Uvod u tesavvuf - James Fadiman i šejh Ragib Džerrahi

i

1

r

f

i }

A

r

i

i

l r

i f

i

i

1

r

~u f ija

i }

y

t

t

1

1

t

T

A

r

,

A

priredili ^~ 1

A

James Fadiman k 1

1

A

V

Sejh Ragib Džerrahi

r

r

i } i r i r

r r

A

r i r

A

r

prijevod i dodatak Ahmed Ananda

i r l r 4

r A

r

T

Uvod

Znaj, brate, da čvvjek nije stvoren šale radi ili slučajno . već majstorski sazdan za cilj uzvišeni . --- Ebu Hamid el-Gazali --

V eč hiljade godina . sufizam nam nudi put na kojem se može napredovati ka 'uzvišenvm cilju' samo-ostvarenja, dvstignuća suštine našega bića . Sufizam je put Ijubavi, put znanja, put predanosti Uzvišenom Allahu . Ne postoji samo jedan, sistematski način da se razmatra sufijsko učenje, niti se ono u potpunosti može prenijeti samo riječima . Mudrost sufizma se može pronaći u pričama . poeziji, umjetnvsti, kaligrafiji, zikrovima', duhovnim vježbama, filozofskim knjigama, ibadetimal i u semau 3 -derviša . Sufizam je često opisan kao put, koji se u isto vrijeme adnosi na izvor i odredište . Sufizam ima za cilj uklanjanje svih zastora koji stoje izmedu sufije i Allaha . Putujući ovim putem, sufija stiče znanje istinske realnosti . Allah je najuzvišenija Bit, a ne ovaj pojavni svijet mnoštva . Sarradž kaže : "Sufije su Ijudi koji vole Allaha više od svega . i koje Allah voli više od svega ." Za sufije, ne samo ljubav nego i samo-spoznaja vode ka blizini Svevišnjeg Allaha . Sufijski mislilac Ebu Hamid el-Gazali kaže : "[stinska samo-spoznaja se sastoji u pronalaženju odgovora na sljedeća pitanja : Kv si ti u samam sebi i odakle dolaziš? Kuda ideš i koji je smisao tvoga U čemu je sadržana tvoja istinska sreča i boravka na zemlji? tajanstvenvst?" Mnoge nevolje, one ovosvjetske, realne, kao i one imaginarne, česty nas sprečavaju i ubijaju nam volju da tražima ovo unutarnje znanje . lstaričari često definišu sufizam kao skrivenu bit Islama i vežu njegovu pojavu sa pojavom Islama, okvirno u devetom vijeku nove ere . Mada, po mišljenju mnogih sufija, suštinska istina sufizma živi u svim religijama . Temelji sufizma oslanjaju se na vanjske religiozne obrede isto kao i na Zikr - prisječanje, prizivanje Allaha Uzvišenog, bilo u krugu derviša ili samostalno, tiho u srcu ili na glas . Ibadeti - djela pobožnosti, vjcrski abredi . ' Sema - ritualni pleti derviša, ixvorno slic~arije Božijeg glasa u sebi . t

13

život utemeljen na moralu i etičkim principima . Korijeni stabla religije su utemeljeni na religijskim obredima i principima koji ponašanje u društvu smafraju veoma značajnim . lslam, sa svojim duhovnim disciplinama, čini grane stabla koje sufiju vode u visine ka onom Beskrajnom . Plod sa toga stabla je lstina, Bog . U svom univerzalnom obliku, sufizam je postojao i prije lslama . Prije vremena Božijeg poslanika Muhammeda a .s ., religijski zakoni su zamrli u Arabiji, a arapi izgubili razumijevanje za etiku i moral . Bez vanjskih obreda, islamskog zakona (šerijata) i moralnih principa, ne može biti ni unutarnje prakse sufizma . Prihvatanje moralnih i etičkih učenja Islama proizvelo je povoljnu klimu u kojoj je došlo do razvoja sufizma i njegovog procvata . Sufizam je skrivena bit svih Božijih Dbjava ; baš kao štv rijeka ostaje nepodijeljena i jedinstvena mada teče kroz mnoge zemEje i u svakoj je ljudi smatraju isključivo svojom, svaki duhovni put na kraju ima isti cilj - direktno iskustvo Bažanskog . Osoba koja slijedi put sufizma naziva se sufija, derviš ili fakir . Riječ suf na arapskom jeziku ima više značenja, a neka od njih su 'čistoća' i

'vuna' .4 Derviš je perzijska riječ koja je nastala od korijena dar ili vrata . Ona se odnosi na osobu koja luta od vrata do vrata_ 5 Isto tako ova riječ može da predstavlja osobu koja stoji na pragu ixmeđu svjesnosti o ovome svijetu i svjesnosti svijeta Božanskog . Fakir je arapska riječ za siromaha . U sufizmu se to ne odnosi na osobu koja je siromašna u svjetovnom bogatstvu nego na osobu koja je u stanju 'duhovnog siromaštva', tj . to su oni čija su srca prazna od svega, srca koja su svjesna da ništa ne mogu učiniti bez Allahove pamoći . Oni znaju da nema ničega drugo na šta se čovjek može osloniti u ovome svijetu, oni traže utočište sama kod Allaha . Sufizam se najviše pojavljuje na Bliskom lstoku i isiamskim zemijama, ali njegove ideje, praksa i učitelji se mogu naći diljem svijeta . Sufije se mogu nači među svim naradima ; kao i svaka drugu vjerodostojna tradicija, sufizarn poprima mnoštvo vanjskih obličja u skladu sa različitim kulturama i sredinama u kojima se upražnjava . Sufijske grupe postoje več vijekovima na Bliskom lstoku, Sjevernoj Africi . Fvropi, Centralnvj Aziji, Indiji, Pakistanu, lndoneziji i Kini . U nekim zemljama sufizam je dobro znan i naširoko prihvaćen . U nekim drugim, sufizmm se smatra krivovjerstvorn il' čak subverzivnom djelatnošću zbog njegove karakteristike da posjeduje veću Ijubav prema duhu zakona nego li prema pisanoj riječi . 4 Rane sufije su nosile vunene ogrtače, dok im je ideal bio unutarnja čistoća . 5

Mnogi derviŠi su išli od vrata do vrata, tražeći hranu ili smještaj . 14

Temelji Sufizma Islam je arapska riječ koja označava 'patčinjenost Allahovoj volji' . To je duhovna tradicija koja je svijetu obljavljena preko Paslanika Muhammeda - neka je Božiji blagoslov i mir na njega . Cilj lslama je biti u Prva harmoniji sa Allahom Uzvišenim, potčiniti Njegovoj našu volju . Islamska era počinje Kur'anska objava datira iz godine 610 . A .D . godinom 622 . nove ere kada je Božiji Poslanik prešao iz Mekke u Medinu, zbog progona od strane vodećih Ijudi u Mekki, koji nisu mogli prihvatiti monoteističko i univerzalno učenje lslama . islam se pojavljuje u Kur'anu kao nastavak prijašnje monoteističke tradicije koja je sukcesivno bila objavljena poslanicima Ibrahimu . Musau i Isau - neka jeBožiji blagoslov i mir na njih . U jednom hadisus se kaže : " Ja vam nisam donio novu vjeru . Donio sam vam drevnu vjeru u njenom nepromijenjenom, izvornvm obličju ." 7 Islam pridaje ogromnu važnost poštenju, milosrđu, s[uženju i ostalim vrlinama na kojima su sazdani čvrsti teme[ji duhovne prakse sufizma . Maral, etika i disciplinovan život su poput čvrste posude kroz koju neĆe procuriti, i tako se izgubiti, sufijska spoznajna iskustva . Po riječima moga prvog učite[ja šejha Muzaffera Ozaka : "Sufizam bez Is[ama je kao svijeća koja gori na otvorenom prostoru, bez zaštite koju bi joj pružala lampa . Tu su i vjetrovi koji mogu ugasiti svijeću . Ali ako imate lampu, njeno staklo će zaštititi plamen i svjetlost svijeće se neće ugasiti ." Većina sufija vjeruje da i u ostalim religijama i duhovnim tradicijama provejava ista suštinska istina . Mnoštvo poslanika i duhovnih učitelja mogu se porediti sa sijalicama koje osvjetijavaju sobu . Sijalice su različite, no struja dolazi iz jednog izvora, taj izvor je naš Stvoritelj . U biti, to je ista svjetlost, svaka pojedinačna sijalica prima struju iz istog izvora . Kvalitativni karakter svjetlosti je u osnovi jedinstven kao što je jedinstven i sam izvor . Svi Božiji poslanici bili su nadahnuti snagom istog Izvora i donijeli su istovjetnu svjetlost, iste temeljne istine čovječanrtvu : stoga, sufije vjeruju da zanijekati makar i jednog Božijeg poslanika znači nijekati njihovu univerzalnu poruku i zajednički [zvor . Kada sijalice poredamo u nizu, tako da struju teče iz jedne sijalice u drugu, dovoljno je da jedna sijalica atkaže pa da se dotok struje prekine . I ladis - govor i djelovanje Poslanika lslama . 1 j . donio sarn nove puteve kUjim drevna religija može iznova da poteče . 15

Sufizam nas uči da su sve velike reiigije i njihovi duhovni učitelji poslani od jednog Boga . Oni su bili istlnskl učitelji i njihova učenja su bila istinita . Njihova učenja potiču iz istog božanskog lzvora . Ne postoji suštinska razlika između raznih duhovnih učitelja i onoga štv oni donose ; osim što neke sijalice daju više svjetlosti, i shodno tome, svjetlost nekih učitef ja obasjava veči . dio čovječanstva . Sufije vvle i prihvataju sve, jer vjeruju da je svima nama Bog slao mnoge poslanike, no, On je Jedan kao i Njegova poruka . Razlike u religijama vode projeklo od ijudi, dok je istina u svim religijama Jedna i vodi porijeklo od našeg Stvoritelja . U Božije prijatelje spadaju oni koji imaju sposobnost da razumiju istine vjere i praktično ih primjenjuju u svom životu . Proza i poezija u ovoj knjizi pripisuju se nekim od velikih sufija . Mada je teško prepoznati Bvžijeg prijate[ja i istinskog sufija, jedan od znakova prepoznatljivosti je da takav čovjek budi, nadahnjuje i povećava Ijubav i predanast Bogu onima koji to iskreno traže . asnovna karakteristika Božijih prijatelja je da njih Allah voli i da oni vo[e Njega . lsto tako, zbog toga što su blizu Stvoritelju, njihovim molbama se često udovoljava . Mnogi Bvžiji prijatelji su skriveni . To znači da se njihov vanjski život ne razlikuje od života koji vode ostali ijudi, dok je njihov unutarnji život obasjan Božanskom prisutnašču . Kaže se da Allah skriva takve ljude i one koji Ga vo[e . stoga većina ijudi smatra Božijim prijateljima one koji to nisu . Tako skriveni, Bvžiji prijatelji imaju dovoljno vremena i prostora da se Voljenom posvete . Riječi Božijih prijatelja mogu vas nadahnuti dubokv, ali da bi postali isitinski sufija morate proči duhovnu školu . U sufizmu to uopšsteno znači da morate pronači učitelja i krug duhovnih tragača, koji pripadaju nekom od sufijskih redava . a Sufije se obično sastaju nekoliko puta sedmično za zajedničku molitvu, zikr, izučavanje sufijskih tekstova i druge duhovne Sami se ne možete pvdučiti sufizmu niti duhovno razviti prakse . sopstvenim snagama, kao što se ni doktor niti inženjer bez škole ne može postati .

s Dok se većina sufija i derviša vežu za neki sufijski red ili tarikat, to ne rnora biti apsolutno pravilo, jer najveće suFije upravo su živjeli u doba kada sufijskih redova nije ni bilo; pa i pnslije uspostavljanja prvih derviških redova ; Ibn Arebi jedan od najvećih sufija nije pripadao derviškom redu . 16



Osnovi lslamskog Vjerovanja OsnĐVi islamskog vjerovanja obuhvataju šest temeljnih istina, koje su i osnovne postavke sufizma :

• • • • •

Vjerujem u Allaha i u Njegove meleke9, i u Njegove kitabe' 0, i u Njegove Poslanike, i u Sudnji dan, i da sve što se dogada biva s Allahovom voljam i odredenjem (i da postoji život nakon ovog života) .

1 . Prvi princip lslama je vjerovati u postojanje jednog Boga i da On prevazilazi sve Svojim postojanjem . Prije svega je postojao samo 0n, nakon svega ostaje samo On . On je Svernoćan i ne treba mu pomoč ničija . Njernu sve pripada, sav vidljivi i nevidljivi svijet . Sufije pvručuju da ne treba tražiti Boga u Mekki ili Jerusalimu već u svome srcu . Paradoks sa kojim sufije moraju živjeti je sljedeći : Bog je njima tako blizu, a svijet koji ih okružuje tako je daleko od Njega . Vjera približava one koji istinski traže . 2. Allahovi meleki izvršioci su volje Allahove . Oni čine hijerarhijski uspostavljenu skupinu svjetlvsnih bića i posreduju izmedu čovječanstva i Njihovog Gospodara . Ta hijerarhija se može posmatrati kao unutarnja i vanjska stvarnost, ili i jedno i drugo istovremeno . Jedan od hadisa Božijeg Poslanika" analizira razliku izmedu ljudske i melekske prirode : "Allah Svevišnji stvorio je meleke kao razumska bića, ali bez nefsanskih' 2 prohtjeva; živvtinje je stvorio sa nefsanskim prohtjevima ali bez razuma, a čavjeka kao razurnsko biće sa nefsanskim prohtjevima . Ako čovjekvv razum nadjača njegov nefs on postaje boiji od meleka . ali ako njegov nefs nadjača njegov razum on je gori od živatinje ." " Melek - andeo . 10 i I

E2

Kitabi - sveti spisi . Božiji Poslanik - Muhammed a .s . (i dalje tokom cijelog teksta knjige) . Nefs - duša, u svom najnižem stadiju je pohotna, knmandujuća i sklona zlu . 17

Sufije vjeruju u četiri velike knjige : Tevrat koji je dostavljen Musau 3. a .s ., Zebur koji je dostavljen Davudu a .s., lndžil 13 koji je dostavljen Isau a .s_ i Kur'an koji je objavljen Muhammedu a .s . Dodatno tome sufije vjeruju da postoji i mnoštvo kraćih spisa (suhufe) objavljenih ostalim poslanicima .

4.

Svakom poslaniku je objavljena jedna istina, iz

i5tog

Božanskag

izvora . i shodno tome, moramo vjerovati u sve poslanike . Oni poslanici koji su donijeli Knjigu su poznati kao Resuli . 5 . Allah je stvorio čovjeka, ovdje na zemlji, da uči i, kad dode Sudnji dan, svako če morati da položi račun o svome životu . Allah ~e preispitati svačiji živat i presuditi izmedu njihovih dobrih i loših djela . b . Sufije vjeruju u predodredenost i da se ništa ne dogada bez Allahove volje . Ljudi žive unutar opsega Allahove odredbe . Zato što sufije vjeruju

u Allahov kada i kader, 14 oni prihvataju da sve što im dolazi, dobro ili loše . prijatno ili neprijatno dolazi od Allaha . Život se ne završava sa srmču . Život u ovorn svijetu je kao san i naš istinski život počinje tek u slijedečem svijetu . Postoji stotine miliona Ijudi koji prihvataju ova vjerovanja . Oni vjeruju u ono što sufije vjeruju, ali nisu svjesni da se u biti slažu sa sufizmom i Islamom .

Pet islamskih Dužnosti Za one koji žele da slijede i udu u Islam, postoje pet islamskih dužnosti, pored mnoštva drugih uslova i pravila . U pet islamskih dužnosti spadaju kelimei-šehadet, namaz, savm ili post u mjesecu Ramazana . zekat i hadždž . Pod kelimei-šehadetom podrazumijevamo svjedočenje ili javnu objavu vjere_ Ulazak u Islam počinje izjavom ovoga osnovnog principa islamske vjere ; Svjedočim da nema boga osim Allaha i da je Muhammed Božiji rob i poslanik .

T'evrat - Tora, objavljena Mojsiju ; Zebur - Davidovi Psalmi ; Indžil - Jevandelje . 14 Kada - presuda, odredenje iz znanja Božijeg; kader - izvršenje odredenja - kadaa . 13

18

Da bi ovo izjavili mi moramo biti na neki način probudeni i svjesni . Shvatiti istinu ove izjave da `nema boga osirn Allaha' znači spoznati da je Allah samo Jedan, a spoznati to znači izbaciti iz svoga srca sve drugo sem Boga Jedinoga . Doći do ove spoznaje, u neku ruku, predstavlja sam vrhunac islamskag duhovnog puta . Namaz . Pet puta dnevno ezan nas poziva na molitvu : u sabah, podne, ikindiju, akšam 1 jaciju .' 5 Time se naše dnevne aktivnosti obogaćuju i naša vjerska svijest produbljuje . Zajednička molitva jasno predočava činjenicu da su svi jednaki u Allahovim očima, bez obzira na klasne, društvene i ekonomske razlike .

Svi koji dođu u džamiju obavljaju molitvu xajedno, bez obzira na bogatsvo ili društveni status. To sve ima unutarnje i vanjsko značenje . To je naročito naglašeno u namazu . Namaz počinje tekbirom - okrežuči se prema Mekki, muslimani pvdižu ruke do ušiju i izjavljuju, `Allaha Ekber,'(Allah je najveći) . Allah je veći od svega što je stvorio . Podižući svoje ruke, vjernici nastoje da zaborave na ovaj svijet i na brige koje on nosi, tako, na simboličan način, svojim rukama odbacuju ovaj svijet . Oni tada otvaraju svoja srca, ne bi li istinski osjetili da su u Božijem prisustvu i da ih ništa od Njega ne dijeli . Ovo je bit namaza, cilj kome se ustrajno teži . Možda nije moguće potpuno odbaciti svu Ijubav, izazove i brige dunjaluka . moramo ipak nastojati ka tome . Savm (post) . Svake godine u mjesecu Ramazana svi muslimani koji su sposobni za to moraju postiti od sehura' 6 do zalaska sunca . Za vrijeme posta, oni ne smiju jesti, piti, pušiti i imati seksualni odnos . Svrha ove prakse je u tome da vjernik, koji posti, postane svjestan borbe koja se

vodi između njegove niže i više prirode . Ebu Hamid e[-Gazafi opisao je vanjski i unutarnji duhovni nivo posta slijedećim riječima : Post najšireg sloja vjernika sastoji se u odricanju od hrane i polnih odnosa . .. Post onih odabranih sastoji se u tome da sačuvaju od grijeha svoje uši, oči, jezik, ruke kao i ostala čula . 1 5 Sabah - rana, jutarnja molitva, ikindija - molitva izmedu podneva i akšama, akšam molitva odmah nakon zalaska sunca i jacija m molitva kada noč o mrkne . l t. Sehur - svitanje, trenutak kada se prelamaju svjetlost i tama i noć prelazi u dan . 19

Post onih najodabranijih je post srca, a to znači odsustvo loših misli, ovosvjetskih briga i potpuna nezainteresovanvst za biio šta drugo osim za Allaha l]zvišenog . Zekat . Svake godine, po svršetku Ramazana, svako domaćinstvo je dužno dati siromašnima četrdeseti dio, ili dva 1 po procenta . od svoga materijalnog bogatstva . Kaže se da sve stvari vode porijeklo od Allaha, sve što posjedujemv, imovina i novac, pripada nam samo privremeno ; da bi zadržali svoje pravo na tu imovinu moramo uložiti dio onoga što posjedujema u zajednicu vjernika . Hadždž. Kaba je hram u srcu Mekke, grada u Saudijskoj Arabiji, nasvetije mjesto lslama . To je kamena gradevina u obliku kocke koju su izgradili posianici Ibrahim i Ismail - neka je Božiji blagoslov i mir na njih . Svi muslimani su dužni obaviti hodoćašće u Mekku jednom u svom životu, ako su u stanju da sebi priušte taj put . Postoji broj strogih dužnosti kojih se vjernik mora pridržavati na hadždžu, a koji se svake godine obavlja u odredeno vrijeme . Hadždž je važan trenutak u životu muslimana . u njemu bi prednost onom duhovnom u nama morala prevazići svjetovne interese . Ovaj godišnji obred upućuje razne grupacije vjernika na njihovo zajedničko izvarište i čuva njihovu povezanost .

Suf zam i l slam Jedno od najčešćih pitanja koja se postavljaju sufiskim učiteljima je sljedeče : "Da Ii je moguće postati derviš, bez obaveze da se postane musliman?" Prema nekim izvorima, smatra se da univerzalne istine sufizma može upražnjavati svaki onaj koji iskreno traži, bio on musliman i[i ne . Medutim, u sufiskim krugovima prevladava mišljene da to nije mvguče : ako niste musliman ne mažete postati ni derviš . Po njima praktikovanje sufizma vuče svoje korijene u praksi i obredima lslama . Mada derviš ne može postati svaki onaj koji za sebe kaže da je musliman . Qni koji žele putovati stazom derviša moraju biti iskreni u onome što vjeruju i što im lslam nalaže . Šejh Safer, starješina Halveti-Džerrahijskog tarikata, kaže da su vanjski obredi lslama samo početak, te da postoji unutarnji i vanjski oblik molitve . Možete klanjati i pedeset godina, ali morate znati da molitva 20

nije samo obavljanje namaskih ruknova 17. Namaz nije samo stvar forme . Vaše srce mora biti prisutno za vrijeme namaza, ono se mora otvoriti i uspostaviti vezu za Allahvm .'g Vremenam, kada derviš uznapreduje, on postiže nivo unutarnjeg, neprekidnog namaza . To je krajnji cilj sufijske prakse . No, za takvo nešto potrebna je potpuna iskrenost . Aflah dž .š . daje tri velika blagoslova onima koji ga vale . To su Islam (predanost Aflahu), iman (vjera) i ihsan (svijest o prisutnosti Allaha) . To

su tri znaka koja govore o napredovanju salika 79 na duhovnom putu . lslam je potpuna potčinjenost i predanost volji Allaha Svevišnjeg i potpuno prihvatanje učenja koje se nalazi u Kur'anu . lman je vjera koja se vremenom iz glave mora spustiti na srce, i kao takva, ona predstavlja unutarnji aspekt Islama . Ihsan znači 'lijepo djelovati'_ Vjernik koji nastoji da zadobije ihsan morao bi 'obožavati Allaha Uzvišenog kao da ga vidi, ili ako to nije u stanju morao bi djelovati sa sviješču da Allah u svakom trenutku vidi njega .' Osobe koje potpuno razviju ihsan u svako vrijeme su svjesne Allaha i dostigle su cilj sufizma . Do ove duhovne stanice maguče je stići putem sufizma, to jest . kroz odredenu duhovnu praksu i disciplinu . Na torn putu derviš mora biti vrijeclan i iskren . Ako to bude volja Allaha Uzvišenog, trud derviša će uroditi plodom . Ovo je istina kako na duhovnom tako i na materijalnom planu . Mnogi Ijudi vrijedno rade, ali milioner ne postane trudbenik svaki . No, neki to postanu ako to želi Svevišnji Allah_ Na isti način, neki Ijudi postanu uspješni na duhovnorn putu i dosegnu duhovnu stanicu stalne svjesnosti Allaha . Krajnji rezultat je u Njegovim rukama . Neki Ijudi dosegnu ovu krajnju duhovnu stanicu za četrdeset dana, a neki za četrdeset godina . Neki se opet trude cijeli svoj život, a ipak ne dosegnu krajnji cilj . Najboije je ne razmišljati o tome i prepustit se volji Allaha Uzvišenog .

Ruknvvi - razni položaji tijela u namazu . Namaz je perzijska riječ za milotvu, dok arapska riječ Allahom, nastala je od korijena riječi siha, što znači veza . " y Salik - duhovni pu tn ik . 21 17 'K

saJat

znači uspostavljanje veze sa

Muhammed a .s. 3ožiji Poslanik, Muhammed - neka je Božiji blagoslov i mir na njega - (57O-632 h .g .) prenio je Kur'anske poruku čovječanstvu . Muslimani ne vjeruju da je on sam bio božanstvo već da je bio Bogom inspirisan . U Islamu on se posmatra kao čovjek koji se do kraja približio idealima koje propisuje Časni Kur'an . Za sufije Božiji Poslanik je uzor na kojeg se trebaju ugledati i koji trebaju da slijede . Kao vođa prve islamske zajednice, Muhammed a .s . bio je uključen u rješavanje kako svjetovnih tako i duhovnih pitanja i problema . On je uspješno rješavao pofitičke rasprave, predvodio vojsku, bio oženjen i podizao djecu, i uz sve to, podučavao svoje sljedbenike u razumijevanju Islama . On je uspostavio, i sam praktikovao, pet temeljnih istina lSfama . Nakon što je Muhammed a .s . preselio, grupa ljudi je došla u posjetu njegovoj udovici Aiši r .a . Oni je upitaše : "Kakav je bio Allahov poslanik Muhammed a .s .?" "Jeste li čitali Kur'an?" ona im odgovori . "an je bio živi Kur'an .

Ostali Poslanici Idem - neka je Božiji blagoslov i mir na njega - bio je prvi čovjek i prvi Allahov poslanik . Allah Svevišnji podučio je Adema svima imenima, suštini svega što postoji u Božijoj kreaciji, tj_ Uzvišeni Allah je unutar čovječanstva posijao sjeme najdublje mudrosti . Unutar čovjekovog srca nalazi se sve što on želi i što mu je potrebno . Sufije smatraju lsaa - neka je Božiji blagoslov i mir na njega - za jednog od najvećih Allahovih poslanika i smatraju da je bio nadahnut Božanskim ruhom - duhom . Ali . Allah Svevišnji udahnuo je ruh svoj svim Ijudskim bićima pvčev sa poslanikom Ademom a .s_ U svirna nama živi duh Božiji, premda se taj duh u potpunosti manifestuje samo kod velikih ljudi i Allahovih poslanika . Sufije vole i poštuju Musaa isto kao i lsaa . Musa - neka je Božiji blagoslov i mir na njega - poznat je kao onaj koji je razgovarao sa Bogom . Stara sufijska priča kaže da su jednoga dana djeca lzraelova otišla Musau i rekla mu : "Ti razgovaraš sa Bogom, molimo te pozovi Ga u naše ime na večeru ." To ga je strašno razljutilo te im odgovori da Bog ne jede niti dolazi ne večere. No, kada se slijedeći put Musa popeo na Sinajska goru, Bog mu reče : "Zašto kriješ želju Mojih sluga da im dodem na večeru?" Na ta mu Musa odgovori : "Ali moj Gospodaru, Ti ne jedeš i ne 22

odazivaš se na takve nepromišljene pozive ." Bog Uzvišeni tada mu reče : "Čuvaj ono štv znaš o Meni za sebe . Kaži im da ću doći na večeru ." Tako se Musa spustio sa Sinajske gore i svima objavio da

ee

im Bog

doći na večeru . Tada su, naravno, svi oni, uključujući Musaa, priredili veliku gozbu . Dok su bili zauzeti spremanjem najukusnjih jela i obavljali velike pripreme, tu se neočekivanv pojavi jedan stariji čovjek . Bio je siromah i veoma giadan, tražio je da mu se smiluju i udijele nešta hrane . Kuhar, koji je bio zauzet spremanjem jela, reče mu : "Nema govora o tome . Mi smo na večeru pozvali Boga i kada se qn pojavi svi ćemo jesti zajedno . Zašto ti . u m eđuvremenu . n e bi učinia neštĐ korisno i donio vodu sa bunara?" Tako ubogi siromah ništa nije dobio . Vrijeme je prolazio, ali Bog se nije pojavljivao . Musa je bio time veoma posramljen i nije znao šta da kaže ljudima . Naredni dan Musa se opet pope na Sinajsku goru i reče : - 0 Gospodaru . šta mi to radiš? Ja nastojim ubijediti ljude da Ti postojiš, a Ti mi kažeš da ćeš doći na gozbu pa onda ne dođeš . Sada mi ljudi više ništa neće vjerovatil" Bog mu odgovori : "Ja sam svoju riječ vdržao . Stigao sam na večeru, no niko me nije prepoznao . Da ste nahranili onoga ubogog siromaha, znaj . nahranili bi i Mene ." Uzvišeni Allah je rekao : "Mene cijeli svemir ne može obuhvatiti, ali može srce iskrenog vjernika ." Kada služimo nekom od Njegovih iskrenih vjernika tada mi služimo Njemu . Ne samo poslanici veĆ i drugi pabvžni ljudl, mogu se zvati Božijim slugama . Kada služimo onome štv je stvoreno, slu2imo i samom Stvoritelju . V

Cetiri Nivoa u Sufizmu postoji četiri nivoa prakse 1 razumijevanja u sufizmu ; svaki je sazdan na stepenu koji se nalazi ispod njega . To su : Šerijat (vjerski zakon) Tarikat (duhovni put) Hakikat (istina) i Marifet (spoznaja) 5erijat je osnova za tri naredna stepena . Šerijat se sastoji od Islarnskog učenja, temeljnoj etici i moralu koji se mogu pronaći i u drugim religijama . To učenje nam pomaže da ne zalutamo i živimo ispravno na ovom svijetu . Slijediti sufizam bez šerijata je isto što i graditi kuču na pijesku . 23

Bez urednog života, izgradenog na čvrstim moralnim i etičkim principima, duhovnim putem se ne može krenuti . Na arapskom jeziku šerijat znači 'put' . To je jasna staza, dobro utabani put koji svako može da slijedi . Drugi stepen je tarikat . Tarikat označava put u pustinji koji beduin mora da pređe kada putuje iz oaze u oazu . Ovaj put nije jasno ocrtan kao, recimo, autoput, on nije čak ni vidljiv . Da bi pronašii put u pustinji morate dobro poznavati tu oblast ili morate imati vodiča koji zna odredište puta, kao i putokaze iii znake na putu koji te na5 odvesti do tog odredišta . Baš kao što se šerijat odnosi na vanjsku dimenziju religije, tarikat upućuje na unutarnju praksu sufizma . Vodič koji vam je potreban za to putovanje je šejh ili sufijski učitelj . 2 ° 5erijat čini svakodnevni život i čistirn privlačnim . Tarikat je načinjen radi pračiščenja našeg unutarnjeg života . Svaki od ova dva vida medusobno se podržavaju . Treći stepen je hakikat ili istina . Hakikat ukazuje na unutarnje značenje duhovne prakse i učenja koja nalazimo u šeriatu i tarikatu . To je direktno iskustvo viših duhovnih stanica u sufizmu, direktno iskustvo Bažijeg prisistva unutar nas . Bez ovoga iskustva, vjernik putuje na slijepo, pokušavajući da slijedi one koji znaju put i koji su dosegli stanicu hakikata . U dvstignuću hakikata potvrduju se i učvršeuju prakse prva dva stepena . Prije stanice hakikata svaka duhovna praksa je samo imitacija . Bez dubljeg razumijevanja koje dolazi sa iskustvenom spoznajom, vjernik u biti samo mehanički slijedi učenje i duhovnu praksu drugih . Četvrti stepen je marifet ili spoznaja . Marifet spada u domen mudrosti ili spoznaje viših duhovnih istina_ Ovaj nivo unutarnjeg znanja je iznad hakikata . Više nego li trenutačno duhovno iskustvo, marifet se odnosi na postojano stanje harmonije između roba i Allaha dž .š . To je istinska spoznaja 5tvarnosti koju rijetko ko dostigne . To je stanica poslanika, nebija2 l, mudraca i eviija . 22 Veliki sufija, lbn Arebi, objašnjava ova četiri stepena na slijedeći način : "Na nivou zakona (šerijata) postoji 'moje i tvoje' . To znači da su zakonom zagarantovana prava pojedinca i moralni odnosi među ljudima . Na nivou tarikata kaže se : 'moje je tvoje i tvoje je moje' . Od derviša se očekuje da se ponašaju bratski jedni prema drugima i da otvare svoje domove, svoja srca i svoje novčanike medu sobom . Na nivou hakikata

Šejh iIi sufijski učitelj nije neophodno onaj koji pripada nekom sufijskom redu ili tekiji . Pored onih vidljivih i dostupnih šejhova, zasigurno postoje i oni koji su skriveni . Ibn Arebi nam govori o šejhovima zadurenja i šejhovima znanja ; tekijski šejhovi su šejhovi caduženja, a šejhovi znanja su skriveni . 21 Nebij - vjerovjesnik . 22 Evlija - Bnžiji prijateij . 24 20

nema 'ni moga, a ni tvoga' . Sufija koji dostigne ovaj nivo shvata da sve stvari dolaze od Allaha Uzvišenog, da smo mi samv privremeni korisnici tih stvari i da nam u biti ništa ne pripada . Oni kvji su spoznali Istinu, izdigli su se iznad vezanosti za ono što posjeduju, iznad vezanosti za bilo šta vanjsko ili materijalno, uključujuei društveni paložaj i slavu . Na nivou marifeta (spoznaje ne - podvojenosti), nema 'ni mene, a ni tebe' . Na vvame nivou sufija spoznaje da je sve dio Aliaha i da niko nije odvojen od Njega ." Zakoni koji važe na jednom nivou, mogu da ne važe na višem nivou razumijevanja . Na primjer, vanjsko praktikovanje posta je 5tvar obaveze po šerijatu, ali na putu sufija, jedan od suštinskih razloga za post je razvijanje samo-discipline i obuzdavanje nefsa . Ako je osoba ponosna time što pvsti, taj post je . uvpšteno gledajući, zakonit, dok se na putu sufija takav post smatra neispravnim . Za drugi primjer poslužit čemv se čuvenam pričom o Mensuru alHalladžu - neka je Allah zadavoljan s njime - nad kim je izvršena smrtna kazna nakon što je rekao, 'Enel-Hakk' [ja sam lstina) . Jedno od devedeset i devet Allahovih lijepih irnena je Hakk i po zakonu šerijata, apsolutno je zabranjenv sebe nazivati Hakkom . Po tradiciji, kazna za ovakvo teško krivovjerstvo je smrt. Međutim, sa višeg stanovišta Istine, onv Božanskv je prisutno u svakoj osobi, On živi u srcu našeg srca . U nadubljim porama našega srca žive Bažanski kvaliteti i svaku osobu bi trebali poštvvati kao hrarn Božiji . Prenosi se da je sufija Džunejd Bagdadi, kada su ga upitali o Halladžu . rekao : " 'Ja sam neistina' zar je to trebao da kaže?"

Otvaranje Srca Ljubav. Za velikog sufiskog učitelja Džeialuddina Rumija, Ijubav je jedina snaga koja može prevaziči stege razuma, labririnte znanja i ograničenost obične svijesti . Ljubav. koju je an doživio . nije bila senzualne prirode, ona bi se preciznije mvgla odrediti kao univera[na Ijubav ka svemu stvorenom . Ta [jubav je snaga koja stalno raste da bi dostig[a svoj vrhunac u jasnoj spoznaji da ne postoji ništa u ovom i budučem svijetu a da ne osječa Ijubav iii nije voljeno . Rumi kaže : Ti sazda ovo 'Ja' i 'Mi' kao krunu stvaranja . Da bi se samim Sobom igrao, igre obožavanja . Naposlijetku, svako 'Ja' i 'Mi', jedna će duša postati . Svaka duša če najposlije u Voljenom nestati . . . 25

Victenje Boga kao Voljenog nije strano ni hrišćanskim ni sufijskim tekstovima, a dolazi kao poslijedica direktnog iskustva . Moj učitelj, Šejh Muzaffer, rekao je : "Ljubav je Božanska suština, put sufija je put ljubavi . . .Đnaj koji gleda včima Ijubavi vidi dobratu i Ijepotu u svemu . To znači učiti iz svega, u svernu prepoznati Božije darove i Njegovu velikodušnost ; biti zahvalan na svemu što nam je On podario ." Sufije usmjeravaju svoje srce ka Božanskoj Ijubavi i njima se Ijubavlju uzvrača, baš kao što u odnosu izmedu dvije o5obe, ljubav jedne budi ljubav druge . Sufije govore : "Aka zakoračite dva koraka prema Allahu, On će potrčati prema vama ." Ljubav spaja zaljubljenog sa njegovim Voljenim . Rumi kaže : Potroših živat, srce, pvtrvših oči svoje, Jer mišljah da ašik i Valjeni su dvoje . No sada saznah nešty, suhog zlata vrijednv, Gdje ja vidjeh dvoje, bijaše samo jedno . Na određenoj stanici puta Ijubavi, Voljeni se otkriva i počinje da nas pomaže, mameći nas sve bliže i bliže Sebi . U tom procesu, svaki trud i nastojanje na kraju dostižu svoj vrhunac u potpunoj predanosti . Putern predanosti sufija se budi iz sna nesvijesnosti o prisustvu Allaha te tada biva voden Božanskom rukom . Šejh Muzaffer objašnjava : Đči iskrenog ašika, ne vide drugo do Boga . Njegovo srce zna samo za Voljenoga . Gospodar postaje vid kojim on gleda, ruka kvjom hvata, govor kojim govori . . . Taj derviš bi umro bez te ljubavi . Ni za tren, bez nje, nebi mogao živjeti . Ljubav je njegov život, zdravlje, topli dom .

ljubav ga u ruinu pretvara, vči mu suzama natapa, za njega, tijeka nema bez sastanka . Samo sastanak s Voljenim u život ga mvže vratiti, samo sjedinjenje njega mvže spasiti . . . Zikr - spominjanje Allaha . Srce derviša se otvara prisjećanjem i prizivanjem Allaha - zikrom, koji spada u jednu od temeljnih praksi 26

sufizma. Ebu-Hamid el-Gazali . u svojoj knjizi Prizivanja i molitve, navodi da zikr ima četiri osnovna značenja . Kao prvo : zikr je čin neprekidnog nastojanja da se dosegne svjesnost o Allahu . U tom smislu, zikr je sušta suprotnost nemarnosti i zaboravu . I molitva -- namaz . u nekom 5mlslu, takoder predstavlja čin prisjećanja . Namaz poziva sufiju ka Božijem prisustvu . Kao drugo : zikr je ponavljanje duhovnih formula ili Božijih imena, kao što su 'La ilahe ilallah' (nema boga sem Allaha), `Allah', 'Ja Hajj' (0 živi) ili 'Ja Hakk' (Đ Istiniti) . Ova praksa prizivanja zahtijeva iskrenost namjere, svjesnost, koncentraciju, upućenost, opunomoćenje i posvećenost toj praksi . Dvakvo, vokalno ponavljanje duhovnih formu[a, naziva se zikr jezikom . Treća vrsta zikra je privremeno, unutarnje, stanje u kojem svjesnost o Allahu potpuno obuzima sufiju i on postaje istinski osloboden bilo kakvih briga o ovome svijetu . bilo to makar i na trenutak . Ovaj zikr ili prisjećanje naziva se zikr srca . Četvrta vrsta zikra je duboka i postojana . unutarnje, stanica na kojoj prizivanje i svjesnost postaju stalni . Ovaj zikr se naziva zikr duha - ruha. Većina derviških redova sastaje se i više puta sedmično radi zikrullaha Tu oni prizivaju Allaha Uzvišenog - obreda spominjanja Allaha . spominjući i ponavljajući Njegova lijepa imena . Postoji devedeset devet Njegovih lijepih imena ili Božijih esmata, koji su nam otkriveni u Časnom Kur'anu . Neka od njih su Milosrdni, Vječni . Vječno Zivi, Mir, Snaga, Slava i Moć . Svakom derviškorn redu dato je, putem snova i vizija . pravo da prizivaju neka od ovih imena . Kada derviši prizivaju Allaha, oni se u isto vrijeme prisjećaju da je On uvijek sa njima . Derviši nastoje praktikovati jedinstvo daha . zvuka i pokreta u obredu zikra . Jedinstvo medu samim dervišima približava ih Allahu, koji i sam jeste Jedinstvo . ldealno, pokreti derviša se stapaju u jedno tijelo i dobija se dojam kao da se samo jedan derviš pokreće ; oni prizivaju Allahova lijepa imena jednim glasom, dišu jednim dahom . Za vrijeme tog obrada, prisjećanje se sa jezika spušta na srce, a potom iz srca prelazi u ruh . Na arapskom jeziku zikr, u isto vrijeme, označava ponavljanje i prisječanje . Zikr jezikom je sami početak ove prakse, često ne više od mehaničkog ponavljanja . No kada smisao i snaga riječi koje ponavljamo počne istinski djelovati, srca narn počne preplavljati val sreče i blaženstva, čežnja za Bogom se neizmjerno povećava . Tada smo ušli u stanje srčanoga zikrullaha . Velika čežnja za Allahom Uzvišenim znak je Njegovog prisustva u nama . Duhovna čežnja, sama po sebi, je neizostavna stanica na putu do Njega . Ovo stanje se naziva zikr ruha ili prisjećanje duha . 27

Božiji poslanik, Muharnmed a.s ., rekao je : Uzvišeni Allah je sačinio glačaio za svaku stvar koja tamni, naša srca se čiste zikrullahom . Sufije vjeruju da, prije nego što je stvoren ovaj materijaini svemir, svi mi smo bili ruhovi, u svijetu Ervaha . ,13 Tada se Uzvišeni Allah obratio svim dušama : "Zar Ja nisam vaš Gospodar?" Duše odgovoriše : "Bela - da zaista ."z4 Sufije se prisjećaju tog stanja, u kojem su znali šta oni, u biti, jesu, oni su znali Allaha i bili su bliski Njemu .

Zivot na ovome svijetu Jedan od osnovnih sufijskih principa je živjeti običnim životom na ovome svijetu, a ipak težiti najuzvišenijim duhovnim ciljevima . Služiti drugim u pravom smislu znači služiti Allahu i sufije smatraju da je ta služba najuzvišeniji vid pobožnosti . Nije dovoljno sama voljeti ili jednostvavno znati . Mi moramo djelovati u skladu sa našim znanjem i našom Ijubavi . Ljubav i služba . Biti derviš znači voljeti i služiti druge . Derviši nastoje da vole jedni druge, da pažljivo govore, da budu ljubazni jedni sa drugima, a isto tako i da služe jedni druge . To bi u stvarnosti trebala da bude dužnost svakog Ijudskog bi~a . Postoje dva uslova koja se traže od svakog derviša . Prvi je da uvijek ima na umu ko ga je stvorio, da slavi Allaha Uzvišenog i da mu bude zahvalan . Drugi je da služi svemu stvorenom, pačev od Ijudskih bića pa do živatinja i biljaka . Božiji Poslanik a .s. rekao je : "Najbolji onaj koji je najkorisniji drugima ." Qbožavati Svevišnjeg Allaha dužnost je dervišu, a služenje drugima je vid obožavanja Njega . Služenje svemu stvorenom derviša približava Allahu . Svaki derviš, baš kao i svaki drugi čovjek, ima svoje svjetovne dužnosti . Derviši se moraju brinuti o drugima i moraju raditi . Derviši rade i služe drugima zarad samog Allaha i sama tada njihov rad postaje obožavanje . Uopšteno govoreći, oni koji najviše služe, postižu najveći napredak na sufijskom putu . Kroz službu, kao duhovnu praksu, derviš se približava Svevišnjem Allahu . Najviša stanica za svako ljudsko biče je postati Božiji rob i 23 24

Ruh -- duh, Ervah - praiskonski svijet ruhova . Kur'an ; sura El - A'raf : 172 . 28

instrument kroz koji Allah siuži svemu stvorenorn . Allah je rekao putem Bažijeg Poslanika : "Kada zavolim Svoga roba . Ja postanem sluh njegov te on sa Mnom čuje, vid njegov te on sa Mnom vidi, govor njegov te on sa Mnam govori, ruka njegova te on sa Mnorn hvata ." Služba je proizvod Ijubavi . Ljubav prema Ijudirna nadahnjuje derviša da im predano služi . Allah daje ova prelijepa svojstva ljubavi i služenja čvvječanstvu i ništa na cijelom svijetu nije sfađe i uzvišenije od ovih čudesnih kvaliteta . Najstojeći prije svega da bude rob Allaha Uzvišenag, derviš potorn služi Božijoj kreaciji . Čak je i zalijevanje cvijeća jedan vid služenja . Neki siromasi jednom upitaše hazreti Aliju - neka je Allah zadovoljan s njime - na koji bi način ani mogli pomoći drugima . Nisu imali viška ni novca ni hrane . On im reče : "Bar se prijatno nasmiješite drugima, učinite

sve što možete da se ljudi asjećaju prijatno ." Prije par godina grupa italijana posjetila je tekiju u Istanbulu . Godinu poslije toga, većina ih je ponovo došla u posjetu . Oni nisu postali derviši ni muslimani, ali Ijubaznost i nasmijana lica derviša nagnala su ih da se vrate . lzraz ljubaznosti i radosti je odraz zadovoljstva u srcu derviša . Sta je bolje, voljeti ili biti voljen? Ovo pitanje je vrijedno pažnje . Za sufiju bolje je voljeti, jer ako volite druge i oni će vas voljeti . Voljeni su oni koji iskreno vole . Ciij sufije je da bude prihvaćen kao ašik od strane Mašuka . 2 S Prenosi nam šejh Attar Nišapuri - Allah posvetio tajnu njegovu - da je neki sufija, jednom prilikom sreo ženu na obali mora te je upita šta je kraj ljubavi . Ona mu odgovori : - 0 bezumniče! Ljubav nema krajal" On upita : "Zašto?" "Zato što ni Voljeni kraja nema", reče mu ona .

Zahvalnost . Najbolji način da izrazimo zahvainost Uzvišenom Allahu je da Mu robujemo i da Ga obožavamo . Bog je sačinio svoju beskrajno šaroliku kreaciju i [jude stvvrio onakvim kakvi jesu . U Kura'nu se kaže : Zaista, stvorili smo čovjeka u najboljem skladu . 26 Dakle, moglo je biti i drugačije . Čovječanstvo nikada neće biti u stanju dovoljno zahvaliti Allahu za Ijudski izgled koji im je On podario pa makar Ga danonoćno obožavaii . Kada se grupa gostiju zahvalila šejhu Saferu na njegovorn gostoprimstvu, on im reče : "Maramo se zahvaliti Svevišnjem Allahu . jer da C)n to nije želio vi ne biste bili ovdje 1 mi se nikada ne bismo sreli . " AŠik i MaAuk - aaijubfjeni i Voljeni, derviš je ašik, a Allah dž .š . je Mašuk. Sura Et-Tin : 4 . 29

Milost je Njegova to što ste vi ovdje i to što smo zajedno . Jasno je da vam je bila sudbina podijeliti hranu sa nama . To je što se tiče materijalne strane stvari . Najasnavniji primjer toga je to što smo dijelili isti prostor . U isto vrijeme bili ste svjedoci namaza i ceremonije zikra - prisjećanja Allaha dž .š . Tako da smo podijelili i nešto duhovno . Mi smo takoder zahvalni . Na početku naše molitve mi kažemo Allahu Ekber - Allah je najveći . odmah poslije toga Bismillah ir-Rahman ir-Rahim - Sa imenom Allaha Samilosnog, Milostivog . Patom kažemo El Hamdulillahi Rabil Alemin Hvala Allahu Gospodaru svih svjetova . Na taj način molitva pĐČinje . U tom duhu zahvalnosti sufija nastoji da živi .

Put preobražaja nefsa - duše Gilj

duhovnog puta je spoznaja lstine ; on se postiže odgojem i preobražajem nefsa - duše, samim tim i prvčišćenjem srca . Nefs na svom najnižem nivou robuje ponosu i egoizmu . potpuno je opsjednut požudvm i pohleporn . Ovo, najniže stanje duše, živi u svakom čovjeku i vodi ga stranputici . Nefs na najvišem nivou . stiže do potpune pročišćenosti ; na tom nivou prestaje svaka podvojenost, tu od Allaha Uzvišenog nema odvojenosti . Nefs se stalno ispaljava u tokovima našeg života, on nije statična tvorevina u našoj psihi . On nije stvar . Ova arapska riječ može se prevesti kao disanje, duša . suština, ličnost i priroda . a odnosi se na proces koji nastaje pri dodiru izmedu ruha i tijela . Kada se ruh ili duh utjelotvori . on izgubi svoju istinsku prirodu i postaje dio materijalnog svijeta . Tada se nefs rađa . Najniže stanje nefsa, ego ili naše niže biće . sačinjeno je od impulsa i nagona za zadovoljenjem želja . Ovi nagoni dominiraju našim razumom i prosudivanjem ; to su sile u čovjekovoj prirodi koje se moraju obuzdati . Nefs proizvodi svijest usmjerenu ka sebi, egu ili jastvu . Nefs se mora umiriti da bi ruh došao do ixražaja - to je ideal svakog sufije . Nefs je poput divljeg konja, vevma je snažan i gotovo ga je nemaguĆe kontrolisati . No . nakon šfio se on obuzda, odgoji i preobrazi, postaje sposoban da služi drugima . Sejh Muzaffer o ovome rekao je sljedeće : "Nefs nije loš . sam po sebi, i stoga, nemojte ga kriviti . Dio nastojanja sufije usmjeren je ka promjeni i preabražaju stanja niže duše . Na najnižem stepenu nefs je potpuno zarobijen svojim željama i prohtjevima . Na sljedečem nivou odvija se žestoka borba sa tim strastvenim nefsom . on 30

mora prihvatiti više, duhovne težnje i ciljeve, duša mora priznati svoje pogreške i kajati se zbog njih . Na još višem nivou nefs dostiže stanje potpunog zadovoljstva sa svime što mu Uzvišeni Allah pošalje, bilo to ugodno ili neugodno, ispunjenje ili neispunjenje njegovih potreba ." Po učenjima mnogih sufija, postoji sedam nivoa duše : to su u isto vrijeme i sedam nivoa duhovnog razvoja, počev od stanja potpune samoopsjednutosti i egoizma do potpuno pročiščenog, duhovnog nivoaDuša koja zapovijeda . 27 Na ovom prvom nivou, nefs ili duša se još opisuje kao duša koja dominira ili duša sklona zlu . Nefs koji zapovijeda teži dominaciji i kontroli nad svakim pojedincem . Na ovoj razini postoji nesputana sebičnost, tu nema nikakvog osjećaja za moralnost i samilost . Ovaj nivo duše, opisuje se slieno opisu id-a 28 u psihaanalitičkoj teoriji, usko je vezan sa požudom i agresivnošću . Požuda i agresivnost su poznati kao svirije i psi duše - čuina uživanja se smatraju svinjama, dok se agresivnast poistovjećuje sa psima ili vukovima . Na ovom nivou duša je podložna bijesu, pohlepi, čulnim prohtjevima, straSti i zavisti . Ovo je područje tijeia i sebičnih želja . Na ovoj razini Iudi se ponašaju poput bolesnika koji ne priznaju i ne prihvataju činjenicu da su bolesni . Njihovim životima dominiraju životinjski postupci i navike koje je skoro nemoguće iskorijeniti ; no, oni ipak uporno odbijaju priznati da su u nevoiji . Nema nikakve nade za prevazilaženjem ovog stepena onima koji ne osjećaju nikakvu potrebu za promjenom . Duša koja se kaje . 29 Ljudi na prvom nivou duše nalaze se u dubokom nemaru i nesvijesti . Kada se upali svjetiljka vjere tada se i svijest pačinje buditi . Tada, po prvi put . nefs postaje svjestan svih pogubnih posljedica svojih loših navika . Na ovom nivou jaš uvijek dominiraju želje naše niže prirode, ali mi tu već počinjemo, s vremena na vrijeme, osjećati kajanje te nastojimo slijediti impulse naše više prirode . Q ovome šejh Muzaffer kaže : "U nama se odvija stalna borba izmedu naše niže i više prirode . Ona traje sve dak smo živi . Ne znamo ko će pobijediti . Ne znamo ko će U Kur anu, sura jusuf : 53, ova duša je spomenuta kao riefsi emmara . Kao što čemo vidjeti kasnija, nazivi za svih sedam nivoa duše, sem safije koja nije sponenuta tom riječju već opisnn riječju fexkije - Zaista, uspia je onaj kvji je očisti (Kur'an; sura Eš-Šems : 9), dolaze ii Kur'ana Časnog ; dakle u njemu je dato kompletno znanje o duši . Što se tiče ruha ili .I uha, njega je nemoguĆe opisati jer se nalazi u sferama iskustvenag znanja . ld (lat) - nasljedni, nesvjesni, psihološki impulse . U Kur'anu; sura Ei-Kijama : 2, ovaj duša spomenuta je kao n efsi levvama . 31 .7

postati gospodar našega ž1vota . Ako pobijedi razum postaćemo vjernici i prihvatiti istinu . No, ako naši niži prohtjevi savladaju naš razum, onda ćerno mi zasigurno istinu odbacifii ." Na ovom nivou čovjek još uvijek nema dovoljno snage da značajno promijeni svoj način ž1vota . lpak, on sada jasnije uočava svoje greške ; u njemu se budi kajanje i želja za promjenom . On se rnože porediti sa bolesnikom koji je počeo shvatati svu ozbiljnost svoje bolesti i osjeća bol koju je nanio sebi i drugima . Međutim, njegova bolest jvš uvijek je prejaka da bi se mogao izliječiti . Za to mu je potreban mnogo jači lijek. Nadahnuta duša .30 Na ovoim nivou onaj koji traži počinje osjećati iskreno zadovvijstvo u moiitvi, meditaciji i drugim duhovnim aktivnostima . Tek tada on doživljava pravu radost duhovnog iskustva i postaje motivisan moralnim vrijednostima te idealima miiosrđa i služenja . Ovo je i sam početak sufijskog duhovnog puta . Sve do ove stanice salik, duhovni putnik, dostiže samo površno razumijevanje, upražnjavajući vjeru mehanički . Mada ovdje pojedinac još uvijek nije osfobođen svih želja, on na ovom nivou nadahnuća i duhovnog iskustva znatno smanjuje snagu nefsanske moći . Na ovome nivou neophodno je živjeti u skladu sa višim duhovnim vrijednostima- Ako se ovo nadahnuće ne ustali u srcu duhovnog putnika, postoji opasnost da se ono ugasi i potpuno išsčezne . Nadahnuta duša može se okarakterisati kao ljubazna, susjećajna, umješna i moralna. Ukratko, osoba na ovom nivou nadahnuća izgleda emotivno zrela . puna je poštovanja prema drugima i zaslužuje da bude poštovana . Smirena duša .31 Salik - duhovni putnik - ovdje je dostigao stanje smirenosti . Sva borba, koja je imanentna svim prijašnjim niwima, ovdje praktično prestaje . Tu nas više ne vežu stare želje i okovi . Naša nefsanska priroda počinje da se stišava i tako dopušta saliku da se približi Uzvišenvm Allahu . Na ovom nivou, duhovnog putnika karakterišu slobvdoumnost, zahvalnost i pouzdanost . On sada sa istom smirenošću prihvata dobro i zlo . Ipak, on još nije stigao svome cilju, on se još uvijek nalazi u prelaznoj fazi puta . Njegov nefs ovdje se počinje raspadati i oslobađati svih dotadašnjih briga koje su ga sputavale na putu . Tu se vidno pojačava proces njegove reintegracije u univerzalno biće Allaha . 30 U Kui anu ; sura Eš-Šems : 8, ovaj duša spomenuta je kao rrefsi muljzimu . 31 U Kur'anu; sura El-Fedžr: 27, ova duša spomenuta je kao nefsi mutmeina. 32

Zadovoljna duša .32 Na ovom nivou, pored toga što mirno prihvata sve što ga zadesi, derviš osjeća trajno unutarnje zadovoljstvo, pa čak i sa hoteškoćama i raznim izazovima života . On sada, u tajni svoga srca, duboko poima da sve, bilo to ugodno ili neugodno . dolazi od Allaha Uzvišenog . Stanje zadovoljne osobe daleko je od svih uobičajenih stanja ostalih Ijudi . Večina Ijudi žudi za uživanjima i nastoji izbječi svaki oblik patnje dok zadovoljna duša nit' traži uživanja niti strahuje od boli . To lijepo ilustruje sljedeća priča : Jednog dana, sultan Mahmud od Gazne, raspolovi krastavac i dade polovinu Ajazu, svom valjenom i odanom prijatelju . Ajaz uze krastavac i sa vidnim uživanjem ga pojede . Tada i sultan stavi u svoja usta onu drugu polovinu, međutim, sa užasom je odmah ispljunu, jer bijaše veoma gorka . Kada se malo pribra, sultan se okrenu Ajazu i povika : "Kako si mogao pojesti nešto tako odvratno i gorko ; ukusa goreg od naljućeg otrova?I" . Moj voljeni suEtanu," Ajaz mu reče, Od tebe već primih blagodati mnoge i stoga, sve šta mi sad ponudiš ukusa slatkog je . Kada nečija Ijubav i zahvalnost prema Allahu stigne na takav nivo, on je dosegao stanicu zadovoljne duše . Duša sa kojvm je zadvvoljan Uxvišeni Allah . 33 0ni koji dosegnu ovaj stepen, u tajni svoga srca poimaju da snaga koja nas pvkreće dolazi od Allaha Uzvišenog i da je nemoguće djelovati sopstvenim snagama . Oni se ničega ne plaše niti traže bilo šta . Veliki sufija Ibn Arebi - Allah posvetio tajnu njegovu - opisuje ovaj nivo kao unutarnju svadbu nefsa i ruha . Allah Uzvišeni zadovoljan je ovakvom osobom ; ona je dosegla istinsko unutarnje jedinstvo i cjelovitost . Na početku puta, u navedenim stanicarna, derviš se bori sa izvanjskim svijetom, jer za njega postoji mnoštvo i raznolikost . Polomljeno ogledalo stvara hiljade različitih odraza jednoga lika . No, ako bi se to ogledalo sastavilo, u njemu bi se vidjelo samo jedno lice . Nadilazeći rnnoštvo unutar sebe, derviš doživljava ovaj svijet kao jedinstven i nepodijeljen . 32 ~?

LJ Kur anu; sura E1-Fedžr: 28, ova duša spomenuta je kao radiju . U Kur'anu; sura El-Fedžr: 28, ova duša spomenuta je kao mcrdijja . 33

Pročišćena duša .34 Oni malobrojni koji stignu do ovoga stepena, potpuno su prevazišli svoj nefs . Njihov nefs utonuo je u more Allahovog jedinstva . Na ovome nivou sufija je dosegao istinu iskaza la illahe ilallah nema boga sem Allaha . On sada zna, cijelim svojim bičem, da nema ničega sem Allaha Uzvišenog ; u biti, samo On postoji i svaki osjećaj individualnosti i odvojenosti opsjena je i iluzija . Mevlana Dželaluddin Rumi ovo stanje oslikava sljedečim riječima : Ako bi se ti, makar i na tren, mogao sebe osloboditi, odmah bi ti se otkrila Tajna svih tajni . Lice Neznanog, skriveno iznad ovog svemira, pokazalo bi se u ogledalu tvoga viđenja .

Uloga učitelja Učitelj je ljekar duše . Duhovni putnik koji traži znanje treba učitelja, jer malo je onih koji znaju lijek za boli svoga srca . a još manje onih koji bi sami sebi mogli dati tačnu dijagnozu bolesti . Jedan savremeni šejh o tome je dao sljedeću poredbu : "Preobražaj koji se traži na duhovnom putu tarikatu, zahtijeva nešto slično ozbiljnoj kliničkoj operaciji ." Ponekad je moguče znati šta nas boli, pa čak i pronaći lijek za manje probleme, ali nije moguće operisati samoga sebe . Druga poznata metafora spominje učitelja kao duhovnog alhemičara koji pretvara derviševo srce u čisto zlato . Obično na Zapadu, duhovne tragače privuku oni koji umiju da pišu ili lijepo govore o velikim duhovnim istinama . No, govoriti o Istini, a ne živjeti po njenim načelima, nije ništa manje od dvoličnosti . Neiskreno učenje može oslabiti ili čak uništiti pvčetnikovu vjeru . Istinski sufija upražnjava ono što govori . Njegova djela prate njegove riječi, jer zaista nema koristi od praznih riječi . Jednoga dana pitali su nekoga nadahnuto govorio o strpijivosti, tada, dok je govorio, škorpija ponovi više puta . No, on ostade predavanje . 34

učitelja o strpljenju . On je prelijepo i njegove riječi bijahu pune mudrosti . I3aš zari svoju žaoku u njegovu nogu i to miran unatoč boli, ne prekidajući svoje

Medu suFijama ova duša poznata je kao safija . 34

Kada je škorpija svoj posao obavila i počela da se povlači, neki od slušalaca sa užasam primjetiše šta se dogodilo . "Veliki učitelju ." povikaše u čuđenju, "zašto nisi sklonio svoju nogu, ako nisi već mogao izbjeći prvu žaoku, mogao si vstale?!" "Gvvvrio sam o strpljenju," reče on, "bilo bi me stid Allaha Uzvišenog da sam izbjegao priliku da vam ličnim primjerom pokažem strpljenje, nakon što sam vama to nalagao ." Šejh, duhovni učitelj, čestĐ se poredi sa suncem, a derviši sa planetama koje kruže oko njega . Isto takĐ, on se može usporediti sa ogledalom i prvvodnikom . jer svjetlost i blagoslovi koji naizgled dolaze od njega njemu ne pripadaju . U istinskom ućitelju ogleda se svjetlost božanska i preko njega se spušta milost Božija, no, ta svjetlost i ta milost pripadaju samo Uzvišenom Allahu . Sufijski redovi - tarikati . Svaki sufijskl učitelj, dobio je to zvanje od

svoga učitelja : stoga svaki sufijski red ima svoju silsilu ili lanac . Silsila je neprekidni lanac šejhova . Svaki od šejhova u tom lancu je podučen, iniciran i pvtvrden od strane svoga predhodnika . Ovaj lanac ide unazad sve do Božijeg Poslanika Muhammeda a.s ., a preko njega do Allaha Uzvišenvg . Nema samo-izabranih učitelja u sufizmu . Ovaj lanac se poredi sa cjevovodom . od kojih je svaki šejh jedna od cijevi . Blagoslovi koji dolaze svakom dervišu teku kroz ovaj cjevovod . Oni teku kroz šejha, ali nisu od njega . Šejh ne mora biti savršen ili sveznajući . Važno je samo da taj dio cijevi za koji je on odgovoran nema rupa i da je čvrsto povezan sa glavnim cjevovodom . Na taj način, kroz njega će nesmetano proticati blagoslovi BĐžanski . Arapska riječ bereket ili blagoslov može se još prevesti kao duhovna energija . Za neke od šejhova kaže se da posjeduju više duhovne energije od drugih . Posjetioci obično dolaze šejhu tražeći ovaj blagoslov radi svojih svjetovnih preakupacija, mnogi Ijudi pvsjećuju čak i grobove - turbeta šejhova, nadajući se da će im njihov bereket ili duhovna moć pamoći u životu . Šejh podučava svoje učenike, muride, kako da dođu do ostvarenja svoje unutarnje prirode . On ih podučava vođen svojim iskustvom i razumijevanjem istine . Podučavanje, samo po sebi . odraz je volje Božije . Učenik se često podvrgava dužem periodu provjeravanja i discipline prije nego što bude prihvaćen kao derviš . U mevlevijskom tarikatu . koji baštini učenja Dželaluddina Rumija . nvvajlija služi u kuhinji, ixučava 35

mevlevijske knjige i prisustvuje semau - rituainom plesu derviša . Ovaj početni i prijemni stadij, po mevlevijskoj tradiciji, traje 1001 dan . Četiri osnovne osobine koji bi trebalo da posjeduje svaki šejh su zrelost, strpljenje, znanje o duhovnom stanju učenika i da bude u tokovima ovoga svijeta, a ipak potpuno slobodan od njega . Zrelost . Perzijska izreka na lijep način opisuje ovu osobinu učitelja : "Šejh je posve iskuhana osoba te dobro poznaje ovaj svijet ." Sto znači da je šejh iskusna i zrela osoba koja ne uzima olahko zamke 1 izazove ovoga svijeta, razumije druge i zna svoj duhovni put . Budući da poznaje ovaj svijet, on je upoznat sa svih aspektima derviškog života . Strp€jenje . Jedne prilike, velikog sufiju i sufijskog šejha lbn Arebia, upita njegov učiteEj da mu razjasni sljedeće Kur'anske ajete : Ne želim od njih opskrbu, niti tražim da Me hrane . 35 lbn Arebi je razmišljao neko vrijeme, a potom je ustao i vtišao bez riječi . U to vrijeme, on je već bio poznat i ugledan učenjak, smatrali su ga sposobnim da razumije i tumači Kur'anske ajete . No, on je odmah shvatio da njegov šejh traži od njega dublje razumijevanje tog ajeta, koje an u tom trenutku nije moga dati, i stoga se povukao i meditirao o značenju ovih ajeta pune četiri godine . Nakon toga je otišao u posjetu svome šejhu i prve riječi koje rnu je ovaj uputio bile su : "0 . Ebn Arebi, imao si dovoljno vremena za razmišljanje, kakav mi odgovor sada možeš dati?" Strpljenje je neizostavni kvalitet na putu, kako za murida tako i za šejha . Strpljenje iPi sabur jedno je od Allahovih lijepih irnena ; Kur'an Časni uveliko naglašava potrebu za strpljenjem . Sufije porede strpljivost za dozrelom voćkom_ Nezrela voćka ima gorak ukus i od nje nas može zaboljeti stomak, no, kada voćka sazrije, slatkog je ukusa, hranljiva je i njene sjemenke u sebi nose novi život . Sufija Zunnun el-Misri - Allah posvetio tajnu njegovu - jednom prilikom iskušavao je iskrenost i strpljenje svojih učenika . Kada je dosegao viša duhovna stanja, strpali su ga u ludnicu . Mnogi od njegovih učenika dolazili bi mu u posjetu, no, on bi ih s čuclenjem posmatrao govoreči : "Ko ste vi i šta hoćete?" "Mi smo oni koji te vole i slijede," odgovarali bi oni . No, tada bi ih on počeo gađati kamenicama . Pozlijedeni kamenicama oni bi bježali uzvikujući : "lstina je . istina je, naš učitelj je doista poludiol" zs Kur'an ; sura Ez-Zarijat : 57. 36

Tada bi ih on pozivao nazad govoreći : "Zar niste tvrdili da me volite, a teško vam je podnijeti kamičak ili dva od mene . Šta ostade od vaše iskrene Ijubavi na koju mi se zaklinjaste? Da li je i vaša Ijubav odlepršala sa par letećih kamenčiča? Da me zaista volite imali bi više strpljenja i ne bi me tako olahko napustilil" Svijest o duhovnom stanju učenika . Istinski učitelj svjestan je unutarnjeg stanja i misli kojima je učenik opsjednut . Šejh je ogledalo u kojemu se ogleda njegov murid . U neku ruku, odnos šejha i murida sličan je odnosu izmedu psiho-terapeuta 1 njegovog pacijenta . Tu se često rada jaka emotivna veza koju prate suptilne unutarnje spoznaje . Većina psihoterapeuta polazi od pretpostavke da je njihovom pacijentu potrebna pamač i nastoji da mu osnaži egv, da bi se on mogao uklopiti i funkcionisati u društvu . Šejh nastoji da ajača vezu izmedu derviša i njegova ruha i probudi u njemu prisjećanje na A[laha Uzvišenog . Biti u svijetu, a ne biti od njega . U većini sufijskih redova od šejha se ačekuje da radi, da se ženi, podiže djecu i služi svojoj zajednici . Rad, ženidba, briga za porodicu, mogu predstavljati suštinske elemente za razvoj zrelosti . Neki čovjek je jednom upitao Sigmunda Frojda da mu kaže nešto o normainim i zdravim ljudima . Reče potom da mu je dojadilo da sluša o neurozama i raznim vrstama mentalnih bolesti te ga zamoli da mu opiše karakteristike zrelog i zdravog Ijudskog bića . Frojd mu tada dade elegantan i jednostavan odgovor : "Ljubav i rad ." Da bi opisali šejha mi moramo radu i Ijubavi dodati još službu i prisjećanje Allaha Uzvišenog . Učitelj dobro zna kako da se ponaša u svakodnevnom životu, a da ni za trenutak ne izgubi iz vida unutarnje, Božansko viđenje stvari_ Sejhovi su bili zanatlije i trgovci, ribari i vlasnici dućana . Mnogi od najvećih učitelja radili su poslove koji se smatraju nižim u drštvenoj hijerarhiji djelatnosti . Bilo ih je i portira i vodonoša i vrtlara . . . Neki od njih bifi su savjetnici vladarima, bogatim i moćnim ljudima, no, nisu bili dotaknuti niti fascinirani bogatstvom, moći i slavom . Stara sufijska izreka kaže : "Čak i kada šejh dođe u posjetu sultanu, sultan je njegov gost ." Šejh niukom slučaju ne može biti gost sultana, jer on posječuje sultana da bi mu služio i bio od neke koristi, kao što svaki dobar domaćin služi svoga gosta . lstinskom šejhu ne treba nikakva dobit niti korist od sultana . Prije mnogo godina u Istanbulu, sultan Otomanske imperije dođe u posjetu jednom velikam šejhu . On bijaše duboko impresioniran šejhovom 37

mudrašću i iskrenošći te poče redovno dolaziti na derviška sijela . Nakon izvjesnog vremena, sultan reče tom šejhu : "Zavolio sam tebe i tvoje učenje . Slobodno mi reci ako imaš kakvu želju ili potrebu, tvoja riječ će meni biti zapovijed ." Dakle, šejh je mogao zatražiti bilo šta od sultana koji je tada zasigurno bio jednn od najbogatijih i najmoćnijih ljudi na Zemlji . "Da . postoji jedna stvar koju bi mogao da učiniš za mene ." odgovori šejh, "mvlim te nemoj više da dolaziš u tekiju ." Ovaj odgovor pao je sultanu poput groma iz vedrog neba . On se jako zbuni i ražalosti pa reče : "Akv sam te mojim ponašanjem uvrijedio, molim te da mi oprostiš ." "Ne . nije problem u tebi", reče šejh, "problem je u mojim dervišima . Prije nego si ti počeo dolaziti u tekiju, molili su se, obavlja[i zikr i tražili pomoć isključivo od Allaha . Međutim, sada su samo obuzeti mišlju kako da ti se dodvore i budu nagrađeni za to . Stoga, moram od tebe tražiti da ovamo više ne dolaziš, jer oni još nisu duhovno sazreli da bi podnijeli tvoje prisustvo ."

Prisjkanje smrti 'azmišljanje o smrti može biti jako oruđe koje nas može osloboditi od nepoželjnih navika i stavova . Ono nam zasigurno povećava svijest o vrijednosti trenutka u kojem živimo . Suvčiti se sa smrću i prolaznošću znači, na neki način . započeti proces duhovnog razvoja . Sve do nedavno u zapadnvm društvu strogo se izbjegavala bilo kakav pomen smrti, svijest o smrti se potiskivala na sve moguće načine . Zapad je razvio kulturu koja se plaši smrti . El Gazali je prepvručio sljedeću duhovnu vježbu koja pojačava, tako dragocjenu, svijest o smrti : Prisjetite se vaših vršnjaka, koji su mladi svijet napustili, sjetite se časti i slave koju su uživali . Neki od njih bijahu na visokim pvložajima, Iijepih tijela i Iijepvga izgleda . No, danas se to sve u prašinu pretvarilo, od njih nije ništa ostalo . 0stavili su ovdje djecu i žene svoje, od njih samo prah ostao je . 38

Oni leže ispod zemlje u tamnim rakama, lica njihova bez mesa su ostala . Stvga, m i s l i 1 nade svoj e ne veži za bogatstvo, ne traći svoj život uludo i uprazno . Prisjeti se onih koji su svijetom živahno hodili, a sada su im ligamenti samo razasute kosti . Njihove jezike, kojima su tako olahko govorili, crvi su pojeli, a zubi njihovi pocrnili, poispadali . Uludo svoje dane pvtroši ;še, nisu vjerovali da vrijeme sve briše . Nisu očekivali da će ih smrt snaći, kada su jaj se najmanje nadali .

Nekoliko dodina unazad dva bolesnika trebala su biti operisana u jednoj od večih bolnica u lstanbufu. Jedan od njih bio je rnlađi čovjek sa upalom slijepog crijeva, a drugi je bio stariji i bolovao je od raka . lsti hirurg operisao je obojicu . Đperacija slijepog crijeva bila je stvar rutine i brzo je završena, no, kada je hirurg otvorio starca, odmah ga je zašio, jer se rak toliko bio proširio da ga je nemoguće bilo odstraniti . Nakon operacija hirurg je smatrao da će se mladić izvući bez ikakvih posljedica, a da će stari čovjek za par dana umrijeti . Međutim, iste noći, miadić je preminuo . a stari čovjek je napustio bolnicu za nekoliko dana . Nekoliko mjeseci potom, starac se vratio u bolnicu noseći svježe voće i povrće iz svoje bašte, hirurgu na poklon . Hirurg ga nije odmah prepoznao, sjetio ga se nakon što ga je ovaj posjetio na mladića koji je operisan sa njime i koji je iste noći preselio na drugi svijet . Niko od nas ne zna koliko vremena nam je preostalo . Oni snažni i zdravi među nama mogu se nadati dugom životu, međutim, smrt maže doći po nas u svakom trenutku . 5 druge strane, i oni sa teškim i neizlječivim bolestima morali bi se prisjetiti da je čas njihove smrti u rukama Allaha Uzvišenog . Da bi se pripremili za smrt, od vitalne važnosti je prisjetiti se dvije stvari . Kao prvo, smrt je neizbježna . Svako mora umrijeti . Naš život nosi agraničen broj dahova, minuta, dana, mjeseci i godina . Prisjećajući se toga mi bismo morali živjeti svjesnije i odgovornije . Nema koristi sebe 39

zavaravati da imamo na raspolaganju neograničeno vrijeme da sve stvari postavimo na pravo mjesto . Kao drugv, niko ne zna kada će umrijeti, niko ne zna kada će kucnuti čas njegovog poiaska . Možda već u sljedećem dahu, a možda i mnogo godina kasnije ; to niko ne zna, niti nam ko za to može dati garanciju . lpak . većina ljudi nada se da će ih smrt mimoilaziti dok ne budu spremni za nju i dok sve ne bude u najboljem redu . No . život ne čeka ni na kvga ; on prolazi i većina nas biva zatečena smrću dok mnoštvo naših poslova i planova ostaje neispunjeno . Prije nego što je preselio na bolji svijet, Božiji Poslanik, Muhammed - neka je Božiji blagoslov i mir na njega - uputio je sljedeće riječi svojim ashabima 36 : " Ostavljam vam dva učitelja u amanet_ Jedan od njih govori,

a drugi šuti . Učitelj koji govori je Kur'an Časni . a učitelj koji ne govori je smrt ." Kako se koristiti ovom knjigom Ova knjiga sadrži mnoštvo priča, anegdota i poezije . Nemojte pokušavati da ih sve apsorbirate u isti mah, to če biti veoma teško . Umjesto toga čitajte po malo pa čak i preskačite neke od stranica puštajući da vaše oči lete preko listova ove knjige dok se ne zaustavite na nakoj pjesmi iEi odjeljku koji za vas ima privlačnu moć . Siobodno taj odjeljak zabiiježite ili čak zapišite svoj kornentar na margini teksta koji vas je dotakao . Mnoge od ovih priča, pjesama i dijeEova proze, tiho su zauzeli mjesto u mome pamćenju da bi izronili onda kada je najpotrebnije . Prije mnogo godina, išao sam na hadždž . Posjetio sam tada Mekku i Medinu zajedno sa dva i po miliona drugih rnuslimana-hodočasnika . Budili smo se prije sehura u Medini i potom odlazili do Poslanikove džamije . Ona je tada bila rnnogo manja nego što je sada i većina vjernika je klanjala ispred džamije, na agromnom platou koji je bio pokriven da bi se vjernici zaštitili od udara sunca . Svako jutro, dok se još ne bi razdanilo, nalazio bih sebi mjesto tamo . Strop je bio sagraden od naboranih metalnih ploča koje su bile naslonjene jedna na drugu u obliku slova `v' .

lzgledalo je

da se strop, sam po sebi,

mreškolji . Na svakom preklopu bila je postavljena neonska lampa i po jedan ventilator koji se lagano okretao . Ovi elementi, svaki za sebe, mogu izgledati neug[edni ili čak ružni ; no, nekako, svako jutro prije zore, tu 36

Ashabi - prijatelji i savremenici Sožift Poslanika . 40

bijaše neka suptilna vanzemaljska Ijepota u nepreglednim redovima lampi i ventilatora . Svako jutro, tu je klanjalo više od milion hodočasnika . Čim bi se molitva završila, nastajala bi velika strka . Dolazilo bi do velike gužve i guranja . Bilo je tu Ijudi sa svih strana svijeta i mnogi nisu poštovali red po kojem bi trebali izlaziti napolje već su se na silu trpali preko reda . U prvih nekoliko dana i sam sam se počeo gurati u nastojanju da izadem prije ostalih . Bio sam viši i snažniji od većine hodočasnika ; naime, praktikovao sam karate više od dvadeset godina . Gurao sam se i probijao bolje od mnogih . Trećega dana mi je svanulo : "Došao sam na hodočašće, a ponašam se kao najobičniji grubijan!" Tada sam se sjetio riječi koje sam pročitao u zbirci sufijskih tekstova zvanoj `Intimni razgovori' . Te riječi nisu ostavile na mene naročit utisak onda kada sam ih prvi put čitao ; no, tada, u tim specifičnim okolnostima, pogodile su me ogromnom snagom : Biti derviš znači biti hrpa zemije, prosijane ; sa malo vode, po njoj poprskane . To znači, biti ono što tabane ne ranjava, nit' iza sebe ostavlja, prašnjave tragove . Nekim čudom od tada sve bilo je drugačije . Ostatak moga hodočašća protekao je veličanstveno . Jednostavno, plovio sam u harmoniji sa beskrajem Ijudi unaokolo ; umjesto da se guram, kad god bih mogao, propuštao sam druge ispred sebe . Pazio sam da nikoga ne povrijedim i budem uvidavan uprkos svoj nervozi koju neumitno donosi ogromna masa Ijudi, nesnosna vrućina i iscrpljujući program hadždža . Ovih nekoliko redaka mudrosti kojih sam se prisjetio donijelo je ogromnu promjenu . Ubijeden sam da mnogi od redaka u ovoj knjizi imaju isti potencijal i snagu da nas probude i promijene . Nadam se da će vas dotaći i pokrenuti onako kako sam i ja sam njima bio dotaknut .

6Qjh Pagib R,obszrt fr¢jdžv,r 9c1-9ž~zrrahi

41