Ugovor o Ortakluku

PRIVREDNA AKADEMIJA-NOVI SAD FORKUP

SEMINARSKI RAD

Predmet:

Obligaciono pravo

Tema:

UGOVOR O ORTAKLUKU

PROFESOR: Pr.dr. Siniša Ognjenović

STUDENT: Aleksandar Đorđević D178-08

Decembar , 2010. Pirot

Sadržaj

1. Uvod………………………………………………………………………3 2. Sastav imovine………………………………………………....................4 3. Ulog………………………………………………………………………..4 4. Zajedničko poslovođstvo…………………………………………………5 5. Potraživanja i dugovanja ortakluka……………………….....................7 6. Izlazak iz ortakluka……………………………………………………....7 7. Nasleđivanje, prava i obveza ortaka u deobi……………………………9 8. Zaključak………………………………………………………………….10 9. Literatura………………………………………………………………….11

2

Uvod Ugovor o ortakluku, ili ugovor o ortaštvu. Ugovor o ortaštvu mogu sklopiti fizičke i pravne osobe, domaće i strane. Ortaštvo je trajan obveznopravni odnos pa se i na njega primenjuju odgovarajuće odredbe koje vrede za obveznopravne odnose. Ugovor o ortaštvu je imenovani ugovor jer ga zakon izričito uređuje i konsenzualan je budući da nastaje u trenutku kad su se ortaci o njemu sporazumjeli. Ugovor o ortaštvu je neformalan jer jer za sklapanje ugovora ne postoji unapred propisani oblik. Sloboda oblika vredi i za ugovor sklopljen između bračnih drugova. Moguće je dakle sklapanje ugovora i u usmenom i u pisanom obliku, kao i konkludentnim radnjama, na primer kad supružnici zajedno naslede nekretninu ili vode zajedničko preduzeće ili kada više naslednika zajedno nastave voditi nasljeđeno preduzeće. Čak i onda ako se pritom poriče sklapanje ugovora o ortaštvu, može se iz ponašanja prema trećima (odnos prema vani) zaključiti je li reč o ortaštvu ili nije. Iznimka glede obilka sklapanja ugovora postoji samo u osobitim, zapravo prilično nevažnim slučajevima kad je pisani oblik obvezatan ako se ugovor odnosi samo na sadašnju ili samo na buduću. I za izmjenu ugovora ne zahteva se posebni oblik, nego potrebna je saglasnost svih ugovornih stranaka. Određene pravne posledice mogu nastati bez obzira na postojanje ugovora o ortaštvu. Pobudi li se u nekog trećeg, koji je u dobroj veri, dojam da između više osoba postoji odnos članova nekog ortaštva, onda se u odnosu prema trećemu oni tretiraju kao ortaci.

3

Sastav imovine Imovinu ortakluka čine ulozi ortaka te imovina stećena poslovanjem ortakluka. U imovinu ortakluka ulaze i naknade za uništene, oštećene ili oduzete stvari koje pripadaju imovini ortakluka. Imovina ortakluka zajednička je imovina ortaka. Imovina ortaka koja kao ulog nije unešena u zajedničku imovinu, njegova je posebna, od zajedničke odvojena, imovina.

Ulog Ortački se ulog može sastojati u stvarima, pravima, novcu, radu i drugim dobrima. Ako se ulaže cela imovina, pod njom se podrazumijeva samo sadašnja imovina. Ali ako ugovor obuhvaća i buduću imovinu, pod njom se podrazumijeva samo stečena, a ne i naslijeđena imovina, osim ako su obe izrijekom ugovorene. „Ugovor koji se odnosi na ulaganje samo sadašnje ili samo buduće imovine nije valjan bez potpisa i opisa delova koji u nju ulaze.“ [1] Ortak koji se obvezao uložiti samo svoj rad ima pravo na udeo u dobiti, ali ne i na udeo u glavnici ortakluka, osim ako je vrednost njegovog rada, procenjena u novcu, uključena u glavnicu.

Veličina uloga Ako nije drukčije ugovoreno, ortaci su obavezni na jednake uloge. Ortak nije obavezan na naknadno povečanje ugovorenog uloga. Ali ako se zbog promenjenih okolnosti zajednički cilj ne bi mogao postići bez povećanja uloga, ortak koji ne pristane na povečanje može istupiti iz ortakluka, a može ga se iz njega i isključiti. Svi ortaci su, u pravilu, dužni jednako učestvovati u ostvarivanju zajedničkog cilja, bez obzira na vrstu i veličinu njihovih uloga.

4

[1]

Milan G.., „ Ugovor o ulaganju“, Beograd, 1987.

Unošenje uloga u imovinu ortakluka Stvari i prava iz ortačkog uloga postaju imovinom ortakluka temeljem ugovora o ortakluku na način propisan za.sticanje pojedinih imovinskih prava. Ortak odgovara za materijalne i pravne nedostatke svog uloga. Kad se ulaže novac i stvari procenjene u novcu, u deobii se smatra da se daju u vlasništvo. Ortak ne može raspolagati svojim udelom niti pojedinim stvarima i pravima iz zajedničke imovine, niti može zahtevati njena deoba.

Zajedničko poslovođstvo Pravo na vođenje poslova ortakluka pripada zajednički svim ortacima. Odluke u vođenju poslova ortakluka donose se primenom propisa o upravljanju zajedničkom stvarima u suvlasništvu. Ortak koji ulaže samo svoj rad, a koji nije ukljućen u glavnicu, sudeluje kod donošenja odluka, ali bez prava glasa.

Prenos poslovođstva i zastupanje Kad je ugovorom o ortakluku ovlaštenje na vođenje poslova prenešeno na jednog ili više ortaka, tada se oni smatraju punomočnicima. Ako je ovlaštenje na vodenje poslova prenešeno na više ortaka odgovarajuće se primenjuje odredba iz napred navedenog, ali ako je ugovorom o ortakluku određeno da svaki od njih može sam preduzimati poslove, svaki se od ostalih ortaka ovlašćenih na vođenje poslova može usprotiviti preduzimanju posla u kojem se slučaju nameravani posao ne može preduzeti. Prava i obveze ortaka kojima je povereno vođenje poslova ortakluka određuju se prema odredbama Zakona o obveznim odnosima, ako ugovorom o ortakluku nije drukčije određeno. Nijedan ortak nema pravo poveriti vođenje poslova ortakluka trečoj osobi, niiti koga primiti u ortakluk, a ni preduzeti posao kojim bi se, radi svoje posebne koristi, ugrozilo postizanje zajedničkog cilja ili nanela šteta ortakluku.

5

Polaganje računa Ortaci kojima je povereno poslovodstvo dužni su uredno voditi poslovne knjige i polagati račun o stanju zajedničke imovine te svim prihodima i rashodima. Pre nego se dovrši posao ne može se zahtevati za ključni obračun i podela dobiti i gubitka. Ali ako se radi o dugoročnim poslovima koji donose godišnji prihod, ortaci mogu zahtevati polaganje računa i podelu dobiti krajem svake poslovne godine. Ortak koji je pristao na podnošenje samo zaključnog obračuna ili se odrekao prava zahtevati polaganje računa, može, ako dokaže nepošteno vođenje poslova, zahtevati polaganje računa za dovršene i buduće poslove. „Ortaci koji su poverili poslovođstvo jednom ili više ortaka, zadržavaju pravo osobnog nadzora nad poslovanjem ortakluka koje uključuje pravo zahtevati izveštaja o poslovima ortakluka i pravo uvida u poslovne knjige i druge isprave.“ [2]

Oduzimanje ovlaštenja i otkaz poslovođstva Ovlaštenje na vođenje poslova prenešeno na jednog ili više ortaka, ako ugovorom o ortakluku nije drugačije određeno, može se jednoglasnom odlukom ostalih ortaka oduzeti zbog grube povrede poverene dužnosti, nesposobnosti za uspešno vođenje poslova ili drugih važnih razloga. Ortak može otkazati povereno mu poslovođstvo ako za to ima opravdan razlog.

Sklapanje pravnih poslova prema trećima Ortak ne može pravnim poslom s trećom osobom pravovaljano obavezati ortakluk bez izričitog ili prešutnog pristanka ostalih ortaka ili njihovih punomoćnika. Položaj trećega može imati i ortak koji je u ortakluku samo s delom svoje imovine, a s preostalim delom samostalno učestvuje u pravnom prometu.

[2]

Bojan D.., „ Polaganje računa prilikom ortakluka“, Zagreb, 1897.

6

Potraživanja i dugovanja ortakluka Na potraživanja i dugovanja ortakluka, ako nije drugačije ugovoreno, odgovarajuće se primenjuju odredbe ovoga Zakona o obvezama s više dužnika ili verovnika. Treći kao dužnik ortakluka ne može staviti u preboj potraživanje koje ima prema nekome od ortaka protiv potraživanja koja pripadaju ortakluku. Prigovor da potraživanje pripada imovini ortakluka ne može se istaknuti prema dužniku koji to nije znao, niti mu je moralo biti poznato. Ortak odgovara za štetu koju nanese ortakluku, osim ako dokaže da je šteta nastala bez njegove krivice. Nije dopušten preboj štete s korišću koju je ortak inače pribavio ortakluku, osim kad su šteta i korist nastale istim samovlasno preduzetim poslom.

Izlazak iz ortakluka Ugovor o ortakluku sklopljen na neodređeno vreme ortak može otkazati u svako doba, osim u nevreme ili na štetu ostalih ortaka. Isto vredi za ortakluk koji je nakon isteka određenog vremena prećutno nastavljen, kao i za ortakluk osnovan za trajanja života ortaka. „Ugovor o ortakluku sklopljen na određeno vreme može se otkazati pre isteka toga vremena samo iz važnih razloga, a osobito zbog povrede bitne obaveze iz ugovora o ortakluku koju, namerno ili iz krajnje nepažnje, učini drugi ortak, zbog nemogućnosti ispunjenja takve obaveze ili smrti, odnosno istupa ortaka od kojega je uglavnom zavisilo obavljanje poslova ortakluka. „[3] Ortak koji otkaže suprotno napred navedenom, odgovara ostalim ortacima na štetu koja zbog toga nastane. Verovnik koji je postigao plenidbu ortakova udela u imovini ortakluka, može otkazati ortakluk i bez pridržavanja otkaznog roka. Za vrieme trajanja ortakluka verovnik ne može ostvarivati prava ortaka iz ugovora o ortakluku, izuzev prava na udeo u dobiti.Ništavna je odredba ugovora kojom se isključuje ili ograničuje pravo ortaka na otkaz ugovora o ortakluku.

[3]

Dušica L.., „ Isključenje ortaka“, Beograd, 2000.

7

Razlozi prestanka ortakluka Ortakluk prestaje: 1. ostvarenjem zajedničkog cilja ili ako njegovo ostvarenje postaje nemogućim, 2. istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o ortakluku, 3. propašću zajedničke imovine, 4. sporazumom ortaka, 5. smrću odnosno prestankom postojanja te izlaskom ortaka, ako ortakluk čine dva ortaka, ako ih je u ortakluku više od dva, podrazumeva se da u navedenim slučajevima ostali žele nastaviti ortakluk.

Iskljućenje ortaka „Ortak se može isključiti iz ortakluka ako za to postoje važni razlozi, a posebno zbog povrede bitne obveze iz ugovora o ortakluku, pada pod stečaj, potpunog ili delomičnog oduzimanja poslovne sposobnosti ili gubitka poverenja zbog učinjenog kažnjivog dela. Odluku o iskljućenju, ako nije drugačije ugovoreno, donose ostali ortaci jednoglasno. „[4] Učinak otkaza i isključenja nastupa danom izjave o otkazu odnosno danom priopštenja odluke o isključenju, pa i onda kad su bili osporeni, a zatim potvrđeni kao pravovaIjani. Ortak koji je otkazao ugovor o ortakluku ili je iz ortakluka isključen učestvuje u dobiti i gubitku nastalima do dana otkaza, odnosno isključenja. Ostala prava i obveze ortaka iz prethodnog stavka utvrđuju se prema odredbama o deobi zajedničke imovine ortakluka u slučaju njegovog prestanka.

. [4] Dušica L.., „ Isključenje ortaka“, Beograd, 2000.

8

Nasleđivanje, prava i obveza ortaka u deobi Ortačka prava i obveze u pravilu ne prelaze na njegove naslednike. Nasljednici ortaka, ako se ortakluk ne bi s njima nastavio, ovlašteni su zahtevati polaganje računa i njihovo podmirenje do dana ostaviteljeve smrti, ali i obvezni podmiriti ono što je ostavitelj dugovao ortakluku. Ako su ugovorom o ortakluku izrekom obuhvaćeni nasljednici ortaka, obvezni su, ako prihvate nasledstvo, nastaviti ortakluk. Ta se obveza ne može odnositi na naslednike naslednika. Ako naslednik nije u stanju ispuniti ostaviteljeve obveze prema ortakluku, odbit će mu se od nasleđenog udela razmeran deo. Nakon prestanka ortakluka sledi deoba zajedničke imovine. Stvari koje je ortak dao na upotrebu ortakluku, vraćaju mu se. On nema pravo na naknadu za slučajnu propast stvari, niti za njeno pogoršanje zbog redovne upotrebe.

Redosled u deobi zajedničke imovine Iz zajedničke imovine najpre se podmiruju dugovanja ortakluka. Za nedospela i sporna dugovanja ostavlja se onoliko koliko je potrebno za njihovo podmirenje. Nakon podmirenja zajedničkih dugova, vraćaju se ulozi. Za nenovčane uloge, osim onih koji su se sastojali u radu ili prepuštanju stvari na uporabu, naknađuje se vrednost koju su imali u vreme ulaganja. U svrhu namirenja dugova i vraćanja uloga, unovče se zajednička imovina, ako je to potrebno. Ostatak zajedničke imovine, nakon podmirenja dugova ortakluka i vraćanja ortačkih uloga, deli se na ortake prema njihovim udelima u dobiti. Ako zajednička imovina nije dovoljna za podmirenje zajedničkih dugova i vraćanje uloga, ortaci doplaćuju manjak prema razmeru snošenja gubitka. Ako se od nekog ortaka ne bi mogao naplatiti deo koji na njega otpada, ostali ortaci ga snose na jednake delove. Na pitanja u vezi s deobom zajedničke imovine koja nisu uređena u prethodnim odredbama, odgovarajuće se primenjuju propisi o razvrgnuću suvlasničke zajednice.

9

Zaključak Ugovorom o ortakluku uzajamno se obavezuju dve ili više osobe uložiti svoj rad i/ili imovinu radi postizanja zajedničkog cilja. Ortakluk je zajednica osoba i dobara bez pravne osobnosti. Dobit je onaj deo imovine ortakluka koji preostane nakon odbitka vrednosti ortačkih uloga (glavnice, zajedničkih dugova i troškova). Gubitak nastaje kad imovina ortakluka padne ispod vrednosti ortačkih uloga. Ako udeli ortaka u dobiti i gubitku nisu utvrđeni ugovorom o ortakluku, svaki ortak ima, nezavisno o vrsti i veličini uloga, jednak udeo u dobiti i gubitku. Ako je određen samo udeo u dobiti, ili samo u gubitku, u deobi to utanačenje vredi za dobit i za gubitak. Ortakluk prestaje ostvarenjem zajedničkog cilja ili ako njegovo ostvarenje postaje nemogućim, protekom vremena na koje je sklopljen ugovor o ortakluku, propašću zajedničke imovine, sporazumom ortaka, smrću odnosno prestankom postojanja te istupom ortaka, ako ortakluk čine dva ortaka Ako ih je u ortakluku više od dva, predmnijeva se da u navedenim slučajevima ostali žele nastaviti ortakluk.

10

Literatura

• • •

http://start.facemoods.com/results.php? s=ugovor+o+ortakluku&category=web&start=1&a=wbst http://ugovor.co.rs/Ugovor-o-ortakluku.html Prof. Dr. Bogdan L., „Obligaciono pravo“, Pale,2000.

11