Uvod u medicinu i povijest medicine

Opće obavijesti

Uvod u medicinu i povijest medicine izv.prof. dr.sc. Amir

Muzur, dr.med.

Katedra za društvene i humanističke znanosti u medicini

Opće obavijesti • obvezna literatura: 1. Mirko Dražen Grmek i Antun Budak, Uvod u medicinu, 3. izdanje (Zagreb: Globus, 1996.); 2. Ante Škrobonja, Amir Muzur i Vlasta Rotschild, Povijest medicine za praktičare (Rijeka: Adamić, 2003.); 3. predavanja (http://www.medri.uniri.hr/katedre/Drustvene %20znanosti/nastava.htm)

• predmet nastave: uvod u medicinu i povijest medicine • obveze studenata: redovito pohađanje nastave (max 20%), seminarski rad na temu po izboru (max 50%), završni ispit (max 30%) • ocjenjivanje seminarskog rada (popis tema na mrežnim stranicama - http://www.medri.uniri.hr/katedre/Drustvene%20znanosti/ nastava.htm): kvaliteta obrade teme (struktura, stil, točnost i dr.: max 20/50 bodova), opširnost (max 10/50 bodova), forma predanog materijala (max 10/50 bodova) i korištena literatura (max 10/50 bodova) • završni ispit: pismeno; 45 minuta; 5 pitanja (5 x 6 bodova); ispitna pitanja na mrežnim stranicama (http://www.medri.uniri.hr/katedre/Drustvene%20znanosti/ nastava.htm); obvezno jedno pitanje iz povijesti medicine u Rijeci odnosno povijesti Medicinskog fakulteta u Rijeci

Opće obavijesti • termini nastave: od 2. 10. do 6. 11.: samo utorkom 915-1100 od 12. 11. do 4. 12.: ponedjeljkom 815-900 i utorkom 915-1100

• termini ispita: 12. 12. 2012., 07. 01. 2013., • kontakt s voditeljem:

09. 09. 2013. i

23. 09. 2013.

[email protected]

Medicina: lingvistički korijeni

Uvod u medicinu

• lat. medicina = lijek • lat. ars medica = liječenje (dakle, medicina u današnjem smislu) • got. lekeis = liječnik (odatle: lijek; ljekarna = apoteka i ljekarnik = apotekar; srp. lekar = bošnjački ljekar = hr. liječnik; likaruša = knjiga recepata itd.) • engl. physician, kao i tal. medico (= liječnik ali ne i kirurg); njem. Arzt; franc. médicin itd.

Medicina: definicije

Medicina: podjela

• ...grana ljudske djelatnosti kojoj je cilj liječenje i rehabilitacija bolesnih i čuvanje i unapređivanje zdravlja zdravih ljudi. • ...znanost o zdravom i bolesnom čovjeku, o uzrocima i posljedicama bolesti i o njihovu sprečavanju i liječenju.

•humana medicina •veterinarska medicina •fitopatologija

Grmek i Budak, Uvod u medicinu, 15

Medicina: komponente • znanost • vještina (ars!): praksa, umjetnost, tehnika • socijalna služba

Medicina: predmet bavljenja • prethodna znanja (temelji): biologija, fizika, kemija • razvitak čovjeka (embriologija) • tjelesna građa čovjeka (stanična biologija, histologija, anatomija) • funkcija ljudskog organizma (fiziologija, imunologija) • bolesti ljudi općenito (patologija, patofiziologija, mikrobiologija, parazitologija) • lijekovi (farmakologija) • sprečavanje i liječenje pojedinih bolesti (sve kliničke grane)

Medicina: zadaci

Medicina: podjela

• liječiti i suzbijati bolesti • omogućiti bolesniku povratak u normalan život • spriječiti pojavu bolesti • poboljšati zdravlje zdravih osoba

• teorijska (znanstvene spoznaje) • praktička (primjena znanstvenih spoznaja)

Medicina: struke (grane, specijalnosti) • različit osnov tvorbe imena: 1) bavljenje (fiziologija) 2) dio tijela (interna medicina) 3) skupina bolesnika (ginekologija, pedijatrija) 4) postupak (kirurgija)

Medicina vs. kirurgija • • • •

tal. medico vs. chirurgo franc. médecin vs. chirurgien engl. physician vs. surgeon “internističke” (medicinske) grane vs. “kirurške” grane • C. Bernard: “glava” i “ruka” • Sušruta: dva krila ptice

Medicina: podjela prema orijentaciji • kurativna medicina: klinička (dijagnostika, terapija, prognostika) i ambulantna • preventivna medicina: (higijena; na razini zajednice: javno zdravstvo; konstruktivna medicina – proučava i ostvaruje način života u okolini koji osigurava zaštitu od bolesti i poboljšava zdravlje: sanitarni inženjeri, urbanisti i dr.) • socijalna medicina: zdravlje skupine i uloga društvenih faktora u pojavi bolesti

Medicina: kliničke specijalnosti • interna medicina (gastroenterologija, hepatologija, pulmologija, ftizeologija, kardiologija, hematologija, klinička imunologija, transfuziologija...) • kirurgija (digestivna kirurgija, traumatologija, neurokirurgija, torakalna kirurgija, kardiovaskularna kirurgija, flebologija, mala kirurgija, urologija...)

• • • • • • • • • • • • • • •

ginekologija i opstetricija (perinatologija...) pedijatrija (iste sub-specijalnosti kao u internoj medicini i kirurgiji) neurologija psihijatrija infektologija oftalmologija (neurooftalmologija...) otorinolaringologija ortopedija fizijatrija ili fizikalna medicina (reumatologija) dermatovenerologija (alergologija) urgentna medicina radiologija gerontologija i gerijatrija nuklearna medicina onkologija i dr.

Medicina: specijalnosti • “generalist” (liječnik opće prakse, general practitioner, specijalist obiteljske medicine) • tendencija 1: sve uže specijalizacije (npr. neurooftalmologija) • tendencija 2: objedinjavanje (psihosomatska medicina)

Medicina: podjela prema metodama djelovanja • znanstvena (oficijelna, školska): Europa i Sjeverna Amerika • tradicionalna (kineska, ajurvedska, junani – srednjovjekovna arapska i dr.) • narodna (pučka): mješavina zastarjele oficijelne medicine, praznovjerja i empirije

Narodna medicina

Neoficijelni medicinski sustavi na Zapadu

• magija (vračanje) • empirija (“jedna bolest – jedna trava”, puštanje krvi, kupke)

- homeopatija (vs. alopatija): S. Hahnemann - prirodna medicina (kupke – Kneipp i Priessnitz; glad/žeđ – Schroth; sunčanje – Rikli i dr.)

Samuel Hahnemann (1755.-1843.)

Vinzenz Priessnitz (1799.-1851.)

Sebastian Kneipp (1821.-1897.)

- kiropraktika, antropozofska medicina, iridologija, magnetopatija, Christian Science i dr.

Nadriliječništvo (engl. quackery) • nedopuštena liječnička djelatnost osoba bez propisanog medicinskog školskog obrazovanja i stručnih kvalifikacija (npr. zubni tehničar koji vrši stomatološku operaciju) • ali: može imati uspjeha

Kazneni zakon RH (NN 110/97) Članak 244. (1) Tko, nemajući propisanu stručnu spremu, drugoga liječi ili mu pruži medicinsku pomoć, kaznit će se novčanom kaznom do stopedeset dnevnih dohodaka ili kaznom zatvora do šest mjeseci. (2) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka počini uz nagradu ili radi zarade, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

Odlike dobrog studenta i liječnika • • • • •

dobro pamćenje logično prosuđivanje odlučnost moralnost (empatija?) opća kultura?

Uvjeti za dobra studenta medicine i liječnika

• pogled na krv izaziva nesvjesticu? (Th. Billroth!) • Hipokratovi “zahtjevi”: ozbiljnost, strpljenje, moralnost, marljivost, znati čuvati tajnu... • najbolja srednja škola? • psihofizička priprema? • fizičko i mentalno zdravlje! (otpornost na nespavanje)

Širina medicine • teorija i praksa • prirodne znanosti (kemija, fizika, biologija; “pretklinika”), društvene znanosti (sociologija, psihologija), humanističke znanosti (filozofija, etika, povijest), klinika

Medicina: motivi odabira • poziv: želja za bavljenjem nečim 1) sy. Majke Tereze (želja za pomaganjem) 2) interes za znanošću, spoznajom tijela, mozga... 3) para-razlozi (bijela kuta, dr., društveni status, pritisak roditelja, novac...) 4) sy. dr. Housea (izazov bolesti kao zagonetke i liječenja kao rješenja; igra)

Tipovi liječnika • • • • •

liječnik-umjetnik (emocije, strast) liječnik-inženjer (“popravak”) liječnik-znanstvenik (problem-rješenje) liječnik-svećenik (utjeha) liječnik-obrtnik (zanat)

Selekcija studenata pri upisu • klasifikacijski (prijamni) ispit • specijalni (npr. prostorni) faktor inteligencije (Njemačka) • dodatne (tzv. ekstrakurikularne) aktivnosti (SAD) • razgovor (intervju): eliminacija kandidata s duševnim poremećajima • slobodan upis uz strogi program (“eliminacija” nakon I. godine) • lutrija (Maastricht) • rezultati državne mature (Hrvatska od 2010., SAD i drugdje)

Medicina kao zanimanje • zanimanje = posao • motivi odabira zanimanja – unutarnje pobude • poticaji na odabir zanimanja – vanjske pobude (po Galenu: čast, slava, novac, filantropija) • zvanja = stupnjevi zanimanja: profesor, primarijus, pripravnik i sl. • profesija = zanimanje s posebnim mjestom u društvu

Stereotipska shvaćanja liječnika • kirurzi: agresivni, snažni, arogantni • internisti: načitani • psihijatri: smušeni

Medicinska učilišta: vrste • škole tradicionalne medicine (Kina, Indija i dr.) • Zapadna medicinska učilišta: 1) osnovne (bazične) znanosti (biologija, kemija, fizika), sociologija, psihologija 2) pretklinika 3) klinika 4) javno zdravstvo (socijalna medicina, zdravstvena ekologija, epidemiologija, OPUZ...)

Medicinska učilišta u Hrvatskoj • primaljske škole (Rijeka, XVIII. st.; Zadar; Zagreb) • Zadar, 1806.-1811. (medicina-kirurgijafarmacija) • studij farmacije 1882. pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu • Medicinski fakultet u Zagrebu: 1917. (predavanje Drage Perovića u siječnju 1918.) • Medicinski fakultet u Rijeci: 1955.

Harvard Medical School (HMS) • osnovano: 1782. (Harvard University: 1636.) • zaposlenih nastavnika (faculty): 11,017 • docenata, izvanrednih i redovitih profesora (tzv. voting faculty): 4,519 • specijalizanata (resident physicians) i post-doktoranata (postdoctoral fellows), tzv. trainees: 8,224 • živućih članova Nacionalne akademije znanosti (National Academy of Sciences): 65

Harvard Medical School (HMS)

1) 4 godine pre-medical: bachelor 2) 4 godine medical school: M.D. (medicine doctor) ili D.O. (doctor of osteopathic medicine) = 2 godine pre-clinical: USMLE (United States Medical Licensing Examination) ili COMLEX (Comprehensive Osteopathic Medical Licensing Examination) – I. stupanj za licencu) + 2 godine clinical (II. stupanj za licencu): sub-internship (sub-I) ili acting internship = rotiranje studenta 4. (završne) godine medicine u bolnicama koje obično ne pripadaju sveučilištu na kojemu se studira (prema afinitetu: kirurgija, interna, pedijatrija, ginekologija) 3) internship (pripravnički staž) 4) residency (specijalizacija): može uključivati internship ili ne (trajanje 3-7 g.) 5) fellowship (eventualna supspecijalizacija)

1934. – George Minot i William P. Murphy 1953. – Fritz Lipmann 1954. – John F. Enders, Frederick C. Robbins i Thomas H. Weller 1980. – Baruj Benacerraf 1981. – Torsten N. Wiesel i David H. Hubel 1990. – Joseph E. Murray 2004. – Linda Buck 2009. – Jack W. Szostak

Studij medicine u Hrvatskoj 2010. -upis temeljem rezultata postignutih na državnoj maturi -trajanje: 6 godina -ispiti se polažu po predmetima -otprilike prve 3 godine prevladava pretklinička, a potom klinička nastava -bez posebnog (postdiplomskog) pripravničkog staža -studij završava diplomskim ispitom i diplomskim radom (stječe se naslov doktora medicine)

• godišnji proračun (2009.): 540 milijuna USD (2,82 mlrd HRK) • školarina (godišnje): 46,000 USD (svi životni troškovi: 70,000 USD) • 83% studenata dobiva financijsku pomoć (student loan i sl.) • godišnja upisna kvota: 165 studenata (od 800-1000 prijavljenih)

Studij medicine u SAD-u

Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu:

rang

država

1

UK

UNIV OXFORD

sveučilište

35,979 11.94

P

CPP

1.69

2

UK

UNIV CAMBRIDGE

37,972 11.56

1.67

3

CH

ECOLE POLYTECN FEDERALE LAUSANNE

10,650

6.38

1.59

4

CH

ETH ZURICH

20,798

8.87

1.54

5

DK

TECH UNIV DENMARK

10,474

7.54

1.52

6

CH

UNIV LAUSANNE

10,676 12.38

1.50

7

UK

IMPERIAL COLL LONDON

29,829 10.06

1.48

8

NL

ERASMUS UNIV ROTTERDAM

16,090 10.81

1.47

CPP/ FCSm

9

UK

UNIV EDINBURGH

18,734 10.18

10

UK

UNIV COLL LONDON

36,889 11.22

1.46

77

AT

MED UNIV WIEN

4,615

3.74

1.18

1.47

129

IT

UNIV TRIESTE

5,921

6.89

1.08

131

AT

UNIV WIEN

19,73 2

8.65

1.07

139

AT

TECH UNIV WIEN

6,736

4.25

1.05

157

AT

KARL FRANZENS UNIV GRAZ

6,013

8.00

1.01

158

HU

EOTVOS LORAND UNIV BUDAPEST

4,662

5.43

1.01

161

IT

UNIV UDINE

3,678

5.74

1.00

223

HU

SEMMELWEIS UNIV BUDAPEST

4,275

6.67

0.79

234

HU

BUDAPEST UNIV TECHNOL & ECON

3,767

3.10

0.72

235

HU

UNIV SZEGED

4,601

4.32

0.69

239

SI

UNIV LJUBLJANA

8,642

3.11

0.63

244

HR

UNIV ZAGREB

6,957

2.52

0.54

Leidenško rangiranje (Leiden Ranking) Top 250 – Europa 2000-2007

rang

država

1

US

P

C

CPP

MIT

sveučilište

18,439

171,883

9.32

10,800

86,705

8.03

CPP/ FCSm

2.44 2.28 2.05 2.04 2.02

2

US

PRINCETON UNIV

3

US

UNIV CALIF BERKELEY

21,185

167,649

4

US

STANFORD UNIV

25,098

224,339

8.94

5

US

HARVARD UNIV

57,124

597,383

10.46

6

US

UNIV CALIF SANTA BARBARA

8,921

59,030

7

US

CALTECH

12,975

116,239

8.96

8

US

CARNEGIE MELLON UNIV

6,444

33,476

5.19

9

US

UNIV CHICAGO

13,368

114,540

8.57

2.01 1.99 1.97 1.90

10

US

GEORGIA INST TECHNOL ATLANTA

9,782

43,891

4.49

1.88

7.91

6.62

38

US

BAYLOR COLL MED

10,543

98,544

9.35

1.62 1.61

39

US

UNIV PITTSBURGH

20,237

142,598

7.05

1.61

40

CH

ECOLE POLYTECN FEDERALE LAUSANNE

7,757

32,918

4.24

1.60

41

CH

ETH ZURICH

14,011

76,916

5.49

42

UK

UNIV OXFORD

23,596

161,986

6.86

1.59 1.59

37

UK

UNIV CAMBRIDGE

24,748

171,373

6.92

43

US

UNIV WISCONSIN - MADISON

22,198

137,728

6.20

44

US

ARIZONA STATE UNIV

8,290

38,318

4.62

45

US

UNIV ROCHESTER

9,355

65,461

7.00

46

US

UNIV TEXAS - AUSTIN

13,401

65,589

4.89

47

US

UNIV HAWAII - HONOLULU

6,517

38,892

5.97

48

US

OREGON HLTH SCI UNIV

6,245

49,406

7.91

49

US

UNIV COLORADO

7,598

63,940

8.42

50

US

PENN STATE UNIV

19,238

100,769

5.24

Akademsko rangiranje sveučilišta u svijetu (2008) Šangajsko rangiranje (Shanghai Ranking) Leidenško rangiranje Top 250 – u svijetu 2003-2007

rang 1

Budapest? Wien? Ljubljana? Trieste? Udine? Graz? Szeged? Zagreb?

1.59 1.57 1.57 1.57 1.57 1.56 1.56 1.55

Academic Ranking of World Universities (2008) (Shanghai Ranking)

152-200 201-302

303-401

402-503

država

sveučilište

država US

sveučilište

citirani

ostale

nici

e

parametri

po nagrađeni Nature / nagrade znanstve publikacij alumni znanstve Science

ukupno

niku

HARVARD

100

100

100

100

100

74.1

100

2

US

STANFORD UNIV

40

78.7

86.6

68.9

71.6

66.9

73.7

3

US

BERKELEY

69

77.1

68.8

70.6

70

53

71.4

90.3

91.5

53.6

4

UK

CAMBRIDGE

64.1

65

70.4

5

US

MIT

71

80.6

65.6

68.7

61.6

53.9

69.6

6

US

CALTECH

52.8

69.1

57.4

66.1

49.7

100

65.4

56

7

US

COLUMBIA

72.4

65.7

56.5

52.3

70.5

46.6

62.5

8

US

PRINCETON UNIV

59.3

80.4

61.9

40.5

44.8

59.3

58.9

9

US

UNIV CHICAGO

67.4

81.9

50.5

39.5

51.9

41.3

57.1

10

UK

OXFORD

59

57.9

48.4

52

66

45.7

56.8

Sustav medicinskog obrazovanja: reforme i eksperimenti

Top 503

rang

Top 503

citirani

ostale

nici

e

parametri

Nature / po nagrađeni nagrade znanstve publikacij alumni Science znanstve niku

AT

WIEN

18.6

0

7.3

21.9

37.5

21.1

AT

MED UNIV WIEN

12.5

15.5

7.3

6.3

32.6

17.4

SE

UMEǺ

0

0

16.3

11.7

32.7

15.9

HU

EOTVOS LORAND UNIV BUDAPEST

17.7

0

10.3

10.4

25.1

14.6

HU

SZEGED

0

15.5

7.3

6.8

23.9

13.9

AT

GRAZ

11.2

12.6

0

8.7

20.6

12.4

AT

TECH UNIV WIEN

0

0

0

13.2

28.3

14.4

SI

LJUBLJANA

0

0

0

5.5

34.9

12.9

AT

MED UNIV GRAZ

0

10.9

7.3

3.7

20.7

11.4

• Abraham Flexner, 1910.: uvođenje prirodnih znanosti • Edinburška deklaracija, 1988. • Bolonjska deklaracija, 1999. • multiprofesionalno studiranje (Linköping): studiraju zajedno budući liječnici, medicinske sestre, fizioterapeuti i dr.

Trieste? Udine? Zagreb? Rijeka?

Edinburška deklaracija (1988.) • uskladiti programe s lokalnim potrebama • trajno usavršavanje • manje pamćenje činjenica a više razvoj stručnih sposobnosti • nastavnici kao odgajatelji, a ne samo znanstvenici i kliničari • učenje i o preventivi, a ne samo o kurativi • nastavni pristup zasnovan na problemu (problem-based approach)

Problem-based approach • samo desetak medicinskih fakulteta u svijetu (Maastricht, Beer Sheva i dr.) • nema klasičnih predmeta, već samo mentori i “blokovi” • primjer “bloka”: gubitak krvi, smetnje u trbuhu i sl.

Bolonjska deklaracija (1999.)

Tipične faze studiranja (W. Perry, 1970.)

1. zajednički sustav preddiplomskog i poslijediplomskog obrazovanja 2. ECTS 3. mobilnost 4. olakšano priznavanje (suplement diplomi) 5. suradnja, reforme i dr.

Strategije studiranja (E. Entwistl)

Ponavljanje za maksimalni učinak

Učvršćivanje znanja

Bolest: lingvistički korijeni • engl. sickness (rugoba); illness; disease; malady; infirmity (kronična); ailment (neznatna) (pain) • njem. Krankheit; Leiden; Siechtum (neizlječiva, duga) (Weh) • tal. malattia; infermita’; affezione; male (dolore) • franc. maladie; mal; affection (douleur) • španj. enfermedad • lat. morbus (dolor) • grč. pathos

• bolest (boljet, boljetica, bolećica, boleština, boleščurina) • boležljiv, bolećiv • bol (nemošt, nedug, starocrkv. boljezn) • bolesnik (bolnik) • boljka • bolan – bona (=“bolna ne bila”)

Bolest: terminologija • pacijent = svatko s kartonom u zdravstvenom sustavu (lat. patiens, gen. patientis = koji trpi) • bolesnik = onaj koji traži pomoć liječnika • nozologija = proučava definiciju i klasifikaciju bolesti • patologija = proučava razvoj i manifestacije pojedine bolesti (etiologija, patofiziologija, patološka morfologija)

Klinička medicina

Bolest: određenje • bolesno vs. “normalno”? • ontološki koncept bolesti: uzrok dolazi izvana (“crv”) • funkcionalni koncept bolesti: bolest je stanje/poremećaj (npr. disbalans/diskrazija sokova) • humoralna patologija vs. solidarna patologija (kao poseban oblik ili sinkretizam: Virchowljeva celularna patologija)

Dijagnostika: preciznost i razum

• •

usluga (liječenje) + znanost + nastava priopćenje dijagnoze/prognoze bolesniku (istina + nada) • stav prema pacijentu: paternalistički, tehničarski, dogovorni • koraci koji prethode postavljanju dijagnoze: 1) anamneza 2) fizikalni pregled 3) dijagnostičke metode

Klinička medicina: terapija - opća (dijeta, higijenske mjere, napuštanje štetnih navika i sl.) - specijalna: 1) konzervativna (lijekovi, zračenje, fizikalna medicina) 2) kirurška - dijalog (psihoanaliza) - sugestija (neke vrste “alternativne” medicine, nastup liječnika)

Grmek i Budak, Uvod u medicinu, 183

Zdravlje: definicije • Juvenal: mens sana in corpore sano • harmonija organske, psihičke i socijalne komponente • WHO (SZO): Zdravlje je stanje potpunog fizičkog, mentalnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti. • pravo na zdravlje vs. dužnost prema zdravlju

Zdravlje: komponente

Higijena: definicija

• integritet organizma • funkcionalnost organizma • adaptacijska sposobnost organizma • subjektivni doživljaj zdravlja

• dio medicine koji se bavi čuvanjem i unapređivanjem zdravlja 1) osobna higijena 2) komunalna higijena, školska higijena itd. = javno zdravstvo i socijalna medicina

Javno zdravstvo: problemi

Hrvatska: demografski trendovi

• patologija siromašnih: epidemije zaraznih bolesti, glad i sl. • patologija bogatih: kronične i degenerativne bolesti (srce i krvožilje, rak i sl.)

Grmek i Budak, Uvod u medicinu, 198

2006.

2007.

2008.

Ukupno stanovnika (u tisućama: procjena)

4,440

4,436

4,434

Živorođenih (na tisuću stanovnika)

9.3

9.4

9.9

Umrlih (na tisuću stanovnika)

11.3

11.8

11.8

Prirodni prirast (na tisuću stanovnika)

-2.0

-2.4

-1.9 Statističke informacije 2010.

Hrvatska: mortalitet

Riječki apel za racionalno i etično zdravstvo Suglasni da hrvatsko zdravstvo proživljava težak trenutak obilježen tranzicijom političkih, gospodarskih, društvenih i moralnih vrijednosti, sudionici Okruglog stola Aktualni trenutak hrvatskog zdravstva zalažu se za sljedeća načela: 1)sustav javnog zdravstva je, za razliku od privatnog, neprofitan sustav; 2) svi subjekti sustava javnog zdravstva – institucije i pojedinci, zdravstveni radnici i pacijenti – dužni su ponašati se racionalno u potrošnji materijala i vremena; 3) osnov i mjerilo načela racionalnosti ne može biti unaprijed zadani financijski limit, već optimalna korist za pacijenta koja podrazumijeva najbolji mogući stručni i etički tretman; 4) racionalizacija se, između ostaloga, postiže i inzistiranjem na prevenciji (uključujući i nagrađivanje liječnika za postizanje nižeg pobola i eliminaciju štetnih navika, a ne manju potrošnju materijala); 5) budući da su temeljne vrijednosti društva zdravlje, obrazovanje i rad, država mora iznaći dostatna sredstva za zdravstvo, bilo revizijom troškova unutar zdravstvenog sustava, bilo preraspodjelom iz drugih izvora; 6) ulogu pacijenta i moralnog, humanog liječnika treba konstantno osnaživati u sustavu zdravstva (unapređivanjem komunikacije i transparentnosti sustava), a zdravstvene usluge unapređivati prikupljanjem sugestija, pritužbi i pohvala korisnika; 7) treba naglašavati i promicati kako odgovornost liječnika, tako i odgovornost pacijenta (redoviti preventivni i kontrolni pregledi i sl.); 8) liječnik i zdravstveni sustav u cijelosti trebaju težiti što boljem i stalnom educiranju i informiranju pacijenta; 9) treba težiti kompletiranju dugoročnog sustava zakonskih i podzakonskih akata u području zdravstva i socijalne skrbi, u čijem će formuliranju ravnopravno sudjelovati struka, udruge pacijenata i politika; 10) umjesto generiranja senzacionalizma i prenaglašavanja afera, uloga sredstava javnog informiranja treba biti sustavno promicanje pozitivnih vrijednosti (primjerice, ugleda liječničke profesije, poštovanja prava pacijenata, popularizacija prakse doniranja organa i sl.). Medicinski fakultet u Rijeci, 22. siječnja 2010.

Zdravstvene ustanove • državne, privatne, humanitarne • stacionarni tip vs. ambulantni tip • kurativna ustanova ambulantnog tipa (u kojoj se vrše kratkotrajni dijagnostički i terapijski zahvati): ordinacija (privatna) ili ambulanta (javno zdravstvo) • zdravstveno osiguranje: uvedeno u Njemačkoj 1883.

10 točaka na kojima se treba temeljiti rad zdravstvene službe (Principi organizacije zdravstvene zaštite, 1926.): Andrija Štampar (1888.-1958.)

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

obavijestiti narod (o akcijama, namjerama, ciljevima) pripremiti teren i shvaćanje važnosti zdravlja zdravlje nije monopol liječnika liječnik – socijalni radnik liječnik – materijalno neovisan o bolesnicima jednakost siromašnih i bogatih organizacija zdravstva okrenuta zdravlju, a ne bolesti liječnik – učitelj narodno zdravlje – više ekonomsko nego humanitarno pitanje 10. liječnikovo mjesto rada u zajednici (manje u ordinaciji)

V. Jureša: Zdravstvo i zdravstvene ustanove, http://cms.mef.hr/meddb/slike/pisac39/file1901p39.pdf

Zdravstvene ustanove

RAZINE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE (alternativna podjela) PRIMARNA RAZINA Mjere zaštite i unapređenja zdravlja, sprečavanje i otkrivanje bolesti, liječenje, rehabilitacija, preventivnu zaštitu SEKUNDARNA RAZINA Specijalističko-konzilijarna i bolnička djelatnost TERCIJARNA RAZINA Djelatnost klinika, kliničkih bolnica i kliničkih bolničkih centara RAZINA ZDRAVSTVENIH ZAVODA Javnozdravstvena djelatnost, medicina rada, transfuzijska medicina i zaštita mentalnog zdravlja V. Jureša: Zdravstvo i zdravstvene ustanove, http://cms.mef.hr/meddb/slike/pisac39/file1901p39.pdf

Dom zdravlja • • 1) 2) 3) 4) 5) 6) 7)

osnivač županija primarna zdravstvena zaštita na određenom području obiteljska (opća) medicina zdravstvena zaštita žena i djece, školska medicina, stomatologija higijensko-epidemiološka djelatnost hitna pomoć laboratorij za pretrage krvi i mokraće radiološka dijagnostika ostalo: ako nema bolnice

Bolnice • •

opće specijalne (za određene bolesti – tuberkulozu, duševne bolesti i sl.; za određenu populaciju: dječje, gerijatrijske i sl.) • (opće) kliničke bolnice: 1) klinika: nastavna i znanstvenoistraživačka baza 2) klinička bolnica: najmanje 2 klinike i još 2 druge specijalnosti 3) klinički bolnički centar (KBC): izvodi više od polovine programa medicinskog fakulteta

Ostale zdravstvene ustanove na sekundarnoj razini • poliklinička bolnička služba: specijalističkokonzilijarna zdravstvena zaštita (dijagnostika i rehabilitacija, ali ne i bolničko liječenje) • lječilišta: liječenje uglavnom zasnivaju na prirodnim ljekovitim sredstvima (čimbenicima) – more (talasoterapija), sunce (helioterapija), mineralna vrela (balneoterapija), klima (klimatoterapija)…

Ostale zdravstvene ustanove na sekundarnoj razini - Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ; do 1961. “higijenski zavodi”): 1) higijenske i protuepidemijske mjere (uključujući i borbu protiv masovnih nezaraznih bolesti) 2) kontrola i zaštita vode, namirnica i zraka 3) dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija 4) zdravstvene statistike i prosvjećivanje - Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu: prikuplja (u suradnji s udrugama i Crvenim križem) i distribuira krv i krvne komponente

Odlike profesija po Goodeu Liječnička profesija: simboli pripadnosti • titula, bijela kuta, stetoskop, profesionalni jezik (latinski, ali i stručni) • korijeni: feudalno doba (grb, nošnja, titula) • izvorna funkcija: status, moć, sugestivni učinak • sadašnja funkcija: držanje laika na distanci, zaštita monopola

Profesionalne udruge • misija: zaštita kvalitete, zaštita monopola, lobiranje za interese struke i dr. • Hrvatski liječnički zbor (HLZ): osnovan 1874., glasilo – Liječnički vjesnik iz 1877. (JAMA tek od 1883.)

Medicina: moderne tendencije na Zapadu • deprofesionalizacija (liječnici više ne odlučuju sami o pitanjima zdravlja i bolesti): informed consent, autonomija • od 1970-ih: “feminizacija” medicine (npr. u Kanadi, 1959. 6% diplomanata na medicinskim fakultetima su žene, a 1989. 44%) • motivi žena (Neittaanmaki, 1993.): želja da se pomogne, posvetiti se do kraja pozivu, a manje novac, društveni status i dr.

“Feminizacija” medicine u Hrvatskoj

Povijest medicine

Zašto povijest medicine?

Povijest medicine: teme koje imaju smisla

• povijest: 1) dosadno vraćanje u prošlost? 2) „sladak otklon (delightful diversion)“? • povjesničari medicine: neuspješni liječnici? • Giorgi i Thearle: „temeljno opravdanje za proučavanje povijesti i filozofije jest da medicinu treba shvatiti tek kao dio procesa koji se razvija“

• velika otkrića • nerazjašnjene odnosno stare i napuštene ideje koje su potencijalno upotrebljive • „alternativna“ medicina • međuovisnost bolesti i vremena

Akcijski plan sustavnog građenja, čuvanja i promicanja tradicije i ugleda Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci: ciljevi

1) stvoriti odnosno povratiti kod djelatnika i studenata osjećaj ponosa i pripadnosti Medicinskom fakultetu u Rijeci (MFRi); 2) povećati i održavati razinu informiranosti djelatnika i studenata MFRi o postignućima Fakulteta; 3) poticati i trajno jačati motivaciju za radom odnosno studijem na MFRi; 4) sustavno širiti informacije o uspjesima i postignućima djelatnika i studenata MFRi; 5) osigurati, održavati i unapređivati prepoznatljivost MFRi u lokalnoj zajednici i široj regiji; 6) podizati standarde kvalitete izdanja MFRi, kao i organizacije skupova pod pokroviteljstvom MFRi.

Akcijski plan sustavnog građenja, čuvanja i promicanja tradicije i ugleda Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci: konkretne ideje • glasnogovornica Sveučilišta i dekan MF redovito na konferencijama za novinare • poboljšanje unutarnje informiranosti MF • redovito izdavanje dopune Monografiji • Alma mater – baza podataka o bivšim i sadašnjim nastavnicima i studentima • stalni postav povijesti riječke medicine i ljekarništva • dva sata nastave i jedno ispitno pitanje iz povijesti medicine (MF) u Rijeci

• tri etička kodeksa MF • park oko zgrade (Hipokrat, laboratorijska životinja, botanički vrt) • Dani Fakulteta: govor bivšeg studenta i najboljeg sadašnjeg studenta • dodjela počasnih doktorata • kandidiranje djelatnika za lokalne/regionalne/državne nagrade • knjiga grafičkih standarda i suveniri s logom • popularna predavanja • kontrola kvalitete skupova i izdanja MF

Neki živi tragovi magijske medicine: tetoviranje

Povijest medicine: predmet bavljenja

-alregije -katolkinje u Bosni

• • • • •

procedure (puštanje krvi) ustanove i službe (riječka bolnica) liječnici (A. Schweitzer) otkrića (F. Jahr; uloga slučajnosti) bolesti (kolera u Istri i sv. Rok; ospice i Indijanci u Americi) • bolesnici (Freud i L. Da Vinci; I. Andrić)

Neki živi tragovi magijske medicine: piercing

Neki živi tragovi magijske medicine: nakit -zaštita od demona -svetačke sličice i figure -amuleti, talismani, (h)amajlije

Neki živi tragovi magijske medicine: horoskop

Neki živi tragovi magijske medicine: ples

-Kaldejci (astrologija) -zodijak = životinjski krug -(12 “jata” zvijezda s imenima životinja) -ima li smisla vjerovati? -zazivanje kiše, tjeranje demona, dosezanje transa -zabava -imitacija patološke motorike (koreja) -sv. Eluned (lijek)

Mezopotamija

Ugled liječnika u povijesti i danas • medicina + religija: nizak ugled (Babilon) • medicina + znanost: visok ugled (SAD: liječnici u rangu sudaca Vrhovnog suda) • Babilon: - pacijenti na trgu slušaju savjete - Hamurabijev zakonik: (gubitak oka donosi gubitak prsta liječnika) - dijagnostika: mjesto stvrdnuća gline na tijelu – mjesto operacije - medikamentozna terapija: kanabis protiv depresije, mak protiv boli, izmet (“Kravlje govno teplo z medon zmišat – ki ne more će pišat”)

Kaldejski haru = jetra (haruspex); 50 polja

Egipat

Prognoza Babilon: velik organ lijevo – bolest i slabost

-engl. right (točan, ispravan), dextrous (spretan) vs. sinister (zlokoban, nesretan), levi (čakavski) -njem. Recht (pravo), recht (točan, ispravan, ravan, pravi, istiniti) -postoci, pojava i uzorci lateralizacije -funkcionalna (ali slučajna) lateralizacija: rakovi, gorile, čimpanze, vrane...

Prognoza

Otkriće lateralizacije u čovjeka: Paul Broca

-visok ugled liječnika (na perzijskom dvoru i drugdje) -specijalizacija (“pastiri čmara”)

Ljevaci, dešnjaci, ambidekstri. Ljevorukost: genetska i patološka. Ronald Reagan, George Bush Sr., Bill Clinton, Benjamin Franklin, Aleksandar Veliki, Karlo Veliki, Julije Cezar, Fidel Castro, Henry Ford, David Rockefeller, Helen Keller, Albert Schweitzer, Johann Wolfgang Goethe, Lewis Carroll, Mark Twain, H.G. Wells, Ludwig van Beethoven, Niccolò Paganini, Jimmy Hendrix, Paul McCartney, Albrecht Dürer, Michelangelo, Rafael, Leonardo da Vinci, Pablo Picasso, Ludwig Wittgenstein, Charlie Chaplin, Robert DeNiro, Greta Garbo, Nicole Kidman, Marilyn Monroe, tennis players Goran Ivanišević, John McEnroe, John Dillinger i Jack Trbosjek...

Mumificiranje: zanat, znanost, ritual, igrokaz

“Prokletstvo mumije”: Aspergillus i Cephalosporium ?

-70 dana: vađenje organa (kanope ili bacanje, mozak, srce), sol, 40 dana sušenja, platno mjesto organa, umatanje prstiju-šaka-ruke -tri duha: slobodan, u grobnici, u Podzemlju

-Egipćani: pljesnjiv kruh na inficiranu ranu -Fleming, Florey i Chain -Churchill i Fleming

Howard Carter (1874.-1939.)

-kanarinca proždrla kobra -pomrli članovi ekspedicije -urota “zakinutog” tiska?

Alexander Fleming (1881.-1955.)

Balzamiranje danas

Günther von Hagens

Obdukcija: važnost uvida u ljudsko tijelo -obdukcija, autopsija, (di)sekcija, anatomija -Grci (helenizam kao iznimka), Rimljani (Galen), Crkva, židovi, hindusi, Kinezi (do 1913.), Perzijanci (Parsi) -učenje o ljudskom tijelu: javna smaknuća i giljotina (zadnje pogubljenje u Francuskoj: Hamida Djandoubi u Marseilleu 1977.) -doctors’ riots (1788., New York) i “resurekcionisti” -theatrum anatomicum (Padova); javne sekcije u Ljubljani

Joseph Ignaz Guillotin (1738.-1814.)

Egipat: poliomijelitis -Knjiga o Samuelu: nepažljivo rukovanje djecom ili njihov pad -FDR: dvije godine u krevetu... -Jonas Salk (1914.-1995.): 1955. cjepivo od mrtvih virusa -John Enders (1897.-1985.): virus in vitro -Albert Sabin (1906.-1993.): cjepivo od živih atenuiranih virusa -2002. University of Stony Brook (Long Island): sekvenca DNA s interneta

Antoine Lavoisier (1743.-1794.)

Egipat: inkubacija u Imhotepovim hramovima -Imhotepovi hramovi, Asklepijevi hramovi, svetišta ranokršćanskih svetaca...

Tumačenje snova: Freud, Jung, moderne teorije

Franklin Delano Roosevelt (1882.-1945.; mandat 1932.-1945.)

Egipat: onanija

Egipćani: obrez(iv)anje (circumcisio)

Egipatska knjiga mrtvih (papirus): samozadovoljavanje kao sraman porok Masturbacija na reljefu na hramu u Indiji

Onan (Stari Zavjet; levirat)

-Ebersov papirus: ♂ 6-14 g. -Freud: Mojsije -židovi (mohel, 8. dan), muslimani (suna, 7. dan ili pubertet, pred vjenčanje), Etiopljani -♂ prepucij koji prekriva glans -♀ekscizija prepucija i klitorisa / klitoridektomija / infibulacija (klitoris, m. usne, 2/3 v. usana) – Sudan, Somalija, Nigerija -motivi: prevencija ca penisa i/ili cerviksa; obredno čišćenje; simbol pripadnosti (B. Fučić)

Masturbacija Satira na grčkoj vazi

-puritanci u XVII. st. u New Havenu: smrtna kazna -Freud: masturbacija uzrok histerije i kompulzivnih pokreta

G. Klimt: Žena koja sjedi (1916.)

E. Schilele: Autoportret (1911.)

Patentirana sprava za prevenciju masturbacije elektrošokovima

Obrezivanje

Obrezivanje

Obrezivanje

Obrezivanje

Židovi: konzumacija hrane košer (hrana koja odgovara židovskim zakonima i pravilima, prvenstveno prema Tori): 1) od vodenih bića čista su ona koja imaju i peraje i ljuske; 2) od ptica su nečisti predatori i šišmiši (!) 3) nečista su sva bića koja pužu po zemlji odnosno pužu i lete (negdje skakavci kao iznimka); 4) čisti su preživači-dvopapkari (nečisti su zec, deva i svinja); 5) zabranjeno je jesti krv jer “u njoj obitava život” (iznimka je krv zadržana unutar mesa: zato se meso priprema na poseban način – klanjem i puštanjem da krv iscuri, natapanjem u vodi i pokrivanjem solju); 6) vino je “košer” ako je u svakoj fazi njegove proizvodnje sudjelovao uzoran židov i ako ima posebnu deklaraciju.

Muslimani: konzumacija hrane halal (arap. zakonito: hrana koja odgovara muslimanskim zakonima i pravilima (suprotno: haraam) 1)nije grijeh jesti nečistu hranu ako nema druge; 2)izrijekom zabranjeno: svinjetina, krv, životinje zaklane u tuđe a ne Alahovo ime, lešine uginulih životinja, zadavljene ili na smrt prebijene životinje, alkohol i druga opojna sredstva; 3)klanje kao i kod židova.

Razlozi zabrane konzumacije svinjetine u židova i muslimana: 1) kvarljivost? 2) prevencija trihineloze? 3) totem u Egiptu sa svinjskom glavom: tabu

Židovi, muslimani, hindusi: obredno pranje

Indija

- menstruacija: nečiste žene (židovi) -španj. lječnici u XVII. st. vjeruju da menstruaciju imaju u židova i muškarci -židovi: prije ulaska u hram, prije dnevnog proučavanja prava, poslije ejakulacije

Indija -vedsko razdoblje (1500-500 godina prije Krista) -brahmansko razdoblje (Ayur-veda): Sušruta i Čaraka -euro-indijske veze: Sušruta = Sokrat?; doše i hipokratska humoralna medicina; H. Karsten i Isus; Aleksandar/Sikandar -medicina kao odgovor na ideologiju: 1) Čaraka: “čovjek bez potomstva je gol i prazan” (usp. vrač u Pleše s vukovima; usp. Krleža o djeci) – afrodizijaci (posljedica: populacijska eksplozija?) 2) razvoj rinoplastike (odsijecanje nosa je kazna za preljub)

Indija: variolizacija variolizacija: injekcija uzročnika velikih boginja vakcinacija: injekcija uzročnika kravljih boginja (Jenner i mljekarica)

Edward Jenner (1749.-1823.)

WHO: od 1979. više nema virusa velikih boginja u prirodi (zato više nema cijepljenja)

Kina

Indija: pranayama

-razdvajanje liječništva od svećenstva -taoizam (Lao Tse): yin/yang -državni ispit (1/10 umrlih = dobro, više od 4/10 umrlih = loše): učitelji, praktičari, ponavljači, promjena zanimanja -plaćanje liječniku: samo ako liječenje uspije (inače, crvena svjetiljka) -akupunktura metalne igle, 365 točaka, 12 meridijana

- prana = dah; ayama = upravljanje -ciklusi: Surya (Sunce, desna nosnica) i Chandra (Mjesec, lijeva nosnica) -E. Werntz: (ciklusi 20-200 min; moždani valovi; promjena dominacije forsiranjim disanjem)

Kina Kina

DIJAGNOSTIKA: -porcelanske figurice -bilo (12 točaka = 12 organa) – s 3 prsta do 23 varijacije

Grčka

-izvori potencije: jetra, testisi, penis -testis = svjedok: zaklinjanje u Abrahamovo doba, pap(is)a Ivana / Ivan VIII. 855. (Testiculos habet...), James Barry (XIX. st., medicinski inspektor za britanske kolonije) -penis: u Europi đavolji organ koji o “vještičjem šabatu” bifurkantni ud prodire istodobno na dva mjesta; u Canari (Indija) nerotkinje ljube svećenikov penis (usp. nerotkinje u istarskom Gračišću) -Sakaćenje: 1)eunusi: kastriranje (anestezija, podvezivanje svilenom trakom, tamponada i adstringens, kateter, genital se čuva; kirurško vs. kemijsko kastriranje – A. Turing) 2)povijanje stopala u žena

Grčka: dinastija liječnika

Epidaur (Cavtat): pećina Šipun = “Eskulapova spilja” asklepion (hram Asklepija = lječilište)

Apolon

Hiron

Asklepije (Eskulap) Kćeri:

Sačan/Sachan (Babilon) Mojsije Hermes/Merkur

Hygieia (higijena, čistoća) Iaso (oporavak) Aceso (proces liječenja) Aglaea/Aglaia (zdravo rumenilo) Panacea (univerzalan lijek)

Dinastijsko liječenje: the royal touch

Henri IV, francuski kralj, “liječi” skrofulozu (“Kraljevsko zlo”) u XVI. st.

Skrofuloza (tuberkulozni vratni limfadenitis)

Hipokrat -Corpus hippocraticum -humoralna patologija (diskrazija, liza/kriza) -epilepsija -zakletva

Regrutiranje tradicionalnih narodnih vidara (Pazzini): 1) osobe kadre liječiti uslijed individualne kvalitete (diranjem bilo kakve bolesti); i settimini (dječaci rođeni kao sedmi nakon šestero muške djece); le settimine (djevojčice rođene kao sedme nakon šestero ženske djece); majke blizanaca; osobe rođene s košuljicom (tj. s tragovima amnionske vreće) i sl.; 2) osobe kadre liječiti uslijed naslijeđenih vrlina (npr. porodica Cirauli sa Sicilije); 3) osobe kadre liječiti uslijed službe koju obnašaju (npr. svećenici i kraljevi).

Rim -prvi liječnici su Grci: borba protiv njih (Katon St., Plinije St. i dr.; Arhagat “Koljač”) -javna kupališta i zahodi (vespasienne; non olet pecunia): -umjesto sapuna: maslinovo ulje, soda i kamen -umjesto toaletnog papira: mokra spužva -kupke (1 x tjedno, kasnije svakodnevno): topla soba s bazenom s mlakom vodom > parna kupelj (vrela voda) > hladna voda -žene: bojanje kose -parfumiranje: kosa, nosnice, odjeća, zidovi, noge uzvanika, krila golubica...

Rim: znameniti liječnici -učio u Aleksandriji (sekcije!) -liječio gladijatore -sačuvano 115 djela i 50-ak prijevoda -pneuma: iz ventrikla do oka, pa do objekta, onda natrag u oko sa slikom (višak: kroz hipofizu u grlo = lijek protiv astme) -pretvorba trodjelne duše (pneume): jetra, srce, mozak -pamćenje: “utisnuće u vosak” -riCORdare; poena / pain (kazna za grijeh) -utjecaj na Zapadu: sve do Vezala; iunani

Galen iz Pergama (129.-199.) Najstariji prikaz, iz 487. Nijedna njegova bista nije preživjela. -atomist: tijelo sazdano od atoma i pora (lijekovi: opuštanje pora – laxum, vruće kupke i stiskanje pora – strictum, tonici) -metodist (medicina je zanat koji se nauči za 6 mj.) Asklepijad iz Bitinije (124./129.-40. pr. Kr.)

Carski rez (sectio caesarea; Caesarean section; Kaiserschnitt)

Medicina islamskog svijeta

Avicena (Perzijanac, XI. st.): pristup kalifovoj knjižnici; Kanon (cjelokupna medicina, ali bez sekcija) Averoes (Cordoba, XII. st.): Aristotelova filozofija i medicina utjecaj Arapa: alkohol, alkemija, alkalija, aldehid, amalgam, eliksir, ali i almanah, admiral, arsenal, limun, sirup, tarifa, karavan, zenit i dr.

-laparotomija + histerotomija -etimologija: Lex Caesarea (govori o uklanjanju mrtvog ploda)? predak Julija Cezara porođen na taj način? lat. caedere (caesum) = rezati?

Srednjovjekovna medicina na Zapadu

Srednjovjekovna medicina na Zapadu: universitates

-samostanska medicina -skolastička medicina

Regimen sanitatis (ep, 1768. prva tiskana medicinska knjiga na hrvatskom)

Srednjovjekovna medicina na Zapadu: universitates (nastavak)

Zadar 1396. (2002.) Zagreb 1669. Rijeka 1973.

24 (sve)učilišta u XIV. st. 55 (sve)učilišta do 1500.

(sve)učilište

godina utemeljenja

Rim

1303.

Firenca

1321.

Prag

1348

Krakov

1364.

Beč

1365.

Pečuh

1367.

Heidelberg

1386.

učilište

vrijeme osnutka

značaj

Salerno

IX. st. (ukinuo Napoleon: stanka 1811.-1968.)

uvođenje anestezije u Europu

Bologna

1088.

skovan izraz universitas

Paris

1090. (stanka 1789.-1808.; 1970ih razdijenjen na 13 sveučilišta)

tonzure i celibat di diplome; u XV. st. nitko pao ispit (ako padne, zaklinje se da se neće osvećivati); studenti se zaklinju i da se neće baviti kirurgijom

Oxford

1096.

nastao nakon svađe engleskog i francuskog kralja

Montpellier

1131.

nakon 3 g. bakalaureat, još 6 mj. prakse za licencijat, još jedan ispit za magisterij

Salamanca

1134. (službeno 1218.)

Modena

1175. (stanka 1590.-1680. “zbog manjka novaca”)

osnivač profesor iz Bologne

Cambridge

1209.

osnovan nakon svađe zbog smaknuća dvoje studenata u Oxfordu

Padova

1222.

vjerske slobode (studenti Vezal, Harvey, Santorio, Morgagni...)

Srednjovjekovna medicina na Zapadu: universitates (nastavak)

Studij u vrijeme osnivanja najstarijih učilišta: -3 godine obrazovanja u logici, retorici, gramatici, matematici, metafizici, kozmologiji, biologiji, psihologiji, astronomiji i glazbi, potom -5 godina studija medicine i -1 godina rada pod nadzorom starijeg liječnika.

Srednjovjekovni rektori, profesori i studenti: slama na podu, nastava u kućama prostitutki, izbor rektora, plaća profesora, odnos profesorstudent

Iz šupljega u prazno: priča o moždanim komorama (1)

Iz šupljega u prazno: priča o moždanim komorama (2)

Franz Joseph Gall (1758.-1828.)

Shematski prikaz struktura vidljivih na presjeku mozga u horizontalnoj ravnini. U dnu bočne komore uočljivo je ispupčenje poznato kao calcar avis ili, pod zastarjelim imenom, hippocampus minor.

“Ventrikularna teorija” (Bartolomej Anglijski): u prvoj komori locirana je mašta i “zajedničko osjetilo”, u drugoj intelekt, a u trećoj pamćenje. Slezena – izvor smijeha, žuč – bijesa, srce – mudrosti, mozak – osjećaja, a jetra – ljubavi.

Shizofrenija: teorija bočnih komora? Spolne razlike?

Srednjovjekovna farmacija -Grčka: lijekove priprema liječnikov pomoćnik rizotomist -srednji vijek: do XIII. st. liječnik sam priprema lijekove, a kasnije ljekarnik -“terijak” (univerzalan protuotrov u antici i srednjem vijeku): sperma jelena, penis vuka, mokraća lastavice, osušeni šišmiš i sl. -u XIII. st., Frederik II. definira cijene lijekova i zabranjuje tajne pogodbe liječnika s ljekarnicima -u XV. st., u Francuskoj, zabranjuje se spominjanje ljekarnika u oporuci pacijenta

Srednjovjekovne zaraze: kuga (pestis; plague) -uzročnik: Yersinia pestis (Yersin i Kitasato, 1894.) -oblici: bubonska, septikemična i plućna -vektor bubonske kuge: buha koja napada glodavce (zaraza drugim oblicima moguća i kapljičnom infekcijom, izravnim i neizravnim kontaktom i drugačije) -zadnja epidemija (bubonske) kuge: srpanj 2010., Peru (8 slučajeva) – kod nas: Rijeka, 1920.

Sveci-zaštitnici od bolesti

-lingvističke asocijacije -“specijalizacija” -ikonografija -relikvije (Vodnjan) -čuda

Prvi liječnici na hrvatskom tlu -stranci (Zadar, Trogir, Split i dr.) -prvi domaći liječnik: Prvoslav (Dubrovnik, 1280.) -putujući barbiri (kirurzi, vidari, ranari/ranarnici, vrači, tonsores): vade zube, daju klistir, puštaju krv (slučaj G. Washingtona), vidaju rane (osobito ratne)

Srednjovjekovne zaraze: kuga

-“crna smrt”: 25 milijuna žrtava samo u Europi -borba protiv kuge: 1)karantena (prva u svijetu u Dubrovniku 1377.) 2)liječnici 3)sveci-zaštitnici (Fabijan, Sebastijan, Rok, Alojzije Gonzaga, Antun Firentinski, Antun opat, Bruno, Ciprijan, Franjo Asiški, Franjo Ksaverski, Franjo Paulski, Grgur Veliki, Januarije, Josip Benedikt Cottolengo, Juraj, Karlo Boromejski, Katarina Sijenska, Kazimir, Rafael arkanđeo...

Srednjovjekovne zaraze: lepra (guba; Hansenova bolest) -uzročnik: Mycobacterium leprae (1873.) i Mycobacterium lepromatosis (2008.) -duga inkubacija: prosječno 3-5 g. (max. 30 g.) -izvor zaraze: koža i nosna sluznica -pokriveni do vrha gornje usne, viču: “Nečist! Nečist!” (u srednjem vijeku: šešir i crni plašt s dvije bijele zakrpe na prsima; čegrtaljka) -leprozariji (u Čazmi, Dubrovniku, Zadru, Splitu, Zagrebu i dr.) -red sv. Lazara iz Jeruzalema (vitezovigubavci koji njeguju bolesne u leprozarijima) -sveci-zaštitnici: Damijen, Agripina, Egidije, Lazar, Silvestar, Martin, Roman... -u Skandinaviji do kasnog XIX. st.

Srednjovjekovne “zaraze” -flagelanti: XIII.-XIV. st. -koreomanija (ples sv. Ivana; ples sv. Vida ): Sydenhamova koreja kao komplikacija streptokokne reumatske groznice? Ergotizam (vatra sv. Antuna; trovanje ražinom snijeti)?: XIV.-XVII. st. -poseban oblik koreomanije: tarantizam (ples tarantella razvio se iz “terapije” protiv otrovnog ugriza): XVI.-XVII. st. -likantropija -primjer masovne histerije u naše doba: Tanganyika laughter epidemic (Tanzanija, 1962.: 1,5 g., 1000 ljudi, 14 škola zatvoreno, simptomi osim smijeha: bol, nesvjestica, osip, deranje, plač)

Transfuzija krvi: srednjovjekovna ideja s odgođenim uspjehom -prvi dokumentirani pokušaj (na Zapadu): osobni liječnik pape Inocenta VIII. 1492.: nisu preživjeli ni papa ni trojica dječaka-”donora” -Inke uspješno vrše transfuziju (svi imaju krvnu grupu “0”!) -1665. Richard Lower uspijeva pretočiti krv iz jednoga psa u drugog, ali ne i iz janjeta u čovjeka -1667. Jean-Baptiste Denys, osobni liječnik Ljudevita XIV., uspijeva izvršiti dvije transfuzije janjeće krvi čovjeku, dok u trećoj transfuzija završava kobno -1818. James Blundell uspijeva transfuzijom (ljudske) krvi spasiti život -1900. Karl Landsteiner (1868.-1943.), otkrivač virusa Polio, otkriva krvne grupe (Nobelova nagrada 1930.)

Uomo universale: Leonardo da Vinci

Srednjovjekovne bolnice -hospital (lat. hospes, gen. hospitis = gost; hospitalis = gostoljubiv) = izvorno: konačište; kasnije: bolnica, najčešće vojna -u nas najstariji hospital: bizantski u Zadru (VI. st.) -(usporedi: engl., španj. i port. hospital; njem. Spital; tal. ospedale; franc. hôpital = bolnica) -hospitali srednjovjekovne Europe: pogrebni depozit pri prijmu; bičevanje umno poremećenih za punog Mjeseca (prevencija nasilja); spužva s octom na licu protiv neugodnog zadaha -hospic(ij) (lat. hospitium) = konačište, najčešće za redovnike; danas – ustanova za palijativnomedicinsku skrb -hospitalizam = pojava (osobito kod male djece) psihičkih promjena uslijed dugotrajnog boravka u bolnici ili domu -hospitalci (ivanovci; malteški vitezovi) -odabir mjesta za bolnicu u Bagdadu: gdje meso najduže izdrži nepokvareno -Kairo (Al-Mansur, 1284.): dvorišta s fontanama; glazbenici, pripovjedači i recitatori Kurana; džeparac pri otpustu

Doba renesanse – doba revolucija Nikola Kopernik (1473.-1573.), Giordano Bruno (1548.-1600.) i drugi filozofi i znanstvenici Kristofor Kolumbo (1451.-1506.) i drugi istraživači Leonardo da Vinci (1452.-1519.), Michelangelo Buonarroti (1475.-1574.) i drugi umjetnici

Revolucije u anatomiji Galen Mondino (XIV.-XVI. st.) Andrija Vezal (1514.-1564.)

- rođenjem Flamanac (Bruxelles) - pariški student i profesor u Padovi (sa 23 godine) - ukazuje na 200 Galenovih zabluda (jetra s 5 režnjeva, mandibula u dva dijela, rete mirabile na bazi mozga itd.) i postavlja temelje nove, moderne anatomije - Tabulae anatomicae sex (Venecija, 1538.); De humani corporis fabrica libri septem (Basel, 1543.) - osobni liječnik cara Karla V., potom Filipa II. (u Španjolskoj) - nestao tijekom hodočašća u Jeruzalem (mjesto groba nepoznato)

Sifilis: bolest novog doba

Doba alkemije

- vjerojatno prenijet iz Amerike potkraj XV. st. - uzročnik Treponema pallidum (ranije Spirochaeta pallida): otkrivač Fritz Schaudinn (1871.-1906.) koji je radio i u Rovinju - početkom XX. st. kao lijek korišten Salvarsan: u dogovoru s izumiteljem Paulom Ehrlichom, u Zagrebu pokuse na 50 bolesnika provodi Janko Thierry (1874.-1939.) i objavljuje prvi rad u svijetu na ovu temu - neki poznati bolesnici: Ivan Grozni, Cesare Borgia, Charles Baudelaire, Edouard Manet, Paul Gauguin, Vincent van Gogh, Al Capone i dr. - Hitler u mladosti zaražen sifilisom: 1942. simptomi progresivne paralize (o tome je postojao pisani izvještaj)

-ciljevi: eliksir života, kamen mudrosti, pretvaranje metala u zlato -raširenost: većina antičkih i srednjovjekovnih civilizacija -doprinos modernoj znanosti: počeci anorganske kemije i dr.

Philippus Aureolus Theophrastus Bombastus von Hohenheim (Paracelsus; 1493.-1541.) rođenjem Švicarac, podrijetlom Nijemac, putovao Europom i djelovao u Austriji borba protiv autoriteta: Avicene (Kanon) i Galena alkemičar: kemijska osnova tjelesnih procesa (kemijski elementi kao terapija: bakar, arsen, živa) kuga, sifilis, profesionalne bolesti, neuroze, epilepsija, histerija medicinska etika

Sifilis i Hrvati: prvi susreti

Dubrovnik, 1502.

Uvoz iz Novog svijeta

Marianus Sanctus (1527.-1532.): liječi sifilis mašću na bazi žive

-krumpir, kukuruz, rajčica, paprika, kakao, vanilija, duhan...

Amatus Lusitanus (1556.-1558.): opisuje oboljele 1566.

-kinin (Ande, Venezuela, Bolivija; antimalarik) -ipekakuana (Brazil; emetik) -kokain (Peru, Bolivija; lokalni anestetik) -kurare (Gijana, Paragvaj; mišićni relaksant)

Zadar, 1500.

Trogir, 1501.

Vještice i vampiri: medicinski i/ili kulturni fenomeni? -podrijetlo: antičko (Kirka i dr.), ali najveća pomama u Europi XV.-XVIII. st. (heretički pokreti): 110.000 procesuiranih, 60.000 smaknutih (82% žena) -pučki element: uroci; “intelektualni” element: satanizam -Malleus maleficarum Krämera i Sprengera, 1486. (kako prepoznati vještice, kako ih mučiti i suditi im i dr.) -u nas: 1632. “vještica” spaljena u Svetvinčentu; 1716. 7+7 “vještica/vještaca” u Kastvu

Bolest nastala vještičjim urocima (iz jednog udžbenika oftalmologije iz XVI. st.)

Vještice Medicinsko objašnjenje: - duševne bolesti (J. Weyer, XVI. st.) -Huntingtonova koreja (Salem, 1692.)

Smrt stajskog momka pripisana seoskoj vještici

Mučenje i ubojstvo djece, pripisivano židovskim ritualima

Žudika (Kastav): mjesto izvršenja kazni

Vampiri

Etimologija: starobugarski via turski? mađarski: vámpir; poljski upyr u nas: vampir, lampir, jepir, tenac, fudlak, kudlak, hudlak – od: vukodlak, dakle likantrop (gr. lykos=vuk; ‘anthropos=čovjek), njemački Werwolf, engleski werewolf, talijanski lupo mannaro

Razvitak prirodnih znanosti – razvitak medicine

-uspon kulta: XVII.-XVIII. st. -slučaj šleske "vampirice" Rosine Polakin, naveo je Van Swietena da 1755. nagovori Mariju Tereziju na izdavanje edikta protiv progona vampira i vještica -vampir: mrtvac, leš ubojice, samoubojice, heretika, kriminalca i grešnika, u koji se 40 dana po smrti uvukao zao duh -skriva se od sunca -nema refleksa u zrcalu -smrtno se boji svete vodice i križa -blijed je -žrtvama zariva duge očnjake u karotidu -može se transformirati u vuka ili šišimiša -“lijekovi” protiv vampira: -češnjak -četverolisna djetelina u džepu -glogov kolac koji se zabija u srce na spavanju.

ijatrokemičari: -shvaćaju tjelesne pojave i bolesti kao rezultat prvenstveno kemijskih procesa -predstavnici (XVII. st.): van Helmont, de le Boë-Sylvius i dr. -dijagnostika urina -A. Lavoisier (XVIII. st.): disanje kao oksidacija

Vlad III. Tepeš Drakula, 1431.-1476. (otac Vlad II. Drakul, tj. Zmaj)

Gjuro/Đuro/Giorgio Baglivi (Dubrovnik, 1668. – Rim, 1707.)

Bram Stoker: Drakula (1897.), 1927. kazališna predstava, 1931. film

ijatrofizičari: -shvaćaju tjelesne pojave i bolesti kao rezultat prvenstveno fizikalnih procesa -predstavnici (XVII. st.): Borelli, Baglivi i dr. -toplomjer (S. Santorio, XVII. st.), mikroskop (S. Jansen, XVII. st.), perkusija (L. Auenbrugger, XVIII. st.), auskultacija (R. Th. H. Laënnec, XIX. st.), oftalmoskop (H. von Helmholtz, XIX. st.), EKG (W. Einthoven, XIX. st.), Xzrake (C. W. Röntgen, XIX. st.), EEG (H. Berger, XX. st.)

Porphyria cutanea tarda (uslijed genskog poremećaja nakuplja se, najviše u koži, porfirin = sirovina za hemoglobin): -hipertrihoza nad jagodičnim kostima -lokalne hiperpigmentacije i hipopigmentacije kože -fotosenzibilizacija kože (bule: skrivanje od ogledala) -psihotične i delirantne atake -anemija, bljedilo, žutica, smećkasti očnjaci -češće u germanskih naroda (Sasi na Balkanu)

-1672., Kringa: Jure Grando -djevojčica iz Peroja (Valvasor) -Magdalena Lodomer -1881., Opatija

“Otkriće” srca

XVIII. stoljeće: doba spekulacije

- većina antičkih kultura i mislilaca: srce je sjedište duše

-frenologija -mesmerizam (animalni magnetizam) -homeopatija Samuel Hahnemann (1755.-1843.)

Franz Joseph Gall (1758.-1828.)

Platonov i Galenov model “trodjelne duše”

William Harvey (1578.-1657.): sistemski krvotok

Miguel Serveto (1511.-1553.): plućni krvotok

Vrachtva ladanyszka (Medicina ruralis) -prvo izvorno medicinsko djelo na hrvatskom jeziku -autor Jean-Baptiste (Ivan Krstitelj) Lalangue 1776. -najčešći uzroci bolesti: naporan težački rad, siromaštvo, slabo pripremljena hrana, oskudna i neprikladna odjeća i obuća, vino i rakija -utjecaj na književnost: pjesma “Sectio anatomica” iz Balada Petrice Kerempuha Miroslava Krleže -druga djela J.-B. Lalanguea: Kratek Navuk od Mestrie pupkorezne Izpiszavanye vrachtvenih Vod Horvatzkoga y Szlavonszkoga Orszaga Nachin Jabuke zemelyzke szaditi

Franz Anton Mesmer (1734.-1815.)

XIX. stoljeće: demistificiranje etiologije -mijazmatska teorija uzroka bolesti (grč. miasma = zagađenje; otrovna para ili magla) -G. Fracastoro (1546.): bolest uzorkuju sićušne “spore” koje se prenose kontaktom -teorija klica (mikroba)

H. Boerhaave G. van Swieten J.-B. Lalangue

Veli Brijun

Jean-Baptiste Lalangue (Luksemburg, 1743.- Varaždin, 1799.): - medicinu diplomirao u Beču - osobni liječnik bana Franje Nadaždija

Girolamo Fracastoro (1478.-1553.): autor epa koji je nadjenuo ime sifilisu

Louis Pasteur (1822.-1895.): pasterizacija mlijeka; cjepivo protiv bjesnoće i bedrenice; otkriva streptokoke i stafilokoke

Robert Koch (1843.-1910.): izolirao uzročnike bedrenice (antraksa), tuberkuloze i kolere, suzbijao malariju

XIX. stoljeće: antisepsom do asepse

Bol i anestezija -u Babilonu: mak (opijum) -u Egiptu: udarac po glavi -u Kini: akupunktura -u Andama: koka -XIX. stoljeće: dušikov oksidul (smijavac), eter (dentist Morton, 1847., MGH), kloroform -danas: morfij i barbiturati kao priprema, potom inhalacija mješavine (isofluran, desfluran, sevofluran, dušikov oksidul, rjeđe halotan, enfluran i dr.)

Ignaz Phillip Semmelweis (1818.-1865.): dezinfekcija ruku

Joseph Lister (1827.-1912.): karbolna kiselina za sterilizaciju instrumenata

Antonio Grossich (1849.-1926.): jodna tinktura za dezinfekciju operacijskog polja

sepsa (septikemija; grč. sepsis = truljenje): prodor bakterija u krv septički (npr. septička jama): “koji skuplja otrov” antisepsa = postupak sprečavanja sepse asepsa = stanje u kojemu nema opasnosti od sepse

XX. stoljeće: zloporaba “medicine” – nacizam Pokusi: -“ušivanje” blizanaca, injekcije u oko i dr. -transplantacija kosti, mišića i živaca (bez anestezije) -smrzavanje (ledena voda) i povrat normalne tjelesne temperature -izazivanje malarije, tetanusa i drugih bolesti i iskušavanje raznih terapija -rentgenska, kirurška i kemijska sterilizacija -pijenje morske vode -ispitivanje mogućnosti liječenja eksperimentalno izazvanih opeklina, posljedica trovanja plinom i sl.

XX. stoljeće: vrhunac medicine – transplantacija organa -kirurgija (operativna tehnika, anestezija, antisepsa) -imunologija (krvne grupe, imunosupresija: ciklosporini) -budućnost: klonirani organi, organi proizvedeni iz matičnih stanica... Organi: testis (Zaječar, 1926.), bubreg (1950.; prvi puta uspješno 1954.), gušterača (1966.), srce (Cape Town, 1967.), jetra (1967.), pluća (1981. srce-pluća; 1983. plućni režanj; 1986. oba pluća), timus, crijevo, ruka (1998.), lice (Barcelona, 2010.). Tkiva: kosti, tetive, rožnica (Olomouc, 1905.), koža, srčani zalisci i vene.

Josef Mengele (1911.-1979.)

Pokusi s pothlađivanjem u Dachauu Kuzma i Damjan zamjenjuju gangrenoznu nogu Rimljanina za nogu Etiopljanina

Christiaan Barnard (1922.-2001.)

Prvi riječki liječnici, prve bolnice

Povijest medicine i Medicinskog fakulteta u Rijeci

-prvi donekle školovani kirurzi-ranarnici (1440-ih): maestro Jacobo di Giorgio i Tomaso di Giovanni, obojica podrijetlom iz Venecije -prvi hospital: XV. st. "u predjelu zvanom Sv. Sebastijan“ (Kobler); otvaranje "Sv. Duha" 1441. (Grmek) -prvi fakultetski obrazovani liječnik (1529.): općinski fizik Antonio Senato iz Ancone -Statut (1530.): higijensko-epidemiološke odredbe (kažnjavanje zagađivača, bacanje otpada na određenom mjestu, dužnost kirurga da prijavi ranjenika vlastima i dr.) -status slobodne luke (1719., istodobno s Trstom), dolazak nizozemskog i engleskog kapitala (rafinerija šećera): rast grada (1777. više od 5,000 stanovnika; 1815. oko 9,000) -1722.-1726. uređen lazaret Sv. Karla u lučici Mandrać (kod današnjih vatrogasaca) za obranu od kuge (nakon 1812. kontumacija u Kraljevici, a od 1833. lazaret Sv. Franje u Martinšćici za obranu od kolere) -1754. uvode se kola koja redovito skupljaju smeće, propisuje se godišnje čišćenje čitave gradske "kanalizacije", hitno uređivanje zahoda u onim većim kućama gdje takav još ne postoji, tjedno metenje i uklanjanje blata pred dućanima, zabranu držanja u gradu životinja (osim konja), uklanjanje konjske nečisti s ulice, zabranu bacanja na ulicu ili u more kornjače i tjelesa drugih uginulih životinja, svatko koji želi proizvoditi maslinovo ulje u svojoj kući dužan je skupiti nečistoće i prljavu vodu i o vlastitom trošku transportirati ih u more, zabranjuje se pokapanje oko crkava (1769.)

Giovanni Battista CAMBIERI (1754.-1838.) -iz Lombardije (studirao u Paviji)

“škrljevska bolest” -1800. izvješće Josipa Mašića, riječkog protomedicusa - 1816. Giovanni Battista Cambieri i Ignácz (Ignatius) Stáhly (1787.-1849.) iz Budimpešte počinju pokuse s “morbus de Scharlievo” - “suci” u Voloskom dojavljuju nove slučajeve - karantena u Rijeci, Bakru i Kraljevici (posjećuje je F. Hebra) -1828. L.V. Lagneau, Traité pratique des maladies syphilitiques, 6. izdanje, 2 sveska (Paris: Gabon): "mal de Fiume“ - 1830. A.C. Lorenzutti (Padova): "lues flumicensis" - doktorske disertacije u Padovi (Santes, de Moulon, Rizzi) i Beču (Melzer) Zgrada Carske kraljevske vojnopomorske akademije: 1919. ovamo seli bolnica (od 1823. u ex-tvornici voska Massa Cavalli e Licudi – preko puta današnjeg Pomorskog fakulteta; Sušak je Banovinsku bolnicu dobio tek krajem 1934.)

1800. 1818-1825. 1832. 1850.

2,600 ukupno (J. Mašić) 2,259 samo u gradu Rijeci 140 samo u okrugu Volosko (F.S. Verson) 13,000 ukupno

Prvi ljekarnici, prvi zubari Antonio Felice GIACICH (1813.-1898.)

-početkom XVIII. st.: tri ljekarnika (Bertossi, Cortiva i Veronese) -u XVIII. st.: Carlo Pisanello i Francesco Summacampagna (ljekarništvo diplomirali u Beču) -prvi školovani zubar (chirurgo-dentista): Gaetano Pierini (dolazi 1786. iz Dubrovnika) -Saverio Graziano (1702.-1780.), "sanitetski pročelnik“, opstetričar i ginekolog (podrijetlom iz Apulije): autor prvog znanstvenog medicinskog rada na našem području (De usu mercurii), istakao se u borbi protiv kuge u Rijeci (1740.) i malarije u Lovranštini (1760.), opisom potresa (1750.) -prva prava primaljska škola u Hrvatskoj (Rijeka, 1786.): vode je Giacomo Cosmini i Giovanni Carrobi (autor teoretsko-praktičnog priručnika na hrvatskom jeziku)

-studij medicine u Padovi -predaje pomorsku medicinu na Akademiji -liječnik (i direktor) u Gradskoj bolnici Sv. Duha

-Ivan Dežman (1841.–1873.), liječnik i književnik, otac pulmologa i književnika moderne Milivoja Dežmana, objavljuje 1868. Rječnik liječničkog nazivlja -služba hitne pomoći: 1882. (godinu dana prije bečke)

-nastavnik na Vojnoj pomorskoj akademiji -suradnik Macha i Rieglera na istraživanjima ultrabrze fotografije (metak u letu) -Riječanima prezentirao otkriće rendgenskih zraka već u veljači 1896. (mjesec dana nakon njihova izuma): prvi rendgenogram u Hrvatskoj – snimak ruku barunice Vranyczany

Peter SALCHER (1848.-1928.)

Gjuro CATTI (1849.-1923.) -diplomirao na Medicinskom fakultetu u Beču -internist i rinolaringolog, promicatelj klimatoterapije na Kvarneru (suradnik L. Schröttera von Kristellija) -unapređuje pedijatriju (surađuje s riječkim liječnikom Franjom Kresnikom, graditeljem violina) -izumitelj instrumenta za odstranjivanje adenoidnih vegetacija ("hvataljka") i prstenaste žlice (kohleje) za odstranjivanje sujedica (oba instrumenta se i danas koriste)

Lionello LENAZ (1872.-1939.) Antonio GROSSICH (1849.-1926.)

-leukemija nije hiperplazija nego neoplazija -statička inervacija (tonus): održava nas u mirovanju -rektor za prosvjetu u D’Annunzijevoj vladi 1919./1920.

-uveo jodnu tinkturu u dezinfekciji operacijskog polja (oko 1907.) -predsjednik Nacionalnog savjeta Rijeke 1918., Privremene vlade Rijeke 1920./’21., senator Kraljevine Italije od 1923.

Viktor FINDERLE (1902.-1964.)

Valter RUKAVINA (1896.-1972.) -medicinu studirao u Innsbrucku, Grazu i Beču, a diplomirao u Pragu -specijalizirao infektologiju -zaslužan za iskorjenjivanje istarske epidemije bruceloze 1945.–1949. -objavio monografiju Malteška groznica u Istri -ekspert Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za brucelozu

-vakuum-ekstraktor (1952.) po uzoru na hobotnicu -Šveđanin Malmström, Austrijanac Urban i dr.

Vinko FRANČIŠKOVIĆ (1919.-1984.) -dekan Medicinskog fakulteta -u timu s profesorom imunologije Šimom Vlahovićem (1932.-1977.) izveo prvu transplantaciju bubrega u tadašnjoj Jugoslaviji (1971.)

Antonio i Costantino BRANCHETTA -nasljednici bogatog riječkog trgovca cilindrima i slamnatim šeširima -daruju gradu 460 + 90 tisuća kruna za kupnju terena i gradnju ubožnice (1903.1908.) -projekt “Aria e luce” C. Pergolija -200 štićenika (30+30 djece i 70+70 odraslih) -1933. pridodana dječja kolonija na Kantridi (danas bolnica)

Medicinski fakultet u Rijeci Silvije NOVAK (1900.–1988.)

- osnovan 1955. zaslugama riječkog liječnika dr. Viktora Finderlea, prof. dr. Andrije Štampara (dekan Medicinskog fakulteta u Zagrebu i jedan od osnivača Svjetske zdravstvene organizacije, pionir higijene, preventivne i socijalne medicine, predsjednik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti – danas HAZU), prof. dr. Ante Šercera (otorinolaringolog i svjetski poznati ekspert za otosklerozu) i drugih -prvi nastavnici: S. Novak i Z. Kučić (interna medicina), J. Komljenović (klinička kirurgija), A. Medanić (opća kirurgija), D. Perović (ginekologija), Z. Sušić (neuropsihijatrija), F. Jelašić (neurologija), T. Dujmušić i J. Bakotić (otorinolaringologija), A. Filipović (oftalmologija), B. Cvitanović (higijena i socijalna medicina) -u Gradskoj vijećnici u Rijeci, 21. studenog 1955., za 6 studenata V. godine i 12 apsolvenata te nastavnike i brojne uglednike iz Rijeke i Zagreba, v.d. dekana prof. dr. Silvije Novak drži nastupno predavanje s temom “Današnji značaj interne medicine” - Fakultet se potpuno osamostalio 1957. (prvi fakultet izvan Zagreba)

-internist iz Zagreba - prvi dekan Medicinskog fakulteta u Rijeci