 kg suručno iz različitih položaja 18. Dodavanje i hvatanje lopte u kretanju (R) 19. Mini rukomet (R) 16. Vaga zanoženjem na tlu

14

8. Penjanje po mornarskim ljestvama 23. Dodavanje i hvatanje lopte iz „košarice” u odbojkaškom stavu (O) 20. Vođenje lopte s promjenom smjera kretanja (K) 10. Vis prednji na karikama

15

8. Penjanje po mornarskim ljestvama 6. Bacanje medicinke od 1 kg suručno iz različitih položaja 18. Dodavanje i hvatanje lopte u kretanju (R) 10. Vis prednji na karikama

16

4. Sunožni naskok na odskočnu dasku i skok pruženo 20. Vođenje lopte s promjenom smjera kretanja (K) 23. Dodavanje i hvatanje lopte iz „košarice” u odbojkaškom stavu (O) 7. Povezivanje koluta naprijed i natrag na različite načine 23. Dodavanje i hvatanje lopte iz „košarice” u odbojkaškom stavu (O)

17

13. Vučenje i potiskivanje suvježbača na različite načine uz korištenje pomagala 19. Mini rukomet (R) 21. Ubacivanje lopte u koš jednom rukom odozgora nakon vođenja – košarkaški dvokorak (K)

18

18. Dodavanje i hvatanje lopte u kretanju (R) 6. Bacanje medicinke od 1 kg suručno iz različitih položaja 4. Sunožni naskok na odskočnu dasku i skok pruženo

34

DVORANA

7. Povezivanje koluta naprijed i natrag na različite načine 19

21. Ubacivanje lopte u koš jednom rukom odozgora nakon vođenja – košarkaški dvokorak (K) 20. Vođenje lopte s promjenom smjera kretanja (K) 10. Vis prednji na karikama

20

18. Dodavanje i hvatanje lopte u kretanju (R) – PMZ 4. Sunožni naskok na odskočnu dasku i skok pruženo 11. Vis stojeći prednji provlakom u vis stojeći stražnji na dočelnim spravama

21

16. Vaga zanoženjem na tlu 20. Vođenje lopte s promjenom smjera kretanja (K) 21. Ubacivanje lopte u koš jednom rukom odozgora nakon vođenja – košarkaški dvokorak (K) 11. Vis stojeći prednji provlakom u vis stojeći stražnji na dočelnim spravama

22

4. Sunožni naskok na odskočnu dasku i skok pruženo 7. Povezivanje koluta naprijed i natrag na različite načine 13. Vučenje i potiskivanje suvježbača na različite načine uz korištenje pomagala

DVORANA

3. Skok uvis iz kosoga zaleta odrazom lijevom i desnom nogom 23

11. Vis stojeći prednji provlakom u vis stojeći stražnji na dočelnim spravama 17. Narodni ples po izboru iz zavičajnoga područja 12. Iz upora prednjega na niskoj pritki odnjihom saskok

24

3. Skok uvis iz kosoga zaleta odrazom lijevom i desnom nogom 16. Vaga zanoženjem na tlu 17. Narodni ples po izboru iz zavičajnoga područja 7. Povezivanje koluta naprijed i natrag na različite načine 20. Vođenje lopte s promjenom smjera kretanja (K)

25

21. Ubacivanje lopte u koš jednom rukom odozgora nakon vođenja – košarkaški dvokorak (K) 17. Narodni ples po izboru iz zavičajnoga područja 22. Dječja košarka (K)

26

8. Penjanje po mornarskim ljestvama. 18. Dodavanje i hvatanje lopte u kretanju (R)

35

7. Povezivanje koluta naprijed i natrag na različite načine 22. Dječja košarka (K)* 27

4. Sunožni naskok na odskočnu dasku i skok pruženo 11. Vis stojeći prednji provlakom u vis stojeći stražnji na dočelnim spravama 5. Gađanje lopticom u pokretni cilj s udaljenosti do 5 m

28

7. Povezivanje koluta naprijed i natrag na različite načine 4. Sunožni naskok na odskočnu dasku i skok pružen 20. Vođenje lopte s promjenom smjera kretanja (K)

29

20. Vođenje lopte s promjenom smjera kretanja (K) – PMZ 23. Dodavanje i hvatanje lopte iz „košarice” u odbojkaškom stavu (O) 7. Povezivanje koluta naprijed i natrag na različite načine 12. Iz upora prednjega na niskoj pritki odnjihom saskok

30

10. Vis prednji na karikama 23. Dodavanje i hvatanje lopte iz „košarice” u odbojkaškom stavu (O) – PMZ 15. Galop naprijed i strance

31

3. Skok u vis iz kosoga zaleta odrazom lijevom i desnom nogom 8. Penjanje po mornarskim ljestvama 7. Povezivanje koluta naprijed i natrag na različite načine

32

PROVJERAVANJE MORFOLOŠKIH KARAKTERISTIKA I MOTORIČKIH SPOSOBNOSTI

33

PROVJERAVANJE MOTORIČKIH SPOSOBNOSTI

34

PROVJERAVANJE MOTORIČKIH I FUNKCIONALNIH SPOSOBNOSTI 12. Iz upora prednjega na niskoj pritki odnjihom saskok

35

23. Dodavanje i hvatanje lopte iz „košarice” u odbojkaškom stavu (O) 7. Povezivanje koluta naprijed i natrag na različite načine 17. Narodni ples po izboru iz zavičajnoga područja 3. Skok uvis iz kosoga zaleta odrazom lijevom i desnom nogom

36

11. Vis stojeći prednji provlakom u vis stojeći stražnji na dočelnim spravama 18. Dodavanje i hvatanje lopte u kretanju (R) 22. Dječja košarka (K) 7. Povezivanje koluta naprijed i natrag na različite načine

37

36

8. Penjanje po mornarskim ljestvama 15. Galop naprijed i strance 19. Mini rukomet (R)

DVORANA

9. Penjanje po konopu ili motki do 2 m 38

7. Povezivanje koluta naprijed i natrag na različite načine 5. Gađanje lopticom u pokretni cilj s udaljenosti do 5 m 10. Vis prednji na karikama 12. Iz upora prednjega na niskoj pritki odnjihom saskok

39

6. Bacanje medicinke od 1 kg suručno iz različitih položaja 9. Penjanje po konopu ili motki do 2 m 11. Vis stojeći prednji provlakom u vis stojeći stražnji na dočelnim spravama

40

20. Vođenje lopte s promjenom smjera kretanja (K) 21. Ubacivanje lopte u koš jednom rukom odozgora nakon vođenja – košarkaški dvokorak (K) 17. Narodni ples po izboru iz zavičajnoga područja 14. Trokorak

41

3. Skok uvis iz kosoga zaleta odrazom lijevom i desnom nogom 6. Bacanje medicinke od 1 kg suručno iz različitih položaja 9. Penjanje po konopu ili motki do 2 m 7. Povezivanje koluta naprijed i natrag na različite načine 9. Penjanje po konopu ili motki do 2 m

42

DVORANA

4. Sunožni naskok na odskočnu dasku i skok pruženo 13. Vučenje i potiskivanje suvježbača na različite načine uz korištenje pomagala 3. Skok uvis iz kosoga zaleta odrazom lijevom i desnom nogom

43

11. Vis stojeći prednji provlakom u vis stojeći stražnji na dočelnim spravama 14. Trokorak 12. Iz upora prednjega na niskoj pritki odnjihom saskok

44

7. Povezivanje koluta naprijed i natrag na različite načine 4. Sunožni naskok na odskočnu dasku i skok pruženo 14. Trokorak 7. Povezivanje koluta naprijed i natrag na različite načine

45

8. Penjanje po mornarskim ljestvama 16. Vaga zanoženjem na tlu 4. Sunožni naskok na odskočnu dasku i skok pruženo

46

7. Povezivanje koluta naprijed i natrag na različite načine – PMZ 17. Narodni ples po izboru iz zavičajnoga područja

37

9. Penjanje po konopu ili motki do 2 m 47

6. Bacanje medicinke od 1 kg suručno iz različitih položaja 19. Mini rukomet (R) 24. Vođenje lopte sredinom hrpta stopala (N) 25. Udarac na vrata sredinom hrpta stopala (N)

48

11. Vis stojeći prednji provlakom u vis stojeći stražnji na dočelnim spravama 12. Iz upora prednjega na niskoj pritki odnjihom saskok

49

11. Vis stojeći prednji provlakom u vis stojeći stražnji na dočelnim spravama – PMZ 3. Skok uvis iz kosoga zaleta odrazom lijevom i desnom nogom 9. Penjanje po konopu ili motki do 2 m

50

4. Sunožni naskok na odskočnu dasku i skok pruženo

DVORANA

17. Narodni ples po izboru iz zavičajnoga područja 4. Sunožni naskok na odskočnu dasku i skok pruženo 6. Bacanje medicinke od 1 kg suručno iz različitih položaja 51

8. Penjanje po mornarskim ljestvama 13. Vučenje i potiskivanje suvježbača na različite načine uz korištenje pomagala 4. Sunožni naskok na odskočnu dasku i skok pruženo – PMZ

52

24. Vođenje lopte sredinom hrpta stopala (N) 25. Udarac na vrata sredinom hrpta stopala (N)

53

3. Skok uvis iz kosoga zaleta odrazom lijevom i desnom nogom – PMP 2. Brzo trčanje na 50 m iz poluvisokoga starta

54

6. Bacanje medicinke od 1 kg suručno iz različitih položaja 18. Dodavanje i hvatanje lopte u kretanju (R) 2. Brzo trčanje na 50 m iz poluvisokoga starta

55

6. Bacanje medicinke od 1 kg suručno iz različitih položaja 19. Mini rukomet (R)

56

6. Bacanje medicinke od 1 kg suručno iz različitih položaja – PMP IGRALIŠTE 22. Dječja košarka (K) 2. Brzo trčanje na 50 m iz poluvisokoga starta 20. Vođenje lopte s promjenom smjera kretanja (K)

57

21. Ubacivanje lopte u koš jednom rukom odozgora nakon vođenja – košarkaški dvokorak (K) 18. Dodavanje i hvatanje lopte u kretanju (R)

38

2. Brzo trčanje na 50 m iz poluvisokoga starta 58

6. Bacanje medicinke od 1 kg suručno iz različitih položaja 26. Dječji nogomet (N) 2. Brzo trčanje na 50 m iz poluvisokoga starta – PMP

59

24. Vođenje lopte sredinom hrpta stopala (N) 25. Udarac na vrata sredinom hrpta stopala (N) 20. Vođenje lopte s promjenom smjera kretanja (K)

60

21. Ubacivanje lopte u koš jednom rukom odozgora nakon vođenja – košarkaški dvokorak (K) 6. Bacanje medicinke od 1 kg suručno iz različitih položaja 26. Dječji nogomet (N)

61

6. Bacanje medicinke od 1 kg suručno iz različitih položaja – PMZ 26. Dječji nogomet (N) 24. Vođenje lopte sredinom hrpta stopala (N) 25. Udarac na vrata sredinom hrpta stopala (N)

62

IGRALIŠTE

20. Vođenje lopte s promjenom smjera kretanja (K) 21. Ubacivanje lopte u koš jednom rukom odozgora nakon vođenja – košarkaški dvokorak (K) 15. Galop naprijed i strance 20. Vođenje lopte s promjenom smjera kretanja (K)

63

21. Ubacivanje lopte u koš jednom rukom odozgora nakon vođenja – košarkaški dvokorak (K) 26. Dječji nogomet (N) 24. Vođenje lopte sredinom hrpta stopala (N ) – PMZ

64

25. Udarac na vrata sredinom hrpta stopala (N) – PMZ 5. Gađanje lopticom u pokretni cilj s udaljenosti do 5 m 15. Galop naprijed i strance

65

21. Ubacivanje lopte u koš jednom rukom odozgora nakon vođenja – košarkaški dvokorak (K) – PMZ 26. Dječji nogomet (N)

66

PROVJERAVANJE MORFOLOŠKIH KARAKTERISTIKA I MOTORIČKIH SPOSOBNOSTI

67

PROVJERAVANJE MOTORIČKIH SPOSOBNOSTI

68

PROVJERAVANJE MOTORIČKIH I FUNKCIONALNIH SPOSOBNOSTI

69

26. Dječji nogomet (N)

IGRALIŠTE

70

ZAKLJUČIVANJE OCJENA

DVORANA

DVORANA I IGRALIŠTE

39

PROVJERAVANJE U tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi, od niza nastavnih tema predviđenih nastavnim planom, provjeravanje i ocjenjivanje stupnja usvojenosti nekih od njih, trebalo bi utvrditi putem testova motoričkih znanja i postignuća. Prilikom odabira nastavnih tema, čiji će se stupanj usvojenosti provjeravati i ocjenjivati, bitno je odabrati one teme iz kojih se može dobiti objektivan odgovor o stupnju njihove savladanosti i ostvarenom postignuću, vodeći pri tom obzira o njihovoj većoj uporabnoj vrijednosti u životu, ali i sa stajališta nastavnoga procesa u sljedećim školskim jedinicama. Ocjena dobivena za izvedbu kojega motoričkog znanja trebala bi predstavljati informaciju o postignuću učenika od jednoga definiranog stanja do onoga stanja koje je predviđeno programom u tekućoj školskoj godini.

SAT

PROVJERAVANJE

20

18. Dodavanje i hvatanje lopte u kretanju (R)

MZ

29

20. Vođenje lopte s promjenom smjera kretanja (K)

MZ

30

23. Dodavanjei hvatanje lopte iz „košarice” u odbojkaškom stavu (O)

MZ

46

7. Povezivanje koluta naprijed i natrag na različite načine

MZ

49

11. Vis stojeći prednji provlakom u vis stojeći stražnji na dočelnim spravama

MZ

52

4. Sunožni naskok na odskočnu dasku i skok pruženo

MZ

53

3. Skok uvis iz kosoga zaleta odrazom lijevom i desnom nogom

MP

56, 61 6. Bacanje medicinke od 1 kg suručno iz različitih položaja

40

MZ/MP

MZ, MP

59

2. Brzo trčanje na 50 m iz poluvisokoga starta

MP

64

24. Vođenje lopte sredinom hrpta stopala (N)

MZ

64

25. Udarac na vrata sredinom hrpta stopala (N)

MZ

65

21. Ubacivanje lopte u koš jednom rukom odozgora nakon vođenja – košarkaški dvokorak (K)

MZ

PRIMJER PROVJERAVANJA MOTORIČKOGA ZNANJA UDARAC NA VRATA SREDINOM HRPTA STOPALA

Odličan (5)

Vrlo dobar (4)

Dobar (3)

Dovoljan (2)

Nedovoljan (1)

Učenik ispravnim zaletom prilazi lopti, neposredno prije udarca izvodi posljednji korak „pored“ lopte, staje na oslonačnu nogu (lijeva noga kod dešnjaka) i naginje tijelo prema naprijed. Usklađeno izvodi veliki zamah udarnom nogom te snažno i precizno pogađa loptu sredinom hrpta stopala. Hrptom stopala svaki puta udara sredinu lopte u smjeru nogometnih vrata, zbog čega ih učestalo može pogoditi s udaljenosti od 5 – 6 metara. Učenik ispravnim zaletom prilazi lopti, neposredno prije udarca izvodi posljednji korak „pored“ lopte, staje na oslonačnu nogu (lijeva noga kod dešnjaka), ali u trenutku udarca naginje tijelo unatrag. Zbog naginjanja tijela unatrag, ne izvodi veliki zamah udarnom nogom, potkopova loptu pa udarena lopta često lopta leti visoko preko gola s udaljenosti 5 – 6 metara. Učenik neposredno prije udarca ne izvodi posljednji korak „pored“ lopte, u trenutku udarca naginje tijelo prema unatrag. Zbog navedenih nedostataka, udarena lopta često lopta leti visoko preko ili pored gola s udaljenosti 5 – 6 metara. Učenik izvodi veći broj nedostataka: usporenim zaletom prilazi lopti, naginjanje trup unatrag u trenutku udarca, postavlja oslonačnu nogu previše bočno od lopte nedovoljno zategne stopalo u trenutku udarca, pa je udarac slab i/ili povremeno pogađa gola s udaljenosti 5 – 6 metara. Učenik nije usvojio osnovne ovoga motoričkog zadatka pa učestalo ne uspijeva udariti loptu sredinom hrpta stopala već ju samo svaki put pogurne po tlu.

41

PRIMJER PROVJERAVANJA MOTORIČKOGA POSTIGNUĆA BRZO TRČANJE NA 50 METARA IZ POLUVISOKOGA STARTA Odličan (5)

s

Vrlo dobar (4)

s

Dobar (3)

s

Dovoljan (2)

s

Nedovoljan (1)

s

NAPOMENA: U tjelesnom i zdravstvenom odgojno-obrazovnom području orjentacijske vrijednosti za ocjenu motoričkoga postignuća izračunava učiteljica/učitelj temeljem vrijednosti svih učenika koje registrira tijekom mjerenja. Ocjene za motoričko postignuće određuju se tako da se izračuna aritmetička sredina i standardna devijacija rezultata mjerenja određenoga razreda, nakon čega se odrede rangovi od ocjene nedovoljan (1) do ocjene odličan (5). Pritom treba istaknuti da se rangovi određuju na poticajan način.

50 m

42

UVODNI DIO SATA – PRIMJERI 1. „BORBA PJETLOVA” Učenici su slobodno raspoređeni po vježbalištu u stavu jednonožnom, druga noga je pogrčena, potkoljenica je u zanoženju. Zadatak je, skakućući na jednoj nozi, doći do ostalih učenika i laganim sudaranjem s njima, u predijelu nadlaktice, narušiti im ravnotežu tako da im se oba stopala nađu na tlu. Učenik koji obama stopalima dotakne tlo, izlazi iz te igre. Pobjednik je učenik koji posljednji ostane na jednoj nozi.

2. HVATANJE „ČETVERONOŽNIM” HODANJEM Učenici se nalaze u uporu stojećem (četveronožno). Jedan učenik, kojega odabere učiteljica/ učitelj, ima zadatak „četveronožnim hodanjem” hvatati ostale učenike koji se također gibaju četveronožno. Prvi učenik kojega hvatač uhvati, preuzima ulogu hvatača. Igra se nastavlja, a hvatači izmijenjuju.

3. TRČANJE I HODANJE U PAROVIMA SA ZADATCIMA Učenici su u dvojkama držeći se za ruke, postavljeni u „dvostruke kolone”. Na dogovoreni znak započinju trčati i izvoditi zadatak, oko označenoga prostora. Zadatci mogu biti sljedeći: • skok uvis, licem okrenuti jedno drugom, s pljeskom dlanovima • trčanje unatrag • bočni dokoraci licem okrenuti jedni drugima držeći se za dlanove • bočni dokoraci leđima okrenuti jedni drugima držeći se za dlanove • trčanje učenika, koji se nalazi s vanjske/unutarnje strane, oko svoga para koji je zaustavljen na dogovoreni znak • hodanje na prednjem dijelu stopala s rukama u uzručenju (držeći se rukama) • hodanje na petama (držeći se rukama) • hodanje u čučnju (držeći se rukama) • zajedničko hodanje bližim nogama (učenici spoje noge koje su međusobno bliže i hodaju „zajedno” s jednom nogom)...

43

4. TRČANJE, HODANJE I SKAKANJE IZMEĐU I PREKO RAZLIČITIH PREPREKA Po vježbalištu su postavljene švedska klupa, niz „cik – cak” postavljenih obruča na tlu i niz od 4 do 5 lopta, međusobno udaljenih 1 – 1,5 metar tako da njihov položaj predstavlja tri stranice navedenoga vježbališta. Učenici se nalaze u postavi kolone na „četvrtoj stranici”. Zadatak je hodati preko švedske klupe s rukama u odručenju, trčati do obruča, sunožno skakati iz jednoga u drugi obruč, trčati do i između uzdužno postavljenih lopta te trčati do švedske klupe zadržavajući cijelo vrijeme postavu kolone.

5. „SPAS JE NA ŠVEDSKOJ KLUPI” Na određenoj udaljenosti od zida (oko 3 metra), na kraćim stranicama vježbališta, postavljene su dvije švedske klupe. Učenici su podijeljeni u dvije skupine i zasebno provode igru na svome dijelu vježbališta. Za svaku skupinu određen je učenik koji predstavlja „prvoga lovca”. Igra započinje na dogovoreni znak – „lovci” love učenike iz svoje skupine (na svome dijelu vježbališta), a učenici koje oni love, naskakivanjem na švedsku klupu također u određenom prostoru, „spašavaju” se od „lovca”. Učenik kojega „lovac” uhvatiti, mijenja s njim ulogu.

44

PRIPREMNI DIO SATA – PRIMJERI 1. SKLOP PRIPREMNIH VJEŽBI PRIPREMNE VJEŽBE BEZ POMAGALA 1. Pokreti glavom naprijed – natrag – lijevo – desno: Stav spetni, ruke u priručenju, dlanovima na struku. Izvodi se spuštanje glave naprijed u pretklon, natrag u zaklon, a zatim u lijevu pa u desnu stranu.

2. Zaručenje podlakticama: Stav spetni, ruke su u uzručenju. Izvodi se istovremeno zabacivanje obiju podlaktica u zaručenje kroz predručenje i priručenje te vraćanje u uzručenje.

3. Kruženje rukama naprijed – natrag: Stav spetni, ruke su priručene. Izvodi se kruženje objema rukama istovremeno prema natrag, a zatim i prema naprijed.

45

4. „Pogled za rukom” i zasuk tijelom u lijevu i desnu stranu: Stav raskoračni, ruke u predručenju. Istovremeno se izvodi zamah rukama u jednu stranu (prema zaručenju) i zasuk tijelom u stranu zaručenih ruku. Ista se vježba zatim izvodi i u drugu stranu.

5. Otkloni trupom u lijevu i desnu stranu u pretklonu raznožnom: Stav raznožni, dlanovi ukrižani na zatiljku. Izvode se otkloni trupom u pretklonu u lijevu i desnu stranu pokušavajući laktom dotaknuti raznoimeno koljeno. Ista se vježba izvodi i u drugu stranu.

6. Jednonožni čučanj: Stav raskoračni, jednonožni čučanj, odnožena je noga opružena, dlanovi se nalaze na tlu kraj stopala zgrčene noge. Izvode se zibanja tijelom gore – dolje pokušavajuću bedro odnožene opružene noge spuštati što bliže tlu. Ista se vježba izvodi i na drugoj nozi.

46

7. Kruženje stopalima unutra – van: Stav sjedeći, oslonac je na dlanovima u zaručenju, noge opružene prednožene. Izvodi se kruženje obama stopalima istovremeno prema „unutra”, a zatim prema „van”.

8. „Duboki čučanj”: Raskoračni stav, ruke u priručenju, dlanovi na struku. Izvodi se duboki čučanj na cijelom stopalu i vraćanje u početni položaj.

47

2. SKLOP PRIPREMNIH VJEŽBI PRIPREMNE VJEŽBE BEZ POMAGALA 1. Kruženje glavom ukrug: Stav spetni, ruke u priručenju, dlanovi na struku. Izvodi se kruženje glavom u jednu, a nakon toga i u drugu stranu.

2. Dvostruko zaručenje: Stav spetni, jedna ruka u priručenju, a druga ruka u uzručenju. Uzručenom i priručenom rukom izvode se dva zamaha u zaručenje da bi se nakon toga promijenio položaj ruku i izvela ista vježba.

3. Jednonožni pretklon trupom: Stav spetni, ruke u uzručenju. Izvodi se istovremeno podizanje jedne opružene noge u prednoženje i spuštanje trupa u pretklon tako da se dlanovima pokušava dotaknuti stopalo prednožene noge. Vraća se u početni položaj te se ista vježba izvodi i drugom nogom.

48

4. Podizanje koljena na prsni koš i zadržavanje uz pomoć ruku: Stav spetni, ruke u priručenju. Izvodi se istovremeno podizanje koljena jedne noge (pogrčene) prema prsnom košu i hvatanje koljena dlanovima. Najviši položaj koljena kraj prsnoga koša zadržava se nekoliko sekunda (3 – 5) te se noga vraća u početni položaj. Ista se vježba izvodi drugom nogom.

5. Trbušnjaci „bombice”: Stav ležeći na leđima, ruke su u uzručenju. Izvodi se istovremeno podizanje gornjega dijela tijela i privlačenje pogrčenih nogu do sijeda. Vraća se u početni položaj.

6. Podizanje ruke u zaručenje: Stav ležeći na trbuhu, ruke u uzručenju. Izvodi se podizanje desne ruke u zaručenje, vraćanje u početni položaj te ista vježba drugom rukom.

7. Sunožni skok iz čučnja: Stav čučeći, ruke su u zaručenju. Istovremeno se izvodi zamah rukama prema uzručenju i sunožni skok uvis opruženih nogu. Doskok iz skoka je u polučučanj, da bi se kretanje tijela nastavilo prema tlu odnosno do položaja čučnja s rukama u zaručenju.

49

3. SKLOP PRIPREMNIH VJEŽBI PRIPREMNE VJEŽBE BEZ POMAGALA 1. Kruženje šakama u priručenju: Stav spetni, ruke u priručenju. Izvodi se kruženje objema šakama prema unutra, a zatim prema van.

2. Istezanje jedne ruke u predručenju uz pomoć druge ruke: Stav spetni, jedna ruka predručena, dlanom druge ruke drži se lakat predručene ruke. Izvodi se istezanje mišića predručene ruke tako da se ona povlači u raznoimenu stranu uz pomoć druge ruke. Ista se vježba izvodi i drugom rukom.

3. Uzručenje – priručenje u pretklonu raznožnom: Stav pretklona raznožnoga s rukama u uzručenju. Izvode se gibanja rukama iz uzručenja kroz odručenje do priručenja, zadržavajući cijelo vrijeme pretklon trupom.

50

4. Kruženje trupom: Stav raznožni, ruke u priručenju, dlanovi na struku. Izvodi se kruženje trupom: otklon trupom u jednu stranu, preklon tijelom u stavu raznožnom, otklon tijelom u drugu stranu, stav uspravni raznožni. Isto se ponavlja i u drugu stranu.

5. Podizanje nogu do uznosa i natrag: Stav ležeći na leđima, noge su opružene, ruke u odručenju. Izvodi se podizanje opruženih nogu do uznosa i vraćanje u početni položaj.

6. „Srednji most”: Stav sjedeći, noge su pogrčene (pod pravim kutom) u prednoženju, oslonac je na dlanovima u zaručenju. Izvodi se podizanje stražnjice i prsnoga koša što više prema gore („srednji most”). Položaj „srednjeg mosta” zadržava se nekoliko sekunda (3 – 5) te se vraća u početni položaj.

51

7. Podizanje ruku i nogu iz ležećeg položaja: Stav ležeći na trbuhu, ruke u uzručenju. Izvodi se naizmjenično podizanje opruženih ruku i nogu te vraćanje u početni položaj.

8. Hodanje oko svog mjesta na prednjem dijelu stopala i na petama: Stav spetni, ruke u priručenju. Izvodi se podizanje na prednji dio stopala i hodanje ukrug oko svoga „radnog mjesta”. Kada se prohoda krug na prednjem dijelu stopala, spušta se na pete i nastavlja kretanje ukrug.

52

4. SKLOP PRIPREMNIH VJEŽBI PRIPREMNE VJEŽBE S LOPTICOM MALIH DIMENZIJA 1. Prebacivanje loptice iz jedne ruke u drugu: Stav spetni, ruke u odručenju. Izvodi se prebacivanje loptice iz jedne ruke u drugu kroz predručenje.

2. Iz odručenja do uzručenja: Stav spetni, ruke u odručenju, loptica se nalazi u desnoj ruci. Izvodi se podizanje ruku do uzručenja, prebacivanje loptice u lijevu ruku i vraćanje ruku u odručenje.

3. Pretklon – zaklon s rukama u uzručenju: Stav raznožni, ruke u uzručenju i drže lopticu. Izvode se pretklon trupom, vraćanje u početni položaj te zaklon trupom i vraćanje u početni položaj.

53

4. Zasuci trupom u lijevi desnu stranu s rukama u predručenju: Stav spetni, ruke u predručenju, drže lopticu. Izvodi se nasuprotni zasuk trupom i rukama naizmjenično u jednu pa u drugu stranu.

5. Spuštanje loptice po opruženoj nozi do tla: Stav raznožni, ruke u priručenju. Loptica se dlanovima kotrlja niz nogu od zgloba kuka do tla i natrag, a zatim i na drugu nogu.

6. Podizanje opruženih nogu s lopticom između stopala: Stav ležeći na leđima, ruke u uzručenju, noge opružene, između stopala se nalazi loptica. Izvodi se podizanje opruženih nogu do uznosa te vraćanje u početni položaj, zadržavajući lopticu cijelo vrijeme između stopala.

54

7. Prebacivanje loptice iz ruke u ruku ispod noge s poskokom: Stav spetni, ruke u priručenju, u jednoj je ruci loptica. Istovremeno se izvodi poskok, podizanje jedne (opružene) noge u prednoženje i prebacivanje loptice iz jedne u drugu ruku ispod prednožene noge. Vraća se u početni položaj te se ista vježba ponavlja i drugom nogom.

8. Skok uvis s izbacivanjem loptice u vis: Stav spetni, ruke u priručenju. Izvodi se počučanj te (istovremeno) skok uvis i izbacivanje loptice u vis. Doskače se u polučučanj s rukama u uzručenju koje hvataju lopticu.

55

ZAVRŠNI DIO SATA – PRIMJERI 1. RITAM I SLUH Učenici su u sjedećem položaju u slobodnoj postavi i slušaju ritam koji učiteljica/učitelj daje rukama ili udaraljkom. Nakon odslušanoga ritma učenici imaju zadatak odslušani ritam reproducirati pljeskanjem.

2. ŽMIREĆKI STAVI LOPTICU U KRUG Učenici su podijeljeni u nekoliko skupina i svrstani u postave kolona. Svaki učenik ima lopticu malih dimenzija u rukama. Ispred svake kolone na udaljenosti 5 – 7 metara nalazi se obruč promjera 1 metar. Prvi učenik u koloni ima povezane oči. Zadatak je na dogovoreni znak othodati što bliže obruču i u njega staviti lopticu. Svaka loptica koja se nađe u obruču na kraju igre donosi po jedan bod, a pobjednik je ona ekipa koja je osvojila najveći broj bodova (uspjela je staviti najveći broj loptica u obruč).

3. KOD KOGA JE LOPTA? Jedan učenik, koji posjeduje loptu, stoji leđima okrenut ostalim učenicima koji se nalaze na udaljenosti 2 – 5 metara od njega. Na dogovoreni znak učenik baca loptu preko svoje glave u smjeru učenika koji se nalaze iza njega. Jedan učenik treba uhvatiti loptu i sakriti ju, držeći ju iza leđa objema rukama, a svi ostali učenici oponašaju držanje lopte iza leđa. Na sljedeći znak, učenik koji je bacao loptu okreće se prema ostalim učenicima i pokušava pogoditi kod koga je lopta. Ako u tome uspije, mijenja mjesto s učenikom koji je uhvatio loptu, a ako ne pogodi, nastavlja bacati i pogađati kod koga je lopta sve dok ne pogodi.

4. NOĆ – DAN – DISKO PLES – KUĆA – KAZALIŠTE Učenici se nalaze u slobodnoj postavi ispred učiteljice/učitelja. Zadatak je da na riječ „NOĆ” budu u položaju čučnja, na riječ „DAN” u uspravnom položaju, na riječi „DISKO PLES” izvode zasuke tijelom vrteći gornji i donji dio tijela u suprotne strane, na riječ „KUĆA” trebaju spajanjem dlanova iznad glave oponašati krov kuće, a na riječ „KAZALIŠTE” izvoditi pljesak dlanovima. Učiteljica/učitelj učenike pokušava zbuniti tako da povremeno izvršava nepravilnu radnju na izrečenu riječ. Učenici koji se nađu u nepravilnom položaju ili radnji nakon izrečene riječi, napuštaju igru. Pobjednik je onaj učenik koji posljednji ostane u igri.

4. POGODI AKO MOŽEŠ! Učenici su podijeljeni u više kolona. Ispred svake kolone na udaljenosti od 10 m, pomoću malih tuljaca, postave se golovi širine 80 – 100 cm. Zadatak je pogoditi loptom gol udarcem unutarnjom stranom stopala iz mjesta. Svaki učenik iz kolone izvodi jedan udarac na gol, a pobjeđuje kolona koja ostvari najviše pogodaka.

56

PRIMJER PRIPREME ZA SAT TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE Škola:

Učiteljica/učitelj:

Redni broj sata:

Nadnevak:

Razred: 4. Odjel:

Mjesto rada: dvorana

NASTAVNE TEME: Vaga zanoženjem na tlu Dodavanje i hvatanje lopte iz „košarice” u odbojkaškom stavu (O) Vođenje lopte s promjenom smjera kretanja (K)*

STRUKTURA I TRAJANJE

1. Uvodni dio sata: Hvatanje „četveronožnim” hodanjem

4 min

2. Pripremni dio sata: Pripremne vježbe bez pomagala

7 min

3. Glavni „A” dio sata: Vaga zanoženjem na tlu Dodavanje i hvatanje lopte iz „košarice” u odbojkaškom stavu (O) Vođenje lopte s promjenom smjera kretanja (K)* 20 min Glavni „B” dio sata: Dječja košarka

10 min

4. Završni dio sata: „Kod koga je lopta?”

4 min

CILJ: usavršavanje motoričkih znanja vage na tlu, elemenata odbojkaške i košarkaške igre s naglaskom na razvoj snage, koordinacije, ravnoteže.

METODE RADA: usmeno izlaganje, demonstracija, sintetička metoda učenja

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: odbojkaške i košarkaške lopte

TIP SATA: ponavljanje

METODIČKI ORGANIZACIJSKI NAČINI VJEŽBANJA: izmjenični

57

UVODNI DIO SATA: Hvatanje „četveronožnim” hodanjem Učenici se nalaze u stavu pretklona raznožnoga s dlanovima na tlu u slobodnoj postavi po vježbalištu. Jedan učenik, kojeg odabere učiteljica/učitelj, ima zadatak „četveronožnim hodanjem” hvatati ostale učenike koji se također gibaju četveronožno. Prvi učenik kojega hvatač uhvati, preuzima ulogu hvatača. Igra se nastavlja, a hvatači izmjenjuju.

PRIPREMNI DIO SATA: Pripremne vježbe bez pomagala 1. Pokreti glavom naprijed – natrag – lijevo – desno: Stav spetni, ruke u priručenju, dlanovima na struku. Izvodi se spuštanje glave naprijed u pretklon, natrag u zaklon, a zatim u lijevu pa u desnu stranu.

2. Zaručenje podlakticama: Stav spetni, ruke su u uzručenju. Izvodi se istovremeno zabacivanje obiju podlaktica u zaručenje i vraćanje u uzručenje.

58

3. Kruženje rukama naprijed – natrag: Stav spetni, ruke su priručene. Izvodi se kruženje objema rukama istovremeno prema natrag, a zatim i prema naprijed.

4. „Pogled za rukom” i zasuk tijelom u lijevu i desnu stranu: Stav raskoračni, ruke u predručenju. Istovremeno se izvodi zamah rukama u jednu stranu (prema zaručenju) i zasuk tijelom u stranu zaručenih ruku. Ista se vježba zatim izvodi i u drugu stranu.

5. Otkloni trupom u lijevu i desnu stranu u pretklonu raznožnom: Stav raznožni, dlanovi ukrižani na zatiljku. Izvode se otkloni trupom u pretklonu u lijevu i desnu stranu, pokušavajući laktom dotaknuti raznoimeno koljeno. Ista se vježba izvodi i u drugu stranu.

59

6. Jednonožni čučanj: Stav raskoračni, jednonožni čučanj, odnožena je noga opružena, dlanovi se nalaze na tlu kraj stopala zgrčene noge. Izvode se zibanja tijelom gore – dolje, pokušavajuću bedro odnožene opružene noge spuštati što bliže tlu. Ista se vježba izvodi i na drugoj nozi.

7. Kruženje stopalima unutra – van: Stav sjedeći, oslonac je na dlanovima u zaručenju, noge opružene prednožene. Izvodi se kruženje obama stopalima istovremeno prema „unutra”, a zatim prema „van”.

8. „Duboki čučanj”: Raskoračni stav, ruke u priručenju, dlanovi na struku. Izvodi se duboki čučanj na cijelom stopalu i vraćanje u početni položaj.

60

GLAVNI „A” DIO SATA: Vaga zanoženjem na tlu Opis: Učenici se nalaze u dvojkama. Na dogovoreni znak učiteljice/učitelja učenici izvode zadatak držeći se rukama za ramena partnera: pretklon tijelom i zanoženje jednom nogom. Zanoženje zadržavaju nekoliko sekunda te se vraćaju u početni položaj tako da prvo podižu trup, a zatim spuštaju nogu. Isto ponavljaju drugom nogom.

Dodavanje i hvatanje lopte iz „košarice” u odbojkaškom stavu (O) Opis: Učenici u dvojkama izvode dodavanje i hvatanje lopte iz košarice u odbojkaškom stavu. Odbojkaški se stav zauzima paralelnim postavljanjem stopala u širini ramena, jednom nogom isturenom za pola stopala ispred druge. Ruke su uzručene i pod kutom od 90° savijene u laktovima koji se nalaze u visini očiju. Šake su usmjerene unatrag iznad glave dlanovima okrenutim prema gore. Prsti su opušteni, palčevi su okrenuti jedan drugom tako da zajedno s kažiprstima čine oblik „trokuta”. Svi prsti zajedno nalikuju na košaricu u koju može stati odbojkaška lopta. Glava je u malom zaklonu, a noge su u polučučnju. Lopta se u tom položaju hvata i iz toga položaja dodaje. Prilikom dodavanja ruke i noge se iz početnoga položaja istovremeno opružaju u smjeru dodavanja, zbog čega učenik gibanje završava na prednjem dijelu stopala, podignutih peta od tla, potpuno opruženoga tijela i ispruženim rukama u smjeru odigrane lopte. Dakle, dodavanje odbojkaške lopte započinje odrivom iz stopala, koje se prenosi preko nogu, trupa i ruku sve do jagodica prstiju koje izbacuju (dodaju) loptu.

61

Vođenje lopte s promjenom smjera kretanja (K)* Opis: Učenici se nalaze u koloni. Ispred učenika su u nizu poredani stalci međusobno udaljeni 2 – 3 metra. Vođenje lopte s promjenom smjera kretanja započinje dolaskom do prvoga stalka koji se zaobilazi s desne strane, drugi s lijeve strane, treći s desne i slijedom dalje. Pri promjeni smjera kretanja udesno, učenik loptu vodi lijevom rukom, izvede iskorak desnom nogom i težinu tijela prenese na nju, a loptu potiskuje s vanjske lijeve strane u smjeru promjene smjera kretanja. Nakon toga isti zadatak izvodi kod promjene smjera kretanja ulijevo suprotnom rukom i nogom. Tijelo se za vrijeme vođenja nalazi u malom pretklonu, a u trenutku promjene smjera kretanja spušta se u još niži položaj. Za vrijeme izvođenja ovog zadatka poželjno je da učenici ne gledaju u loptu, već u smjeru kretanja. Nakon izvršenoga zadatka učenik odlazi na začelje kolone.

GLAVNI „B” DIO SATA: „Dječja košarka” Opis: Učenici su podijeljeni u dvije ekipe pod jednim košem. Svaka ekipa međusobnim dodavanjem, vođenjem i hvatanjem lopte pokušava iznaći mogućnost da loptu ubaci u koš pri čemu ih protivnička ekipa ometa u tom naumu. Ekipa koja je uspjela postići koš, dobiva jedan bod i dobiva pravo da ponovo započne igrom. Igru ekipa započinje ispod košarkaške table dodavanjem lopte suigraču. Pobjednik je ekipa koja je postigla više koševa. ZAVRŠNI DIO SATA: „Kod koga je lopta?” Jedan učenik, koji posjeduje loptu, stoji leđima okrenut ostalim učenicima koji se nalaze na udaljenosti 2 – 5 metara od njega. Na dogovoreni znak učenik baca loptu preko svoje glave u smjeru učenika koji se nalaze iza njega. Jedan učenik treba uhvatiti loptu i sakriti ju, držeći ju iza leđa objema rukama, a svi ostali učenici oponašaju držanje lopte iza leđa. Na sljedeći znak, učenik koji je bacao loptu okreće se prema ostalim učenicima i pokušava pogoditi kod koga je lopta. Ako u tome uspije, mijenja mjesto s učenikom koji je uhvatio loptu, a ako ne pogodi, nastavlja bacati i pogađati kod koga je lopta sve dok ne pogodi.

62

PLAN VJEŽBALIŠTA:

ZAPAŽANJA:

Učiteljica/učitelj: .............................................

63

PRIMJER PRIPREME ZA SAT TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE Škola:

Učiteljica/učitelj:

Redni broj sata:

Nadnevak:

Razred: 4. Odjel:

Mjesto rada: dvorana

NASTAVNE TEME: Galop naprijed i strance. Penjanje po mornarskim ljestvama. Povezivanje koluta naprijed i natrag na različite načine

STRUKTURA I TRAJANJE

1. Uvodni dio sata: „Borba pjetlova”

5 min

2. Pripremni dio sata: Pripremne vježbe s lopticom

8 min

3. Glavni „A” dio sata: Galop naprijed i strance. Penjanje po mornarskim ljestvama. Povezivanje koluta naprijed i natrag na različite načine. 18 min Glavni „B” dio sata: Mini rukomet

9 min

4. Završni dio sata: „Noć – Dan – Disko ples – Kuća – Kazalište”

5 min

CILJ: usavršavanje motoričkih znanja u galopu naprijed i strance, penjanju i kolutanju s naglaskom na snagu ruku i nogu te usklađenost i ljepotu pokreta.

64

METODE RADA: usmeno izlaganje, demonstracija, sintetička metoda učenja

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: loptice, strunjače, mornarske ljestve, odskočne daske, rukometne lopte

TIP SATA: ponavljanje

METODIČKI ORGANIZACIJSKI NAČINI VJEŽBANJA: izmjenični

UVODNI DIO SATA: „Borba pjetlova” Učenici se nalaze slobodno raspoređeni po vježbalištu u stavu jednonožnom, druga noga je pogrčena, potkoljenica je u zanoženju. Zadatak je, skakućući na jednoj nozi, doći do ostalih učenika i laganim sudaranjem s njima, u predijelu nadlaktice, narušiti im ravnotežu tako da se nađu obama stopalima na tlu. Učenik koji obama stopalima dotakne tlo, izlazi iz te igre. Pobjednik je učenik koji posljednji ostane na jednoj nozi.

PRIPREMNI DIO SATA: Pripremne vježbe s lopticom 1. Prebacivanje loptice iz jedne ruke u drugu: Stav spetni, ruke u odručenju. Izvodi se prebacivanje loptice iz jedne ruke u drugu kroz predručenje.

2. Iz odručenja do uzručenja: Stav spetni, ruke u odručenju, loptica se nalazi u desnoj ruci. Izvodi se podizanje ruku do uzručenja, prebacivanje loptice u lijevu ruku i vraćanje u odručenje.

65

3. Pretklon – zaklon s rukama u uzručenju: Stav raznožni, ruke u uzručenju i drže lopticu. Izvode se pretklon trupom, vraćanje u početni položaj te zaklon trupom i vraćanje u početni položaj.

4. Zasuci trupom u lijevi desnu stranu s rukama u predručenju: Stav spetni, ruke u predručenju, drže lopticu. Izvodi se nasuprotni zasuk trupom i rukama naizmjenično u jednu pa u drugu stranu.

5. Spuštanje loptice po opruženoj nozi do tla: Stav raznožni, ruke u priručenju. Loptica se dlanovima kotrlja niz nogu od zgloba kuka do tla i natrag, a zatim i na drugu nogu.

66

6. Podizanje opruženih nogu s lopticom između stopala: Stav ležeći na leđima, ruke u uzručenju, noge opružene, između stopala nalazi se loptica. Izvodi se podizanje opruženih nogu do uznosa te vraćanje u početni položaj, zadržavajući lopticu cijelo vrijeme između stopala.

7. Prebacivanje loptice iz ruke u ruku ispod noge s poskokom: Stav spetni, ruke u priručenju, u jednoj je ruci loptica. Istovremeno se izvodi poskok, podizanje jedne (opružene) noge u prednoženje i prebacivanje loptice iz jedne u drugu ruku ispod prednožene noge. Vraća se u početni položaj te se ista vježba ponavlja i drugom nogom.

8. Skok uvis s izbacivanjem loptice u vis: Stav spetni, ruke u uzručenju. Izvodi se počučanj te (istovremeno) skok uvis i izbacivanje loptice u vis. Doskače se u polučučanj, ruke su u uzručenju i hvataju lopticu.

67

GLAVNI „A” DIO SATA: Galop naprijed i strance Opis: Jedna skupina učenika nalazi se u slobodnoj postavi na jednoj trećini vježbališta. Galop strance izvodi se iz bočnoga položaja prema smjeru kretanja. Gibanje započinje jedna noga otkorakom (bočno desnom nogom) uz trenutačni prijenos težine tijela i izvođenje malog poskoka na njoj te doskokom na dokoračnu nogu (lijevu nogu) nakon što se primakla otkoračnoj u smjeru kretanja. Dakle, učenik povezano na prednjem dijelu stopala obje noge izvodi strance korak – dokorak. Galop naprijed izvodi se u istom ritmu kao galop strance. Započinje se izvoditi pretkorakom jedne noge (desna noga) pruženo naprijed i prijenosom težine na nju, poskokom na istoj, a doskokom na stražnju nogu (lijeva noga) nakon što se primakla prednjoj u smjeru kretanja. Dakle, učenik povezano na prednjem dijelu stopala obje noge izvodi naprijed, pretkorak – dokorak.

Penjanje po mornarskim ljestvama Opis: Učenici se nalaze u dvjema kolonama ispred mornarskih ljestava. Na dogovoreni znak prvi učenik iz kolone prilazi ljestvama i započinje penjanje koje izvodi nasuprotnim načinom rada rukama i nogama. To podrazumijeva da hvata višu pritku mornarskih ljestava lijevom rukom u trenutku kada se upire o nižu pritku sredinom stopala desne noge i suprotno tomu. Silaženje se izvodi istim nasuprotnim načinom: na niže se pritke izvodi prethvat rukom, a potom oslonac nogom. Nakon izvršenoga zadatka odlazi na začelje kolone. Za vrijeme penjanja jednoga učenika, drugi učenik, koji je u pripremi za penjanje, pridržava mornarske ljestve i smanjuje njihovo ljuljanje.

68

Povezivanje koluta naprijed i natrag na različite načine Opis: Učenici se nalaze u jednoj koloni. Na dogovoreni znak prvi učenik prilazi ispred odskočne daske i strunjača koje učiteljica/učitelj postavlja po potrebi na različite načine. Započinje povezano izvođenje koluta naprijed i koluta natrag na zadane načine. Mogući zadatci: 1. Kolut natrag niz kosinu, okret za 180° i povezano kolut naprijed na ravnom. 2. Kolut naprijed na ravnom, okret za 180° i povezano kolut natrag na ravnom. 3. Kolut naprijed na ravnom preko lopte, okret za 180° i kolut natrag na ravnom.

GLAVNI „B” DIO SATA: Mini rukomet (R) Opis:. Učiteljica/učitelj podijeli učenike, ako je moguće, u ekipe koje se sastoje od 4 igrača i vratara. Dimenzije igrališta zbog različitih materijalnih uvjeta u školama ne moraju se poštivati, ali se mora igrati rukometnom loptom smanjenih dimenzija. U nedostatku rukometnih golova isti se mogu ucrtati na zidove dvorane. Igra u redovitoj nastavi tjelesne i zdravstvene kulture traje sukladno odluci učiteljice/učitelja, a pobjednik je ekipa koja postigne više pogodaka.

ZAVRŠNI DIO SATA: Noć – Dan – Disko ples – Kuća – Kazalište Učenici se nalaze u slobodnoj postavi ispred učiteljice/učitelja. Zadatak je da na izgovorenu riječ „NOĆ” budu u položaju čučnja, na riječ „DAN” u uspravnom položaju, na riječ „DISKO PLES” izvode zasuke tijelom vrteći gornji i donji dio tijela u suprotne strane, na riječ „KUĆA” trebaju, spajanjem dlanova iznad glave, oponašati krov kuće, a na riječ „KAZALIŠTE” izvoditi pljesak dlanovima. Učiteljica/učitelj učenike pokušava zabuniti tako da povremeno izvršava nepravilnu radnju na izrečenu riječ. Učenici koji se nađu u nepravilnom položaju ili radnji, nakon izrečene riječi napuštaju igru. Pobjednik je onaj učenik koji posljednji ostane u igri.

69

PLAN VJEŽBALIŠTA:

ZAPAŽANJA:

Učiteljica/učitelj: .........................................

70

PRIMJER PRIPREME ZA SAT TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE Škola:

Učiteljica/učitelj:

Redni broj sata:

Nadnevak:

Razred: 4. Odjel:

Mjesto rada: igralište

NASTAVNE TEME: Brzo trčanje na 50 m iz poluvisokoga starta Bacanje medicinke od 1 kg suručno iz različitih položaja Dodavanje i hvatanje lopte u kretanju (R)

STRUKTURA I TRAJANJE

1. Uvodni dio sata: Trčanje i hodanje u dvojkama sa zadatcima

5 min

2. Pripremni dio sata: Pripremne vježbe bez pomagala

8 min

3. Glavni „A” dio sata: Brzo trčanje na 50 m iz poluvisokoga starta Bacanje medicinke od 1 kg suručno iz različitih položaja Dodavanje i hvatanje lopte u kretanju (R) 18 min Glavni „B” dio sata: „Između dvije vatre”

9 min

4. Završni dio sata: Žmireći, staviti lopticu u obruč

5 min

CILJ: usavršavanje brzoga trčanja, bacanje medicinke te dodavanja i hvatanja lopte u kretanju s naglaskom na eksplozivnu snagu, koordinaciju i preciznost.

METODE RADA: usmeno izlaganje, demonstracija, sintetička metoda učenja

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: stalci, medicinke, rukometne lopte, loptice, obruči

TIP SATA: ponavljanje

METODIČKI ORGANIZACIJSKI NAČINI VJEŽBANJA: paralelno izmjenični

71

UVODNI DIO SATA: Trčanje i hodanje u dvojkama sa zadatcima Učenici se nalaze raspoređeni u dvojke, držeći se za ruke. Na dogovoreni znak započinju trčati i izvoditi zadatke koje zadaje učiteljica/učitelj, oko označenoga prostora. Zadatci mogu biti sljedeći: • skok uvis, licem okrenuti jedno drugom, pljesak dlanovima • trčanje unatrag • bočni dokoraci licem okrenuti jedni dugima držeći se za dlanove • trčanje učenika, koji se nalazi s vanjske/unutarnje strane, oko svoga para koji je zaustavljen na dogovoreni znak. PRIPREMNI DIO SATA Pripremne vježbe bez pomagala 1. Kruženje šakama u priručenju: Stav spetni, ruke u priručenju. Izvodi se kruženje objema šakama prema unutra, a zatim prema van.

2. Istezanje jedne ruke u predručenju uz pomoć druge ruke: Stav spetni, jedna ruka predručena, dlanom druge ruke drži se lakat predručene ruke. Izvodi se istezanje mišića predručene ruke tako da se ona povlači u raznoimenu stranu uz pomoć druge ruke. Ista se vježba izvodi i drugom rukom.

72

3. Uzručenje – priručenje u pretklonu raznožnom: Stav pretklona raznožnoga s rukama u uzručenju. Izvode se gibanja rukama iz uzručenja kroz odručenje do priručenja, zadržavajući cijelo vrijeme pretklon trupom.

4. Kruženje trupom: Stav raznožni, ruke u priručenju, dlanovi na struku. Izvodi se kruženje trupom: otklon trupom u jednu stranu, pretklon tijelom u stavu raznožnom, otklon tijelom u drugu stranu, stav uspravni raznožni. Isto se ponavlja i u drugu stranu.

5. Podizanje nogu do uznosa i natrag: Stav ležeći na leđima, noge su opružene, ruke u odručenju. Izvodi se podizanje opruženih nogu do uznosa i vraćanje u početni položaj.

6. „Srednji most”: Stav sjedeći pogrčenih nogu (pod pravim kutom) u prednoženju, oslonac je na dlanovima u zaručenju. Izvodi se podizanje stražnjice i prsnoga koša što više prema gore („srednji most”). Položaj „srednjeg mosta” zadržava se nekoliko sekunda (3 – 5) te se vraća u početni položaj.

73

7. Podizanje ruku i nogu iz ležećeg položaja: Stav ležeći na trbuhu, ruke u uzručenju. Izvodi se podizanje opruženih ruku i nogu do zaručenja/zanoženja i vraćanje u početni položaj.

8. Hodanje oko svog „mjesta” na prednjem dijelu stopala i na petama: Stav spetni, ruke u priručenju. Izvodi se podizanje na prednji dio stopala i hodanje ukrug oko svoga „radnog mjesta”. Kada se prohoda krug na prednjem dijelu stopala, spušta se na pete i nastavlja kretanje ukrug.

GLAVNI „A” DIO SATA: Brzo trčanje na 50 m iz poluvisokoga starta Opis: Učenici su raspoređeni u dvije kolone. Prvi iz kolone postavljaju se u pripremni položaj ispred startne crte, samostalno zauzimaju položaj poluvisokoga starta te brzo pretrčavaju zadanu dužinu. Poluvisoki start je vrlo sličan visokom startu, a razlikuju se po tome što u poluvisokom startu učenik zauzima niži položaj uz veći nagib trupom prema naprijed.

50 m

74

Bacanje medicinke od 1 kg suručno iz različitih položaja Opis: Učenici se nalaze u dvojkama u dvjema dovoljno udaljenim nasuprotnim vrstama. Učenici suručno izbacuju medicinku svojim suvježbačima. Medicinka se drži raširenim prstima pri čemu su prsti uvijek postavljeni djelomično sa stražnje strane medicinke suprotno smjeru izbačaja. Mogući zadatci: 1. Bacanje medicinke iz raskoračnog stava s prsiju prema naprijed. 2. Bacanje medicinke iz raskoračnoga stava preko glave unazad. 3. Bacanje medicinke iz sjedećega stava prema naprijed i prema natrag.

Dodavanje i hvatanje lopte u kretanju (R) Opis: Učenici u dvojkama dodaju i hvataju loptu u kretanju po dužini vježbališta. U trenutku dodavanja učenik koji hvata ispruža obje ruke ususret upućenoj lopti, a u trenutku hvatanja amortizacijom ju privlači tijelu. Tijekom privlačenja, ovisno o tome je li učenik ljevak ili dešnjak, lopta se dovodi u lijevo, odnosno desno zaručenje. Nakon toga lopta se najkraćim putem dovodi iza tijela najmanje do visine ramena pa iz tog položaja slijedi dodavanje lopte prema suigraču.

75

GLAVNI „B” DIO SATA: „Između četiri vatre” Opis: Učenici su podijeljeni u dvije skupine (ekipe). Posebno označeno igralište (npr.16 x 8 m) sastoji se od dvaju djelova tako da svaka ekipa ima svoje „polje”. Tri učenika iz svake skupine postave se na vanjske strane „polja” protivničkih igrača te zajedno sa suigračima iz svoga „polja” gađaju loptom učenike druge ekipe. Vanjski igrači i igrači „polja” međusobno se dodaju i gađaju loptom kada im se ukaže prigoda. Igra traje deset minuta. Pobjednik je ekipa koja ima više pogodaka.

ZAVRŠNI DIO SATA: Žmireći, staviti lopticu u obruč Učenici su podijeljeni u nekoliko skupina i svrstani u postave kolona. Svaki učenik ima lopticu malih dimenzija u rukama. Ispred svake kolone na udaljenosti 5 – 7 metara nalazi se obruč promjera 1 metar. Prvi učenik u koloni ima povezane oči. Zadatak je, na dogovoreni znak, othodati što bliže obruču i u njega staviti lopticu. Svaka loptica koja se nađe u obruču na kraju igre predstavlja po jedan bod, a pobjednik je ona ekipa koja je osvojila najveći broj bodova (uspjela je staviti najveći broj loptica u obruč).

76

PLAN VJEŽBALIŠTA:

ZAPAŽANJA:

Učiteljica/učitelj: .............................................

77

PRIMJER PRIPREME ZA SAT TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE Škola:

Učiteljica/učitelj:

Redni broj sata:

Nadnevak:

Razred: 4. Odjel: Mjesto rada: dvorana

NASTAVNE TEME: Vođenje lopte sredinom hrpta stopala (N) Udarac na vrata sredinom hrpta stopala (N) Vođenje lopte s promjenom pravca kretanja (K) Ubacivanje lopte u koš jednom rukom odozgora nakon vođenja – košarkaški dvokorak (K) STRUKTURA I TRAJANJE

1. Uvodni dio sata: Trčanje, hodanje i skakanje između i preko različitih prepreka 5 min

2. Pripremni dio sata: Pripremne vježbe bez pomagala

3. Glavni „A” dio sata: Vođenje lopte sredinom hrpta stopala (N) Udarac na vrata sredinom hrpta stopala (N) Vođenje lopte s promjenom pravca kretanja (K) Ubacivanje lopte u koš jednom rukom odozgora nakon vođenja – košarkaški dvokorak (K) Glavni „B” dio sata: Dječja košarka

4. Završni dio sata: „Uski put”

8 min

18 min 9 min

5 min

CILJ: usavršavanje osnovnih motoričkih znanja iz nogometa i košarke s naglaskom na razvoj agilnosti i preciznosti.

78

METODE RADA: usmeno izlaganje, demonstracija, sintetička metoda učenja

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: niske prepreke, nogometne i košarkaške lopte, švedska klupa i obruči

TIP SATA: ponavljanje

METODIČKI ORGANIZACIJSKI NAČINI VJEŽBANJA: paralelno izmjenični, paralelno odjeljenski

UVODNI DIO SATA: Trčanje, hodanje i skakanje između i preko različitih prepreka Po vježbalištu su postavljene švedska klupa, niz „cik – cak“ postavljenih obruča na tlu i niz 4 – 5 lopti, međusobno udaljenih 1 – 1,5 metar, tako da njihov položaj predstavlja tri stranice navedenoga vježbališta. Učenici se nalaze u postavi kolone na „četvrtoj stranici“. Zadatak je hodati preko švedske klupe, ruke su u odručenju, trčati do obruča, sunožno skakati iz jednoga u drugi obruč, trčati do i između uzdužno postavljenih lopti te trčati do švedske klupe zadržavajući cijelo vrijeme postavu kolone. PRIPREMNI DIO SATA: Pripremne vježbe bez pomagala 1. Kruženje glavom ukrug: Stav spetni, ruke u priručenju, dlanovi na struku. Izvodi se kruženje glavom u jednu, a nakon toga i u drugu stranu.

2. Dvostruko zaručenje: Stav spetni, jedna ruka u priručenju, a druga ruka u uzručenju. Uzručenom i priručenom rukom izvode se dva zamaha u zaručenje da bi se nakon toga promijenio položaj ruku i izvela ista vježba.

79

3. Jednonožni pretklon trupom: Stav spetni, ruke u uzručenju. Izvodi se istovremeno podizanje jedne opružene noge u prednoženje i spuštanje trupa u pretklon tako da se dlanovima pokušava dotaknuti stopalo prednožene noge. Vraća se u početni položaj te se ista vježba izvodi i drugom nogom.

4. Podizanje koljena na prsni koš i zadržavanje uz pomoć ruku: Stav spetni, ruke u priručenju. Izvodi se istovremeno podizanje koljena jedne noge (pogrčene) prema prsnom košu i hvatanje koljena dlanovima. Najviši položaj koljena kraj prsnoga koša zadržava se nekoliko sekunda (3 – 5) te se noga vraća u početni položaj. Ista se vježba izvodi drugom nogom.

5. Trbušnjaci „bombice”: Stav ležeći na leđima, ruke su u uzručenju. Izvodi se istovremeno podizanje gornjega dijela tijela i privlačenje pogrčenih nogu do sjeda. Vraća se u početni položaj.

80

6. Podizanje ruke u zaručenje: Stav ležeći na trbuhu, ruke u uzručenju. Izvodi se podizanje desne ruke u zaručenje, vraćanje u početni položaj te ista vježba drugom rukom.

7. Sunožni skok iz čučnja: Stav čučeći, ruke su u zaručenju. Istovremeno se izvodi zamah rukama prema uzručenju i sunožni skok uvis opruženih nogu. Doskok iz skoka je u polučučanj, da bi se kretanje tijela nastavilo prema tlu odnosno do položaja čučnja s rukama u zaručenju.

GLAVNI „A” DIO SATA: Vođenje lopte sredinom hrpta stopala (N) Opis: Učenici su raspoređeni u dvije nasuprotne vrste po dužini vježbališta. Na dogovoreni znak učenici spuste nogometnu loptu na tlo ispred noge kojom će voditi loptu (dešnjaci ispred desne, a ljevaci ispred lijeve). Tada započinju s čeonim kretanjem učestalo vodeći loptu (svaka 2 koraka) sredinom hrpta stopala. Početni mali zamah nogom izvodi se iz zgloba kuka, a osnovni pokret vođenja izvodi se potkoljenicom i dodirom lopte sredinom hrpta stopala. Loptu vodi do suigrača na suprotnoj strani vježbališta, njemu ostavlja loptu i vraća se na svoje mjesto. Suigrač loptu vodi na isti način.

81

Udarac na vrata sredinom hrpta stopala (N) Opis: Učenici se nalaze u dvjema kolonama. Na dogovoreni znak prvi učenik iz kolona postavlja loptu 6 metara ispred vrata (rukometni gol, oznaka na zidu...) od koje se udaljava unazad daljnjih 3 – 5 koraka. Tada zauzima mali polubočni položaj ulijevo (za dešnjaka) u smjeru lopte i vrata. Zaletom prilazi lopti, neposredno prije udarca izvodi posljednji korak „pored” lopte, staje na oslonačku nogu (lijeva noga kod dešnjaka) i naginje tijelo prema naprijed. Usklađeno izvodi veliki zamah desnom nogom i snažno udara loptu sredinom hrpta stopala. Udarac je pravilno izveden ako hrbat stopala udara sredinu lopte u smjeru udarca, a putanja lopte trebala bi biti niska ili poluvisoka. Nakon izvođenja, učenici odlaze na začelja kolona.

Vođenje lopte s promjenom pravca kretanja (K) Opis: Učenici se nalaze u dvjema kolonama. Ispred učenika u nizu su poredani stalci međusobno udaljeni 2 – 3 metra. Vođenje lopte s promjenom smjera kretanja započinje dolaskom do prvoga stalka koji se zaobilazi s desne strane, drugi s lijeve strane, treći s desne i slijedom dalje. Pri promjeni smjera kretanja udesno učenik loptu vodi lijevom rukom, izvede iskorak desnom nogom i težinu tijela prenese na nju, a loptu potiskuje s vanjske lijeve strane u smjeru promjene smjera kretanja. Nakon toga isti zadatak izvodi kod promjene smjera kretanja ulijevo suprotnom rukom i nogom. Tijelo se za vrijeme vođenja nalazi u malom pretklonu, a u trenutku promjene smjera kretanja spušta se u još niži položaj. Za vrijeme izvođenja ovoga zadatka poželjno je da učenici ne gledaju u loptu, već u smjeru kretanja. Nakon izvršenoga zadatka učenik odlazi na začelje kolone.

82

Ubacivanje lopte u koš jednom rukom odozgora nakon vođenja – košarkaški dvokorak (K) Opis: Učenici se nalaze u kolonama ispred košarkaškog koša na udaljenosti oko 6 metara. Prvi učenici vode loptu prema košu desnom rukom s desne strane, u blizini koša izvode desni košarkaški dvokorak (odraz desnom nogom na lijevu te odraz s lijeve u smjeru naprijed i gore prema košu) te ubacuje loptu u koš jednom rukom odozgora. Provedba ove nastavne tema uvjetovana je posjedovanjem koševa s mogućnošću namještanja visine i košarkaške lopte veličine 5. Nakon izvođenja, učenici odlaze na začelje kolone.

GLAVNI „B” DIO SATA: Dječja košarka (K) Opis: Učenici su podjeljeni u dvije ekipe pod jednim košem. Svaka ekipa međusobnim dodavanjem, vođenjem i hvatanjem lopte pokušava iznaći mogućnost da loptu ubaci u koš pri čemu ih protivnička ekipa ometa u tom naumu. Ekipa koja je uspjela postići koš dobiva jedan bod i dobiva pravo da ponovo započne igrom. Igru ekipa započinje ispod košarkaške table dodavanjem lopte suigraču. Pobjednik je ekipa koja je postigla više koševa.

ZAVRŠNI DIO SATA: „Uski put” Na tlu vježbališta nacrtaju se dva – tri puteljka široka 1 metar, a duga 10-tak metara. Učenici su raspoređeni po skupinama u postavi kolona iza svojih puteljaka. Učeniku koji je prvi u koloni, stavlja se povez na oči. Zadatak je prijeći puteljak zavezanih očiju, a da se ne dodirnu crte puteljka. Učenik koji dodirne crtu prestaje se igrati, a pobjednik igre onaj je učenik koji ni jednom nije dotaknuo crtu.

83

PLAN VJEŽBALIŠTA:

ZAPAŽANJA:

Učiteljica/učitelj: .........................................

84

POSEBNE PROGRAMSKE ZADAĆE* 1.

Posebne programske zadaće tjelesne i zdravstvene kulture omogućuju niz daljnjih aktivnosti koje su u funkciji razvoja učenika. Tomu pridonose natjecanja u razrednom odjelu, međurazredna natjecanja i priredbe tjelesne i zdravstvene kulture. Sve ove aktivnosti u svim razredima osnovne škole provodi školski športski klub, dok se općinska, međuopćinska, županijska i državna natjecanja provode na drugim razinama. Školski športski klub odgovoran je za provedbu izvannastavnih aktivnosti koje omogućuju učenicima, bez obzira na stupanj sposobnosti i znanja, uključivanje u skladu s njihovim interesima u pojedine kineziološke aktivnosti. Sadržaj programa, kao i njegov opseg, određuje se prema potrebama i interesima učenika, društvene sredine, materijalnim i kadrovskim mogućnostima, klimatskim uvjetima i sl. Tijekom školovanja treba voditi brigu o zimovanjima, ljetovanjima i aktivnom boravku učenika u prirodi. Učenicima treba omogućiti da nauče voziti koturaljke i bicikl, skijati se, klizati se, igrati stolni tenis, tenis i dr.

2.

U sklopu zakonske obveze učenicima treba osigurati sve potrebne uvjete da tijekom osnovne škole nauče plivati, zbog čega se u godišnji program djelatnosti škole mora uvrstiti program plivanja za odgovarajući razred. Kako je proces učenja plivanja u negativnoj korelaciji s kronološkom dobi, preporučuje se započeti učenje tijekom drugoga ili trećega razreda. Ta zadaća nije vezana za redoviti sat tjelesne i zdravstvene kulture, nego se organizira i provodi kao izvanškolska aktivnost u trajanju od 20 do 30 sati. Ako škola ima mogućnosti, plivanje je moguće nadalje provoditi kao dopunsku, dodatnu ili izbornu nastavu. Ako u mjestu boravka učenika nedostaju prikladni objekti, preporučuje se školama da se poduka neplivača provodi za vrijeme ljetovanja i zimovanja, odnosno organiziranim prijevozom učenika u mjesta gdje za to postoje uvjeti. Za većinu škola najprikladnije je vrijeme poduke plivanja kraj i početak školske godine. Učenici s posebnim potrebama također mogu naučiti plivati. Za učenike oštećena sluha nema ograničenja, ali slušno pomagalo moraju odložiti prije ulaska u bazen. Učenici s motoričkim poremećajima trebaju najčešće pomoć druge osobe pri ulasku i izlasku iz bazena, ali mogu naučiti plivati. Učenici oštećena vida trebaju pomoć druge osobe pri ulasku i izlasku iz bazena, ali mogu naučiti plivati. Zbog izvanrednoga značenja plivanja sa zdravstvenoga, pedagoškoga i socijalnoga gledišta, plivanje se smatra svakodnevnom potrebom suvremenoga čovjeka.

3.

Planiran je rad za učenike s posebnim potrebama. Sadržaji ovoga dijela programa određuju se pojedinačno za svakoga učenika prema njegovu zdravstvenom statusu i vrsti oštećenja. Za ostvarivanje ovoga programa tjelesne i zdravstvene kulture prijeko je potrebna suradnja škola sa svim čimbenicima koji mogu pridonijeti poboljšanju stanja takvih učenika.

* Nastavni plan i program; MZOŠ, Zagreb, 2006.

85

DODATAK ZA UČENIKE S POSEBNIM POTREBAMA Program tjelesne i zdravstvene kulture za učenike s posebnim potrebama izrađuje se pojedinačno sukladno antropološkim obilježjima učenika i uvjetima u kojima se izvodi aktivnost. Kod izradbe programa, učiteljica/učitelj tjelesne i zdravstvene kulture treba dobiti stručnu pomoć ovlaštenoga liječnika školske medicine i stručnoga suradnika defektologa – stručnjaka za tu vrstu teškoća u razvoju te njegovoga terapeuta ako je učenik uključen u rehabilitacijski program.

I. POSEBNOSTI ZA UČENIKE S OŠTEĆENJEM VIDA Za svakoga slijepoga (slabovidnoga) učenika treba imati pojedinačni pristup. Uključuju se u program tjelesne i zdravstvene kulture sukladno svojim mogućnostima uz osiguranje dodatnih specifičnih materijalnih, po potrebi i kadrovskih uvjeta po redovitom, a u nekim aktivnostima i prilagođenom programu. Pri izboru nastavnih tema treba uzeti u obzir ne samo zdravstveni status nego i razinu motoričkih sposobnosti i postignuća, stupanj usvojenosti motoričkih znanja, kao i razvijenost kinestetičkih osjeta i sposobnost snalaženja u prostoru. Kod većega broja učenika potreban je oprez jer učenici, osim slabovidnosti (sljepoće), mogu imati i druge bolesti zbog kojih neke nastavne teme mogu biti kontraindicirane. U radu treba upoznati učenike s pravilnim izvođenjem pripremnih vježbi (položaj tijela, ruku i nogu u prostoru) kako bi što samostalnije sudjelovali u nastavi; obvezatna je demonstracija aktivnosti vođenjem pokreta; u kretanju je potreban „vodič”; potrebno je olakšati uvjete izvođenja nekih aktivnosti – npr. niža greda, niže prepreke i pojačana asistencija od strane učitelja ili učenika-pomagača i sl. Kod usvajanja nastavnih tema iz nastavne cjeline Igre treba prilagoditi metode rada i koristiti se primjerenim sredstvima i pomagalima (npr. zvučnim loptama) te se koristiti glazbom kao poticajem. Suradnja s roditeljima i liječnikom treba biti stalna kako bi se na vrijeme saznalo o mogućim promjenama zdravstvenoga stanja učenika te uskladio program rada s promjenama u zdravstvenom statusu.

II. POSEBNOSTI ZA UČENIKE S OŠTEĆENJEM SLUHA Učenici s oštećenjem sluha uključuju se u redoviti program tjelesne i zdravstvene kulture uz odgovarajuće postupke kao što su: • prije nastave ili športske aktivnosti potrebno je upozoriti učenika o skidanju slušnoga pomagala • biti licem okrenut učeniku za vrijeme davanja uputa ili rukom pokazivati određene znakove • novu i složeniju vježbu zorno pokazati i polako objasniti. Učenici s oštećenjem sluha nemaju motoričkih ograničenja pa se predlaže dodatno motiviranje za bavljenje tjelesnim aktivnostima kako bi se razvijalo samopouzdanje i unaprjeđivale komunikacijske vještine.

86

III. POSEBNOSTI ZA UČENIKE S POREMEĆAJIMA GLASOVNOGOVORNE KOMUNIKACIJE I SPECIFIČNIM TEŠKOĆAMA U UČENJU Program tjelesne i zdravstvene kulture usmjeren je na skladan razvoj antropoloških obilježja učenika te ga je nužno što više prilagoditi mogućnostima pojedinoga učenika. Najčešće su poteškoće ove djece smanjena razina nekih motoričkih sposobnosti (koordinacija, ravnoteža), otežano snalaženje u prostoru te smanjena mogućnost duže koncentracije na određene sadržaje. Zato u nastavnom procesu treba posebno obratiti pozornost na pravilno izvođenje i usvajanje motoričkih zadaća kako bi se moglo pozitivno utjecati na ublažavanje teškoća kod učenika. Taj bi proces trebao obuhvaćati sve dijelove sata, ali posebno u glavnom A dijelu sata korištenjem različitih motoričkih zadataka utjecati na razvoj motoričkih sposobnosti te djelovati na poboljšanje koncentracije i upornosti prigodom izvođenja određenih zadaća. U glavnom B dijelu sata omogućiti i poticati suradnju športskim, momčadskim i štafetnim igrama. U slučaju većih teškoća, nastavu treba maksimalno individualizirati, ne napuštajući želju za što većim uključivanjem učenika u zajedničke aktivnosti.

IV. POSEBNOSTI ZA UČENIKE S TJELESNOM INVALIDNOŠĆU I KRONIČNIM BOLESTIMA A. UČENICI S KRONIČNIM BOLESTIMA Učenici s kroničnim bolestima imaju bolesti trajnije naravi, promijenjive težine (razdoblja poboljšanja i pogoršanja zdravstvenoga stanja) što može uvjetovati potrebe posebnih metodskih postupaka, uvjeta rada te sprava i pomagala. Ponekad će biti nužno uvođenje, odnosno primjena specifičnih odgojno-obrazovanih sadržaja. Populacija učenika s kroničnim bolestima raznovrsna je s obzirom na vrstu i stupanj ograničenja te u odnosu na sadržaje i uvjete ostvarivanja programa tjelesne i zdravstvene kulture. Uz raznovrsnost, promjenjivost zdravstvenog stanja učenika tijekom školske godine (poboljšanja ili pogoršanja zdravlja) i potrebe liječenja u bolnici i/ili kući, zahtijeva se stalno prilagođivanje sadržaja, metoda i sredstava rada. Potrebno je stupiti u vezu s liječnicima u bolnici u kojoj je učenik liječen i prikupiti potrebne podatke za daljnji rad s učenikom nakon povratka u školu. Za izradbu optimalnoga programa za svakoga pojedinog učenika nužno je prikupiti informacije od učenikova liječnika o ograničenjima koje je ta bolest izazvala kako bi se mogla pravilno dozirati razina opterećenja prilikom vježbanja. Treba biti u stalnom kontaktu s roditeljima i upoznati ih s potrebom uključivanja učenika u primjereni program tjelesne i zdravstvene kulture te športskih aktivnosti koje neće ugroziti učenikovo zdravlje. Sigurno će primjereno tjelesno vježbanje pomoći u podizanju njegova samopouzdanja i omogućiti bolju integraciju u razredni kolektiv.

87

B. UČENICI S TJELESNOM INVALIDNOŠĆU Učenici s tjelesnom invalidnošću imaju različite oblike i težinu poremećaja pokreta i položaja tijela. Smanjena/onemogućena funkcija pojedinih dijelova tijela (najčešće ruku, nogu i kralježnice), nepostojanje dijelova tijela (najčešće urođena nerazvijenost pojedinih dijelova ruku ili nogu) te gubitak dijela i/ili cijeloga ekstremiteta zbog nezgode ili bolesti (amputacija oboljelog dijela). Učenici s tjelesnom invalidnošću uključuju se u nastavu tjelesne i zdravstvene kulture najčešće prema individualnim programima primjerenim njihovim specifičnim potrebama i mogućnostima. Program se izrađuje sukladno individualnim mogućnostima učenika, uz konzultaciju s liječnikom specijalistom kod kojega se učenik liječi te terapeutom ako je učenik uključen u rehabilitacijski program. Učenik treba biti uključen zajedno s ostalim učenicima u sve sadržaje koji se mogu prilagoditi njegovim mogućnostima. Posebno je važno naći područje u kojem takav učenik može postići zapaženiji uspjeh jer mu time omogućavamo usvajanje pozitivne slike o sebi. Program je tjelesne i zdravstvene kulture za učenike s tjelesnom invalidnošću orijentacijski, na temelju kojega će svaka učiteljica/učitelj, u suradnji s kineziterapeutom, fizioterapeutom i liječnikom koji vodi rehabilitacijski postupak, izraditi pojedinačni program temeljen na djetetovim motoričkim sposobnostima. Motorički testovi i liste praćenja koje vode stručnjaci omogućavaju stalno usklađivanje i prilagođivanje programa sukladno djetetovu razvoju. Učenicima je potrebno omogućiti vožnju biciklom (s pomoćnim kotačima ili bez njih), obuku plivanja, sanjkanje, skijanje i dr., uz odgovarajuću dodatnu opremu i stručnu pomoć kada je to nužno.

V. POSEBNOSTI ZA UČENIKE S MENTALNOM RETARDACIJOM Za planiranje i programiranje rada s učenicima značajna je inicijalna procjena posebnih učenikovih potreba zbog osobitosti na području percepcije, vremensko-prostorne orijentacije i koordinacije pokreta. Zbog toga je nužna maksimalna individualizacija pri realizaciji pojedinih motoričkih zadaća koje trebaju biti primjerene motoričkim, spoznajnim i orijentacijskim sposobnostima učenika s poteškoćama. Ostvarivanjem sadržaja treba pružiti učeniku mogućnost opuštanja, povećanja interesa za tjelesne/športske aktivnosti i praćenje važnijih događanja radi zadovoljavanja športsko-zabavnih potreba u svakodnevnom životu. Uz usvajanje pojedinih motoričkih zadaća te poticanje motivacije, posebnu pozornost potrebno je usmjeriti na odgojne zadaće (zdravstveno-higijenske navike) te omogućiti učenicima doživljaj zadovoljstva što je posebno značajno za razvoj samopouzdanja i pozitivne slike o sebi, koja je, na žalost, vrlo često negativna. Učenike je potrebno uvoditi u sva područja i sadržaje tjelesnoga vježbanja. Za ovu skupinu učenika osobito je važna primjerena demonstracija i metodičkih postupaka onom brzinom koja je primjerena potrebama učenika kako bi pravilno izveo motorički zadatak. Poželjno je pružati podršku učeniku tijekom rada kako od strane učiteljice/učitelja, tako i od strane vršnjaka. Njih je potrebno za to motivirati i senzibilizirati. Tjelesna i zdravstvena kultura predmet je posebno pogodan za stvaranje boljega odnosa među učenicima što je sa stajališta emocionalno-socijalnog razvoja vrlo značajno za djecu usporenoga kognitivnog razvoja. Potrebno ih je također poticati kako bi se uključivali u njima primjerene izvannastavne i izvanškolske organizacijske oblike rada.

88

VI. POSEBNOSTI RADA S UČENICIMA S POREMEĆAJIMA U PONAŠANJU UVJETOVANIM ORGANSKIM ILI PROGREDIRAJUĆIM PSIHOPATOLOŠKIM STANJEM Učenicima s poremećajima u ponašanju uvjetovanim organskim ili progredirajućim psihopatološkim stanjem najčešće nije potrebno sadržajno prilagođivati nastavi ako nemaju kakve dodatne teškoće. U slučaju dodatnih poteškoća, treba se rukovoditi preporukama za sadržajnu prilagodbu u odnosu na njihove specifičnosti koje proizlaze iz definiranja dodatne razvojne teškoće. Nužno je provjeriti, u razgovoru s roditeljima i stručnom službom, moguća ograničenja za pojedine sadržaje iz programa uzrokovanih zdravstvenim stanjem djeteta (epilepsija, lijekovi koje dijete uzima i sl.). Prilagodba u nastavi odnosi se na metodičku stranu nastave, uz napomenu da se sve teškoće ne javljaju kod svih učenika, a različita je i etiologija i težina simptoma. Zbog toga je za svakog učenika potreban individualni pristup, od ponuđenih postupaka odabirati one koji učenicima mogu pomoći da se ne osjećaju manje vrijednima te im omogućiti usvajanje potrebnih znanja i umijeća sukladno njihovim mogućnostima. Postavljanje jasnih pravila u razredu, strukturiranje stanja i jasne granice izrazito je značajno za ove učenike jer ih sami ne mogu postaviti. Strukturiranje okoline na način koji omogućuje djetetu uspješni završetak zadatka (stavljanje naglaska na ono što dijete može raditi bolje je za dijete nego stavljanje naglaska na ono što ne može napraviti) jer, zbog poremećaja pažnje i hiperaktivnosti, mogu imati teškoća u praćenju uputa i pravila te u snalaženju u prostoru i vremenu. Potrebno je poticati dijete da aktivno sudjeluje na satu kako bismo mu zadržali pažnju. Ako učenik ima slabo razvijene motoričke sposobnosti i znanja, treba ga ohrabrivati za izvođenje aktivnosti koje su mu teške. Ne propustiti pohvaliti dijete za praćenje uputa, o čemu god se radilo. Korisno je kontinuirano, verbalno ili neverbalno, usmjerivati djetetovu pozornost. Upošljavanjem malim zadatcima, izmjenjivanje i variranje zadaća zadržat će njegovu pažnju. Prihvatiti dijete s posebnim potrebama takvo kakvo jest i pomoći mu u prilagodbi jer o našem načinu prihvaćanja ovisi i način prihvaćanja djeteta od strane njegovih vršnjaka u razredu!

89

NAPOMENE Program tjelesne i zdravstvene kulture izrađen je u skladu s njegovim vrijednostima i utjecajem na promjene strukture ličnosti, a čovjeka prikazuje kao integralnu antropološku cjelinu. Programska širina uvjetovana je načelom povezanosti zadataka odgoja i obrazovanja, zbog čega su motorička znanja sredstvo za postizanje određenih zadaća, a ne same sebi cilj odgojno-obrazovnoga rada. Program tjelesne i zdravstvene kulture u osnovnoj školi osmišljen je po razvojnim razdobljima. Svako razvojno razdoblje navodi posebne antropološke, obrazovne i odgojne zadaće pri čemu se unutar obrazovnih opisuju temeljna teorijska i motorička znanja. Slijedi popis nastavnih cjelina i tema po razredima unutar kojega su masnijim tiskom istaknute nastavne teme koje se smatraju temeljnim motoričkim znanjima. Time je određena osnova koju svaki učenik (osim učenika s posebnim potrebama) tijekom redovitoga pohađanja nastave tjelesne i zdravstvene kulture mora obvezno usvojiti na visokoj razini ako zato postoje primjereni materijalni uvjeti nastavnoga procesa. U programu se nastavna tema navodi samo jedanput i ne ponavlja se u istom obliku, što znači da se ista može odabrati i ponavljati u svim višim razredima. Drugim riječima, ono što je navedeno kao tema, primjerice u 3. razredu, može se planirati i u svim višim razredima, iako ta tema nije prikazana u programu tih razreda. U programu se u pravilu navode nazivi tema, ne i nazivi dijelova metodičkoga postupka kojega tako definirana tema u provedbi ne isključuje. Ovakav pristup istodobno omogućuje okomitu međupovezanost programskih sadržaja krivuljom progresivnoga opterećenja i kreativnost učiteljici/učitelju prigodom izradbe izvedbenoga programa jer ne ograničava zahtjeve s obzirom na različit sastav učenika prema sposobnostima i količini stečenih motoričkih znanja.

90

DVD-ovi VJEŽBAJMO ZAJEDNO 1, 2, 3 I 4 DVD VJEŽBAJMO ZAJEDNO 1 – POPIS NASTAVNIH TEMA 1. Hodanje i trčanje uz promjenu smjera kretanja 2. Ciklična kretanja različitim tempom do 1 minute 3. Brzo trčanje do 20 m iz visokoga starta 4. Slobodno pretrčavanje prepreka do 20 cm visine 5. Sunožni i jednonožni poskoci po označenim prostorima 6. Preskakivanje kratke vijače sunožno u mjestu 7. Poskoci u mješovitome uporu uzduž švedske klupe 8. Bacanje loptice udalj s mjesta lijevom i desnom rukom 9. Bacanje lakših lopti uvis na različite načine i hvatanje 10. Bacanje lakših lopti o tlo na različite načine i hvatanje 11. Bočno valjanje u lijevo i u desno 12. Povaljke u ležanju 13. Kolut naprijed niz kosinu 14. Puzanje i provlačenje na različite načine 15. Penjanje i silaženje po švedskim ljestvama 16. Različiti položaji visova i hvatova 17. Različiti mješoviti upori u mjestu i kretanju na tlu/spravama 18. Upor na rukama osloncem nogama na povišenju 19. Stoj na lopaticama 20. Hodanja i trčanja uz glazbenu pratnju 21. Oponašanja prirodnih pojava i raspoloženja uz glazbenu pratnju 22. Elementarna igra bez pomagala 23. Štafetna igra bez pomagala 24. Slobodno poigravanje i vođenje lopte (N) 25. Slobodna igra sa smanjenim brojem igrača u označenom prostoru (3 : 3, 4 : 4) (N)

91

DVD VJEŽBAJMO ZAJEDNO 2 – POPIS NASTAVNIH TEMA 1. Hodanje zadanom brzinom 2. Ciklična kretanja različitim tempom do 2 minute 3. Brzo trčanje do 30 m iz visokoga starta 4. Hodanje po uskoj površini 5. Sunožni i jednonožni poskoci u mjestu i kretanju s različitim zadatcima 6. Skok u daljinu iz zaleta 7. Preskakivanje kratke vijače u kretanju 8. Naskok na povišenje do 40 cm, različiti saskoci 9. Gađanje lopticom u cilj s različitih udaljenosti 10. Bacanje lakših lopti u zid na različite načine i hvatanje 11. Kolut natrag niz kosinu 12. Kolut naprijed 13. Penjanje na zapreke do 80 cm 14. Penjanje po švedskim ljestvama, silaženje po kosini i suprotno 15. Različiti položaji upora i sjedova na spravama 16. Stoj penjanjem uz okomitu plohu 17. Ritmično povezivanje jednonožnih i sunožnih skokova 18. Osnovni oblici kretanja uz glazbu različitog ritma i tempa 19. Oponašanje kretanja životinja i različitih ljudskih aktivnosti (improvizacija koreografije) 20. Elementarna igra s pomagalima 21. Štafetna igra s pomagalima 22. Poigravanje loptom lijevom i desnom rukom u mjestu (R) 23. Vođenje lopte lijevom i desnom rukom u pravocrtnom kretanju (R) 24. Vođenje lopte unutarnjom stranom stopala (N) 25. Dodavanje i zaustavljanje lopte unutarnjom stranom stopala (N) 26. Udarac na vrata unutarnjom stranom stopala (N)

92

DVD VJEŽBAJMO ZAJEDNO 3 – POPIS NASTAVNIH TEMA 1. Ciklična kretanja različitim tempom do 3 minute 2. Brzo trčanje do 40 m iz visokoga starta 3. Ritmično pretrčavanje prepreka do 30 cm visine 4. Hodanje u usponu po niskoj gredi 5. Skok uvis iz ravnoga zaleta odrazom lijevom i desnom nogom 6. Preskakivanje duge vijače 7. Naskok u upor čučeći na povišenje do 60 cm, saskok pruženi 8. Bacanje loptice u dalj iz zaleta 9. Bacanje medicinke od 1 kg objema rukama – suvanjem 10. Kolut natrag 11. Kolut naprijed s mjesta preko niske prepreke (lopte, medicinke i dr.) 12. Povlačenje po kosini 13. Penjanje po kvadratnim ljestvama 14. Naskok na nisku pritku u upor prednji, smak 15. Premet strance 16. Vučenje i potiskivanje suvježbača na različite načine bez pomagala 17. Dječji poskoci 18. Kretanje parova uz glazbu u različitim smjerovima sučelice, postrance, otvoreno, zatvoreno, okretom i sl. 19. Dječji ples po izboru 20. Dodavanje i hvatanje lopte u mjestu (R) 21. Slobodna igra (R) 22. Vođenje lopte desnom i lijevom rukom u mjestu i pravocrtnom kretanju (K) 23. Osnovno dodavanje i hvatanje lopte s dvije ruke u mjestu (K) 24. Dodavanje i hvatanje lopte s dvije ruke u kretanju – košarkaški dvokorak (K) 25. Vođenje lopte rolanjem donjom stranom stopala (N) 26. Dodavanje lopte u kretanju (N) 27. Zaustavljanje lopte donjom stranom stopala nakon odbijanja od podloge (N)

93

DVD VJEŽBAJMO ZAJEDNO 4 – POPIS NASTAVNIH TEMA 1. Ciklična kretanja različitim tempom do 4 minute 2. Brzo trčanje na 50 m iz poluvisokoga starta 3. Skok uvis iz kosoga zaleta odrazom lijevom i desnom nogom 4. Sunožni naskok na odskočnu dasku i skok pruženo 5. Gađanje lopticom u pokretni cilj s udaljenosti do 5 m 6. Bacanje medicinke od 1 kg suručno iz različitih položaja 7. Povezivanje koluta naprijed i natrag na različite načine 8. Penjanje po mornarskim ljestvama 9. Penjanje po konopu ili motki do 2 m 10. Vis prednji na karikama 11. Vis stojeći prednji provlakom u vis stojeći stražnji na dočelnim spravama 12. Iz upora prednjega na niskoj pritki odnjihom saskok 13. Vučenje i potiskivanje suvježbača na različite načine uz korištenje pomagala 14. Trokorak 15. Galop naprijed i strance 16. Vaga zanoženjem na tlu 17. Narodni ples po izboru iz zavičajnoga područja 18. Dodavanje i hvatanje lopte u kretanju (R) 19. Mini rukomet (R) 20. Vođenje lopte s promjenom smjera kretanja (K) 21. Ubacivanje lopte u koš jednom rukom odozgora nakon vođenja – košarkaški dvokorak (K) 22. Dječja košarka (K) 23. Dodavanje i hvatanje lopte iz „košarice” u odbojkaškom stavu (O) 24. Vođenje lopte sredinom hrpta stopala (N) 25. Udarac na vrata sredinom hrpta stopala (N) 26. Dječji nogomet (N)

94