upoznavanje industrijskih postrojenja

SVEUČILIŠTE U RIJECI TEHNIČKI FAKULTET Sveučilišni diplomski studij elektrotehnike

Izvješće iz kolegija

UPOZNAVANJE INDUSTRIJSKIH POSTROJENJA

Rijeka, lipanj 2016.

Krešimir Radovan

1. Termoelektrana Rijeka Termoelektrana Rijeka nalazi se na lokaciji Urinj, Kostrena, a izgraĎena je izmeĎu 1974. i 1978. godine. UgraĎena generatorska jedinica iznosi 320 MW, a visina kotlovnice uključujući i dimnjak iznosi 250 m. Termoelektrana je opremljena Ansaldo turbinom, a kotlovi koji se nalaze u termoelektrani nabavljeni su od strane Waagner – Biro-a. Valja spomenuti da je TE Rijeka u vlasništvu Hrvatske elektroprivrede – HEP.

Slika 1. TE Rijeka Pogonsko gorivo termoelektrane je loživo ulje. Razlog odabira tog pogonskog goriva je blizina rafinerije nafte Rijeka, smještene na Urinju, gdje se nabavljalo loživo ulje. Loživo ulje je kao pogonsko gorivo postalo preskupo, pa iz tog razloga elektrana danas ne radi, tj. konzervirana je, održava se u „hladnom“ stanju od 2013. godine. Prema službenim podacima 1

Hrvatske elektroprivrede, TE Rijeka je posljednjih godina prosječno radila s manje od 10% kapaciteta. Pripravna je za uključivanje u slučaju ekstremnih uvjeta, suše ili smanjenja snage nuklearne elektrane. Termoelektrana Rijeka ostaje konzervirana i održavat će se u tom statusu te se, ako zatreba, pokrenuti, a jedna od mogućnosti je proizvodnja toplinske energije za Ininu rafineriju u Urinju. Budućnost TE Rijeka je u suradnji s Inom u Urinju jer nakon završetka modernizacije rafinerije, TE može ponovno biti u pogonu i isporučivati toplinsku energiju Ininim pogonima. U TE Rijeka je oko 150 zaposlenih, a za zbrinjavanje zaposlenika napravljen je poseban program koji, meĎu ostalim, uključuje i prebacivanja ljudi na lokaciju Plomin. Opći podaci o TE Rijeka : 

položaj – na morskoj obali,jugoistočno od Rijeke




tip – regulacijska, kondenzacijska, kotao i jedna parna turbina



vrsta goriva – teško loživo ulje



ukupna snaga – 320 MW



vrsta proizvoda – električna energija




godina izgradnje. – 1974.-78.

U sljedećem dijagramu je prikazana godišnja proizvodnja termoelektrane Rijeka, iz kojeg je vidljiv prestanak rada elektrane 2013. godine:

Termoelektrana Rijeka je spojena na dvostruki nadzemni 220 kV vod prema trafostanici Melina.

2

Slika 2. Generator TE Rijeka

Opis posjeta: Posjeta termoelektrani Rijeka sastojao se iz 2 dijela: predavanje o termoelektrani, te razgledavanje dijelova elektrane. Predavanje o termoelektrani držali su direktor elektrane, gosp. Dragan Kavre i glavni inženjer. U uvodnom dijelu predavanja govorilo se o općenito o elektrani, njenoj proizvodnji, dijelovima, održavanju, što je napisano u uvodnom dijelu ovog izvješća. Nakon toga je slijedio meni osobno najzanimljiviji dio predavanja, o konkretnim problemima proizvodnje električne energije u termoelektrani Rijeka. Naime, dosadašnji način proizvodnje električne energije je neisplativ iz razloga što proizvodnja iz naftnih derivata iznosi preko 250 €/MWh, dok se cijena proizvodnje električne energije iz ugljena ili električne energije iz uvoza kreće čak ispod 100 €/MWh.

3

Slika 3. Kontrolna soba U drugom dijelu posjete termoelektrani Rijeka obilazili smo pogon, vidjeli sve dijelove elektrane kao što su parni kotao, turbina, generator, transformatori. Na kraju ove posjete smo upoznati sa kontrolnom sobom u kojoj se nalaze operateri termoelektrane i SCADA sustav preko kojeg se prati rad cijelog postrojenja. Valja spomenuti da je ovo vrlo kompleksan sustav sa preko tisuću analognih i digitalnih ulaza i izlaza koji služe za praćenje i rad same elektrane.

Slika 4. Transformator TE Rijeka Kako pogon TE Rijeka ne radi, a cijena održavanja i plaća radnika je poprilično velika, mora se razmišljati kako dalje postupati s elektranom. Nekoliko je opcija: može služiti kao toplana, elektrana za sekundarnu regulaciju električne energije u Hrvatskoj, ili se može prenamijeniti u termoelektranu na ugljen ili plin. Prema mojem mišljenu stanje TE Rijeka se treba rješiti što prije. Razlog tome je što Hrvatska nema mogućnosti da pogon kao što je TE Rijeka nije u funkciji. 4

2. JGL - Jadran Galenski laboratorij

Jadran – galenski laboratorij je generička, fleksibilna farmaceutska tvrtka srednje veličine. Izrasla na temeljima centralnog laboratorija za izradu i kontrolu magistralnih i galenskih pripravaka Ljekarne „ Jadran“ Rijeka. Tvrtka je prvo u potpunosti privatizirano farmaceutsko dioničko društvo u Hrvatskoj utemeljeno 1991. godine. Sjediše tvrtke se nalazi u Rijeci. U proizvodne kapacitete se neprekidno ulaže kako bi se održali i još više unaprijedili visoki standardni proizvodnje.Proivode čvrste oralne oblike kao što su kapsule i tablete, zatim polučvrste oblike masti, kreme i gelove. TakoĎer proizvode otopine, sirupe,biljne kapi, dermatološke otopine i čajeve. Valja spomenuti da se tvrtka specijalizirala u proizvodnji sterilnih otopina kao što su kapi za oči, sprej i kapi za nos. JGL nudi proizvode u gotovo svim tehnološkim oblicima i u raznim legislativnim kategorijama te posluje na četrdesetak inozemnih tržišta, prije svega na tržištima ZND-a (Rusija, Ukrajina, Kazahstan) i Jugoistočne Europe. Propulzivni, održivi rast tvrtke temelji se na kontinuiranom ulaganju u znanja zaposlenih, strategiji razvoja i lansiranja novih proizvoda, kao i strategiji širenja na nova tržišta. Primjenjujući vlastita inovativna rješenja u proizvodnom procesu, tvrtka se specijalizirala za proizvodnju sterilnih kapi za oči, nos i uši. Od osnutka do danas tvrtka je rasla po vrlo visokim stopama, prosječno 22 posto. Grupa JGL nalazi se na trećem mjestu u nacionalnoj farmaceutskoj industriji s ostvarenim prihodima od 810 milijuna kuna u 2014. godini. Od oko 800 zaposlenika, njih 76% su žene, 70% ima visoku stručnu spremu, prosječna dob zaposlenika je 37 godina, što kulturu tvrtke čini vrlo dinamičnom, modernom i poduzetničkom. Cilj tvrtke je kontinuirani razvoj vještina upravljanja i vodstva na svim razinama i pružanje prilike svima za osobni razvoj, s ciljem održanja motivirajućeg timskog okruženja.

5

Slika 1. Temeljne aktivnosti uključuju istraživanje i razvoj, registraciju, proizvodnju, marketing i prodaju generičkih lijekova na recept, bezreceptne lijekove, lijekove bazirane na prirodnim sirovinama, dijetetske proizvode, medicinske proizvode i dermokozmetiku. Široki portfelj proizvoda JGL-a, u različitim farmaceutskim oblicima, pretežno je rezultat vlastita razvoja, ali i partnerstva s drugim farmaceutskim kompanijama, kao što su Bristol-Myers Squibb, Krka, Christian Hansen i Zetta Pharmaceutici. Danas JGL u svom portfelju ima preko 540 vlastitih proizvoda i, uz domicilno tržište, posluje još na mnogobrojnim tržištima regije Jugoistočne Europe, CIS-a (The Commonwealth of Independent States) i ostatka svijeta. 6 Fokusirani su na razvoj generičkih lijekova s dodanom vrijednošću u ključnim terapijskim područjima (lijekovi s učinkom na kardiovaskularni sustav, lijekovi s učinkom na krv i krvotvorne organe, lijekovi s djelovanjem na probavni sustav i izmjenu tvari te lijekovi s djelovanjem na osjetila) koji su na tržištu pod vlastitim zaštićenim nazivima. Široka paleta generičkih lijekova, u velikom broju farmaceutskih oblika i doza, omogućuje liječnicima da odaberu najbolji lijek za liječenje svog pacijenta. Današnje su tržišne pozicije stečene sustavnim ulaganjem u znanja i razvoj zaposlenih, u razvoj i lansiranje novih proizvoda, investiranjem u suvremenu tehnologiju, te nova tržišta. Prosječna stopa rasta je 22%, što je JGL svrstalo meĎu najbrže rastuće i najstabilnije hrvatske tvrtke. U proizvodne kapacitete neprekidno se ulaže kako bi se održali i još više unaprijedili dostignuti visoki standardi proizvodnje. Proizvode čvrste oralne oblike - kapsule i tablete; polučvrste oblike - masti, kreme i gelove; otopine - sirupe, biljne kapi, dermatološke otopine i čajeve. Specijalizirani su u proizvodnji sterilnih otopina.

Opis posjeta: U ovom stručnom izletu posjetili smo 2 zgradu JGL-a, otvorenu 2015. godine i koja se zove Pharma Valley. Posjeta se sastojala iz dva dijela: predavanje o JGL-u i obilasku pogona i drugih dijelova zgrade. 6

Na predavanju nam je predavač govorio čime se tvrtka bavi, govorio o proizvodima, načinu proizvodnje, tržištu i planovima. Puno zanimljiviji bio je obilazak zgrade, kako samog postrojenja tako i skladišta. Prvo smo bili u skladištu koje je potpuno automatizirano, te roboti rasporeĎuju kutije po skladištu. To smo sve vidjeli na konkretnom primjeru. Zatim smo otišli u pogon u kojem se vrši proizvodnja lijekova, gdje smo takoĎer vidjeli automatizaciju procesa, pokretne trake. Ukupna investicija u novi pogon je bila 53 milijuna dolara, očekivani povrat investicije u početku izgradnje je bio 10 godina. Nažalost zbog krize u Rusiji kao najvećem tržištu JGL-a povrat investicije se produžio na 15-20 godina. TakoĎer JGL zbog te krize ne radi punim kapacitetom novog pogona.

Slika 2.

7

3. CHE Fužine i RHE Lepenica CHE Fužine i RHE Lepenica dijelovi su hidroenergetskog sustava Vinodol. Osnovni hidroenergetski sustav (HES) Vinodol sastoji se od Lokvarskog jezera, Crpne stanice Križ (CS Križ), spojnog tlačnog tunela Lokvarka - Ličanka, Crpne hidroelektrane Fužine, Vrelo (4,8 MW), umjetnog jezera Bajer, Reverzibilne hidroelektrane Lepenica ili RHE Lepenica (1,326 MW), umjetnog jezera Lepenica, Retencije Potkoš, Crpne stanice Lič (CS Lič), gravitacijskog zahvata ili kanal Benkovac, tunela, armirano-betonskog cjevovoda i čelično tlačnih

cjevovoda sveukupne

duljine

18,8 kilometara,

derivacijskog

dovoda

(provodnici vode) duljine od približno 10,5 kilometara doTriblja, te HE Vinodol u Triblju (94,5

MW).

Hidroenergetski

sustav

Vinodol

koristi

vode

vodotoka Gorskog

Kotara: Lokvarka, Križ potok, Ličanka s pritokama Kostanjevicom i Lepenicom, Potkoš, Benkovac, Potok pod grobljem, a umjetna jezera su Lokvarsko jezero, Bajer, Lepenica, te Potkoš. Ukupni hidropotencijal (maksimalna mogućnost akumuliranja) u umjetnim jezerima HES Vinodol je 41 563 x 106 m3 vode. Ukupni korisni (iskoristivi) obujam vode u umjetnim jezerima HES Vinodol iznosi 40 593 x 106 m3, za moguću proizvodnju vodnih turbina HE Vinodol u Triblju. Hidroenergetski potencijal Vinodol, s jedne strane, rezultat je velikog raspoloživog pada (kotline Ličanke i Lokvarke s njihovim pritocima nalaze se na više od 700 metara nad morem, dok je Vinodolska dolina - gdje je smještena HE Vinodol, na približno 60 metara nad morem), što je jedan od najvećih ostvarenih padova na hidroenergetskim postrojenjima u Europi. S druge strane, raspoložive količine vode razmjerno su skromne i podložne znatnim promjenama protoka. Ukupna veličina sliva svih voda tog područja iznosi 80,8 km2, dok se nadmorska visina kreće izmeĎu 700 i 1 100 metara. Ukupni prosječni godišnji dotok HES Vinodol iznosi 3,27 m3/s, a prosječna godišnja količina oborine, mjerena u meteorološkoj postaji kod CHE Fužine kao reprezentativnom mjestu za HES Vinodol, iznosi 2 600 mm (litara po četvornom metru godišnje).

8

Crpna hidroelektrana Fužine ili CHE Fužine je hidroelektrana koja koristi vodeni pad izmeĎu akumulacije Lokvarskog jezerai umjetnog jezera Bajer (24,5 do 54,5 metara), a ujedno služi za prebacivanje vode iz donjeg jezera Bajer u gornje Lokvarsko jezero. U tu svrhu, u strojarnici CHE Fužine ugraĎen je jedan trojni agregat (vodna turbina + generator), na zajedničkoj vertikalnoj osovini, na kojoj se na vrhu nalazi elektromotor – generator, u sredini

je vodna

turbina tipa

Francis

(Francisova

turbina),

dok

je

na

donjem

kraju centrifugalna crpka. Veza elektrane sa mrežom je preko 30 kV voda, dugog oko 14kilometara, koji preko Trafostanice Vrata vodi do sabirnica 35 kV u HE Vinodol. Godina početka pogona CHE Fužine bila je 1957. Glavni tehnički podaci CHE Fužine: Instalirani volumni protok: 10 m3/s u turbinskom radu, 9,0 m3/s u crpnome radu; Srednji neto pad vode: H = 37 metara; Instalirana snaga: 4,6 MW (turbinski rad); Snaga elektromotora za pogon crpke: 4,8 MW (4,8 MVA).

Slika 1.

9

Slika 2. Poprečni presjek strojarnice

Slika 3. Temeljni ispust

10

Reverzibilna hidroelektrana Lepenica ili RHE Lepenica se nalazi u dolini potoka Lepenice (pokraj mjesta Fužine,Primorsko-goranska županija), koja je pritoka umjetnog jezera Bajer, gdje je izgraĎena brana s kojom se dobilo umjetno jezero Lepenica. Padom do umjetnog jezera Bajer se koristi Reverzibilna hidroelektrana Lepenica u turbinskome radu, dok se u crpnome pogonu voda iz umjetnog jezera Bajer prebacuje u umjetno jezero Lepenica. Početak rada RHE Lepenica bila je 1985. RHE Lepenica ima instalirani volumni protok 6,2 m3/s u turbinskom radu ili 5,3 m3/s u crpnom radu. Konstruktivni nazivni pad je 17,95 metara u turbinskom radu ili nazivni napor 15 metara u crpnom radu. Instalirana snaga RHE Lepenica je 1,14 MW u turbinskom radu, a instalirana snaga crpki je 1,25 MW.

Slika 3.

11

Slika 4. RHE Lepenica

Slika 5. Generator RHE Lepenica

Slika 6. Pregledna situacija objekta RHE Lepenica 12

Opis posjeta: Na početku ove stručne posjete prezentirano nam je predavanje o cjelokupnom hidroenergetskom sustavu Vinodol. U prezentaciji su predstavljeni svi bitni podaci o ovome sustavu, kad je započela gradnja, u kakvom je on stanju, koji ima značaj za proizvodnju električne energije. Za vrijeme ljetnih mjeseci kada je vodostaj najniži, svake godine se izvrši kontrola cijelog sustava prije ponovnog puštanja u pogon. Po završetku prezentacije krenuli smo u obilazak postrojenja. Najprije smo se uputili u kontrolnu sobu gdje se nalazi SCADA program preko kojeg se nadzire i upravlja sa cijelim postrojenjem CHE Fužine. Slijedeće smo posjetili samu strojarnicu gdje se nalazi generator s izvodima. Spustivši se ispod ove prostorije vidjeli smo osovinu samog generatora, kao i sustav za nadzor temperature, te pumpe koje su zadužene za dobavku vode. Nakon toga smo se uputili u obližnju RHE Lepenica. Za početak smo vidjeli umjetno jezero i samu branu. Slijedilo je upoznavanje sa strojarnicom u kojoj se trenutno vrši zamjena strujnih ormara modernijima. Valja spomenuti da je ovo postrojenje bitno manje od CHE Fužine kao i podatak da na cijelom ovom sustavu radi oko dvadesetak ljudi. Ovom posjetom sam utvrdio znanje o CHE i RHE te razlike izmeĎu te dvije elektrane. Najviše me se dojmio sustav cjevovoda i umjetnih akumulacijskih jezera te bazena kojim pokušava skupiti svaka kap vode, jer kako je direktor postrojenja rekao, svaki milimetar vode je bitan jer donosi novac. U trenutku posjete HE nisu radile jer su u pripravi za ljetno doba i povečan broj za električnom energijom.

13