URBANI TURIZAM

1. URBANI TURIZAM kompaktno, veće, izgrađeno naselje, u čijim sekundarnim sekundarnim i GRAD je kompaktno, tercijarnim tercijarnim djelatnostima radi najveći dio stanovništva, kako kako za potrebe samoga grada, tako i za potrebe stanovništva okolice. 4 varijable pomoću kojih se određuje grad : 1. Kompakt paktn nost ost

-podrazumijeva se gustoća izgrađenosti, mjeri se brojem zgrada ili drugih urbanih sadržaja na jedinici površine. Ovu varijablu koristi anglosaksonska kultura !elika  britanija, "rska#. 2. Veličina

-veli$ina grada izražava se brojem stanovnika, donja granica za određivanje veli$ine grada grada je %&& %&&&-' &-'&&& &&& za broj broj stanov stanovnik nika( a( takođe takođerr imamo imamo i ekstre ekstremne mne slu$a slu$ajev jevee !enezuela )&&& st. "talija i *urska )& &&& st.i +apan &&&& st.# 3. Grad Gradsk skii nač način in ivo ivota ta

-uzima se ono stanovništvo $iji život ovisi o tržištu, izražava se broj$ano, uzima se u obzir stanovništvo koje je aktivno u sekundarnom i tercijarnom sektoru. 4. !entral traliitet

-korektivna varijabla. od centralitetom podrazumijevamo koncentraciju centralnih unkcija unkcija u gradu. gradu. omoću omoću centralnih centralnih unkcija određuje određuje se gravitacij gravitacijsko sko podru$je podru$je grada. od centralnim unkcijama podrazumijeva se korištenje usluga. / pravilu ne koriste se nekad sve 0 varijable ili smo jedna varijabla, nego se kombiniraju. 1a određivanje veli$ine grada kod nas se koriste % varijable: veli$ina i gradski na$in život. rimjer: '&2 stanovništva 34 živi u gradu( 5' 2 gradskog stanovništva- 1imbabve( tkođer  imamo i konurbaciju u +apanu naselja spojena u jedno# u kojoj živi 5 mil.ljudi. roces urbanizacije nije po$eo u isto vrijeme svugdje u svijetu i nisu bili istog intenziteta, pa  je i sam odabir varijabli varijabli individualan.

nastanka i razvoja gradova (Babilon, Ur, URBANIZACIJA – proces nastanka Uruk, ipur – !""" g. pr. #r.$ % Antika& 'rčka i im

- Srednji vijek – rušenje gradova) za vrijeme *slama se gradi (orijentalne zemlje$. azvijeni +rednji vijek – ponovni razvoj gradova. ajveći broj današnji gradova -urope -urope nastao je između *. i ***. st. – gospodarski procvat -urope. azvojem poljoprivrede nastaju viškovi. 'radovi postaju središta trgovine i razmjene, razvoj obrta i poljoprivrede. poljoprivrede. % Renesansa i barok 1!"".-1#"". $%. /0ilj opravdava sredstvo/(1aciavell sredstvo/(1ac iavelli$ i$ 2elike apsolutističke apsolutis tičke monarije (vladari imaju vlast) 3uj *2., najveći apsolutistički vladar$ (4absburška

monarija, -ngleska, usija$ U baroku su glavni gradovi u centru pa5nje i u nji se ula5e. 'lavni grad je ujedno i najveći grad. U gradu se grade palače, trgovi, avenije, dr5avne građevine (upravne zgrade, knji5nice, vojarne...$ % Ind&strijsko ra'dob(je ( od 67"". g.$

(1ancester$

)*+,UTI*NI M+D), RAZ*+JA GRAD+*A 6. 8*199 *3* 8-:*:U+;*9 – stanovništvo se najvećim dijelom bavi poljoprivredom, gradovi su mali, ?zički su odvojeni od okolice (najčešće obrambenim sustavom$, udio gradskog stanovništva je 6" @. Ad početka industrijske revolucije svijet je bio u predindustrijskoj azi. C. +-#U:99 *3* *:U+;*9 – počinje s industrijskom revolucijom. uralni egzodus – masovno preseljavanje stanovništva iz sela u gradove. azvija se klasična industrija, obuvaćala  je četiri grane& tekstilna, brodograđevna, metalurška i rudarstvo. >apošljavaju velik broj radnika. Udio gradskog stanovništva se povećava na CD!, u velikim gradovima do 6D! – E" @ današnji zemalja u ovoj azi. !. ;-0*9 – širenje grada u okolni prostor i spajanje s naseljima okolice. 'lavni poticaj ovom procesu dali su tercijarizacija i automobilizacija.

T)RCIJARIZACIJA je razvoj uslu5ni djelatnosti. AUT+M+BI,IZACIJA – omogućila mobilnost stanovništva, dnevnu pokretljivost – CD! stanovništva 5ivi u gradovima, a više od polovice u velikim gradovima. +RMA,NI GRAD je grad unutar svoji administrativni granica. UNCI+NA,NI GRAD unutar svoji administrativni granica zajedno s okolnim naseljima tvori jednu unkcionalnu cjelinu (>agreb, +esvete, :ubrava$. T&ri'a/ 0re/a /jest& na koje/ se odvija   

prirodna područja ruralni turizam gradovi (urbani turizam$

 kulturni turizam

→

2. U,TURNI TURIZAM *mamo dva tipa de?nicije&

6. to su sva turistička kretanja prema gradovima izvan mjesta boravka, s motivom prikupljanja inormacija i iskustava radi zadovoljavanja kulturni potreba) (tzv. Uza de?nicija jer ukljucuje samo kretanje izvan maticne drzave$ C. sva turistička kretanja usmjerena prema određenim kulturnim atrakcijama. /rbani turizam6 shvaća se na % na$ina( u širem i užem smislu rije$i. " #irem smislu  podrazumijeva se sav onaj turizam koji se odvija u urbanim naseljima ili

naseljima urbanog tipa( pa tu razlikujemo7nalazimo gotovo sve vrste turizma(kongresni, kulturni, vjerski, socijalni, kupališni, sportsko-rekreacijski, gastronomski... " uem smislu  podrazumijevamo isklju$ivo one urbane atrakcije koje se koriste za tur.

razvoj( urbani turizam se poistovjećuje sa pojmom kulturnog turizma pa imamo pojam urbani kulturni turizam#.

8ulturni turizam deinira se na $etiri na$ina: ). "98/9*!;< 8O;=*/;. 8R+B,)MI SURADNJ) IZM)@U U,TURN+G I TURISTI+G S)T+RA Metode 6. vre/enski 5aktor – potrebno je unaprijed izdvojiti vrijeme tijekom koji se organiziraju savjetovanja i seminari – istovremeno sjede i turistički i kulturni djelatnici (traju po nekoliko mjeseci$ C. jasno denirati 7i(jeve – 5eli se povećati broj turista, neko gradovi 5ele postići kvalitetu, a ne broj (treba de?nirati što se zapravo 5eli$ !. U'eti & ob'ir tj. to(erirati sit&a7ij& i 7i(jeve dr&$o$ sektora J. odrediti na4ine ko/&nika7ije – određuju se medijatori – osobe koje su ili radile ili rade i u jednom i u drugom sektoru, te znaju kako oba unkcioniraju. E. voditi ra4&na da je &rbani k&(t&rni t&ri'a/ re'&(tat s&radnje dvaj& sektora I. ra'voj 0ro/otivni9 aktivnosti % promocija destinacije u medijima

H. 0otrebna je s&radnja na na7in da se svaki sektor s0e7ija(i'ira 'a svoje aktivnosti 7.*oditi ra4&na o 0(ansko/ ra'voj& t&ri'/a (tipično za :ubrovnik, E kruzera u danu$ 3ondon, -dinburg, Bruelles – primjeri K.&k(j&4iti (j&de koji i/aj& isk&stva & rad& & oba sektora ( kulturni i turisticki sektor$ i inovatore %ove$ivanje pojedinih gradova kao kulturnih destina*ija

 ;ovi trend:pojedini gradovi se povezuju s obzirom na temu tematski#. "mamo % tipa povezivanja gradova: • •

ovezivanje gradova koji imaju razli$it tip ponude ovezivanje gradova koji imaju sli$an tip ponude

!eću važnost pokazuje ).tip povezivanja gradova. ovezivanje sli$nih atrakcija- "talija povezivanje renesansnih  ;jema$kasrednjovjekovni gradovi#, barokni gradovi ;izozemske.

gradova#,

+.

roblem:previše sli$ne atrakcije-ne daju veće rezultate...

8artnerstvo & or$ani'a7iji k&(t&rno$ t&ri'/a

1isli se na partnerstvo javnog sektora i privatni poslovni subjekata s ciljem razvoja kulturnog turizma, npr. oteli, ugostiteljski objekti, trgovački sektor, prijevoznici, turoperatori$. :e?nira se cilj i zatim se sve organizacije uključuju u realizaciji tog cilja (najbolji primjer ;urska – rezultira obliku tematskog kulturnog turizma. 2iše gradova se mo5e uključivati tj. azviti suradnju određene kulturne teme, npr. jemačka (6" gradova$ i izozemska.

*A,ITATI*N) M)T+D) U ANA,IZI TURISTI+G RAZ*+JA GRAD+*A Qvedska gotovo ima međunarodni turista kao i jedan Brazil. >emlje koje i nisu prije provodile turistički statistiku sad je provode i razvila se na velikoj razini. S;A%specijalizirana agencija U%a za turizam. Ani publiciraju velike knjige za svaku godinu, to je prije bilo dostupno na internetu, ali danas je to ograničeno i više%manje mjeri se naplaćuje. +tatistički se mo5e analizirati npr. koje se riječi u govoru najviše koriste kako bi se mogle učiti%tzv. brzi tečajevi. ;o pokazuje da je statistika ušla u sve segmente. neke najva5nije kvalitativne metode su& 6$ *;->*;-; ;U*+;*V#A' 8A1-;9 (*;8$% mo5e se računati na ! načina&

I. na4in& *;8 N ;i%ukupan br. turistički dolazaka 8i%ukupan br. st. u destinaciji :99+ +- ;-B9 #A*+*;* 9>*2 BA< ;U*+;*V#*4 :A39>9#9, 9 - ;U*+;9,