UR-ST

SUN TZU NOVO I L U S T R I R A N O I Z D A N J E

SUN TZU

U m i je ć e

r a t o v a n ja

S A M U E L B. G R I F F I T H

© l a netopija

SADRŽAJ Predgovor B.H. Liddella Harta 6 Proslov Samuela Griffitha 10 Zahvale 14 Uvod 17 Biografija Sun Tzua

83

Umijeće ratovanja I Procjene 91 II Vođenje rata 105 III Napadačka strategija 115 IV Karakteristike 127 V Energija 135 VI Slabosti i snage 145 VII Manevri 155 VIII Devet varijabli 171 IX Marševi 181 X Teren 195 XI Devet vrsta terena 207 XII Napad vatrom 225 XIII Upotreba tajriih'agenata 231 Dodatak I: Wu Ch’ievo -Umijeće, ratovanja 241 Dodatak II: Kratke biografije komentatora 257 Bibliografija 260 Kazalo pojmova 266 Zahvale za slike 272

PREDGOVOR

PREDGOVOR seji Sun Tzua o umijeću ratovanja najranija su obrada ove teme, ali nikada nisu nadmašeni po sveobuhvatnosti i dubini razumijevanja. Moglo bi ih se nazvati esencijom mudrosti o vođenju ratova. Od svih vojnih mislioca u povijesti, s njim se može usporediti jedino Clausewitz, a ni on nije »napredan« kao Sun Tzu, iako je pisao više od dvije tisuće godina kasnije. Sun Tzu ima jasniju viziju, dublji uvid i vječnu svježinu. Civilizacija bi bila pošteđena velikih stradanja u svjetskim ra­ tovima da je utjecaj Clausewitzovih golemih i veoma opsežnih knjiga O ratu, koje su oblikovale europsku vojnu misao u raz­ doblju prije Prvog svjetskog rata, bio uravnotežen Sun Tzuovim izlaganjima o ratnoj vještini. Sun Tzuov realizam i umjerenost suprotni su Clausewitzevu nastojanju da istakne logički ideal i »apsolutno«, koje su njegovi učenici usvojili u razvoju teorije i prakse »totalnog rata« izvan svih granica razuma. Clausevvitzeva tvrdnja da bi »uvesti načelo umjerenosti u filo­ zofiju ratovanja bilo besmisleno, jer rat je čin nasilja doveden do krajnjih granica« - bila je fatalna za slijed događaja. Ipak, poslije je ublažio tu tvrdnju priznajući kako bi »politički cilj, kao izvorni motiv rata, trebao biti standard za određivanje cilja vojne sile i količine uloženog napora«. Dapače, njegov konačni zaključak bio je da bi postizanje logičkog ekstrema značilo kako je »sredstvo izgubilo svaku vezu s ciljem«. Negativni učinci Clausevvitzevih učenja uglavnom su posljedica previše plitke i previše ekstremne interpretacije njegovih učenika, koji su previdjeli njegova ublažavanja. Ali on sam omogućio je takvu pogrešnu interpretaciju jer je njegova teorija bila previše 6

PREDGOVOR

apstraktna za jednostavne vojnike, koji nisu mogli slijediti tijek njegovih misli, pa su ga pogrešno razumjeli. Oni su, impresioni­ rani, prihvatili njegove glavne fraze i zanemarili pozadinu njegovih misli —koje se od Sun Tzuovih zaključaka ne razlikuju koliko se to u prvi mah čini. Jasnoća Sun Tzuovih misli mogla je ispraviti Clausewitzevu opskurnost. Nažalost, njega je Zapad upoznao tek malo prije Fran­ cuske revolucije i to iz prijevoda francuskog misionara. Iako je odgovarao racionalnom razmišljanju o ratu, primjerenom osam­ naestom stoljeću, njegov je utjecaj zagušen emocionalnošću Revolucije i kasnijim opojnim učinkom napoleonskih pobjeda nad konvencionalnim protivnicima i njihovim pretjerano formaliziranim taktikama. Clausewitz je počeo razvijati svoju misao pod utje­ cajem te intoksikacije, no umro je prije nego je stigao završiti revi­ ziju svojeg djela, pa je ono ostalo podložno »beskrajnim nesporazumima« koje je predvidio u svojoj oproštajnoj poruci. Do trenutka kad su novi prijevodi Sun Tzua objavljeni na Zapadu, vojni svijet je bio pod utjecajem Clausewitzevih ekstremista i glas kineskog mudraca imao je slab utjecaj. Nijedan vojnik ni državnik nisu poslušali njegovo upozorenje: »Nikada nije postojao nijedan produljeni rat od kojega bi zemlja imala koristi.« Dugo postoji potreba za novim i potpunijim prijevodom Sun Tzua, koji bi na odgovarajući način interpretirao njegove misli. Ta je potreba dodatno istaknuta razvojem potencijalno suicidnog i genocidnog nuklearnog oružja i postala je sve važnija pojavom Kine kao velike vojne sile pod Mao Tse-Tungom. Do­ bro je da je tu potrebu zadovoljio tako dobar student rata,

PREDGOVOR

kineskog jezika i misli kao što je general Sam Griffith. Moje zanimanje za Sun Tzua izazvalo je pismo koje sam dobio u proljeće 1927. od Sir Johna Duncana, koji je zapovijedao Obram­ benom postrojbom. Nju je poslao Ratni ured u Sangaju zbog situacije izazvane napredovanjem kantonških vojski pod zapovjed­ ništvom Chiang Kai-Sheka protiv sjevernih vojskovođa. Duncanovo pismo počinjalo je ovako: Upravo sam pročitao zadivljujuću knjigu Umijeće ratovanja napisanu u Kini 500 godina prije Krista. Ona ističe misao koja me podsjetila na tvoju teoriju riječne struje: »Vojska se može usporediti s vodom: voda zaobilazi visoka mjesta i traži rupe; vojska uzmiče od sile i napada prazninu. Tok vode regulira oblik zemlje; pobjeda se postiže djelovanjem u skladu sa stanjem neprijatelja.« Današnji kineski generali provode još jedno načelo iz knjige: »Vrhunsko je umijeće ratovanja pobijediti neprijatelja bez borbe.«

Čitajući knjigu, pronašao sam i mnogo drugih pojedinosti koje su se slagale s mojim načinom razmišljanja, a posebno njegovo stalno isticanje činjenja neočekivanog i traženja indirektnog pri­ stupa. Pomogla mi je da shvatim bezvremenost temeljnih vojnih ideja, čak i onih koje se tiču taktike. Petnaestak godina poslije, usred Drugog svjetskog rata, neko­ liko puta me posjetio kineski vojni ataše, Chiang Kai-Shekov učenik. Rekao mi je da su moja i knjiga generala Fullera glavni

PREDGOVOR

priručnici na kineskim vojnim akademijama —na što sam ga ja pitao: »A Sun Tzu?« Odgovorio je da se knjiga Sun Tzua smatra klasikom, ali većina mlađih časnika misli da je zastarjela, pa je nije vrijedno proučavati u doba mehaniziranog oružja. Na to sam rekao kako je vrijeme da se vrate Sun Tzuu, jer je u toj kratkoj knjizi sadržano gotovo isto toliko osnova strategije i taktike koliko u mojih dvadeset knjiga. Ukratko, Sun Tzu je najbolji uvod u studij ratovanja i ima trajnu vrijednost kao putokaz za napredno studiranje. B. H. LIDDELL HART

9

PROSLOV

PROSLOV

S

su-Ma Ch'ien, čiji je monumentalni Shih Chi (Povijesne bilješ­ ke ili Bilješke povjesničara) završen 100. godine prije Krista, ka­

že da je Sun Tzu bio stanovnik države Ch'i, a svoje Umijeće ratova­ nja predstavio je Ho-liiu, kralju polubarbarske zemlje Wu, krajem šestog stoljeća prije Krista. Stotinama godina kineski učenjaci sumnjali su u pouzdanost te biografije; većina se slaže da knjiga nije mogla biti napisana u vrijeme koje spominje Ssu-Ma Ch'ien. Moja studija teksta podupire to mišljenje i ukazuje na to da je na­ pisan u četvrtom stoljeću prije Krista. Sun Tzuov niz eseja ne zaslužuje naše zanimanje samo kao antički kuriozitet. Umijeće ratovanja je mnogo više od toga. To je duboko, maštovito i sveobuhvatno djelo iznimne percepcije, koje stoljećima ima ugledan položaj u kineskoj vojnoj literaturi. Prvi od vojnih klasika privukao je pozornost nekoliko stotina ki­ neskih i japanskih vojnika i učenjaka. Jedan od najcjenjenijih bio je Ts'ao Ts'ao (155.-200.), istaknuti general iz razdoblja Tri kraljev­ stva i osnivač dinastije Wei. Tijekom jedanaestog stoljeća, njegovi komentari teksta, kao i bilješke deset cijenjenih T'ang i Sung ko­ mentatora prikupljeni su u «službenu« verziju. U zadnjoj četvrtini 18. stoljeća to je revidirao i komentirao Sun Hsing-Yen, svestrani učenjak i proslavljeni tekstualni kritičar. Njegovo izdanje u Kini je smatrano standardom i moj se prijevod temelji na njemu. Jezuitski misionar u Pekingu, otac J.J.M. Amiot, prvi je pred­ stavio Sun Tzua Zapadu; njegova interpretacija Umijeća ratovanja objavljena je u Parizu 1772. godine, pri kraju razdoblja tijekom kojeg je mašta francuskih umjetnika, intelektualaca i zanatlija bila pod značajnim utjecajem novootkrivenog uzbudljivog svijeta ki­ 10

PROSLOV

neske umjetnosti i riječi. Suvremeni časopisi objavili su povoljne recenzije i Amiotovo djelo postalo je vrlo popularno. Ponovno je objavljeno u antologiji 1782. godine. Možda ga je pročitao i Napoleon, kako je nedavno ustvrdio jedan kineski nakladnik. Kao mladi časnik budući je car bio marljiv čitatelj te je malo vjerojatno da bi mu ti eseji promakli. Uz Amiotovu interpretaciju, eseji su četiri puta prevedeni na ruski i barem jedanput na njemački. Nijedan od pet engleskih pri­ jevoda nije dovoljno dobar; čak i onaj Lionela Gilesa (1910.) ima mnogo nedostataka. Sun Tzu je shvaćao da rat, kao «stvar od vitalne važnosti za državu«, zahtijeva proučavanje i analizu; prvi je pokušao formuli­ rati racionalnu osnovu za planiranje i vođenje vojnih akcija. Za razliku od većine grčkih i rimskih pisaca, Sun Tzu nije bio pri­ marno zainteresiran za proučavanje primijenjenih strategija ili površne i prolazne tehnike. Namjera mu je bila razviti sustavnu raspravu koja će pomagati vladarima i generalima u inteligent­ nom vođenju uspješnog rata. Vjerovao je da bi vješt strateg trebao biti u stanju poraziti neprijateljevu vojsku bez< bitke, zauzeti nje­ gove gradove bez opsade i srušiti njegovu državu, a da pritom ne okrvavi mačeve. Bio je vrlo svjestan da bitka znači mnogo više od sukoba naoru­ žanih ljudi. »Broj vojnika kao takav ne daje prednost«, rekao je. Smatrao je da su moralni i intelektualni elementi, te okolnosti u ratu važniji od fizičkih elemenata te je upozoravao kraljeve i za­ povjednike neka se ne pouzdaju isključivo u vojnu silu. Nije raz­ mišljao o ratu u terminima pokolja i razaranja; glavni cilj njegove 11

PROSLOV

strategije bio je osvojiti netaknutog, ili barem gotovo netaknutog neprijatelja. Sun Tzu je bio uvjeren da brižno planiranje, utemeljeno na dobrim informacijama o neprijatelju, pridonosi brzim vojnim od­ lukama. Shvaćao je utjecaj rata na gospodarstvo i prvi je primijetio da su visoke cijene neizbježna posljedica vojnih akcija. »Nijedna zemlja nije imala koristi od dugog rata«, pisao je. Prepoznao je odlučujući utjecaj opskrbe na vođenje akcija i iz­ među ostalog raspravljao je o odnosima vladara i zapovjednika; moralnim, emocionalnim i intelektualnim kvalitetama dobroga generala; organizaciji, manevrima, kontroli, terenu i vremenu. Prema SunTzuu, vojska zadaje ključni udarac prethodno oslab­ ljenom neprijatelju. Prije otvorenih neprijateljstava, tajni agenti rade na raskidanju neprijateljevih saveza i provode niz subverziv­ nih aktivnosti. Između ostalog, šire lažne glasine i pogrešne infor­ macije, potplaćuju i vrbuju službenike, potiču unutarnju neslogu, održavaju petu kolonu. U međuvremenu špijuni, aktivni na svim razinama, procjenjuju neprijateljevu situaciju. Pobjednički planovi temelje se na njihovim zaključcima. Maršal Sapošnjikov nije bio prvi koji je shvatio da je preduvjet pobjede »napraviti pripreme u neprijateljevu logoru kako bi rezultati bili unaprijed određeni«. Bivši šef glavnog stožera Crvene armije nastavlja, parafrazirajući Sun Tzua, »pobjednička vojska napada demoraliziranog i poraže­ nog neprijatelja«.

12

Umijeće ratovanja imalo je znatan utjecaj i na japansku vojnu misao; ono je izvor Maovih strateških teorija i taktičke doktrine kineske vojske. Preko Mongola-Tatara, Sun Tzuove ideje prenese­ ne su u Rusiju gdje su postale bitan dio njezina orijentalnog nasljeđa. Umijeće ratovanja je nužna literatura za one koji žele shvatiti velike strategije tih dviju zemalja. S.B. GRIFFITH

13

ZAHVALE

O

va je knjiga znatno revidirana verzija teza predanih Oksfordskom sve­ učilištu u listopadu 1960. kao uvjet za obranu titule doktora filozofije.

D a je objavim, ohrabrili su me neki od mojih prijatelja koji su pročitali i

prokomentirali pripremnu verziju i dali mi vrijedne savjete. M eđu njima se ističe satnik B.H . Liddell Hart, kojemu sam duboko zah­ valan i za predgovor. Želim zahvaliti pukovniku Savilleu T. Clarku i pukov­ niku Robertu D. Heinlu iz marinskih postrojba, te satniku Robertu B. Aspreyu na vrijednim prijedlozima. Zahvalan sam pukovniku Susumi Nishiuri, šefu Odjela za ratnu povijest Carske obrambene agencije iz Tokija, na pomoći pri nabavci primjeraka raz­ nih japanskih izdanja Sun Tzua. Završnu verziju rukopisa pročitali su profesor Norman Gibbs i moj oksfordski mentor, dr. Wu Shih —Ch'ang, čiji su komentari uvijek bili korisni. Enciklopedijsko poznavanje klasičnog kineskog jezika, te povijesti i literatu­ re domovine dr. Wua pomogli su mi u potpunosti razumjeti mnoge kon­ strukcije i aluzije koje bi inače ostale nejasne. Želim zahvaliti profesoru Dirku Boddeu i Princeton University Pressu na odobrenju da citiram dijelove njegova prijevoda Fung Yu-Lanove Povijesti ki­ neske filozofije, profesoru Robertu Hightoweru i Harvard University Pressu na dozvoli da citiram dijelove njegovih prijevoda Han Shih Wai Chuana; dr. Lionellu Lanciottiju sa Sveučilišta u Rimu i časopisu Istok i Z apad na upotrebi odlomka iz njegova eseja Lijevanje mačeva i druge kineske legende-, te profesoru C. P. Fitzgeraldu i Cresset Pressu za dozvolu citiranja iz djela K ina: kratka kulturalna povijest. Gospoda Kegan Paul, Trench, Trubner & Com pany dopustili su citiranje iz Liang Ch'i-ch'aove Kineske političke misli; dr. Homer Dubs, profesor emeritus kineskog jezika s Oksfordskog sveučilišta, dopustio mi je upotrebu nekoliko paragrafa iz njegovih knjiga Hsun Tze, oblikovatelj drevnog konfucionizm a i Radovi H siin Tzua, u izdanju Arthura Probsthaina iz Londona; dr. Arthur Waley i gospoda George Allen & Unwin, Ltd. dali su dozvolu za reprodukciju paragrafa iz Waleyeva dobrog prijevoda Analekti Konfiucija.

»H V A L E ' =

I

Također želim izraziti zahvalnost izdavačima Imprimerie Nationale (Pariš) za citat iz najnovijeg izdanja Masperovog klasika L a Chine Antique. Nekoliko puta, dr. Joseph Needham iz Cambridgea prekinuo je svoj zah­ tjevan posao kako bi mi objasnio tehničke pojedinosti vezane za rano kines­ ko oružje i metalurgiju. Om ogućio mi je kontakt s doktorima Kua M o-Jou i Ku Chieh-Kang sa Znanstvene akademije u Pekingu. Ti su znanstvenici lju­ bazno odgovorili na različita pitanja u vezi s datumom pisanja Umijeća rato­ vanja. Profesor Homer Dubs i A.L. Sadler dali su brojne sugestije u vezi s vođe­ njem vojnih akcija u drevnoj Kini i srednjovjekovnom Japanu i zahvalan sam im zbog njihova zanimanja za ovu knjigu. Za pogrešne zaključke i pogreške u prijevodu odgovoran sam isključivo ja. S.B. G R IF F IT H Norcross Lodge, M t. Vernon, M aine, SAD

Popis kratica radova spomenutih nekoliko puta u bilješkama KLS

Knjiga Lorda Shanga (Duyvendak)

Mao

Sabrana djela Mao

CA KK

La Chine Antique (Maspero) Kineska klasika (Legge) Chan Kuo Shih (Yang K’uan) Hsiin Tzu Tao te Ching (Duyvendak) Grammata Serica Recensa

OPR

Tse-Tunga 0 produljenom ratu (Mao Tse-Tung)

CKS Dubs Duy

PTSC San I

Pet T'ang Shu Ch ’ao Japan, kratka povijest kulture (Šansom)

San II

PovijestJapana do 1334. (Šansom)

SC TC TPYL TT WSTK

Shih Chi Tso Chuan T'ai P'ing Yu Lan T'ung Tien Wei Shu T'ung K'ao

GS HIWC Han (Shu) IWen Chih PKF Povijest kineskefilozofije (FungYii-Lan) (Bodde)

PBDH Povijest bivše dinastije Han (Dubs) HFT Han Fei Tzu (Liao)

15

UVOD i

AUTOR ijekom stoljeća, bezbrojni kineski kritičari posvetili su mno­ go pozornosti istraživanju literature »klasičnog« razdoblja. To je era čijim se početkom obično smatra 551. godina prije Krista, kada je vjerojatno rođen Konfucije, a krajem 249. godina prije Krista kada je kralj Chao od Ch'ina uništio dinastiju Chou. Jedan od glavnih rezultata tog znanstvenog pothvata jest potvr­ đivanje, ili češće opovrgavanje, tradicionalnih tvrdnji o autentič­ nosti određenih djela. Umijeće ratovanja nije izbjeglo brižnoj ana­ lizi mnogih učenjaka koji se općenito slažu da Trinaest poglavlja nije moglo biti napisano oko 500. godine prije Krista, kao što tvr­ di Ssu-Ma Ch'ien (Veliki Povjesničar), nego poslije. Prvi je u Ssu-Maovu biografiju Sun Wua posumnjao učenjak iz dinastije Sung iz 11. stoljeća Yeh Cheng-Tse koji je zaključio da Sun Wu nije postojao i da su, njemu pripisano, »Umijeće ratovanja« vjerojatno napisali sofisti iz razdoblja Zaraćenih država (453.-221. godine prije Krista1). Kao potporu tome mišljenju, naveo je da Sun Wu (koji je prema Ssu-Mau bio general u Wuu tijekom vlada­ vine kralja Ho-Liia) nije spomenut u Tso Ch'iu-Mingovu komen­ taru Proljetnih i Jesenskih anala države Lu.

1 Moderni kineski učenjaci smatraju da je razdoblje nazvano »Zaraćene države« započelo 453. godine prije Krista raspadom kraljevstva Chin. Ortodoksni znanstvenici preferiraju 403. godinu, u kojoj je kralj Wei Lieh od Choua legitimizirao akcije klanova Wei, Chao i Han, poduzete pedeset godina ranije.

17

u v o d : i autor

Također je primijetio da su vojskama Proljeća i Jeseni (771.— 481. godine prije Krista) uvijek zapovijedali vladari, članovi nji­ hovih obitelji, moćni vazali ili povjerljivi ministri te da sve do raz­ doblja Zaraćenih država nisu bile pod vodstvom profesionalnih generala.2 Posljedično tome, nastavlja on, »teškoća« pri kon­ troliranju operacija iz glavnoga grada »nije postojala tijekom pe­ rioda Proljeća i Jeseni, već počinje tek tijekom razdoblja Zaraće­ nih država«. Njegov suvremenik, Mei Yao-Ch'en (jedan od komentatora »Umijeća ratovanja«) jasno je iskazao svoje mišljenje: »To je knjiga o teorijama iz razdoblja Zaraćenih država kada je svaki protivnik nastojao nadmudriti drugoga.« Tim se pogledima suprotstavio drugi Sung učenjak, Sung Lien, koji je prihvatio tradicionalnu biografiju kao valjanu, ali nije pružio mnogo dokaza kojima bi potkrijepio svoje mišljenje. U Studiji apokrifnih knjiga drevnih i modernih, kritičar iz raz­ doblja Ch'inga Yao Ch'i-Heng (rođen 1647.) izrazio je sumnju u autentičnost Sun Tzua. Prvo ističe (kao i Yeh Cheng-Tse prije nje­ ga) da ni autori ni djelo nisu spomenuti u Tsoovim komentarima. Ako je Sun Wu zaista »porazio Ch'u, ušao u Ying i zadobio visoke počasti«, kako to, pita se on, da autora takvih »fantastičnih postig­ nuća« zanemaruje Tso Ch'iu-Ming, »toliko detaljan kad se radi o pitanjima Wua?«3 On se slaže s Yehom da je priča o Sun Tzuovu 2Kad je vojvoda Wen 636. godine prije Krista reorganizirao vojske China, zapovjedništvo nad svakom kolumnom dao je moćnom vazalu. U Ch'iu su trima kolumnama zapovijedali vladar, njegov nasljednik i drugi sin. Kad je vojska kralja Ho-lua napala Ch'u 506. godine prije Krista, njome je zapovijedao prvi ministar, Wu Tzu-hsu. Do Zaraćenih država nije bilo generala kao takvih. Ovaj kritičar citira W STK, str. 939. 3 W STK, str. 940.

18

u v o d : i autor

eksperimentu s konkubinama kralja Ho-Liia fantastična i ne zaslu­ žuje da se u nju povjeruje4, te s odobravanjem citira Yehovu izjavu o vojnom zapovjedništvu, koja je bila, kako dodaje, »mudra« primjedba. Konačno: Ali ipak, je li Sun Tzu postojao ili ne? je li postojao, ali ne kao onaj o kojem govori Ssu-Ma? Je li napisao knjigu koja mu se pripisuje? Ili ju je napisao jedan od njegovih kasnijih učenika? Ništa od toga ne može se zasigurno ustvrditi.5

Ch'uan Tsu-Wang, drugi kritičar iz doba Ch'inga, sumnjao je da je Sun Tzu bio povijesna ličnost. On se slaže s Yeh ChengTseom da su Sun Wu i njegova knjiga proizvod »sumnjivih sofista«; ta je teorija prema njemu »riješila sumnje tisuće generacija«. Nakon toga je dodao: »Naravno, Trinaest poglavlja je napisao net­ ko tko je bio vrlo upućen u vojna pitanja.«6 Yao Nai (1732. —1815.) složio se da je Sun Wu možda živio u Wuu ili barem posjetio tu državu, »ali on nije napisao Trinaest poglavlja«. Njih su napisali poslije, u razdoblju Zaraćenih država, ljudi koji su se bavili vojnim pitanjima, a poslije je pripisana nje­ mu. To je sve.«7 Liang Ch'i-Ch'ao, cijenjeni moderni kritičar, slaže se da je Umijeće ratovanja napisano tijekom razdoblja Zaraćenih država. »To što u knjizi piše o uzroku rata, bojnoj taktici i planira­ nju nikako ne može biti važno za razdoblje Proljeća i Jeseni.«8 U svojoj Povijesti kineske filozofije, Fung Yu-Lan više se puta osvrće na problem autorstva ranih literarnih djela. U raspravi o Mo Tzuu (479. - 381. prije Krista) on piše:

4 *VSTK. Ova priča nije toliko fantastična koliko nije vrijedna vjerovanja. Kineska povijest je puna isto tako fantastičnih priča. Taj tip kriticizm a nije objektivan i nema težinu. 5Ibid, str. 941. 6 Ibid. 7 Ibid. 8 Ibid.

19

UVOD I AUTOR

Koliko nam je danas poznato, najranije napisano djelo privatnog, a ne javnog karaktera je Lun Yu, jednostavna i skraćena bilješka o Konfucijevim izrekama. Kasnije se jasno vidi napredak od nepovezanih razgo­ vora te vrste, do bilješki o razgovoru zamjetne duljine, sa strukturom pripovijetke. To je bio veliki napredak u stilu pisanja filozofa Zaraćenih država. Poslije su takve bilješke zamijenjene pravim esejima...«5

Dakle, struktura ima veliko značenje u određivanju razdoblja nastanka drevnih kineskih djela. Tip tematskog razvoja kakav na­ lazimo u Sun Tzuu prvi se put u kineskoj literaturi pojavljuje u razdoblju Zaraćenih država. Prema Fung Yu-Lanu, nitko tijekom Proljeća i Jeseni »nije pisao knjige pod vlastitim imenom i izražavao svoje mišljenje, za razliku od povijesnih djela ili drugih tekstova izravno povezanih sa službe­ nim položajem«.10 Stariji učenjaci došli su do istog zaključka; Fung citira uglednog povjesničara iz 18. stoljeća Chang Hsiieh-Ch'enga, koji podupire njegova stajališta: Tijekom ranog razdoblja nije bilo slučajeva (privatnog) pisanja knjiga. Službenici i učitelji čuvali su literarne bilješke, a povjesničari su bilježili događaje... Tek kad bi vremena postala nemirna, učitelji i učenjaci pre­ nosili su svoja (privatna) učenja...11

Oni koji se slažu sa Sung Lienom da je biografija Sun Tzua Shih Chi vjerodostojna, temelje svoje tvrdnje prvenstveno na referenca­ ma u tekstu o neprijateljstvu između država Wu i Yiieh, te zaklju­ čuju da je Sun Tzu sigurno živio prije nego što je Ytieh uništio Wu 474. godine prije Krista. U VI. poglavlju Sun Tzu primjećuje da iako su jedinice Yiieha »brojne«, njihova superiornost nije odluču­ juća »za ishod«. I u XI. poglavlju, govoreći o suradnji između dije­ SPK F I, str. 80-81. 10PKF I, str. 7.

20

1Ibid.

lova vojske, izjavljuje da bi vojnici Wua i Yueha, iako neprijatelji, stavljeni na brod u oluji surađivali »baš kao što lijeva ruka surađu­ je s desnom«. Međutim, te reference nužno ne potvrđuju tradicionalno miš­ ljenje o razdoblju pisanja knjige. One su možda umetnute namjer­ no kako bi navele čitatelja da povjeruje da je knjiga starija nego što zapravo jest. Takva povijesna aluzija metoda je literarnog krivotvo­ renja koja je bila osobito česta tijekom razdoblja Zaraćenih država kad su anonimni pisci često željeli pridati svojim djelima patinu, a time i autoritet antike. Prva rečenica u XIII. poglavlju tvrdi da se tijekom rata »remete životi sedam stotina tisuća obitelji«: za sovjetskog sinologa N. Konrada to je sugestija da je autor živio u razdoblju kad je prevladavao agrikulturni sustav poznat kao ching t’ien ( ^ E0) koji on identifi­ cira s »robovskom ekonomijom«. Konrad također citira reference na hegemonske kraljeve u poglavlju XI. kako bi potkrijepio svoju teoriju da se knjiga mora pripisati razdoblju Wu Pa, ili razdoblju Pet lordova zaštitnika«, tj. 7. ili najkasnije početku 6. stoljeća prije Krista. To su, površno gledajući, najjači argumenti koji podupiru tradicionalno stajalište o vremenu nastanka, ili, ako se prihvate Konradove hipoteze, čak impliciraju i raniji nastanak knjige. Učenjaci se ne slažu oko toga da li je agrikulturni poredak naz­ van ching t'ien (doslovno, »dobro polje«) uopće postojao. Neki au­ tori vjeruju da je postojao u izoliranim područjima od ranog Choua (konac 12. stoljeća prije Krista) dok ga nije ukinuo Shang Vang ubrzo nakon 340. godine prije Krista. Hu Shih je tvrdio da je sustav predstavljao agrikulturnu utopiju, san nekog idili sklo­ nog kroničara. Maspero, koji vjeruje da je sustav postojao, kaže da je u Chinu ukinut prije raspada te države. On piše:

UVOD: I AUTOR

...ausi le Tsin fut-il le premier pays ou le vieux systeme complique du ching(

) disparut, remplace par un systeme plus simple d'allocations

de terres par famille, et non par groupe de hut familles, systeme que, s'il n'apportait pas encore aux paysans la propriete de la terre, etat du moins un pas en avant tres net.12

Mencije (398. - 314. godine prije Krista) opisuje takav sustav, ali neki kritičari smatraju da je on proizvod njegove plodne mašte, a jedan učenjak je napisao: »Taj idealan sustav možda je izmislio Mencije. Nije vjerojatno da je postojao tako jasan poredak.« Me­ đutim, Sun Tzu se posredno poziva na takav uzorak agrikulture, što znači da ga je vidio na djelu ili je čitao o njemu. U sustavu ching t'ien osam seljačkih obitelji smješteno je na zem­ lji oko središnjeg polja (vidi znak ching), koje su obrađivali za gos­ podara imanja.'3 Proizvodi drugih osam obitelji, također zajednički uzgojeni, bili su vlasništvo seljaka. Ako je sposoban mladi čovjek odveden iz jednog od tih kućanstava i unovačen, njegov posao bi prirodno preuzelo ostalih sedam domaćinstava iz kojih nije unova­ čen nitko. Dakle, kada se mobiliziralo sto tisuća ljudi, poremećeni su poslovi sedam stotina tisuća obitelji. Ali, ako je sustav zaista pos­

12 C A, str. 267. Duyvendak misli da je sustav postojao. Vidi KLS, str. 41-42 i bilješku I. Profesor Dubs opisuje sustav u PBDH (III, str. 519-21) i kaže: »Konfucijanska tradicija bila je da je taj sustav bio uni­ verzalan u vremenima Choua u svim ravničarskim područjima i da su drugi tipovi terena proporcionalno parcelizirani.« On dodaje da to »na papiru« izgleda izvrsno, ali čini se da je skeptičan kad se radi o prak­ tičnoj aplikaciji. Moguće je da je pisac »Um ijeća ratovanja« dobio informacije o sustavu iz Mencijevih djela. Hu Han-Min i Liao Ch'ung-K'ai tvrde da je ch in g t'ien postojao. Akademski rat, kojeg je pokrenuo Hu Shih, vodio se u časopisima nekoliko godina, ali pitanje je ostalo neriješeno. 13 Seljaci nisu bili robovi. Bili su kmetovi, striktno kontrolirani i disciplinirani: Sa vie entiere, publique et privee, etait regie, non pour lui, mais pour toute la communaute a la fois, par le souverain et individuellem ent par ses fonctionnaires. Des agents speciaux lui commandaient chaque annee les cultures qu’il devait faire, et les temps des semailles et de la moisson; d’autres lui ordonnaient de guitter sa maison d ’hiver pour aller travailler aux champs, et de quitter les champs pour se renfermer

22

UVOD: 1 AUTOR

tojao stotinama godina, do otprilike 350. godine prije Krista, očito je da opće povoljno mišljenje o njemu ne može mnogo pomoći pri određivanju točnog datuma pisanja dokumenata. Ni upotreba termina »hegemonski kralj« nužno ne pretpostav­ lja da je Umijeće ratovanja napisano u povijesnom razdoblju »Lor­ da zaštitnika« (Wu Pa). Han Fei Tzu oko 250. godine prije Krista kaže da je posao »hegemonskog vladara najviši cilj gospodara lju­ di-.14Termin »hegemonski kralj« koristi se u Umijeću ratovanja u smislu u kojem ga je koristio Han Fei Tzu. U drevnoj Kini, rat se smatrao viteškim natjecanjem. Kao ta­ kav, imao je kodeks koji su poštovale obje strane. Mnoge ilustraci­ je koje to potvrđuju pronađene su u Tso Chuanu. Primjerice, 632. godine prije Krista, zapovjednik China je nakon pobjede nad Ch'uiom kod Ch'eng P'ua neprijatelju dao hranu za tri dana. Ova je usluga poslije uzvraćena kad je vojska Ch'ua pobijedila kod Pia. Do trenutka kad je napisano Umijeće ratovanja, taj je kodeks davno napušten. Tijekom perioda Proljeća i Jeseni, vojske su bile male, loše orga­ nizirane, obično s nesposobnim zapovjednicima, slabo opremljene : uvježbane, te nedovoljno opskrbljene. Mnogi pohodi završili su -.atastrofom samo zato što jedinice nisu imale dovoljno hrane. Napad Wua na Ch'u 506. godine prije Krista kulminirao je osva­

:ans sa maison; d ’autres encore s'occupaient de son mariage; d ’autres lotissaient les terrains et distribuaient les parts supplementaires suivant le nombre des enfants. (CA, str. 95) 5 edeći argument protiv Konradove hipoteze o »robovskoj ekonom iji« je taj da je Sun Tzuova briga za dobrobit ljudi i spoznaja da moral ljudi i vojske mora biti na visini ako se rat želi uspješno voditi nekonzistentna s društvom u kojem je proizvodnja zasnovana na instituciji ropstva. 14 HFT, II, str. 240.

23

u v o d : i autor

janjem i uništenjem Yinga, glavnoga grada Ch'ua, i to je jedan od rijetkih primjera duge, a uspješne kampanje u cijelom razdoblju Proljeća i Jeseni kad su slične situacije obično rješavane u jednom danu.15 Gradovi su bili opsjedani i vojske su ponekad ostajale na terenu dulje vrijeme, ali to nije bilo uobičajeno —zbog nepraktič­ nosti i stoga što je držanje vojske na dulje vrijeme bilo moralno upitno. Autor »Umijeća ratovanja« živio je u vrijeme kada su velike vojske bile djelotvorno organizirane, dobro uvježbane, pod vodstvom profesionalnih generala. U prvoj rečenici II. poglavlja fraza »sto ti­ suća oklopnika« koristi se u raspravi o financiranju, opskrbi i do­ punjavanju zaliha. Vojske te veličine nisu bile poznate u Kini prije 500. godine prije Krista. Vojske o kojima raspravlja Sun Tzu bile su sastavljene od dijelo­ va sposobnih za neovisne i koordinirane manevre; njima se moglo upravljati upotrebom zvona, gongova, bubnjeva, zastava i stjegova. Vojske sastavljene od neuvježbanih seljaka u razdoblju Proljeća i Jeseni nisu mogle biti sposobne za takve manevre. Sun Tzuovo viđenje sposobnog generala pokazuje da za njega ta visoka vojna titula nije prerogativ ograničen na nasljednu aristok­ raciju kao u ranijim vremenima. Njegova zaokupljenost odnosom između konkretnog zapovjednika na terenu i vladara odražava za­ nimanje za to da se uspostavi autoritet profesionalnoga generala. U II. poglavlju on navodi načine na koje vladar može upropastiti vojsku uplićući se u njezine akcije i upravljanje njome.

15Nemoguće je dati dogmatske izjave o ranoj kineskoj vojnoj povijesti. Kampanje su često prekidale pobune kod kuće, pokušaji državnog udara ili iznenadni napadi tijekom odsutnosti vojske.

24

U VIII. poglavlju tvrdi da general, nakon što dobije zapovjed­ ništvo, ne mora slijepo slušati zapovijedi vladara nego treba djelo­ vati u skladu s okolnostima. Ta koncepcija nije dosljedna u odno­ su prema tradicionalnome mišljenju. U XIII. poglavlju Sun Tzu opisuje organizaciju, financiranje i upravljanje tajnim akcijama. Primjećuje kako predznanje omogu­ ćuje prosvijetljenom vladaru i mudrome generalu da postignu re­ zultate koji nadilaze sposobnosti običnog čovjeka. To se ne može postići komuniciranjem s duhovima, natprirodnim bićima, niti analogijom s prošlim događajima, nego samo razgovorom s ljudi­ ma koji dobro poznaju neprijatelja. Njegovi savjeti protiv proro­ čanstava i traženja znakova (što se, po njemu, mora zabraniti) nisu spojivi s razdobljem Proljeća i Jeseni kada je vjerovanje u duhove bilo univerzalno, a proricanje pomoću kornjačina oklopa i stablji­ ka hajdučke trave prethodilo svakom djelovanju koje je uključiva­ lo sudbinu vladajuće kuće.16 Sun Tzuova teorija rata i strategije i njegova taktička doktrina povezane su s određivanjem datuma nastanka djela. Budući da je rat od vitalne važnosti za državu - pitanje preživljavanja ili propasti mora se temeljito proučiti. Početne rečenice knjige predlažu metodu za analizu čimbenika koji tvore vojnu snagu. Taj proces, sada opisan kao »procjena situacije«, racionalan je i nije u skladu s obilježjima Proljeća i Jeseni, kada su vladari započinjali vojne pus­ tolovine kako bi zadovoljili svoje hirove, osvetili se za uvredu ili osvojili plijen.

16Konfucije je već ranije izrazio svoj skepticizam kad su ga pitali o svijetu duhova. Čini se da je on bio jedan od prvih koji je to učinio.

25

u v o d : i autor

U vrijeme kada je pisao Sun Tzu rat je bio opasan posao, sred­ stvo koje se koristilo kad su sva ostala zakazala. Najbolja je politi­ ka, kaže on, »napasti neprijateljeve planove«, a nakon toga razbiti njegove saveze jer »svladati neprijatelja bez borbe vrhunac je vješti­ ne«. To upućuje na njegovo zapažanje kako rat više nije razbibriga, nego vrhunski instrument državništva. Strateške i taktičke doktrine izložene u »Umijeću ratovanja« utemeljene su na prijevari, stvaranju lažnih dojmova radi zbunji­ vanja i zavaravanja neprijatelja, posrednom pristupu, prilagodlji­ vosti neprijateljevoj situaciji, fleksibilnom i koordiniranom mane­ vriranju raznih vojnih elemenata, te koncentraciji na slabe točke. Uspješna primjena ovih taktika zahtijeva vrlo pokretne i dobro uvježbane udarne i elitne jedinice. Takve formacije nisu bile uobi­ čajene prije Zaraćenih država. U II. i V. poglavlju navedena su specifična razmišljanja o sa­ mostrijelu. Prvo glasi: »Sto se tiče vladinih troškova, slomljenih bojnih kola, iscrpljenih konja, istrošenih oklopa i kaciga, strijela i samostrijela...«, a drugo »Ima potencijal zapetog samostrijela; nje­ gov trenutak djelovanja je trenutak otpuštanja otponca.« Nije toč­ no utvrđeno kada se pojavio samostrijel koji je unio revoluciju u kinesko ratovanje. Većina znanstvenika smatra da je to bilo oko 400. godine prije Krista. Prve podatke nalazimo u Ssu-Ma Ch'ienovu opisu bitke kod Ma Linga 341. godine prije Krista, gdje je Sun Pin, glavni strateg Ch'ia, porazio vojsku Weia, kojom je zapo­ vijedao njegov nekadašnji prijatelj P’ang Chiian. Deset tisuća samostrijelaca, koje je Sun Pin stavio u zasjedu praktički su uništili neprijatelja. I u XI. poglavlju Sun Tzu »otpuštanje otponca« upot­ rebljava kao stilsku figuru za opisivanje iznenadnog oslobađanja potencijalne energije vojske. 26

u v o d : i autor

Izraz chin, kao općenita riječ koja opisuje »novac« ili »metalnu valutu«, ušao je u upotrebu tijekom razdoblja Zaraćenih država.17 Iako je više vrsta novca kovano tijekom kasnog Proljeća i Jeseni, on je tek postupno prihvaćen kao sredstvo razmjene. Izraz koriš­ ten za metalnu valutu sigurno se ne bi upotrijebio u tekstu na čak pet mjesta da novac nije bio u opticaju. Fraza koja znači »oklopne jedinice« ili »jedinice koje nose oklo­ pe«, pojavljuje se u prvoj rečenici drugog poglavlja.18 U Proljeću i Jeseni nije bilo oklopnih jedinica. U to vrijeme jedino su shih'"’ — plemstvo u kolima i njihovi prvi sluge nosili primitivne štitove od lakirane kože ih polirane kože nosoroga. Pješaci su nosili podstav­ ljene kapute; tek mnogo poslije dobili su zaštitnu odjeću od obra­ đene kože morskoga psa ili životinjske kože. Sun Tzu čak jedanaest puta upotrebljava znak ehu u značenju »vla­ dara«.20 U Proljeću i Jeseni taj je znak označavao »gospodara« ili »lor­ da« i koristio se pri obraćanju ministrima. Konotacija »vladar« kasnija je asimilacija. Taj anakronizam primijetio je učenjak Ch'inga Yao Nai. U VII. poglavlju čitamo: »U forsiranom maršu dugom pedeset lia, zapovjednik Shanga (Gornje ili Van) vojske bit će zarobljen.« Iz­ razi Shang Chiang, Chung Chiang i Hsia Chiang koji označavaju ge­ nerale na čelu tradicionalne »Tri vojske«, nisu se upotrebljavali do razdoblja Zaraćenih država.21 Dva izraza koji se pojavljuju u XIII. poglavlju, pod nazivom »Tajne operacije«, nisu imala specifično značenje sve do Zaraćenih država. To su yeh che — »komornik«, »recepcionist« ili »vratar«, te shejen —»sluge« ili »tjelesna straža«.22

17CKS, str. 9. Znak je chin

i: Tai Chia i

t-f-f) 19Samo su shih ( ~ f - ) smjeli voziti kola u bitci,

a tu su privilegiju imali i u razdobljima mira. ™ Chu “ Yeh Che (

)

; she jen

)

27

21CKS, str. 9.

uvod:

i a u to r

T

Sun Tzu je vjerovao kako je u ratu stalna jedino promjena i da bi je opisao upotrebljava nekoliko stilskih izraza, primjerice »od pet elemenata, nijedan nije uvijek dominantan«. Teorija stalne izmjene pet »sila« ili »elemenata«: zemlje, drva, vatre, metala i vode, nije se razvila kao filozofska koncepcija sve do Zaraćenih država. U ranija vremena smatralo se da je to pet elementarnih tvari. Značajno je da Sun Tzu ne spominje konjicu. Konjica nije bila integralna grana niti u jednoj kineskoj vojsci sve do 230. godine prije Krista kad ju je, kao i hlače, uveo kralj Wu Ling iz države Chao. Razumno je pretpostaviti da bi Sun Tzu spomenuo konjicu da mu je bila poznata. To je zanimljivo svjedočanstvo da Umijeće ratovanja nije napisano u trećem stoljeću prije Krista, kako je vje­ rovao Maspero.23 S obzirom na datum nastanka, na osnovu najboljeg mogućeg izvora —samog teksta, izvodimo gotovo posve siguran dokaz da je djelo napisano barem stoljeće (vjerojatnije čak stoljeće i pol) na­ kon datuma koji zastupa Ssu-Ma Ch'ien. Stoga prvo klasično dje­ lo o vojnoj vještini možemo smjestiti u razdoblje između 400. i 320. godine prije Krista. Sto je, dakle, izvor legende o Sun Tzuu koju ovjekovječuje Veli­ ki Povjesničar? Kako objasniti vezu između mitskog Sun Tzua i države Wu? Profesor Ku Chieh-Kang predložio je sljedeću genijal­ nu teoriju: Može se pretpostaviti da je, kada je Ch'i 341. godine prije Krista pokrenuo kaznenu ekspediciju protiv Weia kako bi oslobodio Han,

23Maspero je sumnjao da je »Um ijeće ratovanja« - koje opisuje kao »un petit opuscule« (CA, str. 328.) i »ce petit ouvrage« (Ibid, bilješka I) - krivotvorina iz trećeg stoljeća prije Krista i ne može se pripisati niti Sun Pinu, niti njegovom »slavnom pretku«.

28

uvod:

1 AUTOR

T'ien Chi bio general, a Sun Pin strateg. T'ien Chi je poslije pobje­ gao u Ch'u, koji je učinio T'ien Chija feudalnim gospodarom u Chiangnanu, koji je bio područje Wua. Moguće je da je Sun Pin sli­ jedio T'ien Chija do Chiangnana i tamo napisao svoje djelo Sun Tzu Ping Fa. Poslije su ljudi napravili kronološku pogrešku i napisali da je živio tijekom Proljeća i Jeseni, te stvorio Sun Wua, koji je pomo­ gao Ho-Luu u napadu na Chu, a tu je priču prihvatio Ssu-Ma Chien.24

Ako je Sun Pin napisao Trinaest poglavlja, u njegovo vrijeme ne bi bilo neetički pripisati djelo ličnosti koja je navodno živjela sto­ ljeće i pol prije toga. Ili su »ljudi« jednostavno načinili »kronološ­ ku pogrešku«, kao što misli profesor Ku Chieh-Kang? Doktor Kuo Mo-Jo piše: »Biografija Sun Wua nije pouzdana; to je fikcija. Sun Tzu PingFa)z djelo napisano tijekom razdoblja Zaraćenih država; pisac nije poznat. Teško je odrediti je li Sun Pin autor.«25 Moguće je da je to djelo skup učenja nekog nepoznatog stratega Zaraćenih država. Konfucijeve Antologije su slična kompilacija. Kako ističe Fung Yu-Lan, problem autorstva drevnih literarnih ra­ dova često se odupire rješavanju: Pitanje autorstva očito nije posve jasno u staroj Kini, pa kad naiđemo na knjigu nazvanu po određenom čovjeku iz razdoblja Zaraćenih država ili ranijeg, to nužno ne znači da je knjigu zaista napisao taj čovjek. Tada nije smatrano posebno važnim koji dio je izvoran, a koji dodatak njego­ vih sljedbenika i zato se to danas uglavnom više ne može odrediti.26

24Osobna korespondencija. “ Osobna korespondencija. 26Vidi sljedeću stranicu.

29

UVOD: II TEKST

Tako konačno dolazimo do istog zaključka kao i Yao Ch'i-Heng prije tri stoljeća. Ne znamo je li Sun Wu postojao; ne znamo je li napisao pripisano mu djelo i zato smo prisiljeni, zajedno s ugled­ nim učenjakom Ch'inga, staviti Sun Tzua u kategoriju »neutvrđe­ no autorstvo«. No, originalnost, dosljednost stila i tematski razvoj sugeriraju da Trinaest poglavlja nisu kompilacija, nego da ih je na­ pisao maštoviti pojedinac s velikim praktičnim ratnim iskustvom.

II TEKST Je li današnji tekst Sun Tzuova klasičnog djela o ratnoj vještini jed­ nak tekstu Trinaest poglavlja, koji je poznavao Ssu-Ma Ch'ien? Na to pitanje nema konačnog odgovora, jer su rane bilješke koje se odnose na Umijeće ratovanja pomalo zbrkane. Krajem prvog stoljeća prije Krista učenjak Liu Hsiang dobio je zapovijed od cara da počne prikupljati literarna djela za Carsku knjižnicu. Nakon njegove smrti, zadatak je preuzeo njegov sin, Liu Hsin.1 U svojem djelu »Sedam slogova« Liu Hsiang zabilježio

26 HCP, str. 20. No, Sun Hsing-yen, čije se izdanje klasičnog djela smatralo standardom tijekom gotovo dva stoljeća, bio je uvjeren da je djelo napisao Sun Tzu: »R iječi filozofa zapisane su nakon što su oni napustili ovaj svijet. Zapisali su ih njihovi sljedbenici i učenici koji su ih zabilježili i pretvorili u knjige. Samo je ovu knjigu Sun Tzu napisao svojom rukom. Nadalje, ona prethodi Lieh Tzuu, Chuang Tzuu, Meng Tzuu i Hsun Tzuu i zaista je stara knjiga.« (W STK, str.941. Kažu da su ta djela sastavljena sljedećim redoslijedom: prvo, u trećem stoljeću prije Krista, drugo, između 369. i 286. prije Krista, treće, između 372. i 289. prije Krista, i četvrto, sredinom trećeg stoljeća prije Krista). 153. godina prije Krista. - 23. godina nove ere

30

UVOD: II TEKST

je postojanje »Umijeća ratovanja« od nekog Sun Tzua u »tri svitka«, a nekoliko godina poslije Pan Ku2, povjesničar bivše dinastije Han, navodi kako se »Umijeće ratovanja Sun Tzua iz Wua u osam­ deset dva poglavlja s devet svitaka dijagrama« nalazi u Carskoj knjižnici.3 Pan Ku je pripisao tu kompilaciju Jen Hungu, koji je kao kolega Liu Hsianga katalogizirao vojna djela. U predgovoru tog izdanja, vjerojatno napisanom oko 200. godine, Ts'ao Ts'ao govori o Trinaest poglavlja. Šezdeset devet poglavlja se tajanstveno pojavilo i isto tako tajanstveno nestalo od vremena kada je Ssu-Ma Ch'ien napisao Shih Chi (oko 100. godine prije Krista) do trenut­ ka kad je Ts'ao Ts'ao napisao svoja »Kratka objašnjenja«, otprilike tristo godina poslije. Je li bilo tako? Je li tih šezdeset devet poglav­ lja ikada postojalo? Pretpostavljam da nije. Postoji nekoliko mogućih objašnjenja za tu razliku u broju pog­ lavlja. Jedno je da su dodatni materijal i komentari spojeni s tek­ stom u razdoblju od pisanja Shih Chia do bilješke Pan Kua o osamdeset dva poglavlja pripisana Jen Hungu. Možda je Jen Hung prikupio svu građu o Sun Tzuu, a da nije pokušao odvojiti izvorni tekst od dodataka. Razlika u broju poglavlja može biti i posljedica metode proiz­ vodnje ili sastavljanja knjiga u drevnoj Kini. U to vrijeme papir još nije izumljen i bilješke su obično pisane na komadima bambusa ili tankim drvenim pločicama tintom načinjenom od pepela. Drvene pločice ili komadi bambusa obično su bili dugi od 20 do 25 cm, a široki oko 2 cm. Na njima je bilo napisano dvanaest do petnaest znakova (ovisno o individualnoj kaligrafiji), od kojih su mnogi

2 32. - 92. nove ere.

3 Vidi HIW C

UVOD: II TEKST

pronađeni. Rubovi pločica ponekad su zarezani ili probušeni na nekoliko mjesta kako bi ih se moglo povezati kožnim, svilenim ili konopljinim vrpcama.4 Kod ovakvog načina, poglavlja ili dijelovi knjiga mogli su se zarolati baš kao današnji svici. Ponekad su pločice bušene na samo jednom kraju i povezane zajedno. Budući da tekst Sun Tzua ima nešto više od trinaest tisuća zna­ kova, za njegovo bilježenje trebalo bi oko tisuću pločica. Da su skupljene u cjelinu, takva bi raširena »knjiga« bila duža od 20 me­ tara, a zarolana bi za prijevoz zahtijevala kola s volovima. Ali, knji­ ge su tada bile podijeljene kao i danas, u dijelove i poglavlja. Ta su poglavlja, prirodno, bila različite duljine; neka su zahtijevala tucet pločica, a neka dvadeset i više. Na temelju rečenog može se pretpostaviti da je Jen Hung ili prepisivač načinio pogrešku i zabilježio osamdeset dva »smotuljka« kao osamdeset dva »poglavlja«. Pogreške u prijevodu nisu bile rijetke. Ali kako povezati tri smotuljka spomenuta u »Sedam slo­ gova« s brojkom »osamdeset dva«? Jedino pretpostavkom da je tekst »Sedam slogova« napisan na svili, a ne na pločicama. Tu Mu5 je pokušao riješiti taj problem optuživši Ts'aoTs'aoa da je sažeo tekst »izbacivši redundancije«. Ts'ao Ts'ao je sam dao povoda za ovakav stav napisavši »kratko objašnjenje«, jer u svojem uvodu kaže da su tekstovi njegova vremena »promašili bit«. Stoga se čini vjerojatnim da je Ts'ao Ts'ao preradio tekst i izbacio dijelove za koje je smatrao da se ponavljaju. Vjerojatno je Ts'ao Ts'ao imao u rukama različite verzije i njihovom je usporedbom 4 To objašnjava zbunjujuće stanje nekih drevnih radova u trenutku otkrivanja. Vrpce ili trake su istrulile i pločice su se raspale. 5 8 0 3 -5 2 . nove ere.

32

UVOD: II TEKST

stvorio ono što je smatrao autentičnim tekstom. Taj je tekst, zajed­ no s njegovim komentarima, sačuvan. Iako ne možemo znati je li identičan sa Sun Tzuom kakvog je poznavao Ssu-Ma Chien, mis­ lim da je razumno pretpostaviti da je u bitnim pojedinostima tako. Kako je to djelo bilo dobro poznato krajem 4. stoljeća prije Krista, moralo je biti u opticaju kroz određeni broj godina. U trećem poglavlju »Knjige Lorda Shanga«, parafrazirano je barem dvanaest Sun Tzuovih rečenica.6 Iako je istina da je knjiga pripisa­ na Shang Yangu (kojega su pregazila kola 338. godine prije Kris­ ta), vjerojatno su je sastavili članovi Legalističke škole ubrzo nakon njegove smrti, a znanstvenici vjeruju da odražava njegove izreke i stajališta. Han Fei Tzu, drugi legalistički državnik i pisac, koji je umro krajem 3. stoljeća prije Krista, poznavao je Sun Tzua-, u pog­ lavlju svoje knjige »Pet štetočina« primjećuje da »u svakoj obitelji postoje ljudi koji čuvaju primjerke knjiga Sun Wua i Wu Ch'ia«.7 U »Načinu upravljanja državom«, on primjećuje da bi u Legalis­ tičkoj utopiji »taktike Sun Wua i Wu Ch'ia bile napuštene«, vjero­ jatno zato što ne bi bilo potrebe za ratom ako je »sve pod nebom« dovedeno pod centraliziranu totalitarnu vladavinu. Hsiin Tzu (oko 320 -235. prije Krista) također spominje Sun Tzua i Wu Ch'ia. U »Raspravi o vojnim poslovima« zabilježen je razgovor između fdozofa i generala Lin-Wua u prisutnosti kralja Hsiao-Ch'ena od Chaoa.8 General je očito temeljito proučio Trinaest poglavlja jer njegovi argumenti doslovno slijede Sun Tzua: U vojnim poslovima važne su snaga i prednost; treba iznenada mijenja­ ti smjer kretanja jedinica i provoditi zavaravajuće strategije. Onaj tko

6 KLS, str. 2 44 -5 2 . 7 H FT II, str. 290. 8 Vladao je od 265. do 245. prije Krista.

33

UVOD: II TEKST

najbolje zna zapovijedati vojskom sposoban je za iznenadne pokrete. Njegovi planovi su slojeviti i nitko ne zna gdje može napasti. Kad su Sun i Wu vodili vojske, nisu imali neprijatelja u cijeloj zemlji.5

Konfucijanac Hsiin Tzu raspravlja na moralnoj i etičkoj osnovi i u skladu s očekivanjem, razbija svojeg protivnika: »Vojske dobro­ namjernog (jen) čovjeka ne mogu se služiti prijevarom.«10 Ipak, Hsiin Tzu nije bio nepraktičan: odobravao je vojske u svrhu »zaus­ tavljanja silništva i odbacivanja svega lošeg«.11 Ubrzo nakon ujedinjenja Kine 221. godine prije Krista prvi univerzalni car, Shih Huang Ti, zapovjedio je da se skupe i unište knjige koje su njegovi savjetnici legalisti smatrali opasnima. Ta uredba odnosila se prvenstveno na djela pripisana Konfuciju i pri­ padnicima njegove škole. Određene knjige, poput onih koje su se bavile tehničkim pitanjima, proglašene su iznimkama, a kako je Ch'in bio potpuno militarizirana država (i to tijekom cijelog sto­ ljeća) logično je pretpostaviti da su djela povezana s umijećem ra­ tovanja bila pošteđena. (Ovo spaljivanje knjiga nije bio potpuni holokaust kakvim ga konfucijanski učenjaci predstavljaju - čini se da uredba nije provođena previše revno. Car Hana, Hui, opozvao ju je 196. godine prije Krista. Kasniji car Wu ponudio je pak veli­ ke nagrade svima koji donesu primjerke drevnih djela.) Godine 81. prije Krista brojni su učenjaci pozvani na rasprave u glavni grad. Kako poboljšati upravljanje Carstvom - to je bilo jedno od važnih pitanja na dnevnom redu. Literati su se jednoglasno složili da treba ukinuti monopol vlasti na sol, željezo i fermentirani alkohol. To je izazvalo veliku raspravu kojoj je predsjedavao car Chao.12 9 Dubs, I, str. 158. 10 Ibid, str. 159. 11 Ibid, str. 161. 12 Esson M. Gale preveo je to kao »Debata o soli i željezu«.

34

UVOD: II TEKST

Nešto poslije, Huan K'uan zabilježio je bit rasprave u kojoj se pojavljuje izravan citat iz »Umijeća ratovanja« i parafraza nekoliko stihova. To je jasno svjedočanstvo o ugledu »Trinaest poglavlja«. Nisu pronađene bilješke Hanovih komentatora o Sun Tzuovom djelu, ali moralo ih je biti jer još od Liu Hsiangova vremena postojale su šezdeset i tri priznate »škole« vojnih teoretičara. Osvajač Wang Mang je 23. godine »dao službu (različitim) oso­ bama vještima u metodama šezdeset tri škole vojnih vještina koje je sazvao«.13 Pri kraju 2. i početkom 3. stoljeća nailazimo na neke bilješke. Uz Ts'ao Ts'aoa, Wang Ling - poznat kao »Majstor Wang«, Chia Yeh i Chang Tzu-Shang napisali su djela koja nisu sačuvana. Tijekom dinastije Liang (502. —56.) pojavila su se barem dva iz­ danja Sun Tzua. Interpretacije »gospodina« Menga sačuvane su u verziji »Deset škola«; Shan Yuova je izgubljena. Među kritičarima T'anga (618. — 905.), Tu Yii, njegov unuk pjesnik Tu Mu, Li Ch'iian, Ch'en Haoa i Chia Lin bili su najcje­ njeniji. Objavljena su posebna izdanja s interpretacijama zadnje četvorice; Tu Yiiovi komentari uključeni su u tekst »Trinaest poglavlja« sadržan u njegovoj monumentalnoj enciklopediji T'ung Tien (poglavlja 148 —63). Odabrani odjeljci iz Sun Tzua uključeni su u druge antologije završene tijekom T'anga, pogotovo u Pei T'ang Shu Chaou (poglavlja 115 —16). Zanimanje se povećalo u dinastiji Sung; »Trinaest poglavlja« uključeno je u T'ai P'ing Yii Lan (poglavlja 270 —337). Od brojnih

’ H FHD III, str. 442, 213.

35

UVOD: II TEKST

objavljenih komentara Chi T'ien-Pao i Cheng Yu-Hsien odabrali su komentare Mei Yao-Ch'ena, Wang Hsia, Ho Yen-Hsia i Chang Yiia za svoja izdanja nazvana Shih Chia Chu (»Deset škola«) i Shih I Chia Chu (»Jedanaest škola«).14 Oba su uključila Ts'ao Ts'aoa i »gospodina« Menga kao i četiri prethodno spomenuta učenjaka T'anga. U oba izdanja komentari su poredani kronološkim redom ispod odjeljka na koji se odnose. Kako su Tu Yuovi komentari uk­ ljučeni u njegov T'ung Tien, a ne u posebno objavljeno djelo, Chi T'ien-Pao nije smatrao da ovaj predstavlja »školu«. Stoga razlika u naslovima te dvije kompilacije nije važna. Chi T'ien-Paovo izdanje poslije je uključeno u Taoistički Kanon; njega je Sun Hsing-Yen kopirao kad ga je otkrio u taoističkom samostanu u pokrajini Shensi. Individualni rad različitih učenjaka, koliko god oni bili važni, nije dao veći zamah proučavanju Umijeća ratovanja tijekom Sunga. Uzrok je tome uredba cara Sheng-Tsunga (1068. —85.) koji je imenovao sedam »Vojnih Klasika« i propisao ih kao obaveznu lite­ raturu za one koji su željeli pristupiti vojsci. Izdanje Ts'ao Ts'aoa bilo je prvo na popisu.15 Uredba je, nadalje, određivala da kadeti uče pod izravnim nad­ zorom Po Shiha, učenjaka visokog ranga. Po Shih, koji je dobio to važno mjesto bio je Ho Chu-Fei, koji je, kao prvi nadzornik Car­ ske vojne akademije, kao osnovni tekst za svoje mlade učenike odabrao izdanje Sun Tzua s »Bilješkama za predavanja« od dobro poznatog kritičara Shih Tzu-Meia.

15 Ts'ao Ts'ao je stoljećima smatran jednim od najvećih majstora vojnog umijeća.

36

UVOD: III ZARAĆENE DRŽAVE

Srećom, te su bilješke u obliku komentara Sun Tzuovih rečeni­ ca sačuvane. Tijekom dinastije Yiian (Mongoli) (1206. - 1367.) zabilježeno je samo jedno novo izdanje Sun Tzua, koje je objavio P'an YenWang i koje je izgubljeno. Nakon protjerivanja Mongola iz Pekinga i čvrste uspostave dinastije Ming (1368. —1628.) rad na klasicima nastavljen je s velikim poletom; tijekom tog razdoblja od tri stoljeća »Umijeću ratovanja« posvećeno je više od pedeset komentara, interpretativnih studija i kritičkih eseja. Među njima je najpopu­ larniji rad Chao Pen-Hsiieha, koji je doživio nekoliko izdanja. Sun Hsing-Yen bio je vodeći autoritet za Sun Tzua, koji se poja­ vio tijekom dinastije Ch'ing (Manchu); njegovo izdanje (u čijoj je pripremi sudjelovao i njegov prijatelj Wu Jen-Chi) smatrano je standardom gotovo dvije stotine godina i predstavlja osnovu za ovaj prijevod.

III ZARAĆENE DRŽAVE Konfucije, prvi i sigurno najutjecajniji kineski filozof, umro je 479. godine prije Krista. Gotovo četvrt stoljeća poslije vođe klanova Wei, Han i Chao napali su vladara China, porazivši ga kod Chi­ ng Yanga 453. godine i podijelivši međusobno njegovu zemlju.1 Vojvoda Chih je smaknut, obitelj mu je zatrta, a lubanja, odgova­

1 Ching Yang bio je na ili u blizini lokacije modernog T'aiyuana.

37

UVOD: III ZARAĆENE DRŽAVE

rajuće ukrašena, poslana je Wu Hsuu iz Chaoa, koji ju je upotreb­ ljavao kao vrč za piće. Tako je započelo razdoblje Zaraćenih država. U to je vrijeme postojao Sin Neba, pripadnik kuće Chou, koji izvan male enklave, koju su mu prepustili agresivni vladari velikih država, nije imao autoritet. Tijekom nekoliko stoljeća kraljevi Choua bili su samo simbolične figure čije su glavne funkcije bile reguliranje kalendara i povremeno prinošenje ritualnih žrtava o kojima je ovisio skladan odnos Neba, Zemlje i Čovjeka. Pad kraljevske kuće započeo je premještajem glavnoga grada Choua iz Shensija na istok 770. godine prije Krista. Njegova je sla­ bost postala očita stoljeće i pol kasnije u formuli koju je kralj upo­ trijebio kako bi vojvodu Wena od China proglasio lordom zaštitni­ kom (Pa): O, ujače moj! Slavni su bili kraljevi Wen i Wu; oni su znali kako se pobrinuti za svoju sjajnu vrlinu koja se diže u Visine (prema Nebu) i či­ ja se slava širi zemljom. Zato je Vladar Visina učinio vladavinu kraljeva Wena i Wua uspješnom. Smiluj mi se! Učini da nastavim (liniju mojih predaka); Ja, Jedinstveni čovjek; i učini da stalno boravim na tronu (ja i moji nasljednici)!2

Od 450. godine prije Krista u Kini postoji osam velikih država, ali Yen na sjeveru i Yiieh na istoku nisu imali odlučujuću ulogu u ratovima koji nisu prestajali gotovo sljedeća dva i pol stoljeća. »Velika Sestorka« bili su Ch'i, Ch'u, Ch'in i »Tri China« - Wei, Han i Chao. Uz to je postojalo dvanaest malih državica, koje su apsorbirale veće države, koji su ih gutale sustavno »kao što svilena buba jede lišće duda.« Ch'u je 447. godine prije Krista uništio Ts'ai, malu državu u današnjoj pokrajini Honanu; dvije godine

2 Granet, str. 2 5-26 .

38

poslije progutao je Ch'i (ne gore spomenuti Ch'i), a 431. godine Chu. Taj se proces ubrzao nakon 414. godine prije Krista. U slje­ dećih šezdeset pet godina čak šest malih državica nestalo je s povi­ jesne scene. Povremeno bi se vladari uspjeli povući iz endemičnih ratova uzrokovanih njihovim nezajažljivim ambicijama. Ti privre­ meni prekidi ratovanja bili su nužni, ako ni zbog čega drugog onda zbog uvježbavanja seljačkih vojski koje su periodično bile uništavane. Nije vjerojatno da je mnogo generala umrlo u krevetu tijekom sto pedeset godina, tj. između 450. i 300. godine prije Krista. To je bilo jedno od najburnijih razdoblja u dugoj kineskoj povijesti. Šumovita brda, trstikom obrubljena jezera i mnoge močvare pružah su skrovišta bandama pljačkaša i ubojica koji su napadali sela, kidnapirah putnike i tražili otkupninu od nesretnih trgovaca koji bi im pali u ruke. Mnogi od tih razbojnika bili su seljaci koje je neimaština prisilila na odmetništvo. Drugi su bili odbjegli kri­ minalci, vojni dezerteri, obečašćeni službenici. Svi zajedno bili su velik izazov za takozvane snage zakona i reda. Međusobne osvete velikih obitelji provodile su bande profesionalnih mačevalaca no­ vačene iz nižih slojeva raspadajuće hereditarne aristokracije. Neki su pojedinci bih iznimke u tim nemoralnim vremenima. Najistaknutiji od njih bio je Mo Ti, ili Mo Tzu (oko 479. —381. godine prije Krista), koji je odbacio zločin i uzaludnost ratova na koje su vladari njegova vremena trošili mnogo energije. »Pretpos­ tavimo«, rekao je »da se podigne vojska«: Ako je zima, bit će previše hladno, a ljeti će biti prevruće. Zato to ne treba činiti ni zimi ni ljeti. Ali u proljeće se ljudima onemogućavaju sjetva i sadnja, a u jesen žetva. Ako ih se odvede u nekom od tih go­ dišnjih doba, bezbrojni ljudi umrijet će od gladi i hladnoće. A kad

39

UVOD: III ZARAĆENE DRŽAVE

vojska izađe, bambusi, strijele, stjegovi, šatori, oklopi, štitovi i drške mačeva slomit će se i istrunuti u golemim količinama i nikada se ne­ će vratiti. Isto je s kopljima, sulicama, mačevima, bodežima, bojnim i

teretnim kolima; slomit će se i istrunuti i nikad se neće vratiti.

Bezbrojni konji i volovi krenut će debeli i vratiti se mršavi, ili će ugi­ nuti i uopće se neće vratiti. Bezbrojni ljudi će poginuti jer će ostati bez hrane i neće moći dobiti opskrbu zbog velike udaljenosti, a drugi će se razboljeti i umrijeti zbog stalne opasnosti, neprikladne prehrane i pića, te od gladi ili pak prejedanja. Zatim će vojske biti drastično smanjene ili će potpuno nestati; u svakom slučaju, brojke će biti goleme.3

Mo Ti je beskompromisno osudio agresivni rat: Ako čovjek ubije nevinog čovjeka, ukrade njegovu odjeću, koplje i mač, njegov zločin je teži od provale u štalu i krađe vola ili konja. Šteta je veća, zločin ima veću težinu. Svaki razuman čovjek zna da je to pog­ rešno, nepravedno. Ali kad se ubojstvo počini tijekom napada na zem­ lju, ne smatra se pogrešnim, nego se hvali i smatra pravičnim. Zna li se uopće što je pravedno, a što nije? Kad jedan čovjek ubije drugog, to se smatra nepravednim i kažnjava ga se smrću. Prema tome, kad jedan čovjek ubije desetoricu, njegov je zločin deset puta veći i trebao bi biti kažnjen smrću deset puta. Isto tako, onaj tko ubije sto ljudi, trebao bi biti kažnjen sto puta teže... Ako čovjek crno nazove crnim kad se radi o malim stvarima, ali crno nazove bijelim kad se radi o velikim, znači da ne može razlikovati crno od bijelog... Isto tako, ako se mali zločin smatra zločinom, a veliki poput napada na zemlju pohvalnim i praved-

5 HCP, str. 9 4-95 .

40

UVOD: III ZARAĆENE DRŽAVE

T

nim činom, može li se reći da znamo razliku između pravednog i ne­ pravednog ?4

Ta filozofija nije bila posebno popularna kod vladara Zaraćenih država kojima je bila važnija moć nego osude moralista iako nisu bili necivilizirani. Vladari su većinom bili obrazovani ljudi i živjeli su raskošno. Na njihovim se dvorovima protiv dosade borilo dob­ ro opremljenim haremima, skupinama plesačica, glazbenika, akrobata i vrhunskih kuhara. Ugošćavah su sofiste koji su sa svojim učenicima putovah od grada do grada, uspješniji u kočijama, a si­ romašniji pješke. Tržnice su cvjetale, a unatoč kroničnim neredima isto vrijedi i za međudržavnu trgovinu. U Lin Tzuu, glavnom gradu Ch'ia, početkom četvrtog stoljeća prije Krista nalazilo se sedamdeset tisuća domaćinstava. Ako je po domaćinstvu predviđeno (razumno) deset »usta«, taj grad, najveći i vjerojatno najbogatiji u Chinu, bogatio se trgovinom. Oni koji su dolazili u njega kupovati sol, svilu, željezo i sušenu ribu zabav­ ljali su se u restoranima, glazbenim dvoranama i bordelima, te su se kladili na psećim utrkama, borbama pijetlova i nogometnim utakmicama. Seljaci, koji su vjerojatno činili 90% populacije, nisu uživali u tim skupim zabavama. Za njih je bio predviđen naporan rad i odlazak u rat. Morali su brađivati polja, slušati nadređene i držati jezik za zubima. To je društvo kontrolirao zastrašujuće strog zakon. Za nekoliko je tisuća zločina bilo predviđeno kažnjavanje smrću ili sakaćenjem.

4 Citirao Liang Ch'i Ch'ao, str. 97.

41

UVOD: III ZARAĆENE DRŽAVE

Kastracija, žigosanje, rezanje nosa, nožnih prstiju ili stopala, presi­ jecanje tetiva na nogama ili razbijanje koljena bili su uobičajeni. Te kazne nisu bile ograničene na niže društvene klase; ponekad su tako kažnjavani i visoki časnici. Tako je barem u teoriji zakon vri­ jedio jednako za sve. Ali, ljude s odsječenim stopalima sigurno ni­ je moglo utješiti razmišljanje o posve akademskim aspektima ovakvih drakonskih zakona. Političko okružje bilo je povoljno za stručnjake svih profila, posebno za profesionalne stratege. Između 450. i 300. godine prije Krista, generacija za generacijom je desetkovana metodičnom redovitošću i rat je postao »temeljno zanimanje«.5 Privid sklada s idiličnim moralnim zakonom, koji je istican tijekom vladavina kraljeva Mudraca, odavno je napušten. Diplomacija se temeljila na mitu, prijevari i obmani. Cvjetale su špijunaža i in­ trige. Ambiciozni generali, koji su mijenjali stranu kojoj će biti odani i korumpirani ministri, izdajničko ponašanje nisu smatrali nenormalnim. Karijera slavnoga vojnika Wu Ch'ia odražava standarde tog vre­ mena. Rođen je i odrastao u državi Wei; potražio je vojnu službu u Luu. Kako bi uvjerio vojvodu da mu je odan, ubio je svoju ženu jer je bila stanovnica Weia. Nešto poslije, ljubomorni časnici lažno su ga optužili. Dao je ubiti neke od njih i pobjegao je u Wei, gdje je ponudio svoje usluge markizu. Premijer ga je opisao kao odličnoga generala, ali prijetvornog i razvratnog. Markiz ga je unajmio i učinio zaštitnikom Zapadne ri-

5 Taj je izraz uveo Shang Yang (Lord Shang), premijer Vojvode Hsiaoa od Ch'ina. Smatrao je da su dva »temeljna zanim anja« rat i poljodjelstvo. Tradicionalni povjesničari su ga odbacivali.

42

UVOD: III ZARAĆENE DRŽAVE

“T

jeke. Poslije je napustio Wei i otišao kralju Tau od Ch'ua, koji ga je postavio za premijera 384. godine prije Krista. Reorganizirao je i modernizirao državnu administraciju te zadobio mnoge neprija­ telje. Kad je 381. godine prije Krista kralj Tao ubijen, Wu Chi je pogubljen.6 To je dinamično razdoblje zahtijevalo praktična rješenja za probleme politike i rata, a stotine učenjaka koji su putovali iz dr­ žave u državu prodavali su svoje ideje vladarima »zabrinutim zbog opasnog stanja u svojim zemljama i zbog slabosti svojih vojski«. Vladari su se natjecali za savjete bataljuna profesionalnih govorni­ ka koji su u »beskrajnim raspravama« opčinjavali kraljeve, vojvode i velikane argumentima »zbunjujuće različitosti«.7 Ti putujući Macchiavelliji bili su intelektualni kockari. Kad bi se njihov savjet pokazao dobar, dodjeljivali bi im visoke položaje; ako bi bio loš, bili su neslavno kiseljeni, presijecani napola, kuhani, mljeveni ili trgani pomoću kola. Ali, nagrade su bile velike pa su mnogi ponudili svoje talente vlasti, diplomaciji i vojnim poslovima, a vladari čije su ambicije bile »saviti sve ispod neba poput saga« i »vezati četiri mora u vre­ ću«, spremno su ih slušali. Korozivni utjecaj te nove klase na feudalne ideje i institucije bio je od najveće važnosti. Putujući učenjaci nisu bili trajno lojalni, nisu bili do­ moljubi država kojima su služili i nisu ih ograničavali osjećaji drevnog viteštva. Predlagali su i provodili planove najcrnje izdaje. Cesto su po­ tajno služili dvojici prinčeva, okrećući jednog protiv drugog. Putujući

6 Wu Chi je rođen u

Weiu i pobjegao u

- kako bi se izbjegla zbrka, napisano je »W ey«

7 KLS, str. 95

43

UVOD: 111 ZARAĆENE DRŽAVE

iz kraljevstva u kraljevstvo, predlažući intrigantne i rječite sheme, borili su se protiv partikularizma stare feudalne aristokracije i stvarali planove da podčine cijelo carstvo vladaru kojem su služili. To je bio mamac za njihove privremene gospodare; cilj državne politike više nije bila hege­ monija, nego carstvo.8

Zelje tih prinčeva bile su jednake željama prinčeva o kojima je Plutarh pisao da su jednostavno iskoristili riječi mir i rat »poput novca koji služi njihovim potrebama u skladu s prilikama«. U skladu s tim potrebama mogli su, u Kini toga doba, služiti samo intrige ili rat. A rat, neodvojiv od politike tog doba, postao je »stvar od vitalne važnosti za državu, pitanje života ili smrti, put do preživljavanja ili uništenja«. Uspješno vođenje rata zahtijeva čvrstu stratešku i taktičku teoriju i praktičnu doktrinu za obavještajnu službu, planiranje, zapovijedanje, izvršne i administrativne proce­ dure. Autor »Trinaest poglavlja« bio je prvi koji je pružio takvu teoriju i doktrinu. Rast velikih država na štetu manjih i slabijih susjeda bio je traj­ na karakteristika povijesnog razvoja Kine i kulminirao je 221. go­ dine prije Krista u uspostavi monolitske države pod vlašću prvog univerzalnog cara. Tijekom razdoblja kojim se bavimo mnogi su čimbenici prido­ nijeli koncentraciji političke moći u rukama sve manjeg broja vla­ dara, a razvoj tehnologije proizvodnje željeza vjerojatno je imao osobitu važnost.

Fitzgerald, str. 70.

44

UVOD: III ZARAĆENE DRŽAVE

Željezo je bilo poznato u Kini prije 500. godine prije Krista, ali je bilo veoma rijetko i vrijedno jer još nisu bile razvijene kontroli­ rane metode lijevanja. Mačevi kralja Ho-Liia od Wua bili su slavni u kineskim legendama; poznati japanski kovači mačeva iz kasnijih razdoblja preuzeli su tu vještinu izravno od Kan Chianga, Mo Yeha i njihova sina Ch'ih Pia, čiji su životi, umjetnost i oštrice koje su kovali inspirirali mnoge narodne priče i, u novije vrijeme, znan­ stvene eseje o proizvodnji željeza u drevnoj Kini.9 Kovanju tih slavnih mačeva bila je pridružena simbolična ljudska žrtva; proces je bio ritualiziran i poznat samo upućeni­ ma. Kan Chiang iz zemlje Wu imao je istog učitelja kao i Mo Yeh. Zajedno su kovali mačeve. Ho-Lti, kralj Wua, zapovjedio je da se iskuju dva ma­ ča; jedan je nazvan Kan Chiang a drugi Mo Yeh. Mo Yeh je bila žena Kan Chianga. Kan Chiang je napravio mač nakon skupljanja željeza u pet planina i zlata (chin?) u šest smjerova. Istražio je nebo i zemlju; yin i yang sjali su zajedno. Stotinu shena sišlo je promatrati; spustila se pa­ ra; ali željezo i zlato nisu se rastalili. Kan Chiang nije mogao shvatiti zbog čega. Mo Yeh mu je rekla: »Ti si dobar kovač i kralj ti zapovijeda da napraviš mačeve. Prošla su tri mjeseca i ne uspijevaš ih završiti; što misliš o tome?« Kan Chiang je odgovorio: »Ne razumijem zbog čega.« Mo Yeh je odgovorila: »Transformacija božanskih (shen) stvari zahtijeva osobu koja će to učiniti. Kakva je osoba potrebna za izradu mačeva?« Kan Chiang reče: »U drevna vremena, moj je učitelj lijevao metal.

9 Vidi fascinantni esej Lionella Lanciottija »Lijevanje mačeva i druge kineske legende' u »Istoku i zapadu« (Godina V I, broj 2. i 4. iz srpnja 1955. i prosinca 1956).

45

UVOD: 111 ZARAĆENE DRŽAVE

T

Zlato i željezo nisu se rastalili i on je sa svojom ženom ušao u peć; tako je posao obavljen. Do sada su se kovači penjali na planine i kovali u mi­ risnim ogrtačima od bijelog konopljana platna, usuđujući se baciti zla­ to u peć. Ja kujem mač na planini i takva promjena se ne događa.« Mo Yeh je odgovorila: »Učitelj je znao da je potrebno rastaliti tijelo kako bi posao bio obavljen. Zašto bi meni bilo'teško (žrtvovati se)?" Zatim je Kan Chiangova žena odrezala kosu i nokte, te ih bacila u peć. Zapovje­ dila je da tristo dječaka i djevojčica pritišću mijeh, i zlato i željezo spoji­ li su se kako bi nastali mačevi. Muški mač nazvan je Kan Chiang, a ženski Mo Yeh. Kan Chiang je sakrio muški mač, te uzeo ženski i dao ga kralju.10

Gotovo stotinu godina Kan Chiangova tajna nije bila pozna­ ta, a zatim je iznenada uslijedio brz razvoj tehnike izrade željeza što se povezuje s napretkom metalurgije, otkrićem kožnog mije­ ha, te s poboljšanjem dizajna i konstrukcije peći. Otprilike do 400. godine prije Krista pojedini kovači zapošljavali su stotine ljudi, a u nekim državama ta je industrija uskoro došla pod mo­ nopol vlade.11 Nedugo nakon toga, usavršen je proces izrade niskokvalitetnog čelika u Ch'uu i Hanu, gdje su izrađivane »bijele oštrice«. Koplja čeličnih vrhova Ch'ua bila su »oštra poput žalca pčele«.12

10 Citirano iz dr. Lanciottievog prijevoda odlomka iz Wu Yueh Ch'un Ch'iu u Istoku i Zapadu (Godina VI, broj 2, str 107-8). 11

U svojoj diskusiji o Shih Chijevoj biografiji Ching K'oag u knjizi Državnik, patriot i general u drevnoj

Kini, profesor Bodde izražava m išljenje da željezo vjerojatno nije naširoko korišteno u Kini do 300. godine prije Krista. Monografija dr. Josepha Needhama Razvoj tehnologije željeza i čelika u drevnoj Kini, najnovije istraživanje o toj tem i, tvrdi da se željezno oružje i alat počelo koristiti sredinom četvrtog stoljeća prije Krista. A li činjenica da su željezni tronošci na kojima su bili urezani kazneni zakoni kovani u Chinu još 522. prije Krista (TC, 29. godina vojvode Chaoa) dokazuje da su Kinezi poznavali grube

46

UVOD: III ZARAĆENE DRŽAVE

r

Učinak tog otkrića uskoro je postao vidljiv. Željezni alati za poljodjelstvo i oružje za vojsku ujednačene visoke kakvoće mogli su se proizvoditi jeftino i u velikim količinama i bilo je prirodno da vladari grade kovačnice i arsenale, pretpostavivši pravo (svojih vazala) na opremanje novih statičnih vojski i novaka. Vladar »kuoa« (države) mogao se nametnuti djelotvornije nego prije kada nije imao monopol na oružje. Veliki hidraulični radovi, gradnja zidova, popisivanje stanovniš­ tva i ubiranje poreza zahtijevali su brojniju birokraciju. Novačenje i usmjeravanje radne snage potrebno da se provedu ti veoma zahtjevni planovi vladara, koji su pokušavali nadmašiti jedan dru­ goga u veličanstvenosti svojih palača, terasa, parkova i kula, stva­ rali su velike administrativne probleme. Njihovim rješavanjem stvorena je znanost o organizaciji. Paralelan razvoj dogodio se u vojnoj sferi, koja je, ne manje ne­ go ostala rastuća područja državnih aktivnosti, zahtijevala visoki stupanj administrativne i upravljačke sposobnosti. Do sredine 5. stoljeća prije Krista, velike vojske koje su, sa slugama i nosačima, brojale i nekoliko stotina tisuća ljudi, odlazile su u daleke ratne pohode koje je bilo potrebno planirati i podupirati. Kad nisu ra­ tovale, vojske su radile (kao i u današnjoj Kini) na javnim projek­ tima. To je bilo rastuće društvo u kojem su intelektualci, umjetnici, tehničari i administratori mogli znatno iskoristiti svoje talente. Kronike koje bilježe velike prirodne nesreće, ratove, ubojstva prinprocese taljenja i lijevanja mnogo ranije. Teško je zam isliti da bi od praktične upotrebe takvih procesa i njihove široke primjene prošlo skoro sto pedeset godina. 12 (Prethodna strana) H FT II; str. 235.

47

UVOD: 111 ZARAĆENE DRŽAVE

I

čeva i ministara te uzurpacije, povremeno lakonski primjećuju da je Sve-pod-Nebom u kaosu. Ta fraza dobro opisuje eksplozivno doba tijekom kojeg su odbačeni zadnji ostaci drevnih struktura. Horde stručnjaka, sofista i sumnjivih učenjaka koji su nudili tvr­ dokornim vladarima i ciničnim ministrima savjete o baš svakoj te­ mi, držali su intelektualni svijet u stalnom pokretu. Poslije je lega­ list Han Fei Tzu raskrinkao dvolične učenjake koji su živjeli u špiljama, »bavili se privatnim studijama«, »sudjelovali u intrigama i elaboriranim neortodoksnim stajalištima«.13 Sa sigurnošću može­ mo reći da nisu svi ti intelektualni poduzetnici živjeli u špiljama. Konfucije je putovao iz jedne države u drugu u uzaludnom po­ kušaju da vladare svojeg vremena uvjeri da odustanu od borbe za moć i vrate se na prosvijetljeni put kraljeva mudraca. Ali, većina ljudi tog kasnijeg doba shvaćala je da su putovanja posvećena promociji pacifističkih i etičkih ciljeva bila gubitak vremena. Naj­ hitniji su bili problemi praktičnog upravljanja državom; unutar­ nje administracije i vanjske politike. Krucijalni aspekti ovog pos­ ljednjeg bili su isti kao uvijek: sačuvati i obogatiti državu, povećati njezinu moć i utjecaj na štetu stvarnih ili potencijalnih neprijatelja. Posljedično tome, moralisti su često bili nezaposleni, a stratezi su živjeli udobno - sve dok su njihovi savjeti bili dobri. Autor »Umijeća ratovanja« bio je jedan od tih ljudi, a iako nije našao zaš­ titnika u kralju Ho-Liiu od Wua, kao što kaže Ssu-Ma Ch'ien, negdje je naišao na slušatelja jer inače bi njegove riječi umrle kao i riječi njegovih manje originalnih suvremenika.

11 H FT II, str. 235.

48

I

UVOD: IV RAT U DOBA SUN TZUA

IV RAT U D O B A S U N TZUA Originalnost Sun Tzuovih misli možemo cijeniti samo ako smo svjesni kvalitativnih razlika između ratovanje 5. i 4. stoljeća prije Krista i onoga iz ranijih razdoblja. Do oko 500. godine prije Krista, rat je bio svojevrstan ritual. Godišnji ratni pohodi vođeni su u skla­ du s općeprihvaćenim pravilima. Neprijateljstva su bila zabranjena tijekom mjeseci posvećenih sjetvi i žetvi. Zimi su se seljaci zavlačili u svoje blatne kolibe; bilo je previše hladno za bitku. Ljeti je bilo prevruće. Rat je, barem teoretski, vođen tijekom mjeseci žalovanja, koji su slijedili nakon smrti feudalnoga gospodara.1 U bitki je bilo zabranjeno udariti starije ljude ili dodatno ozlijediti već ranjenog neprijatelja. Humani vladar nije masakrirao stanovnike osvojenih gradova, napadao iz zasjede, niti držao vojsku svo vrijeme; prave­ dan princ nije se bavio varkama; nije na nepošten način stjecao prednost nad neprijateljem.2 Kada je kralj Chuang od Ch’ua opsjeo glavni grad Sunga 594. godine prije Krista zalihe njegove vojske bile su na izmaku. Svojem ministru rata Tzu-Fanu rekao je: »Ako potrošimo zalihe i ne osvoji­ mo grad, povući ćemo se i otići kući.«

1To nije uvijek bilo tako. 2 Dubs, I, str. 167. Apsurdni prim jer toga dogodio se 638. godine prije Krista kad je vojvoda Hsiang od Sunga dočekao vojsku Ch'ua kod rijeke Hung. Kad su snage Ch'ua bile na polovici, njegov ministar nago­ varao ga je da ih napadne. Vojvoda je odbio. Kad je cijela neprijateljska vojska prešla, ali još nije bila spremna za bitku, ministar je ponovo počeo nagovarati vojvodu na napad. Vojvoda Hsiang utišao je svojeg savjetnika: »Mudrac ne uništava slabe niti izdaje zapovijed za napad dok neprijatelj ne sredi svoje redove.« Vojvoda je ranjen, a njegove snage su poražene. U tom kontekstu zanimljiva je izreka Mao TseTunga, »M i nismo vojvoda od Sunga.«

49

uvod:

IV RAT U DOBA SUN TZUA

Zatim je zapovjedio Tzu-Fanu da se popne na rampu kod zida kako bi pogledao branitelje. Princ od Sunga poslao je svojeg mini­ stra Hua Yuana da ga dočeka, i tada se vodio sljedeći razgovor: Tzu-Fan je rekao: »Kako je u tvojoj državi?« Hua Yuan odgovori: »Iscr­ pljeni smo! Razmjenjujemo svoju djecu i jedemo ih, cijepamo i kuha­ mo čak i kosti.« Tzu-Fan se zgrozio: »Strašno! Stvarno teška nevolja! Međutim, čuo sam da u državama pod opsadom tove konje i šalju ih debele pred neprijate­ lja. Kako to da ste vi, gospodine, tako iskreni?« Hua Yuan reče: »Čuo sam da superioran čovjek, kad vidi tuđu nevolju, ima sažaljenja; dok zao čovjek uživa u tuđoj nesreći. Vidio sam da ste vi superioran čovjek i zato sam tako iskren.« Tzu-Fan reče: »Tako je. Možete biti mirni. Naša vojska ima hrane za sa­ mo sedam dana.« Tzu-Fan podnio je izvještaj kralju Chuangu koji je pitao: »Kako su?« Tzu-Fan reče: »Iscrpljeni su. Razmjenjuju djecu i jedu ih, kuhaju njiho­ ve kosti.« Kralj Chuang se zgrozio: »Strašno! Stvarno teška nevolja. Sada ih samo moramo zauzeti i vratiti se.« Tzu-Fan reče: »Ne možemo to učiniti. Već sam im rekao da naša vojska ima zalihe za samo sedam dana.« Kralj Chuang se naljutio: »Poslao sam te da ih promatraš. Zašto si im to rekao?« Tzu-Fan reče: »Ako država mala kao Sung ima podanike koji ne žele obmanjivati, kako u Ch'uu može nedostajati takvih ljudi? Zato sam im rekao.« Kralj Chuang je bio uporan: »Bez obzira na to, osvojit ćemo ih i vratiti se.«

50

UVOD: IV RAT U DOBA SUN TZUA

Tsu-Fan reče: »Neka vaša Visost ostane ovdje; ja ću otići kući ako smi­ jem.« Kralj reče: »Ako se vratiš i ostaviš me, s kime ću ostati ovdje? Vratit ću se kao što želiš.« Tako se vratio kući sa svojom vojskom. Superioran čovjek odobrava njihov postupak. Hua Yuan rekao je TzuFanu istinu i uspio je podignuti opsadu, sačuvavši bogatstvo obje dr­ žave.

Filozofi i kraljevi razlikovali su pravedne i nepravedne ratove; prosvijetljeni princ imao je moralno opravdanje za napad na »mračnu i rustičnu zemlju«, za uljuđivanje barbara, kažnjavanje onih koji žele biti slijepi ili za rješavanje problema propadajuće države. Takvi postupci bili su u skladu s Voljom Neba i ispravno ih je provodio sam vladar ili ovlašteni ministar. Zapovjednici nekoliko kolona bili su pripadnici nasljedne aristokracije; položaj u vojnoj hijerarhiji izravno je odražavao položaj u feudalnom društvu. Maspero je to opisao u zanimljivoj studiji koja ilustrira kako je zapovjedništvo nad vojskom u Chinu od 573. godine prije Krista više od jednog stoljeća bilo u rukama svega nekoliko veli­ kih obitelji.3 Vojske drevne Kine bile su privatne, kao što su bila privatna i europska feudalna imanja. Kada bi ih pozvao vladar, pripadnici plemstva trebali su osigurati određeni broj kočija, konja, kola, vo­ lova, naoružanih pješaka, konjušare, kuhare i nosače. Snaga i priro­ da tih kontingenata ovisila je o veličini imanja, a kako su ona ima­ la od nekoliko desetaka do nekoliko tisuća obitelji, vojske koje su stizale na dogovorena mjesta bile su najblaže rečeno šarolike.

3 CA, str. 265 n.l.

51

UVOD: IV RAT U DOBA SUN TZUA

RAZDOBLJE c h ’u n c h ’ iu 722, - 481. pr i j e K r i s t a

4 0 0 m ilje 6 0 0 kilo m etri

GRANICA DRŽAVNA GRANICA

C H '/

CHENG -CHOU • YUNG

WEI SHANG -CH 'IU #

C j ^ £ JV C

52

wL U

UVOD: IV RAT U DOBA SUN TZUA I

ZARAĆENE DRŽAVE granice iz 350. godi ne prije Krista

0

50

100

4 0 0 m ilje

I—1—1--------------- H

0

6 0 0 k ilo m etri

YEN

VELIKI ZID GRANICA

SHAN

DRŽAVNA GRAr

HAN-TAN C H ' I SHANGTANG

LIN-TZU

PU-YANG

• WE/ HSIEN-YANG

L U

£•C H O U

• LOYANG S U N g HAN • YANG-CHO ■^ka Han

, TKN C

y

C H ’u

53

Oe

h

UVOD: IV RAT U DOBA SUN TZUA

Budući da je seljak bio mnogo manje vrijedan od vola ili konja, njegova dobrobit nije bila od velike važnosti. Nepismeni i mirolju­ bivi kmetovi imali su malu ulogu u ratovima tog vremena u koji­ ma su najvažnija bila četveroprežna kola s vozačem, kopljanikom i plemićkim strijelcem. Potrošni pješaci, obično zaštićeni samo pod­ stavljenim kaputima, grupirani su oko bojnih kola. Odabrani pojedinci nosili su štitove ispletene od bambusa ili u najboljem slučaju jače štitove od štavljene kože vola ili nosoroga. Bili su naoružani noževima i kratkim mačevima, kopljima bronča­ nih šiljaka i kukama za rezanje koje su kožnim trakama bile pričvr­ šćene za drvene drške. Luk je bio oružje plemića. Teren primjeren kolima određivao je i ograničavao način bitke, a to je kočilo razvoj taktike. Struktura feudalnog društva sprečavala je pojavu profesionalnih časnika izvan plemićkih obitelji. Bitke u drevnoj Kini bile su primitivni sukobi koji obično nisu davali jasne rezultate. Obično bi se dvije strane ulogorile jedna nasuprot drugoj na nekoliko dana dok bi proroci proučavali zna­ menja, a zapovjednici prinosili žrtve. Kad bi došao trenutak koji su odabrali proroci, cijela vojska, čiji bi urlici parali nebo, navalila bi na neprijatelja. Lokalna bitka obično bi bila brzo riješena. Ili je napadač odbijen pa se povukao, ili bi probio neprijateljeve forma­ cije, pobio one koji su još pružali otpor, progonio ostatke vojske pola milje, pokupio sve vrijednosti i vratio se u svoj logor ili glavni grad. Pobjeda je rijetko iskorištena —ograničene akcije provođene su kako bi se postigli ograničeni ciljevi. Nešto prije 500. godine prije Krista počeo se mijenjati način ratovanja. Ratovi su postali okrutniji. Bitka iz 518. godine prije Krista između vojski Wua i Ch'ua pruža nam morbidan primjer. 54

UVOD: IV RAT U DOBA SUN TZUA

Grof od Wua zapovjedio je da se tri tisuće osuđenih na smrt pore­ da ispred njegovih formacija, gdje su pred neprijateljem počinili samoubojstvo prerezavši si vratove. Vojska Ch'ua i njezini savezni­ ci pobjegli su u panici.4 U trenutku kad se Sun Tzu pojavio u politici, feudalna struktu­ ra u završnoj fazi propadanja zamijenjena je potpuno drugačijom vrstom društva u kojem je bilo mnogo više mogućnosti za talenti­ rane pojedince. Taj je proces bio postupan, ali je obuhvatio sva područja uključujući i vojno, a originalnost i poduzetništvo bivali su nagrađeni. Budući da su se privremena novačenja pokazala kao nepouz­ dana i nedjelotvorna, velike države sastavile su stalne vojske s profesionalcima na čelu. Uvedeno je novačenje seljaka; nove voj­ ske bile su sastavljene od discipliniranih i dobro uvježbanih jedi­ nica i novaka od šesnaest do šezdeset godina. Na čelu tih vojski bile su elitne ili udarne jedinice, odabrane zbog hrabrosti, vješ­ tine, discipline i odanosti. Prve takve formacije pojavile su se oko 500. godine prije Krista i privukle su veliku pozornost pa je Mo Tzu primijetio kako je kralj Ho-Lii uvježbavao svoju vojsku sedam godina i kako njegovi elitni korpusi mogu marširati tristo lia (oko stotinu i šezdeset kilometara) bez odmora! »Vojna straža« Ch'ua nosila je oklope i šljemove; bila je naoružana samostrijeli­ ma s petnaest strijela, dodatnim šiljcima za strijele, mačevima i trodnevnom zalihom riže. U to doba pojavile su se i lake jedini­ ce. Zahvaljujući stalnoj vojsci sastavljenoj od ovih dijelova akcije

* TC, 23. godina vojvode Chaoa (CCV, II; str. 696). Ovaj izvor ne spominje da su osuđeni kriminalci prerezali svoje vratove, već da su žestoko napali neprijateljske trupe. Možda je priču ukrasio kasniji kroničar na kojeg su se oslonili komentatori.

55

UVOD: IV RAT U DOBA SUN TZUA

više nisu ovisile o godišnjem dobu. Vojska, sposobna u vrlo krat­ kom vremenu zauzeti određeno područje, bila je stalna prijetnja potencijalnom neprijatelju. Dani hrabrih pojedinaca i vitezova koji su se proslavili indivi­ dualnim djelima bili su odbrojani. Pripremne bitke pojedinaca, zajedničke svim feudalnim društvima, vodile su se povremeno, ali neki generali to nisu tolerirali. Kad se Wu Ch'i borio protiv Ch'ina, jedan časnik prije bitke nije uspio svladati svoj temperament. Krenuo je u napad, posjekao dvije glave i vratio se. Wu Ch'i je zapovjedio da mu se odrubi glava. Vojni povjerenik ga je pokušao od toga odgovoriti, rekavši: »To je spo­ soban časnik; ne bi ga trebao pogubiti.« Wu Ch'i je odgovorio: »Uvjeren sam da je sposoban, ali nije poslušan.« Tako mu je odrubio glavu.5

Bitke su se kontrolirale; hrabri više nisu kretali u napad bez pot­ pore, niti su kukavice bježale. Nove vojske bile su sposobne za koordinirano kretanje i reagira­ nje u skladu s detaljnim planovima. Znanost (ili umjetnost) takti­ ke je rođena. Neprijatelj, napadnut cheng (ortodoksnim) snagama, poražen je ch'i (neortodoksnim, jedinstvenim, rijetkim, čudesnim) snagama; uobičajen način bio je držati bojno polje cheng snaga­ ma, dok su ch'i snage napadale bokove i pozadinu. Zbunjivanje protivnika bilo je od velike važnosti i neprijateljeve komunikacije postale su primarna meta. Iako se na mnoga zanimljiva i važna pitanja o taktičkim pojedi­ nostima ne može odgovoriti, znamo da se velika pažnja poklanjala

5 Tu Mu to navodi pod odjeljkom 18 u sedmom poglavlju.

56

UVOD: IV RAT U DOBA SUN TZUA

1

.......................... ..

faktorima vremena i prostora. Okupljanje nekoliko jedinica, kod odabranog cilja u određeno vrijeme, bila je tehnika koju su Kinezi svladah u vrijeme Sun Tzua. Koncepcija »generalova osoblja« nastala je tijekom Zaraćenih država. Osoblje su činili razni stručnjaci: prognozeri vremena, crtači karata, povjerenici i inženjeri za planiranje, kopanje tunela i miniranje. Bili su tu i stručnjaci za prelaženje rijeka, amfibijske akcije, ukopavanje, napade vatrom i upotrebu dima. Budući da se jezgra vojske sastojala od uvježbanih profesiona­ laca koji su predstavljali značajnu investiciju, posebnu pozornost trebalo je obratiti moralu, prehrani, te detaljno razrađenom siste­ mu nagrađivanja i kažnjavanja. Time se održavao moral vojske koja je na zahtjev svojih zapovjednika išla i u vatru i u vodu. Voj­ nici koji bi se istakli nagrađivani su i promicani, što je polako, ali neumoljivo slabilo položaj nasljedne aristokracije u vojsci. Doktrina kolektivne odgovornosti u bitki vjerojatno je nastala u to doba. Zapovjednici koji su se povlačili na svoju ruku bili bi pogubljeni. Ako bi se dio postrojbe povukao, a njezin vođa ostao u bitki, četvorici koji su ga napustili bile bi odrubljene glave. Ako se zapovjednik brigade ili kolone povukao bez zapovjedi, izgubio bi glavu. Ipak, promicanje vojnih zakona, koliko god oni bili okrut­ ni, bio je korak naprijed. Neki generali bili su stroži od drugih u primjeni zakona, ali znalo se da samovoljno teroriziranje neće potaknuti volju za borbom. Baš kao što je profesionalizacija vojske otvorila vrata talentiranim ljudima, također je u određenoj mjeri spriječila generale i časnike da nerazumno okrutno kažnjavaju lju­ de i nepotrebno ih maltretiraju. Naravno, nisu svi generali 4. stoljeća prije Krista zauzeli dobar položaj zbog svojih sposobnosti. Ali, od tada je ipak postalo mo57

UVOD: IV RAT U DOBA SUN TZUA

gude da sposoban čovjek postane zapovjednik bez obzira na podri­ jetlo i da dobije bojnu sjekiru - simbol zapovjedničkog položaja koji mu daje vrhunski autoritet izvan glavnoga grada. Upravljanje vojskom i njezina upotreba od toga su trenutka bili njegova odgo­ vornost. Kad bi general prešao granicu, mogao je ne poslušati neke vladarove zapovjedi. Ali, i on je, zajedno sa svojim podređenima, bio podložan vojnom zakonu. Tehnička poboljšanja dala su svoj doprinos revolucionarnim promjenama u kineskom načinu ratovanja. Posebno je značajna bila pojava samostrijela i hladnog oružja od veoma kvalitetnog že­ ljeza koje upotreba nije otupljivala. Prije pojave samostrijela, bili su uobičajeni kombinirani refleksni lukovi.6 Samostrijel, kineski izum iz 4. stoljeća prije Krista, ispaljivao je teške strijele koje bi probijale grčke ili makedonske štitove. Vjerojatno je da su uvjež­ bani vojnici sa samostrijelima konačno učinili bojna kola zastarje­ lima. Vojske poznate Sun Tzuu bile su sastavljene od mačevalaca, strijelaca, kopljanika (ili helebardista), samostrijelaca i bojnih kola. Konjica se javlja nešto kasnije, ali jahači bez sedla i uzengija korišteni su kao izvidnici i glasnici. Pješaci su upotrebljavali dva tipa koplja; jedno je bilo dugo oko 6 metara, a drugo oko 3 metra. Ta su koplja su imala šiljak s kukastom ili režućom oštri-

6 Refleksne, ili takozvane »Tartarske« lukove, upotrebljavali su ljudi Shanga (Yin) prije osvajanja Choua. Nije poznato jesu li oni bili kompozitni, tj. sastavljeni od laminiranog roga, tetiva i drveta. A li, kasniji lukovi su konstruirani na tom principu i dizajnu sa snagom potiska od preko sto (a ponekad i sto pedeset) funti. Očito je to bilo mnogo moćnije oružje od običnih lukova korištenih na zapadu. Kinezi su upotreb­ ljavali i lukove koji su ispaljivali kuglice, ali vjerojatno za lov na ptice.

58

UVOD: IV RAT U DOBA SUN TZUA

com. Koplja nisu upotrebljavana za bacanje, jer je samostrijel, koji ima kratak domet i ravnu putanju, bilo vrlo precizno i iz­ nimno ubojito oružje. Akcije na terenu često su se provodile iz utvrđenih logora orga­ niziranih poput kineskih gradova; trg je bio okružen zemljanim zi­ dovima i jarkom s vodom. Ulice ili parade koje su se križale u smje­ ru sjever-jug ili istok-zapad omogućavale su različito usmjerenu paljbu. U sredini se nalazio zapovjednikov šator iznad kojeg se vijo­ rila njegova zastava, a stožer je bio okružen ukrašenim šatorima zapovjednikovih savjetnika i elitnih mačevalaca iz osobne garde. Prije nego što bi vojska izašla iz logora, okupila bi se i poslušala generalov govor u kojem bi on gromko isticao ispravnost cilja i oš­ tro se obrušio na barbarskog neprijatelja. Časnici su se gostili i iz­ mjenjivali zavjete nad okrvavljenim ratnim bubnjevima. Vojnici su ispijali vino, a njihov su moral podizali plesači s mačevima. Postrojena kineska vojska u periodu Zaraćenih država ostavljala je snažan dojam - čvrsto zbijenih redova i s nizom bogato ukraše­ nih zastava koje su vijorile na vjetru. Ukrašene likovima tigrova, ptica, zmajeva, zmija, feniksa i kornjača, te su zastave označavale mjesto zapovjednika središnjeg dijela vojske i mjesta pomoćnih generala koji su zapovijedali krilima. Stalno manevriranje ometalo je neprijatelja i pružalo prigode za ch'i akcije u njegovoj pozadini i na bokovima. Organizacija kakvu opisuje Sun Tzu omogućavala je stalnu pokretljivost u formacijama koje su marširale, dok je artikulacija omogućavala brz prijelaz u formacije pogodne za bitku. Odredi od pet ljudi mogli su marširati u koloni ili u redu. Kako je bilo raspoređeno oružje? Jesu li samostrijelci i strijelci tvorili odvojene

59

uvod:

IV RAT U DOBA SUN TZUA

kontingente ili su bili dio sekcija sastavljenih od »para« ili »trojke«? Ovi izrazi to sugeriraju, ali prema oskudnim podacima koji su nam na raspolaganju, čini se da su u vrijeme bitke kod Ma Linga (341. godina prije Krista) bili odvojeni. Koji je bio stvarni domet lukova i samostrijela? Nema pouzda­ nih dokumenata; brojke iz bilježaka treba promatrati s oprezom. Rečeno je, primjerice, da samostrijel ima domet od šest stotina ko­ raka. To je pretjerano ako kao kriterij postavimo smrtonosan do­ met. Udarna snaga mjerena je prema tome koliko štitova može probiti strijela na udaljenosti od nekoliko stotina koraka, ali nije jasno opisano kakve su štitove upotrebljavali za testiranje, pa ta či­ njenica ima malu vrijednost. U svakom slučaju, to je bilo moćno oružje. Nekoliko preostalih fragmenata Mo Tzuovih djela, u kojima se spominju različiti tipovi posebnih sredstava za napad na gradske zidine, svjedoči da su metode opsade dosegnule višu razinu. Ljestve su korištene nekoliko stoljeća prije njegova vremena. Po­ kretni višeplatformski tornjevi, koji su se mogli dovesti uza zidove, spominju se u Knjizi pjesama, kao i pokretne zaštitne »kornjače« napravljene za zaštitu kopača tunela.7 Dodatne informacije o opsa­ di nalazimo u Knjizi lorda Shanga. U opkoljenomu gradu sve sta­ novništvo bilo je mobilizirano i ustrojene su tri vojske. One su se sastojale od sposobnih muškaraca koji su s dovoljno zaliha i oštrim oružjem čekali neprijatelja; sposobnih žena koje su podizale nasipe te kopale jame i rovove, te djece, staraca i slabih muškaraca i žena, koji su hranili, napajali i čuvali stoku.8 7 CC IV, II, III, str. 455, Ode 7. 8 Nemoguće je baviti se kineskim tehnikama opsade i obrane iz tog razdoblja, osim vrlo općenito. Nema dovoljno specifičnih informacija.

60

UVOD: V SUN TZU O RATU

U Sun Tzuu nalazimo doktrinu vezanu za taktičko izviđanje, promatranje, te ophodnju bokova vojske; sve su te mjere poduzi­ mane kako bi se vojska osigurala tijekom marša i boravka u logo­ ru. Također, ispitivanje i testiranje neprijatelja bilo je nužno prije bitke. Dakle, početkom 4. stolječa prije Krista, pa čak i nekoliko deset­ ljeća prije, vještina ratovanja u Kini dosegnula je zrelost; a način ratovanja nije se, osim uvođenja konjice, znatno promijenio stolje­ ćima. U to vrijeme, Kinezi su posjedovali oružje i bili su majstori takvih ofenzivnih i defanzivnih taktika i tehnika koje bi im omo­ gućile da Aleksandru stvore mnogo više nevolja nego što su to uči­ nili Grci, Perzijanci i Indijci.

V S U N T Z U O RATU Sun Tzuovo djelo ima trajnu vrijednost, a početni odlomak osno­ va je njegove filozofije. Rat je ozbiljno državno pitanje i mora se temeljito proučavati. Ovdje prvi put nalazimo priznanje da oruža­ ni sukob nije prolazna aberacija, nego svjestan čin podložan racio­ nalnoj analizi. Sun Tzu je vjerovao da su moralna snaga i intelektualna sposob­ nost čovjeka ključni čimbenici u ratu te da se u slučaju njihove ispravne upotrebe može očekivati siguran uspjeh. Rat nikada ne treba uzimati olako i pristupati mu brzopleto, već prije rata treba poduzeti mjere smišljene da olakšaju pobjedu. Vrhunski osvajač je onaj koji remeti planove neprijatelja i razbija njegove saveze. 61

UVOD: V SUN TZU O RATU n

Stvara jaz između vladara i ministara, nadređenih i podređenih, zapovjednika i vojnika. Njegovi špijuni i agenti djeluju posvuda, skupljaju informacije, unose nemir, djeluju subverzivno. Na kon­ cu je neprijatelj izoliran i demoraliziran; njegova volja za otporom je slomljena, njegova vojska gubi bitke, a gradovi i države padaju bez borbe. Tek kad se neprijatelja ne može svladati tim sredstvima pokreće se vojna snaga koju treba primijeniti tako da se postigne pobjeda: (a)

u najkraćem mogućem vremenu;

(b)

uz najmanje moguće gubitke snage i života ljudi;

(c)

uz najmanje moguće ljudske žrtve na neprijateljskoj strani.

Nacionalno jedinstvo je Sun Tzu smatrao nužnim za pobjedo­ nosni rat. To se moglo postići samo pod vladom koja je posvećena dobrobiti naroda i upravlja bez ugnjetavanja. Sun Hsing-Yen opravdano zaključuje da Sun Tzuove teorije počivaju na »dobro­ namjernosti i pravednosti«. Povezavši rat s trenutačnom političkom situacijom - sa save­ zima ili njihovim nedostatkom, te s jedinstvom i stabilnošću na domaćem bojištu i visokim moralom u vojsci, za razliku od razje­ dinjenosti u neprijatelj evoj zemlji i niskog morala njegove vojske, Sun Tzu je pokušao uspostaviti realnu osnovu za procjenu relativ­ ne moći. Njegovo stajalište da mentalni, moralni i fizički čimbeni­ ci te određene okolnosti djeluju u ratu, pokazuje zapanjujuću točnost. Malobrojni su autori vojne literature, uključujući one najcjenjenije na Zapadu, koji su to tako jasno izrazili kao Sun Tzu prije dvije tisuće i tristo godina. Iako on možda nije bio prvi koji je shvatio da je vojna sila odlučujuća u međudržavnim sukobima, prvi je stavio fizički sukob u pravu perspektivu. 62

UVOD: V SUN TZU O RATU

Sun Tzu je bio svjestan utjecaja rata na gospodarstvo. Njegovo spominjanje visokih cijena, gubitaka, teške opskrbe i rata, kao ve­ likog tereta za stanovništvo, pokazuje da je shvaćao važnost tih čimbenika koji su se donedavno često zanemarivali. Sun Tzu je znao razliku između »vojne strategije« i onoga što danas nazivamo »nacionalnom strategijom«. To se očituje u njego­ voj raspravi o procjeni relativnih snaga u prvom poglavlju. Tamo imenuje pet »stvari« o kojima treba odlučiti vijeće. One su ljudske (moral i zapovjedništvo), fizičke (teren i voda), te doktrinarne. Sa­ mo ako je u tim pojmovima jasno vidljiva nadmoć, vijeće nastavlja proračunavati relativnu brojčanu snagu (koju Sun Tzu ne smatra odlučujućom), kvalitetu jedinica, disciplinu, jednakost u nagrađi­ vanju i kažnjavanju te uvježbanost. Konačno, taj drevni pisac smatra da cilj vojne akcije nije uništi­ ti neprijateljsku vojsku, razoriti gradove i sela. »Oružje je zlokobni alat koji treba upotrijebiti samo kad ne postoji alternativa.« Tzu-Lu, Konfucijev učenik, jednom je prigodom s Majstorom raspravljao o ratu i postavio mu je ovo pitanje: "Pretpostavimo da zapovijedate s tri vojske, koga biste pozvali u pomoć?« Majstor reče: »Čovjeka koji je spreman obrijati tigra ili jurnuti u rijeku ne brinući hoće li živjeti ili umrijeti — takvog čovjeka ne bih odabrao. Sigurno bih pozvao nekoga tko teškoćama pristupa s oprezom i radije uspijeva pomoću dobre strategije."1

Svi se ratovi temelje na varci. Vješt general mora biti majstor komplementarnih umijeća simulacije i disimulacije; stvarajući oblike kako bi zbunio i zavarao neprijatelja on skriva svoje prave

1Antologije, knjiga VII, prij. Waley, str. 224.

63

UVOD: V SUN TZU O RATU

T

osobine i konačne namjere. Kad je sposoban, glumi nesposobnost; kad je blizu, pravi se da je daleko; kad je daleko, čini se da je blizu. Krećući se nedodirljivo poput duha u noći, skriven je i nečujan. Njegova primarna meta je um protivničkog zapovjednika; pobjeda je proizvod njegove stvaralačke mašte. Sun Tzu je shvaćao da je pri­ je same bitke nužno napasti um neprijatelja. Stručnjak nastoji ostvariti svoj cilj posredno. Odabirom lukavih i udaljenih ruta može marširati tisuću lia, a da mu se nitko ne su­ protstavi i da zatekne neprijatelja nespremnog. Takav zapovjednik više od svega cijeni slobodu akcije. On mrzi statične situacije i zato napada gradove samo kad nema izbora. Opsade, koje troše živote i vrijeme, znače prekidanje inicijative. Mudrim se generalom ne može manipulirati. On se može povu­ ći, ali kad to učini on se kreće tako brzo da ne može biti zarobljen. Njegova povlačenja trebaju namamiti neprijatelja, poremetiti mu ravnotežu i stvoriti situaciju pogodnu za odlučan protunapad. Ona su, paradoksalno, ofenzivna. On vodi rat pokreta; maršira božan­ skom brzinom; udarci mu padaju poput gromova s »devetih nebe­ sa«. On stvara uvjete koji će omogućiti brzu odluku; za njega je cilj rata pobjeda, a ne duge akcije, ma koliko briljantno bile izvedene. On zna da produljeni ratni pohodi iscrpljuju blago i jedinice; cije­ ne rastu, ljudi su gladni: »Nijedna zemlja nije imala koristi od pro­ duljenog rata.« Sposoban zapovjednik napada samo kad uvjeti osiguravaju pob­ jedu. Stvoriti takvu situaciju vrhunska je odgovornost generala. Prije nego što započne bitku, nadmoćni general izaziva rasulo u neprijateljskim redovima. Kad se neprijateljska vojska raštrka i pokuša se braniti na više mjesta tada je neprijatelj vrlo ranjiv i na odabranim je točkama moguće napasti njegove malobrojne snage. 64

UVOD: V SUN TZU 0 RATU

.....................

I

Ali, ranjivost se ne ogleda samo u fizičkim pokazateljima. Protivnički zapovjednik može biti kolebljiv, brzoplet, impulzivan, arogantan, tvrdoglav ili naivan. Možda su neki dijelovi njegove vojske slabo uvježbani, ne vole ga, boje se ili nemaju dobre zapov­ jednike. Možda je odabrao loš položaj. Možda se previše raspršio, zalihe su mu male, ljudi iscrpljeni. U takvim uvjetima ostaju praz­ nine i maštovit general može to iskoristiti i na odgovarajući način usmjeriti akciju. Isti čimbenici određuju i »oblik« protivničkih vojski. Mudar za­ povjednik temelji svoje planove na »obliku« svojeg protivnika. »Oblikujte ga«, kaže Sun Tzu. Neprekidno se baveći promatranjem i ispitivanjem protivnika, mudar general istodobno poduzima sve moguće mjere kako bi spriječio da protivnik »oblikuje« njega. Akcije generalovih taktičkih instrumenata - normalnih, izrav­ nih ili cheng snaga i izvanrednih, indirektnih ili ch'in snaga recipročne su; njihovi učinci su obostrano reproduktivni. Ele­ ment cheng možemo definirati kao fiksirajući, a c^Vkao zaobila­ zan ili okružujući, ili kao snage distrakcije i snage odluke. Njiho­ vi napadi su povezani. Cheng i ch'i se uspoređuju s dva povezana prstena: »Tko može reći gdje jedan počinje, a drugi prestaje?« Mogućnosti njihovog međusobnog kombiniranja su beskrajne; cheng se može pretvoriti u ch 'i, a ch 'i u cheng. Tako možemo rede­ finirati ch’i napad kao onaj u kojem se pobjeda postiže brzo i uz najmanje žrtve na području koje karakteriziraju pukotine u neprijateljevoj obrani. Chi' akcija je uvijek neočekivana, neobična ili neortodoksna; cheng je predvidljivija. Kada Sun Tzu kaže da napadnete chengom, ali pobijedite ch'iem smatra da je zbunjivanje protivnika nužno ka­ ko bi odlučujući udarci mogli biti zadani tamo gdje je neprijatelj 65

I

uvod:

V SUN TZU O RATU

r najslabije pripremljen i gdje ih ne očekuje. Međutim, pogrešno je ograničiti konotaciju tih izraza identificirajući ih samo s taktičkim bojnim grupiranjem. Akcije ch'i i cheng mogu se pokrenuti i na strateškoj razini. Prema Sun Tzuu je posao generala izazivati promjene i manipu­ lirati njima u svoju korist. Odličan general važe situaciju prije nego što se pokrene. Ne ulazi nesmotreno u zamku. Mudar je, ali ne oklijeva. Shvaća da postoje »neki putovi koje ne treba slijediti, ne­ ke vojske koje ne treba napasti, neki gradovi koje ne treba opkoliti, neki položaji za koje se ne treba boriti i neke zapovjedi vladara ko­ je ne treba poslušati«. On prihvaća proračunati rizik, ali nikada nepotrebni rizik. On ne »brije tigra, niti juri u rijeku ne brinući se hoće li živjeti ili umrijeti«. Kad uoči prigodu, djeluje brzo i djelo­ tvorno. Sun Tzuova teorija prilagodljivosti postojećim situacijama važna je za cjelokupno njegovo promišljanje. Kao što se voda prilagođava obliku terena, tako i čovjek u ratu mora biti fleksibilan; mora često prilagoditi svoju taktiku neprijateljevoj situaciji. To nije pasivna koncepcija jer ako se neprijatelju ponudi uže, moguće je da će se on o njega objesiti. U određenim uvjetima treba predati grad, žrtvovati dio svojih snaga ili prepustiti neko područje kako bi se postigao vredniji cilj. Takvo popuštanje prikriva onaj dublji cilj i još je jedan aspekt intelektualne nadmoćnosti koja odlikuje ratne stručnjake. Sun Tzu prepoznaje opasnosti i prednosti vremenskih uvjeta. Podjednako ga zanima i utjecaj terena. General koji može procije­ niti karakter terena u stanju je navesti neprijatelja na opasan teren, a pritom se sam držati podalje od njega. On bira teren na kojem se

66

UVOD: V SUN TZU O RATU

želi boriti, mami neprijatelja na njega i tamo započinje bitku. Za Sun Tzua, general koji nije sposoban ispravno upotrijebiti teren ni­ je sposoban zapovijedati.2 Sun Tzuovo poglavlje o tajnim akcijama, aktualno danas kao i u vrijeme kad je nastalo, zahtijeva nešto promišljanja, a potrebno je istaknuti da je bio potpuno svjestan nužnosti podjele vojske i po­ trebe za akcijama na više razina. Ne bismo trebali previdjeti ni važnost koju je pridavao dvostrukim agentima. Peta kolona bila je uobičajena u drevnoj Kini kao i u grčkom svijetu, a Sun Tzu govo­ ri i o tome. Zapad je u svojoj novijoj povijesti stekao golemo iskus­ tvo na tom području, a naši napori u borbi protiv pete kolone ne mogu se smatrati potpuno uspješnima. Možda još uvijek vrijedi is­ pitati Tu Muovu analizu tipova ljudi koji su najskloniji subverziji. Tim poglavljem, koje je prestravilo mnoge ortodoksne konfucijance, Sun Tzu zaključuje svoje »Umijeće ratovanja«.

2 Kinezi su oduvijek imali osobit osjećaj za prirodu; za svoje velike planine, rijeke, šume i klisure. To se odražava u njihovom slikarstvu, povijesti, poeziji i drugoj literaturi. Možda je sposobnost njihovih velikih vojskovođa da upotrijebe teren u svoju korist posljedica te urođene Ijubavi. Najveći kineski vojni geograf, Ku Tsu-yu (Ku Chin-fang) (1631 - 92), čiji otac i djed su također bili geografi, napisao je u predgovoru svo­ jem Prikazu povijesne geografije, završenom oko 1678: Tko započne vojne operacije u jednom dijelu zemlje trebao bi poznavati uvjete cijele zemlje. Započeti takve operacije bez takvog znanja znači izazivati poraz bez obzira na to je li operacija defanzivna ili ofenzivna. ( Kineska drevna vojna geografija, str. 4 .) Ku je vrlo poštovao Sun Tzuovo priznavanje utjecaja terena na strategiju: »N itko ne može bolje raspravljati o strategi­ ji niti o prednostima terena bolje od Sun Tzu a.« (Ibid, str. 20)

67

UVOD: VI SUN TZU I MAO TSE-TUNG

VI S U N TZU I MAO T S E - T U N G Mao Tse-Tung je bio pod jakim utjecajem Sun Tzuove misli. To je očito u njegovim djelima koja se bave vojnom strategijom i takti­ kom, posebice u knjigama O gerilskom ratovanju, O produljenom ratu i Strateški problemi kineskog revolucionarnog rata-, također se taj utjecaj može vidjeti u drugim esejima koji su manje poznati za­ padnjačkim čitateljima. Nekoliko godina prije nego što je pred­ sjednik Mao uzeo svoj kist za pisanje u Yenanu, Crveni zapovjed­ nici primijenili su Sun Tzuove savjete tijekom svojih akcija u Kiangsiju i Fukienu, gdje su između 1930. i 1934. učestalo pobje­ đivali Chiang K'ai Shekove nacionaliste, čiji je cilj bio istrijebiti komuniste. Mao je opisao svoju mladost kao vrijeme ispunjeno oštrim sva­ đama s grubim ocem; u dječačkoj dobi saveznik mu je bila majka čija mu se politika »indirektnog napada«1sviđala. Sto se tiče ranog školovanja, jednom je primijetio da mu je bilo korisno - dalo mu je dovoljno znanja o osnovama klasične literature iz koje je pre­ uzeo dovoljno citata korisnih u čestim verbalnim okršajima. Klasični kanoni samo su dijelom odgovarali Mau. Najviše su ga zanimale »romance stare Kine i posebno priče o pobunama«.2 Između ostalih, mnogo je puta pročitao Shui Hu Chuan (u prije­ vodu Pearl Buck Svi ljudi su braća) i San Kuo (Brewitt-Taylor pre­ vodi knjigu dajući joj naslov Romanca o Tri kraljevstva}-, te su knji­ ge jako utjecale na njega.3 San Kuo prikazuje bitke, strategije i obmane slavnih likova iz Tri kraljevsta kao što su bili Chu-Ko

1 Snow, Crvena zvijezda iznad Kine, str. 128. 2 Ibid, str. 130. 3 Ibid, str. 131.

68

UVOD: VI SUN TZU I MAO TSE-TU NG

Liang, Ts'ao Ts'ao, Lu Sun, Ssu-Ma I i Liu Pei; svaki od njih bio je doživotni student Sun Tzuova klasika. Iz tih priča Mao je naučio vojnu povijest svoje zemlje. Tijekom pet godina provedenih u Pokrajinskoj standardnoj školi u Hunanu u Ch'ang-Shau, Mao je čitao prijevode najvažni­ jih zapadnih političkih mislilaca, ali stalno se vraćao povijesti svoje zemlje. Pobuna T'aip'ing (1851.-64.) uvijek je bila jedna od Maovih omiljenih tema i Li Hsiu-Ch'en, najkompetentniji vođa iz re­ dova pobunjenika, bio je jedan od njegovih ranih junaka. Li, učen čovjek, imao je očit osjećaj za zapovijedanje. On i drugi generali T'aip'inga imah su znanje o drevnim vojnim piscima čije su savje­ te dobro iskoristili. Pobunjenički zapovjednici: uvijek su odabirali mjesto gdje je otpor bio najslabiji. Znali su kako iz­ bjeći ili zaobići jake i napasti slabe točke obrane... Znali su kako zaobići glavninu snaga i napasti pozadinu ili bok neprijateljskih položaja i kako zbuniti neprijatelja napadajući na jednome mjestu radi odvraća­ nja pozornosti, a zapravo se krećući prema drugom... Znali su kako špijunirati svoje neprijatelje i aktivnosti pete kolone obično su pretho­ dile formalnim vojnim akcijama.4

Mao je od T'aip'inga naslijedio i ideje koje su se poslije odrazile na njegovoj agrarnoj politici kao i na pravilima ponašanja koje je uključio u »Deset zapovijedi« Crvene armije. Mao je, čini se, primijetio da je Sun Tzuove savjete moguće pri­ lagoditi vođenju i hladnog i vrućeg rata. Iako će proći još mnogo godina prije nego što dobije priliku primijeniti Sun Tzuove savjete u hladnom ratu protiv »stranih imperijalista«, nije morao dugo

4 Teng Ssu-yu, New Light on the History o f the T'ai P'in g Rebellion, str.65 ( Novi pogled na povijest pobune T'ai P'ing).

69

UVOD: VI SUN TZU I MAO TSE-TU NG

čekati da ih izuzetno učinkovito upotrijebi protiv Chiang K'aiSheka u vrućem ratu. Nedugo nakon ustanka Nanch'ang u kolovozu 1927. nankinška je vlada stavila Maa izvan zakona i ucijenila mu glavu. Početkom zime te godine, bez novca, ali s puno samopouzdanja, stigao je u podnožje planine Ching Kang Shan u graničnim područjima Hunan-Kiangsi. Tu je izabran za zapovjednika Crvene armije, koja se tada sastojala od nekoliko tisuća napola izgladnjelih, bijedno op­ remljenih ljudi koji su preživjeli Nanch'ang. Nakon podosta uvje­ ravanja, dvojica moćnih vođa lokalnih bandita pristali su udružiti se s komunistima. Te tri sklepane skupine, naoružane lukovima i strijelama, kopljima, prastarim oružjem za lov na ptice, s nekoliko stotina pušaka i šest strojnica, bile su jezgra Crvene armije. U pro­ ljeće 1928. u planinsku je utvrdu stigao Chu Teh s nekoliko tisuća ljudi od kojih je većina bila bolje naoružana te su ubrzo nakon toga odbijena dva slaba nacionalistička napada na bazu. Ta su dvojica postupno počela sastavljati vojsku. Obojica su zahtijevala da se prema seljačkim dobrovoljcima postupa pristoj­ no i pravedno. Fizička okrutnost smatrala se nezakonitom, kao i diskriminacija i favoriziranje - kronična boljka vojnih postrojbi Manchua, Republikanaca i Kuomintanga. Mao i Chu Teh (koji je tada preuzeo zapovjedništvo nad vojskom) shvaćali su potrebu za pismenom i dobro indoktriniranom vojnom snagom. Ta briga za moral, na koju je barem dijelom utjecalo Sun Tzuovo učenje, ja­ ko se isplatila; ona je zapravo očuvala Crvenu armiju nakon katastrofalnih poraza u Huanu u kolovozu i početkom rujna 1930. godine. Rođendan razvijene strategije i taktike vezane za ime Mao TseTunga bio je 13. rujna 1930. Do toga trenutka Mao i Chu Teh 70

UVOD: VI SUN TZU I MAO TSE-TU N G

slušali su uredbe Centralnog komiteta Partije čiji je vođa bio Li Li-San. One su pozivale na koncentraciju Crvenih snaga protiv gradova koje je Li, dosljedan marksističko-lenjinističkoj revolucio­ narnoj dogmi, smatrao jedinom dobrom bazom za konačnu komunizaciju Kine.5 Ovdje nije potrebno detaljno opisivati događaje koji su doveli do odustajanja od Li Li-Sanove linije. Dovoljno je reći da su kolo­ voz i rujan 1930. godine bili kritični mjeseci u povijesti kineske Komunističke partije. Nakon napada na Ch'angsha i držanja gra­ da nekoliko dana, istjerani su Crveni pod vodstvom P'eng TeHuaia. Dvjesto milja istočno, u Nanch'angu, ponovljeni napadi glavnih snaga pod Maom i Chu Tehom krvavo su odbijeni. Nemaštovita tvrdoglavost Li Li-Sana gotovo je uništila Crvenu armiju, ali ne u potpunosti. Prije nego što se to dogodilo, Mao i Chu Teh odlučili su prekinuti akciju kod Nanch'anga i povući se. Li Li-Sanova skupina nastavila je inzistirati da se nastavi napad na Ch'angsh te su Mao i Chu Teh, protiv svoje volje, prihvatili tu zapovijed. Rezultat jednotjedne borbe bio je gotovo katastrofalan i navečer 13. rujna 1930. Crvena armija, razbijena nakon mjeseci neprekidnih borbi protiv znatno nadmoćnijih snaga, povukla se prema središnjem Kiangsiu. U listopadu je Chiang pokrenuo prvi od takozvanih »ratnih pohoda istrebljenja«. Započela je nova faza. Komunistički veterani iz tih pohoda na jugu Kine s pravom su se ponosili svojim uspjesima u pokretnom ratu koji su vodili, ali to se moralo odraziti kroz opoziciju s kojom se Crvena armija morala suočiti tijekom prva četiri pohoda »potiskivanja bandita«, kojima se vrlo nekompetentno upravljalo iz Nankinga. 5 Li Li-San slijedio je direktive iz Moskve.

71

UVOD: VI SUN TZU I MAO TSE-TU NG

Glavnina ne-centralnih divizija iz tridesetih godina (osobito je­ dinice »gospodari rata«) bila je sastavljena od nepismenih seljaka. Prema tim su se ljudima, slabo uvježbanima i neopremljenima, loše hranjenima i neredovito plaćanima, njihovi časnici odnosili svojevoljno. Dezertiranja je bilo iznimno mnogo, a kako su pro­ zivke u kojima je prijavljivan veći broj nazočnih bile učestale, nije bilo moguće utvrditi stvarnu snagu bilo koje postrojbe Kuomintanga. Obično su trebale imati oko deset tisuća ljudi, ali mnoge divizije su, u najboljem slučaju, bile sastavljene od polovice toga broja. Krađe su bile česte; pogađale su većinu časnika, uključujući mnoge generale. Nepotizam je divljao. U mnogim je postrojbama stopa spolnih bolesti bila šokantno visoka. Liječenje se gotovo i nije provodilo. Ne iznenađuje da je moral takve vojske bio prilično nizak. Njihovi loši časnici nisu poboljšali situaciju. U to vrijeme postojalo je šest »uzornih« divizija Centralne armi­ je kojima su zapovijedali stručni, hrabri i časni generali. Nijedna od njih nije bila upotrijebljena sve do Četvrtog ratnog pohoda.6 Komunisti su, na svoju sreću, rijetko susretali kuomintanške di­ vizije takve kvalitete. Stavljajući slabe postrojbe pod nesposobnim zapovjednicima u svoje pohode »potiskivanja«, Generalisimus je pridonio stalnom rastu Crvenih snaga. U takvoj je politici bilo više smisla nego što se čini: Chiang je planirao da će Crveni i ne-centralne jedinice uništiti jedni druge. 6

Prve pohode vodila je Crvena armija koja je u materijalnom aspektu bila izuzetno inferiorna. Ta vojska

nije imala zrakoplove, motorna vozila, radije i telefone, artiljeriju, medicinska sredstva; imala je tek neko­ liko minobacača, ograničen broj lakih i teških strojnica i uvijek joj je nedostajalo streljiva. Preživjela je ne samo zbog lošeg protivnika, već dijelom i zbog intelektualne fleksibilnosti zapovjednika, morala trupa i superiorne obavještajne službe koja je bila rezultat podrške seljaka. Bila je superiorna i u taktičkoj doktrini.

72

UVOD: VI SUN TZU I MAO TSE-TU N G

No, postrojbe su drugačije gledale na situaciju. Bataljuni su se pre­ dali komunistima. Mnogi od zarobljenih časnika i vojnika odmah su se pridružili Crvenoj armiji. Bilo je na desetine tisuća komada zarobljenog oružja. Mao je 1936. godine primijetio: "Dobivamo pošiljke iz arsenala u Londonu i Hanyangu, i dapače, ispo­ ručuju nam ih neprijateljevi vlastiti transportni korpusi. To nije šala, nego gola istina."7

Do 1949- godine Amerikanci, koji su potrošili nekoliko miliju­ na dolara na opremanje, uvježbavanje, pomoć i transportiranje Chiangovih vojnih postrojba, postali su potpuno svjesni da to zaista nije šala. Tek tijekom Petog ratnog pohoda (koji su isplanirali njegovi njemački savjetnici, a pokrenut je krajem 1933.) Generalisimus je uspio nametnuti svoju volju Crvenima. Nacionalistička vojska, uključujući dobro uvježbane i opremljene Centralne divizije, upotrijebljena je u nadmoćnom broju; njihovo napredovanje bilo je sporo, pažljivo i koordinirano. U metodičnom pohodu prema jugu upotrijebili su taktiku spaljene zemlje. Seljaci su silom pre­ mještani iz područja ratnih akcija; komunisti su tako ostali bez potrebnih informacija. Nacionalisti su konačno naučili kako je važno održavati vezu između susjednih elemenata; Crveni tako nisu mogli napasti i pobijediti izolirane postrojbe. Po prvi put im se dogodilo da nemaju inicijativu. Rezultat je bio neočekivan: komu­ nisti su se uspaničili i slomili. Prisiljeni na potpunu pasivnost, nisu, prema Maovim riječima, »pokazali ni najmanju inicijativu ni dinamični snagu« i ostala im je samo »mogućnost da se povuku« iz

7 Mao Tse-Tung, Odabrana djela, I, str. 253.

73

UVOD; VI SUN TZU 1 MAO TSE-TUNG

Kiangsia. Taj pohod, koji je kasnije postao predmetom bezbrojnih iscrpnih posmrtnih analiza, prisilio je zapovjedništvo Crvenih da poduzme slavni Dugi marš do sjeverozapadne Kine. Kao što su pokazale kasnije akcije, Crveni su izvukli pouku: jedna od lekcija koju su ponijeli sa sobom u Shensi bila je da onaj tko ostane bez inicijative obično gubi, a onaj tko je zadrži pobje­ đuje. Gubitak inicijative u Petom pohodu bio je dijelom posljedi­ ca pretjerane samouvjerenosti; zapovjedništvo Crvenih počinilo je smrtni grijeh podcjenjivanja neprijatelja. Prvi put Crvena armija nije poznavala ni neprijatelja ni sebe i zato je bila ugrožena u sva­ koj bitki. Možda je Mao imao na umu baš ovo iskustvo kad je kasnije napisao: Ne smijemo zanemariti izreku iz knjige Sun Wu Tzua, velikog vojnog stručnjaka drevne Kine: »Upoznaj neprijatelja i sebe i možeš se boriti u stotinu bitaka bez poraza.«8

Kiangsi i Dugi marš bili su komunistički vojni laboratoriji, a Yenan tiho utočište u kojem se analiziralo iskustvo. Ubrzo nakon dolaska u Pao An, privremeni glavni grad Crvenih, Mao je otišao u svoju špilju i počeo pisati. Posvetio je malo vremena analizi uspjeha; studija neuspjeha bila je korisnija. Neodoljivom iskrenošću opisao je zadnji vojni pohod »potiskivanja bandita« kao neus­ pjeh Crvenih, u kojem su komunisti zanemarili načelo koje bi tre­ balo vladati vojnim akcijama: Osnovno je da treba sačuvati vlastite snage i uništiti neprijatelja, a za to je potrebno izbjeći sve pasivne i nefleksibilne metode...5

8 Mao Tse-Tung, Odabrana djela, II, str. 187. 9 Mao Tse-Tung, Odabrana djela, II, str. 96.

74

UVOD: VI SUN TZU I MAO TSE-TU NG

Pitanje napada nasuprot pasivnog otpora nije brinulo Maa; shva­ ćao je, kao i Sun Tzu, da se rat ne može dobiti statičnošću. Predsjed­ nik ne troši riječi na tu temu; one koji su svojevoljno prihvatili takav stav on smatra »budalama«. Strategija i taktika s uspjehom upotrijebljene protiv Japanaca isti­ ču stalno kretanje i temelje se na četiri slogana skovana u Ching Kang Shanu: 1.

Kad neprijatelj napreduje, mi se povlačimo!

2.

Kad neprijatelj stoji, mi ga uznemirujemo!

3.

Kad neprijatelj želi izbjeći bitku, mi napadamo!

4.

Kad se neprijatelj povlači, mi ga progonimo!

Mao nikada nije osjećao potrebnim istaknuti zamjetnu sličnost svojeg slogana s odlomcima iz Sun Tzuovog djela. Poslije, kad se mogao potpuno osvrnuti na lekcije iz bitaka na jugu i na Dugi marš, napisao je, parafrazirajući Sun Tzua: Općenito, vojska bi se trebala kretati tajnovito i brzo. Stalno bi trebalo koristiti genijalne zamisli poput one o stvaranju buke na istočnoj strani, dok se istodobno napada zapadna, o pojavljivanju čas na južnoj, a čas na sjevernoj strani, provoditi brze napade i povući se nakon njih te pro­ voditi noćne akcije, kako bi se zavelo, namamilo i zbunilo neprijatelja. Fleksibilnost u raspršivanju , koncentraciji i kretanju vojske konkretna je manifestacija inicijative gerilskog ratovanja, dok će nefleksibilnost i sporost neizbježno dovesti čovjeka u pasivan položaj i izazvati nepot­ rebne gubitke. Ali, zapovjednik se ne pokazuje mudrim samo ako shvaća kako je važno upotrijebiti snage na prikladan način, nego sposobnošću da rasprši, koncentrira ili premjesti svoje postrojbe na vrijeme u skladu sa specifičnim okolnostima. Mudrost predviđanja promjena i pravodobnosti nije lako usvojiti, osim za ljude koji prouča­ vaju problematiku, otvorenog su uma i promišljaju o svemu. Kako

75

UVOD: VI SUN TZU I MAO TSE-TU N G

fleksibilnost ne bi dovela do neopreza, potrebno je pažljivo razmotriti uvjete.10

Komunistički zapovjednici uvijek su uspješnije od svojih pro­ tivnika koristili odlike terena. Nekretnine nikada nisu bile važne za Crvene, koji su bili stručnjaci za bježanje. Mao je nekoliko puta du­ hovito primijetio kako sumnja da je ijedna vojska bila tako djelo­ tvorna u tome. Ali, to je bježanje obično trebalo namamiti neprijate­ lja i stvoriti pretjerano samopouzdanje kod njegovih zapovjednika, koji bi postajali arogantni i opušteni. Našavši se na nepoznatoj zem­ lji, bez informacija i komunikacijskih veza, nacionalisti u Kiangsiu vješto su »odrezani« i tada napadnuti pojedinačno. Ta je taktika ko­ rištena s podjednakim uspjehom i u Građanskom ratu, u Mandžuriji i Sjevernoj Kini. Superiorni komunistički obavještajci obično su im omogućavali da odrede »oblik« neprijatelja dok je njihov vlastiti »oblik« bio dobro skriven. Njihove procjene neprijatelja bile su gotovo uvijek točne. Mao je poslije pisao: Neki ljudi su inteligentni kad se radi o poznavanju njih samih, ali glupi kad se radi o poznavanju njihovih protivnika; ili pak obratno, ali ni jedni ni drugi nisu sposobni naučiti i primijeniti zakone ratovanja.11

Jedan od najtežih problema s kojim se suočio svaki zapovjednik koji je vodio svoje snage u skladu s dobro razvijenim planom, jest prilagođavati taj plan okolnostima koje se stalno mijenjaju. Sun Tzu je prepoznao poteškoće, intelektualne i fizičke, i stalno je isti­ cao da prirodu rata odlikuje stalna promjena. Zato ratne akcije zahtijevaju stalni nadzor i prilagodbu. 10 Mao Tse-Tung, Odabrana djela, II, str. 130 -1 . 11 Mao Tse-Tung, Odabrana djela, I, str. 187.

76

UVOD: VI SUN TZU I MAO TSE-TU N G

Mao piše: Analiziranje situacije ne provodi se samo prije, nego i nakon stvaranja vojnog plana. Provedba plana, od početka do završetka akcije, drugi je proces upoznavanja situacije. Tijekom provedbe javlja se potreba ponovnog ispitivanja je li plan smišljen u skladu s trenutačnim uvjeti­ ma. Ako plan ne odgovara ili ne odgovara u potpunosti uvjetima, u skladu s novim saznanjima dužni smo stvoriti nove prosudbe i donijeti nove odluke kako bismo prilagodili izvorni plan. U gotovo svakoj akci­ ji nužne su djelomične prilagodbe, ponekad i potpuna promjena plana. Usijana glava koja ne zna kako promijeniti plan ili ga ne želi mijenjati nego slijepo djeluje, neizbježno će udariti glavom u zid.12

Čini se da je ovaj tekst pun ponavljanja, ali povijest pruža do­ voljno dokaza da se ova tema mora stalno ponavljati. Ispravno je povući se kada uvjeti to nalažu; a napad i obrana se upotpunjuju. Mao ovako parafrazira Sun Tzua: Napad se može pretvoriti u obranu, a obrana u napad; napredovanje može postati povlačenje, a povlačenje napredovanje; obrambene snage mogu postati napadačke, a napadačke obrambene.13

Jedan je od najvažnijih zadataka zapovjednika »učiniti pravo­ dobnu i ispravnu promjenu taktike u skladu sa stanjem u postroj­ bama i uvjetima na terenu, na neprijateljevoj i vlastitoj strani«.14 Čovjek uzmiče kada je to potrebno; daje A kako bi dobio B. Pra­ vodobnim povlačenjem čuva svoje postrojbe i inicijativu. Suprot­ no tome, zakašnjelo povlačenje je zapravo pasivna akcija jer je ini­ cijativa izgubljena.

12 Mao Tse-Tung, Odabrana djela, str. 1 86 -5 . 13 Mao Tse-Tung, 0 produljenom ratu, str. 102-3 14 Ibid, str. 1 02-3.

77

UVOD: VI SUN TZU I MAO TSE-TUNG

F

Obmana i iznenađenje dva su ključna načela. Ponovno parafra­ zirajući Sun Tzua, Mao kaže da rat zahtijeva obmanu. »Pomoću raznih varki moguće je natjerati neprijatelja na pogrešne procjene i poduzimanje pogrešnih akcija, što mu oduzima nadmoć i inicija­ tivu.«15 Neprijatelj se zavarava stvaranjem »oblika« (Sun Tzu) ili »iluzija« (Mao). Istodobno, čovjek skriva svoj »oblik« od neprijatelja i zbunjuje neprijateljske zapovjednike »mažući« im oči. Obmana kao takva nije dovoljna —ako je moguće, neprijateljske zapovjednike treba potpuno izbaciti iz takta.16 Moral neprijatelja važan je cilj, a nje­ govo srozavanje nužan preduvjet oružanog sukoba. I ovdje se vidi utjecaj Sun Tzua, prvog zagovornika psihološkog ratovanja. U Maovim djelima čovjek je odlučujući čimbenik u ratu. Oružje je važno, ali nije presudno. Najvažnija je ljudska inteligencija: U stvarnome životu ne možemo tražiti nepobjedivoga generala; takvih je bilo malo u povijesti. Tražimo generala koji je hrabar i mudar, koji obično dobiva bitke u ratu —koji kombinira mudrost s hrabrošču.17

Mudar general nije izravan; on nastoji uspjeh postići strategi­ jom: Zapovjednicima naše Crvene armije ne dozvoljavamo da postanu brzo­ pleti i impulzivni i svakog od njih potičemo da postane hrabar i mudar junak koji posjeduje i hrabrost za prevladavanje svih prepreka, ali i spo­ sobnost da kontrolira promjene i razvoj cijelog rata.18

15 Mao Tse-Tung, 0 produljenom ratu, str. 98. 16 Ibid, str. 100. 17 Mao Tse-Tung, Odabrana djela, I, str. 183. 18 Mao Tse-Tung, Odabrana djela, I, str. 188.

78

UVOD: VI SUN TZU I MAO TSE-TU N G

~l

Ovu je sposobnost Sun Tzu imao na umu kad je govorio o »kontroli pobjede«. Osobine promišljenoga zapovjednika »proizlaze iz točnih odlu­ ka« donesenih na temelju »točnih prosudbi«, koje ovise o »sveo­ buhvatnom i neophodnom izviđanju«.19 Podaci prikupljeni pro­ matranjem i na osnovu izvješća pažljivo se procjenjuju; pogrešni i nejasni se odbacuju, točni i detaljni prihvaćaju. Ovo omogućuje mudrom generalu da »izvana uđe unutra«.20 Nemaran je general koji »temelji svoj vojni plan na vlastitim željama«; taj plan nije u skladu s realnošću —»nestvaran je«.21 U ranim fazama građanskog rata Crveni su stalno pokazivali svoju nadmoć u taktikama obmanjivanja i pokretljivosti. Gotovo natprirodna sposobnost prepoznavanja slabih točaka nacionalista ubrzala je dezintegraciju njihova položaja. Tijekom rata s Generalisimusovim obeshrabrenim zapovjednicima komunisti su stalno koristili doktrine iz Sun Tzuove knjige. U Mandžuriji, kamo je Generalisimus namamljen unatoč savjetu svojih američkih savjet­ nika, njegove najbolje divizije su masakrirane, a nade uništene. U Koreji, kineski su komunisti na bojne položaje južno od Yalua rasporedili gotovo četvrt milijuna ljudi prije nego što je zapov­ jedništvo Ujedinjenih naroda postalo svjesno da su raspršeni dije­ lovi njegove vojske u ozbiljnoj opasnosti. Taj veliki manevar, maštovito zamišljen i majstorski proveden, bio je uvod u napad koji je gotovo uništio snage Ujedinjenih naroda u Koreji.

19 Mao Tse-Tung, Odabrana djela, I, str. 185. 20 I bi d , str. 185. 21 Ibid, str. 185.

79

UVOD: VI SUN TZU I MAO TSE-TUNG

I

I

.... ......

No, izuzevši kratko razdoblje nakon intervencije, Narodno-oslobodilačka vojska ipak je bila prisiljena boriti se u stabilizira­ nim uvjetima. Okolnosti joj nisu dopuštale da vodi pokretan rat za koji je bila najbolje pripremljena. Suočeno sa zatvorenim tere­ nom koji je pogodovao tehnički vještom protivniku s nadmoć­ nom vatrenom snagom, zapovjedništvo Crvenih nije imalo mane­ varskog prostora za genijalne ratne varke. Prihvaćanje taktike vala, gledano s povijesne distance, bilo je gotovo očajnički čin. Neki zapadni promatrači su iz kasnijih faza korejskog iskustva izvukli zaključke koji nisu primjenjivi u drugim situacijama. Opasno je pretpostaviti da će Kinezi djelovati u skladu s bilo kojim pret­ hodnim uzorkom. Vjerojatnije je da će promijeniti taktiku »na bezbroj načina«. Mao je rekao: Trebali bismo pažljivo proučiti lekcije koje su nam oporučno ostavljene jer smo ih naučili u prošlim ratovima i platili ih krvlju. Tako stvorene zaključke moramo testirati na vlastitim iskustvima, apsorbirati ono korisno, odbaciti beskorisno, te dodati naše specifičnosti.22

22 Mao Tse-Tung, 0 produljenom ratu, str. 186. 23 Jedan od najodgovornijih ljudi, za veliki interes kineskih komunista za Sun Tzua, je Kuo Hua-jo, čije je ime praktički nepoznato Zapadu. 1939. godine Kuo je završio analitički komentar »Trinaest poglavlja« nazvan Preliminarna studija Sun Tzuovog »U m ijeća ratovanja« (Sun Tzu P in g Fa Ch'u Yen Chiu) ). To je trebao biti vojni udžbenik u područjima koja su kontrolirali Crveni. Kuo je postao vodeći vojni teoretičar, što može zahvaliti tom razdoblju. Njegovo zadnje izdanje »Um ijeća ratovanja« je Chin I Hsin P'en Sun Tzu Ping Fa

-jr

$£■)

Moderni prijevod s novim uređenjem poglavlja Sun Tzuovog »U m ijeća ratovanja«. Kao što sugerira naslov, materijal je potpuno preuređen. Sun Tzuove rečenice oblikovane su u kolokvijalni kineski jezik i koriste se pojednostavljeni znakovi.

80

UVOD: VI SUN TZU I MAO TSE-TU N G

Postoji mišljenje da bi zapadni vođe bili bolje pripremljeni za su­ kob s Hitlerom da su proučili njegov Mein Kampf. Vođama, današ­ njeg naraštaja jednako bi pomoglo kad bi se upoznali s Maovim govorima i tekstovima, kao i glavnim djelima koja im daju kon­ ceptualni okvir. U izboru takvih djela ne bi trebalo preskočiti »Umijeće ratovanja«.23

t

BIOGRAFIJA SUN TZUA1

S

un Tzu je bio stanovnik Ch'ia koji je, zahvaljujući svojoj knjizi o ratnoj vještini, dobio audijenciju kod Ho-Liia, kralja Wua.2

Ho-Lii je rekao: »Pročitao sam Vaših trinaest poglavlja, gospo­ dine, u cjelosti.3 Možete li provesti mali pokus vezan za pokret jedinica?« Sun Tzu je odgovorio: »Mogu.« Ho-Lii upita: »Možete li provesti taj test koristeći se ženama?« Sun Tzu reče: »Da.« Kralj se složio i poslao iz palače stotinu i osamdeset lijepih žena.4 Sun Tzu ih je podijelio u dvije postrojbe i na zapovjedna mjesta stavio dvije kraljeve omiljene konkubine. Uputio ih je kako držati helebarde. Zatim je rekao: »Znate li gdje su srce, desna i lijeva ru­ ka, te leđa?« Žene su rekle: »Znamo.« Sun Tzu reče: »Kad izdam zapovijed 'naprijed', okrenite se u smjeru srca; kad kažem 'lijevo', okrenite se prema lijevoj ruci; kad kažem 'desno', prema desnoj; kad kažem 'natrag', okrenite se u smjeru leđa.« Zene su rekle: »Razumijemo.«

1Kako se čini u SC, Sun Tzu Wu C h'i Lieh Chuan

f i t f ).

2 Uobičajeni postupak dobivanja moćnog zaštitnika. 3Ta izjava dokazuje da je postojalo trinaest poglavlja u vrijem e kad je Ssu-Ma Ch'ien pisao SC. 4Prema drugoj verziji bilo ih je tristo.

83

BIOGRAFIJA SUN TZUA

Kad im je objasnio ta pravila, doveden je i krvnik.5 Sun Tzu je tada izdao zapovijedi tri puta i objasnio im pet puta, nakon čega je u bubanj udario signal koji je značio »Okrenite se na desno.« Žene su se grohotom nasmijale. Sun Tzu reče: »Ako pravila nisu jasna, a zapovijedi detaljno ob­ jašnjene, to je zapovjednikova pogreška.« Zatim je ponovio zapo­ vijedi tri puta i objasnio ih pet puta, te dao signal bubnjem da se okrenu ulijevo. Žene su ponovno prasnule u smijeh. Sun Tzu je rekao: »Ako pravila nisu jasna, a zapovijedi detaljno objašnjene, to je zapovjednikova pogreška. Ali, ako su zapovijedi jasne, ali se ne provode prema vojnom zakonu, to je zločin časni­ ka.« Zatim je zapovjedio da se zapovjednicama lijevog i desnog boka odrube glave. Kralj od Wua, koji je gledao vježbu s terase, vidio je da će dvije njegove omiljene konkubine izgubiti živote. Bio je užasnut, te je brzo poslao glasnika s porukom: »Već znam daje general sposoban upotrijebiti jedinice vojske. Bez tih konkubina moja hrana neće imati dobar okus. Ne želim da ih se pogubi.« Sun Tzu je odgovorio: »Vaš sluga je već postao zapovjednik, a kad je zapovjednik na čelu vojske, ne mora poslušati vladareve za­ povijedi.« Zatim je zapovjedio da se dvjema ženama odrube glave. Na nji­ hova je mjesta postavio žene do njih. Tada je ponovio signale i žene su se okrenule lijevo, desno, nap­ rijed, natrag, kleknule i ustale bez i jedne pogreške. Nisu se usudi­ le proizvesti ni najmanji šum.

5Kako bi bilo jasno da je ozbiljan.

84

BIOGRAFIJA SUN TZUA

Sun Tzu je tada poslao glasnika kralju i poručio mu: »Vojska je sada u dobrom stanju. Kralj može doći i pregledati ju. Može ih se upotrijebiti prema kraljevoj želji, poslati ih i u vatru i u vodu.« Kralj od Wua reče: »General može otići do svojih odaja i odmo­ riti se, ne želim u inspekciju.« Sun Tzu reče: »Kralj voli samo prazne riječi. Nije sposoban primijeniti ih u praksi.« Ho-Lii je tada shvatio kolika je Sun Tzuova sposobnost zapovi­ jedanja i promaknuo ga u generala. Sun Tzu je porazio snažnu državu Ch'u na zapadu i ušao u Ying; na sjeveru je ugrozio Ch'i i Chin.6 Ugled imena Wu među feudalnim gospodarima dijelom je i njegova zasluga. (Yiieh Chueh Shu kaže: »Izvan ulaznih vrata Wu Hsieha na udaljenosti od deset lia, nalazi se velika grobnica koji pripada Sun Tzuu.«)7 Stotinjak godina nakon Sun Tzuove smrti, živio je njegov poto­ mak Sun Pin, rođen između O i Chuana.8 Sun Pin i P’ang Chiian zajedno su studirali vojnu teoriju. P’ang Chiian služio je u državi Wei i dobio od kralja Huia položaj zapovjednika.9 Znao je da nije sposoban kao Sun Pin i potajno je po njega poslao glasnika. Kad je Pin stigao, P’ang Chiian —ljubomoran i zavidan, optužio ga je i Sun Pinu su odrezana stopala i žigosano lice, pa je živio sakriven od svih.10

6Niti jedna povijesna bilješka ne potvrđuje ove izjave. 7Rečenica u zagradi dodana je kao tekstualna bilješka Sun Hsing-yena. Rad koji citira vjerojatno je krivotvorina iz četvrtog stoljeća prije Krista ili kasnije. Wu Hsien je današnji Soochovv. 8U drevnom Weiu, Chuan je bio blizu P'o Hsiena u današnjem Shantungu. 9Postao je kralj Weia 344. godine prije Krista. ) znači »koljeno«. A li, znači i odrezati stopala. To je bila treća od pet tjelesnih kazni, koje su, po okrutnosti bile (a) tetoviranje ili žigosanje lica; (b) rezanje nosa; (c) rezanje stopala;

85

BIOGRAFIJA SUN TZUA

r

Poslanik iz Ch'ia došao je u Ta Liang.11 Sun Pin, koji je imao status kriminalca, potajno se sastao s njime. Poslanik Ch'ia doži­ vio ga je kao iznimnu osobu i prokrijumčario ga u svoju državu.12 T'ien Chi, glavni zapovjednik Ch'ia, postupao je prema njemu kao prema gostu. T'ien Chi često se kockao na konjskim utrkama s prinčevima Ch'ia. Sun Pin je primijetio da se timovi konja pretjerano ne razli­ kuju. Konji su bili prve, druge i treće klase. Vidjevši to, rekao je T'ien Chiu: »Kladite se na ovu utrku; vaš sluga vam može donijeti pobjedu.« T'ien Chi mu je povjerovao te se okladio s kraljem i prinčevima za tisuću zlatnika. Sun Pin je rekao: »Neka se vaša kola treće klase natječu s njegovima prve klase, vaša najbolja s njegovima druge klase, a vaša kola druge klase s njegovim najslabijim kolima.« Za­ vršene su tri utrke; iako je izgubio prvu T'ien Chi je dobio ostale dvije kao i tisuću zlatnika od kralja. Tada je predstavio Sun Pina kralju Weiu koji je s njim razgovarao o vojnim pitanjima i promaknuo ga u časnika.

(d) kastracija (ili, za žene, klaustracija); (e) smrt. Suna ne bi nazivali »Bez stopala« prije sakaćenja. Kriminalac osuđen na kastraciju ponekad je dobio i manju kaznu kao što je žigosanje, rezanje nosa ili stopala. 11 Glavni grad države Wei. Nalazi se blizu današnjeg K'aifenga u provinciji Honan. Države su često nazivane prema glavnim gradovima, kao i danas. 12Ta se izjava ne poklapa s drugih izvorima u kojima saznajemo da je nakon kažnjavanja, koje je bilo rezultat P’ang Chuanovih spletki, odglum io ludilo i pobjegao u Ch'i, gdje je postao vojni zapovjednik.

86

BIOGRAFIJA SUN TZUA

Poslije, kad je država Wei napala Chao, Chao je odmah zatražio pomoć od Ch'ia.13 Kralj Wei htio je da Sun Pin bude zapovjednik. Ovaj je odbio službu rekavši: »Budući da sam prije bio kriminalac, to ne bi bilo u redu.« T'ien Chi je tako postao zapovjednik, a Sun Pin njegov voditelj osoblja. Sun Pin putovao je u teretnim kolima i stvarao svoje planove sjedeći. T'ien Chi želio je povesti vojsku u državu Chao. Sun Pin reče: »Onaj tko želi razmrsiti zamršeno, ne hvata cijelo povjesmo. Isto tako, za rješavanje bitke čovjek se ne hvata helebardi. Napada nezaštićeno mjesto. Zatim, kada protivnici dođu u bezizlazni položaj situacija će se sama riješiti. Wei i Chao napadaju jedni druge. Lake formacije i udarne postrojbe su na bojnom polju i si­ gurno su iscrpljene, a kod kuće su stari i slabi. Stoga, ništa nije bo­ lje nego brzo otići u Ta Liang, osvojiti glavne rute i ceste, te napas­ ti glavni grad dok nije zaštićen. Tada Wei mora otići iz Chaoa kako bi se spasio. Tako jednim udarcem možemo prekinuti opsa­ du Chaoa i požeti plodove poraza Weia.« T'ien Chi poslušao je taj savjet; vojska Weia napustila je Han Tai i napala Ch'i kod Kuei Linga, gdje je teško poražena. Petnaest godina poslije, Wei je u savezu s Chaoom napao Han.14 Han je hitno pozvao Ch'i u pomoć. Kralj Ch'ia zapovjedio je T'ien Chiu da krene ravno u Ta Liang. Zapovjednik vojske Weia, P’ang Chiian, čuvši to, napustio je Han i vratio se u svoju zemlju. Vojska Ch'ia već je prešla granicu i kretala se prema zapadu.

13 356. godine prije Krista. 14 341. godine prije Krista.

87

BIOGRAFIJA SUN TZUA

Sun Pin rekao je T'ien Chiu: »Postrojbe tri China su obično si­ lovite, hrabre i preziru Ch'i.15 Smatraju da je Ch'i kukavički. Vješt borac uzet će u obzir tu okolnost i iskoristiti je u planiranju strate­ gije. Prema »Umijeću ratovanja«, ako vojska napreduje kako bi dobila prednost od stotinu lia, zapovjednik prethodnice bit će za­ robljen;16 ako se radi o pedeset lia, samo pola vojske će stići do kri­ tične točke.« Zatim je zapovjedio da vojska Ch'ia nakon prelaska granice i ulaska u Wei prvu noć naloži sto tisuća vatri za kuhanje, sljedeće noći pedeset tisuća, a treće trideset tisuća. P’ang Chiian je marširao tri dana i zadovoljan rekao: »Oduvijek sam znao da je vojska Ch'ia kukavička. U mojoj su zemlji samo tri dana, a već je više od pola njihovih časnika i vojnika dezertiralo!« Tako je ostavio za sobom teško pješaštvo i teretna kola, te s lako oklopljenim udarnim postrojbama krenuo na forsirani marš.17 Sun Pin je izračunao da će P’ang Chiian stići u Ma Ling navečer. Put do Ma Linga je uzak i s obje strane okružen klisurama i klancima u kojima se može postaviti zasjeda. Sun Pin je odrezao koru velikoga drveta, te napisao na deblu: »P’ang Chiian pogiba pod ovim drvetom.« Zatim je rasporedio najbolje strijelce s deset tisuća samostrela u zasjedu s obje strane ceste, te zapovjedio da navečer, kad ugledaju vatru, svi gađaju pre­ ma njoj. P’ang Chiian je stigao te noći i kad je vidio natpis na drvetu zapalio je baklju da ga pročita. I prije nego je u tome uspio, deset tisuća samostrijelaca Ch'ia istodobno je ispalilo svoje strijele i u vojsci Weia nastao je potpuni kaos. P'ang Ch'iian je, izbezum­

15 Han, Wei i Chao se uvijek nazivaju »Tri C hina«. 16 Doslovno, »zapovjednik prethodnice bit će otkinut«. 17 U SC piše »kola s pješaštvom« ili »pješaštvo i kola (ko čije)«. Pretpostavljam da to znači da je teško oklopljeno i naoružano pješaštvo s teretnim kolima ostalo otraga, dok je P’ang Chuan požurio naprijed.

BIOGRAFIJA SUN TZUA

ljen, shvatio da će njegove jedinice izgubiti bitku. Prerezao si je vrat i umirući rekao: »Tako sam pridonio slavi te propalice!« Sun Pin, iskoristivši svoju pobjedu, potpuno je uništio vojsku Weia i zarobio nasljednika, Shena, nakon čega se vratio u Ch'i.18 Zahvaljujući ovom događaju Sun Pin je postao svjetski poznat i njegova se strategija prenosila s generacije na generaciju.

I8Ta se velika bitka dogodila sjeverozapadno od Shantunga 341. godine prije Krista.

89

POGLAVLJE i: PROCJENE

PROCJENE1

Sun Tzu je rekao: 1 Rat je od vitalne važnosti za državu, pitanje života i smrti; put do preživljavanja ili propasti.2 Nužno je temeljito ga proučiti. Li Ch’iian: »Oružje je ubojito sredstvo.« Rat je ozbiljna stvar i valja biti oprezan, ljudi ne smiju krenuti u rat, a da prethodno dobro ne promisle.

2 Procijenite ga pomoću pet temeljnih faktora i usporedi­ te s poslije spomenutih sedam elemenata.3Tako možete spoznati njegovu bit.

3 Prvi od tih faktora jest moralni utjecaj; drugi vrijeme; treći teren; četvrti zapovjedništvo; i peti, doktrina.4

1 Naslov znači »proračuni«, »planovi« ili »kalkulacije«. U izdanju Sedam vojnih klasi­ ka naslov je »Prelim inarne kalkulacije«. Prva tema koju se preispituje je proces koji definiramo kao Procjenu (ili Razumijevanje) situacije. 2 Ili '(bojno polje) je mjesto života i smrti, a (rat) put do preživljavanja ili propasti'. 3 Sun Hsing-yen ovdje slijedi T'ung T'iena i piše znak shih ( l p - ) - 'stvari', 'faktori' ili 'poslovi'. Bez toga, rečenica nema mnogo smisla. 4 Ovdje se 7 a o ( } | | j prevodi kao »moralni utjecaj«. Obično se naziva 'Putom ', ili 'Ispravnim putom'. U ovom slučaju se odnosi na moralnost vlade, a posebno vladara. Ako vladar vlada pravično, dobrohotno i pravedno on tada slijedi Ispravni put i ima

91

UM IJEĆE RATOVANJA

Chang Yii: Ovako sistematiziran poredak je savrše­ nojasan. Kad se vojska pokrene kako bi kaznila na­ padače, Vijeće hrama prvo razmatra motiviraju li vladarevu odluku o ratu dobre namjere i vjeruje li svojim ljudima; te karakteristike godišnjih doba i problematiku topografije. Nakon temeljitog razmat­ ranja ova tri pitanja odabire se general koji će po­ krenuti napad.5 Kada jedinice prijeđu granice za zakone i red odgovoran je general.

Moralnim utjecajem smatram ono što ljude usklađuje s njihovim vođama, kako bi bili s njima u životu i smrti bez straha.6 Chang Yti: Ako se prema ljudima postupa dobro­ namjerno, pravedno i ispravno, u njima se razvija povjerenje; vojska će biti ujedinjenog uma i svi će sretno služiti svojim vodama. Knjiga promjena kaže: »Radosni što svladavaju teškoće, ljudi zabo­ ravljaju smrtnu opasnost.«

visoki stupanj moralnog utjecaja. Znak fa ( j f j f ) se ovdje prevodi kao 'doktrina', a njegovo je prim arno značenje 'zakon' ili 'metoda'. U naslovu djela prevodi se kao 'U m ijeće'. U osmom dijelu, Sun Tzu jasno kaže da ovdje govori o onome što nazivamo doktrinom. 5

U kineskom jeziku postoje precizni izrazi koji se ne mogu točno prevesti našom

riječi »napad«. Chang Yu ovdje koristi frazu koja doslovno znači »kazniti krim inalce«; to je izraz koji se prim jenjuje u slučaju napada pobunjenika. Drugi znakovi imaju precizno značenje - »napasti kradom«, »napasti iznenada«, »potisnuti pobunjenike«, podčiniti« itd. 6

Ili, »M oralni utjecaj je ono što uzrokuje da ljudi budu u skladu sa svojim

nadređenim a...« Ts'ao Ts'ao kaže da se ljudima ispravno upravlja »instruirajući« ih.

92

POGLAVLJE I: PROCJENE

5 Vrijeme smatram interakcijom prirodnih sila: utjecaj zimske hladnoće i ljetne vrućine, te vođenje vojnih akcija u skladu s godišnjim dobima.7 .Sit-

Terenom smatram udaljenosti, lakoću ili težinu prelaska zemlje, te izglede za život ili smrt. Mei Yao-ch’en: . . . Prilikom rasporeda jedinica nužno je poznavati teren. Poznaje li udaljenosti, čovjek može upotrijebiti indirektan ili direktan plan. Ako zna stupanj lakoće ili težine prelaska te­ rena, može procijeniti prednosti upotrebe pješaštva ili konjice. Ako zna gdje je teren zatvoren, a gdje otvoren, možeproračunati veličinu potrebnih snaga. Ako zna gdje će započeti bitku, zna kada koncentri­ rati ili razdijeliti svoje snage.8 7 Zapovjedništvom smatram generalovu mudrost, iskrenost, humanost, hrabrost i strogost. Li Ch’iian: Toje pet vrlina generala. Zato ga vojska naziva »Poštovanim«. Tu Mu :. . . Ako je mudar, zapovjednik može pre­ poznati promjenu uvjeta i brzo djelovati. Ako je iskren, njegovi ljudi neće sumnjati u sigurnost nag­ rada i kazni. Ako je human, voli čovječanstvo, suos­ jeća s drugima te cijeni njihov rad i napor. Ako je hrabar, ne oklijeva iskoristiti prigodu i postiže pob-

1 Jasno je da je znak t'ien (

)

(Nebo) u ovoj rečenici upotrijebljen, kao i danas, u

smislu »vremenskih prilika«. 8 »Znajući teren života ili s m rti...« ovdje se prevodi kao »ako zna gdje će započeti bitku«.

93

UMIJEĆE RATOVANJA

jedu. Ako je strog, njegove postrojbe su disciplinira­ ne jer mu se dive i boje se kazne. Shen Pao-Hsu je rekao: »Ako general nije hrabar, neće moći razriješiti dvojbe niti stvoriti velike pla­ nove. «

94

POGLAVLJE I: PROCJENE

8 Doktrinom smatram organizaciju, kontrolu, dodjelu odgovarajućih činova časnicima, regulaciju putova opskrbe, te nabavu najvažnijih potrepština za vojsku.

9 Nema generala koji nije čuo za tih pet stvari. Oni koji ih svladaju, pobjeđuju; oni koji ne uspiju, gube.

10

Stoga, dok stvarate planove usporedite sljedeće elemen­ te, procjenjujući ih pritom s najvećom brižnošću.

11

Ako znam koji vladar ima moralni utjecaj, koji zapov­ jednik je sposobniji, koja vojska zna iskoristiti prednos­ ti prirode i terena, koja bolje provodi planove i upute, koje jedinice su jače;9 Chang Yii: Snažna kola, brzi konji, hrabre postroj­ be, oštro oružje —kad čuju poziv bubnjeva za na­ pad, sretni su, a razbjesne se kad začuju gongove povlačenja. Tko je takav, jak je.

12 Tko ima bolje uvježbane časnike i vojnike; Tu Yu:. . . Zato je gospodar Wang rekao: »Ako čas­ nici nisu naviknuti na strogi trening, bit će zabri­ nuti i oklijevat će u bitki; ako generali nisu temelji­ to uvježbani, drhtat će u sebi kad se suoče s neprija­ teljem. «

9 U ovoj i u sljedeće dvije rečenice imenuje se sedam elemenata spomenutih u drugom dijelu.

95

UMIJEĆE RATOVANJA 1

1 3 I tko primjenjuje nagrade i kazne na prosvjetljeniji način; Tu Mu: Nijedno od toga ne bi trebalo biti pretje­ rano.

14 Moći ću predvidjeti koja strana će pobijediti, a koja iz­ gubiti.

15

Ako general koji zapovijeda vojskom sluša moju strate­ giju, sigurno će pobijediti. Zadržite ga! Ako zapovjed­ nik odbija slušati moju strategiju, sigurno će biti poražen. Smijenite ga!

jti

.........

16

Uzimajući u obzir prednosti mojih planova, general mora stvoriti situacije koje će pridonijeti njihovom ostvarivanju.10To znači da bi trebao djelovati brzo te u skladu s prednostima i tako kontrolirati ravnotežu.

1 7 Svi ratovi temelje se na obmani.

18 Stoga, kad ste sposobni hinite nesposobnost, a kad ste aktivni, neaktivnost. 1 9 Kad ste blizu, neka se čini da ste daleko; kad ste dale­ ko, neka se čini da ste blizu. 10 Redigiran je ii\ ^ X ) s

f

). Komentatori se ne slažu u interpretaciji ovog odjeljka.

96

POGLAVLJE J; PROCJENE

20 Ponudite neprijatelju mamac kako biste ga namamili; hinite neorganiziranost i napadnite ga. Tu M u: General Li Mu od Chaoa pustio je krda sto­ ke s njihovim pastirima; kad su Hsiung Nu prešli malu udaljenost odglumio je umor, ostavivši iza se­ be nekoliko tisuća ljudi kao da ih napušta. Kad je Kan čuo te novosti, oduševio se i poveo jaku vojsku prema tom mjestu. Li Mu je većinu svojih jedinica rasporedio na desno i lijevo krilo, krenuo u razorni napad, pregazio Hune i pobio više od sto tisuća nji­ hovih konjanika.'1

21 Kad neprijatelj koncentrira snage pripremite se za njega; tamo gdje je jak - izbjegnite ga.

22 Razljutite neprijateljskoga generala i zbunite ga. L i Ch’iian: Ako je general kolerik, njegov autoritet može se lako uzdrmati. Njegov karakter nije čvrst. Chang Yii: Ako je neprijateljski general tvrdoglav i sklon ljutnji, uvrijedite ga i razbjesnite, bit će ljut i zbunjen, te će vas napasti nepromišljeno i bezplana.

2 3 Pretvarajte se da ste slabi i potaknite njegovu bahatost. Tu M u: Krajem dinastije Ch ’in, Mo Tun od Hsiung Nua prvi put je uspostavio svoju vlast. Istočni Hu bio je jak i poslao je veleposlanike da pregovaraju. Rekli su: »Želimo T’ou Maova konja od tisuću lia.« Mo Tun je konzultirao svoje savjetnike koji su izja­ 11 Hsiung Nu su bili nomadi koji su Kinezima stoljećima uzrokovali nevolje. Veliki zid je sagrađen kako bi se Kina zaštitila od njihovih upada.

97

UM IJEĆE RATOVANJA

vili: »Konj od tisuću lia/ Najdragocjenija stvar u ovoj zemlji! Ne dajte im ga!« Mo Tunje odgovorio: »Zašto ne dati konja susjedu?« i poslao je konja.12 Ubrzo nakon toga, Istočni Hu poslao je glasnike koji su rekli: »Želimo jednu od Kanovih princeza.« Mo Tun je zatražio savjet od svojih ministara koji su Ijutito odgovorili: »Istočni H uje nepravedan! Sa­ da traže i princezu! Molimo vas da ih napadnete!« Mo Tun je rekao: »Kako susjedu odbiti dati mladu ženu?« i poslao je ženu. Nedugo nakon toga, Istočni Hu vratio se i rekao: »Imate tisuću lia neiskorištene zemlje koju želimo.« Mo Tun pozvao je svoje savjetnike. Neki su rekli kako bi bilo razumno dati zemlju, a drugi su bili protiv toga. Mo Tun se razbjesnio: »Zemlja je temelj države. Kako je netko može dati?« Savjetnicima koji su mu rekli neka pokloni zemlju, odrubljena je glava. Mo Tun je tada skočio na svojeg konja, zapovjedio da svi koji ostanu budu pogubljeni i iznenada je napao Istočni Hu. Istočni Hu ga je prezirao i nisu bili pripremljeni za napad. Njegov napad ih je razorio. Mo Tun se tada okrenuo na zapad i napao Yueh Ti. Na jugu je pripojio Lou Tan i napao Yin. Vratio je sve zemlje predaka Hsiung Nua kojeje bio osvojio general Ch 'ina Meng T'ien.13 Ch’en Hao: Dajte neprijatelju mlade dječake i žene kako biste ga zavarali, te žad i svilu da potaknu njegove ambicije.

12 Mo Tun, ili T'ou Ma, ili T'oum an, bio je prvi vođa koji je ujedinio Hsiung Nu. Konj od tisuću Ha bio je ždrijebao koji je navodno mogao putovati tisuću Ha (oko tristo m ilja) bez trave i vode. Taj izraz označava konja izuzetnih kvaliteta, nesumnjivo određenog za razmnožavanje.

98

POGLAVLJE i: PROCJENE

24 Stalno ga držite u napetosti i izmorite ga. L i Ch’iian: Kad neprijatelj miruje izmorite ga. Tu Mu:. . . Pri kraju Kasnog Hana, nakon što je Ts'ao Ts'ao porazio Liu Peia, Pei je pobjegao Yuan Shaou, koji je tada poveo svoje jedinice s namjerom da se suprotstavi Ts ’ao Ts ’aou. T'ien Fang, jedan od Yuan Shaovih časnika, rekaoje: »Ts'ao Ts'aoje struč­ njak za odabir vojnika; ne možemo ga brzopleto na­ pasti. Najbolje je odugovlačiti i držati ga na distan­ ci. Vi biste se, generale, trebali utvrditi, uzduž plani­ na i rijeka te držati četiri prefekture. Izvana sklopi­ te saveze s moćnim vođama, a iznutra, vodite agromilitarističku politiku.14 Nadalje, odaberite vojnike i sastavite od njih iznimne postrojbe. Koristeći točke na kojima neprijatelj nije spreman napadajte ga i zaposjednite zemlju južno od rijeke. Kad pritekne upomoć desnoj strani, napadnite lijevu; kad pritek­ ne upomoć lijevoj, napadnite desnu; iscrpite ga nat­ jeravši ga na stalno kretanje. Ako odbacite ovu pob­ jedničku strategiju i odlučite sve staviti najednu bit­ ku, kasnije ćete uzalud žaliti.« Yuan Shao nije pos­ lušao taj savjet i bio je poražen.15 13 Meng T'ien porazio je granične nomade tijekom Ch'ina i započeo s izgradnjom Velikog zida. Priča se da je on izum io kist za pisanje. To vjerojatno nije točno, ali možda je na neki način usavršio postojeći kist. 14 To se odnosi na agrikulturne vojne kolonije u udaljenim područjima u kojima su bili smješteni vojnici sa svojim obiteljim a. Dio vremena provodili su obrađujući zem lju, a ostatak vježbajući i boreći se po potrebi. Rusi su upotrijebili tu politiku u koloniziranju Sibira. Danas ona postoji na kineskim granicama. 15 Tijekom razdoblja poznatog pod nazivom »Tri kraljevstva« za carstvo su se borili Wei na sjeveru i istoku, Shu na jugo-zapadu i Wu u dolini Yangtzea.

99

UM IJEĆE RATOVANJA

2 5 Kad je neprijatelj ujedinjen, razdvojite ga. Chang Yu: Zabijte ponekad klin između vladara i njegovih ministara; drugom prigodom zavadite ga s njegovim saveznicima. Neka počnu sumnjati jedni u druge, kako bi se međusobno udaljili. Zatim možete kovati urotu protiv njih.

26 Napadnite neprijatelja tamo gdje nije spreman: krenite u juriš kad vas ne očekuje. Ho Yen-hsi:. . . Li Ching iz T'anga smislio je deset planova protiv Hsiao Hsieha i povjereno mu je za­ povijedanje postrojbama. U osmome mjesecu okupio je svoje snage kod K'uei Choua.16 Kako je bila sezona jesenjih poplava, vode Yangtzea su se razlijevale i putovi koji su vodili pokraj tri klisure bili su opasni. Hsiao Hsieh je bio siguran da Li Ching neće krenuti na njega. Zato se nije pri­ premio. U devetomje mjesecu Li Chingje preuzeo zapov­ jedništvo nad jedinicama i obratio im se sljedećim riječima: »U ratuje brzina od najveće važnosti; čov­ jek si ne možepriuštiti da propusti priliku. Okuplje­ ni smo, a Hsiao Hsieh to još ne zna. Iskoristivši činjenicu da rijeka poplavljuje, pojavit ćemo se ne­ očekivano pod zidovima njegova glavnog grada. Kaže se: »Kad udari grom, nemate vremena zaštititi uši.« Cak i da nas otkrije, ne može istog trena smisliti plan da nas zaustavi i sigurno ćemo osvojiti grad.«

16 K'uei Chou je u Ssu Ch'uanu.

UM IJEĆE RATOVANJA

Stigao je do I Lingct i Hsiao Hsieh se uplašio te pozvao pojačanja južno od rijeke, ali ona nisu stigla na vrijeme. Li Chingje počeo opsadu grada i Hsieh sepredao. »Dođite kad vas ne očekuje.« Ovu uputu ilustri­ ra situacija kada je dinastija Wei, u vrijeme svoga zalaska, poslala generale Chung Huia i TengAia da napadnu Shu.17 . . . Zimi, u desetom mjesecu, Ai je napustio Yin P'ing i marširao kroz nenastanjenu zemlju preko sedamsto lia, klešući putove kroz pla­ nine i gradeći viseće mostove. Planine su bile visoke, doline duboke i zadatak je bio iznimno težak i opa­ san. Također, vojska na izmaku zaliha bila je na rubu propasti. Teng Ai se omotao u kožne sagove i otkotrljao niz strmeplaninske padine; generali i čas­ nici penjali su se hvatajući grane drveća. Prelazeći litice poput riba nanizanih na žicu, vojskaje napre­ dovala. TengAi prvo sepojavio kod Chiang Yua u Shuu, a Ma Mou, general koji ga je branio, predao se. Teng Ai odrubio je glavu Chu-Ko Chana koji je pružio otpor kod Mien-Chua i krenuo na Ch ’eng Tu. Kralj Shua, Liu Shan, predao se.

17 Taj se pohod odigrao oko 255. godine nove ere.

102

POGLAVLJE !: PROCJENE

T

27 Svaki strateg ima svoj ključ pobjede. Nije moguće raspravljati o tome unaprijed. M ei Yao-ch’en: Kad se suočite s neprijateljem, reagi­ rajte na promjenu uvjeta i budite brzi. Kako se o tome može raspravljati unaprijed?

Ako procjene, provedene u hramu prije početka nepri­ jateljstava, upućuju na pobjedu, to je zato što proraču­ ni ukazuju na snagu veću od neprijateljeve; ako upuću­ ju na poraz, to znači da proračuni ukazuju na snagu manju od neprijateljeve. Uz pomoć detaljnih proračuna pobjeda je moguća, bez njih pobjede nema. Koliko slabije izglede za pobjedu ima onaj koji ne procjenjuje situaciju! Dakle, ako ispitam situaciju ishod će biti očit.18

18 Teško prevodiv, zbunjujući odjeljak. U preliminarnim kalkulacijama koristila se neka vrsta uređaja za brojanje. Operativni znak predstavlja takav uređaj, možda primitivni abakus. Ne znamo kako su mjereni različiti »faktori« i »elem enti«, ali očito je proces usporedbe relativnih snaga bio racionalan. Čini se također da su pravljene dvije odvojene kalkulacije, prva na nacionalnoj razini, a druga na strateškoj. U prvoj se uspoređivalo pet osnovnih elemenata imenovanih u trećem odjeljku; možemo pret­ postaviti da su u slučaju povoljnih rezultata vojni stručnjaci uspoređivali snage, obuku, uravnoteženost u primjeni nagrada i kazni i tako dalje (sedam faktora).

V O Đ E N J E RATA

Sun Tzu je rekao: 1 Ratne akcije zahtijevaju tisuću brzih bojnih četveroprega, tisuću kola s četiri konja pokrivenih kožom i stotinu tisuća vojnika u oklopima. Tu M u: . . . U drevnoj bitki bojnih kola »kožom pokrivena kola« mogla su biti laka ili teška. Teška su upotrebljavana za prijevoz helebardi, oružja, vojne opreme, vrijednosti i odora. Ssu-Ma Fa je re­ kao: »Jedna kola voze tri oklopljena časnika; prate ih sedamdeset dva pješaka. Uz to, tu je deset kuha­ ra i slugu, pet ljudi koji se brinu o odorama, pet konjušara koji se brinu za stočnu hranu i petorica lju­ di koji prikupljaju drva za vatru i osiguravaju vo­ du. Sedamdeset pet ljudi na jedna laka kola i dva­ deset pet na jedna kola s prtljagom kako bi zajedrio tvorili postrojbu od stotinu ljudi.1

2 Transport jedinica za udaljenost od tisuću lia stoji tisu­ ću zlatnika dnevno. U to ulaze troškovi i kod kuće i na terenu - troškovi za zabavu savjetnika i posjetitelja, za nabavu materijala poput ljepila, laka, kola i oklopa.

1 Om jer borbenih i adm inistrativnih trupa bio je, dakle, 3:1.

105

UMIJEĆE RATOVANJA

Kad je ta svota pribavljena, može se unovačiti sto tisuća vojnika.’ L i Cb’iian: Kadje vojska na terenu, riznice kod ku­ će bit će ispražnjene. Tu M u: U vojsci postoji ritual prijateljskih posjeta vazala. Zbog toga Sun Tzu spominje »savjetnike i posjetitelje«. ■ 3 Pobjeda je glavni cilj u ratu.3Ako se ona dugo odgađa, oružje otupi, a moral pada. Kad jedinice napadnu gradove, njihova će snaga biti iscrpljena.

4 Ako vojska krene u dugotrajni pohod, resursi države neće biti dovoljni. Chang Yii: . . . Ratni pohodi cara Wua iz Hana odugovlačili su se bez rezultata i nakon štoje rizni­ ca ispražnjena, izdao je žalosnu zapovijed.

. . . . 5 a polet ugušen, snaga Kad je vaše oružje tupo, iscrpljena, a blago potrošeno, susjedni vladari iskoristit će vašu nevolju i napasti vas. Čak i ako su vaši savjetnici mudri, neće moći predložiti dobre planove za budućnost.

2 Zlatni novac kovan je u Ch'uu još od 400. godine prije Krista, ali Sun Tzu zapravo ne koristi izraz »zlato«, već se služi izrazom »metalna valuta«. 3 Umetnuo sam znak Kuei ( f g ) nakon »Sedam vojnih klasika«. U tom kontekstu on znači »ono što se cije n i« ili »što se vrednuje«.

106

POGLAVLJE II: VOĐENJE RATA

6

Za nespretnu žurbu u ratu smo čuli, ali još nismo vidjeli dugotrajnu, lukavu vojnu akciju. Tu Yu: Napadu može nedostajati genijalnosti, ali mora biti izveden natprirodnom brzinom.

7 Dugotrajno ratovanje nikada nije zemlji donijelo koristi. L i Ch’iian: Godišnjaci Proljeća i Jeseni kažu: »Rat je kao vatra; one koji ne ostave oružje, to će oružje samo uništiti.«

8

Dakle, oni koji su nisu sposobni shvatiti kolike opas­ nosti donosi podizanje vojske, ne mogu shvatiti ni kako to ispravno učiniti.

9 Ljudi vješti u vođenju ratova ne trebaju dvostruko novačenje, niti više od jednog opskrbljivanja.4

10

Opremu donose iz domovine; hranu otimaju od nepri­ jatelja. Tako je vojska dobro opskrbljena.

4 Komentatori se upuštaju u dugotrajne diskusije o broju opskrbi. U ovoj verziji piše »ne zahtijevaju tri«. To znači da trebaju samo dvije - jednu kad odlaze i drugu kad se vraćaju. U međuvremenu žive na račun neprijatelja. U verziji TP Y L ( koja slijedi Ts'ao Ts'aoa) piše: »ne traže da budu ponovno opskrbljeni«, to jest tijekom vojnog pohoda. Prihvatio sam tu verziju.

107

11

Ako je zemlja iscrpljena borbama, razlog je taj što se namirnice moraju transportirati na velike udaljenosti, a to osiromašuje ljude. Chang Yii:. . . Ako vojska treba dobiti žito s pod­ ručja udaljenijeg od tisuću lia, vojska će biti gladna.5 5 Ovaj se komentar pojavljuje ispod 10. odjeljka petog poglavlja, ali čini se da više odgovara ovdje.

108

POGLAVLJE II: VOĐENJE RATA

12

Gdje se nalazi vojska cijene su visoke, a kad cijene rastu bogatstvo ljudi se iscrpljuje. Kad se bogatstvo iscrpi, seljaci će biti pogođeni hitnim nametima.6 Chia Lin:. . . Kad se pokrene vojska svaka udobnost postaje skupa, jer svatko želi ostvariti iznimnu dobit.7

Kada je snaga tako umanjena, a bogatstvo potrošeno, domaćinstva središnjih ravnica bit će potpuno osiro­ mašena i sedam desetina njihova bogatstva bit će izgubljeno. Li Ch’iian: Ako rat traje neprekidno, muškarcima i ženama smetat će što se ne mogu vjenčati i bit će uznemireni teretima transporta.

Vladini troškovi zbog razbijenih kola, iscrpljenih konja, uništenih oklopa i šljemova, strijela i samostrela, kopalja, ručnih i tjelesnih štitova, životinja za vuču i opskrb­ nih kola iznosit će do šezdeset posto od ukupne svote.8

Zato mudar general nastoji da se njegovi vojnici hrane neprijateljevim zalihama, jer jedna mjerica neprijateljevih zaliha jednaka je kao dvadeset mjerica vlastitih zali­ ha; jedna centa neprijateljeve stočne hrane vrijedi dvadeset centi vlastite. 6 Ili, »u blizini vojske«, (tj. u zoni operacija) »kupovanje je skupo; kad je kupovanje sku po ...« »H itn i (ili »ve lik i«) nameti« odnose se na posebne poreze, prisilno oduzi­ manje životinja i žita te transport. 7 Ovaj komentar, koji se pojavljuje ispod prethodnog odjeljka, premješten je. 8 Ovdje Sun Tzu upotrebljava specifični znak za »sam ostrijel«.

109

UMIJEĆE RATOVANJA

Chang Yii:. . . Ako se zalihe prevoze na udaljenost od tisuću lia, dvadeset mjerica utrošit će se kako bi se jedna isporučila vojsci. Ako treba prijeći težak teren, potrebno je i više.

&

1 6 Razlog zbog kojeg vojne jedinice ubijaju neprijatelja jest bijes.9 Ho Yen-hsi: Kadje vojska Yena opkolila Chi Moa u Ch ’iu odrezali su nosove svim zarobljenicima.10Lju­ di Ch'ia bili su bijesni i organizirali su očajničku obranu. T'ien Tan poslao je tajnog agenta s poru­ kom: »Prestravljeni smo što ćete vi, ljudi iz Yena, is­ kopati tijela naših predaka iz njihovih grobova. To će nam slediti srca!« Vojska Yena odmahje počela skrnaviti grobove i pa­ liti trupla. Branitelji Chi Moa vidjeli su to s grad­ skih zidina i suznih su očiju poželjeli krenuti u bit­ ku jer je bijes deset puta povećao njihovu snagu. T'ien Tan je tada shvatio da su njegove postrojbe spremne, teje do nogu potukao Yen.

17

Vojnici uzimaju plijen od neprijatelja jer žele bogatstvo. Tu M u :. . . U Kasnom Hanu, Tu Hsiang, prefekt Chin Choua napao je Kuei Chou pobunjenike Pu Yanga, P'an Hunga i druge. Ušao je u Nan Hai, uništio tri njihova logora, te osvojio mnogo blaga. Međutim, P'an Hung i njegovi sljedbenici bili sujoš

9 Čini se da je ovo na pogrešnom mjestu. 10Ta se opsada dogodila 279. godine prije Krista.

110

POGLAVLJE II: VOĐENJE RATA

jaki i brojni, dok su jedinice Tu Hsianga, sada bo­ gate i bahate, izgubile i najmanju želju za borbom. Hsiangje rekao: »Pu Yang i P'an Hung bili su po­ bunjenici deset godina. Obojica su vješti u napadu i obrani. Trebali bismo ujediniti snagu svih prefek­ tura i tada ih napasti. Vojska će biti motivirana za lov.« Tako su vojnici visokog i niskog ranga krenuli zajedno u lov. Cim su otišli, Tu Hsiangje potajno poslao ljude da im spale barake. Osvojeno blago bilo je potpuno uništeno. Kad su se lovci vratili, nije bilo nijednoga koji nije plakao. Tu Hsiangje rekao: »Bogatstva i dobra Pu Yanga i njegovih ljudi dovoljna su da obogate nekoliko gene­ racija. Vi, gospodo, niste dali sve od sebe. Izgubili ste samo mali dio onoga što vasjoš čeka. Zašto se zabri­ njavati zbog toga?« Kad su vojnici to čuli postali su bijesni i željni bor­ be. Tu Hsiangje zapovjedio da se nahrane konji i da vojnici jedu u svojim krevetima, a rano ujutro krenuli su na pobunjenički logor.11 Yang i Hung ni­ su se pripremili i jedinice Tu Hsianga napale su ih i uništile. Chang Y ii:. . . Eminentni Utemeljitelj carske di­ nastije zapovjedio je svojim generalima napad na Shu: »U svim biste osvojenim gradovima i prefek­ turama, u moje ime trebali isprazniti riznice i jav ­ na skladišta kako biste zadovoljili potrebe časnika i vojske. Država želi samo zemlju.«

11 Jeli su prethodno skuhanu hranu kako bi izbjegli loženje vatri za doručak?

n i

18

Kad se u bitki zarobi više od deset kola nagradite one koji zarobe prva kola. Zamijenite neprijateljske zastave i stjegove vlastitima, rasporedite zarobljena kola među svoja i odredite vozače.

19

Dobro postupajte prema zarobljenicima i brinite se o njima.

' ' "■ ■■■' :

112

POGLAVLJE It: VOĐENJE RATA

Chang Yii: Prema svim zarobljenim vojnicima mo­ ra se postupati velikodušno i iskreno kako bismo ih mogli iskoristiti.

To se naziva »pobjeđivanje u bitki i jačanje«.

U ratu je bitna pobjeda, a ne dugotrajne akcije. Gene­ ral koji shvaća rat jest ministar ljudskih sudbina i onaj koji određuje budućnost naroda. Ho Yen-hsi: Teškoće u postavljanju zapovjednika iste su i danas, kao i u drevna vremena.12

12 Ho Yen-hsi je to vjerojatno napisao oko 1050. godine nove ere.

113

i ■Lm , i .*1 *

t

L

r

s

;l « ,4 * i * l It m & •

t* r '

*

i... fil?

š*? 1 .jr

I

•* MU

r a p

• *

/?r *.

fe .Cl* -

• •»,;

fV r

'•„ ••i- •

* '* I ? •• L *V » K & M ' «

^[J?

s ‘’^ f l E * * t Hk[L ^ i i » i lk i

■ • s r i* * 7 «

. •* - J L -

■* >

* r

w v*»

< **.#

rrj

A *k

....

* :*

•T*

* y.'W i

«Sr

I?

, »•

•»; V^w i I

& re J]

T

r M

*• agenti, prema Gilesovom prijevodu, »iskušavaju se mitom, odvode i udobno sm ještaju«.

238

POGLAVLJE XIII: UPOTREBA TAJNIH AGENATA

Vladar mora imati potpunu sliku o aktivnostima pet tipova agenata. To znanje dolazi od dvostrukih agenata i zato se prema njima mora postupati što je moguće bolje.

Uspon Yina je djelo I Chiha, koji je prije služio Hsia; Chou je ojačao zbog Lu Yua, Yinova sluge.9 Chang Yii: I Chih je bio ministar Hsia koji je pre­ šao u Yin. Lu Wangje bio ministar Yina kojije prešao u Chou.

Dakle, samo će prosvijetljeni vladar i vrijedan general koji može upotrijebiti najinteligentnije ljude kao agen­ te, sigurno postići velike stvari. Tajne akcije su važne u ratu; svaki pokret vojske ovisi o njima. Chia Lin: Vojska bez tajnih agenata je kao čovjek bez očiju i ušiju.

9 Nekoliko komentatora je ogorčeno tim e što Sun Tzu opisuje te uglednike kao »špijune« ili »agente«, ali, naravno, oni su to zaista bili.

239

DODATAK I

wu

c h

’ ievo

U M IJEĆ E RATOVANJA B I L J E Š K A O WU C H ' I U Wu Ch'i, čije se ime uvijek povezuje s imenom Sun Tzua, rođen je u Weiu oko 430. godine prije Krista i pogubljen je u Ch'iu 381. godine prije Krista. U mladosti je bio učenik Ts'eng Ts'ana koji ga je zamrzio i potjerao od sebe. Otišavši u Lu, Wu Ch'i je proučavao vještinu ratovanja postavši priznati stručnjak. Kad su se sukobile države Lu i Ch'i, želio je preuzeti zapovjedništvo nad vojskom Lua, ali princ mu nije dao taj položaj jer je Wu Ch'ijeva žena bila stanovnica Ch'ia. Kako bi dokazao svoju odanost Wu Ch'i je ubio svoju ženu te je započeo uspješnu vojnu karijeru. Poslije je obnašao službu u državi Wei, gdje je neko vrijeme bio u milosti markiza Wua. Jednom prigodom, ploveći Zapadnom rijekom, markiz je uočio izvrsne mogućnosti prirodne obrane te regije, na što je Wu Ch'i odgovorio da je vrlina vladara mnogo veća obrana države negoli neprohodne litice. Nakon što je pao u nemilost 387. godine prije Krista, smatrajući da mu je život u opasnosti, pobjegao je u Ch'u, gdje je postao kancelar. Tamo je reorganizirao administraciju. Neumoljivom strogošću dokinuo je sve zloupotrebe i time stvorio sebi mnogo neprijatelja među članovima moćnih obitelji. Nakon smrti svojeg zaštitnika, kralja Taoa, ubijen je. Kao general bio je okrutan, ali je zadobio simpatije svojih vojnika jer je s njima dijelio sve teškoće. Rad koji mu se pripisuje je, bez sumnje, kompilacija sastavljena nakon njegove smrti.

241

UMIJEĆE RATOVANJA

POGLAVLJE I

država propala. Postojao je gospodar od Yu Hua

PLA N IR A N JE V O JN IH A KC IJA

koji se pouzdao u brojnost i snagu svoje vojske te

PR O TIV D R U G IH DRŽAVA

je izgubio svoje oltare Zemlje i Žita. Prosvijetljeni vladar koji uzima u obzir upozo­

Odlomak I

renja svojih prethodnika u glavnom će gradu

1. Wu Ch'i, odjeven u konfucijanski ogrtač, is­

promicati učenje i vrline, a na polju se priprema­

koristio je svoje poznavanje vojnih poslova kako

ti za obranu. Dakle, vladar koji nije sposoban

bi si osigurao audijenciju kod markiza Wena od

napredovati kad se suoči s neprijateljem nije pra­

Weia.

vičan, a onaj tko gleda trupla ubijenih u bitkama

2. Markiz Wen reče: »Ne zanimaju me vojni po­

i žaluje nad njima, nije dobrostiv.«

slovi.«

6. Na to je vojvoda Wen osobno raširio svoje sa­

Wu Ch'i reče: »Sposoban sam istražiti skrive­

gove, a njegova je žena s poštovanjem ponudila

no i uz pomoć događaja iz prošlosti ispitati tijek

Wu Ch'iu pehar vina. Prinesene su žrtve u hra­

budućih događaja. Zašto se tvoje riječi, moj gos­

mu predaka i Wu Ch'i je imenovan glavnim za­

podaru, toliko razlikuju od tvojih misli?«

povjednikom. Čuvao je zapadne rijeke i borio se

3. »Moj gospodaru, kroz sva četiri godišnja doba

u sedamdeset šest bitaka protiv feudalnih gospo­

tražiš da se životinjama oderu kože, da ih se la­

dara. Od toga, odnio je potpunu pobjedu u šez­

kira i oboji cinoberom i plavom.

deset i četiri bitke, dok su ostale bile neriješene. Otvorio je nove zemlje u svakom smjeru i proši­

Raskošno ih ukrašavaš rogovima nosoroga i bjelokosti.

rio granice za tisuću licu Sve su to bila postignu­ ća Wu Ch'ia.

Ako ih nosiš zimi, ne grij u te, a ljeti te ne hla­ de. Izrađuješ koplja duga dvadeset četiri stope i helebarde koje su upola kraće. Prekrivaš kotače i

O d l o m a k II

vrata svojih kočija kožom; nisu ugodne oku niti

Wu Tzu je rekao:

su dovoljno lake za lov.

1. U drevna vremena, oni koji su planirali rat

Ne shvaćam,, kako ih ti, moj gospodaru, mis­

protiv drugih država, prvo bi podučili sto klano-

liš iskoristiti.«

va, a tada pokazali simpatije prema nebrojenim

4. »Ako ih se priprema za obrambeni ili napadač­

ljudima.

ki rat, a ti ne tražiš ljude sposobne za upotrebu

2. Četiri su slučaja kada može postojati nesloga.

takve opreme, bilo bi to kao da se kokoši bore

Ako postoji nesloga unutar zemlje, vojska se ne

protiv lisice, ili štenci protiv tigra. Iako su hrab­

može mobilizirati. Kad postoji nesloga unutar

ri, poginut će.«

vojske, ona ne može zauzeti teren. Kad postoji

5. U drevna vremena je gospodar plemena Ch'eng

nedostatak sklada u bitki, vojska ne može odni­

Shang posvetio pozornost napretku svojih vrlina

jeti odlučujuću pobjedu. Zato generali vladara

i zanemario je vojne poslove. Zato je njegova

koji slijedi »Ispravan put«, kad se radi o upotre-

242

DODATAK i: WU C H 'lE V O U M IJE Ć E RATOVANJA

bi ljudstva prvo uspostavljaju slogu, a zatim pro­

O d l o m a k IV

vode akcije od najveće važnosti.

Wu Tzu je rekao:

3. Takav se vladar ne pouzdaje u vlastite planove,

1. U upravljanju zemljom i u kontroliranju voj­

nego raspravlja o njima u Hramu predaka nakon

ske nužno je voditi ljude koristeći se ritualom

proricanja uz pomoć kornjače i nakon razmatra­

kako bi ih se ohrabrilo i pravednošću kako bi se

nja odgovarajućega godišnjeg doba. Ako je zna­

kod njih probudio osjećaj časti. Ako je osjećaj

menje povoljno, pokreće vojsku.

časti kod ljudi jak oni će moći krenuti u napad;

4. Kad ljudi znaju da vladar voli njihove živote i

ako je slab moći će se braniti. Pobijediti je lako;

žali zbog njihovih smrti do te mjere da će se s kri­

sačuvati plodove pobjede teško. Zato je rečeno:

zom suočiti zajedno s njima, časnici će smatrati

kad je Sve-pod-Nebom u ratu, onaj tko pobijedi

časnim napredovati i umrijeti, a sramotnim saču­

pet puta stradat će; tko pobijedi četiri puta

vati život povlačenjem.

iscrpljen je; tko pobijedi tri puta, postaje Lord Zaštitnik; tko pobijedi dva puta postaje Kralj; a tko pobijedi jedanput postaje Car. Onaj tko je

O d l o m a k III

Wu Tzu je rekao:

bezbrojnim pobjedama došao do carstva, jedin­

1. Ono što se naziva »Ispravnim putom« povra­

stven je, ali na tome putu mnogi poginu.

tak je temeljnim načelima; »ispravnost« je osobi­ na uz pomoć koje poslovi napreduju i uspostav­

Odlomak V

Wu Tzu je rekao:

lja se sustav vrijednosti; »planiranjem« se izbjega­ va šteta i dobiva prednost; »bitne stvari« su one

1. Postoji pet situacija koje pokreću vojne akcije:

koje čuvaju i štite čovjekova postignuća. AJko po­

borba za slavu, borba za prednost, akumulacija

našanje nije ispravno, nesreća će snaći čovjeka

neprijateljstva, unutarnji nemiri, glad.

bez obzira na važnost i uzvišenost njegova polo­

2. Postoji i pet kategorija rata: pravedni rat, agre­

žaja.

sivni rat, pobješnjeli rat, pohlepni rat, pobunje­

2. Mudar čovjek je onaj koji kontrolira ljude po­

nički rat. Ratovi koji potiskuju nasilje i smiruju

moću najviših načela i vlada njima pravednošću.

nerede su ispravni. Oni koji se vode zbog sile kao

Potiče ih ritualima i tješi čovječnim postupa­

takve, agresivni su. Kad se jedinice pokreću zato

njem. Primjenom te četiri vrline ljudi napreduju;

što su vladari vođeni ljutnjom, to je pobješnjeli

kad se one zanemaruju ljudi propadaju. Kad je

rat. Ratovi u kojima se zbog pohlepe odbacuju

pobjednički T'ang napao Chieh, narod Hsia se

pravila, pohlepni su ratovi. Oni koji, kad je drža­

radovao; kad je Wu od Choua napao Chou Hsin

va u neredu i ljudi iscrpljeni, stvaraju nevolje i

iz dinastije Shang, narod Yina nije mu se suprot­

uzbunjuju mnoštvo, uzrokuju pobunjeničke ra­

stavio. Ljudi su djelovali u skladu s voljom Neba

tove.

i Čovjeka, te su tako uspjeli postići svoje ciljeve.

3. Postoji odgovarajuća metoda postupanja za svaki rat: pravedni mora biti spriječen primjere-

243

UMIJEĆE RATOVANJA

nim vladanjem; agresivni vlastitom skromnošću;

O d l o m a k VI

pobješnjeli glasom razuma; pohlepni varkom i

1. Markiz Wu je pitao: »Htio bih znati kako svo­

izdajom; pobunjenički autoritetom.

je bojne formacije učiniti čvrstima, a obranu ja­

4. Markiz Wu je pitao: »Želio bih znati kako se

kom i kako biti siguran u pobjedu u bitki?« Wu Ch'i odgovori: »Na to odmah možemo

disciplinira vojska, procjenjuje neprijatelj i jača

odgovoriti. Kako to da želite slušati o tome? Ako

država.«

vaša Visost može postaviti vrijedne na visoki po­

Wu Ch'i je odgovorio: »Od davnina su prosvi­ jetljeni kraljevi posvećivali pozornost odgovara­

ložaj, a bezvrijedne na nizak položaj, raspored će

jućim odnosima princa i ministara, te nadređe­

samim time biti čvrst. Ako su ljudi sigurni na

nih i podređenih. Okupljali su zajedno službeni­

svojim farmama i u kućama, te su dobri sa svo­

ke i obične ljude i podučavali ih prema običaju.

jim magistratima, vaša je obrana već jaka. Ako

Odabirali su i sazivali vrijedne i sposobne ljude

klanovi prihvaćaju svojega vladara, a ne druge,

kako bi se pripremili za sve situacije.

bitke su već dobivene.«

5. »U drevna vremena Huan od Ch'ia okupio je

2. Markiz od Wua jednom je prilikom raspravljao

pedeset tisuća ratnika i postao Lord Zaštitnik

o državnim poslovima i svi su ministri zastupali

feudalnih država. Wen od China pozvao je četr­

mišljenje različito od njegovog. Povukao se s dvo­

deset tisuća ljudi kao prethodnicu i postigao svo­

ra, izgledajući zadovoljno. Wu Ch'i priđe i reče:

je ciljeve. Mu od Ch'ina je s trideset tisuća hrab­

»U drevna vremena, kralj Chuang od Ch'ua ras­

rih vojnika porazio svoje susjede. Dakle, vladar

pravljao je o državnim poslovima. Nijedan minis­

države mora znati procijeniti vlastite ljude.

tar nije mislio kao on. Povukao se s vijeća zabri­

Hrabre i jake okupit će u jednu postrojbu. One

nut. Lord Shen je pitao: 'Zašto vladar izgleda za­

koji se vesele bitki te pokazuju lojalnost i hrabro­

brinuto?' Kralj je odgovorio: 'Ovaj ponizni čov­

st, okupit će u drugu postrojbu. One koji su vješ­

jek čuo je da svijetu ne nedostaje mudraca i da

ti u penjanju, skakanju i trčanju okupit će u po­

zemlji nikada ne nedostaje pametnih ljudi. Onaj

sebnu postrojbu. Prinčeve i ministre koji su izgu­

koji uspije dobiti mudraca za učitelja, bit će kralj;

bili položaj i žele se dokazati u očima svojih nad­

onaj koji dobije pametnog čovjeka za prijatelja,

ređenih, okupit će u zasebnu postrojbu. One ko­

Lord Zaštitnik. Ja nemam talenta, a moji minis­

ji su napustili gradove koje su branili i žele po­

tri još uvijek mi nisu dorasli. Ch'u je u opasnos­

praviti svoj sramotni čin, svrstat će u zajedničku

ti. To je brinulo kralja Chuanga od Ch'ua, ali vi

postrojbu. Tih pet postrojbi formirat će dobro

ste zadovoljni. Ja, vaš sluga, potajno sam opre­

uvježbanu i silovitu vojsku. Ako imate tri tisuće

zan.« Na to se markiz Wu posramio.

takvih ljudi, oni će probiti opsadu ili pobiti bra­ nitelje neprijateljskih gradova.«

244

DODATAK I: WU C H 'lE V O U M IJE Ć E RATOVANJA

P O G L A V L J E II

ju prednost i da ih se namami tobožnjim pov­

P R O C JE N A N E P R IJA T E LJA

lačenjem. Časnici će zagristi mamac i odvojiti se od generala. Iskoristite njihove pogreške i zarobi­

Odlomak I

te raspršene dijelove vojske. Pripremite zasjede,

1. Markiz Wu reče Wu Ch'iu: »Ch'in me plaši sa

iskoristite svaku prigodu i njihovi generali bit će

zapada; Ch'u me muči na jugu; Chao mi se su­

pobijeđeni. Karakter države Ch'u je slab, a teri­

protstavlja na sjeveru; Ch'i ima na oku moje is­

torij velik. Njezina vlada je slaba, a ljudi iscrplje­

točne granice. Yen mi odsijeca pozadinu, a Han

ni. Iako su dobro organizirani, nisu izdržljivi.

mi je sprijeda. Na sve se četiri strane moram bra­

Način napad na Ch'u je iznenadni udar i stvara­

niti od jedinica tih šest država. Situacija je vrlo

nje kaosa u njihovim logorima. Prvo im srozajte

neugodna. Kako da je razriješim?«

moral. Krenite s lakim postrojbama i brzo se po­

Wu Ch'i odgovori: »Zemlja se osigurava opre­

vucite, izmorivši ih na taj način. Njihove se voj­

zom. Sada kad ste svjesni opasnosti, nesreća je

ske mogu pobijediti bez ulaska u bitku. Ljudi Ye-

već udaljena.«

na su glupi i časni. Oprezni su. Dive se hrabros­

2. »Molim te da raspravimo o običajima tih šest

ti i pravednosti, ali nedostaje im lukavosti i nisu

zemalja. Vojska Ch'ia je velika, ali nije čvrsta.

sposobni zavarati neprijatelja. Zato će se braniti,

Vojske Ch'ina su raspršene i svaka se bori za se­

ali neće izaći na bojište. Način napada na Yen je

be. Vojska Yena će se braniti, ali neće izaći na

pokrenuti ih i uznemirivati, krenuti na njih i po­

bojno polje. Vojske Tri China su pod dobrom

vući se na udaljenost. Brzo im priđite s leđa, to

upravom, ali se ne koriste. Ljudi Ch'ia su čvrsti,

će zbuniti njihove nadređene i uplašiti podređe­

država je bogata, vladari i ministri arogantni i ek­

ne. Čuvat će se naših kočija i konjice i povući se

stravagantni, a prema ljudima se odnose s prezi­

pred njima. Tako možemo zarobiti njihove gene­

rom. Vlada je blaga, ali plaće su nepravedne. Ta

rale. Tri China su središnja kraljevstva. Njihovi

vojska ima dva uma i težište joj je na prednjoj

ljudi imaju miran temperament. Vlade su im

strani, a ne na stražnjoj. Znači, iako je masivna,

uredne, a ljudi iscrpljeni borbama. Iako su dob­

nije čvrsta. Način na koji treba napasti vojsku

ro uvježbani za ratovanje, preziru svoje generale.

Ch'ia je sljedeći: treba je razdvojiti na tri dijela i

Časnici su nezadovoljni plaćama i nisu motivira­

napasti bokove. Prisilite ih da vam se prilagode i

ni za borbu do smrti. Dakle, iako se njima dob­

bit će uništeni.

ro upravlja, nisu od previše koristi. Njih treba

Karakter države Ch'in je jak; zemlja je planin­

napasti na način da se pritisnu njihove formacije

ska; vlada stroga. Njihovo nagrađivanje i kažnja­

i da se u tom pritisku ustraje. Kad se pojave nji­

vanje je vjerodostojno. Ljudi su nepopustljivi i

hove vojske oduprite im.se, a kad se povuku pro­

svi pojedinci odlučno sudjeluju u borbi. Zato su

gonite ih. Tako ih možete iscrpiti.

im formacije raspršene i svaka se bori za sebe.

3. »Naravno, u vojsci će sigurno biti i časnika

Način napada na Ch'in je da ih se uvjeri da ima­

hrabrih poput tigrova i dovoljno jakih da s lako-

245

UMIJEĆE RATOVANJA

dom podignu brončani tronožac; brzih poput

prestrašeni. Iscrpljeni su, gladni i nisu skinuli

divljih konja, koji će zarobiti zastave i generale.

oklope i odmorili se. Sedmo: general je opušten,

Sigurno postoje oni dorasli tome. Takve ljude

a njegovi zamjenici nemarni, časnici i vojnici ne­

trebalo bi izdvojiti i odati im priznanje jer oni su

maju čvrst cilj, a vojska je stalno uzbunjena, izo­

život vojske. Ti su ljudi vješti u upotrebi pet

lirana i bez pomoći. Osmo: neprijateljski redovi

oružja, talentirani su, jaki, vješti i ambiciozni.

nisu okupljeni, logor nije podignut, vojska se

Morate im dati veće počasti; oni donose od­

kreće brdovitom zemljom, penje se uz litice, a

lučujuće pobjede. Dobro postupajte prema nji­

preglednost nad okolinom je slaba. U svim tim

hovim roditeljima, ženama i djeci. Stimulirajte

okolnostima neprijatelja možete napasti bez ok­

ih nagradama i plašite kaznama, jer mogu izdrža­

lijevanja.

ti u bitki. Ako znate dobro procijeniti sposob­

2. »Postoji šest situacija u kojima, bez traženja

nosti takvih ljudi, oni su u stanju napasti dvo­

proročanstva, ne smijete napasti neprijatelja.

struko jaču silu.« Markiz Wu reče: »Odlično.«

Prvo: kad je njegova zemlja velika, a ljudi mno­ gobrojni i bogati. Drugo: kad nadređeni vole

O d l o m a k II

svoje podređene i njihova dobronamjernost utje­

1. Wu Ch'i je rekao: »U procjeni neprijateljeve

če i na druge. Treće: kad je nagrađivanje sigurno,

situacije postoji osam okolnosti koje možete is­

a kažnjavanje se pozorno razmatra, te primjereno

koristiti u borbi protiv njega, a da ne tražite po­

primjenjuje. Četvrto: kad se vrli ljudi postavljaju

moć proročanstva. Prvo: vrijeme snažnih vjetro­

na odgovarajući položaj, odgovornost prebacuje

va i velikih hladnoća, kada njegovi ljudi ustaju

na mudre, a obavljanje posla prepušta sposobni­

rano kako bi lomili led na rijekama i ne bježe od

ma. Peto: kad je vojska velika i dobro opremlje­

teškoća.1 Drugo: vrijeme ljetnih vrućina, kada

na. Šesto: kad neprijatelju pomoć stiže sa svih

ljudi ustaju kasno i žure; kada je nužno prohoda­

strana, a osobito ako ga potpomažu moćne drža­

ti velike udaljenosti, te ljudi pate od gladi i žeđi.

ve. Ako niste ravnopravni neprijatelju u svemu

Treće: neprijateljska je vojska ulogorena već du­

ovome nedvojbeno ga morate izbjegavati. Kada

lje vrijeme i nedostaje joj žita i hrane, ljudi su bi­

uočite prigodu slobodno djelujte, ali kad je jasno

jesni, postoji mnogo loših predznaka i nadređeni

da su uvjeti loši, povucite se.«

časnici ne mogu spriječiti glasine. Četvrto: vojna oprema je istrošena, nedostaje drva za potpalu i

O d l o m a k III

hrane za životinje, vrijeme je trajno maglovito i

1. Markiz Wu je pitao: »Htio bih promatranjem

kišno, a jedinice žele pljačkati no nisu u prilici.

neprijateljeva vanjskog izgleda upoznati njegovu

Peto: vojska nije velika, teren i opskrba vodom

unutarnju situaciju; ispitati njegovo napredova­

nisu povoljni, ljudi i konji su bolesni, a susjedne

nje i doznati kada će stati, te stvoriti zaključak o

države ne dolaze u pomoć. Šesto: ceste su duge, sunce zalazi, a časnici i vojnici umorni su i

246

1 Ovo se ne uklapa, iako u tekstu tako stoji.

DODATAK i: WU C H 'lE V O U M IJE Ć E RATOVANJA I

I

P O G L A V L JE III

tome kakav bi mogao biti ishod bitke. Kako ću

K O N TR O LA V O JN IH JE D IN IC A

to postići?« Wu Ch'i odgovori: »Kad se neprijatelj pribli­ žava bezbrižno i bez plana, kad su mu zastave i

Odlomak I

stjegovi u neredu, kad ljudi i konj i često gledaju

1. Markiz Wu upita: »Sto je najvažnije pri upo­

unatrag, možete napasti deset puta jaču vojsku i

trebi postrojba?« Wu Ch'i odgovori: »Potrebno je dobro pozna­

pobijedit ćete. Ako se snage feudalnih gospodara još nisu

vati četiri kvalitete od kojih je jedna opisana kao

okupile, vladari i ministri nisu složni, jarci i gru­

»laka«, dvije su opisane kao »teške« i jedna kao

dobrani nisu dovršeni, zabrane i zapovjedi nisu

»pouzdana«.«

objavljene, ako je sva vojska u neredu, željna

2. Markiz reče: »Kako ih opisuješ? Sto podrazu­

napredovati, ali nije u stanju ili ako se želi povu­

mijevaš pod time?«

ći, a ne usuđuje se, možete napasti dvostruko

Wu Ch'i odgovori: »Teren bi trebao biti lak za

brojnijeg neprijatelja i u stotinu bitaka nećete

konje; konj i bi s lakoćom trebali vući kola; kola

doživjeti poraz.«

bi s lakoćom trebala nositi ljude; ljudi bi s lako­

2. Markiz Wu upita: »Pod kojim se uvjetima

ćom trebali ući u bitku. Ako prepoznajete lagan

neprijatelja može zasigurno napasti?«

i težak teren, tada je teren lak za konje. Ako su

Wu Ch'i odgovori: »Potrebno je odrediti ne­

dobro hranjeni, konj i će lako vući kola. Ako ima

prijateljeve jake i slabe točke i nakon toga brzo

dovoljno masti za podmazivanje osovina, kola će

napasti njegove kritične položaje. Neprijatelja

lako nositi ljude. Ako je njihovo oružje oštro, a

možete napasti ako dolazi izdaleka i još nije sre­

oklopi jaki, ljudi će se boriti s lakoćom.

dio svoje redove, ako su njegove postrojbe upra­

Predviđena je velika nagrada za napredovanje

vo pojele obrok i nisu spremne, kao i u situaciji

i teška kazna za povlačenje i u tom sustavu po­

kad bježi te kada je iscrpljen. Možete ga napasti

trebno je zadržati pouzdanost. Onaj tko umije analizirati takve situacije i u

ako nije iskoristio prednosti terena, ako je došao

potpunosti ih shvatiti, gospodar je pobjede.«

izdaleka i još se nije odmorio, ako pola njegovih snaga još nije prešlo rijeku, te u situaciji kad je

3. Markiz Wu upita: »Što omogućuje vojnu pob­

put strm i zbijen. Prikladno je napasti ga kad se

jedu?« Wu Ch'i reče: »Discipliniranost je uvjet za

njegove zastave i stjegovi kreću u metežu; kad se

pobjedu.«

formacije neprekidno premještaju; kada su voj­

Markiz tada upita: »Ne zasniva li se pobjeda

nici uplašeni. U svim tim slučajevima morate

na brojčanoj moći?«

upotrijebiti elitne jedinice kako biste uspješno probili neprijateljeve redove. Podijelite svoje po­

Wu Ch'i odgovori: »Ako zakoni i zapovjedi

strojbe i krenite s njima, napadajući brzo i bez

nisu jasni, a nagrade i kazne nisu pouzdane, voj­

oklijevanja.«

ska se neće zaustaviti na zvuk zvona niti će na­

247

UMIJEĆE RATOVANJA

predovati na zvuk bubnjeva; što tada vrijedi i mi­

nih trupala; oni koji su odlučili umrijeti - živjet

lijun takvih vojnika? Disciplina znači ispravno

će; koji se nadaju pobjeći živi - umiru.

ponašanje u logoru; ogleda se i u strahopoštova­

Dobar general je kao čovjek koji sjedi u brodu

nju koje izaziva vojska u pokretu, a strahopošto­

koji tone ili leži pod gorućim krovom. Nema

vanje je važno kako vojska tijekom napredovanja

vremena za savjete mudraca, niti za ljutnju hrab­

ne bi naišla na suprotstavljanje i kako u povlače­

rih. Svi se moraju sukobiti s neprijateljem. Zato

nju ne bi bila progonjena. Disciplinirana vojska

se kaže da pri upravljanju postrojbama najveća

je i u napredovanju i u povlačenju u dobrom po­

opasnost prijeti od plašljivosti, a nevolje koje

retku; i lijevo i desno krilo reagiraju na znakove

snađu vojsku dolaze od oklijevanja.«

koji se daju zastavama. Iako je odsječena, može se ponovo organizirati; iako je raspršena, može se

O d l o m a k III

okupiti. Postrojbe se mogu okupiti i ne može ih

1. Wu Ch'i reče: »Ljudi umiru kad si ne mogu

se izolirati, bez obzira na to je li njihov položaj si­

pomoći jer su poraženi nepovoljnom situacijom.

guran ili opasan. Postrojbe se mogu upotrijebiti,

Zato je pri upravljanju postrojbama najvažnije

a da se ne umore. Može ih se poslati u bilo ko­

dobro ih instruirati i na sve ih upozoriti.

jem smjeru i nitko pod nebom im se ne može

Ako jedan čovjek proučava ratovanje, on je u

suprotstaviti. Takva se vojska zove »Vojska otac-

stanju uspješno instruirati desetoricu; ako prob­

-sin«.

lem proučavaju desetorica, oni mogu podučiti stotinu; stotina može uspješno instruirati tisuću, a tisuća deset tisuća. Deset tisuća može instruira­

O d l o m a k II

1. Wu Ch'i reče: »Ovo je način na koji vojska tre­

ti cijelu vojsku.

ba marširati. Uspostavljeni način napredovanja i

Neprijatelja koji dolazi iz daljine čekajte u bli­

zaustavljanja ne treba kršiti; ne treba propuštati

zini bojnog polja; ako čekate umornog neprijate­

prikladno vrijeme za jelo i piće. Ne tratite snagu

lja neka vaše jedinice budu svježe, ako je neprija­

ljudi i životinja. U ove tri situacije postrojbe mo­

telj gladan vaše jedinice neka budu dobro uhra­

raju imati povjerenja u zapovjedi nadređenih. Te

njene.

zapovjedi osiguravaju disciplinu. Ako se napredo­

Neka tijekom vježbe postrojbe formiraju

vanje i zaustavljanje ne regulira na pravi način, te

kvadrate iz krugova, neka sjedaju i ustaju, kreću

ako nema dovoljno hrane i vode, konji će biti

i staju. Neka prijeđu s lijeva na desno i od sprije­

iscrpljeni, a ljudi umorni i neće se moći opustiti i

da prema natrag. Podijelite i koncentrirajte ih;

zakloniti. U ovakvim situacijama jedinice nema­

ujedinite ih i raspršite. Kad se u tome svemu uv­

ju povjerenja u zapovijedi nadređenih. Ako zapo-

ježbaju, dajte im oružje. Te vježbe spadaju u

vijedi nisu djelotvorne, vojni logor bit će neure­

poslove generala.«

dan, a postrojbe poražene u bitki.

2. Wu Ch'i reče: »Pravila za provođenje vojnih

2. Wu Ch'i reče: »Bojno je polje zemlja usprav­

vježbi određuju da niski ljudi nose koplja i hele-

248

DODATAK i: WU C H 'lE V O U M IJE Ć E RATOVANJA

barele, a visoki lukove i samostrijele. Snažni nose

Oči i uši trebaju biti kontrolirani, a konjima se ne

zastave i stjegove; hrabri zvona i bubnjeve; slabi

smije dopustite da krenu u stampedo. Mora ih se

služe druge i pripremaju hranu. Mudri smišljaju

uvježbavati za galopiranje i potjeru. Kretanje i

planove.

zaustavljanje treba im biti ležerno. Jahač i konj

Ako stavite ljude iz istog sela zajedno, svi će

mogu se iskoristiti onda kada između njih posto­

odredi štititi jedni druge. Na zvuk jednog udar­

ji ljubav. Oprema vučnih i jahaćih konja sastoji se

ca u bubanj neka izlože svo oružje. Na zvuk dva

od sedla, ulara i uzda. Oni moraju biti čvrsti.

udarca neka vježbaju formacije. Na zvuk tri

Konji se ne ozljeđuju pri kraju marša nego od

udarca neka žurno počnu jesti. Na zvuk četiri

samog početka. Ne šteti im preslaba, nego pretje­

udarca neka se pripreme za akciju. Na zvuk pet

rana prehrana. U sumrak, nakon dugog marša,

udaraca neka krenu na marš. Kad čuju bubnjeve

jahači moraju više puta sjahati i ponovno uzjaha­

i saslušaju zapovjedi, razvijaju se zastave.«

ti jer bolje je umarati ljude nego konje. Uvijek se

3. Markiz Wu upita: »Postoje li metode kojima

pobrinite da konji nisu do kraja iscrpljeni, te ta­

se može kontrolirati napredovanje i zaustavljanje

ko budite spremni za iznenadne neprijateljske

vojske?«

napade. Tko razumije te stvari, neće imati pro­ tivnika na svijetu.«

Wu Ch'i odgovori: »Ne okrečite se prema Ne­ beskoj peči ni Zmajskoj glavi. Nebeska peć je ulaz u veliku dolinu, a Zmajska glava je kraj ve­ like planine.

P O G L A V L J E IV

»Nad lijevim krilom razvij te zastave Zelenog zmaja; nad desnim zastave Bijelog tigra; na čelu

RASPRAVA O G EN ER A LIM A

zastave Crvene ptice, a u pozadini zastavu Crne kornjače. Iznad zapovjednika razvijte zastavu Ve­

Odlomak I

likog medvjeda. Pod njom se okuplja njegova

1. Wu Ch'i reče: »Zapovjednik vojske je onaj ko­

svita. Prije bitke pozorno ispitajte smjer vjetra i

ji umije vladati i na civilni i na vojni način. Rat

krećite se u smjeru u kojem puše. Ako vam vje­

ujedinjuje odlučnost i otpornost.

tar snažno puše u lice čekajte da promijeni

Kad ljudi raspravljaju o generalima obično

smjer.«

razmatraju samo hrabrost, a ona je samo jedna

4. Markiz Wu upita: »Kako se treba brinuti o ko­

od njihovih mnogobrojnih kvaliteta. Čovjek ko­

nj ima?«

ji je samo hrabar ući će u bitku neoprezno i bez

Wu Ch'i odgovori: »Konji moraju imati mir­

poznavanja prednosti, a to nije dobro.

no mjesto za odmor. Moraju redovito dobivati

Postoji pet faktora na koje generali moraju ob­

vodu i hranu. Njihove štale zimi moraju biti top­

ratiti pozornost: administracija, pripremljenost,

le, a ljeti hladne i sjenovite. Grive i repovi mora­

odlučnost, mudrost i ekonomija.

ju im biti skraćeni, a kopita oprezno podrezana.

Administracija znači da general kontrolira

249

UM IJEĆE RATOVANJA

mnoštvo kao da kontrolira tek nekolicinu.

pružanje spokoja mnoštvu. On plaši i zbunjuje

Pripremljenost znači da se general i kad samo iz­

neprijatelja. Kad izda zapovijed, nitko se ne usu­

lazi kroz vrata ponaša kao da vidi neprijatelja.

đuje ne poslušati je, a pobunjenici mu se ne usu­

Odlučnost znači da kad se general približava

đuju suprotstaviti. Ako imate takvoga generala,

neprijatelju tada ne brine za svoj život. Mudrost

zemlja je jaka; ako ga odbacite, zemlja će propas-

znači da iako je general pobijedio on se ponaša

ti. To ja nazivam iznimnim generalom.«

kao da je tek započeo bitku. Ekonomija znači da je general štedljiv u zakonima i zapovijedima ka­

O d l o m a k II

ko ih ne bi bilo previše.

1. Wu Ch'i reče: »Bubnjevi na konjima, obični bubnjevi i zvona koriste se da ostave zvukovni

Primiti zapovijedi i ne ustuknuti, govoriti o povratku tek nakon poraza neprijatelja - to je

dojam, a zastave, stjegovi i grbovi ostavljaju sna­

ispravno ponašanje zapovjednika. Onog dana

žan vizualni dojam. Zabrane i kazne impresioni­

kad neprijatelj krene, general ima na umu slavu

raju srce. Kad su uši pod dojmom zvukova mo­

smrti, a ne sramotu života.«

raju ih razumjeti; kad su oči zadivljene bojama

2. Wu Ch'i je rekao: »Postoje četiri mogućnosti

moraju ih razlikovati; kad je srce pod dojmom

pri zapovijedanju vojnim jedinicama. Prva je

kazni ono se kontrolira.

povezana s moralom, druga s terenom, treća sa

Ako te tri pojave nisu dobro definirane, zem­

situacijom, a četvrta sa snagom. Za tri vojske od

lja će biti poražena. Stoga se kaže da nema toga

milijun vojnika važna je odgovornost jednog

tko neće slijediti generalove zastave i nema toga

čovjeka. To je potencijal povezan s moralom.

tko neće krenuti prema smrti kad general poka­

Kad su putovi zatvoreni i opasni, a planine i tjes­

že put.«

naci veliki, kada ih deset ljudi brani tako da tisu­

2. Wu Ch'i reče: »U ratu je najvažnije raspitati

ću ljudi ne može prijeći, tada govorimo o poten­

se o neprijateljskim generalima i iscrpno prouči­

cijalu povezanom s terenom.

ti njihovu sposobnost djelovanja u skladu s okol­

Vješto upotrebljavajte špijune i agente. Neka

nostima. Nakon toga mirno možete nastaviti sa

lake jedinice manevriraju kako bi razdvojile ne­

svojim akcijama.

prijateljsku vojsku. Zavadite neprijateljskog vla­

Ako je neprijateljski general glup i ima povje­

dara i njegove ministre, te nadređene i podređe­

renja u druge, možete ga prevariti i namamiti u

ne. To je potencijal povezan sa situacijom. Kada

zamku. Ako je prijetvoran i ne brine se o svojem

kola imaju jake osovine i klinove, brodovi dobra

ugledu, možete ga potkupiti.

vesla i kormila, postrojbe su uvježbane za bitku,

Ako je prevrtljiv i nema jasne planove, može­

a konji za brzu potjeru, to je potencijal povezan

te ga umoriti i iscrpiti. Ako su nadređeni bogati i bahati, a podređe­

sa snagom. Onaj tko to shvati može biti general.

ni siromašni i ozlojeđeni, možete ih zavaditi.

Njegova uzvišenost, vrlina, humanost i hrabrost moraju biti dovoljni za vođenje podređenih i za

Ako general oklijeva u napredovanju ili povla­

250

DODATAK i: WU C H 'lE V O U M IJE Ć E RATOVANJA

se bez poretka, mašući oružjem na sve strane,

čenju vojska neće imati povjerenja u njega pa ga se može natjerati u bijeg. Ako ga časnici preziru

kada u potjeri zaista nisu u stanju dostići vaše

i žele se vratiti kući, blokirajte im putove, a otvo­

jedinice, kada vide prednost, ali je ne znaju isko­

rene ostavite samo one najteže. Zatim ih možete

ristiti - general je glup i možete ga zarobiti.«

presresti i zarobiti. Kad je put kojim general napreduje lagan, a onaj kojim bi se povlačio težak, možete ga doves­ ti pred sebe. Kad je put kojim napreduje opasan,

POGLAVLJE V

a onaj kojim bi se povlačio lak, možete prići i na­

O REAKCIJA M A NA P R O M JE N L JIV E

pasti ga.

U V JE T E

Ako se ulogori na niskom i vlažnom terenu s lošim odvodom vlage, a kiša oblino pada, može­ te ga potopiti. Ako se ulogori u pustoj močvari ili

Odlomak I

na mjestu na kojem pušu divlji vjetrovi, možete

1. Markiz Wu upita: »Ako su kočije kvalitetne, a

zapaliti vatru i spaliti ga.

konji brzi, generali hrabri, a jedinice jake, ali neočekivano naiđete na neprijatelja i te se snage

Ako ostane dugo na jednome mjestu, generali

poremete i redovi razbiju, što treba učiniti?«

i časnici postaju nemarni i vojska neće biti

Wu Ch'i odgovori: »Kod regulacije bojnih for­

spremna, te se možete potajno približiti i napas­

macija danju koristimo zastave i stjegove, a noću

ti ga.«

zvona, bubnjeve, svirale od trske i flaute. Kad O d l o m a k III

zastava pokaže »lijevo«, postrojbe idu lijevo; kad

1. Markiz Wu upita: »Ako se sukobe dvije vojske,

pokaže »desno«, one idu desno. Kad bubnjevi

a ja ne znam ništa o neprijateljskom generalu i

bubnjaju, postrojbe napreduju; kad zazvone zvo­

želim saznati njegove kvalitete, što moram učini­

na, one staju. Na jedan zvuk frule, formiraju re­

ti?«

dove; na drugi se okupljaju. Oni koji ne slušaju, kažnjavaju se.«

Wu Ch'i odgovori: »Zapovjedite hrabrijim pripadnicima elitnih jedinica da provjere genera­

2. »Ako je sva vojska tako disciplinirana, a časni­

la. Njihov zadatak je promatrati reakciju neprija­

ci i vojnici potaknuti da daju sve od sebe, tada

telja i pobjeći. Ako su akcije ujednačene, a dis­

nema neprijatelja dovoljno jakog da vam odoli,

ciplina dobra; ako general tijekom progona hini

niti dovoljno čvrste formacije koja će izdržati vaš

da ne može dostići vaše jedinice; kad uoči pred­

napad.«

nost, ali se pravi da je nije svjestan - mudar je i ne biste ga trebali napasti.

O d l o m a k II

1. Markiz Wu upita: »Ako izrazito nadmoćna voj­

Ako neprijateljska vojska nije sređena, zastave i stjegovi su u neredu, a vojska kreće i zaustavlja

ska napadne moju vojsku, što se može učiniti?«

251

UMIJEĆE RATOVANJA

Wu Ch'i odgovori: »Ako je teren lak, izbjegni­

žaj kako bi učvrstio svoje jedinice, odmah poša­

te ga, a suprotstavite se u klancu. Jer, klanac je

ljite agente provokatore i špijune da saznaju nje­

najbolji za napad jednog čovjeka na desetoricu;

gove planove. Ako posluša njihove prijedloge,

strmo mjesto najbolje je za napad desetorice na

možda se povuče. Ako ih ne posluša, pogubit će

stotinu. Za napad tisuću ljudi na vojsku od deset

ih i spaliti naša pisma.

tisuća ništa nije prikladnije od planinskog prije­

Zatim simultano napadnite sa svih pet vojski.

voja. Ako imate slabu vojsku, ali neprijatelja

Ako pobijedimo, ne progonimo ih; ako ne pobi­

napadnete iznenada na uskom putu uz buku

jedimo, brzo se povlačimo simulirajući bijeg.

gongova i bubnjeva, njegova će vojska, bez obzi­

Hodamo ustrajno, ali spremni smo boriti se u

ra na veličinu, biti poražena.

svakome trenutku. Jedna kolona pazi na neprija-

Zato se kaže da onaj tko ima veliki broj vojni­

teljevu prethodnicu, dok druga odsijeca njegovu

ka, traži lak teren; onaj tko ima malo vojnika,

pozadinu. Dvije kolone brzo i iznenada napada­

traži skučen teren.«

ju njegove slabe točke, ponekad s lijeve, ponekad s desne strane. Ako pet kolona koordinira svoje napade - uspjeh je siguran. To je način napada na

O d l o m a k III

1. Markiz Wu upita: »Pretpostavimo da postoji

jakoga neprijatelja.«

velika vojska, jakog morala i veoma hrabra. U pozadini su joj skučeni prolazi, s desne strane

O d l o m a k IV

planine, a lijevo rijeka. Dobro je zaštićena dubo­

1. Markiz Wu upita: »Ako je neprijatelj blizu i

kim opkopima i visokim grudobranima koje

nadire prema meni, a ja se želim povući, ali ne­

brani jaka skupina vojnika sa samostrijelima. Pri

mam odstupnicu i vojska mi je razbijena, što tre­

povlačenju ova vojska podsjeća na pokretnu pla­

bam učiniti?«

ninu; pri napredovanju na snježnu oluju. Teško

Wu Ch'i odgovori: »Treba upotrijebiti neku

je zadržati takvu vojsku. Što treba učiniti u tim

od sljedećih taktika: ako je nas mnogo, a nepri­

uvjetima?«

jatelja malo, podijelit ćemo svoje snage i napasti;

Wu Ch'i odgovori: »Dobro pitanje! U toj si­

ako je neprijatelja mnogo, a nas malo, moramo

tuaciji ishod ne ovisi o snazi kola i konjice, nego

pronaći način kako ga zbuniti; ako neprekidno

o planovima mudrih ljudi. Trebali biste pripre­

ometamo njegovu vojsku, ona može biti pobije­

miti tisuću kočija i deset tisuća konjanika zajed­

đena, bez obzira na veličinu.«

no s pješacima i podijeliti ih u pet kolona. Sva­ koj koloni dodijelite odvojenu rutu. Dakle, s pet

Odlomak V

kolona na pet različitih putova neprijatelj će si­

1. Markz Wu upita: »Ako neočekivano naiđemo

gurno biti zbunjen i neće znati s kojom se treba

na neprijatelja na klisuri ili u dolini omeđenoj

boriti.

strmim liticama, a on je brojčano nadmoćan, što

Ako je neprijatelj zauzeo jak obrambeni polo­

252

treba učiniti?«

DODATAK i : WU C H 'lE V O U M IJE Ć E RATOVANJA

Wu Ch'i odgovori: »U svakom slučaju morate

Kotači kola tonu u blato, osovine su potopljene,

brzo marširati kako biste se maknuli s mjesta kao

a voda preplavljuje vozila i konje. Nemamo čam­

što su planine, šume, doline i močvare. Ne smi­

ce ni vesla i ne možemo ni naprijed ni natrag.

jete hodati polako. Kad u visokim planinama ili

Sto učiniti?« Wu Ch'i odgovori: »To se zove borba u vodi.

dubokim dolinama neočekivano naiđete na ne­ prijatelja, morate zabubnjati i vikati, te ugrabiti

Kola i konji nisu od koristi. Morate ih držati na

prigodu da iskoristite lukove i samostrijele, neke

jednoj strani. Uspnite se na visoko mjesto i pro­

ranivši, a druge zarobivši. Pažljivo promatrajte

motrite sva četiri smjera. Tako ćete ustanoviti ve­

kako je neprijatelj raspoređen i ako nastane

ličinu i dubinu močvare. Zatim možete smisliti

zbrka, napadnite ga bez oklijevanja.«

neki neobičan plan koji će vas dovesti do pobjede. Kad neprijatelj prelazi rijeku, čekajte dok

O d l o m a k VI

1. Markiz Wu upita: »Ako su s lijeve i desne stra­

polovica njegovih snaga ne prijeđe preko gaza i zatim ga napadnite.«

ne visoke planine sa skučenim terenom između i ako neočekivano naiđem na neprijatelja, pa ga se

O d lo m a k VIII

ne usudim napasti i želim se povući, ali ne mo­

1. Markiz Wu upita: »Kad kiša ne prestaje, konji

gu, što se može učiniti?«

tonu u blato, vozila su zaglavljena, neprijatelj na­

Wu Ch'i odgovori: »To se opisuje kao 'borba u dolini'. Izrazita prednost u brojnosti ne znači

pada sa svih strana, a moje jedinice su zbunjene i prestrašene, što se može učiniti?« Wu Ch'i odgovori: »Općenito, kola se ne ko­

ništa. Okupite najtalentiranije časnike da krenu naprijed s dobro naoružanim lakim jedinicama u

riste kada je vrijeme oblačno i vlažno, ali mogu

prethodnici i da se suoče s neprijateljem. Podije­

se poslati u akciju kada je vedro i suho. Poželjan

lite kola i konjicu u skupine i sakrijte ih na svim

je visok teren; niski teren treba izbjegavati. Požu­

stranama, na razdaljini od po nekoliko lia, kako

rite naprijed s najboljim kolima. U napredova­

ih neprijatelj ne bi mogao vidjeti. Neprijatelj će

nju ili povlačenju morate ići putom koji su uga­

se sigurno ukopati i neće krenuti ni naprijed ni

zila kola. Ako se neprijatelj kreće, morate ga sli­

natrag. Podignite svoje zastave, izađite iz planin­

jediti.«

skog terena i ulogorite se. Neprijatelj će sigurno

Odlom ak IX

biti uplašen. Isprovocirajte ga kolima i ne dopus­

1. Markiz Wu upita: »Ako bijesni pobunjenici

tite mu da se odmori. To je metoda borbe u do­

počnu pljačkati sela i odvoditi domaće životinje,

linama.«

što se može učiniti?« Wu Ch'i odgovori: »Kada dođu siloviti i bijes­ O d l o m a k VII

ni banditi, morate biti oprezni. Najbolje je biti u

1. Markiz Wu upita: »Pretpostavimo da iznena­

obrani i ne susresti se s njima. Kad se u sumrak

da sretnem neprijatelja u poplavljenoj močvari.

spremaju otići natovareni plijenom, sigurno će

253

UM IJEĆE RATOVANJA

T

2. Markiz Wu upita: »Kako se to može postići?«

biti oprezni, jer povlače se dalekim putovima i moraju putovati brzo. Sigurno će netko od njih

Wu Ch'i odgovori: »Kad vladar uzdiže ljude

zaostajati. Slijedite ih i napadnite; tako ćete ih

pune vrlina, a ohrabruje one kojima vrline ne­

svladati.«

dostaju.« 3. Na to je markiz Wu organizirao svečano Odlomak X

primanje u svojoj palači, te je posložio sjedala

1. Wu Ch'i reče: »Metoda napada na neprijatelj­

za goste u tri reda, pozvavši plemiće i velike

ske gradove je sljedeća: kad prodrete kroz njiho­

časnike. »Najbolji sjede u prvome redu. Pred

ve zidine, uđite u sve logore i preuzmite svo bo­

njih ćemo staviti najbolje meso u najfinijem

gatstvo te zarobite časnike, oružje i životinje.

posudu. Sljedeći po vrlinama sjede u srednjem redu.

Kad se vojska ulogori, ne smijete sjeći drveće, uništavati zgrade, odnositi žito, ubijati domaće

Oni će dobiti manje kvalitetna jela.

životinje, niti spaljivati skladišta.

Ljudi bez vrlina sjede u zadnjem redu i dobi­

Tako pokazujete ljudima da ih ne namjerava­

vaju hranu u malim posudama.

te tlačiti. Oni koji se žele predati, mogu to učini­ ti i nastaviti živjeti u miru.

Kad je primanje završilo, a gosti otišli, očevi, majke, žene i djeca vrlih ljudi dobili su darove či­ me je ponovljen isti diskriminirajući postupak. Svake godine poslanici su odlazili očevima i maj­ kama ubijenih u ratu kako bi im zahvalili i pre­

P O G L A V L J E VI

dali darove, čime su im pokazali da nisu zaborav­ ljeni.

P O T IC A N JE Č ASN IKA

Nakon tri godine takve politike, ljudi Ch'ina Odlomak I

pokrenuli su svoju vojsku i približili se zapadnoj

1. Markiz Wu upita: »Jesu li stroge kazne i boga­

obali rijeke. Kad su časnici Weia to čuli, bilo je

te nagrade dovoljne za pobjedu?«

nekoliko desetaka tisuća onih koji nisu čekali za­ povjedi, nego su odmah navukli oklope i hrabro

Wu Ch'i odgovori: »Sto se tiče strogosti kazni i velikodušnosti nagrada, nisam u stanju to u

napali Ch'in.

potpunosti razumjeti. Ne možete se pouzdati sa­

4. Markiz od Wua pozvao je Wu Ch'ia i rekao

mo u njih. Vladarev je cilj izdavanje zapovjedi

mu: »Sada vidimo učinke tvog učenja.«

koje će jedinice rado izvršiti; podizanje vojske i

Wu Ch'i odgovori: »Čuo sam da su neki ljudi

mobiliziranje ljudi za vojsku na način da su oni

sposobni, a drugi baš i nisu; duh je u jednom tre­

sretni što će se boriti; a kad ukrste mačeve, treba­

nutku poletan, a u drugom potišten. Ako napra­

ju biti sretni što će se suočiti sa smrću.«

vite pokus tako da u bitku pošaljete pedeset tisu­

254

DODATAK i: WU C H 'lE V O U M IJE Ć E RATOVANJA

ća ljudi bez vrlina, molim vas dopustite mi da ih

5. Markiz Wu je poslušao taj savjet i s pet stoti­

ja povedem na neprijatelja. Pretpostavimo da ne

na kola i tri tisuće konjanika porazio je vojsku

pobijedim - svi feudalni lordovi će mi se smijati,

Ch'ina od pola milijuna. To pokazuje koliko je

a mi ćemo izgubiti autoritet u Carstvu. Pretpos­

djelotvorno ohrabrivati časnike.

tavimo također da u poljima vreba očajni razboj­

6. Jednoga dana prije bitke, Wu Ch'i izda

nik i tisuću ljudi krene u potjeru za njim. Razlog

zapovjedi vojskama na sljedeći način: »Svi služ­

iz kojeg ga oni tako predano traže je taj da se bo­

benici i časnici trebali bi slijediti i zarobiti nepri­

je da će ih on napasti. To je razlog da čovjek ko­

jateljeva kola, konjicu i pješake. Ako kola ne za­

ji je spreman odbaciti svoj život može terorizira­

robe kola, konjanici konjicu, a pješaci pješaštvo,

ti tisuću ostalih.

čak i ako neprijateljeva vojska bude uništena nit­

Ako upotrijebim vojsku od pedeset tisuća lju­

ko neće zaslužiti počasti.« Na dan bitke njegove

di i svi su poput tog očajnog razbojnika, a ja ih

zapovjedi nisu bile brojne, ali njegova moć po­

povedem na Ch'in, ne mogu izgubiti.«

tresla je Carstvo.

255

DODATAK II

KRATKE BIOGRAFIJE KOMENTATORA Ts’ao Ts’ao (155.-220.) Car Hana, Hsien Ti, učinio ga je 216. godine kraljem Weia. Umro je 220. godine, a 237. prozvan je »vojnim kraljem«. Nakon što mu je sin postao car, titula je promijenjena u »vojni car« s hramskom titulom T'ai Tzu ili »eminentni utemeljitelj« (dinastije Wei). Njegova biografija prema povijesti dinastije Wei (Wei Shu) citirana je u Kronikama Tri kraljevstva. Otkako je upravljao cijelim Carstvom T'ai Tzu je

koje je s beznačajnih položaja uzvisio do guver­

uništio mnoge razbojnike. U svojim vojnim ak­

nera pokrajina i prefekta. Tako je postavio teme­

cijama slijedio je taktiku Sun Tzua i Wu Tzua. U

lje svojem velikom djelu. Razvijao je umijeće mi­

skladu s različitim situacijama, provodio je iz­

ra i ratovanja; tijekom tridesetogodišnjeg razdob­

nimne strategije; pobjeđivao je neprijatelja ob­

lja u kojem je zapovijedao jedinicama knjiga je

manjivanjem; mijenjao je taktike na gotovo de­

uvijek bila u njegovoj ruci. Danju se bavio voj­

monski način. I sam je napisao knjigu o ratu s vi­

nim pitanjima, noću je proučavao klasike i nji­

še od sto tisuća znakova; kada su njegovi genera­

hove komentare. Kad bi se penjao na uzvisine,

li kretali u vojne pohode, slijedili su savjete iz te

uvijek bi smišljao stihove. Kad bi spjevao novu

knjige. Svojim generalima uvijek je osobno da­

poemu dao bi je uglazbiti i uvijek bi to bila od­

vao smjernice i oni koji bi ih poslušali pobijedili

lična pjesma. Njegovi talenti i snaga bili su ne­

bi, a ostali su bili poraženi. Mirovao bi pred

nadmašni; vlastitim je rukama mogao pogoditi

neprijateljima na bojnom polju kao da nema

pticu u letu i uhvatiti živu divlju životinju. Pogo­

namjere boriti se; ali ugrabivši prigodu, napao bi

dio je šezdeset tri fazana u jednome danu kod

i pobijedio. Pobjeđivao je uvijek i njegovi uspje­

Nan-p'ia. Prilikom konstruiranja palača i po­

si nikada nisu pripisivani sreći. Poznavao je ljude

pravka strojeva uvijek je postavljao pravila koji­

i bio vješt u njihovoj prosudbi; bilo ga je teško

ma su svi bili zadovoljni. Po prirodi je bio tem­

prevariti. Odabrao je Yii China i Yiieh China iz

peramentan i nije volio pompu i sjaj. Zene iz

svojih redova, te Chang Liaoa i Hsii Huanga iz

njegova harema nisu nosile ukrašenu odjeću, a

redova pobijeđene vojske; svi su postali njegovi

sluge nisu imali po dva para cipela. Kad bi nje­

pomoćnici i slavni generali. Golem je broj ljudi

gove obojene zavjese i zastori za prozore bili ošte-

257

UM IJEĆE RATOVANJA

I

I

čeni dao bi ih pokrpati. Posteljina mu je služila

zaraditi na njegovoj velikodušnosti, nije davao

samo da ga ugrjje, a ne za ukras. Sve lijepe i ras­

ništa. Darove koji su mu stizali sa svih strana svi­

košne stvari, koje bi uzeo kao plijen u osvojenim

jeta, dijelio je s podređenima. Smatrao je da je

gradovima, razdijelio je onima koji su se pokaza­

pogrebni obred u to vrijeme previše ekstrava­

li dostojnima. Tisuću zlatnika nije smatrao pre­

gantan i beskoristan, doveden do ruba vulgar-

velikim iznosom kad se radilo o nagradi i prizna­

nosti; zato je zapovjedio da s njime ne bude po­

nju za službu, ali onima bez vrlina, koji su htjeli

kopano više od četiri košare s odjećom.

Na drugima mjestima, o njemu se ne piše tako povoljno: ... u provedbi zakona bio je strog i točan. Ako

naljutio nije bio pošteđen. Kad bi pogubio čov­

bi neki od njegovih podređenih generala imao

jeka, plakao je i jadikovao nad njime,, ali nikada

bolje savjete za rat od njegovih, pronašao bi na­

mu nije oprostio.

čin da ga pogubi prema nekom zakonu; nitko od

(Kronika Tri kraljevstva, sv. I, str. 1, 15,

njegovih bivših suradnika i prijatelja na koje bi se

16, 17.)

Tu Yii (735.- 812.) Rođen u Wan-Nienu u Shensiju, postao je predsjednik Odbora za radove i Veliki Zaštitnik. Kompilirao je T'ung Tien, enciklopedijsko djelo podijeljeno, u osam dijelova: Politička ekonomija, Ispiti i titule, Vladine službe, Rituali, Glazba, Vojna disciplina, Zemljopis i Nacionalna obrana. Promaknut je u Vojvodu od Ch’iKuoa i kanoniziran nakon smrti. Li Ch’iian Pisac iz doba T'anga koji se bavio vojnim temama. Njegova glavna djela su T'ai Pai Yin Ching i Chiang Liieh. Oba su sačuvana. Tu Mu (803.- 852.) Rođen u Wan-Nienu; diplomirao je kao chin shih oko 830. godi­ ne. Postao je državni tajnik u Velikom vijeću. Kao pjesnik je postigao slavu i o njemu su često govorili kao o mlađem Tuu, kao bi ga razlikovali od Tu Fua. Njegova biogra­ fija je pridodana biografiji njegova djeda u knjizi New T'ang Dynastic History (Povijest dinastije Novoga T'anga), poglavlje 166.

258

DODATAK II: KRATKE BIOGRAFIJE KOMENTATORA

Mei Yao-ch’en (1002.-1060.) Rođen u Wan-Lingu u Anhuiu, slavni pjesnik Sunga. Godine 1056. pozvan je na Carsku akademiju i uspeo se na mjesto tajnika druge kla­ se. Zbog svojeg rada vezanog za dinastiju T'ang dobio je zadatak pripremiti novu povijest toga razdoblja, ali umro je prije nego što je završio taj posao. Uz komentare o Sun Tzuu napisao je i nekoliko radova o Knjizi oda. Nakon njegove smrti, zapaženi knji­ ževni kritičar Ouyang Hsiu skladao je Epitaf ili Eulogiju. Njegova biografija pojavlju­ je se u knjizi Sung Dynastic History (Povijest dinastije Sung), poglavlje 443. Wang Hsi Rođen u T'aiyuanu, u današnjoj pokrajini Shansi. Bio je Hanlin učenjak i vladin službenik. Njegov glavni literarni interes bili su godišnjaci Proljeća i Jeseni o ko­ jima je napisao nekoliko kritičkih eseja. Chang Yii Povjesničar i kritičar iz razdoblja kasnog Sunga. Njegovo glavno djelo bilo je Pai Chiang Chuan: Biografije stotinu generala. O njemu se ne zna ništa više.

Ništa se ne zna o karijerama komentatora identificiranih samo kao »G.« Meng, ili Ch'en Hao, Chia Lin i Ho Yen-hsi.

259

BIBLIOGRAFIJA i

K N J I G E NA E N G L E S K O M Aston, W.G. The Nihongi. Transactions

—Hsiin Tze, The Moulder ofAncient

and Proceedings of the Japan Society,

Confucianism. London, 1927. Arthur

Supplement I. London, 1896. Kegan

Probsthain.

Paul. —The Works o f Hsiin Tze. London, de Bary, William Theodore, i suradnici.

Arthur Probsthain.

Sources o f Chinese Tradition. New York, Duyvendak, J.J.L. Tao Te Ching. The

1960. Columbia University Press.

Book ofthe Way and Its Virtue. London, Baynes, Cary F. The I Ching, or Book o f

1954. John Murray.

Changes. Prijevod Richarda Wilhelma. London, 1951. Routledge & Kegan

—The Book ofLord Shang. London,

Paul Ltd.

1928. Arthur Probsthain.

Calthorp, Kapetan E.F. The Book of

Fitzgerald, C.P China, A Short Cultural

War. London, 1908. John Murray.

History. (rev. izd.) London, 1950. The Cresset Press Ltd.

Carlson, Evans F. Tivin stars ofChina. Fung, Yu-Ian. A History o f Chinese

New York, 1940. Dodd, Mead & Co.

Philosophy. (prijevod Bodde) Princeton, Cheng, Lin. The Art ofWar. Shanghai,

1952. Princeton University Press.

China, 1946. The World Book Company Ltd.

Gale, Esson M. (prijevod) Discourses on

Dubs, Professor Homer H. (prij.)

Leiden, 1931. E. J. Brill Ltd.

Salt and Iron. Sinica Leidensia, vol. II. History ofthe Former Han Dynasty (3 volumena) Baltimore, Maryland, 1946,

Giles, Lionel. (prijevod) Sun Tzu on the

1955. The Waverly Press.

Art ofWar. London, 1910, Luzac & Co. ^

260

B I B L I O G R A F I J A

Granet, Marcel, Chinese Civilization.

Miiller, Max F. (Ur.) The Sacred Books of

London, 1957. Roudedge & Kegan

the East (vol. XV): The Yi King.

Paul Ltd.

(prijevod Legge) Oxford, 1882. The Clarendon Press.

Legge, James. The Chinese Classics. London, 1861, Trubner & Co.

Murdoch, James. A History o f Japan.

Liang, Ch’i-ch'ao. Chinese Political

Kegan Paul Ltd.

(3. tisak) London, 1949. Routledge & Thought, London, 1930. Kegan Paul; Trench, Trubner & Co. Ltd.

Payne, Robert. Mao Tse-Tung, Ruler of Red China. London, 1951. Secker &

Liao, W.K. (prijevod) The Complete

Warburg.

Works o f Han Fei-Tzu (2 vol.). London, 1939 (vol, I); 1959 (vol. II). Arthur

Sadler, Professor A.L. The Makers of

Probsthain.

Modem Japan. London, 1937. George Allen & Unwin Ltd.

McCullogh, Helen Craig. (prijevod) The Taiheiki. A Chronicle ofMedieval

— Three Military Classics o f China.

Japan. NewYork, 1959. Columbia

Sydney, Australia, 1944. Australasian

University Press.

Medical Publishing Co. Ltd.

Machell-Cox, E. Principles ofWar by

Šansom, George B. A History o f Japan

Sun Tzu. Colombo, Ceylon. A Royal

to 1334. (San II) London, 1958. The

Air Force Welfare Publication.

Cresset Press.

MaoTse-Tung. Selected Works. London,

—Japan, A Short Cultural History. (2.

1955, Lawrence & Wishart.

tisak, revidirano) (San I) London, 1952. The Cresset Press Ltd.

—Strategic Problems in the Anti-Japanese Guerrilla War. Peking, 1954. Foreign

Schvvartz, Benjamin I. Chinese

Language Press.

Communism and The Rise o f Mao. (3. tisak) Cambridge, Massachusetts, 1958.

Mei, Y.P. Motse, the Neglected Rival of

Harvard University Press.

Confucius. London, 1934. Arthur Probsthain.

Snow, Edgar. Red Star over China. (Left

The Ethical and Political Works o f Motse.

Victor Gollancz Ltd.

Book Club Edition.) London, 1937. London, 1929. Arthur Probsthain.

261

BIBLIOGRAFIJA

Tjan Tjoe Som (Tseng, Chu-sen). The

Walker, Richard L. The Multi-State

Comprehensive Discussions in The White

System ofAncient China. Hamden,

Tiger Hali. Leiden, 1952. E. J. Brill.

Connecticut, 1953. The Shoe String Press.

Tsunoda, Ryusaka; de Bary, William Theodore; and Keene, Donald. Sources

Watson, Burton. Ssu-Ma Ch’ien, Grand

ofjapanese Tradition. NewYork, 1958.

Historian of China. New York, 1958.

Columbia University Press.

Columbia University Press.

Waley, Arthur. The Analects of Confucius. London, 1938. George Allen & Unwin Ltd.

II MONOGRAFIJE I Č L A N C I NA E N G L E S K O M

Bodde, Dirk. Statesman, Patriot and

Lanciotti, Lionello. Sivord Casting and

General in Ancient China. New Haven,

Related Legends in China, I, II. East and

Connecticut, 1943. A Publication of

West, Year VI, N. 2, N. 4. Rome, 1955,

the American Oriental Society.

1956.

Chang, Ch'i-yun. China'sAncient

Needham, J. The Development oflron

Military Geography. Chinese Culture,

and Steel Technology in China. London,

VII, br. 3. Taipei, prosinac 1959.

1958. The Newcomen Society.

Extracts from China Mainland

North, Robert C. "The Rise of Mao

Magazines. "Fragmentary Notes on the

Tse-Tung." The Far Eastern Quarterly,

Way Comrade Mao Tse-Tung Pursued

vol. XI, br. 2, veljača 1952.

his Studies in his Early Days." American Consulate General. Hong

Rowley, Harold H. The Chinese

Kong, 191, 7. prosinca 1959.

Philosopher Mo Ti (reprint iz Bulletin of

262

B I B L I O G R A F I J A

the John Rylands Library, vol, XXXI, br.

Teng, Ssu-yii. New Light on the History

2, studeni 1948). Manchester, 1948.

ofthe T ’a i P ’ing Rebellion. Cambridge,

The Manchester University Press.

Massachusetts, 1950. Harvard University Press.

Selections From China Mainland Magazines. "Comrade Lin Piao in the

Van Straelen, H. Yoshida Shoin.

Period of Liberation War in the

Monographies du T'oung Pao, vol, II.

Northeast." American Consulate

Leiden, 1952. E. J. Brill.

General, Hong Kong, 217, 11. srpnja 1960.

ili

KNJIGE, M ONOGRAFIJE I ČLANCI NA Z A P A D N J A Č K I M J E Z I C I M A (OSIM EN G LESK O G )

Amiot, J.J.L. Memoires concernant V

Cotenson, G, de. »L’A rt militaire des

histoire, les sciences, les arts, les moeurs les

Chinois, d'apres leurs classiques.« Le

usages, etc. des Chinois. Chez Nyon

Nouvelle Revue. Pariš, kolovoz 1900.

l’aine. Pariš, 1782. Gaillois, Brig.-Gen. R. Lois de la guerre Ashiya, Mizuyo. Der Chinesische

en Chine. Preuves, 1956.

Kriegsphilosoph der Vorchristlichen Zeit. Wissen und Wehr, 1939, str. 416-27.

Konrad, N.L Wu Tzu. Traktat o Voennom Isskusstve. Moscow, 1958.

Chavannes, Edouard. Les Memoires

Publishing House of Eastern Literature.

historiques de Se-ma Tsien. Pariš. Ernest Leroux.

—Sun Tzu. Traktat o Voennom Iskusstve. Moscow, 1950. Publishing

Cholet, E. L’A rt militaire dans

House of the Academy of Science

l'antiguiete chinoise. Pariš, 1922

USSR.

Charles-Lavauzelle.

263

BIBLIOGRAFIJA

Maspero, Henri. La Chine Antique.

Sidorenko, J.I. Ssun-ds Traktat iiber Die

(Nouvelle ed.) Pariš, 19SS. Imprimerie

Kriegskunst. Berlin, 1957. Ministerium

Nationale.

Ftir Nationale Verteidigung.

Nachin, L. (ur.) Sun Te et les anciens Chinois Ou Tse et Se Ma Fa. Pariš, 1948. Editions Berger-Levrault.

IV D J E L A NA K I N E S K O M

Chan Kuo Shih.

reproduction of the Palače Edition of

"A History of the Warring States." Yang

Chung Hua Shu Chu. Shanghai, 1934.

® m Mi

1731. Chapter 83 'Military Canon'.

K'uan. People's Press. Shanghai, 1956. Chung Kuo Ping Ch’i Shih Kao. Chao Chu Sun Tzu Shih San P ’ien.

^

^ fa

® §± % i 1 + = m

"A Draft History of Chinese Weapons."

"Chao (Pen-hsueh's) Commentary on

Chou Wei. San Lien Shu Tien.

the Thirteen Chapters of Sun Tzu."

Peking, 1957.

Chao Pen-hsiieh. Peiyang Military Academy Press. Peking, 1905.

Ku Chin Wei Shu K ao Pu Cheng.

Chin I Hsin P ’ien Sun Tzu Ping Fa.

A Further Inquiry into Apocryphal

■£4 M # # I i fi Books both Ancient and Modern.’ "A Modern Translation of Sun Tzu's

Huang Yun-mei. Shantung People’s

Art of War with New Chapter

Press, 1959.

Arrangement." Kuo Hua-jo. People's Press. Peking, 1957.

Pei T ’ang Shu Ch’ao.

Ch’in TingKu Chin Tu Shu Chi Ctieng.

‘Selected Passages Transcribed in the Northern Hali.’ Yu Shih-nan

Short Title: T'u Shu. Photographic

(558-638).

264

B I B L I O G R A F I J A

Shih Ctii Hsiian.

T ’a i P ’ing Yii Lan.

M

j&IE

‘Selections from the Historical Records.’

Li Fang, 3rd series. Ssu Pu Tsung K ’an,

Wang Po-hsiang. People’s Literary Press.

chs. 270—359. Commercial Press.

Peking, 1958.

Shanghai, 1935.

Ssu-Ma Fa.

T ’ung Chih.

‘The Art of War of Ssu-ma Jang-chiu.’

Cheng Ch’iao. Facsimile Reproduction

Ssu Pu Pei Yao ed. Chung Hua Shu

of Palače ed. of 1859, ch. 68.

šj n

%

& &

Chu. Shanghai. T ’ung Tien. Sun Tzu Shih San P ’ien Chiao Chien

ii A

Chi Yao.

Tu Yu. Facsimile Reproduction of

% =f + H M & i # ^

Palače ed. of 1859, chs. 148—62.

‘Notes on the Collation of Sun Tzu’s Thirteen Chapters.’ Yang P’ing-an.

Wei Shu T ’ung K ’ao.

Peking University Journal ofthe

M H M #

Humanities, no. i, 1958.

‘A Comprehensive Study of Apocryphal Books’ (rev. ed.). Chang Hsin-cheng.

Sun Tzu Chi Chiao.

Commercial Press. Shanghai, 1957.

‘A Collated Critical Study of Sun Tzu.’

Wu Ch’i Ping Fa.

Yang P’ing-an. Chung Hua Shu Chu.

& &

Shanghai, 1959.

‘The Art of War of Wu Ch’i.’ Ssu Pu Pei

Sun Tzu.

Shanghai, 1931.

The Sun Tzu with Commentaries.

Wu Ching Tsung Yao.

Yao ed. Chung Hua Shu Chii.

Sun Hsing-yen. Ssu Pu Pei Yao ed.

n mm ^

Chung Hua Shu Chu. Shanghai, 1931.

‘Essentials of the Martial Classics.’ Tseng Kung-liang. Ssu K ’u Ch’uan

Sun-Wu Ping Fa.

Shu ed.

M % & m ‘The Arts of War of Sun (Tzu) and Wu (Ch’i).’ Ta Chung Shu Chii. Shanghai, 1931.

265

KAZALO POJ MOVA A

c

administracija

Chang Yii komentari 92, 95, 97, 100, 106,

objekt 217

108, 110, 111, 113, 117, 120, 121,

vojna 217

123, 129, 133, 135, 136, 142, 147,

agenti, tajni

166, 168, 172, 186-87, 188, 191,

domaći 233 »dvostruki« 67, 232, 233, 238

196, 200, 201, 203, 204, 211, 213,

kvaliteta 235

214,

217, 218, 222, 235, 238, 239

komentator 36

nagrade 236 pete kolone 67

Cheng vidi pod taktika

»potrošni« 233, 234

Ch'en Hao komentari 124, 131, 140, 187, 190,

tipovi 232

191,210, 237

tretman 236, 237

komentator 35

»tvornice papira« 236

Ch'i vidi pod taktika

»unutarnji« 232

Chia Lin

akcije, tajne

komentari 109, 117, 122, 151, 173,

osjetljivost 236

176, 239

podjela 67

komentator 35

potreba za 231

ChingT'ien 21-22

subverzija 232

Dubs o 22

B

Duyvendak o 22

bitka

Hu Shih o 21 Konrad o 21

čimbenici u 166

Maspero o 21-22

razdoblje Proljeća i Jeseni 54

Mencije o 22

Zaraćene države 54-56

zabranjen od Shang Yanga 21

brzina

Chou, kuća, pad 38

bit rata 213

Ch'u, država

načelo rata 99, 102

napadnuta 18

u napadu 128

straža, oprema 55

brzopletost

Chuang od Ch'ua, opsjeo Sung 49

Konfucije upozorava na 63 Sun Tzu upozorava na 66

D

vladar, interferira s vojskom 121,

disciplina

122, 123

kazne 57, 96, 192 266

K A Z A L O

P O J M O V A

T

kolektivna odgovornost 57

H

nagrade 57, 112

Han Fei Tzu

starijih časnika 55, 57, 198

odbacuje učenjake 48

strogost 57

raspravlja o hegemonskom vladaru

Ts'ao Ts'ao, primjer 204

21

Duyvendak, o citiranju T'iena 22

raspravlja o vojnim pitanjima 33 spominje Sun Tzua

E

Ho-Lii

elementi, pet, stalna promjena 28, 153

legendarni mač 45 napada Ch'u 18

F

uvježbava elitne jedinice 55

faktori, pet temeljnih

zapošljava Sun Tzua 83

doktrina 95, 176

Ho Yen-Hsi

teren 93, 95, 201,205

komentari 100, 101, 113, 120, 124,

utjecaj morala 92

131, 133, 136, 146, 160, 165, 166,

vrijeme 93, 203

168, 175, 176, 178, 181, 200, 232

zapovjedništvo 93

komentator 36

Fung Yu-Lan

Hsiang, od Sunga

autorstvo drevnih radova 19, 20, 29

Mao Tse-Tung se uspoređuje s 49

citira Chang Hsiieh-ch'enga 20

u bitki kod rijeke Hung 49

raspravlja o stilskom razvoju 19

Hsiin Tzu, poziva se na Sun Tzua 33

G

i

generali; položaj generala davanje nagrada 192, 222

inflacija, crpi bogatstvo ljudi 109

kvalitete 93-95, 201-204, 217

iznenađenje, načelo rata 78

»oblikovanje« neprijatelja 65

J

odnosi s vladarom 203

j edinice/postroj be

odnos prema ljudima 203, 204

moral 165, 187-193

opasne kvalitete 176-179

oklopljene 27

osoblje, sastav 57

udarne 26, 213

promjena planova 218

zahtjevi 105

stvaranje situacija 64, 219 taktičke kombinacije 65, 66

K

upotreba terena 66, 207-212

kalkulacije, preliminarne 103

vođenje marševa 64, 219

kampanje (ratni pohodi)

zaštitnik države 121

produljene, negativni učinci 64

Giles, Lionel, prijevod 156, 218, 219

kamuflaža, odjeća 159, 160

gradovi, napad na, vidi pod opsade

kočije, reference/preporuke Sun Tzua 31 267

K A Z A L O

P O J M O V A

komentatori

P'ang Ch'iian kod 26

Han 35

Sun Pin kod 26

Liang 35

manevar

Manchu 37

opasnosti 156, 157

moderni 80

povlačenja 64

Sung 35, 36

pred bitku 59

Tang 35

teškoće 155

treće stoljeće 35

Mao Tse-Tung

Yuan 37

citira Sun Tzua 74

Konfucije, raspravlja o strategiji 63-64

glavna djela o ratu 68

Konrad, N.

o fleksibilnosti 74-75

mišljenja

0 zadacima zapovjedništva 77-78

opovrgavanje 21, 23 kontrola, formacije i signali 135-136,

1 vojvoda Hsiang 49 parafrazira Sun Tzua75, 76, 77

139, 161, 162, 163-164

razvija doktrinu u kampanjama/rat­

Ku, Chieh-Kang, mišljenje o datumu stvaranja i autorstvu »Umijeća rato­

nim pohodima »potiskivanja« 71-

vanja« 28-29

72

Kuo Mo-Jo, mišljenje o datumu

utjecaj Sun Tzua na 68

stvaranja i autorstvu »Umijeća rato­ vanja« 29

utjecaj T'ai P'inga na 68, 69 marševi

L

brzina u 146

Lanciotti, dr. Lionello

indirektni pristup 155-156, 161, 213

citira kovanje mačeva 45-46

Maspero

članak od 45

mišljenje o datumu stvaranja i

Li Ch'iian

autorstvu »Umijeća ratovanja« 28

komentari 91, 93, 97, 99, 106, 107, 109,

115, 118, 123, 125, 129, 136,Mei Yao-Ch'en

139, 140, 141, 155, 158, 203, 233

komentari 93, 103, 127, 166, 168,

komentator 35

179, 197, 210, 220, 236

luk, kompozitni refleksni

komentator i kritičar 18

domet 60

Meng

rani razvoj 58

komentari 123, 213

logori, branjeni, utvrđeni, dizajn 59,

komentator 35

163-164

moral 166

M

Mo Tzu

mačevi, legende o 45

odbacuje rat 39-40

Ma Ling, bitka kod 88-89

preostali dijelovi 60

268

K A Z A L O

P O J M O V A

N

navodi popis »Sun Tzua« 30-31

načelo rata 124

P'ang Chiian, poražen kod Ma

nadzornici (vojske)

Linga 26, 88-89 povjesničar Hana 30

konzultacije s 125 Ts'ao Ts'aove upute 141

pobjeda nacionalno jedinstvo, zahtjev za 62

napad

neuspjeh iskorištavanja 229

stručnjaci za 128

praznine, što tvori 65

učinak na moral neprijatelja 165, 166 vatrom 225-228

sposobnost predviđanja 123-125 poglavlj a, b roj evi Liu Hsiang se poziva na 30

vidi i taktika

neslaganje bilježaka 30-33

neprijatelj

Pan Ku se poziva na 30-31

indikacije, aktivnost 185-192 izolacija i demoraliziranje 62 mamljenje 97, 140

Ts'ao Ts'ao se poziva na 31 proricanje, u Proljeću i Jeseni 25

obmanjivanje/zavaravanje 136, 148

R

poslanici, dvoličnost 186, 187

rana upotreba 45 rat

o

financije 105-106

oblik

konačno sredstvo 62

nužnost kreiranja 77-78

mjesto čovjeka u 61

što tvori 65

potreba proučavanja 61, 91

vidi i praznine

psihološki aspekti 78

obmana, načelo rata 78, 79, 96, 161

tijekom Zaraćenih država 55, 56

obrana, kvalitete stručnjaka 128

u drevnoj Kini 51, 54, 55

opsade

Razdoblje Proljeća i Jeseni

mobilizacija za obranu 60-61

proricanje tijekom 25

kada ne treba podići opsadu 173

vojske 23-24

rane tehnike 60

zapovijedanje vojskama tijekom 18

Sun Tzu se suprotstavlja 64, 117

s

organizacija

samostrijel

dobar poredak ovisi o 140

pojava 26, 58

znanost o, razvijena 47

Sun Tzu spominje 109, 139

oružje

učinak i domet 58, 59, 60

»željezo«, zlokobne alatke 63 vidi i

Shang Yang

pod luk, samostrijel

rat kao »temeljno zanimanje« 42

p

smrt 33 Shih Huang Ti

Pan Ku

269

KAZALO POJMOVA

opoziva svoju zapovijed 34 »prvi univerzalni vladar« 34

146-153 mamljenje neprijatelja 166

uspostavlja monolitsku državu 44

povlačenje, pravodobno 77

zapovijeda uništenje knjiga 34

umijeće (znanost) 56 teren

situacija, procjena sedam elemenata 91, 95

definicija 93

racionalni proces 25

kada se boriti za 173-174

temeljni čimbenici 91

nepoznavanje, neoprostivo 219-220

Ssu-Ma Ch'ien, Sun Tzuov biograf 17

odgovornost generala u odnosu prema

strategija, ofenzivna indirektan/posredan pristup 64, 156

196-197 opasni tipovi 184

napad neprijatelja 115

pomoć, u bitki 201

narušavanje neprijateljevih saveza 116

u odnosu prema upotrebi 207 upotreba 181-185

primarni cilj 64

Trinaest poglavlja, vidi pod »Umijeće

Sun Hsing-yen

ratovanja«

autoritet Sun Tzua 37

Tri vojske

mišljenje o autorstvu »Umijeća rato­

zapovjedništvo 27

vanja« 30

Ts'ao Ts'ao

prepisuje »Umijeće ratovanja« 36

komentari 122, 137, 146, 156, 172,

Sun Pin, Ssu-Ma Ch'ienova biografija

175, 184, 200, 207, 208, 218, 220,

85-89

225, 231 piše komentare 31

Sun Tzu (Sun Wu) audijencija kod Ho-Liia 83

prerađuje tekst 31

filozofija rata 61-62

Tso Ch'iu-Ming, komentator

taktičke teorije 65, 66

godišnjaka Proljeća i Jeseni 17-18

tradicionalni datum 17

Tu-Mu

vježba konkubine 83-85

komentari 93, 96, 97, 99, 105, 106,

Sun Tzu, vidi pod »Umijeće ratovanja«

110, 115, 117, 120, 122, 131, 132,

Sun Wu, vidi pod Sun Tzu

139, 141, 142, 147, 148, 151,

Sung Lien, kritičar Sunga 18

156, 157, 158, 162, 163-165, 166,

š

168, 172, 175, 178, 179, 186,

špijunaža

190, 197, 198, 203, 208, 211, 213, 215,

kontra 238

221, 233, 235, 236, 237

komentator iz 9. stoljeća 32 Tu Yu

vidi i agenti, tajni, operacije, tajne

T

komentari 95, 116, 120, 124, 128,

taktika

139, 145, 150, 169, 178, 234, 235

Chengi Ch'i56, 65, 66, 136, 137,

komentator 35

270

KAZALO POJMOVA

vojni teoretičar 33 zaposlen u Ch'uu 43

Umijeće ratovanja autorstvo 17-30

Wu država

datum nastanka 17-30

neprijateljstvo s Ytiehom 21, 216

neslaganje u poglavljima 30-31

»strategije« 176

zbrka u bilješkama 30-31

v

Y Yao Ch'i-heng kritičar Ch'inga 18

valuta, metalna

Slaže se s Yeh Cheng-Tseom 18

općenita upotreba 26 prihvaćeni medij 27

Yeh Cheng-Tse pitanja pouzdanosti tradicionalne

prvo lijevanje 26-27

biografije Sun Tzua 17

rano kovanje 106

učenjak i kritičar Sunga 17

vodiči, upotreba 158, 159

Yiieh država

vojska kontrola 24

neprijateljstvo s državom Wu

logor 183

Sun Tzu spominje 151, 216

organizacija 23, 24, 51 Proljeće i Jesen 23, 24, 51

z

raspored prije bitke 59

zapovjedništvo nad vojskama, Zaraćene države 18

zdravlje 183

Zaraćene države 37-49

vrijeme, opasnosti, prednosti 66

diplomacija 42

w

pisci o 20

Wang Hsi

priroda rata tijekom 42, 43

Komentari 116, 117, 122, 124,

stil pisanja tijekom 19-20

178, 191, 215, 21 i komentator 36

trgovina 41 učenjaci, putujući 41, 43

Wen, vojvoda od China, reorganizira

Vojske 18, 47

vojsku 18

zakoni 42

Wu Ch'i

zarobljenici, briga i tretman 113

bori se protiv Ch'ina 56 smrt 43

ž

u Weiu 42

željezo 46

271

ZAHVALE ZA S L I KE Zahvale za slike

prikazuje ceste, vojne postaje i strateške točke u utvrdama

Nakladnik bi želio zahvaliti sljedećim ljudima, muzejima i

Kantona i dijelove pokrajina Zhejiang i Jiangsu. 119:

knjižnicama fotografija za dozvolu reproduciranja njihova

Kineski general predaje mineralima bogat grad Fushun

materijala. Učinjeno je sve kako bi se pronašli vlasnici

1618. godine, iz faksimila M en Yingzhaova izdanja

autorskih prava. Međutim, ako smo ispustili nekoga,

Manzhou Shilu iz 1781. 130: Brončana sjekira-bodež iz

ispričavamo se i ispravit ćemo u budućim izdanjima.

istočnog Zhoua, razdoblje Zaraćenih država, ukrašena rel­ jefnim licem čudovišta taotie i geometrijskim uzorkom.

Kratice: U A -

Um jetnički arhiv, London; B U K -

134: Slika iz 13. stoljeća koja prikazuje moćne oceanske

Bridgeman Umjetnička knjižnica, London; BK - Britanska

valove: tinta na svili. 138: Brončano ogledalo iz dinastije

knjižnica, London; BM -

Han, čiji ukrasi prikazuju povezanost svemirskih sila. 143:

Britanski muzej, London;

Christie's —Christie's Images, London.

Par glinenih figura vojnika zaštitnika, dinastija Sjeverni Wei. 144: Konjanici u borbi, iz knjige San guo zhi zhuan

Stranica 90 BK ; 94 BUK/M usee Guimet, Pariš; 101

{Romansa o Tri kraljevstva), nastale tijekom 2. stoljeća. 149:

Corbis/Keren Su; 104 BUK/Oriental Museum, Durham

Kineski vojnik sa svim vojnim regalijama; 19. stoljeće. 154:

University; 108 BUK/Bibliotheque nationale, Pariš; 112

Parada konjanika, s ručnog svitka. 159: Putovanje Prvog

C orbis/Burstein C ollection; 114 BK ; 119 BK ; 126

Cara kroz planine. 162: Komplet sencai glinenih figurica

Christie's; 130 John Bigelow Taylor, Highland Falls, NY;

glazbenika na konjima iz dinastije Tang. 164-165: Tvrđava

134 Christie's; 138 Christie's; 143 Čorbie/ Christie's; 144

na Velikom zidu u suton. 170: Karta utvrđenoga grada

BK;

159 Corbis/Burstein

Jiujianga i okoline, 19. stoljeće. 174: Krovovi pokriveni cri­

Collection; 162 Christie's 164 - 165 Photolibrary.com;

jepom u drevnom gradu Pingyaou. 177: Ilustracija vojnog

170 BK; 174 Corbis/Robert van der Hilst; 177 BM ; 180

vođe na svitku - neki kažu da je to legendarni Žuti Car

149 BK ;

154 Christie's;

Powerstock/AGE Fotostock; 185 Getty/Im age Bank/

(H uang Ti). 180: Ratnici od terakote iz grobnice Prvog

C hina Tourism Press; 188-189 Christie's; 194 UA/

Cara kod Xi'ana. 185: Vodopad na rijeci Zhenzhu u

N ational

Collins

Sichuanu. 188-189: Slika iz 18. stoljeća koja prikazuje

Publishers; 199 Corbis/Craig Lovell; 202 Corbis/Marc

postrojbe poslane u bitku. 194: Ljetnikovci u rajskim plani­

Palače

M useum

Taiwan/Harper

Garanger; 206 UA National Palače Museum Taiwan; 210

nama, Tung Yuanova slika na svitku iz 10. stoljeća. 199:

UA/N elson Atkins M useum , Kansas/H arper Collins

Plodna terasasta polja u zapadnoj Kini. 202: Sablasni

Publishers; 216 Robert Harding Picture Library, London/

planinski krajolik Anhuia. 206: Putovanja cara M ing

Genius

o f C hina

Exhibition;

221

Corbis/Archivo

Huanga u Shu, sjevernjačka pejzažna slika. 210: Detalj sa

Iconografico, S.A.; 224 Christie's; 226-227 BM ; 228 BK;

slike Zbogom kodHsun Yanga od Chiu Yinga, 1494 - 1552.

230 Christie's; 234 Christie's

216: Brončana kola s vozačem, istočna dinastija Han, 2. stoljeće. 221: Vojnici i savjetnici iz pratnje moćnog vođe.

Informacije o naslovima:

224: Moćni carski simbol zmaja, s bljeskovima munja. 226

Stranica 90: Kineski admiral iz priča o pomorskim puto­

- 227: Ručni svitak iz 11. stoljeća koji prikazuje sukob

vanjima Zheng Hea (1371. - 1433.). 94: Slika Dva ko­

između božanskih snaga Huang T ia i Chi Youa, pomoću

njanika na kamenu iz razdoblja Tanga. 101: Obrambena

vatre i vjetra. 228: Eksplodirajuće strijele, iz Wubeizhi (O

kula i zidovi kod Jiayuguana na putu svile. 104: Figura

ratovanju) od M aa ( Yuanyi), knjige o svim aspektima

boga rata od Steatita, Kuan Ti (Guan Di). 108: Odabrana

kineskog ratovanja, 1 8 - 1 9 . stoljeće. 230: Ljudi razgovara­

roba za cara, Povijest kineskih careva iz 17. stoljeća (boja na

ju o udaljenim putovima, s rezbarene stijene celadona. 234:

svili). 112: Zarobljenici kleče, iz Chao Po-Chuove knjige

Prizor iz San guo zhi zhuan (Romance o Tri kraljevstva)

Prvi car dinastije Han ulazi u Kuan Tung. 114: Adas koji

tijekom 2. stoljeća.

272