Viktorija Lux - Kabala - Tajna Nauka Drevnih Hebreja

Tajna nauka drevnih Hebreja

•

•

Priredila

VIKTORIJA o

KABA LA Taj na nauka drevnih Hebreja Priredila Viktorija Lux

LUX

,

Likovna oprema FADIL VEJZOVIć •

ZDRAVKO TUNUKOVIĆ

oo

•

•

, -

Izdavač

o

•

•

•

•

o • .

o

,

o

•

•

,

;. .,

•

Radna organizacija za izdavačku djelatnost Zagreb, Berislavićeva 1 0

•

•

•

o

,

•

o

•

o

Za izdavača

o

ĆELAP

ČGP Delo, Ljubljana

,

•

•

o

o

Tisak

.

.

o

PROSVJ ETA

BRANISLAV

o

•

o

•

•

,

•

PROSVJETA

ZAGREB 1982

Predgovor •

•

Čitalac koji uzme u ruke knjigu o kabali može zapitati kakvog smisla ima ona danas. Poznato je koliko je Kabala značila drevnim Hebrejima a i drugim narodima Istoka. Znamo da je to bila i vjerska knjiga. Ona je to donekle još i danas. Kasniji njezini slojevi prepuni su mističnog tumače­ nja pojedinih životnih pojava. Upravo zbog toga postoje i nepovoljna mišljenja o Kabali. Neki, na primjer, knjige mističnog sadržaja apriori odbacuju. Međutim, apriorno odbacivanje svake ideje, teksta ili knjige ukazuje na duhovnu nezrelost onoga koji to čini. Ako netko ne želi da o tome išta zna, niti dopušta svojim suvremenicima ili prijateljima da posegnu za takvom knjigom, znači 'dao.n predosjeća, ili je čak uvjeren u to, da bi takva. k'rif.'ga mogla poljuljati neke njegove stavove. Zato je opravdan'o;J��i kako takav čovjek nije duhovno zreo. Draži mu je njego\liomjetno stvoren mir, nego nemir koji bi ga gonio da sam istl'ažuje, da bi poslije toga mogao konačno uspostaviti ravnotežu u sebi. U biti je inertnost uzrok strahu. Takve se osobe često racionalnim formulama brane zapravo od samih sebe, a ne od knjiga. Odbacuju ih pozivajući se na tokove suvremene znanosti, odbacuju ih kao . ešto zastarjelo i nepotrebno. Međutim, kao što je apriorn odbacivanje nepoznatog tek­ sta nedostojno onoga koji to čini, isto je tako nedostojno i bezrezervno prihvaćanje neke ideje, teksta, ili knjige. 10gl0 bi se reći da se takve dvije osobe ne razlikuju. Osoba u tjeskobi, zbog raznih emocionalnih nesređeno� .::,..", sti, često nekritički prihvaća razna mistična tumačenja, smao.

•

•

•

'

7

.

-

•

•

5

trajući ih apsolutno istinitima. Mnogi autori navode ljude da povjeruju kako su konačno našli rješenje u mistici, u beskrajno dobrim bićima, koja nude okri!ie, sigurnost, izlaz, rješenje, besmrtnost itd. Znači, treba se čuvati i onih koji mistične ideje bezrezervno prihvaćaju. Trebali bismo, dakle, upitati: kako onda prihvatiti Kabalu? Knjiga koja je nesum­ njivo nadživjela mnoga stoljeća i milenije, koja je privlačila mnoge ljude, i to pretežno one naklonjene mudrosti i istraži­ vanju, nije preživjela zbog toga što je odgovarala ranjenim emocijama onih koji su u njoj tražili utjehu. Takvi nesretnici nisu mogli održati knjigu, kao što je nisu uspjeli uništiti ni fanatizirani protivnici koji su je apriori odbacivali. Knjiga je preživjela jer u njoj nečeg ima". Knjiga o kabali koja je pred nama, ne govori O cjelokup­ noj kabali. To je samo jedan njezin dio, u kojem se tumače­ nja o kabali uspoređuju sa suvremenim dostignućima zna­ nosti. Zapravo bi usporedbu kabalističke nauke sa suvreme­ nim dostignućima znanosti trebalo shvatiti kao metodu, a čitalac neka sam pokuša tumačiti kabalističko učenje u smislu simbolike, u smislu jednog pristupa... Čitalac bi trebao svesti kabalisti�ki tekst na svoj način razmišijanja, jer svatk� �rukčije sh�aća o d��đ�n e pojave. "I �pr�vo -j� jedna" od velikih vrijedno�ti kaba'le u tome-Što ona omogućuje sva­ kome da pronađe svoj način gledanja. Stoga bismo mogli reći da je ova knjiga o kabali u tvari poticaj. Već u prvom' poglavlju o stvaranju, autor nastoji dati povijesni osvrt na doba kada je kabala stvorena. Zatim uspoređuje stvaran �� svijeta s nastankom svemi ra, kako ga zamišljaju danatoj"1- fizika i kozmologija. Tu se mogu naći određene relacije. Slično tome Freud, za kojega se kaže da je bio dobq[ .poznavalac kabale, stavlja seksualnost u osnovu ljudske egzistencije, jer se stvaranje svijeta, prema kabali, uspoređuje sa stvaranjem čovjeka. . Čitajući Kabalu, upoznajemo samo jedan od načina ko-

I

•

t \

I•

»

6

,

o

..

-

"

I

Drvo života s titrajnim krugovima i stazama može se tumačiti na različite načine. U njima, zapravo, treba gledati životne principe. U tim životnim principima nalazi�o, 0služimo li se današnjim jezikom, određene impulse, određene nagone, određene oblike nekih bioloških i psiholoških zakona i �akonitosti. U sva om s ucaJu, razmišljanje o tim osnovnim sferama titrajnih krugova, o onome što su prije nazivali sefi rotima, a pogotovu razmišljanje o njihovim međusobnim vezama, tzv. stazama, otkriva nam povremeno .neke zakone sB:m;mene filozofije, psih9}�i)e i psihija,trije, odnosno medicine: Ono bi na neki način ,moglo dati osnovu za daljnje proširivanje ,suvremene misli. '�'upravo je u tome velika vrijednost mr..e knjige. Potrebno je još možda postaviti pitanje, kako je drevni čovjek, drevni učenjak, filozof, mudrac, kako god ga na­ zvali, spoznao sve to o čemu govorimo. Tumačenje je vrlo jedno stavno. Priroda je jedinstvena. Cjelokupan svemir saz' 0

\

,

- .

,

.

jim se mogu dalje iznalaziti osnovni principi u životu čov­ jeka. Već u samom početku ističu se originalne hebrejske riječi koje imaju posebno značenje u čitanju i tumačenju starih tekstova. Ni riječi, ni slova, ni brojke nemaju samo jedno prijenosno, tj. simbolično značenje u cilju prenošenja određene misli. One se također ne bi mogle zamijeniti bilo kojim drugim znakovima. Prikazujući hebrejski alfabet, pi­ sac nam veoma \'ješto i uspješno daje do znanja kako valja obratiti pažnju ne samo na sadržaj određenih poruka nego i na njihov oblik. To je vrlo značajno budući da je većina suvremenog čovječanstva, zapravo, educirana tako da veoma malo vodi računa o formi, obliku, i da svu svoju pažnju usmjerava prema sadržaju. U K(lbali se !:azvija poseban način mišljenja, poseban način gledanja, poseban način doživljavanja. Gotovo bi se moglo reći.da učimo novi jezik, novu metodu razmišljanja.

,

-

,

\

,

.

.0

. -- -'� . ---

'"

••

O "E

'

_

,

-

_

--

-

, T

•

,

.

.

.

�

I

•

7

dan je takoreći j edinstveno. Pa ako uzmemo svijest kao određeno ispoljavanje zakona cjelokupne egzistencije pri­ .-

v

rode, tada ta svij est ne može biti ništa drugo do priroda. Znači, ako je neki mudrac uspio uočiti neke prirodne za-

Sto ZnaCI kabala

"

.

..

V'

kone, čak ako ih i nije mogao do kraja objasniti, oni su ipak mogli biti točni. Sjetimo se samo Demokritovog, pa zatim

..

Boškovićevog modela atoma i misli o najsitnij i m čestic