Vedrana Kozulic - Gradjevinska statika I
February 10, 2017 | Author: coa840 | Category: N/A
Short Description
Download Vedrana Kozulic - Gradjevinska statika I...
Description
Prof. dr. sc. Vedrana Kozulić
GRAĐEVINSKA STATIKA 1
Predavanja
Akad. god. 2007/08
Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Literatura
V. Simović: Građevna statika I, Građevinski institut, Zagreb, 1988. I. P. Prokofjev: Teorija konstrukcija I, Građevinska knjiga, Beograd, 1966. I. P. Prokofjev: Teorija konstrukcija II, Građevinska knjiga, Beograd, 1968. V. Andrejev: Mehanika II - kinematika, Tehnička knjiga, Zagreb, 1973. W. Wagner, G. Erlhof: Praktična građevinska statika I, 1979. H. Werner: Tehnička mehanika, 1986. M. Đurić: Statika konstrukcija, Građevinska knjiga, Beograd, 1979. M. Đurić, P. Jovanović: Teorija okvirnih konstrukcija, Građevinska knjiga, Beograd, 1977. J. C. McCormac: Structural Analysis, 1966. S. P. Timoshenko, D. H. Young: Theory of structures, McGraw-Hill, New York, 1988.
Vedrana Kozulić
Građevinska statika 1 – Uvod. Struktura konstrukcije
2
ZADAĆA GRAĐEVINSKE STATIKE Građevinska statika jedan je od kolegija mehanike konstrukcija. Osnovni zadatak - projektiranje stabilnih građevina nosivi sklop - konstrukcija •
Pretpostavka da su vanjske i unutrašnje sile u ravnoteži na nedeformiranom nosaču ⇒ linearnost uvjeta ravnoteže
•
Pretpostavka o malim pomacima ⇒ linearnost veza deformacijskih veličina i pomaka
Postupci proračuna: •
analitički
•
grafički
•
grafo-analitički
Konstrukcija: geometrija + opterećenja -
Proračunski modeli (sheme) konstrukcije
VRSTE KONSTRUKCIJA (1) Podjela konstrukcija prema obliku nosivih dijelova: - Linijske (štapne) konstrukcije: lančanice, lančani poligoni, rešetke, grede, stupovi, okviri, lukovi, roštilji - Plošne (površinske) konstrukcije: stijene (zidovi), ploče, membrane, ljuske, naborane konstrukcije - Masivne konstrukcije
Vedrana Kozulić
Građevinska statika 1 – Uvod. Struktura konstrukcije
3
(2) Podjela konstrukcija prema nivou kinematičke stabilnosti: - Geometrijski promjenljivi sustavi - Geometrijski nepromjenljivi sustavi: • Statički određene konstrukcije • Statički neodređene konstrukcije Za rješavanje statički određenih sustava koriste se samo jednadžbe ravnoteže: ∑x = 0 ; ∑ y = 0 ; ∑M = 0
Za rješavanje statički neodređenih sustava koriste se: jednadžbe ravnoteže + dodatne jednadžbe (3) Podjela konstrukcija prema položaju konstrukcije u prostoru: •
•
ravninske konstrukcije
prostorne konstrukcije
VRSTE OPTEREĆENJA 1) Po promjenljivosti u vremenu: •
statička opterećenja
•
dinamička opterećenja
2) Po načinu prijenosa na konstrukciju: •
koncentrirano opterećenje
•
kontinuirano opterećenje
3) Statička opterećenja dijele se na: •
Stalno opterećenje – mrtvi teret
•
Pokretno ili povremeno opterećenje: živi teret na cestovnim mostovima, živi teret na željezničkim mostovima, pokretni teret u zgradama, teret snijega i leda i dr.
•
Dopunska opterećenja: opterećenja vjetrom, temperaturna opterećenja, djelovanje skupljanja i puzanja materijala, slijeganje ili pomicanje ležajeva, potresne sile i dr.
Vedrana Kozulić
Građevinska statika 1 – Uvod. Struktura konstrukcije
4
STRUKTURA KONSTRUKCIJE Konstrukcija = tijela + veze Unutrašnje veze: veze kojima se jednostavna tijela međusobno spajaju u sustav tijela Vanjske veze: veze tijela s podlogom
Unutrašnje veze Četiri osnovna tipa: a) štapna veza – štap b) zglobna veza – zglob c) kruta veza – uklještenje d) kruta pomična veza – pomično uklještenje a) štapna veza – štap
- kinematička karakteristika veze: oduzima 1 stupanj slobode; sprječava translacijski pomak dva tijela u smjeru štapa, omogućava translaciju u drugom smjeru i rotaciju tijela - statička karakteristika štapne veze: preuzima jednu unutrašnju silu (na pravcu štapa)
I
II
I
II
b) zglobna veza – zglob Jednostruki zglob II
I
- kinematička karakteristika veze: oduzima 2 stupnja slobode; sprječava translacijske pomake dvaju tijela, omogućava samo rotaciju tijela - statička karakteristika zglobne veze: preuzima dvije unutrašnje sile
E
A
B
A
C
materijalni zglob
Vedrana Kozulić
C
B
D
nematerijalni zglob
Građevinska statika 1 – Uvod. Struktura konstrukcije
5
Višestruki zglob
Kolikostruki zglob:
i = n − 1 ; n je broj zglobno spojenih elemenata
Broj stupnjeva slobode koji oduzima višestruki zglob: O s = 2 ( n − 1) = 2 i c) kruta veza – uklještenje I
II
•
kinematička karakteristika uklještenja: sprječava sva tri pomaka
•
statička karakteristika uklještenja: može prenositi silu bilo kojeg pravca djelovanja kroz točku spoja i moment V M
M
H H V
Kruta veza dvaju elemenata ekvivalentna je vezi s tri štapa. Ako je kruta veza višestruka, onda je ekvivalentna vezi s 3 ( n − 1) štapova, n – broj priključenih elemenata
d) kruta pomična veza – pomično uklještenje •
kinematička karakteristika pomičnog uklještenja: oduzima dva stupnja slobode kretanja
•
statička karakteristika veze: može prenositi silu okomito na pravac mogućeg pomaka i moment
Vedrana Kozulić
Građevinska statika 1 – Uvod. Struktura konstrukcije
6
Pomično uklještenje ekvivalentno je vezi s dva paralelna štapa.
Vedrana Kozulić
Građevinska statika 1 – Uvod. Struktura konstrukcije
7
Vanjske veze Oslonac ili veza
Reakcija
Broj nepoznanica
1
Valjci
Valjkasti oslon sa zglobom
Glatka površina
Sila s poznatim pravcem djelovanja
1 Kratko uže
Kratki štap
Sila s poznatim pravcem djelovanja
ili
2 α Osovina bez trenja ili zglob
Hrapava površina
Sila s nepoznatim pravcem djelovanja
ili
3 α Nepomični oslonac
Vedrana Kozulić
Sila i moment
Građevinska statika 1 – Uvod. Struktura konstrukcije
8
Najčešći tipovi ležajnih veza:
Pomični zglobni ležaj (klizni ležaj) - dva stupnja slobode, jedna sila veze
F Fx Fy M
Nepomični zglobni ležaj - jedan stupanj slobode, dvije sile veze Upeti nepomični ležaj - nema niti jedan stupanj slobode, tri sile veze (dvije sile i moment upetosti)
Fx Fy
Upeti pomični ležaj - jedan stupanj slobode (translacijski), dvije sile veze (jedna sila i moment)
Vedrana Kozulić
Građevinska statika 1 – Uvod. Struktura konstrukcije
9
KINEMATIČKA STABILNOST Vezivanje točke i tijela s podlogom i međusobno Vezivanje materijalne točke
M
M
U ravnini
U prostoru
Treba paziti na raspored veza! Npr., vezivanje točke u ravnini:
nužan uvjet kinematičke stabilnosti:
točka se mora vezati sa 2 štapa
dovoljan uvjet kinematičke stabilnosti:
štapovi ne smiju ležati na istom pravcu
C
C A
B
ispravno
A
B
neispravno mehanizam - geometrijski promjenljiv sustav
Vezivanje tijela
U ravnini
U prostoru
Treba paziti na raspored veza! Npr., vezivanje tijela u ravnini:
nužan uvjet kinematičke stabilnosti:
tijelo mora imati 3 štapne veze s podlogom
dovoljan uvjet kinematičke stabilnosti:
štapovi se ne smiju sjeći u istoj točki
Primjeri neispravno vezanog tijela (geometrijski promjenljivi sustavi):
Vedrana Kozulić
Građevinska statika 1 – Uvod. Struktura konstrukcije
10
– mogu imati pomake tj. mogu mijenjati oblik bez deformacija elemenata
Geometrijski promjenljivi sistemi
Geometrijski nepromjenljivi sistemi – može doći do pomaka samo uslijed deformacije elemenata
Slučaj geometrijske promjenljivosti:
Vezivanje dva tijela (diska) u ravnini
a) trima štapovima;
b) kombinacijom štapa i zgloba;
I
c) krutom vezom
II
I
II
a)
b)
I
II
c)
Treba paziti na raspored veza!
nužan uvjet kinematičke stabilnosti:
tijela se moraju međusobno vezati s 3 štapne veze
dovoljan uvjet kinematičke stabilnosti:
štapovi se ne smiju sjeći u istoj točki (ne smiju biti tri paralelne veze)
- geometrijski promjenljivo povezivanje dvaju diskova:
I
I
II
II
Vedrana Kozulić
Građevinska statika 1 – Uvod. Struktura konstrukcije
11
Postupno spajanje diskova
I
II
III
IV
Utvrđivanje geometrijske nepromjenljivosti konstruktivnih sustava Da bi sustav međusobno vezanih tijela činio konstruktivni nosivi sustav, mora biti vezan s podlogom. jedno tijelo (disk) → 3 stupnja slobode → 3 veze s podlogom → geometrijski nepromjenljiv sustav C
dva diska → 2×3 = 6 stupnjeva slobode → 4 vanjske veze (po dvije u svakom osloncu A i B) i 2 unutrašnje veze (jednostruki zglob u točki C); ukupno 6 veza → geometrijski nepromjenljiv sustav → statički određen sustav
B A
jedan disk → 3 stupnja slobode → 4 vanjske veze (po dvije u svakom osloncu) → geometrijski nepromjenljiv sustav → jedna veza više od minimalno potrebnog broja → statički neodređen sustav
C
I
dva diska međusobno spojena zglobom C i štapom DE → 3 stupnja slobode → 3 veze s podlogom → geometrijski nepromjenljiv sustav → statički određen sustav
II D
E B
A
C
A
D
I
Vedrana Kozulić
II E
F
B
dva diska su međusobno spojena samo sa dva štapa CD i EF ⇒ geometrijski promjenljiv sistem
Građevinska statika 1 – Uvod. Struktura konstrukcije
12
Provjera geometrijske nepromjenljivosti može se provesti pomoću formule: s = 3n d + 2n č − n š − 2 ∑ i n zi − n l s - broj stupnjeva slobode konstruktivnog sustava n d - broj diskova; n č - broj čvorova; n š - broj štapova; n l - broj ležajnih veza; n zi - broj zglobova (i označava koliko-struki je zglob) n
2 ∑ i n zi = 2 n z1 + 4 n z 2 + 6 n z3 + K i =1
s = 0 : sustav ima minimalno potreban broj veza → statički određen sustav s < 0 : sustav ima suvišnih veza → statički neodređen sustav
s > 0 : sustav ima manjak veza → geometrijski promjenljiv sustav (mehanizam) Napomena: s≤0:
ispunjen je nužan uvjet geometrijske nepromjenljivosti (ali ne i dovoljan); treba provjeriti raspored veza
geometrijski promjenljivi sustavi (kinematički labilni)
s = −1
Vedrana Kozulić
Građevinska statika 1 – Uvod. Struktura konstrukcije
13
Primjer 1:
B
A
C E
D
G
F
Analiza 1.
Analiza 2.
broj diskova broj čvorova broj štapova broj jednostrukih zglobova broj ležajnih veza
nd = 2 n č = 2 (točke F i G) nš = 5 n z1 = 1 (točka B) nl = 3
Broj stupnjeva slobode:
s = 3 ⋅ 2 + 2 ⋅ 2 − 5 − 2 ⋅1 − 3 = 0
broj diskova broj čvorova broj štapova broj jednostrukih zglobova broj dvostrukih zglobova broj trostrukih zglobova broj ležajnih veza
nd = 7 nč = 0 nš = 0 n z1 = 2 (točke D i E) n z 2 = 2 (točke F i G) n z3 = 1 (točka B) nl = 3
Broj stupnjeva slobode:
s = 3 ⋅ 7 − 2 ⋅ 2 − 4 ⋅ 2 − 6 ⋅1 − 3 = 0
Primjer 2: B 2
I 1
3
II 4
A
C III
broj diskova broj čvorova broj štapova broj jednostrukih zglobova broj ležajnih veza
nd = 3 nč = 0 nš = 4 n z1 = 3 ( točke A, B, C) nl = 3
Broj stupnjeva slobode:
s = 3 ⋅ 3 − 4 − 2 ⋅ 3 − 3 = −4 (sustav ima četiri suvišne veze)
Vedrana Kozulić
Građevinska statika 1 – Uvod. Struktura konstrukcije
14
Primjer 3:
E 1
F
3
A
5
4
2
C
B I
II
D III
broj diskova broj čvorova broj štapova broj jednostrukih zglobova broj ležajnih veza
nd = 3 n č = 2 (točke E i F) nš = 5 n z1 = 2 (točke B i C) nl = 3
Broj stupnjeva slobode:
s = 3 ⋅ 3 + 2 ⋅ 2 − 5 − 2 ⋅ 2 − 3 = 1 (nedostaje jedna veza)
Primjer 4: i
nč = 8 n š = 13 nl = 3 k
s = 2 ⋅ 8 − 13 − 3 = 0
P
s = 0 ⇒ ispunjen je nužan uvjet geometrijske nepromjenljivosti Statički postupak ispitivanja geometrijske nepromjenljivosti sistema: čvor i
čvor k V
V
V=0
P
V=P
Zaključak: Ako u nekom statičkom sustavu s minimalnim brojem veza nije moguće odrediti vanjske i/ili unutrašnje sile pomoću jednadžbi ravnoteže, sustav je geometrijski promjenljiv.
Vedrana Kozulić
Građevinska statika 1 – Uvod. Struktura konstrukcije
15
KLASIFIKACIJA RAVNINSKIH ŠTAPNIH KONSTRUKTIVNIH SUSTAVA Statički određeni sustavi s=0 Statički određeni sustav je geometrijski nepromjenljivi sustav koji može ostati u stanju ravnoteže za proizvoljno opterećenje u ravnini sustava, a sve vanjske i unutrašnje sile mogu se odrediti iz uvjeta ravnoteže. Prema strukturi elemenata mogu biti: • punostjeni: sastoje se od čvrstih tijela, greda, diskova • rešetkasti : sastoje se samo od štapova • kombinirani: grede (diskovi) + štapovi Vrste statički određenih sustava Konzola Konzolni stup Konzolna greda Konzola proizvoljnog oblika
Prosta greda
Greda s prepustom
Greda spojena s podlogom s tri štapa
Greda s dva prepusta
Poluokviri
Vedrana Kozulić
Građevinska statika 1 – Uvod. Struktura konstrukcije
16
Okviri
Trozglobni štapni sistemi
trozglobni luk
trozglobni okvir Indirektno opterećena greda
Gerberov nosač
Ojačana greda
Ojačana greda s prepustima
Okvir sa zategom
Vedrana Kozulić
Luk sa zategom
Građevinska statika 1 – Uvod. Struktura konstrukcije
17
Okviri sa zategama
Poduprte grede
Vedrana Kozulić
Građevinska statika 1 – Uvod. Struktura konstrukcije
18
Statički neodređeni sustavi s
View more...
Comments