Vježbenica PLC 1111

Tehnička škola Daruvar

IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala

Industrijska računala

1

Tehnička škola Daruvar

IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala

Industrijska računala

2

Tehnička škola Daruvar

Industrijska računala

Sadržaj 1. vježba: Upoznavanje s programom STEP7-MicroWIN .................................................................... 2 2. vježba: Uključivanje rasvjete, upoznavanje programa za simulaciju S7_200_ING............................ 8 3. vježba: Uključivanje i isključivanje trošila pomoću tipkala – samodržeća veza............................... 10 4. vježba: Timeri-naredba TON ............................................................................................................ 13 5. vježba: Timeri – naredba TONR ....................................................................................................... 15 6. vježba: Timeri-naredbe TON i TOF .................................................................................................. 18 7. vježba: Naredbe SET, RESET i XOR ............................................................................................... 21 8. vježba: Reverziranje motora, ventilacija ........................................................................................ 25 9. vježba: Određivanje prioriteta, upravljanje vozilom .................................................................... 28 10. vježba: Upravljanje signalizacijom, upravljanje pokretnom trakom ......................................... 31 11. vježba: Primjena brojača - jednostavniji primjeri ....................................................................... 35 12. vježba: Primjena brojača – primjeri ................................................................................................ 38 13. vježba: Podmazivanje zupčanika, punjenje i pražnjenje spremnika s tekućinom ........................... 41 14. vježba: Upravljanje vratima skladišta ............................................................................................. 44 15. vježba: Upravljanje pilom ............................................................................................................... 46 16. vježba: Pokretanje zvijezda trokut................................................................................................... 50 17. vježba: Pozivanje potprograma - upravljanje punionicom .............................................................. 53 18. vježba: Sortiranje i brojanje proizvoda ........................................................................................ 56 19. Dodatak ........................................................................................................................................... 59 19. 1. PLC - SIMATIC i IEC 1131-3 tipovi podataka ............................................................................ 59 19. 2. PLC - Konstante (Brojevni rasponi) .......................................................................................... 60 19. 3. PLC - CPU memorijsko adresno područje ................................................................................ 63 19. 4. PLC - Tipovi i svojstva memorije .............................................................................................. 64 19. 5. Pristup podacima u memorijskim područjima ........................................................................ 65 19. 6. PLC - Izravno i neizravno adresiranje ..................................................................................... 69 19. 7. PLC prekidi ............................................................................................................................... 74 19. 8. Dodatni LAD dijagrami ............................................................................................................. 75

IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala

1

Tehnička škola Daruvar

Industrijska računala

1. vježba: Upoznavanje s programom STEP7-MicroWIN Cilj vježbe je naučiti pokretati program, kreirati novi projekt, pisati naredbe u obliku LAD dijagrama. Napisati jedan jednostavan program. Pokretanje Micro/WIN-a : Nakon instalacije programa, operacijski sustav Windows postavlja na radnu površini ikonu “STEP 7-Micro/WIN 32“. Ista ikona nalazi se i u Start izborniku u sklopu grupe SIMATIC. Program se aktivira na isti način kao i sve ostale aplikacije dvostrukim klikom na ikonu, odnosno pomoću izbornika Start. Pokretanje Micro/WIN-a

Pokretanje Micro/WIN-a

ili

Traka s naslovom

- naziv prozora i gumbi za upravljanje prozorom.

Traka s izbornicima

- izbornici dostupni u trenutno aktivnom prozoru.

Traka s alatima

- najčešće primjenjivane funkcije prikazane simbolima.

Upravljačka traka

- ikone za aktivne programske funkcije.

Programsko stablo

- pokazuje sve elemente projekta i sve instrukcije dostupne u aktivnom programskom editoru (LAD, FBD ili STL).

Izlazni prozor

- u njemu se pojavljuju poruke prilikom prevođenja programa.

Traka statusa

- trenutni status i druge informacije.

IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala

2

Tehnička škola Daruvar

Industrijska računala

Izbornici i trake Traka s naslovom Traka s izbornicima Traka s alatima

Upravljačka traka Programsko stablo

Izlazni prozor Traka statusa

Projekt je sastavljen od pet glavnih dijelova: Programski blok (Program Block) sadrži izvršni kod programa s komentarima. Može se sastojati od glavnog programa (MAIN) i više potprograma ili prekidnih rutina. Podatkovni blok (Data Block) sadrži podatke (početna memorijska stanja, iznose konstanti itd.) i komentare. Sistemski blok (System Block ) sadrži informacije o konfiguraciji, kao što su komunikacijski parametri, memorijske lokacije s podacima, analogni i digitalni ulazni filtri. Tablica simbola (Symbol Table) omogućuje simbolično adresiranje. Simboli čine programiranje jednostavnijim, a program lakšim za čitanje. Prevedeni program koji je učitan u PLC ima sve simbole konvertirane u apsolutne adrese. Status tablica (Status Chart) Tablica statusa također se ne učitava u PLC. U ovu tablicu mogu se unijeti adrese u nizu za praćenje i modificiranje varijabli programa. Mogu se prikazati vrijednosti timera ili brojača kao bitovi jedne riječi. Ako se odabere bit format, prikazuje se stanje izlaza (ON ili OFF). Ako se odabere word format, prikazuju se trenutne vrijednosti timera ili brojača.

IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala

3

Tehnička škola Daruvar

Industrijska računala

Struktura projekta

Za stvaranje novog projekta u traci s izbornicima odaberite File -> New ili jednostavno u traci s alatima kliknite na ikonu.

Kreiranje Projekta

U traci s izbornicima odabire se Tools > Options. Podizbornici General

: Predviđeni Editor

Mnemonci

: SIMATIC ili Internacionalni.

LAD, FBD ili STL.

Mod programiranja : SIMATIC ili IEC 1131-3. Jezik

: engleski, njemački, francuski, španjolski ili talijanski.

Colors

: mogu se mijenjati boje i tip fontova za prozore i elemente koji se koriste pri programiranju.

IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala

4

Tehnička škola Daruvar

Industrijska računala

Regional Settings Ovdje se mogu postaviti sljedeće opcije: - mjerni sustav:

U.S. ili metrički

- format sata :

12 ili 24-satni

- format datuma:

(mm/dd/yy) ili (dd.mm.yy).

Opcije

Umetanje programskog bloka (POU) – Desnom tipkom miša kliknite na “Program Block” u programskom stablu te nakon toga lijevom tipkom na unos novog potprograma ili prekidne rutine. Desnom tipkom miša kliknite na “Status Chart” u programskom stablu za unos nove status tablice i isto tako na “Symbol Table” za unos nove tablice simbola. Otvaranje POU – Desnim klikom miša na programski blok (POU) možete taj blok otvoriti, preimenovati, obrisati, dodati komentare ili promijeniti svojstva. Funkcije ili potprogrami (SBR) omogućavaju dijeljenje kompliciranijih programa u manje, preglednije dijelove.

IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala

5

Tehnička škola Daruvar

Industrijska računala

Umetanje programskog bloka (Program Organization Unit - POU)

Desni klik

Sustavu pomoći može se pristupiti na više načina: 

opću pomoć možete pokrenuti odabirom opcija izbornika Help -> Contents and Index



kontekstno-ovisna pomoć daje informaciju o istaknutim objektima, blokovima, opcijama izbornika, dijalog-prozorima, ovisno o aplikaciji itd. S kontekstno ovisne pomoći može se prebaciti na opću pomoć gumbom "Help Topics". Dodatne informacije vezane za Micro/WIN mogu se naći na elektroničkim uputstvima. Njima se može pristupiti izborom opcija izbornika Start -> Simatic -> S7 Manuals.

Kontekstno ovisna pomoć u Micro/WIN-u

F1

IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala

6

Tehnička škola Daruvar

Industrijska računala

1. zadatak: Stvaranje novog projekta 1. Pokrenite MicroWIN. 2. Stvorite novi projekt odabirom opcije izbornika File -> New. 3. Unesite novi potprogram u projekt.

2. zadatak: Uključivanje motora 1. Pokrenuti program Step 7 MicroWIN. 2. Otvoriti novi projekt. 3. Izraditi program za uključivanje motora. Motor se uključuje kad su pritisnuta oba tipkala. Tipkalo 1 I0.0

Tipkalo 2 I0.1

Aktiviranje motora Q0.0

Pisanje programa

IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala

7

Tehnička škola Daruvar

Industrijska računala

2. vježba: Uključivanje rasvjete, upoznavanje programa za simulaciju S7_200_ING 1. zadatak U prvoj prostoriji je sklopka koja uključuje jednu žarulju. U drugoj je sklopka koja uključuje dvije žarulje. U trećoj je sklopka koja uključuje tri žarulje. Pozovite program STEP7 MicroWIN. U programu otvorite novi dokument (projekt) i preimenujte ga u „Rasvjeta“. a) Pozovite Symbol Table u Upravljačkoj traci i upišite sve simbole s komentarima. Sklopka1 Sklopka2 Sklopka3 Žarulja1 Žarulja2 Žarulja3 Žarulja4 Žarulja5 Žarulja6 I0.0 I0.1 I0.2 Q0.0 Q0.1 Q0.2 Q0.3 Q0.4 Q0.5

b) Napišite program u obliku ladder dijagrama. c) Pogledajte (pomoću View) kako izgleda program u drugim oblicima ( FBD i STL). d) Nacrtajte program za PLC u 3 oblika (LAD, FBD, STL) za uključivanje rasvjete pomoću sklopki. LAD:

FBD:

IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala

STL:

8

Tehnička škola Daruvar

Industrijska računala

2. zadatak a) Pripremite dokument za simulaciju u programu S7_200_ING. Potrebno je napraviti File >EXPORT, da bi se dobio dokument s ekstenzijom AWL. Dokument u tom obliku spremite u posebnoj mapi na radnoj površini (Desktopu). b) Pozovite program za simulaciju S7_200_ING, upišite potrebni kod i pozovite svoj dokument ( LOAD FILE). Provjerite kako program radi.

c) Prebacite program na PLC i uz pomoć simulacijskih sklopki provjerite rad programa. Odgovori na pitanja. 1. Koje simbole (za ulaze i izlaza) smo koristili u programu? __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ 2. Što znači MAIN, SBRO, INTO u programskom stablu? __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ 3. Čemu služi tablica simbola ( Symbol Table)? __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ 4. Jesmo li koristili logičke funkcije? Navedi neke logičke funkcije. __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ 5. Što je sve potrebno da bi simulirali rad PLC-a? __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________

IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala

9

Tehnička škola Daruvar

Industrijska računala

3. vježba: Uključivanje i isključivanje trošila pomoću tipkala – samodržeća veza 1. zadatak a) Napravite program za uključivanje i isključivanje trošila (žarulje) pomoću tipkala (samodržeća veza). Prije pisanja programa treba ispuniti Symbol Table. Tipkalom T1 uključujemo trošilo, a tipkalom T2 ga isključujemo (na ulaz PLC–a je spojen radni kontakt obaju tipkala). b) Pozovite program STEP7_MicroWIN. U programu otvorite novi dokument (projekt) i preimenujte ga u „Upravljanje tipkalom“. Pozovite Symbol Table u Upravljačkoj traci i upišite sve simbole s komentarima. Tipkalo T1 I0.0

Tipkalo T2 I0.1

Žarulja Q0.0

c) Pripremite dokument za simulaciju u programu S7_200_ING. Potrebno je napraviti FileEXPORT, da bi se dobio dokument s ekstenzijom AWL. Dokument u tom obliku spremite u posebnoj mapi na radnoj površini (Desktopu). d) Pozovite program za simulaciju S7_200_ING, upišite potreban kod i pozovite svoj dokument ( LOAD FILE). Provjerite kako program radi. e) Prebacite program na PLC i uz pomoć simulacijskih sklopki provjerite rad programa. f) Nacrtajte program u LAD obliku.

g) Pogledajte (pomoću View) kako izgleda program u drugim oblicima ( FBD i STL). h) Nacrtajte program u tim oblicima. FBD:

IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala

STL:

10

Tehnička škola Daruvar

Industrijska računala

2. zadatak Trošilo se može uključiti s 2 mjesta (tipkalom T1 ili tipkalom T2), a isto tako se može i isključiti s 2 mjesta (tipkalom T3 ili tipkalom T4). Tipkalo T1 I0.0

Tipkalo T2 I0.1

Tipkalo T3 I0.2

Tipkalo T4 I0.3

Žarulja Q0.0

a) Pozovite program STEP7_MicroWIN. U programu otvorite novi dokument (projekt) i preimenujte ga u „ Upravljanje s dva mjesta“. Pozovite Symbol Table u Upravljačkoj traci i upišite sve simbole s komentarima. Napišite program u obliku ladder dijagrama. Pogledajte (pomoću View) kako izgleda program u drugim oblicima ( FBD i STL). b) Simulirajte rad u programu S7_200_ING. c) Prebacite program na PLC i uz pomoć simulacijskih sklopki provjerite rad programa. d) Nacrtajte program u LAD obliku.

FBD:

IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala

STL:

11

Tehnička škola Daruvar

Industrijska računala

Odgovori na pitanja. 1. Kako se postiže samodržeća veza? _______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________

2. Koje logičke funkcije smo primjenjivali ? _________________________________________________________________________ _________________________________________________________________________ 3. Što znače oznake I0.0, Q0.1?

_________________________________________________________________________ _________________________________________________________________________

IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala

12

Tehnička škola Daruvar

Industrijska računala

4. vježba: Timeri-naredba TON 1. zadatak Neki motor se uključuje i isključuje sklopkom. Radi sigurnosnih razloga motor treba pokrenuti 5 sekundi nakon uključenja sklopke. Napišite odgovarajući program za PLC uređaj. Sklopka I0.0

Motor Q0.0

a) Pozovite program STEP7_MicroWIN. U programu otvorite novi dokument (projekt) i preimenujte ga u „ Uključenje_motora“. Pozovite Symbol Table u Upravljačkoj traci i upišite sve simbole s komentarima. Napišite program u obliku ladder dijagrama. Pogledajte (pomoću View) kako izgleda program u drugim oblicima ( FBD i STL). b) Simulirajte rad u programu S7_200_ING. d) Prebacite program na PLC i uz pomoć simulacijskih sklopki provjerite rad programa. d) Nacrtajte program u LAD obliku.

FBD:

IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala

STL:

13

Tehnička škola Daruvar

Industrijska računala

2. zadatak: Postupno uključenje trošila Prvo trošilo uključuje se preko tipkala ( samodržeće veze). Nakon 5 sekundi treba uključiti drugo trošilo; 5 sekundi nakon uključenja 2. trošila, uključuje se treće trošilo; 5 sekundi nakon uključenja 3. trošila, uključuje se četvrto trošilo.

Tipkalo start I0.0

Tipkalo stop I0.1

Prvo trošilo I0.2

Drugo trošilo Q0.0

Treće trošilo Q0.1

Četvrto trošilo Q0.2

a) Nacrtajte program u LAD obliku.

IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala

14

Tehnička škola Daruvar

Industrijska računala

5. vježba: Timeri – naredba TONR 1.zadatak Motor se uključuje i isključuje pomoću sklopke. Radi sigurnosnih razloga motor treba pokrenuti 5 sekundi nakon uključenja sklopke. Napiši odgovarajući program za PLC uređaj koristeći naredbu TONR. Sklopka I0.0

Motor Q0.0

a) Pozovite program STEP7_MicroWIN. U programu otvorite novi dokument (projekt) i preimenujte ga u „ Uključenje_TONR“. Pozovite Symbol Table u Upravljačkoj traci i upišite sve simbole s komentarima. Napišite program u obliku ladder dijagrama. Pogledajte (pomoću View) kako izgleda program u drugim oblicima ( FBD i STL). b) Pripremite dokument za simulaciju u programu S7_200_ING. Potrebno je napraviti FilE->EXPORT, da bi se dobio dokument s ekstenzijom AWL. Dokument u tom obliku spremi u posebnoj mapi na radnoj površini (Desktopu). c) Pozovite program za simulaciju S7_200_ING, upišite potreban kod i pozovite svoj dokument ( LOAD FILE). Provjerite kako program radi. d) Prebacite program na PLC i uz pomoć simulacijskih sklopki provjerite rad programa.

e) Nacrtajte program u LAD obliku.

IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala

15

Tehnička škola Daruvar

Industrijska računala

2. zadatak Motor se uključuje i isključuje pomoću tipkala. Radi sigurnosnih razloga motor treba pokrenuti 5 sekundi nakon aktiviranja tipkala. Napiši odgovarajući program za PLC uređaj koristeći naredbu TONR. Za resetiranje timera koristiti tipkalo STOP. Tipkalo start I0.0

Tipkalo stop I0.1

Motor Q0.0

a) Pozovite program STEP7_MicroWIN. U programu otvorite novi dokument (projekt) i preimenujte ga u „ Servisiranje_motora“. Pozovite Symbol Table u Upravljačkoj traci i upišite sve simbole s komentarima. Napišite program u obliku ladder dijagrama. Pogledajte (pomoću View) kako izgleda program u drugim oblicima ( FBD i STL).

b) Nacrtajte program u LAD obliku.

3. zadatak Motor se uključuje pomoću tipkala. Nakon 30 sati rada treba servisirati motor. Programirajte PLC tako da nakon 30 sati rada uključi alarm za upozorenje i istovremeno isključi motor. Za 1 sat rada motora uzmite 1 sekundu. Tipkalo start I0.0

Tipkalo stop I0.1

Motor Q0.0

Alarm Q0.1

a) Pozovite program STEP7_MicroWIN. U programu otvorite novi dokument (projekt) i preimenujte ga u „ Servisiranje_motora“. Pozovite Symbol Table u Upravljačkoj traci i upišite sve simbole s komentarima. Napišite program u obliku ladder dijagrama. Pogledajte (pomoću View) kako izgleda program u drugim oblicima ( FBD i STL). b) Prebacite program na PLC i uz pomoć simulacijskih sklopki provjerite rad programa.

IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala

16

Tehnička škola Daruvar

Industrijska računala

c) Nacrtajte program u LAD obliku:

d) Nacrtaj program u FBD obliku.

Odgovori na pitanja. 1. Po čemu su naredbe (timeri) TON i TONR slične? _________________________________________________________________________________ _________________________________________________________________________________

2. Kako se resetira TON ? _________________________________________________________________________________ _________________________________________________________________________________

3. Kako se resetira TONR ? _________________________________________________________________________________ _________________________________________________________________________________

IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala

17

Tehnička škola Daruvar

Industrijska računala

6. vježba: Timeri-naredbe TON i TOF 1. zadatak Za vrijeme rada trošila uključen je ventilator radi hlađenja. Kad se trošilo isključi, ventilator treba još nakon toga raditi jednu minutu. Sklopka I0.0

Trošilo Q0.0

Ventilator Q0.1

a) Pozovite program STEP7_MicroWIN. U programu otvorite novi dokument (projekt) i preimenujte ga u „ Ventilator“. Pozovite Symbol Table u Upravljačkoj traci i upišite sve simbole s komentarima. Napišite program u obliku ladder dijagrama. Pogledajte (pomoću View) kako izgleda program u drugim oblicima ( FBD i STL). b) Prebacite program na PLC i uz pomoć simulacijskih sklopki provjerite rad programa. c) Nacrtajte program u LAD obliku.

2. zadatak Stubišna rasvjeta uključuje se tipkalom. Programirajte PLC tako da nakon 20 sekundi od uključenja tipkala isključi stubišnu rasvjetu. Nacrtajte program u LAD obliku. Tipkalo I0.0

Rasvjeta Q0.0

a) Pozovite program STEP7_MicroWIN. U programu otvorite novi dokument (projekt) i preimenujte ga u „ Stubište“. Pozovite Symbol Table u Upravljačkoj traci i upišite sve simbole s komentarima. Napišite program u obliku ladder dijagrama. Pogledajte (pomoću

IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala

18

Tehnička škola Daruvar

Industrijska računala

View) kako izgleda program u drugim oblicima ( FBD i STL). Nacrtajte program u tim oblicima. b) Simulirajte rad u programu S7_200_ING. c) Prebacite program na PLC i uz pomoć simulacijskih sklopki provjerite rad programa. d) Nacrtajte program u LAD obliku.

e) Nacrtajte program u FBD obliku.

f) Napišite program u STL obliku.

1. Usporedite primjenu naredbe TON i TOF. __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ 2. Kako se aktivira timer TOF? __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________

IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala

19

Tehnička škola Daruvar

Industrijska računala

3. Kako se resetira timer TOF? __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ 2. zadatak Semafor treba davati treptajuće žuto svjetlo. Svjetlo se uključuje, odnosno isključuje nakon jedne sekunde (period titranja je 2 s). a) Napišite odgovarajući program za PLC uređaj pomoću odgovarajućih timera . b) Pozovite program STEP7_MicroWIN. U programu otvorite novi dokument (projekt) i preimenujte ga u „ Žuti_semafor“. Pozovite Symbol Table u Upravljačkoj traci i upišite sve simbole s komentarima. Napišite program u obliku ladder dijagrama. Pogledajte (pomoću View) kako izgleda program u drugim oblicima ( FBD i STL). c) Simulirajte rad u programu S7_200_ING. d) Prebacite program na PLC i uz pomoć simulacijskih sklopki provjerite rad programa. e) Nacrtajte program u LAD obliku.

f) Nacrtajte program u FBD obliku.

IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala

20

Tehnička škola Daruvar

Industrijska računala

7. vježba: Naredbe SET, RESET i XOR 1. zadatak Potrebno je uključivati i isključivati 4 trošila istovremeno pomoću tipkala START i STOP. Napravite program u ladder dijagramu koristeći naredbe SET i RESET. Tipkalo start I0.0

Tipkalo stop I0.1

Trošilo1 Q0.0

Trošilo2 Q0.1

Trošilo3 Q0.2

Trošilo4 Q0.3

a) Pozovite program STEP7_MicroWIN. U programu otvorite novi dokument (projekt) i preimenujte ga u „ Četiri trošila SR“. Pozovite Symbol Table u Upravljačkoj traci i upišite sve simbole s komentarima. Napišite program u obliku ladder dijagrama. Pogledajte (pomoću View) kako izgleda program u drugim oblicima ( FBD i STL). b) Pripremite dokument za simulaciju u programu S7_200_ING. Potrebno je napraviti File->EXPORT, da bi se dobio dokument s ekstenzijom AWL. Dokument u tom obliku spremite u posebnoj mapi na radnoj površini (Desktopu). Pozovite program za simulaciju S7_200_ING, upišite potreban kod i pozovite svoj dokument ( LOAD FILE). Provjerite kako program radi. c) Prebacite program na PLC i uz pomoć simulacijskih sklopki provjerite rad programa. d) Nacrtajte program u LAD obliku.

e) Nacrtajte program u FBD obliku i u STL obliku.

IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala

21

Tehnička škola Daruvar

Industrijska računala

Usporedite naredbu SET i „jednako“ ( ). _________________________________________________________________________________ _________________________________________________________________________________

Što bi trebali dodati u dijagramu kad bi umjesto naredbe SET imali „jednako“? _________________________________________________________________________________ _________________________________________________________________________________

2. zadatak Za pokretanje nekog trošila Q0.0 potrebno je držati pritisnuto bilo koje od dvaju tipkala (I0.0 ili I0.1). Ako su pritisnuta oba tipkala istovremeno, trošilo ne smije raditi. Ovdje se radi o logičkoj funkciji EKSKLUZIVNI ILI (XOR). Napravite program u ladder dijagramu koristeći naredbu „jednako“ ().

Tipkalo1 I0.0

Tipkalo2 Q0.0

trošilo Q0.1

a) Pozovite program STEP7_MicroWIN. U programu otvorite novi dokument (projekt) i preimenujte ga u „ Ekskluzivni“. Pozovite Symbol Table u Upravljačkoj traci i upišite sve simbole s komentarima. Napišite program u obliku ladder dijagrama. Pogledajte (pomoću View) kako izgleda program u drugim oblicima ( FBD i STL). b) Simulirajte rad u programu S7_200_ING. c) Prebacite program na PLC i uz pomoć simulacijskih sklopki provjerite rad programa. d) Nacrtajte program u LAD obliku.

IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala

22

Tehnička škola Daruvar

Industrijska računala

3. zadatak Potrebno je napraviti program za aktiviranje trošila kao i u prethodnom zadatku, ali sada koristeći naredbe SET i RESET. a) Pozovite program STEP7_MicroWIN. U programu otvorite novi dokument (projekt) i preimenujte ga u „ Ekskluzivni SR“. Pozovite Symbol Table u Upravljačkoj traci i upišite sve simbole s komentarima. Napišite program u obliku ladder dijagrama. Pogledajte (pomoću View) kako izgleda program u drugim oblicima ( FBD i STL). b) Simulirajte rad u programu S7_200_ING. c) Prebacite program na PLC i uz pomoć simulacijskih sklopki provjerite rad programa. d) Nacrtajte program u LAD obliku.

4. zadatak U nekom pogonu rade dva motora (Q0.1 i Q0.2) koji se uključuju i isključuju pomoću zajedničke sklopke (I0.0). Motor 2 ( Q0.2) je rezerva i automatski se uključuje ako senzor kvara dojavi na posebnom ulazu PLC-a (I0.1) kvar motora1. U slučaju dojave kvara automatski se zaustavlja motor 1 i uključi alarm (Q0.0), a motor 2 se uključuje nakon 5 sekundi. Potrebno je predvidjeti i sklopku za isključenje alarma (I0.2). Napravite program u ladder dijagramu koristeći naredbe „jednako“ . Sklopka I0.0

Senzor kvara I0.1

Skopka za isk. alarma I0.2

Motor1 Q0.1

Motor 2 Q0.2

Alarm Q0.0

a) Pozovite program STEP7_MicroWIN. U programu otvorite novi dokument (projekt) i preimenujte ga u „ Motor_rezerva“. Pozovite Symbol Table u Upravljačkoj traci i upišite sve simbole s komentarima. Napišite program u obliku ladder dijagrama. Pogledajte (pomoću View) kako izgleda program u drugim oblicima ( FBD i STL). b) Simulirajte rad u programu S7_200_ING. c) Prebacite program na PLC i uz pomoć simulacijskih sklopki provjerite rad programa.

IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala

23

Tehnička škola Daruvar

Industrijska računala

d) Nacrtajte program u LAD obliku.

5. Zadatak Potrebno je napraviti program za pokretanje dvaju motora kao i u prethodnom zadatku, ali sada koristeći naredbe SET i RESET. a)Pozovite program STEP7_MicroWIN. U programu otvorite novi dokument (projekt) i preimenujte ga u „ Motor_rezervaSR“. Pozovite Symbol Table u Upravljačkoj traci i upišite sve simbole s komentarima. Napišite program u obliku ladder dijagrama. Pogledajte (pomoću View) kako izgleda program u drugim oblicima ( FBD i STL). b) Simulirajte rad u programu S7_200_ING. c) Prebacite program na PLC i uz pomoć simulacijskih sklopki provjerite rad programa. d) Nacrtajte program u LAD obliku.

IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala

24

Tehnička škola Daruvar

Industrijska računala

8. vježba: Reverziranje motora, ventilacija 1. zadatak Pogon može biti uključen tipkalom S1 i S2, prema smjeru potrebne rotacije. Odabrani smjer rotacije signaliziraju sijalice (H1 i H2). Ako se želi promijeniti smjer rotacije stroja, prvo se stroj mora isključiti tipkalom S0 da bi drugi smjer vrtnje mogli aktivirati. U programu mora biti uključena i funkcija nadzora. Mora biti onemogućeno pokretanje motora u drugi smjer, ako je prvi uključen.

Tipkalo S1

Tipkalo S2

Tipkalo S0

I0.0

I0.1

I0.2

Bimetalna zaštita I0.3

Vrtnja u jednom smjeru (KM1 i H1) Q0.0

Vrtnja u drugom smjeru (KM2 i H2) Q0.1

a) Pozovite program STEP7_MicroWIN. U programu otvorite novi dokument (projekt) i preimenujte ga u „ Reverziranje“. Pozovite Symbol Table u Upravljačkoj traci i upišite sve simbole s komentarima. Napišite program u obliku ladder dijagrama. Pogledajte (pomoću View) kako izgleda program u drugim oblicima ( FBD i STL). b) Pripremite dokument za simulaciju u programu S7_200_ING. Potrebno je napraviti File->EXPORT, da bi se dobio dokument s ekstenzijom AWL. Dokument u tom obliku spremite u posebnoj mapi na radnoj površini (Desktopu). Pozovite program za simulaciju S7_200_ING, upišite potrebni kod i pozovite svoj dokument ( LOAD FILE). Provjerite kako program radi.

IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala

25

Tehnička škola Daruvar

Industrijska računala

c) Prebacite program na PLC i uz pomoć simulacijskih sklopki provjerite rad programa. d) Nacrtajte LAD dijagram.

2. zadatak Potrebno je napraviti LAD dijagram za automatsko upravljanje ventilacijom vinskog podruma. Automatski sustav se sastoji od dvije prostorije u kojima se nalaze bačve s vinom. U svakoj prostoriji se nalazi osjetilo CO, koji daje signal "1" kada razina CO-oa naraste iznad dozvoljene vrijednosti i ventilator koji izbacuje zrak iz prostorije van. Sustav treba raditi na sljedeći način: kada osjetilo CO da signal "1", ventilator te prostorije se uključuje i izbacuje zrak van. Ventilator se neće isključiti odmah kada osjetilo CO da signal "0", nego je potrebno neka radi još 60 sekundi i tek onda se isključuje. ULAZ Adresa Značenje Adresa I0.0 Glavna sklopka - kada je Q0.0 uključena, omogućen pogon sustava I0.1 Osjetilo CO u 1. prostoriji Q0.1 I0.2

Osjetilo CO u 2. prostoriji

Q0.2 Q0.3

IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala

IZLAZ Značenje Signalna žarulja; uključena glavna sklopka (automatski pogon) Sklopnik za uključivanje ventilatora u 1. prostoriji Sklopnik za uključivanje ventilatora u 2. prostoriji Signalna žarulja - ventilator u pogonu (bilo koji )

26

Tehnička škola Daruvar

Industrijska računala

a) Pozovite program STEP7_MicroWIN. U programu otvorite novi dokument (projekt) i preimenujte ga u „ Vinski_podrum“. Pozovite Symbol Table u Upravljačkoj traci i upišite sve simbole s komentarima. Napišite program u obliku ladder dijagrama. Pogledajte (pomoću View) kako izgleda program u drugim oblicima ( FBD i STL). b) Simulirajte rad u programu S7_200_ING. c) Prebacite program na PLC i uz pomoć simulacijskih sklopki provjerite rad programa. d) Nacrtajte LAD dijagram.

IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala

27

Tehnička škola Daruvar

Industrijska računala

9. vježba: Određivanje prioriteta, upravljanje vozilom 1. zadatak: Određivanje prioriteta Nakon što voditelj završi s pitanjem, 3 igrača će stisnuti tipkalo, nastojeći da budu prvi i da odgovore na pitanje. Zvono će zazvoniti 10 s nakon što je netko od igrača stisnuo tipkalo. Svjetlosna signalizacija ispred igrača će se pojaviti, ako je on prvi, a resetira se pomoću tipkala koje se nalazi kod voditelja. Ulazi: 3 tipkala kod igrača i reset-tipkalo kod voditelja. Izlazi: 3 svjetla i zvono. Napravite program u ladder dijagramu.

Tipkalo 1. igrača I0.0

Tipkalo 2. igrača I0.1

Tipkalo 3. igrača I0.2

Tipkalo reset I0.3

Zvono Q0.0

Svjetlo 1.igrača Q0.1

Svjetlo 2.igrača Q0.2

Svjetlo 3.igrača Q0.3

a) Pozovite program STEP7_MicroWIN. U programu otvorite novi dokument (projekt) i preimenujte ga u „ Kviz“. Pozovite Symbol Table u Upravljačkoj traci i upišite sve simbole s komentarima. Napišite program u obliku ladder dijagrama. Pogledajte (pomoću View) kako izgleda program u drugim oblicima ( FBD i STL). b) Pripremite dokument za simulaciju u programu S7_200_ING. Potrebno je napraviti File->EXPORT, da bi se dobio dokument s ekstenzijom AWL. Dokument u tom obliku spremi u posebnoj mapi na radnoj površini (Desktopu). Pozovite program za simulaciju S7_200_ING, upišite potrebni kod i pozovite svoj dokument ( LOAD FILE). Provjerite kako program radi. c)Prebacite program na PLC i uz pomoć simulacijskih sklopki provjerite rad programa.

IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala

28

Tehnička škola Daruvar

Industrijska računala

d) Nacrtajte LAD dijagram.

e) Nacrtajte program u FBD obliku.

IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala

29

Tehnička škola Daruvar

Industrijska računala

2. zadatak: Upravljanje vozilom Potrebno je napraviti LAD dijagram za upravljanje vozilom na sljedeći način: nakon što stisnemo START-tipkalo, vozilo se kreće s lijeva na desno. Kad vozilo aktivira senzor LS2, zaustavi se na 5 sekundi i nakon toga kreće nazad. Senzor LS1 reagira kad se vozilo vrati u početni položaj. Kad se LS1 aktivira, vozilo stane. Ulazi su: tipkalo-stop, tipkalo-start, senzori LS1 i LS2. Izlazi su : motor lijevo i motor desno (sklopnici). Tipkalo STOP I0.0

Tipkalo START I0.1

Krajnja sklopka LS1(HOME) I0.2

Krajnja sklopka LS2 I0.3

Motor desno Q0.0

Motor lijevo Q0.1

a) Pozovite program STEP7_MicroWIN. U programu otvorite novi dokument (projekt) i preimenujte ga u „ Vozilo“. Pozovite Symbol Table u Upravljačkoj traci i upišite sve simbole s komentarima. Napišite program u obliku ladder dijagrama. b)Pogledajte (pomoću View) kako izgleda program u drugim oblicima ( FBD i STL). c) Simulirajte rad u programu S7_200_ING. d) Prebacite program na PLC i uz pomoć simulacijskih sklopki provjerite rad programa. e) Nacrtajte LAD dijagram.

IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala

30

Tehnička škola Daruvar

Industrijska računala

10. vježba: Upravljanje signalizacijom, upravljanje pokretnom trakom 1. zadatak: Upravljanje signalizacijom

Uz uključenu sklopku SK1 i isključenu sklopku Sk2 pritiskom na tipkalo TP1 pali se zelena dioda, a pritiskom na tipkalo TP2 pali se crvena dioda. Uz uključenu sklopku SK2 i isključenu sklopku SK1 pritiskom na tipkalo TP1 pali se crvena dioda, pritiskom na tipkalo TP2 pali se zelena dioda. Uz obje uključene sklopke, pritiskom na bilo koje tipkalo, pali se žuta dioda. Kada niti jedna sklopka nije uključena i tipkala nisu pritisnuta, diode su ugašene.

Sklopka SK1 I0.0

Sklopka SK2 I0.1

Tipkalo TP1 I0.2

Tipkalo TP2 I0.3

Crvena dioda Q0.0

Zelena dioda Q0.1

Žuta dioda Q0.2

a) Pozovite program STEP7_MicroWIN. U programu otvorite novi dokument (projekt) i preimenujte ga u „ diode“. Pozovite Symbol Table u Upravljačkoj traci i upišite sve simbole s komentarima. Napišite program u obliku ladder dijagrama. Pogledajte (pomoću View) kako izgleda program u drugim oblicima ( FBD i STL).

IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala

31

Tehnička škola Daruvar

Industrijska računala

b) Pripremite dokument za simulaciju u programu S7_200_ING. Potrebno je napraviti File->EXPORT, da bi se dobio dokument s ekstenzijom AWL. Dokument u tom obliku spremi u posebnoj mapi na radnoj površini (Desktopu). Pozovite program za simulaciju S7_200_ING, upišite potrebni kod i pozovite svoj dokument ( LOAD FILE). Provjerite kako program radi. c) Prebacite program na PLC i uz pomoć simulacijskih sklopki provjerite rad programa.

d) Nacrtajte LAD dijagram.

e) Nacrtaj program u FBD obliku.

IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala

32

Tehnička škola Daruvar

Industrijska računala

2. zadatak: Upravljanje pokretnom trakom Potrebno je napraviti LAD dijagram za upravljanje pokretnom trakom na sljedeći način: PLC uključuje i isključuje motore na pojedinim segmentima trake. Senzori u blizini svakog segmenta detektiraju poziciju proizvoda. Dok je proizvod u području reagiranja senzora, motor će raditi. Ako se proizvod pomakao izvan tog područja, aktivira se tajmer i nakon isteka vremena (20 s) motor će stati na odgovarajućem segmentu. Motor 2 se uključuje kad se aktivira senzor 3, uključen je dok se ne uključi motor 1 i dok se ne nađe izvan djelovanja senzora 2. Motor 1 se uključuje kad se aktivira senzor 2 i radi dok se proizvod ne nađe izvan djelovanja senzora 1. Motor 3 radi ako je uključena sklopka.

Senzor 1

Senzor 2

Senzor 3

Motor 1

Motor 2

Motor 3

I0.0

I0.1

I0.2

Q0.0

Q0.1

Q0.2

a) Pozovite program STEP7_MicroWIN. U programu otvorite novi dokument (projekt) i preimenujte ga u „ Pokretna traka“. Pozovite Symbol Table u Upravljačkoj traci i upišite sve simbole s komentarima. Napišite program u obliku ladder dijagrama. Pogledajte (pomoću View) kako izgleda program u drugim oblicima ( FBD i STL). b) Simulirajte rad u programu S7_200_ING. c) Prebacite program na PLC i uz pomoć simulacijskih sklopki provjerite rad programa.

IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala

33

Tehnička škola Daruvar

Industrijska računala

d) Nacrtajte LAD dijagram.

IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala

34

Tehnička škola Daruvar

Industrijska računala

11. vježba: Primjena brojača - jednostavniji primjeri 1.zadatak: Brojenje limenki Napravite funkcijski blok-dijagram za brojanje limenki. Kada izbroji 6 limenki, potrebno je uključiti izlaz; izlaz treba biti uključen jednu sekundu, nakon čega se resetira brojač i može se ponovo nastaviti brojanje. Senzor I0.0

Izlaz Q0.0

a) Pozovite program STEP7_MicroWIN. U programu otvorite novi dokument (projekt) i preimenujte ga u „Limenke“. Pozovite Symbol Table u Upravljačkoj traci i upišite sve simbole s komentarima. Napišite program u obliku ladder dijagrama. Pogledajte (pomoću View) kako izgleda program u drugim oblicima FBD i STL. b) Pripremite dokument za simulaciju u programu S7_200_ING. Potrebno je napraviti File->EXPORT, da bi se dobio dokument s ekstenzijom AWL. Dokument u tom obliku spremi u posebnoj mapi na radnoj površini (Desktopu). Pozovite program za simulaciju S7_200_ING, upišite potrebni kod i pozovite svoj dokument ( LOAD FILE). Provjerite kako program radi. c) Prebacite program na PLC i uz pomoć simulacijskih sklopki provjerite rad programa.

d) Nacrtajte LAD dijagram.

IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala

35

Tehnička škola Daruvar

Industrijska računala

2. zadatak: Stroj za pakiranje

Potrebno je napraviti LAD dijagram za detektiranje i brojanje proizvoda koji dolaze na pokretnoj traci. Kad izbroji pet proizvoda, aktivira se elektromagnet. On privuče proizvode i drži ih dvije sekunde, zatim ih ispusti ( isključi se elektromagnet). Sklopka I0.0

Senzor I0.1

Motor trake Q0.0

Elektromagnet Q0.1

a) Pozovite program STEP7_MicroWIN. U programu otvorite novi dokument (projekt) i preimenujte ga u „ Stroj za pakiranje“. Pozovite Symbol Table u Upravljačkoj traci i upišite sve simbole s komentarima. Napišite program u obliku ladder dijagrama. Pogledajte (pomoću View) kako izgleda program u drugim oblicima ( FBD i STL). b) Simulirajte rad u programu S7_200_ING. c) Prebacite program na PLC i uz pomoć simulacijskih sklopki provjerite rad programa. d) Nacrtajte LAD dijagram.

IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala

36

Tehnička škola Daruvar

Industrijska računala

3. zadatak: Upravljanje parkiralištem Na parkiralištu ima 100 parkirnih mjesta. Na ulazu je senzor koji se aktivira kad se pojavi automobil i tako povećava broj za 1. Na isti način, na izlasku se aktivira senzor 2 svaki put kad automobil izlazi i tako umanjuje broj za 1.Kad se ustanovi da ima 100 automobila, javlja se upozorenje na ulazu (svjetlosna signalizacija).

Senzor S1 I0.0

Senzor S2 I0.1

Indikacija Q0.0

a) Pozovite program STEP7_MicroWIN. U programu otvorite novi dokument (projekt) i preimenujte ga u „ parkiralište“. Pozovite Symbol Table u Upravljačkoj traci i upišite sve simbole s komentarima. Napišite program u obliku ladder dijagrama. Pogledajte (pomoću View) kako izgleda program u drugim oblicima ( FBD i STL). b) Simulirajte rad u programu S7_200_ING. c) Prebacite program na PLC i uz pomoć simulacijskih sklopki provjerite rad programa. d) Nacrtajte LAD dijagram.

IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala

37

Tehnička škola Daruvar

Industrijska računala

12. vježba: Primjena brojača – primjeri 1. zadatak: Zabrana rada motora nakon 10 uključenja Motor se uključuje i isključuje pomoću tipkala START i STOP. Nakon što se 10 puta motor uključivao, ne dozvoljava mu se rad dok se stanje ne resetira. Tipkalo START I0.0

Tipkalo STOP I0.1

Motor Q0.0

a) Pozovite program STEP7_MicroWIN. U programu otvorite novi dokument (projekt) i preimenujte ga u „ Zabrana rada“. Pozovite Symbol Table u Upravljačkoj traci i upišite sve simbole s komentarima. Napišite program u obliku ladder dijagrama. Pogledajte (pomoću View) kako izgleda program u drugim oblicima ( FBD i STL). b) Pripremite dokument za simulaciju u programu S7_200_ING. Potrebno je napraviti File->EXPORT, da bi se dobio dokument s ekstenzijom AWL. Dokument u tom obliku spremi u posebnoj mapi na radnoj površini (Desktopu). Pozovite program za simulaciju S7_200_ING, upišite potrebni kod i pozovite svoj dokument ( LOAD FILE). Provjerite kako program radi. c) Prebacite program na PLC i uz pomoć simulacijskih sklopki provjerite rad programa. d) Nacrtajte LAD dijagram.

IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala

38

Tehnička škola Daruvar

Industrijska računala

2. zadatak: Linija za pakiranje

Nakon što se pritisne tipkalo START, traka s kutijama se počinje gibati. Kad senzor SE2 detektira kutiju, zaustavlja se traka s kutijama, a počinje se gibati traka s jabukama. Senzor za jabuke SE1 je zadužen za brojanje jabuka. Kad izbroji 10 jabuka, zaustavlja se traka s jabukama, a počinje se kretati traka s kutijama. Tada se brojač resetira i sve se ponavlja dok se ne stisne tipkalo STOP. Tipkalo START I0.0

Tipkalo STOP I0.1

Senzor SE1

Senzor SE2

I0.2

I0.3

Kretanje trake s kutijama Q0.0

Kretanje trake s jabukama Q0.1

a) Pozovite program STEP7_MicroWIN. U programu otvorite novi dokument (projekt) i preimenujte ga u „ pakiranje jabuka“. Pozovite Symbol Table u Upravljačkoj traci i upišite sve simbole s komentarima. Napišite program u obliku ladder dijagrama. Pogledajte (pomoću View) kako izgleda program u drugim oblicima ( FBD i STL). b) Pripremite dokument za simulaciju u programu S7_200_ING. Potrebno je napraviti File->EXPORT, da bi se dobio dokument s ekstenzijom AWL. Dokument u tom obliku spremi u posebnoj mapi na radnoj površini (Desktopu). Pozovite program za simulaciju S7_200_ING, upišite potrebni kod i pozovite svoj dokument ( LOAD FILE). Provjerite kako program radi. c) Prebacite program na PLC i uz pomoć simulacijskih sklopki provjerite rad programa. d) Nacrtajte LAD dijagram.

IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala

39

Tehnička škola Daruvar

IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala

Industrijska računala

40

Tehnička škola Daruvar

Industrijska računala

13. vježba: Podmazivanje zupčanika, punjenje i pražnjenje spremnika s tekućinom 1. zadatak: Podmazivanje zupčanika

Kad se zupčanik nađe nasuprot senzoru S1, taj senzor detektira zupčanik i otvara elektromagnetski ventil V1 koji uljem podmazuje zupčanik. Ventil se otvara na kratko vrijeme, dajući odgovarajuću količinu ulja. Kad senzor S2 upozori da je razina ulja u posudi niska, uključuje se alarm koji upozorava da treba doliti ulje. Ulazi: detektiranje pozicije S1, donja granica ulja S2. Izlazi: elektromagnetski ventil V1 i alarm. Senzor S1 I0.0

Senzor S2 I0.1

Elektromagnetski ventil Q0.0

Alarm Q0.1

a) Pozovite program STEP7_MicroWIN. U programu otvorite novi dokument (projekt) i preimenujte ga u „ podmazivanje“. Pozovite Symbol Table u Upravljačkoj traci i upišite sve simbole s komentarima. Napišite program u obliku ladder dijagrama. Pogledajte (pomoću View) kako izgleda program u drugim oblicima ( FBD i STL). Pogledajte (pomoću View) kako izgleda program u drugim oblicima ( FBD i STL). b) Pripremite dokument za simulaciju u programu S7_200_ING. Potrebno je napraviti File->EXPORT, da bi se dobio dokument s ekstenzijom AWL. Dokument u tom obliku spremi u posebnoj mapi na radnoj površini (Desktopu). Pozovite program za simulaciju S7_200_ING, upišite potrebni kod i pozovite svoj dokument ( LOAD FILE). Provjerite kako program radi. c) Prebacite program na PLC i uz pomoć simulacijskih sklopki provjerite rad programa.

IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala

41

Tehnička škola Daruvar

Industrijska računala

d) Nacrtajte LAD dijagram.

2. zadatak: Punjenje i pražnjenje spremnika s tekućinom

Nakon pritiska na START tipkalo, ventil MV1 se otvara i voda počinje puniti spremnik. Istovremeno počinje raditi motor koji miješa tekućinu M. Kada razina vode prijeđe TLB2 i dostigne TLB1, zatvara se ventil MV1 i motor M se isključuje. Ventil MV2 se otvara, počinje ispuštanje vode. Kada razina padne ispod TLB2 , ventil MV2 se zatvara. Kada se ova operacija ponovi 4 puta, zasvijetli KRAJ-indikacija. Također se javlja kratki zvučni signal (20s). Ciklus punjenja i pražnjenja može se ponovo aktivirati pritiskom na tipkalo START. IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala

42

Tehnička škola Daruvar

Industrijska računala

Tablica ulaza i izlaza Tipkalo START

Tipkalo STOP

Reset

I0.0

I0.1

I0.2

Gornja razina TLB1 I0.3

Donja razina TLB2 I0.4

Motor MV1

Motor MV2

Motor M

KRAJ indikacija

Zvono

Q0.0

Q0.1

Q0.2

Q0.3

Q0.4

a) Pozovite program STEP7_MicroWIN. U programu otvorite novi dokument (projekt) i preimenujte ga u „ Punjenje i pražnjenje“. Pozovite Symbol Table u Upravljačkoj traci i upišite sve simbole s komentarima. Napišite program u obliku ladder dijagrama. Pogledajte (pomoću View) kako izgleda program u drugim oblicima ( FBD i STL). b) Pripremite dokument za simulaciju u programu S7_200_ING. Potrebno je napraviti File->EXPORT, da bi se dobio dokument s ekstenzijom AWL. Dokument u tom obliku spremi u posebnoj mapi na radnoj površini (Desktopu). Pozovite program za simulaciju S7_200_ING, upišite potrebni kod i pozovite svoj dokument ( LOAD FILE). Provjerite kako program radi. c) Prebacite program na PLC i uz pomoć simulacijskih sklopki provjerite rad programa. d) Nacrtaj LAD dijagram.

IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala

43

Tehnička škola Daruvar

Industrijska računala

14. vježba: Upravljanje vratima skladišta 1. zadatak: Upravljanje vratima skladišta

Ultrazvučni senzor na ulazu detektira prisutnost vozila. Neovisno o tome, fotoelektrični senzor detektira prolaz vozila, tako što vozilo prekida zrake svjetlosti. Vrata otvara i zatvara motor, a na vratima su 2 krajnje sklopke, jedna signalizira da su vrata potpuno otvorena, a druga da su potpuno zatvorena. Treba osigurati da se vrata ne mogu početi dizati, ako se trenutno spuštaju, odnosno da se ne mogu spuštati, ako su se već počela dizati. Ultrazvučni senzor I0.0

Fotoelektrični senzor I0.1

Krajnja sklopka za gornji položaj I0.2

Krajnja sklopka za donji položaj I0.3

Otvaranje vrata Q0.0

Zatvaranje vrata Q0.1

a) Pozovite program STEP7_MicroWIN. U programu otvorite novi dokument (projekt) i preimenujte ga u „ Vrata“. Pozovite Symbol Table u Upravljačkoj traci i upišite sve simbole s komentarima. Napišite program u obliku ladder dijagrama. b) Pripremite dokument za simulaciju u programu S7_200_ING. Potrebno je napraviti File->EXPORT, da bi se dobio dokument s ekstenzijom AWL. Dokument u tom obliku spremi u posebnoj mapi na radnoj površini (Desktopu). Pozovite program za simulaciju S7_200_ING, upišite potrebni kod i pozovite svoj dokument ( LOAD FILE). Provjerite kako program radi. c) Prebacite program na PLC i uz pomoć simulacijskih sklopki provjerite rad programa.

IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala

44

Tehnička škola Daruvar

Industrijska računala

d) Nacrtajte LAD dijagram.

IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala

45

Tehnička škola Daruvar

Industrijska računala

15. vježba: Upravljanje pilom 1. zadatak

Postoje 2 moda rada; ručno i automatski. Napravit ćemo program samo za ručni rad, zatim samo za automatski, da bi na kraju sve ovo objedinili, tako da možemo pokretati motor po želji ručno ili automatski. Zbog ograničenog broja ulaza i izlaza, preporučuje se koristiti memorijske lokacije varijabli (V).

1.1. Ručni rad Ručni mod se postavlja sklopkom RUČNO i tada svijetli indikacija RUČNO. U ručnom modu pritiskom na tipkalo NAPRIJED motor kreće naprijed. Može se zaustaviti sa STOP. Kad pila dotakne krajnju sklopku LS2, motor se zaustavlja. Pritiskom na tipkalo NAZAD, motor kreće nazad, a može se zaustaviti sa STOP. Kad pila dotakne krajnju sklopku LS1, motor se zaustavlja. Treba osigurati da se motor ne može pokrenuti naprijed, ako se već kreće nazad, odnosno, da se ne može pokrenuti nazad, ako on već kreće naprijed. Tablica ulaza i izlaza Sklopka ručno

Tipkalo naprijed ručno

Tipkalo stop

LS2 (desni krajnji položaj)

Tipkalo nazad

I0.0

I0.1

I0.2

I0.3

I0.4

LS1 (početni položajkrajnje lijevo) I0.5

Indikacija Naprijed ručno ručno

Nazad ručno

Q0.0

V0.1

V0.0

a)Pozovite program STEP7_MicroWIN. U programu otvorite novi dokument (projekt) i preimenujte ga u „ Bušilica“. Pozovite Symbol Table u Upravljačkoj traci i upišite sve simbole s komentarima. Napišite program u obliku ladder dijagrama.

IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala

46

Tehnička škola Daruvar

Industrijska računala

b) Nacrtajte LAD dijagram.

1.2. Automatski rad Automatski mod se postavlja sklopkom AUTOMATSKI i tada svijetli indikacija AUTOMATSKI. U automatskom radu, kad je uključena sklopka za automatski rad i aktivirana sklopka LS1 (početni položaj), pritiskom na tipkalo AUTOMATSKI START, motor kreće naprijed, sve dok ne dotakne LS2. Tada pričeka 10 sekundi i zatim kreće nazad. Giba se nazad, dok se ponovo ne aktivira LS1, a zatim se sve to ponavlja. Ulazi su: sklopka AUTOMATSKI, tipkalo za AUTOMATSKI START, tipkalo STOP, krajnje sklopke LS1 i LS2. Izlazi su: indikacija AUTOMATSKI , indikacija za AUTOMATSKI START, motor naprijed (automatski) i motor nazad (automatski). Kao pomoćni izlaz staviti potvrdu da je pila došla u krajnji položaj (LS2). Tablica ulaza i izlaza Sklopka automatski

Tipkalo za automatski start

Indikacija automatski

Indikacija automatskog starta

Automatski naprijed

Potvrda da je stigao u LS2

I0.6

I0.7

Q0.1

Q0.2

V0.2

V0.3

IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala

Automatski nazad

V0.4

47

Tehnička škola Daruvar

Industrijska računala

c) Nacrtajte LAD dijagram.

Ručni i automatski rad: potrebno je objediniti ova dva programa. Primjer označavanja Motor naprijed Q0.3

Motor nazad Q0.4

d) Prebacite program na PLC i uz pomoć simulacijskih sklopki provjerite rad programa.

IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala

48

Tehnička škola Daruvar

Industrijska računala

e) Nacrtajte LAD dijagram.

IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala

49

Tehnička škola Daruvar

Industrijska računala

16. vježba: Pokretanje zvijezda trokut 1. zadatak Kada se stisne tipkalo START, motor se pokreće u spoju zvijezda. Preko samodržeće veze se napaja sklopnik K1 i K3. Nakon ubrzanja od vremena 5 sekundi, motor prelazi u spoj trokut. Tada vremenski relej isključi sklopnik K3 i uključi K2. Tijekom rada sklopnci K3 i K2 ne smiju nikada biti zajedno uključeni. Zbog toga se stvarna stanja uklopljenosti sklopnika kontroliraju preko pomoćnih kontakata. Sustav se isključuje pritiskom na tipkalo S2 ili proradom zaštite motora. Prorada zaštite se može vidjeti na indikacijskoj lampici „ispad bimetala“. Na lampici „zvijezda“ se može vidjeti da je motor trenutno u spoju zvijezda. Na lampici „trokut“ se može vidjeti da je motor u spoju trokut.

IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala

50

Tehnička škola Daruvar

Industrijska računala

Tablica ulaza Tipkalo START(S2) Tipkalo STOP (S1) I0.0 I0.1

Ispad bimetala I0.3

Tablica izlaza Sklopnik K1

Sklopnik K3zvijezda

Sklopnik K2trokut

Q0.0

Q0.2

Q0.1

Indikacija ispada bimetala Q0.3

Indikacija zvijezde

Indikacija trokuta

Q0.4

Q0.5

a) Pozovite program STEP7_MicroWIN. U programu otvorite novi dokument (projekt) i preimenujte ga u „Pokretanje zvijezda trokut “. Pozovite Symbol Table u Upravljačkoj traci i upišite sve simbole s komentarima. Napišite program u obliku ladder dijagrama. b) Simuliraj program u S7_200_ING -u i na realnom sustavu. c) Prebacite program na PLC i uz pomoć simulacijskih sklopki provjerite rad programa. d) Nacrtajte LAD dijagram.

IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala

51

Tehnička škola Daruvar

Industrijska računala

e) Nacrtajte ožičenje na realnom sustavu.

IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala

52

Tehnička škola Daruvar

Industrijska računala

17. vježba: Pozivanje potprograma - upravljanje punionicom

Napiši dio programa za punionicu boca koji zadovoljava sljedeće specifikacije: 

ulaz I 0.0 (tipkalo s radnim kontaktom) uključuje postrojenje



ulaz I 0.1 (tipkalo s mirnim kontaktom) isključuje postrojenje



kada je postrojenje uključeno, indikator na izlazu Q 0.0 svijetli



kada je postrojenje uključeno, može se izabrati sljedeći mod rada: - ručni mod je izabran kada je I 0.4=0, a automatski kada je I 0.4=1 - izabrani mod je usvojen kada na ulaz I 0.5 dođe impuls



indikatori za izabrani mod su sljedeći: ručni = Q 0.1; automatski = Q 0.2



kod promjene moda ili kod isključenja postrojenja, prethodno izabrani mod mora biti poništen



u ručnom modu, transporter se može pokrenuti naprijed pomoću tipkala I 0.2 (Q 0.3) i nazad s I 0.3 (Q 0.4)



u automatskom radu transporter kreće naprijed.

1. zadatak: Upravljanje radom punionice 1. Napišite program za upravljanje modovima rada. Upotrijebite I/O adrese i uređaje prikazane na slici. 2. Program za uključenje postrojenja za punjenje boca napišite u bloku SBR 1, a dio za odabir moda rada punionice u bloku SBR 2. 3. Otvorite (off-line) blok MAIN i unesite pozive blokova SBR1 i SBR 2. Tablica ulaza Tipkalo START I0.0

Tipkalo STOP I0.1

Tipkalonaprijed I0.2

IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala

Tipkalo nazad I0.3

Sklopka za odabir moda I0.4

Tipkalopotvrda moda I0.5

53

Tehnička škola Daruvar

Industrijska računala

Tablica izlaza Indikacija rada Q0.0

Indikator ručno Q0.1

Indikator automatski Q0.2

Ručno naprijed Q0.3

Ručno nazad Q0.4

a) Pozovite program STEP7_MicroWIN. U programu otvorite novi dokument (projekt) i preimenujte ga u „ Postrojenje_boce“. Pozovite Symbol Table u Upravljačkoj traci i upišite sve simbole s komentarima. Napišite program u obliku ladder dijagrama. Pogledajte (pomoću View) kako izgleda program u drugim oblicima ( FBD i STL). b) Pripremite dokument za simulaciju u programu S7_200_ING. Potrebno je napraviti File->EXPORT, da bi se dobio dokument s ekstenzijom AWL. Dokument u tom obliku spremi u posebnoj mapi na radnoj površini (Desktopu). Pozovite program za simulaciju S7_200_ING, upišite potrebni kod i pozovite svoj dokument ( LOAD FILE). Provjerite kako program radi. c) Prebacite program na PLC i uz pomoć simulacijskih sklopki provjerite rad programa. d) Nacrtajte LAD dijagram za MAIN.

IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala

54

Tehnička škola Daruvar

Industrijska računala

e) Nacrtajte LAD dijagram za SBR1.

f) Nacrtajte LAD dijagram za SBR2.

IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala

55

Tehnička škola Daruvar

Industrijska računala

18. vježba: Sortiranje i brojanje proizvoda 1. zadatak: Traka za sortiranje

Opis postrojenja: Pomoću postrojenja za sortiranje možete odvajati žute blokove od plavih. Plavi blokovi će se transportirati na lijevo, a žuti blokovi će se transportirati na desno. Postrojenje ima dvije pokretne trake, svaka je pokretana posebnim motorom. Sortiranje blokova se obavlja klizačem koji se pokreće prema unutra i prema van pomoću klipa. Različiti senzori daju informacije o poziciji blokova i vrsti materijala. Senzor S1 detektira vrstu materijala. Ako senzor detektira žuti blok, on će generirati signal 1. Senzor S2 detektira poziciju materijala. Ako materijal dođe do senzora, izlazni signal senzora će biti 1. Senzor S3 generira signal 1, ako je klizač potpuno izvučen prema van. Motor M1 pokreće pokretnu traku 1 (vertikalna pokretna traka). Motor M2 pokreće pokretnu traku 2 (horizontalna pokretna traka). Klizač pomiče materijal s horizontalne na vertikalnu pokretnu traku. Funkcionalni opis: Postrojenje se pokreće pritiskom na tipku "Uključeno". Pokretne trake se pogone s dva motora. Ako blok dosegne senzor S2, a senzor S1 daje signal 1, horizontalna pokretna traka se mora zaustaviti i klizač mora pomaknuti žuti blok na vertikalnu pokretnu traku. Ako se klizač potpuno pomakao prema van (senzor S3 daje signal 1), klizač se sam povlači natrag i horizontalna pokretna traka će se ponovno pokrenuti. Ako plavi blok dosegne senzor 2 (senzor pozicije), horizontalna pokretna traka će se i dalje nastaviti kretati i klizač se ne smije pomicati prema van. Postrojenje se može isključiti

IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala

56

Tehnička škola Daruvar

Industrijska računala

pomoću tipke za zaustavljanje. Pokretna traka će se zaustaviti, dok će se klizač vratiti na početnu poziciju. Potrebno je u programu postaviti Counter koji će brojati ukupan broj kutija te tekstualni zaslon koji će biti stalno uključen (ukoliko je uključen pogon). Na zaslonu treba pisati: "Broj kutija" i stvarni broj kutija s Countera. Lista ulaza i izlaza Digitalni ulazi: Tipkalo za zaustavljanje (isključenje postrojenja), tipkalo za pokretanje (uključenje postrojenja), senzor S1 (detekcija blokova; žuti blok = signal 1, plavi blok = signal 0), senzor S2 (detekcija pozicije materijala), senzor S3 (klizač se potpuno pomaknuo prema van). Tipkalo STOP I0.0

Tipkalo START I0.1

Senzor S1 I0.2

Senzor S2 I0.3

Senzor S3 I0.4

Digitalni izlazi: Motor M1 (vertikalna pokretna traka), motor M2 (horizotalna pokretna traka), kretanje klizača naprijed i kretanje klizača natrag. Motor M1 Q0.0

Motor M2 Q0.1

Elektro ventil V1 Q0.2

a) Pozovite program STEP7_MicroWIN. U programu otvorite novi dokument (projekt) i preimenujte ga u „ Sortiranje“. Pozovite Symbol Table u Upravljačkoj traci i upišite sve simbole s komentarima. Napišite program u obliku ladder dijagrama. Pogledajte (pomoću View) kako izgleda program u drugim oblicima ( FBD i STL). b) Pripremite dokument za simulaciju u programu S7_200_ING. Potrebno je napraviti File->EXPORT, da bi se dobio dokument s ekstenzijom AWL. Dokument u tom obliku spremi u posebnoj mapi na radnoj površini (Desktopu). Pozovite program za simulaciju S7_200_ING, upišite potrebni kod i pozovite svoj dokument ( LOAD FILE). Provjerite kako program radi. c) Prebacite program na PLC i uz pomoć simulacijskih sklopki provjerite rad programa.

IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala

57

Tehnička škola Daruvar

Industrijska računala

d) Nacrtajte LAD dijagram.

IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala

58

Tehnička škola Daruvar

Industrijska računala

19. Dodatak 19. 1. PLC - SIMATIC i IEC 1131-3 tipovi podataka Postoje dvije okolnosti pod kojima treba razumjeti i koristiti tipove podataka kod programiranja u STEP 7Micro/WIN:  

Ako se programira u IEC 1131-3 modu treba učiniti selekciju tipa podataka za sve vrijednosti u globalnoj tablici simbola. Ako se vrši pridruživanje u lokalnoj tablici varijabli treba definirati tipove podataka za svaku pojedinu lokalnu varijablu.

Kada se eksplicitno pridruži tip podatka nekoj vrijednosti tada se osigura da se u STEP 7-Micro/WIN zauzme toliko memorije koliko je potrebno za tu vrijednost (npr: vrijednost 100 može biti spremljena kao BYTE, WORD ili DWORD) i način da se ona predstavi ( da li 0 tretirati kao BOOL ili kao numeričku vrijednost?). STEP 7-Micro/WIN programski softver implementira jednostavnu provjeru tipova podataka za SIMATIC mod i jaku provjeru tipova podataka za IEC 1131-3 mod. To znači kada je tip podataka specificiran za bilo koju lokalnu ili globalnu varijablu, softver osigurava da tip podatka operanda odgovara instrukcijskom pridruživanju navedenom ispod.

Elementarni tip podatka

Veličina tipa podatka

Opis

Raspon

BOOL

1 bit

Boolean

0 do 1

BYTE

8 bita

Bajt bez predznaka

0 do 255

BYTE

8 bita

Bajt s predznakom

-128 do +127

WORD

16 bita

Cijeli broj bez predznaka

0 do 65535

INT

16 bita

Cijeli broj s predznakom

-32768 do +32767

DWORD

32 bita

Cijeli broj dvostruke veličine bez predznaka

0 do 4294967295

DINT

32 bita

Cijeli broj dvostruke veličine s predznakom

-2147483648 do +2147483647

REAL

32 bita

IEEE 32 bit floating point

+1.175495E-38 do +3.402823E+38 -1.175495E-38 do -3.402823E+38

STRING

2 do 255 bajta

ASCII niz spremljen u PLC memoriju kao bajt dužine slijedeći s ASCII podatkovnim bajtovima

IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala

ASCII karakter kodovi 128 do 255

59

Tehnička škola Daruvar

Industrijska računala

19. 2. PLC - Konstante (Brojevni rasponi) Rasponi konstantnih brojevnih vrijednosti

Vrsta podataka:

Rasponi cijelih brojeva bez predznaka Decimalni: Heksadecimalni:

Rasponi cijelih brojeva s predznakom Decimalni: Heksadecimalni:

B (Byte) W (Word) D (Double Word)

0 do 255 0 do 65535 0 do 4294967295

-128 do +127 -32768 do +32767 -2147483648 do +2147483647

Vrsta podataka: D (Double Word)

0 do FF 0 do FFFF 0 do FFFF FFFF

Realni decimalni (Positivni raspon) +1.175495E-38 do +3.402823E+38

80 do 7F 8000 do 7FFF 8000 0000 do 7FFF FFFF

Realni decimalni (Negativni raspon) -1.175495E-38 do -3.402823E+38

Identifikator formata konstanti Program može koristiti podatkovne konstante veličine bajta (byte), riječi (word) ili dvostruke riječi (double word). Identifikator formata kontrolira prikaz konstantne vrijednosti (kao binarni, decimalni, hexadecimalni ili ASCII znak). Programske konstante su predstavljene kao decimalni brojevi osim ako nije korišten jedan od oblika identifikacije: 2# 16# ‘abcd’ "string"

Binarni brojevi Hexadecimalni brojevi ASCII konstante, počinju i završavaju s jednostrukim navodnicima. Spremaju se kao podatkovni bajtovi. ASCII niz konstanti, počinje i završava s dvostrukim navodnicima. Sprema se kao bajt duljine niza kojem slijede podatkovni bajtovi.

Primjeri binarnih konstanti

Primjer: 2#1101 Primjer: 2#1101_1111

Numerička baza 2 2

Separator # #

Konstantna vrijednost 1101 11011111

Primjeri heksadecimalnih konstanti

Primjer: 16#3FB2 16#A_B_C_D

Numerička baza Separator Konstantna vrijednost 16 # 3FB2 Napomena: Potcrtano se može koristi radi lakše čitljivosti

IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala

60

Tehnička škola Daruvar

Industrijska računala

Područje ASCII znakovnih konstanti Područje koje se koristi za ASCII znakove je od ASCII 32 do ASCII 255 isključujući DEL, jednostruke i dvostruke navodnike. ASCII znakovi van toga područja moraju koristiti posebni $ znakovni format. Primjer ASCII slovčanih znakovnih konstanti (Format s jednostrukim navodnicima) Koristi se kod instrukcija koje dopuštaju konstantu kao ulaz.

Parametar IN1, IN2

Operandi IB, QB, MB, SMB, VB, SB, LB, AC, Konstanta, *VD, *LD, *AC

Tip podataka BYTE

Memorijska mapa (nema vodećeg bajta duljine) VB1 VB2 VB3 VB4

Podatak

Podrška editora za upis ASCII konstante

Primjer VB0 valjane adrese

‘A’

Programski i podatkovni blok

VB0

A

‘AB’

Programski i podatkovni blok

VB0, VW0

A

B

‘ABC’

Podatkovni blok

VB0

A

B

C

‘ABCD’

Programski i podatkovni blok

VB0, VD0

A

B

C

D

‘ABCDE’

Podatkovni blok

VB0

A

B

C

D

E

‘ABCDEF’ F

Podatkovni blok

VB0

A

B

C

D

E

VB5

Primjer ASCII slovčanih znakovnih nizova (Format s dvostrukim navodnicima) Koristi se kod instrukcija koje dopuštaju konstanti niz kao ulaz. Parametar IN

Podatak

Operandi VB, Constant String, *VD, *LD, *AC

Podrška editora za upis ASCII niza konstanti

Primjer VB0 valjane adrese

Tip podataka STRING

VB1

Memorijska mapa (ima vodeći bajt duljine) VB2 VB3 VB4 VB5

VB6

"A"

Programski i podatkovni blok

VB0

1

A

"AB"

Programski i podatkovni blok

VB0

2

A

B

"ABC"

Programski i podatkovni blok

VB0

3

A

B

C

"ABCD"

Programski i podatkovni blok

VB0

4

A

B

C

D

"ABCDE"

Programski i podatkovni blok

VB0

5

A

B

C

D

E

"ABCDEF" F

Programski i podatkovni blok

VB0

6

A

B

C

D

E

IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala

61

Tehnička škola Daruvar

Industrijska računala

Primjer znakovnog niza korištenjem $ formata Korištenjem $ formata mijenjaju se ASCII slovčane konstante kada se prebacuju podatkovni blokovi, glavni program, potprogrami i prekidne rutine u PLC i obrnuto. Znakovni niz ‘Cost $$50’ "Cost $$50" ‘Enter $‘name$’ ''Enter $"name$""

Podatak pohranjen u PLC memoriji Cost $50 Cost $50 Enter ‘name’ Enter "name"

Tehnike za ugradnju kontrolnih znakova su: Kod $$ $’ $" $L or $l $N or $n $P or $p $R or $r $T or $t $1f

Interpretacija Jedan dolarski znak Jednostruki navodnik Dvostruki navodnik Red uvođenja znakova Znak za novu liniju Znak za novu stranicu Znak za CR (Carriage return) Znak za tabulator Dvije heksadecimalne znamenke 1f nakon $ znaka predstavljaju ASCII kod 1f. ASCII 1f Heksadecimalno = ASCII 31 Decimalno

IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala

62

Tehnička škola Daruvar

Industrijska računala

19. 3. PLC - CPU memorijsko adresno područje STEP7-MICROWIN vrši identifikaciju tipa PROCESORA kad se izvršava bilo koja operacija koja zahtijeva komunikaciju s procesorom. Potrebno je osigurati da ulazno/izlazne i memorijske lokacije budu u valjanom rasponu za tip CPU-a kako bi se program mogao ispravno prevesti i prebaciti u PLC, inače će doći do greške. Pristup

Bit (Bajt.bit)

Bajt (Byte)

Riječ (Word)

Dvostruka Riječ (Double Word)

Tip memorije

CPU221

CPU222

CPU224

V

0.0 - 2047.7

0.0 - 2047.7

0.0 - 5119.7 V1.23 0.0 10239.7 V2.00

I Q M SM S T C L

0.0 - 15.7 0.0 - 15.7 0.0 - 31.7 0.0 - 179.7 0.0 - 31.7 0 - 255 0 - 255 0.0 - 59.7

0.0 - 15.7 0.0 - 15.7 0.0 - 31.7 0.0 - 299.7 0.0 - 31.7 0 - 255 0 - 255 0.0 - 59.7

0 - 5119.7 V1.22 0.0 - 8191.7 V 2.00 0.0 - 10239.7 XP 0.0 - 15.7 0.0 - 15.7 0.0 - 31.7 0.0 - 549.7 0.0 - 31.7 0 - 255 0 - 255 0.0 - 59.7

VB

0 - 2047

0 - 2047

0 - 5119 V1.23 0 - 10239 V2.00

IB QB MB SMB SB LB AC

0 - 15 0 - 15 0 - 31 0 - 179 0 - 31 0 - 59 0-3

0 - 15 0 - 15 0 - 31 0 - 299 0 - 31 0 - 59 0-3

0 - 5119 V1.22 0 - 8191 V2.00 0 - 10239 XP 0 - 15 0 - 15 0 - 31 0 -549 0 - 31 0 - 59 0-3

VW

0 - 2046

0 - 2046

0 - 5118 V1.23 0 - 10238 V2.00

IW QW MW SMW SW T C LW AC AIW AQW

0 - 14 0 - 14 0 - 31 0 - 178 0 - 30 0 - 255 0 - 255 0 - 58 0-3 0 - 30 0 - 30

0 - 14 0 - 14 0 - 31 0 - 298 0 - 30 0 - 255 0 - 255 0 - 58 0-3 0 - 30 0 - 30

0 - 5118 V1.22 0 - 8190 V2.00 0 - 10238 XP 0 - 14 0 - 14 0 - 31 0 - 548 0 - 30 0 - 255 0 - 255 0 - 58 0-3 0 - 62 0 - 62

VD

0 - 2044

0 - 2044

0 - 5116 V1.23 0 - 10236 V2.00

ID QD MD SMD SD LD AC HC

0 - 12 0 - 12 0 - 28 0 - 176 0 - 28 0 - 56 0-3 0-5

0 - 12 0 - 12 0 - 28 0 - 296 0 - 28 0 - 56 0-3 0-5

0 - 5116 V1.22 0 - 8188 V2.00 0 - 10236 XP 0 - 12 0 - 12 0 - 28 0 - 546 0 - 28 0 - 56 0-3 0-5

IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala

CPU226

0.0 - 15.7 0.0 - 15.7 0.0 - 31.7 0.0 - 549.7 0.0 - 31.7 0 - 255 0 - 255 0.0 - 59.7

0 - 15 0 - 15 0 - 31 0 - 549 0 - 31 0 - 59 0-3

0 - 14 0 - 14 0 - 31 0 - 548 0 - 30 0 - 255 0 - 255 0 - 58 0-3 0 - 62 0 - 62

0 - 12 0 - 12 0 - 28 0 - 546 0 - 28 0 - 56 0-3 0-5

63

Tehnička škola Daruvar

Industrijska računala

Područje

19. 4. PLC - Tipovi i svojstva memorije

Opis

I

Diskretni ulazi

Diskretni izlazi

čitanje/

V T

Timer vrijednost i Timer bit

pisanje T-bit

(Mjerač vremena) Counter vrijednost i Counter bit (Brojač)

čitanje/

ne

da

pisanje

pisanje

čitanje/

čitanje/

ne

da

pisanje

pisanje

čitanje/

čitanje/

da

da

pisanje čitanje/

pisanje čitanje/

ne

ne

pisanje čitanje/

pisanje čitanje/

da

da

pisanje T-vrijednost

pisanje ne

T-vrijednostda

ne

ne

T-bit-ne C-vrijednostda

ne

čitanje/ pisanje

čitanje/

C

čitanje/

čitanje/

Interni memorijski bitovi Posebni memorijski bitovi (SM0-SM29 su samo za čitanje) Memorija varijabli

SM

Može se forsirati

Pristup

čitanje/ pisanje

pisanje M

Može biti retentivno

Pristup bajtu

pisanje Q

riječi

Pristup dvostrukoj riječi

Pristup bitu

pisanje čitanje/ pisanje čitanje/

čitanje/ pisanje čitanje/ pisanje čitanje/ pisanje ne

čitanje/ C-bit pisanje

čitanje/ ne

čitanje/

C-vrijednost pisanje čitanje/

ne pisanje

ne

ne pisanje

čitanje

C-bit-ne ne

ne

Analogni ulazi

ne

ne

čitanje

ne

ne

da

AQ

Analogni izlazi

ne

ne

pisanje

ne

ne

da

AC

Registri akumulatora

ne

čitanje/ pisanje čitanje/ pisanje čitanje/ pisanje

čitanje/

čitanje/

ne

ne

pisanje čitanje/

pisanje čitanje/

ne

ne

pisanje čitanje/

pisanje čitanje/

ne

ne

pisanje

pisanje

HC

Brzi brojač vrijednost

AI

L S

Memorija lokalnih varijabli SCR

čitanje/ pisanje čitanje/ pisanje

IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala

64

Tehnička škola Daruvar

Industrijska računala

19. 5. Pristup podacima u memorijskim područjima Registar slike procesnih ulaza: I S7-200 čita stanja fizičkih ulaza na početku svakog ciklusa skeniranja i zapisuje ih u registar slike procesnih ulaza. Registru slike procesnih ulaza može se pristupiti kao bitu, bajtu, riječi ili dvostrukoj riječi: Bit: Bajt, riječ ili dvostruka riječ:

I[adresa bajta].[adresa bita] I[veličina][adresa početnog bajta]

I0.1 IB4

Registar slike procesnih izlaza: Q Na kraju ciklusa skeniranja S7-200 kopira vrijednosti iz registra slike procesnih izlaza na fizičke izlaze. Registru slike procesnih izlaza može se pristupiti kao bitu, bajtu, riječi ili dvostrukoj riječi: Bit: Bajt, riječ ili dvostruka riječ:

Q[adresa bajta].[adresa bita] Q[veličina][adresa početnog bajta]

Q1.1 QB5

Memorijsko područje varijabli: V V memorija se može koristiti za spremanje međurezultata operacija upravljačke logike korisničkog programa. Također se može koristiti za spremanje drugih podataka potrebnih za korisnički program. V memoriji može se pristupiti kao bitu, bajtu, riječi ili dvostrukoj riječi: Bit: Bajt, riječ ili dvostruka riječ:

V[adresa bajta].[adresa bita] V[veličina][adresa početnog bajta]

V10.2 VW100

Bit memorijsko područje: M Bit memorijsko područje (M memorija) može se koristiti za spremanje međustatusa operacija ili drugih upravljačkih informacija. Bit memorijskom području može se pristupiti kao bitu, bajtu, riječi ili dvostrukoj riječi: Bit: Bajt, riječ ili dvostruka riječ:

M[adresa bajta].[adresa bita] M[veličina][adresa početnog bajta]

M26.7 MD20

Memorijsko područje timer-a: T S7-200 ima timer-e koji inkrementalno broje vrijeme s određenim rezolucijama (vremenski-bazirani inkrement) od 1 ms, 10 ms, ili 100 ms. Dvije varijable su pridružene timer-u: - Trenutna vrijednost: ovaj 16 bitni cijeli broj s predznakom sadrži količinu odbrojanog vremena timer-om. - Timer bit: ovaj bit je postavljen ili obrisan kao rezultat uspoređivanja trenutne i unaprijed zadane vrijednosti. Unaprijed zadana vrijednost se unosi kao dio naredbe timer-a. Objema varijablama se pristupa pomoću adrese timer-a (T + broj timer-a). Pristup ili jednoj ili drugoj varijabli ovisno je o vrsti korištene naredbe: naredbe s operandima tipa bit pristupaju bitu timer-a, dok naredbe s operandima tipa riječi pristupaju trenutnoj vrijednosti. Kao što je prikazano na slici NO kontakt naredba pristupa bitu timera, dok Move Word naredba pristupa trenutnoj vrijednosti timer-a.

IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala

65

Tehnička škola Daruvar

Industrijska računala

Slika. Pristup bitu i trenutnoj vrijednosti timer-a. Memorijsko područje brojača: C S7-200 ima tri tipa brojača koji broje svaki prijelaz iz niskog-u-visoko stanje na ulazima brojača: jedan tip broji samo prema gore, jedan broji samo prema dolje, dok jedan broji i prema gore i prema dolje. Dvije varijable su pridružene brojaču: - Trenutna vrijednost: ovaj 16 bitni cijeli broj s predznakom sadrži vrijednost brojanja. - Bit brojača: ovaj bit je postavljen ili obrisan kao rezultat usporedbe trenutne i unaprijed zadane vrijednosti. Unaprijed zadana vrijednost se unosi kao dio naredbe brojača. Objema varijablama se pristupa pomoću adrese brojača (C + broj brojača). Pristup ili jednoj ili drugoj varijabli ovisno je o vrsti korištene naredbe: naredbe s operandima tipa bit pristupaju bitu brojača, dok naredbe s operandima tipa riječi pristupaju trenutnoj vrijednosti. Kao što je prikazano na slici NO kontakt naredba pristupa bitu brojača, dok Move Word naredba pristupa trenutnoj vrijednosti brojača.

Slika. Pristup bitu i trenutnoj vrijednosti brojača. Akumulatori: AC Akumulatori su elementi za čitanje/pisanje i mogu se koristiti kao memorija. Na primjer, akumulatori se mogu koristiti za prosljeđivanje parametara u i iz potprograma i za spremanje međurezultata računanja. S7-200 ima četiri 32 bitna akumulatora (AC0, AC1, AC2, i AC3). Podatku u akumulatoru se može pristupiti kao bajtu, riječi, ili dvostrukoj riječi. Veličina podatka kojoj se pristupa određena je naredbom koja se koristi za pristup akumulatoru. Kao što je prikazano na slici, koristi se najmanje značajnih 8 ili 16 bitova podatka spremljenog u akumulator kod pristupa akumulatoru kao bajtu ili riječi. Kod pristupa akumulatoru kao dvostrukoj riječi koriste se sva 32 bita.

IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala

66

Tehnička škola Daruvar

Industrijska računala

Slika. Pristup akumulatorima.

Posebna memorija: SM SM bitovi omogućavaju komunikaciju između CPU-a i korisničkog programa. Ovi bitovi koriste se i za rad sposebnim funkcijama S7-200 CPU-a, kao što su: bit koji se postavlja samo za prvi ciklus skeniranja, bit koji mijenja stanje sa stalnom frekvencijom, ili bit koji pokazuje status matematičkih ili nekih drugih instrukcija. Posebnom memorijskom području može se pristupiti kao bitu, bajtu, riječi ili dvostrukoj riječi: Bit: Bajt, riječ ili dvostruka riječ:

SM[adresa bajta].[adresa bita] SM[veličina][adresa početnog bajta]

SM0.1 SMB86

Lokalna memorija: L S7-200 osigurava 64 bajta lokalne memorije, od kojih se 60 može koristiti kao priručna memorija ili za prosljeđivanje formalnih parametara potprogramu. STEP 7 Micro/WIN rezervira 4 posljednja bajta za vlastito korištenje. Lokalna memorija je slična V memoriji s jednom glavnom razlikom. V memorija ima globalno područje dok L memorija ima lokalno područje korištenja. Pojam globalnog područja korištenja znači da se istim memorijskim lokacijama može pristupiti iz bilo kojeg dijela programa (glavni program, potprogrami ili prekidne rutine). Pojam lokalnog područja korištenja znači da se tim memorijskim lokacijama može pristupati samo u dijelovima programa u kojima su definirane. S7-200 zauzima 64 bajta L memorije za glavni program, 64 bajta za svaki potprogram i 64 bajta za prekidne rutine. Zauzeta L memorija za glavni program ne može se dohvatiti iz potprograma ili prekidnih rutina. Potprogram ne može pristupiti L memoriji zauzetoj glavnim programom, prekidnom rutinom, ili drugim potprogramom. Isto tako, prekidna rutina ne može pristupiti L memoriji zauzetoj glavnim programom ili potprogramom. Zauzimanje L memorije se vrši po potrebi, tj. po

IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala

67

Tehnička škola Daruvar

Industrijska računala

pozivu određenog dijela programa. L memoriji može se pristupiti kao bitu, bajtu, riječi ili dvostrukoj riječi: Bit: Bajt, riječ ili dvostruka riječ:

L[adresa bajta].[adresa bita] L[veličina][adresa početnog bajta]

L0.0 LB33

Analogni ulazi: AI S7-200 pretvara analognu vrijednost (kao što su temperatura, napon ili struja) u digitalni podatak duljine riječi (16 bita). Tim vrijednostima se pristupa identifikatorom područja (AI), veličinom podatka (W), i adresom početnog bajta. Kako su analogni ulazi riječi adresa im uvijek počinje parnim brojem bajta (kao što su 0, 2, ili 4), pa im se pristupa s parnim brojem adrese početnog bajta (kao AIW0, AIW2, ili AIW4). Analogni ulazi predstavljaju vrijednosti koje se mogu samo čitati. Format:

AIW[adresa početnog bajta]

AIW4

Analogni izlazi: AQ S7-200 pretvara digitalni podatak veličine riječi (16 bita) u strujni ili naponski signal, proporcionalan toj digitalnoj vrijednosti. Te vrijednosti se predstavljaju identifikatorom područja (AQ), veličinom podatka (W), i adresom početnog bajta. Kako su analogni izlazi riječi adresa im uvijek počinje parnim brojem bajta (kao što su 0, 2, ili 4), pa im se pristupa s parnim brojem adrese početnog bajta (kao AQW0, AQW2, ili AQW4). Analogni izlazi predstavljaju vrijednosti koje se mogu samo postavljati. Format:

AQW[adresa početnog bajta]

IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala

AQW4

68

Tehnička škola Daruvar

Industrijska računala

19. 6. PLC - Izravno i neizravno adresiranje Kod pisanja programa može se koristiti bilo koji od tri moda adresiranja instrukcijskog operanda:   

Izravno adresiranje Simboličko adresiranje Neizravno adresiranje

Izravno adresiranje S7-200 pohranjuje podatke na različite memorijske lokacije koje imaju jedinstvenu adresu. Može se izričito identificirati memorijska adresa kojoj se želi pristupiti. Izravno adresiranje precizira memorijsko područje, veličinu i lokaciju (npr. VW790 se odnosi na lokaciju riječi u memorijskom području varijabli). Za pristup bitu u memorijskom području potrebno je specificirati adresu koja sadržava identifikacijsko memorijsko područje (bajt adresu i broj bita koji se nalazi iza točke). Oblik pristupa bitu je ''bajt.bit''. U tom primjeru, memorijsko područje i bajt adresa (I = ulaz, i 3 = bajt 3) su točkom (''.'') odvojeni od bit (bit 4) memorijskog područja. I

3

.

4

Bit u bajtu, ili broj bita : bit 4 (peti bit od osam; 0 do 7) Točka odvaja bajt adresu od broja bita Bajt adresa: bajt 3 (četvrti bajt) Identifikator područja

IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala

69

Tehnička škola Daruvar

Industrijska računala

Procesna slika ulaznog (I) memorijskog područja:

7

6

5

4

3

2

1

0

Bajt 0 Bajt 1 Bajt 2 Bajt 3 Bajt 4 Bajt 5 Podacima se može pristupiti u većini memorijskih područja (V, I, Q, S, M, L i SM) budući da bajt, riječ i dvostruka riječ koriste bajt–adresni oblik. Za pristup bajtu, riječi, ili dvostrukoj riječi podatka u memoriji, treba specificirati adresu na način sličan specificiranju adrese za bit. To uključuje identifikator područja, određivanje veličine podatka i adrese početnih bajtova od bajta, riječi ili dvostruke riječi. Podacima u drugim memorijskim područjima (kao što cu T, C, HC i akumulator) pristupa se korištenjem formata adrese koja uključuje identifikator i broj uređaja.

V B 100 Bajt adresa Pristup veličini bajta Identifikator područja V W 100 Bajt adresa Pristup veličini riječi Identifikator područja

V D 100 Bajt adresa Pristup veličini dvostruke riječi Identifikator područja

IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala

70

Tehnička škola Daruvar

MSB 7 VB100 MSB 15 VB100

Industrijska računala

LSB 0

8

MSB 31 VB100 24

7

LSB VB101 0

23 VB101 16

15

VB102

8

7

VB103

LSB 0

MSB = Bit najveće težine LSB = Bit najmanje težine

Simboličko adresiranje Simboličko adresiranje koristi kombinaciju alfanumeričkih znakova za identifikaciju adrese. Simbolička konstanta koristi simboličko ime za identifikaciju broja konstante ili ASCII znakova. Za SIMATIC programe treba koristiti globalno dodjeljivanje koristeći tablicu simbola. Za IEC programe treba praviti globalne simbole koristeći tablice globalnih varijabli. Ako postoje pridružene simboličke adrese u SIMATIC tablici simbola ili tablici lokalnih varijabli tada se može prebacivati između pregleda s apsolutnim (I0.0) ili simboličkim (npr. Pumpa1) prikazom. Opcija simboličkog adresiranja kontrolira se u izborniku VIEW. Oznaka kraj imena znači da je opcija uključena. U suprotnom slučaju sve su adrese prikazane samo kao apsolutne adrese.

IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala

71

Tehnička škola Daruvar

Industrijska računala

Neizravno adresiranje Neizravno adresiranje koristi pokazivač za pristup podacima u memoriji. Pokazivači lokacije veličine dvostruke riječi sadrže adresu neke druge lokacije. Za pokazivače se mogu koristiti samo V memorijske lokacije, L memorijske lokacije ili registri akumulatora (AC1, AC2, AC3). Kod kreiranja pokazivača potrebno je koristiti instrukciju Move Double Word (pomak dvostruke riječi) za micanje adrese neizravno adresirane memorijske lokacije na lokaciju pokazivača. S7-200 omogućava pokazivačima da pristupaju memorijskim područjima: I, Q, V, M, S, T (samo trenutna vrijednost) i C (samo trenutna vrijednost). Neizravno adresiranje ne može se koristiti za pristup jednom bitu ili pristup AI, AQ, HC, SM ili L memorijskim područjima. Za neizravan pristup podacima u adresi memorije potrebno je kreirati pokazivače na tu lokaciju unosom znaka ''&'' ispred operanda, da se naznači da se adresa memorijske lokacije umjesto sadržaja te lokacije treba pomaknuti na lokaciju određenu u izlaznom operandu instrukcije (pokazivaču). Unosom znaka ''*'' ispred operanda za instrukciju specificira se da je operand pokazivač. Kao što je pokazano na slici, unosom *AC1 specificira se da je pokazivač na podatak duljine riječi referenciran MOVE WORD instrukcijom. U primjeru, vrijednosti spremljene u VB200 i VB201 su pomaknute u akumulator AC0.

MOVD &VB200, AC1 – kreira se pokazivač micanjem adrese od VB200 (adresa početnog bajta za VB200) u AC1 MOVW *AC1, AC0 – miče se vrijednost riječi pokazivača iz AC1 u AC0

IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala

72

Tehnička škola Daruvar

Industrijska računala

MOVD &VB200, AC1 – kreira se pokazivač micanjem adrese od VB200 (adresa početnog bajta za VB200) u AC1 MOVW *AC1, AC0 – miče se vrijednost riječi pokazivača iz AC1 u AC0 +D +2, AC1 – dodaje 2 akumulatoru koji pokazuje na sljedeću memorijsku lokaciju MOVW *AC1, AC0 – miče se vrijednost riječi pointera iz AC1 u AC0

Napomena: Za neizravan pristup bajtovima potrebno je povećavati ili smanjivati pokazivač za 1. Za neizravan pristup riječima potrebno je povećavati ili smanjivati pokazivač za 2. Za neizravan pristup dvostrukim riječima potrebno je povećavati ili smanjivati pokazivač za 4. Za pristup timeru ili brojaču (koji su vrijednosti riječi) potrebno je povećavati ili smanjivati pokazivač za 2.

IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala

73

Tehnička škola Daruvar

Industrijska računala

19. 7. PLC prekidi Broj događaja prekida 8 9 23 24 25 26 19 20

Opis prekida Port 0: Prijem znaka Port 0: Prijenos završen Port 0: Prijem poruke završen Port 1: Prijem poruke završen Port 1: Prijem znaka Port 1: Prijenos završen PTO 0 završio prekid PTO 1 završio prekid

0 2 4 6 1 3 5 7 12 27 28 13 14 15 16 17 18 32 29 30 31 33

Rastući brid I0.0 Rastući brid I0.1 Rastući brid I0.2 Rastući brid I0.3 Padajući brid I0.0 Padajući brid I0.1 Padajući brid I0.2 Padajući brid I0.3 HSC0 CV = PV HSC0 Promjena smjera HCS0 Vanjski reset HSC1 CV = PV HSC1 Promjena smjera HSC1 Vanjski reset HSC2 CV = PV HSC2 Promjena smjera HSC2 Vanjski reset HSC3 CV = PV HSC4 CV = PV HSC4 Promjena smjera HSC4 Vanjski reset HSC5 CV = PV

10 11 21 22

Vremenski prekid 0 Vremenski prekid 1 Timer T32 CT = PT prekid Timer T96 CT = PT prekid

IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala

Prioritet skupine

Prioritet u skupini

Komunikacija (najviši)

0 0 0 1 1 1 0 1

Diskretni (srednji)

2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23

Vremenski (najniži)

0 1 2 3

74

Tehnička škola Daruvar

Industrijska računala

19. 8. Dodatni LAD dijagrami Naziv vježbe:_____________________________________

IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala

Datum:___________

75

Tehnička škola Daruvar

Naziv vježbe:_____________________________________

IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala

Industrijska računala

Datum:___________

76

Tehnička škola Daruvar

Naziv vježbe:_____________________________________

IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala

Industrijska računala

Datum:___________

77

Tehnička škola Daruvar

Naziv vježbe:_____________________________________

IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala

Industrijska računala

Datum:___________

78

Tehnička škola Daruvar

Naziv vježbe:_____________________________________

IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala

Industrijska računala

Datum:___________

79

Tehnička škola Daruvar

Naziv vježbe:_____________________________________

IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala

Industrijska računala

Datum:___________

80

Tehnička škola Daruvar

Industrijska računala

Naziv vježbe:_______________________________________________ Datum:__________

IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala

81