Vaznost Treninga Brzine Agilnosti i Eksplozivnosti Za Takticke Timove Protuteroristickih Jedinica - Kristian Druzeta Sandra Kolic

VAŽNOST TRENINGA BRZINE, AGILNOSTI I EKSPLOZIVNOSTI ZA TAKTIČKE TIMOVE PROTUTERORISTIČKIH JEDINICA Kristian Družeta1, Sandra Kolić2 1 Hrvatska vojska 2 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu

UVOD Taktički timovi protuterorističkih jedinica posebno su obučeni timovi za brze intervencije u slučajevima napada na objekte ili na sigurnosno posebno važne osobe, za rješavanje talačkih situacija ili drugih zadaća visokog rizika koje zahtijevaju posebne tehnike i taktike te iznimnu kondicijsku pripremljenost. Pripadnici ovih postrojbi odabiru se među kandidatima iz klasičnih vojnih ili policijskih postrojbi koji imaju višu razinu motoričkih i funkcionalnih sposobnosti, boljeg su zdravstvenog statusa, imaju poželjne antropološke i morfološke karakteristike te pokazuju visoku razinu motiviranosti. U Hrvatskoj takve postrojbe imamo u specijalnim jedinicama MUP-a i specijalnoj vojnoj policiji u OS RH. U nastavku rada upozorit ćemo na važnost treninga uopće, a posebice treninga brzine, agilnosti i eksplozivnosti za pripadnike taktičkih timova.

SPORTSKI TRENING ZA TAKTIČKE TIMOVE Sportski je trening jedan od ključnih elemenata za podizanje razine kondicijskih sposobnosti. Kada govorimo o pripadnicima taktičkih timova, tada ne govorimo o sportašima, ali naglašavamo važnost sportskog treninga koji je nužan za poboljšanje onih sposobnosti i osobina koje su vrlo važne za izvršavanje redovnih zadaća, a napose onih gdje do izražaja dolaze posebne tehnike i taktike. U hipotetskoj faktorskoj strukturi uspješnosti pripadnika specijalnih jedinica, kao najvažnije sposobnosti izdvajamo: izdržljivost, jakost, snagu, brzinu, koordinaciju, ravnotežu i preciznost. Iako ovu pretpostavku treba još potvrditi znanstvenim istraživanjem, možemo na temelju isku-

stva navesti da bi hipotetska jednadžba specifikacije bila: JS = IZDRŽLJIVOST (aerobna, anaerobna) + JAKOST (repetitivna, statička) + SNAGA (eksplozivna) + BRZINA + KOORDINACIJA (agilnost) + RAVNOTEŽA + PRECIZNOST. Jasno je da je za razvoj ovih sposobnosti bitan sportski trening, iako pripadnici tih jedinica nisu prvenstveno sportaši. Stoga je iznimno važno da te osobe treniramo po pravilima i zakonitostima sportskoga treninga.

TRENING BRZINE, AGILNOSTI I EKSPLOZIVNOSTI POSEBNIH POPULACIJA

8. godišnja međunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAŠA Zagreb, 26. i 27. veljače 2010.

TRENING BRZINE, AGILNOSTI I EKSPLOZIVNOSTI Nakon izdržljivosti i jakosti, najvažnije sposobnosti za uspješno izvršenje zadaća jesu brzina, agilnost i eksplozivnost. Te sposobnosti posebice dolaze do izražaja u urbanim operacijama. Zadaće koje se postavljaju pred taktičke timove odvijaju se u naseljenim područjima, zgradama i prostorijama, gdje do izražaja dolaze aktivnosti svladavanja prepreka, sprintovi, bočna kretanja, okretnost te brzina reakcije. Ako takve kretnje usporedimo sa sportskim aktivnostima, onda ih možemo zamijetiti u sportskim igrama kao što su košarka, nogomet, tenis ili rukomet. Ove sportove karakteriziraju česte promjene smjera, kratke dionice trčanja, promjene oblika kretanja i startna ubrzanja. Iako je trening SAQ (speed, agility and quickness ili brzina, agilnost i eksplozivnost) u posljednje vrijeme popularan način treniranja sportaša, nužno je naglasiti njegovu važnost za razvijanje onih sposobnosti koje su presudne za uspješno izvršenje zadaća taktičkih timova. Trening SAQ smanjuje razlike između tradicionalnih treninga za razvoj motoričkih i funkcionalnih sposobnosti

539

TRENING BRZINE, AGILNOSTI I EKSPLOZIVNOSTI POSEBNIH POPULACIJA

Kristian Družeta, Sandra Kolić VAŽNOST TRENINGA BRZINE, AGILNOSTI I EKSPLOZIVNOSTI ZA TAKTIČKE TIMOVE ...

te specifičnih i situacijskih opterećenja, odnosno funkcionalnih pokreta. Ovakav oblik treninga usmjeren je na razvoj brzine i sposobnosti za maksimalnu uporabu sile tijekom brzih pokreta te se temelji na ekscentričnokoncentričnoj kontrakciji mišića. Primjenjujući pravila SAQ-treninga, povećava se mišićna snaga pri pokretima u raznim smjerovima i ravninama, poboljšava se prostorna i kinestetička svjesnost, efikasnost moždanih signala te vrijeme reakcije. BRZINA Brzina je sposobnost brzog reagiranja i izvođenja jednog ili više pokreta, a ogleda se u svladavanju što dužeg puta u što kraćem vremenu. Osnovne sposobnosti koje pripadaju području brzine jesu: brzina reakcije, odnosno reakcijska brzina ili reaktibilnost, brzina pojedinačnog pokreta te frekvencija pokreta (brzina izvođenja naizmjeničnih pokreta) (Milanović, 2009.). Brzina je sposobnost da se na temelju kognitivnih procesa, maksimalne volje i funkcionalnosti živčano-mišićnog sustava postigne najveća moguća brzina reakcije ili pokreta u određenim uvjetima (Grosser, 1991.). Iako mnogi autori brzinu smatraju urođenom sposobnošću te misle da se ne može poboljšavati, treningom eksplozivnosti, agilnosti, maksimalnim ubrzanjima te trčanjem maksimalnim brzinama – brzinu možemo razvijati. Tu je nužno napomenuti razvijenost drugih komponenti, kao što su fleksibilnost, jakost, snaga, pravilna tehnika, duljina i frekvencija pokreta. Taktički timovi u svojim zadaćama moraju brzo reagirati na razne zvučne podražaje, moraju svladati određene udaljenosti u što kraćem vremenu, izvoditi kretne strukture brzo i eksplozivno ili svladavati kratke udaljenosti brzo i intenzivno u produljenom vremenu. Vježbe za razvoj brzine1: 1. vježbe iz škole trčanja (rad ruku, niski skip, visoki skip i sl.) 2. trčanje preko prepona (postaviti 5 – 10 prepona, visine 15 – 30 cm, udaljenost 80 – 100 cm; naglasiti brzo podizanje koljena i stopala uz brzi zamah pete k stražnjici) 3. trčanje s povlačenjem gume (oko pojasa zavezati konop za koji je pričvršćena guma koju trče-

1

540

ći treba vući za sobom, primjenjujući pravilnu mehaniku sprintanja, s tim da guma ne smije biti preteška) 4. trčanje po stubama (trčanje po stubama 5 – 10 sekundi; poboljšanje starta i duljine koraka) 5. start s teškim prslukom (pancirka). AGILNOST Agilnost je sposobnost brze promjene smjera kretanja. To je povezano sa sposobnošću ubrzavanja tijela, odnosno postizanjem najveće moguće akceleracije, te sa sposobnošću zaustavljanja kretanja, tj. postizanjem najveće moguće deceleracije. Pri ponavljanju promjena smjera kretanja, stalno je potrebno postizati maksimalno ubrzanje i zaustavljanje kretanja na što kraćem putu (Milanović, 2009.). Po Verstegenu i Marcellu (2001.) faktori koji utječu na agilnost jesu: brzina, snaga, koordinacija, mobilnost zglobih sustava, dinamička ravnoteža, razvijenost odgovarajućih energetskih resursa, stabilnost lokomotornog sustava i biomehanički optimalne strukture kretanja. Po Jukiću i suradnicima (2003.) ova se sposobnost može podijeliti na više akcijskih faktora: sposobnost brze promjene smjera u frontalnom kretanju (naprijed-natrag), sposobnost brze promjene smjera u lateralnom kretanju (desno-lijevo), sposobnost brze promjene smjera u dijagonalnom kretanju (ukoso desno, ukoso lijevo), sposobnost brze promjene smjera u polukružnom i kružnom kretanju, sposobnost brze promjene smjera pod definiranim kutnim smjerovima kretanja. Sheppard i Young (2006.) agilnost definiraju kao rapidnu kretnju cijelog tijela s promjenom brzine ili promjenom smjera kretanja kao odgovor na stimulans. Iz navedenih definicija važno je da uočimo razliku u definiranju agilnosti kao sposobnosti brze promjene pravca kretanja i kao reakcije na stimulans koji za ima cilj promjenu brzine ili smjera kretanja. To je važno jer većina testova kojima se utvrđuje agilnost, uglavnom se temelji na brzoj promjeni pravca kretanja, a ne uzima u obzir stimulans koji bi trebao izazvati reakciju osobe koja se testira. To trebamo imati na umu pri odabiru i planiranju vježbi za razvoj agilnosti. U izvršavanjima svojih zadaća taktički se timovi kreću u raznim smjerovima i raznim strukturama kretanja. Takve kretnje su trčanje naprijed-natrag,

Detaljan opis i slike vježbi pogledati u knjizi Brown, E. L., A. V. Ferrgno i C. J. Santana (2004). Brzina, agilnost, eksplozivnost. Zagreb: Gopal.

bočna kretanja, kombinacije skokova i trčanja, dokoraci, prekoraci i dr. Agilnost je iznimno važna u složenim aktivnostima gdje do izražaja dolaze nagle i brze promjene smjera kretanja. Takve aktivnosti, kretne strukture, nalazimo u analizi zadaća taktičkih timova. Vježbe za razvoj agilnosti2: 1. karioka (razvija ravnotežu, fleksibilnost kukova, rad nogu i lateralnu brzinu) 2. agilno trčanje na 20 metara (promjena smjera, rad nogu i vrijeme reakcije) 3. T-vježba (razvija agilnost, kondiciju, fleksibilnost abduktora i aduktora te prijelaz između triju glavnih vrsta kretanja: trčanje, korak-dokorak i kretanje natraške) 4. zmijski skok (razvija agilnost, ravnotežu, koordinaciju, fleksibilnost kukova i eksplozivnost) 5. prekoračivanje vreća (razvija ravnotežu i brzu rotaciju nogu). EKSPLOZIVNOST Biti eksplozivan znači da je osoba brza, brzo reagira na znak, brzo izvodi motoričke zadatke te uopće brzo reagira. Eksplozivnost je povezana s brzinom, vremenom i reakcijom. Po Milanoviću (2009.) eksplozivnost možemo definirati kao eksplozivnu snagu, a to je sposobnost koja omogućava sportašu da maksimalno ubrza vlastito tijelo, odnosno dâ ubrzanje nekom predmetu. Manifestira se u aktivnostima tipa bacanja i suvanja, skokova, udaraca i sprinta. Eksplozivna se snaga javlja kao interakcija sile i brzine u izvođenju jednog pokreta ili naizmjeničnih pokreta, tj. kao frekvencija pokreta. Pri eksplozivnom svladavanju većih otpora, veći utjecaj ima komponenta sile nego komponenta brzine. Za manje težine karakteristično je da se svladavaju većim sudjelovanjem komponente brzine. Za kretanje po urbanim sredinama, ulaske u prostorije, reakcije na razne zvukove, izuzetno je važna eksplozivnost. Taktički su timovi konstantno u stanju visoke napetosti i njihove reakcije moraju biti brze i pravodobne. Varijabla “vrijeme reakcije” predviđa sposobnost taktičkog tima da reagira na podražaj. Preduvjet za brzo reagiranje jest uspješno svladavanje motoričkih pokreta. Pri usvajanju

2

3

takvih zadataka vježbu radimo polako, ali jednom kada je usvojimo, nastojimo je izvesti što većom brzinom. S vremenom tu radnju izvodimo opušteno i brzo. Tom opuštenošću smanjujemo vrijeme reakcije i brže reagiramo, a jedna definicija eksplozivnosti jest “brzo reagirati na neki podražaj”. Poboljšanjem eksplozivnosti utječemo na brzinu. Vježbe za razvoj eksplozivnosti3: 1. trčanje natraške (poboljšava eksplozivnost i fleksibilnost kukova) 2. “vruće” ruke (poboljšava eksplozivnost gornjeg dijela tijela i sposobnost reagiranja na vizualne podražaje) 3. saginjanje i kružno izmicanje (poboljšava eksplozivnost gornjeg dijela tijela) 4. reaktivna vježba na pola ljestava s posebnim zadatkom (poboljšava eksplozivnost donjeg dijela tijela) 5. trčanje unatrag i promjena smjera na znak (poboljšava vrijeme reakcije i sposobnost promjene smjera kretanja). Trening brzine, agilnost i eksplozivnosti samo je jedan segment cjelokupnoga kondicijskog treninga. Kondicijski je trening sveobuhvatan proces unapređenja motoričkih i funkcionalnih sposobnosti, morfoloških karakteristika, zdravstvenog statusa te za tu svrhu potrebnih motoričkih znanja. Ovisno o stupnju razvoja pojedinih komponenti, ovisi i stupanj treniranosti, sportske forme i faza pripreme. Sve to utječe na program SAQ-treninga kao dijela kondicijske pripreme. Ono što je u ovim vježbama važno jest da pokreti budu u skladu sa specifičnima motoričkim pokretima, odnosno sa zahtjevima koji se postavljaju pred taktičke timove. Važno je da se te vježbe izvode dok je osoba odmorna. To je nužno za razvoj brzine, agilnosti i eksplozivnosti.

TRENING BRZINE, AGILNOSTI I EKSPLOZIVNOSTI POSEBNIH POPULACIJA

8. godišnja međunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAŠA Zagreb, 26. i 27. veljače 2010.

ZAKLJUČAK U svakom obliku treninga namijenjenog posebnim populacijama kao što je vojska, policija, vatrogasci i zaštitari, važno je postizanje sinergije kondicijskih svojstava s potrebnim posebnim znanjima i vještinama. Svaki trening u takve populacije ima svoju višu svrhu, a to je osposobljavanje za što uspješnije izvršenje dobivenih zadaća.

Detaljan opis i slike vježbi pogledati u knjizi Brown, E. L., A. V. Ferrgno i C. J. Santana (2004). Brzina, agilnost, eksplozivnost. Zagreb: Gopal. Detaljan opis i slike vježbi pogledati u knjizi Brown, E. L., A. V. Ferrigno i C. J. Santana (2004). Brzina, agilnost, eksplozivnost. Zagreb: Gopal.

541

TRENING BRZINE, AGILNOSTI I EKSPLOZIVNOSTI POSEBNIH POPULACIJA

Kristian Družeta, Sandra Kolić VAŽNOST TRENINGA BRZINE, AGILNOSTI I EKSPLOZIVNOSTI ZA TAKTIČKE TIMOVE ...

Pred taktičke timove, kao elitu specijalnih jedinica, postavljaju se iznimno zahtjevni zadaci koji traže vrhunsku kondicijsku pripremljenost, sposobnost brzog reagiranja, brze promjene pravca kretanja te pravodobnu reakciju pri izvršenju zadaća, a sve to radi minimalne primjene potrebnih sredstava prisile uz postizanje maksimalne učinkovitosti. Posao taktičkih timova obiluje brzim kretnjama, brzim reakcijama potaknutim različitim osjetilima i brzim izvođenjem raznih kretnih struktura, bočnim kretanjem, kretanjem naprijed-natrag te kombinacijama skokova i trčanja. Trening brzine, agilnosti i eksplozivnosti prijeko je potreban za uspješno izvršenje zadaća u opisu poslova taktičkih timova.

4.

5.

6.

LITERATURA 1. 2.

542

3.

Brown, E. L., A. V. Ferrgno, C. J. Santana (2004). Brzina, agilnost, eksplozivnost. Zagreb: Gopal. Jukić, I., D. Milanović i D. Metikoš (2003). Struktura kondicijskog treninga. U D. Milanović i I. Jukić (ur.), Kondicijska priprema sportaša, Zbornik radova međunarodnog znanstvenostručnog skupa, Zagreb, 21. – 22. veljače 2003., (str. 26 – 32). Zagreb: Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Zagrebački športski savez.

7.

8.

Komes, Z. (2004). Prikaz treninga brzine – agilnosti – eksplozivnosti. U D. Milanović i I. Jukić (ur.), Kondicijska priprema sportaša, Zbornik radova međunarodnog znanstveno-stručnog skupa, Zagreb, 28. – 29. veljače 2004., (str. 133 – 169). Zagreb: Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Zagrebački športski savez. Milanović, D. (2009). Teorija i metodika treninga. Zagreb: Odjel za izobrazbu trenera Društvenog veleučilišta Zagreb; Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Sheppard, J. M. i W. B. Young (2006). Agility literature review: Classification, training and testing. U Journal of Sport Sciences. 24(9), str. 919 – 932. Šopar, J. (2004). Specifična i situacijska kondicijska priprema specijalnih postrojbi vojske i policije. (Diplomski rad). Zagreb: Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Šopar, J. (2008). Trening jakosti specijalnih postrojba vojske. Kondicijski trening. 6(1), str. 72 – 77. Verstegen, M. i B. Marcello (2001). Agility and coordination. U B. Foran (ur.) High Performance Sports Conditioning. Champaign: Human Kinetics, str. 139 – 165.