Ugovor o Prodaji

Veleufilište u Slavonskom Brodu Strufni studij

Seminarski rad iz kolegija:

Trgovafko pravo

Ugovor o prodaji

Student: Tanja Matijevid, 824M Dražen Matijaševid, 666M

Mentor: Verica Tolid, dipl.iur.

Slavonski Brod, travanj, 2012. godine

SADRŽAJ: SADRŽAJ: ................................................................................................................. 2 1. SAŽETAK.............................................................................................................. 4 2. UGOVOR O PRODAJI............................................................................................ 5 2.1.Pojam ugovora o prodaji ........................................................................................ 5 2.2.Zakljufivanje ugovora o prodaji ............................................................................. 5 2.2.1.Zaključenje ugovora između prisutnih stranaka ......................................................... 5 2.2.2.Zaključenje ugovora između odsutnih stranaka ......................................................... 6 2.2.3.Zaključenje ugovora preko telefona............................................................................ 6 2.2.4.Zaključenje ugovora putem brzojava .......................................................................... 6 2.2.5.Zaključenje ugovora preko teleprintera ...................................................................... 7 2.2.6.Zaključenje ugovora preko punomodnika ................................................................... 7 2.2.7.Zaključivanje ugovora od strane neovlaštene osobe .................................................. 7

2.3.Nafin izražavanja volje stranaka ............................................................................ 8 2.4.Oblik ugovora ......................................................................................................... 8 3. BITNI SASTOJCI UGOVORA O PRODAJI ................................................................. 9 3.1. Oznake ugovorenih strana .................................................................................... 9 3.2. Predmet ugovora o prodaiji .................................................................................. 9 3.2.1. Vrsta robe................................................................................................................... 9 3.2.2. Količina robe............................................................................................................. 10

3.3. Cijena robe........................................................................................................... 10 4. OSTALI SASTOJCI UGOVORA O PRODAJI............................................................. 12 4.1. Kvaliteta robe ...................................................................................................... 12 4.1.1.Kvaliteta prema uzorku ili modelu ............................................................................ 12 4.1.2.Kakvoda prema specifikaciji ...................................................................................... 12 4.1.3.Kakvoda prema standardu ........................................................................................ 13 4.1.4.Kakvoda prema oznaci .............................................................................................. 13

4.2.Rok, mjesto i nafin isporuke ................................................................................ 14 4.2.1.Rok isporuke .............................................................................................................. 14 4.2.2.Mjesto i način isporuke ............................................................................................. 15

4.3.Rok, mjesto i nafin pladanja ................................................................................. 15 4.3.1.Rok pladanja .............................................................................................................. 15

-2-

4.3.2.Mjesto pladanja......................................................................................................... 16 4.3.3.Način pladanja .......................................................................................................... 16 4.3.4. Instrumenti osiguranja pladanja .............................................................................. 17

5. SREDSTVA POJAČANJA UGOVORA ..................................................................... 18 5.1. Kapara .................................................................................................................. 18 5.2. Ugovorna kazna ................................................................................................... 18 5.3.Zatezne kamate .................................................................................................... 19 5.4.Jamstvo ................................................................................................................. 19 5.5. Odustatnina ......................................................................................................... 19 6. ISPUNJENJE UGOVORA ...................................................................................... 20 7. RASKIDANJE I MIJENJANJE UGOVORA................................................................ 21 9. LITERATURA .................................................................................................... 233 Prilog br.1 (primjer ugovora o kupoprodaji robe) ........................................................ 244

-3-

1. SAŽETAK

Ugovor o prodaji u gospodarskom smislu je pravni posao kojim se prodavatelj obvezuje da de predati kupcu određene stvari koje se prodaju, tako da kupac stekne pravo vlasništva ili pravo raspolaganja njima, a kupac se obavezuje da za to isplati određenu cijenu. Predmet ugovora o prodaji ne mora uvijek biti stvar. To može biti i neko pravo, npr. predmet prodaje može biti tražbina, a pritom se prodavatelj nekog prava obvezuje kupcu pribaviti prodano pravo. Ono što vrijedi za prodaju stvari, vrijedi i za prodaju prava tako da ulogu predaje stvari ima ustupanje prava. Modus stjecanja stvari je predaja stvari, a nafin stjecanja tražbine je ustupanje (cessio). Kada prodaja prava zahtjeva posjed stvari, prodavatelj je dužan kupcu predati i stvar, dakle, prodavatelj nekoga prava obvezuje se da kupcu pribavi prodano pravo, a kad vršenje tog prava zahtijeva posjed stvari, da mu i preda stvar. Subjekti ovog ugovora su prodavatelj i kupac. Bitni elementi ovog ugovora su predmet i cijena. Nebitni elementi ovog ugovora su: rok pladanja, nafin pladanja, vrijeme i mijesto isporuke, nafin prijevoza, osiguranje ambalaže... Predmet prodavateljeve obaveze je prodaja stvari i prijenos vlasništva. Predmet kupfeve obaveze je pladanje cijene. Ugovor o prodaji predstavlja saglsnost stranaka kojom se daje određena roba (upotrebna vrijednost ) za određenu sumu novca, i obratno daje se novac za robu. Ugovor o prodaji određuje se i time, što se tu radi o kretanju robe i novcu između pri gospodarskih organizacija tj.ekonomskih i pravnih subjekata robne privrede.

-4-

2. UGOVOR O PRODAJI 2.1.Pojam ugovora o prodaji Ugovorom o prodaji obvezuje se prodavalac da stvar koju prodaje preda kupcu tako da kupac stekne pravo raspolaganja odnosno pravo vlasništva, a kupac se obvezuje da prodavaocu plati cijenu. 1 Prodaja je regulirana Zakonom o obveznim odnosima .Prodaja je konsenzualni ugovor jer se smatra sklopljenim samim sporazumom (konsenzusom) stranaka, a ne tek predajom stvari. Ona je dvostrano obvezni i reciprofni ugovor jer prodavatelj njegovim sklapanjem preuzima obvezu predaje stvari, a kupac obvezu isplate cijene, odnosno prodavatelj je ovlašten tražiti cijenu, a kupac je ovlašten tražiti predaju stvari, odnosno, svaka ugovorna stranka ujedno je vjerovnik i dužnik. Prodaja je kauzalni ugovor jer se njome ostvaruje određena svrha (causa), gospodarska ili neka druga. Prodaja je samo sredstvo da se ta svrha postigne, a postiže se stjecanjem prava vlasništva na stvari. Prodaja je i imenovani, neformalni i glavni ugovor. 2.2.Zaključivanje ugovora o prodaji Ugovor je zakljufen kada su se stranke suglasne o bitnim sastojcima ugovora. Po prirodi posla bitni sastojci prodajnog ugovora su predmet i cijena. Oni moraju biti ugovorom određeni, jer inafe ne postoji ugovor o prodaji. Bitni sastojci ugovora su oni elementi ugovora bez kojih određeni ugovor nije valjan. Svaki ugovor ima svoje bitne sastojke specififne za taj ugovor, ali se svi oni u krajnjoj liniji svode na predmet i cijenu. Uz bitne sastojke postoje i manje bitni sastojci (ostali, nebitni, prirodni), kao i tzv. slufajni sastojci ugovora koje stranke izrifito moraju ugovoriti, jer se inafe ne pretpostavljaju kao volja stranaka. Razlikuju se dvije vrste bitnih sastojaka ugovora o prodaji: bitni sastojci po prirodi posla ( predmet i cijena ) i bitni sastojci po sporazumu stranaka ( uvjet, rok...).

2.2.1.Zaključenje ugovora između prisutnih stranaka Ugovor između prisutnih stranaka je zakljufen u trenutku kada je jedna stranka prihvatila ponudu za zakljufenje ugovora koju joj je stavila druga stranka. Ponuda za zakljufenje ugovora mora sadržavati sastojke koji su bitni po prirodi tog ugovora. Izjava o prihvatu ponude mora u svemu biti suglasna sa ponudom.

1

Draškić, dr Mladen: “Međunarodna prodaja prema uniformnim pravilima i usporednom pravu”, Exportpress i Institut društvenih nauka, Zagreb, 1999, str. 5.

-5-

Kada izjava oprihvatu ponude nije u svemu suglasna s ponudom, smatra se da je ponuda odbijena i da je ujedno ufinjena nova ponuda od strane ponuđenoga. Kada je u ponudi određen rok za prihvat, ponuditelj je vezan ponudom do isteka toga roka. Ponuda u kojoj nije određen rok za prihvat ne obvezuje ponuditelja ako je ponuđeni odmah ne prihvati. Svaka stranka može od druge stranke zahtijevati pismenu potvrdu usmeno zakljufenog ugovora. Pismena se potvrda može zahtijevati sve dok druga strana ne ispuni ugovor. Usmeno zakljufeni ugovor je valjan, iako pismena potvrda nije dana. Stranka koja traži pismenu potvrdu dostaviti de drugoj strani dva ista primjerka potvrde u obliku ugovora ili zakljufnice, koje je sama potpisala i pozvati de drugu stranku da joj vrati jedan primjerak nakon što ga potpiše. Pismena potvrda mora po svemu odgovarati zakljufenom ugovoru. Stranka koja je pozvana da izda pismenu potvrdu treba u roku 3 dana od prijema poziva predati pismenu potvrdu neposredno drugoj stranci ili pošti preporufenim pismom. Ako pozvana stranka ne potpiše i ne vrati pismenu potvrdu u određenom roku, druga strana može tražiti da se utvrdi postojanje ugovora i da joj pozvana stranka nadoknadi štetu koju je pretrpjela uslijed toga što nije izdana pismena potvrda.

2.2.2.Zaključenje ugovora između odsutnih stranaka Ugovor se može zakljufiti i između odsutnih stranaka, a zakljufen je u trenutku kada ponuđaf primi izjavu ponuđenog da prihvada ponudu za zakljufenje ugovora. Slanje cjenovnika, tarifa, prospekata, oglašavanje u novinama i sl.ne smatra se ponudom, ako suprotno ne proizlazi iz njihovog sadržaja (reklama nije ponuda, ved poziv na ponudu).

2.2.3.Zaključenje ugovora preko telefona Ugovor se može zakljufiti i preko telefona. Smatra se da su ponuda i izjava o prihvadanju ponude preko telefona ufinjene između prisutnih lica, ako su stranke ili od njih ovlaštena lica , bili u osobnoj i telefonskoj vezi. Kod ovakvog oblika sklapanja ugovora postoji velika mogudnost nesporazuma, prekida veze i sl.

2.2.4.Zaključenje ugovora putem brzojava Također se ugovor može zakljufiti i putem tbrzojava. Smatra se da su ponuda i izjava o prihvatu ponude putem brzojava ufinjene između odstunih stranaka. Ponuditelj treba svoju ponudu, a ponuđeni svoju izjavu o prihvatu ponude ufinjenu putem telefona ili brzojava, potvrditi drugoj stranci preporučenim pismom, po

-6-

mogudnosti istog, a najkasnije slijededeg radnog dana, nakon što je ufinjena. Na pravovaljanost ugovora zakljufenog preko telefona ili putem brzojava ne utjefe to što ponuda ili izjava o prihvatu ponude nije pismeno potvrđena, no stranka koja nije dala pismenu potvrdu odgovara drugoj stranci za štetu koju je ova uslijed toga pretrpjela.

2.2.5.Zaključenje ugovora preko teleprintera Ugovor se može zakljufiti preko teleprintera. Smatra se da su ponuda i izjava o prihvatu ponude preko teleprintera ufinjene između prisutnih osoba, ako su stranke ili od njih ovlaštene osobe bile osobno u teleprinterskoj vezi. Pošiljatelj ne može osporavati pravovaljanost ponude ili izjave o prihvatu ponude otpremljene u njegovo ime preko njegova teleprintera.

2.2.6.Zaključenje ugovora preko punomodnika Ugovor se može zakljufiti preko opunomodnika. Stranka može ovlastiti punomodnika da u njeno ime zakljufi 1 ili više određenih ugovora (specijalna punomod) ili da zakljufuje sve ugovore jedne ili više određenih vrsti (generalna punomod). Ovlaštenje za zakljufenje ugovora može biti ogranifeno na određeno vrijeme ili dano pod određenim uvjetima. Punomodnik može raditi samo u granicama ovlaštenja. Ugovor što ga je opunomodnik sklopio u ime nalogodavca obvezuje nalogodavca, kao i ugovor koji je sklopio u granicama svoga ovlaštenja, ako je druga strana znala ili morala znati da on postupa po punomodi.

2.2.7.Zaključivanje ugovora od strane neovlaštene osobe Ugovor koji neka osoba zakljufi kao punomodnik u ime drugog bez odobrenja ovlaštenja, obvezuje neovlašteno zastupanog samo ako on ugovor naknadno odobri. Stranka sa kojom je ugovor zakljufen može zahtijevati od neovlašteno zastupanoga da se u primjerenom roku izjasni da li ugovor odobrava. Ako neovlašteno zastupani ni u ostavljenom roku ne odobri ugovor, stranka sa kojom je ugovor zakljufen nije više vezana ugovorom. U tom slufaju stranka s kojom je ugovor zakljufen može od osobe koja je kao punomodnik bez ovlaštenja zakljufio ugovor, tražiti naknadu štete, ako u trenutku zakljufenja ugovora nije znala niti je morala znati da ta osoba nije imala ovlaštenje za zakljufenje ugovora.

-7-

2.3.Način izražavanja volje stranaka Stranke mogu ugovor zakljufiti (posredno ili neposredno) preko drugih osoba, na bilo koji nafin iz kojeg proizlazi njihova suglasnost. Suglasnost može biti izražena izričito ili prešutno. Volja za sklapanje ugovora može se izjaviti rijefima, uobifajenim znakovima ili drugim ponašanjem iz kojega se sa sigurnošdu može zakljufiti o njezinu postojanju, sadržaju i identitetu davatelja izjave. Volja za sklapanje ugovora može se izjaviti i pomodu razlifitih komunikacijskih sredstava. Izjava volje mora biti ufinjena slobodno i ozbiljno.

2.4.Oblik ugovora Kada su se stranke usuglasile da de ugovor imati određeni oblik, smatrat de se zakljufenim tek kada bude sastavljen u tom obliku, osim ako iz okolnosti proizlazi da stranke nisu uvjetovale valjanost ugovora ispunjenjem tog oblika. Za promjene ugovora sastavljenog u obliku koji su stranke ugovorile de vrijediti isti taj oblik samo ako je tako izrifito ugovoreno. Ako je za valjanost ugovora propisan pismeni oblik, ili su se stranke tako sporazumjele, ugovor se smatra zakljufenim tek kada ga stranke potpišu. On se, u pravilu, sastavlja u onoliko primjeraka koliko ima stranaka. Ako je pismeni ugovor umnožen ili preveden na drugi jezik, mjerodavan je izvorni ugovor potpisan od stranaka. Ako su stranke potpisale više primjeraka izvornog ugovora, mjerodavan je primjerak koji su one odredile kao takav, a ako to nisu odredile, onda se u vezi s ostalim dokazima i utvrđenim okolnostima ocjenjuje koji je od izvornih primjeraka mjerodavan. Kada su se stranke usuglasile da de ugovor imati određeni oblik, ne obvezuje ih ništa što nije obuhvadeno ugovorom sklopljenim u tom obliku. U suprotnome, ako valjanost ugovora nisu uvjetovale ispunjenjem tog oblika, obvezuje ih ono što su ugovorile, a ono što nije unijeto u ugovor samo ukoliko nije u suprotnosti s njime.

-8-

3. BITNI SASTOJCI UGOVORA O PRODAJI Bitni elementi ugovora su oni sastojci koji ugovoru daju bilo osobine jednog definiranog tipa pravnog posla, bilo specififan sadržaj i karakteristike koje odgovaraju zajednifkoj namjeri stranaka. Bitni elementi ugovora o prodaji dijele se na: propisane, određene sporazumom stranaka i one koje u ugovor ulaze na osnovu njegove ekonomske suštine - po prirodi posla. Prema prirodi posla bitni sastojci ugovora o prodaji jesu: 1. oznake ugovorenih strana 2. predmet 3. cijena 3.1. Oznake ugovorenih strana U ugovoru se moraju tofno navesti oznake ugovornih stranaka, tj. prodavatelja i kupca. Oznake sadrže osnovne podatke o kupcu i prodavatelju, tvrtku, naziv trgovafkog društva, djelatnost, ulicu, broj i mjesto i brojeve njihovih žiro -rafuna)

3.2. Predmet ugovora o prodaiji U gospodarstvu je predmet ugovora najfešde roba, odnosno stvar. U gospodarskim poslovima prihvatljiviji je termin roba od termina stvari. Pod pojmom stvari podrazumijevaju se tjelesne pokretne stvari koje su namjenjene prometu i fiji je promet mogud i dozvoljen. Pod pojmom predmeta ugovora o prodaji treba obuhvatiti izvijesne nepokretnosti koje ispunjavaju svojstva robe kao objekta prodaje. Roba treba biti u prometu da bi bila predmet ugovora o prodaji. Predmet ugovora o prodaji mogu biti stvari koje ne postoje ili prodatelj ne raspolaže s njima u trenutku zakljufenja ugovora o prodaji. To mogu biti robe koje de tek biti proizvedene ili uvezene, koje se proizvode po narudžbini, berba bududih poljoprivrednih plodova... Predmet ugovora o prodaji mogu biti i tuđe stvari. To su one stvari sa kojima prodavatelj ne raspolže u trenutku zakljufenja ugovora. To je slufaj sa prodajom koju vrši komisionar u svoje ime a za rafun komitenta. Predmet ugovora o prodaji mogu biti i određena prava, kao što su prenosiva imovinska prava, licenca... Robe kao predmet ugovora o prodaji trebaju biti određene po vrst, kolifini i po kvaliteti robe.

3.2.1. Vrsta robe Predmet ugovora o prodaji mogu biti stvari određene po rodu (generifne) i individualno određene stvari. Individualno određene stvari su nezamjenjive stvari, tako da ako dođe do oštedenja ili propasti tih stvari prodavatelj ne može izvršiti njihovu isporuku jer tih stvari više nema, a kupac može tražiti naknadu štete koju je -9-

zbog toga pretrpjeo. Generifne stvari su zamjenjive stvari i ako dođe do njihove propasti ili oštedenja prodavatelj je dužan isporufiti robu iste vrste, kvalitete i kolifine.

3.2.2. Količina robe Kolifinu robe fini masa koju je prodavatelj dužan isporufiti kupcu. Ona se određuje prema mernim jedinicama (kg, m, mᶟ), komadnim mjerama (komad, par, tucet, gros) i u posebnim nazivima u trgovinii (npr.vagon, bala, vreda, cisterna). Kolifina je određena tofno ili približno sa oznakom cca, ili, oko, najmanje, najviše. Kad je kolifina ugovorena također postoji odstupanje. Ako je kolifina tofno dogovorena, tolerirano odstupanje je +/- 2%, ako je ugovorena cca kolifina onda je tolerirano odstupanje +/- 5%. Ako se obje strane dogovore da nede biti odstupanja od ugovorene kolifine, onda de biti posebna klauzula „bez tolerancije.“ Pri tome tofno treba ugovoriti isporuku bruto težine ili neto. Ako kolifina robe nije fiksno određena ugovorom ona treba biti odrediva, a odrediva je ako je kolifina robe određena okvirno (npr.“od...do“, „najmanje...najviše“).

3.3. Cijena robe Cijena inafe predstavlja bitni element prodajnog ugovora, a ukoliko nije ugovorena, ugovor o prodaji biti de valjan iako ne sadrži cijenu. Cijena predstavlja vrijednost robe izraženu u novcu ( kunama). U tom slufaju kao ugovorna cijena uzima se cijena koju je prodavatelj redovno napladivao u vrijeme zakljufenja ugovora, a ako ni nje nema uzima se tzv. razumna cijena. U slufaju da ne postoji niti razumna cijena, cijenu de odrediti sud. Cijena mora biti ozbiljna i realna. Cijena važi za neto težinu robe bez skonta. Pladanje se vrši polaganjem novfanog iznosa na tekudi rafun u banci. Ako potražitelj i dužnik imaju tekude rafune kod iste poslovne banke smatra se da je pladanje izvršeno kada toj banci stigne nalog dužnika da sa njegovog rafuna izvrši prijenos iznosa na tekudi rafun potražitelja. U praksi postoje razne mogudnosti za određivanje cijene: 1. cijena konkurencije – znafi da de vrijediti cijena po kojoj istovrsnu robu prodaje konkurencija 2. tvornička cijena – znafi da vrijedi cijena koju tvronica daje veleprodaji, odnosno posredniku 3. tržišna cijena – je razumna, srednja tržišna cijena, koja se utvrđuje uvidom u evidencije kod nadležnih organa ili potvrdom koju izdaje nadležni organ ili komora o potignutoj cijeni u određeno vrijeme na određenom mjestu 4. tekuda cijena – srednja prosjefna cijena robe na određenom mjestu u određeno vrijeme.

- 10 -

Čimbenici koji utjefu na cijenu robe: 1. Cijena i ambalaža – pri ugovaranju cijena valja obratiti pozornost na to da li je ambalaža urafunata u cijenu ili je kupac mora platiti ili pak vratiti 2. Cijena i popust – prodavaf daje kupcu popust kada ga želi stimulirati na kupnju. Oblici rabata su:  funkcionalni rabat-dobavljaf ga daje kupcima za troškove distribucije u slufaju kada je prodajnu cijenu odredio proizvođaf ili država  specijalni rabat – kod uvođenja novih proizvoda na tržište, smanjenja zaliha i sl.  sezonski rabat – popust kupcima kada kupuju sezonsku robu  količinski rabat – na vede kolifine  super rabat – odobrava se kupcu na kraju obrafunskog razdoblja na ukupnu vrijednost kupljene robe, taj popust dobavljafi daju kako bi zadržali što vedi broj stalnih kupaca  kasakonto- popust – popust koji dobavljaf daje kupcu ako plati rafun unutar određenog roka 3. Cijene i transportne klauzule – su skradeni trgovafki izrazi kojima se regulira mjesto isporuke, tko snosi troškove prijevoza, utovar, istovara, osiguranja itd, prijelaz rizika na kupca.2 Incoterms- međunarodni trgovafki izrazi Najfešde se koriste: a) franco skladište prodavatelja b) franco skladište kupca c) franco brod ili FOB d) franco državna granica e) franco prijevoznik f) franco uz bok broda ili FAS Hausse klauzula – znafi da prodavatelj zadržava pravo povišenja cijene ako opdenito nastupi povišenje cijene (npr. kada tvornifar poziva na skok cijena sirovina, proizvodnih troškova, radne snage). Baisse klauzula – znafi da prodavatelj mora sniziti cijenu ako su cijene kod tvornifara pale; utanafena cijena bi se trebala primjereno sniziti.

2

U međunarodnom poslovanju poznate su klauzule revizije cijene koje sadrže opće uvjete poslovanja Europske ekonomske komisije za dostavu postrojenja i opreme u izvozu (br. 188, 188 A, 574 i 574 A) “Međunarodno trgovačko pravo”, uvod i redakcija Aleksandar Goldštajn, Informator, Zagreb, 1970, str. 187, 223 i druge).

- 11 -

4. OSTALI SASTOJCI UGOVORA O PRODAJI 4.1. Kvaliteta robe Kakvodom nazivamo svojstva robe koja utjefu na njezinu vrsnodu i na stupanj korisnosti pri zadovoljavanju potreba. Pod kakvodom treba smatrati sva svojstva robe,a ne samo pojedinafna svojstva. Pod pojmom kvalieta robe podrazumjeva se skup svojstava robe. To su fizifka, kemijska, estetska, tehnifka i druga svojstva. Kvaliteta robe određuje se ugovorom, a to se fini opisivanjem svojstava ugovora. Kvaliteat robe može se odrediti uzorkom ili mustrom, modelom, standardima, kao i određenim izrazima kojima se oznafava kvaliteta robe.

4.1.1.Kvaliteta prema uzorku ili modelu Uzorak je ogledni primjerak robe koji se izdvaja iz vede kolifine robe ili se specijalno izrađuje. Može biti konkretan tipski ili kolekcija uzoraka. Konkretan uzorak vadi se iz zaliha robe i poslije uspoređuje s pošiljkom. Tipski uzorak je primjerak budude robe prema kojemu se mora izraditi narufena kolifina. Uzorak se pefati, a fuvaju ga kupac i dobavljaf. Važno je safuvati ga kako bi se kod preuzimanja robe usporedio i eventualno složio u slufaju spora. Ovo je lak i jednostavan nafin narufivanja u ugovaranja kakvode jer se izbjegava izrada i pisanje specifikacija. Nabavna služba mora rafunati na sistematsku i detaljnu ulaznu kontrolu prispjele pošiljke kako bi utvrdila da li stvarno odgovara uzorku. Zbog toga se primjenjuje u nabavci neketehnifke robe proizvoda koji se rjeđe prodaju ili ako su opseg i vrijednost tih proizvoda neznatni, te za neka mjerila kvalitete kao što su boja i dezen. Kolekcija je niz uzoraka iz jedne trgovinske struke. Svaki je uzorak oznafen brojem kojim kupac narufuje i kontrolira robu. Kolekcijama se služe trgovafku putnici i posrednici u prodaji. Ugovaranje kakvode prema uzorku podrazumijeva se i onda kada se kupac poziva na kakvodu ranije isporufenih kolifina robe.

4.1.2.Kakvoda prema specifikaciji "Specifikacija je popis svojstava robe koja je predmet ugovora. Služi za opis proizvoda, specijalne kakvode, specijalnih dimenzija, nafina izradbe, posebnog pakiranja, obilježavanja i sl." 3 Tako ugovorena roba mora u svemu odgovarati svojstvima određenima u specifikaciji. Specifikacija se rabi i kada se narufuju proizvodi specijalnih svojstava specijalnih dimenzija, nafina izrade, narofitog pakiranja i 3

Hruškar, N., Brajnović, S., Petrović, R., Brčić-Stipčević, V: Trgovačko poslovanje 3, Zagreb, 2009. Str. 91.

- 12 -

obilježavanja ili za specijalnu upotrebu. Proizvođafku specifikaciju donose proizvođafi i njome određuju kakvodu proizvoda pa se kakvoda može ugovoriti i po toj specifikaciji. Prednosti ovakvog ugovaranja kakvode su u njenom preciznom definiranju, ali je nedostatak u vedimtroškovima ulazne kvalitete u skladištu kupca.

4.1.3.Kakvoda prema standardu Standardima državni organ određuje svojstva i kvalitetu robe. Standardizacija proizvoda olakšava i pojednostavljuje nabavu i iskljufuje nesporazume jer je kakvoda takve robe standardom dovoljno određena i dovoljno poznata da se može prodavati bez uzorka ili viđenja. Zato se u ugovoru kakvode robe mora odrediti pozivom nastandard ako je on određen. Pouzdani jamci osigurane stalne kakvode proizvoda u svijetu su standardi ISO 9001, 9002... prema kojim je osnovna odrednica kakvode i organizacija nekog poslovnog sustava pa tek onda kakvoda njegovih proizvoda iusluga. Osim propisa o standardima postoje i posebni propisi o kakvodi određenih proizvoda (pravilnik o kakvodi mlijeka i mlijefnih proizvoda).

4.1.4.Kakvoda prema oznaci Proizvođafi su dužni prema pravilniku stavljati oznaku o sastavu kakvode, podrijetlu robe i drugih svojstava robe fime se nastoji zaštiti potrošafe. Ako proizvođafi ili trgovafka poduzeda imaju svoju osobnu marku stavljaju je na robu kao vanjski znak i time oznafavaju svoju robu na tržištu. Robna oznaka određuje kakvodu i daje garanciju da de svi proizvodi s istim znakom biti uvijek iste kakvode. Na tržištu se pojavljuju slovom R ili oznakom reg. Iako su proizvodi sa zaštitnim znakom skuplji od istih ili slifnih bez zaštitnog znaka nabavna služba treba uzeti u obzir prednosti i uštede u nabavi te robe zbog: -jednostavnog i kratkog nafina definiranja kvalitete -brzog procesa opskrbe jer su poznati dobavljafi tih proizvoda -eliminiranja ulazne kontrole kvalitete i nabavljanja Nedostatak nabave proizvoda sa zaštitnim znakom je u tome što je izvor nabave ogranifen na jednog dobavljafa ili distributera i na taj nafin se eliminira konkurencija. U praksi se primjenjuju i razni drugi izrazi za oznafavanje kakvode,kao: - uobifajena kakvoda za kakvodu koja se najviše traži u prometu u mjestu prodavatelja. - kakvoda kakva-takva za robu bez prebiranja i izdvajanja, prodavatelj ne odgovara za kakvodu osim ako je obmanuo kupca. - kakvoda viđeno-odobreno ako je kupac prije isporuke robe vidio i pristao na njezinu kakvodu; nisu dozvoljene nikakve naknadne reklamacije, uobifajena je na aukcijama rasprodajama i kod prodaje po sistemu „u đuture“.

- 13 -

Ako kakvoda nije ugovorena prodavatelj je dužan isporufiti robu takvih svojstava koja su potrebna za njezinu prodaju. Ako zna za koju se svrhu roba nabavlja mora izrufiti robu koja odgovara toj svrsi, a ako mu svrha nije poznata dužan je isporufitirobu koja nije ispod srednje kakvode te robe na tržištu. Ako kupoprodajnom ugovoru nisu predviđene sankcije za naknadu ili zamjenu proizvoda primjenjuju se uzance i trgovafki obifaji kojima je uređen i određuju kako postupiti u takvim situacijama.

4.2.Rok, mjesto i način isporuke Prodavatelj mora izvršiti isporuku robe kupcu. Kao isporuka smatraju se sve one radnje koje je prodavtelj dužan obaviti, prema ugovoru i prirodi posla, da bi kupac mogao primiti isporuku. Kupac mora izvršiti sve radnje koje je, prema ugovoru i prirodi posla, dužan izvršiti da bi prodavatelju omogudio izvršenje isporuke, kao i da primi isporuku. Isporuka robe treba biti izvršena u ispravnom stanju, zajedno sa njenim pripadnicima. Isporuka robe u ispravnom stanju znafi da ona nema materijalnih nedostataka ili mana. Isporuka robe teba biti izvršena u određenom mjestu, u određenom roku i na određeni nafin.

4.2.1.Rok isporuke To je vrijeme koje obvezuje dobavljafa na isporuku robe kupcu, a ugovara se kao fiksna isporuka na tofno određeni datum i terminska isporuka unutar ugovorenog roka. Rok pofinje tedi sljededeg dana od zakljufenja ugovora i mora se izvršiti uvijek u ugovorenom roku. Ako je dan za isporuku nedjelja, blagdan ili praznik, roba se isporufuju sljededi radni dan. Promptna isporuka ili hitna isporuka mora se izvršiti odmah. Isporuka u toku kalendarskog mjeseca, a rok se može odrediti ovim izrazima: pofetkom mjeseca  u prvoj polovini mjeseca  u drugoj polovini mjeseca  krajem mjeseca Sukcesivna isporuka kao postupna isporuka u određenim ili obrofnim razmacima. Potrebno je navesti rokove i kolifine pojedinih obrofnih isporuka. Ako ugovorom nije određen rok isporuke, smatra se da je ugovorena promptna isporuka koja se mora izvršiti u roku od 8 dana. Nabavna služba trgovafkog poduzeda treba što preciznije odrediti rokove isporuke jer time obvezuje dobavljafa na tofnost isporuke, a prodajnoj službi osigurava kontinuitet opskrbe. Ako prodavatelj kasni s isporukom,kupac ima pravo od pofetka zakašnjenje pa do isporuke najaviti raskid ugovora i svoje pravo na naknadu štete. Kupoprodajnim ugovorom predviđeni su penali kao kazne zbog zakašnjenja u isporuci robe i to obifno u određenom postotku od vrijednosti robe. - 14 -

4.2.2.Mjesto i način isporuke Mjesto isporuke je mjesto u kojem je dobavljaf dužan isporufiti robu kupcu. Ako stranke nisu ugovorile mjesto isporuke ili ga odredile prema klauzulama važi mjesto dobavljafa u trenutku kada se sklapa ugovor. Nafin isporuke povezan je s mjestom isporuke. Troškove pripreme robe za isporuku snosi dobavljaf. Uvjeti dopreme do kupca mogu biti razlifiti, i to u rasponu od franko skladišta prodavafa do franko skladišta kupca uz mogude brojne među - kombinacije. Najfešdi su ovi nafiniisporuke:  izdvajanjem robe u skladištu dobavljafa i odjeljivanjem kako bi je kupac mogao sam preuzeti, a ako je ovaj ne preuzme u ugovorenom roku snosi troškove i rizik fuvanja  predajom robe vozaru ako se isporuka robe obavlja u utovarnoj stanici ili luci  dostavom robe u kupfevo skladište vlastitim sredstvima ili predajom robe otpremniku. Dobavljaf snosi rizik za propast i oštedenje robe do mjesta isporuke i zato nastoji izborom ambalaže i nafinom pakiranja zaštiti kolifinu i kakvodu robe. Ako su stranke ugovorom odredile ambalažu ili je ona propisana zakonom ili trgovafkim obifajima, prilikom isporuke je treba pregledati jer gubitke zbog neispravne i nefiste ambalaže snosi dobavljaf. Ako je ugovorena isporuka u ambalaži koju de dostaviti kupac, dobavljaf isporufuje robu po primitku ambalaže. Ako kupac ne dostavi ambalažu u zakazanom roku ili je uopde ne dostavi dobavljaf može robu otpremiti u vlastitoj ambalaži tuđoj ili iznajmljenoj ili robu predati u javno skladište o trošku kupca.

4.3.Rok, mjesto i način pladanja

4.3.1.Rok pladanja Rok pladanja je vrijeme u kojem je kupac dužan platiti robu. Obveza pladanja može se ugovoriti kao: - pladanje u određenom roku - pladanje odmah; znafi pladanje prvog radnog dana po primitku fakture ili po primitku robe ako je ista primljena poslije primitka fakture - pladanje unaprijed pladanje; prije preuzimanja robe može biti u cijelosti ili djelomifno davanjem akontacije ili predujma - pladanje pouzedem - pladanje uz predofenje robnih dokumenata kojima dobavljaf može potvrditiisporuku robe (teretnica) - sukcesivno pladanje ili pladanje u ratama

- 15 -

Koji rokovi pladanja de se primjenjivati ovisi o:  ponudi i potražnji robe na tržištu  deficitarna roba uz pladanje odmah  suficitarna roba uz pofek i kredit  bonitetu kupca Uvjeti pladanja neizravno utjefu na cijenu robe (kasa skonto), a izravno na troškove poslovanja. Ako dobavljaf traži pladanje unaprijed djelomifno ili u cijelosti za trgovca može predstavljati znatno opteredenje, a dobavljafu određenu korist, te kupacima osnovu za tražiti popust. Pladanje unaprijed primjenjuje se kod vedih nabavki, ali uvijek nakon sklopljenog posla. Predujam se nakon ispunjenja ugovora urafunava u ispunjenje obveze kupca. Kod manjih je nabavki uobifajeno pladanje nakon njenog preuzimanja. Korištenje novfanih ili robnih kredita dobavljafa za nabavu može ovisno o financijskoj situaciji trgovca imati posebno znafenje.

4.3.2.Mjesto pladanja Ako stranke nisu ugovorile mjesto pladanja, pladanje se obavlja u mjestu u kojem dobavljaf ima otvoren žirorafun. Dobavljaf takođđer mora znati preko koje de banke dobiti novce.

4.3.3.Način pladanja Pladanje se može ugovoriti na više načina: 1. pladanje gotovinom  polaganjem gotovog novca na blagajni  fekom  polaganjem gotovine u korist dobavljafa  poštanskom doznakom 2. pladanje bez gotovine  virmanom  akreditivom  obrafunskim fekom  obrafunskim pladanjem, cesija, asignacija, kompenzacija (primijenjuje se u uvjetima ne mogudnosti pladanja fime se postiže pribavljanje dugova s vjerovnicima i dužnicima).

- 16 -

4.3.4. Instrumenti osiguranja pladanja Za kupca je najbolji nafin osiguranja unaprijed pladenog iznosa bankovna garancija koja vrijedi do kvantitativnog i kvalitativnog preuzimanja robe. U slufaju neispunjenja ugovorene kolifine kvalitete ili rokova isporuke, kupac može odustati od ugovora i naplatiti od banke iznos naveden u garanciji ili dobavljafu. Zbog problema insolventnosti velika je dvojba u svakodnevnoj praksi dobavljafa koji instrument osiguranja pladanja zatražiti od kupca; mjenicu, fek, zadužnicu. U našem financijskom sustavu svi poduzetnici moraju svoje rafune voditi kod poslovnih banaka što olakšava primjenu instrumenata jer se izravno napladuju prijenosom s rafuna dužnika na rafun vjerovnika, bez posredovanja dužnika. Kada on tražbinu ne namiri redovnim putem prednosti pojedinog instrumenta su razlifite:  ako za isplatu mjenice nije bilo raspoloživih sredstva na rafunu dužnika i avalista ili je mjenica napladena djelomice nede se zadržati u evidenciji redoslijeda pladanja i vrada se podnositelju.  imatelj feka u slufaju nepostojanja pokrida na rafunima izdavatelja feka može se naplatiti po propisanom redoslijedu pladanja kada na rafunima bude pokrida, ali najdalje do isteka roka u kojima zastarijeva te se primjenjuju ako se ofekuju blokade kratkotrajne rafuna dužnika.  zadužnica vjerovniku osigurava visok stupanj osiguranja njegove tražbine jer osim što je instrument osiguranja naplate,ona je i ovršna isplata a i za razliku od mjenice ostaje u redoslijedu pladanja sve dok to vjerovnik želi.

- 17 -

5. SREDSTVA POJAČANJA UGOVORA Iz ugovora o prodaji proistjefu sva prava i obveze ugovornih strana. Ugovor o prodaji je obvezujudi ugovor u kojem se stranke uzajamno nešto obvezuju. Ako jedna od stranaka svoju obvezu iz ugovora ne ispuni ili je ne ispuni pravodobno ili u cijelosti, druga strana je prisiljena nagoditi se o eventualnoj šteti ili sudskim putem ostvariti svoja prava. Podnošenje tužbe je dugotrajan i skup nafin osiguranja prava iz ugovora pa stranke predviđaju određena sredstva kojima pojafavaju sigurnost ispunjenja ugovora. Ta sredstva mogu biti kapara, ugovorna kazna, zatezne kamate, jamstvo i odustatnina.

5.1. Kapara Kapara je novfani iznos ili neka druga imovinska korist koju u trenutku sklapanjaugovora jedna stranka daje drugoj kao znak da je ugovor sklopljen i kao osigurane zaslufaj neizvršenja ugovorne obveze. Ako se ugovor ispuni kapara se vrada iliurafunava u ispunjenje obveze. Na primjer, kupac je dao kaparu ali pri pladanjufakture odbija se iznos kapare. U slufaju neispunjenja ugovora mogude su dvije situacije:  ako ugovor nije ispunila stranka koja je dala kaparu druga stranka može:  primljenu kaparu zadržati i kada nije pretrpjela nikakvu štetu  tražiti ispunjenje ugovora i naknadu štete a kaparu urafunati ili vratiti  ako je za neispunjenje ugovora odgovorna stranka koja je kaparu primiladruga stranka može tražiti:  ispunjenje ugovora  naknadu štete i vradanje dane kapare  vradanje duple kapare

5.2. Ugovorna kazna Ugovorna kazna je novfani iznos utvrđen ugovorom koji je dužna platit ona strana koja ne ispuni obveze na ugovoreni nafin. Nafin određivanja ugovorne kazne stranke određuju sporazumno. Mogu je odrediti u tofno određenom iznosu, u postotku od vrijednosti ugovora, ili za svaki dan zakašnjenja u isporuci. Ugovorna kazna se plada neovisno o tome je li zbog ne ispunjenja obveza druga strana pretrpjela štetu. Ako je strana koja je pretrpjela štetu primila ugovornu kaznu nema pravo i tražiti naknadu štete. Ali ako je šteta veda od iznosa ugovorne kazne, oštedena strana može zahtijevati razliku od potpuna nadoknade štete. Pladanjem ugovorne kazne ne prestaje obveza ispunjenja ugovora jedino ako je razlog neka viša sila.

- 18 -

5.3.Zatezne kamate To su ugovoreni postotak od obveze pladanja koji vjerovnik obrafunava i napladuje dužniku za vremenski period u kojem je zakasnio s pladanjem. Dužnikov dug se povedava za iznos kamata, a i više ako je vjerovnik zbog zakašnjenja pladanja pretrpio vedu štetu od iznosa traženih kamata i traži razliku od potpune nadoknade.

5.4.Jamstvo Jamstvo je poseban pismeni ugovor kojim se neka treda strana obvezuje ispuniti dospjelu obvezu dužnika ako to ovaj ne ispuni. Jamstvo je zavisno od obveze dužnika i traje samo dok traje obveza dužnika te ne može biti veda od obveze dužnika. Za obveze iz ugovora u privredi jamac odgovara solidarno kao jamac platac (solidarni jamac). Može tražiti ispunjenje cijele obveze od glavnog dužnika, jamca ili obojice istovremeno.

5.5. Odustatnina To je ugovoreni iznos novaca ili neka druga imovinska korist koju je dužna dati ona ugovorna strana koja odustaje od ugovora. Ako je uz kaparu ugovoreno pravo odustajanja od ugovora, tada se kapara smatra kao odustatnina i svaka ugovornastrana može odustati od ugovora. Ako odustane strana koja je dala kaparu, gubi kaparu, a ako je odustala stranaka koja je kaparu prihvatila vrada ju u dvostrukom iznosu. Isplatom odustatnine prestaju sva prava i obveze temeljem ugovora tj. Stranke ne mogu više tražiti ispunjenje ugovora. Ugovaranjem odustatnine može se smanjiti sigurnost izvršenja ugovora. Zbog toga stranke mogu odrediti visok iznos odustatnine ili kratki rok u kojem se može odustati od ugovora.

- 19 -

6. ISPUNJENJE UGOVORA Prodaja je dvostrano obvezni i reciprofni ugovor jer prodavatelj njegovim sklapanjem preuzima obvezu predaje stvari, a kupac obvezu isplate cijene, odnosno prodavatelj je ovlašten tražiti cijenu, a kupac je ovlašten tražiti predaju stvari, tj. svaka ugovorna stranka ujedno je vjerovnik i dužnik. Imajudi u vidu navedene elemente ugovora te detaljno i jasno navedena prava i obveze stranaka, nabava želi osigurati pravodobno i pravovaljano izvršenje ugovora, a u slufaju neispunjenja dobavljafevih obveza ili otklona istih, ima pravo na ostvarivanje i zaštitu svojih prava. Stranke moraju svoje obveze ispuniti s pažnjom dobrog gospodarstvenika.4 Obveze prodavatelja:  dužan je isporufiti robu koja ima ugovorenu ili uobifajenu kvalitetu  robu treba pravilno pakirati, oznafiti i sa ambalažom isporufiti kupcu  dostaviti robu na vrijeme i nafin kako je ugovoreno  poslati kupcu rafun na temelju ugovora i otpremnice Obveze kupca:  kupac je dužan preuzeti robu ako je ona onakva kakva je ugovorena prema obifajima i propisu, prilikom preuzimanja utvrđuje se stvarno stanje kolifine i kakvode  ako postoji neki nedostatak sastavlja se komisija koja sastavlja komisijski zapisnik na osnovi kojeg de kupac dati prigovor prodavatelju  prigovori bi se morali sastaviti na osnovi opisa nedostataka s prijedlogom za rješenje spora jer bi se tako brže riješili nesporazumi. Prigovor valja poslati preporueenim pismom  kupac mora platiti svotu rafuna na nafin, u roku i mjestu kako je ugovoreno  dužan je vratiti ili platiti ambalažu ako nije urafunata u cijenu robe Ako se stranke ne drže tih obveza nastaju sporovi.

4

Ponašanje s odgovarajućom pažnjom u ispunjavanju obveza i ostvarivanju prava

- 20 -

7. RASKIDANJE I MIJENJANJE UGOVORA Stranke mogu raskinuti ili mijenjati ugovor:  sporazumno storniranjem dijela ili cijelog obveznog odnosa i to u svako doba ili u ugovora za to predviđeno roku, i  zbog nemogudnosti ispunjenja obveza uslijed više sile: o elementarne nepogode poplave požara o odredbe državnih organa, zabrana uvoza o upravne mjere, likvidacija i prestanaka rada poduzeda o ekonomske pojave; znatno izmijenjena situacija na tržištu. Stranke mogu ugovoriti i mogudnost automatskog raskida ugovora kako bi se sprijefilo preveliko zakašnjenje u isporuci robe. Ako roba ne bude isporufena u roku od mjesec dana nakon ugovorenog roka isporuke, ugovor se automatski raskida. Ovaj se nafin raskida ugovora koda nabave robe vede vrijednosti specijalnih proizvoda te za sezonske artikle. Odredbe ugovornog prava koje vrijede za konvencionalno vođenje trgovafke poslove trebale bi važiti i u podrufju elektronifkog trgovanja. Zbog posebnosti elektronifkog poslovanja femu pridonose dvije finjenice:  prostor u kojem se trgovanje obavlja je virtualan a ne realan kao što je to uobifajeno kod konvencionalnog trgovanja,  vrijeme sklapanja posla u pravilu je vrlo kratko ali obavljanje ili izvršenje posla može potrajati mnogo duže. Rizici su izraženiji u zakonu o obveznim odnosima i u zakonu o trgovini ne postoji nikakav daljnji akt koji bi respektirao te posebnosti. Potreba za prilagodbom te regulative novim mogudnosti i pogodnostima važna je zbog suprotnosti u obvezama koje mogu izazvati poteškode i sporove među sudionicima u trgovafkom poslu: - Obveza pisanog oblika ugovaranja i potpisa ugovornih strana temeljna jezapreka ozbiljnijem širenju elektronifkog poslovanja, posebno ako je predmetugovora vede vrijednosti. Iako postoje razlifiti oblici digitalizacije ranije materijaliziranog potpisa kao i digitalnog potpisa rizici su vedi zbog razlifitih nafina njihovog krivotvorenja. - Obveza prodavatelja i predaja stvari na ugovoreno mjesto festo zbog nejasnih fizifkih dimenzija trgovafkog posla u uvjetima elektronifkog trgovanja nisu egzaktno ugovorene, što dovodi do nesporazuma ili zablude kupca. - Obveze prodavatelja i prava kupaca u slufaju kada isporufena roba ne odgovara virtualnom uzorku. Obveza prodavatelja vezana je za izdavanje garancije. Jamstva za ispravno funkcioniranje stvari teže je praktifno izvesti, te također zahtijeva jasnija zakonska - 21 -

rješenja. Elektronifko poslovanje briše granice među zemljama pa se mogudi sukobi interesa dodatno kompliciraju zbog razlifitih pravnih sustava. Pefatom i potpisom uznavedeni datum ugovora stranke potvrđuju svoju suglasnost sa istim. Ugovor se potpisuje u tri primjerka; jedan za kupca i dva za prodavatelja, bududi da je vladina komisija za nelikvidnost predložila ovjeru ugovora kod javnog bilježnika. Godišnji se ugovori arhiviraju u financijskoj službi tvrtke zajedno sa instrumentima osiguranja pladanja.

- 22 -

8. LITERATURA

Knjige: 1. Draškid, dr Mladen: “Međunarodna prodaja prema uniformnim pravilima i usporednom pravu”, Exportpress i Institut društvenih nauka, Zagreb, 1987. 2. Foley J. Bernard, “Tržišta kapitala”, Mate, Zagreb, 2000. 3. Hruškar, N., Brajnovid, S., Petrovid, R., Brfid-Stipfevid, V: Trgovafko poslovanje 3, Zagreb, 2009. 4. Radni materijal, Sveufilišni studijski centar za strufne studije, "Unutarnje trgovinsko poslovanje", Sveufilište u Splitu, Split, 2007. Internet: 1. http://www.poslovniforum.hr/zakoni/ugovori-018.asp (27.03.2012.) 2. http://www.biroaura.co.rs/pdf/ugovor_prodajarobe.pdf (27.03.2012.) 3. www.limun.hr

- 23 -

Prilog br.1 (primjer ugovora o kupoprodaji robe) UGOVOR O KUPOPRODAJI ROBE br.____________

Zakljucen izmedu: Prodavafa GCE Croatia d.o.o. iz Zaprešida, s jedne strane, i kupca _____________________________________ iz ____________________ , kojeg zastupa direktor ___________________________________________, s druge strane. Ugovorne strane su se sporazumjele o sljededem: Član 1. Prodavaf, GCE Croatia d.o.o. iz Zaprešida se obavezuje da proda kupcu ___________________________________ iz _____________________ , a ovaj da kupi i primi sljededu robu u kolicini koja sljedi: ______________________________________________________________________ ______________________________________________________________________ Član 2. Kupoprodajna cijena obostrano je ugovorena izmedu prodavafa i kupca i to: ______________________________________________________________________ ______________________________________________________________________ Član 3. Prodavaf se obavezuje, da ugovorenu i prodanu robu isporufi ___________________________ u _____________________ ulica _____________ broj ______ i to u strogom roku od ___ dana, od dana zakljufenja i ovjere ovog ugovora kod suda. Član 4. U slucaju da prodavaf ne isporufi u ugovorenom roku prodanu robu, ugovor se raskida, a prodavaf je dužan platiti kupcu ugovorenu kaznu u iznosu od __________________ kuna. Ako prodavac zakasni sa isporukom, onda ima platiti ugovorenu kaznu za svaki dan zakašnjenja po ______________ kn, a to zakašnjenje

- 24 -

može biti najdalje do ____ dana od dana ugovorene isporuke. Član 5. Prodavaf se obavezuje da prodanu robu isporufi u skladu sa ugovorenim kvalitetom i atributima, a također i u kolifini kako je u fl. 1. ovog ugovora dogovoreno. Član 6. Obostranim sporazumom ugovornih strana dogovoreno je da se kvalitativan i kvantitativan prijem robe ima izvršiti na licu mjesta ________________________ u skladištu kupca, preko ovlaštene osobe kupca. Po izvršenom prijemu i preuzimanju robe, otpada svaki prigovor na kvalitet i kvantitet robe od bilo koje ugovorne strane, izuzev ako se radi o nevidljivim manama.

Član 7. Kupac se obavezuje da za kupljenu robu prodavafu isplati ukupnu cijenu od _______________________ kn, u roku od ____ dana od prijema robe, a ako to ne ucini, obavezuje se da prodavcu plati kamatu po stopi od 7 % od vrijednosti robe do isplate. Član 8. Ugovorne strane su se saglasile i prihvatile da za sve ono što nije u ovom ugovoru predviđeno, važe propisi iz Zakona o oveznim odnosima. Član 9. Za sporove koji eventualno nastanu izmedu ugovornih strana bice nadležan sud prema sedištu prodavafa. Član 10. Ovaj ugovor je napravljen u 4 istovjetnih primjera od kojih svaka strana zadržava po 2 primjerka.

Dana _________________ u ___________________________

ZA KUPCA, direktor, ___________________________

ZA PRODAVČA direktor, ___________________________

- 25 -