uloga i odgovornost nadzornog odbora

ULOGA I ODGOVORNOSTI NADZORNOG ODBORA (Seminarski rad)

novembar, 2012. godine

SADRŽAJ UVOD ........................................................................................................................................... 2 1.

NADZORNI ODBOR KAO ZAKONSKA OBAVEZA....................................................... 3 1.1.

2.

3.

4.

Zakonske nadleţnosti nadzornog odbora ...................................................................... 5

STRUKTURA, KOMPETENCIJE I BROJ ČLANOVA NADZORNOG ODBORA .......... 7 2.1.

Zakonski uslovi ............................................................................................................. 7

2.2.

Nezavisnost ................................................................................................................... 7

2.3.

Znanje o korporaciji ...................................................................................................... 8

2.4.

Sedam mekih principa korporativnog upravljanja......................................................... 8

2.5.

Broj članova nadzornog odbora..................................................................................... 9

NADZORNI ODBOR I KORPORACIJSKO OKRUŢENJE ............................................. 10 3.1.

Nadzorni odbor i uprava .............................................................................................. 10

3.2.

Nadzorni odbor i interesno-uticajne skupine ............................................................... 11

DJELOKRUG RADA NADZORNOG ODBORA ............................................................. 11 4.1.

Šest grupa poslova nadzornog odbora ......................................................................... 11

4.2.

Tri uloge kroz koje nadzorni odbor obavlja svoje zadatke .......................................... 12

4.3.

Pododbori koje formira nadzorni odbor ...................................................................... 13

ZAKLJUČAK ............................................................................................................................. 14

UVOD

Korporativno upravljanje uključuje skup odnosa izmeĎu uprave korporacije, menadţmenta, dioničara i ostalih interesnih-uticajnih skupina. Ovim radom će se prikazati uloga, zadaci i odgovornosti ključnog korporacijskog organa tj. nadzornog odbora. U prvom poglavlju rada dat je osvrt na obaveze i odgovornosti nadzornog odbora koje proističu iz zakonskih propisa. Poslovi koji se postavljaju pred nadzoni odbor zahtjevaju odreĎena znanja i vještine koje moraju da posjeduju članovi odbora. O strukturi, kompetencijama i broju članova nadornih odbora govori se u drugom poglavlju rada. Uloga nadzornog odbora u povezivanju različitih interesno-uticajnih skupina korporacije s ciljem osiguranja uspješnosti kompanije tema je trećeg poglavlja rada. U ovom dijelu su prikazani i načini razgraničenja nadleţnosti i uloga nadzornog odbora i uprave. Zadatci iz djelokruga rada nadzornog odbora i grupe različitih uloga kroz koje odbor ostvaruje svoje poslove obraĎeni su u četvrtom poglavlju rada.

1. NADZORNI ODBOR KAO ZAKONSKA OBAVEZA

Zakonom o privrednim društvima FBiH1 članom 239. propisano je da su organi dioničkog društva: skupština, nadzorni odbor, uprava i odbor za reviziju. U članu 348 istog zakona rečeno je da se ugovorom ili statutom moţe odrediti da društvo sa ograničenom odgovornošću ima nadzorni odbor, te da je nadzorni odbor obavezno imati društvo koje ima više od deset članova i društvo koje ima osnovni kapital u iznosu većem od 1.000.000 KM i najmanje dva člana. Zakonom o javnim preduzećima Federacije Bosne i Hercegovine2 u članu 5. odreĎeno je da su organi javnog preduzeća: skupština, nadzorni odbor, uprava (menadţment) – kao organi upravljanja, te odbor za reviziju. Statom Javnog komunalnog preduzeća Radnik d.o.o. Zavidovići3 u članu 17. utvrĎeno je da su organi Preduzeća: skupština, nadzorni odbor i uprava kao organi upravljanja, te odbor za reviziju kao organ kontrole. Zakonom o privrednim društvima Federacije Bosne i Hercegovine propisano je da nadzorni odbor sačinjavaju predsjednik i najmanje dva člana, koje imenuje i razrješava skupština, s tim da ukupan boj članova nadzornog odbora mora biti neparan4. U skaldu s tim Statutom JKP Radnik Zavidovići propisano je da Nadzorni odbor čine predsjednik i dva člana5. Članom 20. Statuta JKP Radnik d.o.o. Zavidovići propisano je da Nadzorni odbor, odnosno njegove članove, imenuje i razrješava Skupština Preduzeća u skladu sa odredbama Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima F BiH („Sluţbene novine F BiH“, broj 34/03) i odredbama Zakona o sukou interesa u institucijama vlasti u BiH („Sluţbeni glasnik BiH“, broj 16/02 i 12/04). U članu 295. Zakona o privrednim društvima FBiH se kaţe da se predsjednik i članovi nadzornog odbora imenuju istovremeno na period od četiri godine, s tim da po isteku perioda od dvije godine od dana imenovanja, skupština društva glasa o povjerenju članovima nadzornog odbora. Isto lice moţe biti imenovano za predsjednika ili člana nadzornog odbora više puta bez ogranicenja. Odredbe ovog člana Zakona sadrţane su u članu 20. Statuta JKP Radnik d.o.o. Zavidovići. Skupština moţe razriješiti predsjednika i članove nadzornog odbora i prije isteka perioda na koji su imenovani: 1) kad nadzorni odbor ili pojedini njegov član izgubi povjerenje dioničara, 2) kad skupština odbije usvojiti godišnji izvještaj društva, koji uključuje finansijski izvještaj i izvještaj revizora, nadzornog odbora i odbora za reviziju, 3) kad skupština utvrdi odgovornost predsjednika i članova nadzornog odbora za štetu koju je pretrpilo dionicko društvo zbog razloga iz čl. 270. i 273. ovog zakona, 4) i u drugim slučajevima utvrĎenim statutom dioničkog društva.6 U skladu sa ovim članom Zakona Statut JKP Radnik d.o.o. Zavidovići predviĎa mogućnost razrješenja članova Nadsornog odbora i prije isteka mandata na koji su imenovani. 1

Zakon o privrednim društvima FBiH, “Službene novine Federacije BiH”, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08 2 Zakon o javnim preduzedima u FBiH, "Službene novine Federacije BiH ", broj 8/05 3 Statut Javnog komunalnog preduzeda Radnik d.o.o. Zavidovidi, br. SP-50/08 od 05.05.2008. godine 4 član 259. 5 član 20. 6 Zakon o privrednim društvima FBiH, član 259.

Nadzorni odbor JKP Radnik d.o.o. Zavidovići radi i odlučuje samo kao kolektivni organ na sjednicama i moţe odlučivati ukoliko su prisutna najmanje dva člana, a odluke su punovaţne ukoliko su za njih glasala dva člana Nadzornog odbora. Članom 22. Statuta Preduzeća utvrĎena je obaveza i odgovornost predsjednika i članova Nadzornog odbora da svoje obaveze izvršavaju u skladu sa interseima Preduzeća na način kako je utvrĎeno odredbama Zakona o javnim preuzećima i Zakona o privrednim društvima. Svako postupanje suprotno odredbama gore navedenih zakona i Etičkom kodeksu predstavlja osnov za razrješenje i odgovornost za neizvršavanje ili neuredno izvršavanje svojih duţnosti na način i postupak koji je utvrĎen Zakonom o javnim preduzećima i Zakonom o privrednim društvima. Operativni i funkcionalni aspekti rada Nadzornog odbora definisani su u Poslovniku o radu koji je usvojio Nadzorni odbor.7 1.1.Zakonske nadleţnosti nadzornog odbora Nadleţnosti nadzornog odbora dioničkog društva definisane su u članu 269. Zakona o privrednim duštvima FBiH: -

-

-

nadzire poslovanje dionickog društva; nadzire rad uprave; usvaja izvještaj uprave o poslovanju po polugodišnjem i godišnjem obracunu, sa bilansom stanja i bilansom uspjeha i izvještajem revizije; podnosi skupštini godišnji izvještaj o poslovanju dionickog društva, koji obavezno ukljucuje izvještaj reviziora, izvještaj o radu nadzornog odbora i odbora za reviziju, i plan poslovanja za narednu poslovnu godinu; bira predsjednika nadzornog odbora; predlaţe raspodjelu i nacin upotrebe dobiti i nacin pokrica gubitka; odobrava kupovinu, prodaju, zamjenu, uzimanje u lizing i druge transakcije imovinom, direktno ili posredstvom supsidijarnih društava u toku poslovne godine u obimu od 15% do 33% knjigovodstvene vrijednosti ukupne imovine dionickog društva; imenuje predsjednike i clanove odbora za naknade i odbora za imenovanje; obrazuje povremene komisije i utvrduje njihov sastav i zadatke; saziva skupštinu; i odobrava emisiju novih dionica postojece klase u iznosu do trecine zbira nominalne vrijednosti postojecih dionica i odreduje iznos, vrijeme prodaje i cijenu ovih dionica, koja ne moţe biti manja od prosjecne trţišne vrijednosti postojecih dionica iste klase u 30 uzastopnih dana prije dana donošenja odluke.

Kako je članom 310. Zakona o privrednim društvima odreĎeno da se odredbe ovog zakona o dioničkom društvu primjenjuju se na društvo s ograničenom odgovornošću, ako posebnim odredbama ovog zakona nije drugačije odredeno, onda to znači da su gore utvrĎene nadleţnosti nadzornog odbora dioničkog društva i nadleţnosti nadzornog odbora duštva sa ograničenom odgovornošću. 7

Poslovnik o radu Nadzornog odbora Javnog komunalnog preduzeda Radnik d.o.o. Zavidovidi, br. NO-36/2007. od 03. 09. 2007. godine

Pored nadleţnosti utvrĎenih u Zakonu o privrednim društvima nadzorni odbor javnog preduzeća ima i slijedeće nadleţnosti utvrĎene u članu 8. Zakona o javnim preduzećima: -

nadzire rad uprave; priprema poslovnike i predlaţe ih skupštini; priprema etički kodeks i predlaţe ga skupštini; vrši izbor kandidata odbora za reviziju i podnosi prijedlog za njegovo imenovanje skupštini; razmatra provedbeni propis za postupak nabavke i nadzire njegovo provoĎenje; daje mišljenje skupštini o prijedlogu uprave za raspodjelu profita; imenuje i razrješava članove uprave u skladu sa postupcima utvrĎenim u poslovniku odnosno poslovnicima te vaţećim propisima; daje ovlaštenja za aktivnosti koje su ograničene na osnovu odredaba ovog Zakona; daje upute direktoru za provoĎenje uviĎaja u vezi sa uočenim nepravilnostima.

-

Pored toga u članu 19. Zakona o javnim preduzećima u FBiH kao duţnosti i odgovornosti nadzornog odbora navode se još i obaveze da osigura: -

-

-

donošenje jednog ili više poslovnika kojima se utvrĎuju operativni i funkcionalni aspekti rada nadzornog odbora i uprave u skladu sa Zakonom o privrednim društvima i ovim Zakonom, statutom i etičkim kodeksom; prethodno razmatranje uz potvrdu zakonitosti poslovnika od kvalifikovanih lica pravne struke; da akti javnog preduzeća sadrţe detaljne odredbe o disciplinskom postupku i pravičnom postupku smjenjivanja odgovornih lica; da akti javnog preduzeća sadrţe odredbe o potpunom isključenju sa posla iz javnog preduzeća na period od najmanje dvije godine za lica koja su smijenjena na način opisan u ovom Zakonu, uključujući i duţnost uprave da za tu svrhu vodi adekvatne kadrovske evidencije; utvrĎivanje stimulativnih mjera za poboljšanje i vrednovanje u okviru javnog preduzeća. Uprava i nadzorni odbor duţni su i odgovorni za strogo poštivanje poslovnika i drugih akata i dosljedno provoĎenje zakona.

Nadzorni odbor je duţan i odgovoran da, u saradnji sa odborom za reviziju, pripremi etički kodeks8. Ispunjavajući svoju kontrolnu ulogu nadzorni odbor je duţan pratiti da se vi postupci nabavke koji se obavljaju u javnom preduzeću provede uz strogo poštivanje odredaba Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine9. U postupku nabavke nadzorni odbor je duţan:

8

-

razmatrati provedbeni propis za postupak nabavke u smislu njegove usaglašenosti sa vaţećim propisima o nabavci;

-

vršiti nadzor nad radom uprave i zaposlenika javnog preduzeća u pogledu primjene provedbenog propisa o postupku nabavke te vaţećih propisa o nabavci;

Zakon o javnim preduzedima u FBiH, član 20. Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine, "Službeni glasnik BiH", br. 49/04, 19/05, 52/05, 94/05, 8/06, 24/06 i 70/06 9

-

razmatrati izvještaje o nabavci te prijaviti nadleţnim organima sve eventualne prijevare ili zloupotrebe10. 2. STRUKTURA, KOMPETENCIJE I BROJ ČLANOVA NADZORNOG ODBORA

2.1.Zakonski uslovi S obziom na obaveze i odgovornosti koje članovi nadzornih odbora imaju velika se paţnja posvećuje neophodnim znanjima i vještinama koje oni trebaju posjedovati. Kako bi osigurali da nadzorni odbori budu popunjeni kompetentnim osobama vlasnici ili osnivači korporacija odnosno preduzeća pored uslova koji su definisani zakonom, zahtjevaju i posebne uslove za članstvo u nadzornim odborima. Dodatni uslovi koje kandidati moraju ispunjavati definišu se u internim aktima korporacije odnosno preduzeća. Shodno vaţećim odredbama Zakonom o privrednim društvima FBiH za predsjednika ili člana nadzornog odbora ne moţe biti imenovano lice: -

-

osudivano za krivično djelo i za privredni prijestup nespojive s duţnošcu u nadzornom odboru, pet godina od dana pravosnaţnosti presude, iskljucujuci vrijeme zatvorske kazne; kojem je presudom suda zabranjeno obavljanje aktivnosti u nadleţnosti nadzornog odbora i starije od 65 godina na dan imenovanja11.

Statutom JKP Radnik d.o.o. Zavidovići odreĎeno je da pored općih uslova predviĎenih Zakonom članovi nadzornog odbora moraju imati visoku stručnu spremu i najmanje pet godina radnog iskustvva u struci i spremi.12 2.2.Nezavisnost Jedna od vaţnijih osobina članova nadzornih odbora je i nezavisnost. Ona treba da osigura objektivnost i nepristranost u radu u odnosu na korporaciju odnosno preduzeća (njegove dioničare, članove uprave i nadzornog odbora). Nezavisnost članova nadzornih odbora se posmatra u skladu sa pet načela Hampel Report-a, prema kojima su članovi nadzornog odbora nezavisni ako: - nisu bili vezani sa korporacijom ugovorom o zaposlenju u posljednjih 5 godina, - nisu imali materijalni interes u kompaniji u posljednje 3 godine, - nemaju nikakva primanja, osim naknade za učešće u internoj kontroli, - nemaju porodičnih veza u preduzeću i - nisu bili predstavnici značajnih dioničara u posljednjih 9 godina.13

10

Zakon o javnim preduzedima FBiH, član 36. Zakon o privrednim društvima FBiH, član 259. 12 Statut JKP Radnik d.o.o. Zavidovidi, član 20. 13 Dordevic, M., Korporativno upravljanje: vlasništvo, kontrola i prava akcionara, Privredna izgradnja, (2005) XLVIII, 11

3-4, str. 211-229, str. 224.

Nadzorni odbor čestu ima ulogu sudije izmeĎu različitih interesa interesno-uticajnih skupina stoga je njegova nezavisnos veoma vaţna za zauzimanje pravilnog stava i donošenje valjanih odluka. 2.3.Znanje o korporaciji Nadzorni odbor kao centralni korporacijski organ ima u svojim rukama sva ovlaštenja i svu odgovornost za ostvarivanje interesa vlasnika. Stoga nadzorni odbor mora biti duboko uronjen u realni korporacijski ţivot, istinski razumjevajući šta se dešava unutar korporacije14. Kako bi na zadovoljavajući način ostvari svoju ulogu nadzorni odbor mora imati odreĎena znanja o korporaciji. Autori navode dvanaest tačaka preko kojih članovi nadzonih odbora stiču sliku o korporaciji: 1. Strateško usmjeravanje. (Da li su top-menadţeri oblikovali odgovarajuću strategiju i odgovarajuće operacione planove?) 2. Alociranje resursa. (Da li su potrebni ljudski finansijski, materijalni i drugi resursi podrške alocirani tako da se ostvari uspjeh?) 3. Organizacijski menadţment. (Da li top-menadţer vodi organizaciju na pravi način i da li organizacija posjeduje plan sukcesije za poziciju top-menadţera) 4. Finansijska odgovornost. (Da li su uspostavljeni finansijski inormacijski sistemi, kontrolni procesi, delegiranje autoriteta odlučivanja i sistemi izvještavanja?) 5. Operaciona kontrola. (Da li menadţment koristi efektivan sistem ključnih indikatora za praćenje i kontrolu operacionih procesa?) 6. Zaštita zakonitosti. (Da li je u funkciji mehanizam koji osigurava usklaĎenost sa legislativom i relevantnim obavezama vezanim za zaštitu klijenata, zaposlenih i društvene zajednice?) 7. Parnični postupak i rasprave. (Da li menadţment vrši izvještavanje i kontrolu poslovanja na zahtjevani način i da li pruţa potrebne dokumente i informacije na uvid finansijskim, pravnim i regulatornim institucijama?) 8. Krizni menadţment. (Da li je uspostavljen sistem za upravljanje rizicima na način da preventira ili korigira sve vrste rizika?) 9. Upravljanje prioritetima. (Da li nadzorni odbor razumije i podrţava kratkoročne, srednjoročne i dugoročne prioritete menadţmenta?) 10. Prošle i sadašnje performanse. (Kakve su finansijske, trţišne i procesne performanse kompanije u poreĎenju sa ranijim periodom, budućim projiciranim periodom i performansama konkurenata?) 11. Prepoznavanje uzroka i posljedica. ( Koje specifične konkurentske snage i slabosti, trţišne sile i uticaji determiniraju poslovne rezultate i performanse?) 12. Prepoznavanje performansnih potencijala. (Koji su to razumni ciljevi i ograničenja vezani za razvoj i rast organizacije, za njenu profitabilnost i porast vrijednsti za dioničare?).15 2.4.Sedam mekih principa korporativnog upravljanja

14

Babid, M., Simid, M., Šunje, A., Puljid, M., Korporativno upravljanje, principi i mehanizmi, Revicon, Sarajevo, 2008. str. 210. 15

Preuzeto iz Babid, M. i ostali, str. 211. (Izvor: Kocourek F. P. , Burger C. , Birchard B. (2006), 6)

Za efikasan rad nadzornog odbora potrebno je da njegovi članovi imaju komplementarna znanja i vještine. Članovi nadzornog odbora moraju biti savjesni i odgovorni, stručni i sa profesionalnim iskustvom, nezavisni i principijelni. Kombinovanjem njihovih osobina potrebno je stvoriti tim koji će uspješno voditi korporaciju odnosno preduzeće. Kako bi članovi nadzornog odbora uspješnije obavljali svoje duţnosti potrebno je da primjene tzv. meke principe korporacijskog upravljanja. Sedam mekih principa korporativnog upravljanja: 1. Izaberite prave ljude: regrutovati ljude koji imaju hrabrosti da izazovu topmenadţment kompanije, ljude sa samopouzdanjem koji se ne ustručavaju raspravljati i polemizirati sa upravom, bez isticanja svog ega. 2. Trenirajte, trenirajte, trenirajte: orijentirati članove nadzornog odbora putem sastanaka licem u lice sa izvršnim direktorima. Ponuditi uputstva, aranţirati mjesta za posjete i definirati vrijeme izgradnje odnosa meĎu ljudima. 3. Inforirajte i komunicirajte: isporučiti relevantne informacije na vrijeme i u različitim formatima. Planirati vrijeme za diskusije. Posjetiti različite dijelove korporacije. 4. Balansirajte moć uprave: osigurati da top-menadţeri ne mogu uticati na izbor članova nadzornog odbora, kontrolisati predsjednike pododbora, drţati sastanke nadzornog odbora bez članova uprave, obavezno kontrolirati sukcesiju top-menadţera. korporacijski pododbori mogu zloupotrijebiti moć. 5. Uspostavite nove načine ponašanja: unajmiti top-menadţera koji vrednuje timski rad. uspostaviti osjećaj kolegijalnosti i konstruktivnog skepticizma. članovi uprave i nadzornog odbora trebaju razviti kulturu slušanja. 6. Posvetite vrijeme: članovim nadzornog odbora je potrebno vrijeme a pripremu, diskusije i razvoj odnosa. Svi moraju imati dovoljno vremena za primanje i procesuiranje infomacije kako bi dnosili odluke. 7. Evaluirajte i unapreĎujte: uspostaviti vrijednost kontinuiranog, stalnog unapreĎenja. članovi nadzornog odbora trebaju primjeniti praksu koju primjenjuju svi profesionalni timovi: evaluirati top-menadţere, evaluirati nadzorni odbor kao cjelinu, evaluirati svakog člana nadzornog odbora.16 Uspješnost korporacije zavisi od izbora predsjednika i članova nadzornog odbora. Pored odreĎenih ekspertskih znanja i vještina, te profesionalne potvrĎenosti i prepoznatljivosti, članovi nadzornog odbora iznad svega mooraju biti ljudi koji slobodno i nezavisno promišljanju, ljudi koji imaju sopstveni integritet, te visoku razinu zrelosti.17 2.5.Broj članova nadzornog odbora Ne postoji jasna usaglašenost oko toga koliko članova treba da broji nadzorni odbor da bi svoje poslove obavljao na najbolji mogući način. Veličina korporacije i vlasniča struktura opredjeljuju broj članova nadornog odbora. Zakonom o privrednim društvima FBiH odreĎeno je da nadzorni odbori moraju imati predsjednika i najmanje dva člana, s tim da ukupan broj članova mora biti neparan.18 Statutom JKP Radnik d.o.o. Zavidovići odreĎeno je da Nadzorni odbor peduzeća broji tri člana (predsjednik i dva člana).19 16

isto, str. 221. isto, str. 221-222. 18 Zakon o privrednim društvima FBiH, član 259. 19 Statut JKP Radnik d.o.o. Zavidovidi, član 20. 17

Rastom broja članova odbora ostvaruje se sinergetski efekat kroz razmjenu ideja i znanja, ali samo do odreĎene tačke. Nakon toga počinju se ispoljavati problemi koordinacije i konflikta sa pogubnim efektom na rad odbora.20 3. NADZORNI ODBOR I KORPORACIJSKO OKRUŢENJE 3.1.Nadzorni odbor i uprava Odnos izmeĎu nadzornog odbora i uprave definisan je zakonskim odredbama ali i poslovnim principima. Članom 269. Zakona o privredim društvima FBiH u tačci dva data je obaveza nadzonom odboru da nadzire rad uprave. Skupština JKP Radnik d.o.o. inkorporirala je ovu zakonsku odredbu u član 19. Statuta JKP Radnik d.o.o. Zavidovići. Nadzorni odbor ima status nadreĎenog organa u odnosu na upravu, ali bez obzira na to za uspješno djelovanje korporacije odnosno preduzeća od ključne je vaţnosti da se uspostavi saradnja izmeĎu ova dva organa. Nadzorni odbor na upravu prenosi ovlasti operativnog voĎenja, ali on opredjeljuje način rada i djelovanja uprave. U svemu ovome jako je vaţno da se stvarna moć ne prelije iz ruku nadzornog odbora u ruke uprave. Razgraničenje moći izmeĎu ova dva ključna koporacijska organa najbolje se moţe postići menadţerskim ugovorom.21 Naţalost u trenutnoj praksi većine bosanskohercegovačkih javnih preduzeća odnos nadzornog odbora i uprave, kao i odnos uprave spram preduzeća nisu definisani kvalitetnim menadţerskim ugovorima. Zadovoljavajući odnos izmeĎu nadzornog odbora i uprave moguće je ostvariti primjenom tzv. 3-D formule (distanca, dijalog i diferenciranost). Distanca – Različite pozicije nadzornog odbora i uprave i shodno tome različit ugao gledanja korporacije neminovno dovode do toga da istu stvar ova dva ključna korporacijska organa vide na različite načine. Distanca omogućava nadzonom odboru da posmatra cjelokupnu korporaciju kao „veliku sliku“, tretirajući i pozicionirajući na odgovarajući način tommenadţment kao dio te „velike slike“. Nadzorni odbor posmatra i adekvatno tretira i ostle dijelove korporacije. Distanciranost izmeĎu nadzornog odbora i uprave ostavlja dovoljno prostora nadzornom odboru da ispolji ulogu centralnog korporacijskog organa i da ostvari potreban stepen nezavisnosti u radu. Dijalog - Iako postoji distanca izmeĎu nadzornog odbora i uprave za uspješan rad potrebno je da se uspostavi kvalitetna komunikacija izmeĎu ova dva organa. Članovi nadzornog odbora moraju biti samokritični, konstruktivno skeptični, otvoreni za dijalog i spremni da korigiraju svoj način promišljanja pred snagom argumenata druge strane. Odluke nadzornog odbora moraju biti donesene kroz zdravu debatu, uvaţavajući stavove uprave kao operativng organa korporacije. Diktat nadreĎenog organa prema upravi ne donosi dobar rezultat, a atmposfera antagonizma i podijeljenosti nikome ne donosi korist. Diferenciranost – Raličito mjesto koje imaju u korporaciji nadzorni odbor i uprava podrazumijeva i izdiferencirane zdatke kroz set različitih uloga. nadzorni odbor ima funkciju meta-menadţmenta i u ostvarenju te fukcije mora imati umjeren stil, da iskazuje mudrost i 20 21

Babid M., i ostali, str. 216. isto, str. 207.

uravnoteţenost, s fokusom na osiguranje perspektivne budućnosti korporacije u uslovima sagledavanja rizičnih situacija. Upava je korporacijska vodeća sila koja ambiciozno postavlja visoke ciljeve za korporacijski rast i razvoj, dok je uloga nadzornog odbora ne da ograničava ambicije uprave, već da osigura potrebnu dozu realne mjere.22 3.2.Nadzorni odbor i interesno-uticajne skupine Korporacija kao sloţen sistem ima interaktivan i meĎusobnoovisan odnos sa svojim partnerima, odnosno interesno-uticajnim skupinama (eng. stakeholders) koje ustvari tvore korporacijsko okruţenje. Svaka interesno-uticajna skupina snadbjeva organizaciju sa odreĎenim resursima očekujući da će kroz proces razmjene resursa sa organizacijom zadovoljiti svoja osobena očekivanja.

Slika 1. Očekivanja stakeholder –a (Izvor: prezentacija Strategijski menadžment, prof. dr. Aziz Šunje, 28-29.12.2010. godine u Zagrebu23)

„Uloga nadzornog odbora u komunikaciji sa ostalim interesno-uticajnim skupinama, kroz set tzv. povezujućih uloga, trebalo bi da ima cilj izgradnju dugoročnih odnosa sa korporacijskim partnerima, interesno-uticajnim skupinama, baziranih na meĎusobnom povjerenju uz promoviranje logike „pobjednik-pobjednik“.“24 4. DJELOKRUG RADA NADZORNOG ODBORA 4.1.Šest grupa poslova nadzornog odbora Definisana pozicija nadzornog odbora kao ključnog korporacijskog organa zahtjeva usmjerenost nadzornog odbora na šest meĎusobno uslovljenih grupa poslova. 1. Oblikovanje korporacijske vizije i misije, korporacijska kultura i korposracijska socijalna odgovornost. Ovo predstavlja ključni zadatak nadzornog odbora jer oblikovana vizija i misija predstavljaju platformu za obavljanje svih strateških i povezujućih, a dijelom i kontrolnih uloga nadzornog odbora. 2. Izbor, (re)imenovanje i eventualni opoziv top-menadţera. Vlasnici korporacije na nadorni odbor prenose funkcionalni autoritet i moć, a nadzorni odbor na 22

isto, str. 207-210. http://web.efzg.hr/dok/OIM/dtipuric/Strategijski%20menad%C5%BEment.pdf 24 Babid M., i ostali, str. 215. 23

3.

4.

5.

6.

profesionalnog korporacijskog top menadţera prenosi ovlasti operativnog voĎenja biznisa. Uspješno poslovanje korporacije zahtjeva sposobnog top-menadţera. Ako nadzorni odbor ne izabere adekvatnog top-menadţera onda i ne moţe ostvariti interese vlasnika. Samo su jak nadzorni odbor i jak top-menadţer garancija poslovnog uspjeha. Učešće u oblikovanju korporacijske strategije i donošenju strateških odluka. „Nadzorni odbor treba da ima ulogu strateškog foruma za formulisanje strategije i davanje odgovora na veoma teška pitanja.“25 Oblikovanje poslovne strategije je prvenstveno zadatak top-menadţmenta, ali nadzorni odbor mora aktivno da se uključi na način da osigura potrebnu dozu realne mjere, u kontekstu optimiziranja korporacijskg rasta. Članovi nadzornog odbora moraju biti u potpunosti upoznati sa stvarnim stanjem u korporaciji kako bi bili u stanju da daju konačan sud o strateškim nastojanjima korporacije. U tom poslu u velikoj mjeri dolazi do izraţaja aspekt menadţmenta rizika. Kontinuirano samjeravanje organizacijske uspješnosti. Ustroj metodološkog koncepta putem kojeg se samjerava organizacijska uspješnost je prvi korak u operacionalizaciji vizije. Jedan od načina procjene korporacijeske uspješnosti je i godišnji poslovni plan, koji bi na prijedlog menadţmenta usvojio nadzorni odbor. Realizacija plana bi predstavljala indikator pomoću kojeg bi se sagledavala uspješnost rada menadţmenta na godišnjem nivou. Krizni menadţment. Sistem kriznog menadţmenta na zahtjev nadzornog odbora i uz visok stepen njegove uključenosti gradi top-menadţment. Nadzorni odbor je odgovoran za primjenu cjelovitog sistema kriznog menadţmenta koji bi trebao omogućiti pravovremeno, anticipativno uočavanje potencijalnih kriza i kriznih situacija, te efektivno i efikasno prevazilaţenje kriznih situacija. U kriznim situacijama naročito je bitno da nadzorni odbor ispolji liderske sposobnosti i da kvalitetnim angaţmanom bude prevaga koja će dovesti do korporacijskog uspjeha. UtvrĎivanje kompenzacijskog paketa za top-menadţera (i članove uprave). Nakon izbora kvalitetnog top-menadţera nadzorni odbor mora da pronaĎe način da se interesi top-menadţera stave u istu ravan kao interesima vlasnika, a to će postići na način da se kompenzacijski paket oblikuje na način da se top-menadţrske kompenzacije direktno veţu za korporacijsku uspješnost u kratkom i dugom roku.26

4.2.Tri uloge kroz koje nadzorni odbor obavlja svoje zadatke Zadatci nadzornog odbora kao reprezenta vlasnika i organa koji u rukama ima i vhunski autoritet i vrhunsku odgovornost za sve što se dešava u korporaciji mogu se obavljati kroz tri grupe različitih uloga. 1. Kontrolna (naročito dolazi do izraţaja kroz kontrolu rada uprave). Nadzorni odbor nadzire poslovanje i rad uprave štiteći interese dioničara, ali i drugih relevantnih stakeholdera.27 2. povezujuća (odnosi sa interesno-uticajnim skupinama i svim ostalim akterima bitnim za poslovanje same korporacije). Ova uloga se odnosi na odrţavanje formalnih i neformalnih odnosa s interesno- uticajnim grupama preduzeća.28

25

preuzeto iz Babid M., i ostali, str. 272. (Izvor: Kocourek F.P., Burger Ch., Birchard B., (2006, 7)) Babid M., i ostali, str. 223 – 333. 27 Bradarevid F., Istraivanje područja radai uloge nadzonih odbora u korporacijama Federacije Bosne i Hercegovine, hrcak.srce.hr/file/95191 26

3. Strateška (autorizacija strateških odluka uz neizbjeţnu procjenu rizika). 29 4.3.Pododbori koje formira nadzorni odbor S obzirom na obim poslova i potrebu za specijalističkim znanjima nadzorni odbor moţe formirati i pododbore kojima povjerava odreĎene zadatke iz djelokruga svog rada. O potrebi formiranja podobora odlučuje sam nadzorni odbor. OdreĎeni odbori su i zakonski obavezni. Tako Zakon o privrednim društvima FBiH 30 i Zakon o javnim preduzećima u FBiH31 nalaţu formiranje odbora za reviziju. Uspostava odbora za reviziju obavezujuća je i Statutm JKP Radnik d.o.o. Zavidovići, 32 a istim članom propisana je i struktura njegovih članova. Uslovi traţeni Statutom su VSS ekonomskog ili pravnog smijera i pet godina iskustva u struci i spremi.33 Broj pododbora nije ograničen ali su u praksi najprisutniji slijedeći pododbori: - odbor za imenovanja - odbor za nagrade i - odbor za reviziju. Nadzorni odbor ostvaruje koordinirajuću ulogu u radu pododbora.

28

preuzeto iz: Bradarevid F., Istraivanje područja radai uloge nadzonih odbora u korporacijama Federacije Bosne i Hercegovine, hrcak.srce.hr/file/95191 (izvor: Postma, T., Ivan, E., H., On the functions of supervisory boards in the Netherlands, Research Report 00E50, University of Groeningen, Research Institute SOM (Systems, Organizations and Management), 2000.) 29 Babid M., i ostali, str. 224. 30 Zakon o privrednim društvima FBiH, član 239. 31 Zakon o javnim preduzedima u FBiH, član 5. 32 Statut JKP Radnik d.o.o. Zavidovidi, član 17. 33 isto, član 30.

ZAKLJUČAK Promatrajući ulogu i ogovornost nadzornog odbora kroz prizmu zakonskih propisa kao i kroz prizmu modernog korporativnog upravljanja dolazi se do zaključka da nadzorni odbor predstavlja ključni korporacijski organ. Nadzorni odbor prije svega treba da zastupa interese vlasinika i u saradnji sa upravom (ili preko uprave) ostvaruje ţelje vlasnika kroz svakodnevno korporacijsko poslovanje. Uspješnost korporacije zavisi od kvaliteta rada nadzornog odbora i kvaliteta članova koji čine taj organ. U tom smislu neophodno je da članovi nadzornog odbora imaju komplementarna znanja i vještine, visok stepen stručnosti i iskustvo, znanja o korporaciji, menadţerska znanja, te da su nezavisni i principijeni. U procesu prenošenja operativnog voĎenja kompanije na upravu potrebno je da nadzorni odbor zadrţi stvarnu moć u svojim rukama. Saradnja izmeĎu nadzornog odbora i uprave je preduslov za kvalitetno poslovanje, ali u toj saradnji jasno mora da se zna da je nadzorni odbor nadreĎeni organ upravi. Ostvarujući funkciju meta-menadţmenta nadzorni odbor mora da ima umjeren stili i da na pravi način usmjerava, a ne sputava ambicije uprave u ekspaniji i korporacijskom rastu. Korporacija se ne moţe posmatrati kao izolovan sistem, njeno poslovanje zavisi od odnosa koje ona uspostavlja sa partnerima, odnosno intresno-uticajnim skupinama. Ostvarujući svoju povezujuću ulogu nadzorni odbor ustvari pronalazi načine kako da u korporacijskom poslovanju budu uvaţeni i interesi partnera, svjestan činjenice da je uspješnost korporacije moguća jedino u okruţenju u kome su i ostali partneri uspješni. Djelokrug rada nadzornog odbora obuhvata zadatke usmjerene prema korporaciji kao cjelini, prema upravi, prema interesno-uticajnim skupinama i prema društvenoj zajednici, a zavisno od toga prema kome su aktivnosti usmjerene nadzorni odbor ima stratešku, kontrolnu ili povezujuću ulogu.

Literatura: 1. Babić, M., Simić, M., Šunje, A., Puljić, M., Korporativno upravljanje, principi i mehanizmi, Revicon, Sarajevo, 2008. 2. Bradarević F., Istraivanje područja radai uloge nadzonih odbora u korporacijama Federacije Bosne i Hercegovine, hrcak.srce.hr/file/95191 3. Dordevic, M., Korporativno upravljanje: vlasništvo, kontrola i prava akcionara, Privredna izgradnja, (2005) XLVIII, 3-4, str. 211-229. 4. Grubešić, I., Razvoj nadzoornih organa dioničkih društava – divergencija ili konvergencija entitetskih propisa, http://prf.unze.ba/v2/docs/anali/godina_3_broj_6/02%20Ivana%20Grubesic.pdf 5. Jurić, D., Nezavisnost članova nadzornih odbora i neizvršnih direktora upravnog odbora i njihove komisije u dioničkom društvu, Izlaganje na meĎunarodnom znanstvenom skupu „Socijalno odgovorno gospodaranje“, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 5.6. listopada 2007., bib.irb.hr/.../438301.NEZAVISNOST_LANOVA_I_KOMISIJE_. 6. Dumančić, K., Horak, H., Neovisnost i nagraĎivanje članova nadzornih odbora i neizvršnih direktora, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 48, 1/2011., str. 33.-56., http://www.pravst.hr/dokumenti/zbornik/201199/zb201101_033.pdf 7. Šunje, A., Strategijski menadţment, (prezentacija) http://web.efzg.hr/dok/OIM/dtipuric/Strategijski%20menad%C5%BEment.pdf 8. Zakon o privrednim društvima FBiH, “Sluţbene novine Federacije BiH”, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08 9. Zakon o javnim preduzećima u FBiH, "Sluţbene novine Federacije BiH ", broj 8/05 10. Statut Javnog komunalnog preduzeća Radnik d.o.o. Zavidovići, br. SP-50/08 od 05.05.2008. godine 11. Poslovnik o radu Nadzornog odbora Javnog komunalnog preduzeća Radnik d.o.o. Zavidovići, br. NO-36/2007. od 03. 09. 2007. godine