Turisticka (skripta) I

Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovnomatematički fakultet Geografski odsjek

Turistička geografija Repetitorij za ispit napravljen na temelju: - Blažević, I.: Turistička geografija svijeta, ŠK, Zagreb, 2003. - Blažević, I.: Turistička geografija Hrvatske, ŠK, Zagreb, 2003.

Zagreb, listopad 2005.

Turistička geografija

2

TURISTIČKA GEOGRAFIJA – znanstvena disciplina koja proučava prostorna kretanja turista, utvrđuje elemente i faktore tih kretanja, izdvaja različite oblike tur. kretanja na bazi njihovih regionalnih, vremenskih i strukturnih vrijednosti, proučava prirodne i antropogene turističke resurse i daje ocjenu njihove vrijednosti, načine valorizacije prostora te predlaže metode i načine zaštite resursa i prostora u cjelini. - ona definira tipove turističkih regija i zemalja PREDMET: proučavanje turizma kao prostorne pojave, tj. geografske činitelje turističkog kretanja i utjecaj turizma na preobražaj stanovništva i kretanja

ZADACI:

-

-

proučavanje faktora turističkog kretanja upoznavanje vrsta turizma diferenciranje turističkih objekata uočavanje tokova kretanja turista izdvajanje turističkih područja utvrđivanje razlika u opsegu turističkog prometa

Pojam turizma ♦

♦

ime (naziv) turizam  franc. TOUR = kružno putovanje (počinje i završava u istoj točki)  franc. TOURISME [tourism] = izletništvo  lat. TORNUS = točilo; grč. TORNOS = lončarsko kolo fenomen koji je prisutan od davnih vremena, no kao masovna pojava bilježi se od 1950.g. Godina 1950. 1960. 1970. 1980. 1985. 1990. 1995.

Broj turista u mil. 25 70 160 285 443 361 664

Prihod od međunarodnog turizma 2,1 mlrd $ 7,0 mlrd $ 18,0 mlrd $ 102,0 mlrd $ 255,0 mlrd $ 381,0 mlrd $ 455,0 mlrd $

♦

turizam stoji uz bok vodećim svjetskim industrijama (naftna, automobilska, vojna)

♦

definicija turizma: ♦ prva definicija turizma (švicarci Hunziker i Krapp)  turizam je skup odnosa i pojava koji proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, a da se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i da boravak nije povezan s gospodarskom djelatnošću ♦ Roglić  gospodarska djelatnost, trgovina u kojoj se vesele i oni koji kupuju i koji prodaju ♦ Turizam zadovoljava potrebe za: odmorom, razonodom, oporavkom, liječenjem, podizanjem kulturne razine stanovništva, upoznavanjem i zbližavanjem ljudi i naroda

♦

o turizmu ovise i na turizam utječu brojne gospodarske djelatnosti: promet, hotelijerstvo, ugostiteljstvo, trgovina,, kućna radinost, komunalna infrastruktura, industrija, poljoprivreda, itd.

TURIST – posjetitelj koji ostvari najmanje jedno noćenje u nekom smještajnom objektu u mjestu koje je posjetio. Motiv putovanja: odmor, razonoda, zdravstvene potrebe, obiteljski razlozi, znanstveni, športski i diplomatski skupovi, posjet prijateljima i rođacima, vjerske potrebe (hodočašća) i ostali razlozi (promjena životne i radne sredine). ♦ Značajke – dobrovoljnost i privremenost putovanja

Tko nisu turisti? ♦ ♦ ♦ ♦

osobe koje dolaze u neko mjesto radi namještenja ili pokretanja vlastite djelatnosti osobe koje dolaze u neko mjesto radi stalnog prebivališta (preseljenje) studenti i učenici u domovima radnici koji rade izvan mjesta stalnog boravke

Turistička geografija

♦ ♦

3

pogranično stanovništvo koje živi u jednoj, a radi u drugoj državi putnici u tranzitu, ako se ne zadržavaju u zemlji kroz koju prolaze (makar taj tranzit može biti dulji od 24h)

Rekreacija ♦ ♦ ♦ ♦ ♦ ♦ ♦ ♦

definicija – ljudska djelatnost, izvan profesionalnog rada, koju čovjek odabire prema vlastitim potrebama i željama ona doprinosi: razvoju ličnosti, zadovoljavanju potreba i interesa, psihičkom rasterećenju, kvaliteti života obuhvaća različite vrste ljudske aktivnosti: tjelesno vježbanje, aktivnosti u kulturi i umjetnosti, društvenozabavne aktivnosti, sakupljačke aktivnosti, znanstvene i tehničke aktivnosti, aktivnosti u prirodi značajka – aktivnosti se ne obavljaju iz nužde ili iz potrebe za materijalnim koristima REKREACIJA označava obnavljanje čovjekovih psihofizičkih snaga uz pomoć odmora i razonode ona može biti aktivna i pasivna PASIVNA REKREACIJA - spavanje, sjedenje, čitanje, gledanje TV, uživo praćenje neke sportske priredbe, itd. AKTIVNA REKREACIJA – šetnja, planinarenje, različite sportske aktivnosti, itd. ♦

turizam kao dio (način) rekreacije

Rekreacija = odmor ili razonoda Pasivna = psihološka

Aktivna = psihološka i fizička

statična

dinamična = TURIZAM

Turizam = dinamični oblik aktivne rekreacije

Turistička geografija

4

Povijesni razvoj turizma ♦ ♦

♦ ♦

♦ ♦

♦

♦ ♦ ♦ ♦ ♦

♦

♦ ♦ ♦ ♦ ♦

♦

♦

♦ ♦

♦

iako je pojava turizma još starija, promatramo je od razdoblja Stare Grčke putovanja iz športskih pobuda (Olimpijske igre od 778. pr. Kr. do 383.) ♦ 776. održane I. Olimpijske igre (prve moderne OI održane su 1896.) koje su okupile Grke i na neko vrijeme prekinule ratovanja putovanja iz vjerskih motiva ♦ proročište Delfi na Kreti i Mikeni pronađene su baždarene posude što svjedoči o organiziranom prenoćištu i prehrani za putnike u Rimskom razdoblju započinje gradnja prometnica putovanja i posjete amfiteatrima ♦ postojale su arene (amfiteatri) koje u prvom redu služe za odmor i razonodu vojnika ("kruha i igara") ♦ gladijatorske igre putovanja iz zdravstvenih razloga ♦ terme  za okrijepu i liječenje ♦ ville rustice  svojevrsne vikendice, kuće na osami kako bi se odmaknulo od grada u Srednjem vijeku kontrolu nad životom preuzima Crkva organiziraju se brojna hodočašća u sveta mjesta (Rim – Italija, Santiago de Campostela – Španjolska, Lourdes – Francuska, Jeruzalem – Izrael, Meka i Medina – Saudijska Arabija, Varanasi – Indija) ta putovanja ponekad traju i po mjesec dana, pa postoje organizirana prenoćišta i prehrana za hodočasnike  omogućuje upoznavanje stranih kultura bogati slojevi stanovništva odlaze na viteške turnire i u lov korištenje toplica u potpunosti je zanemareno u prijelaznom razdoblju (do 19. stoljeća) stvara se kulturna i socijalna podloga koja će omogućiti kasniju ekspanziju turizma  pisci reagiraju protiv izvještačenog načina života, javljaju se brojni kulturni pokreti (npr. romantizam), propagira se povratak prirodi (J.J. Rousseau 1712 - 1778)

teškoće sa smještajem, prometnicama i nesigurne političke prilike u Europi buržoaske revolucije, procesi urbanizacije, bogaćenje građanske klase 1787. Jacques Balmat osvaja Mt Blanc Talijani uređuju prva turistička naselja na Liburnskoj obali, te organiziraju masovne posjete Rimu i Veneciji (godišnje 15.000-20.000 putnika) brojni pronalasci krajem 18. stoljeća  1825. prva željeznica Liverpool-Manchester; izum parobroda; makadamske ceste (nazvane prema škotu McAdamu koji je vidio takve ceste na svojim putovanjima po Kini) veliki problem predstavljaju smještajne (ne)mogućnosti  1805. na Turskom jezeru u Švicarskoj organizirano je prvo masovno noćenje za posjetitelje iz Velike Britanije, pri čemu je ugušćeno 506 osoba  smatra se pretečom modernog turizma putuju samo povlašteni, tj. bogati slojevi stanovništva 19. st. stabilizacija prilika u Europi, početak razvoja željezničkog prometa u razdoblju modernog turizma najznačajnija osoba je engleski poduzetnik Thomas Cook: ♦ 1841. organizirao izlet za 500 osoba (prvo skupno putovanje vlakom) na relaciji Leicester – Loughborough (Velika Britanija) pri čemu dobiva popust kod kupovine karata, to je prvo masovno putovanje željeznicom (5.7.1841.) → taj događaj se uzima kao početak modernog turizma ♦ 1845. osniva prvu turističku (putničku) agenciju "Cook and Son" ♦ 1851. uslugama njegove agencije za potrebe puta na EXPO u Londonu koristi se 160.000 osoba ♦ 1864. organizira prvo putovanje u inozemstvo (u Švicarsku) ♦ 1871. organizira prvo putovanje brodom oko svijeta ♦ 1890. organizira putovanje Nilom Cook ohrabruje ostale poduzetnike u razvijenom svijetu da se počnu baviti turizmom, pa se osnivaju i druge turističke agencije

Turistička geografija

♦

5

jačaju prometne veze: ♦ željeznica apsolutno vlada do prve polovice 20. stoljeća (unapređuje se, rade se bolji vagoni – pullmanovi vagoni, WC kabine, brzi i ekspress vlakovi, uvodi se svjetlo u kabine, coucheti, vagonrestorani...) ♦ nakon otkrića benzinskog motora i automobilizacijske ere (nakon II. ww) željeznica dobiva jaku konkurenciju  automobilizacije uvjetuje značajne promjene u prostoru koje utječu na njegovu turističku valorizaciju (ceste, parkirališta, moteli, autoceste – grade se od 1924.) ♦ kao drugi konkurent pojavljuje se avion  masovni razvoj nakon 1960., a u turističkom smislu naročito važan nakon pojave charter-letova (omogućuju turistički razvoj udaljenih dijelova svijeta i brojnih otoka) ♦ brodski promet, unatoč unaprijeđenjima, ne postaje konkurent željeznici, jer se međusobno nadopunjuju; današnji vodeni promet u turističkom smislu svodi se na nautički turizam, a manifestira se preko trajekata, čamaca, glisera, jahti ( zahtjevaju gradnju marina) i ostalih plovila

Prva putovanja i turistički vodiči ♦ ♦

♦

Alpe (St. Moritz (Švicarska), termalno i klimatsko lječilište) Mediteran (Nice, Cannes na Azurnoj obali (Francuska), San remo (Italija), Opatija (HR)) ♦ putovanja privilegiranih (aristokracija, tvorničari, trgovci,…) ♦ smještajni objekti visokog standarda ♦ probrani gosti ♦ dug prosječni boravak ♦ visoka potrošnja Karl Bedecker – krajem 19. st. prvi turistički vodič

Turistička geografija

6

Funkcije turizma ♦

dvije osnovne skupine funkcija: A. neekonomske a. zdravstvena b. zabavna c. kulturna d. socijalna e. politička B. ekonomske  pretvaraju neprivredne stvari (npr. sunce, more, plaže...) u privredni resurs a. preraspodjela narodnog dohotka (većina turista potječe iz bogatih zemalja) b. platna bilanca (turizam kompenzira gubitke vanjskotrgovinske bilance) c. zaposlenost stanovništva (uglavnom sezonska) d. razvoj nedovoljno razvijenih krajeva e. indirektni ekonomski utjecaji

Faktori razvoja turizma A. Pokretački faktori ("push faktori") ili faktori potražnje a. radna i životna sredina  traži se suprotnost svakodnevici i bijeg od urbane sredine → potreba za odlaskom na odmor i za rekreacijom u čišćem okolišu  ambijent u kojem čovjek živi (porast broja stan.; odnos grada i sela; urbanizacija – svjetski proces; onečišćenje okoliša; buka) → sve to dovodi do želje za promjenom sredine b. slobodno vrijeme  tjedni i godišnji odmor  1. svibnja 1866. u Chichagu održan štrajk kojim radnici zahtjevaju bolje uvjete života (8 sati rada, 8 sati odmora, 8 sati zabave)  danas se u prosjeku radi 42 sata tjedno  dvodnevni vikend (prvi ga uvode Englezi)  plaćeni godišnji odmor (prva ga uvodi Rusija nakon Oktobarske revolucije 1917., zatim Francuska 1936., a zatim većina ostalih zemalja)  u svijetu raste broj penzionera  u RH je u prosjeku svaki treći dan neradni (ako računamo prosječno trajanje GO između 10 i 30 dana, vikende i državne praznike) c. slobodna sredstva   sredstva koja preostaju nakon zadovoljenja osnovnih egzistencijalnih potreba (stanovanje i prehrana)  procijenjeni minimum za uključivanje u međunarodna turistička kretanja iznosi 3.000$ do 5.000$ BDP per capita godišnje  razlike u nacionalnom dohotku među kontinentima, državama, regijama, obiteljima  većina turista potječe iz ekonomski razvijenih zemalja d. subjektivni faktori  odnose se na ponašanje pojedinca, tj. na motivaciju za putovanjem  formiranje turističke svijesti  na odluku o putovanju mogu utjecati brojni razlozi  moda, prestiž, ponašanje, snobizam, ljubav, religija...

B. Privlačni faktori, faktori ponude ("pull" faktori) a. prirodni (atraktivni) faktori  reljef (geomorfološki turistički resursi)  sve reljefne raznolikosti i bogatstva površinskih i podzemnih oblika zemlje, nastali kao rezultat djelovanja endogenih pokreta i egzogenih modeliranja od Zemljina postanka do danas. To su: planine i planinski lanci, vulkani, kanjoni, jame, špilje,…  glacijalni reljef  nastao radom ledenjaka; npr. dolina Rhone, dolina Inna, dolina Save Bohinjke, Alesch glečer...

Turistička geografija

7







dolinski (fluvijalni) reljef  duž toka rijeke smijenjuju se stijene različite otpornosti, pa uslijed diferencirane erozije dolazi do nastanka kompozitnih dolina u kojima se smjenjuju suženja (sutjeske, klisure, kanjoni) i proširenja; npr. Đerdapska klisura, kanjon Colorada, kanjon Drine, slapovi Niagare...  krški reljef  privlači pažnju zbog brojnih površinskih (škrape, vrtače, polja, ponornice) i podzemnih (spilje, jame, ponori, ledenice) fenomena koji nastaju pukotinskom cirkulacijom vode i procesima korozije (otapanja vapnenačkih stijena); npr. Paklenica, Flinth-Mammoth Cave System (SAD), Optimističeskaja spilja (Rusija), Postojna (Slovenija)  vulkanski reljef  prepoznatljiv po stožastim uzvisinama čiji su vrhovi okrnjeni zbog stvaranja kratera, npr. Crater Lake (SAD), Vezuv (Italija), Fujijama (Japan)...  morske obale  njihov izgled uvjetovan je reljefom kopna i sastavom obale, što utječe na horizontalnu (npr. stvaranje klifova) i vertikalnu raščlanjenost (razvedenost) obala; koeficijent obalne razvedenosti predstavlja odnos ukupne dužine obalne linije i zračne linije koja spaja određene točke na obali i bitan je preduvjet kupališnog turizma  Razvedenost obala Jadranskog mora: zračna udaljenost koeficijent Hrvatska 526 11,10 BiH 2 10,50 Grčka 19 3,84 Crna Gora 92 2,83 Slovenija 17 2,62 Albanija 265 1,53 Italija 1,37 hidrološka osnova  hidrografski turistički resursi: voda na površini Zemlje i u podzemlju koja privlači turiste  more  važnu ulogu u turističkoj valorizaciji imaju hidrološka obilježja mora poput temperature, saliniteta, prozirnosti, gibanja morske vode (plima i oseka, morske struje)...  jezera  privlačan element krajolika; mogu biti prirodna ili umjetna; od prirodnih jezera turistički su značajna ledenjačka (npr. Bodensko jezero (Švicarska), Lago Maggiore (Italija), Bled i Bohinj (Slovenija)), vulkanska (npr. Crater Lake (SAD)), tektonska (npr. Ohrid (Makedonija), jezera u kršu (npr. Skadarsko jezero), riječna jezera (npr. Plitvice)  rijeke  međusobno se razlikuju prema reljefu kroz koji protječu (krške, planinske, nizinske rijeke...) i režimu vode (pluvijalne, nivalne, mješovite); turistički su privlačne zbog izvora, vrela, slapova (obrušavanje vode sa stepenicama), vodopada (obrušavanje vode bez stepenica – najveći u Venezueli), brzaka, bukova, slikovitih riječnih dolina, te kao sportsko-ribolovna područja i kupališta  mineralni izvori  imaju povećan sadržaj otopljenih minarala koji vodi daju specifičan miris i okus, imaju značaj u zdravstvenom turizmu  termalni izvori  imaju temperaturu vode koja je viša od prosječne temperature zraka u tom području, dijele se na hipotermalne (20°-34°C), homeotermalne (34°38°C) i hipertermalne (više od 38°C), imaju značaj u lječilišnom turizmu klima  klimatski elementi važni za razvoj turizma: osunčavanje (insolacija), temperatura zraka, vlaga zraka (visoka temperatura + visoka vlaga = sparina, a maestral = osvježava i pogodan za jedrenje), vjetrovi, padaline, naoblaka; klimatski faktori: geografska širina, odnos kopna i mora, nadmorska visina, reljef, vrsta tla, biljni pokrov.  insolacija  predstavlja trajanje sijanja sunca u nekom mjestu u određenom vremenskom razdoblju; sunčevo zračenje pozitivno utječe ne raspoloženje (stvaranje melatonina i serotonina), potiče stvaranje D vitamina, izaziva promjene u pigmentaciji kože, ubrzava zacjeljivanje rana...  temperatura zraka  ima fiziološki utjecaj na čovjekov organizam; optimalni uvjeti za rad i odmor su 22°C i relativna vlaga zraka od 60%

Turistička geografija

8



vjetar  predstavlja strujanje zraka iz područja relativno višeg u područje relativno nižeg tlaka, a razlikuju se prema brzini i svojstvima; za turizam su značajni zbog utjecaja na zdravlje (npr. maestral pozitivno utječe na zdravlje, a fen nepovoljno) i ugodu turista, igraju važnu ulogu u prometu (npr. bura ponekad onemogućava vožnju trajekata, vjetar omogućuje sportsko jedrenje...)  padaline  turističku važnost imaju kiša (nepovoljan utjecaj) i snijeg (povoljan utjecaj – razvoj zimskog, skijališnog turizma)  biljni pokrov i životinjski svijet  flora  biljni pokrov ima zdravstveno (proizvodnja kisika), praktično (npr. smještaj kampova u boricima), estetsko (povećava kolorit i pitomost krajolika) i kuriozitetno (npr. stabla gigantskih dimenzija i/ili tisućljetne starosti) značenje; zaštićena prirodna područja spadaju u turistički atraktivna mjesta  fauna  u mnogim je zemljama sastavni dio turističke ponude (npr. safari, lovni turizam...) b. društveni faktori  kulturno-povijesna baština  ostaci iz prapovijesnog razdoblja  npr. Krapina, špilja Altamira (Španjolska)  Antički spomenici  datiraju iz razdoblja starog Egipta, Grčke i Rima; npr. piramide (Keopsova, Kefrenova, Mikerinosova), hramovi (Partenon), rimski amfiteatri  srednjovjekovni spomenici  razdoblje pod značajnim utjecajem Crkve, turistički su značajni ostaci naselja na uzvisinama, crkve; značajni su i kulturni tragovi stoljetne Turske vladavine, srednjovjekovni muzej-gradovi (npr. Venecija, Dubrovnik...), arhitektonska dostignuća islamske (arapske) kulture...  spomen obilježja II. ww  npr. St. Petersburg, Auschwitz  kulturne ustanove i događanja (ne nastaju primarno zbog turizma, ali ga direktno i indirektno potiču)  muzeji, galerije, gliptoteke, zbirke, arhivi...  npr. British Museum, Louvre, Ermitaž, Vatikanski muzej...  kazališta, koncertne dvorane...  Scala (Milano), Metropoliten Opera (New York)...  obrazovne ustanove  npr. Sorbonna, Oxfore, Cambridge, Harvard; turistički su značajni zbog organizacije ljetnih tečajeva  festivali  npr. Salzburger Festspiele (posvećen Mozartu), Dubrovačke ljetne igre, filmski festivali (Cannes, Venecija, Motovun), zabavni festivali (San Remo)  folklorne priredbe  npr. Sinjska Alka, Moreška  karnevali  npr. Rio de Janeiro, Venezia, Rijeka  kongresi  važni jer potiču rad hotela u 'mort-sezoni'  sportska događanja  npr. Olimpijada, Univerzijada  gospodarske priredbe  npr. Zagrebački velesajama  svjetske izložbe (EXPO) po prvi put organizirana u Parizu (1896. kad nastaje Eiffelov toranj) c. komunikacijski faktori  podrazumijevaju sve vrste prometa i prometnih veza  u današnje vrijeme naročito su značajni mobilna telefonija i Internet komunikacija d. receptivni faktori  dio su turističke ponude  namjenjeni su prihvatu turista  ovise o drugim faktorima (više prihvatnih objekata gradi se u mjestima veće atraktivnosti)  turistička mjesta:  u širem smislu podrazumijeva uređeni prostor ili točku koju posjećuje turist  u užem smislu podrazumijeva naselje koje u sezoni ima velik posjet 'stranaca', tj. koje bazira svoju egzistenciju na boravku posjetitelja  prema namjeni razlikujemo (u RH):  kupališna primorska turistička mjesta  gradska turistička mjesta  planinsko-klimatska turistička mjesta  toplice

Turistička geografija

9

 ostala turistička mjesta turističko mjesto ima svoje obaveze (organiziranje prometa, ugostiteljskih i prihvatnih objekata, organizacija priredbi i kulturnih događanja, zdravstvenu infrastrukturu, estetski izgled naselja...) i svoje privilegije (zajam na bazi statusa, pravo na propagandu, ubiranje turističke takse...)  najvažnija uloga turističkog mjesta je smještaj gosta, tj. osiguravanje prenoćišta  u sklopu turističkog mjesta razlikujemo dvije osnovne skupine faktora  materijalni objekti (hoteli, apartmani...) i rad (kojim se oplemenjuje prostor) turistički kapaciteti:  mogu biti direktni (dolaze u izravan kontakt sa turistima  smještajni objekti, prometnice, servisi, pošte, kulturno-zabavni i sportski objekti...) i indirektni (ne ubiru prihod od turizma, ali ih turisti koriste  parkovi, vidikovci...)  kapaciteti su najbolji odraz razvijenosti turizma nekog područja  najvažniji receptivni kapaciteti:  hoteli  objekt za smještaj gostiju s najmanje 15 smještajnih jedinica; usluga se pruža u vidu garnita (soba s doručkom), prolaznog hotela (samo noćenje, danas se gotovo ne koristi) ili pansiona (puni ili polupansion); kategorizirani su prema standardu koji pružaju (Extra (ili De Luxe), A, B, C, D i E; ili oznake zvijezdica od 5 do 1); čine ih uglavnom glavna zgrada (koja sadrži restoran, ugostiteljske objekte, popratne sadržaje...) i depadanse (objekti ovisni o glavnoj zgradi)  pansioni  objekt srodan hotelu, no koji sadrži manje od 15 smještajnih jedinica; prema kategorijama su označeni brojevima I, II, III...  moteli  hoteli čije je poslovanje prilagođeno motoriziranim gostima (imaju benzinsku stanicu, auto-servise...); uglavnom su smješteni uz glavne prometnice  turističko naselje  podrazumijeva nekoliko turističkih prihvatnih objekata sa jednom višefunkcionalnom centralnom zgradom  kampovi  područja u kojima je omogućen boravak u prirodi; osnovno obilježje mu je pomičnost, obavezno sadrži zajedničke infrastrukturne objekte (kupaonice, WC-e, kuhinje...)





Turistička geografija

♦

putničke agencije su posrednički faktor turizma

potražnja

♦ ♦ ♦ ♦ ♦

10

AGENCIJA

ponuda

distanca ponude i potražnje skraćuje se putem posrednika, tj. agencije danas u svijetu postoji oko 20.000 velikih turističkih agencija najstarije turistička agencija je "Thomas Cook & Son", a druga najstarija "American Express" naše najznačajnije agencije su Generalturist, Atlas, Kvarnerexpress i Dalmacijaturist podjela agencija: A. prema djelatnosti a. agencije koje nude informativne usluge b. agencije koje nude posredničke usluge  prodaja karata  rezervacija smještaja, prehrane, prijevoza  nabava putovnica, viza, lovačkih i ribolovnih dozvola  putno osiguranje c. agencije za sklapanje aranžmana  suradnja s hotelima radi ostvarivanja orovizije  paušalna putovanja (školske i studentske ekskurzije, sindikalna putovanja...) d. agencije koje vrše sve ostale usluge  ...sve ranije navedeno i još  prodaja suvenira  mjenjačnica B. prema prostornom obuhvatu a. regionalne (lokalne) b. nacionalne (državne) c. međunarodne (internacionalne) C. prema samostalnosti: a. samostalne b. u sklopu veće organizacije D. prema sudjelovanju na turističkom tržištu a. inicijalne b. receptivne c. mješovite E. prema predmetu poslovanja a. grosističke b. detaljističke F. prema udruživanju a. s horizontalnim udruživanjem  više agencija  ista poduzeća na različitim mjestima b. s vertikalnim udruživanjem  agencija se veže s prometnim poduzećem ili hotelima

Turistička geografija

11

Glavna turistička područja svijeta Regionalni pregled turizma Turisti i primanja od međunarodnog turizma 1999. Turisti

Makroregija svijeta Svijet Afrika Amerike

u mil 664 27 123

Angloamerika Srednja Amerika i Karibi Južna Amerika

Istočna Azija i Pacifik Sjeverna Europa Zapadna Europa Srednja i Istočna Europa Južna Europa Istočnomediteranska regija (Cipar, Izrael, Turska)

Srednji Istok (Jugozapadna Azija) Južna Azija Izvor: WToO

u% 100 4 18 68 40 15

97

Australija s Oceanijom

Europa

Prihod od turizma u mlrd $ 455 10 122 10 6 2

15 9

394

84 26 12

73 1

59 44 136 84 118

u% 100 2 27 18 6 3

16 13

234 7 20 13 18

3

51 36 80 29 79

8 18 6 17

12

2

10

2

18 6

3 1

10 5

2 1

Turistička geografija

12

Turizam Angloamerike ♦ ♦ ♦ ♦

♦

površina od oko 20 mil km2  dvostruko više od Europe drugo najrazvijenije turističko područje svijeta (nakon Europe) povezanost sa Europom (u svakom smislu) golema prostranstva i raznolikost prostora s jedne, te visok stupanj razvijenosti omogućuju dobru turističku valorizaciju tog prostora Angloamerika obuhvaća prostor SAD i Kanade

Turizam Sjedinjenih Američkih Država jedno od najjače razvijenih turističkih područja svijeta SAD trenutno ima pozitivnu turističku platnu bilancu, no ona pozitivan saldo bilježi tek od 80-tih godina ♦ veliko receptivno ali i emitivno područje svijeta ♦ većinu turista čine stanovnici Kanade, Mexica i Istočnoazijskih zemalja (u prvom redu Japan) ♦ faktori razvoja turizma: ♦ povoljan geografski položaj između Atlantika i Pacifika ♦ velika površina  jedna od najvećih zemalja svijeta (9,4 mil km2) ♦ teritorij se prostire većinom u umjerenoj klimatskoj zoni ♦ zanimljive prirodne raznolikosti  rano se počinje voditi briga o zaštiti prostora ♦ zanimljivi proizvodi ljudskog rada ♦ visoka urbaniziranost i ekonomska razvijenost  visok životni standard (stvaranje viška sredstava) ♦ turističke regije: ♦ (1) Atlantska obala ♦ područje nastanka prvih gradova (kolonizatori), danas najurbaniziranije područje svijeta ♦ povijesni nacionalni parkovi i spomenici  Jamestown (Virginia), Plimouth ♦ Boston  povijesna jezgra, sveučilišni centar (Harvard, Cambridge) ♦ New York  svjetska poslovna (WTC hi hi), politička (sjedište UN), kulturna (Metropoliten Opera) i zabavljačka metropola ♦ Washington  planska gradnja i administrativno središte ♦ Philadelphia (Independance Hall) ♦ Atlantic City  najveće kupalište istočne obale SAD, jedini grad-kockarnica na istočnoj obali ♦ Florida  suptropska klima omogućuje turizam tijekom cijele godine; najveći priljev turista zimi; značajna turistička mjesta Daytona Beach, Palm Beach, Miami Beach; NP Everglades (močvare), NP Biscane (koraljno podmorje) i NP Tartugas (velike kornjače); godišnje bilježi promet od oko 30 mil turista ♦ (2) Appalachian gorje ♦ omogućuje bijeg iz bučnih i smogom zagađenih gradskih središta istočne obale ♦ brojna zimsko-sportska turistička središta ♦ NP Shenandoah i Great Smoky Mountain ♦ Mammoth Cave System  najduži špiljski sustav na svijetu ♦ (3) Središnje nizine ♦ najmanje atraktivan turistički prostor SAD ♦ Velika Jezera  brojne plaže, hoteli i gradovi (Chichago, Detroit) ♦ Slapovi Niagare ♦ lječilišni izvori  Hot Springs, Eureka Springs, Mammoth Springs ♦ New Orleans  kolijevka jazza ♦ Mount Rushmore  isklesane glave 4 predsjednika (jedno od 18 modernih svjetskih čuda) ♦ ♦

Turistička geografija

♦

13

(4) Planinski zapad i zapadna obala turistički najatraktivniji dio SAD  prirodna osnova je receptivni faktor (planinski grebeni, vulkani, ledenjaci, ledenjačka jezera, rijeke...) ♦ brojni NP  Yellowstone (prvi svjetski NP zaštićen još 1872.); Yosemitee (gejziri i vrući izvori); Sequoia; Mont Rainer (ugasli vulkan); Crater Lake, Rocky Mountain; Grand Canyon (kanjon rijeke Colorado)... ♦ kockarnice u pustinji  Las Vegas i Reno ♦ kupališni turizam zbog hladne kalifornijske struje moguć je tek južnije od rta Concepcion  niz turističkih mjesta (Santa Barbara, Santa Monica, Long Beach, Laguna Beach, Oceanside, Pacific Beach, San Diego, Imperial Beach); za razliku od Floride ovdje je većinski priljev turista ljeti ♦ gradovi privlače prometnim položajem, kozmopolitizmom i arhitekturom  San Francisco (Golden Gate Bridge, Alcatraz), Los Angeles (uz koji se vežu zabavni parkovi Disneyland, Marineland, te centar filmske industrije Holywood) ♦ Hawaii  zanimljivi zbog povoljne klime, prirodnih obilježja (vulkani Kilauea, Mauna Loa i Mauna Kea), te gostoljubivosti domaćina i originalnog folklora; najpoznatija plaža Waikiki (u glavnom gradu Honoluluu) ♦ (5) Aljaska ♦ u novije vrijeme sva značajnija u turističkom smislu ♦ turistički privlačna zbog egzotične prirode i kulture i običaja starosjedilačkog stanovništva Eskima i Aleuta ♦ 8 NP, najznačajniji Mt McKinley (najviši vrh SAD – 6194 m nm/v) ♦

Turizam Kanade ♦ ♦ ♦ ♦ ♦

♦

♦

velika površina (oko 10 mil km2), no slabo naseljen prostor veličina prostora i raznolikost pružaju značajnu prirodnu osnovu za razvoj turizma, no on nije razvijen u skladu s mogućnostima i očekivanjima Kanada ima negativnu turističku platnu bilancu, a značajno je emitivno turističko žarište većina turista su stanovnici SAD faktori razvoja turizma: ♦ prirodne raznolikosti  tundre, crnogorične šume, glacijalna jezera... ♦ društvene raznolikosti  'suživot' britanskog i francuskog stanovništva, starosjedioci (Eskimi i Aleuti) ♦ velika površina  (10 mil km2) ♦ blizina SAD, važnog emitivnog turističkog područja ♦ visoka urbaniziranost i ekonomska razvijenost  visok životni standard (stvaranje viška sredstava) faktori koji nepovoljno utječu na turizam: ♦ mali broj stanovnika, uglavnom koncentracija uz Velika Jezera i granicu sa SAD  u tom i nešto širem okolnom prostoru smještena je većina turističke ponude ♦ nepovoljna (hladna) klima turističke regije: ♦ (1) Atlantska regija ♦ gruba kamena obala, nema plaža ni pristupačnih luka ♦ šumovito područje (crveni javor – "goruće šume") ♦ uglavnom sportsko-rekreativni centri

Turistička geografija

♦

(2) Quebec i Ontario tzv. Kanadska rivijera  zbog brojnih hotela na Velikim Jezerima* ♦ slapovi Niagare  najposjećeniji turistički objekt Kanade (jedno od 12 prirodnih svjetskih čuda) ♦ gradovi  Montreal (nakon Pariza najveći grad na svijetu u kojem se govori francuski; 1967.g. održan EXPO, Olimpijske igre 1976.), Otawa (glavni grad, arhitektura), Toronto (najveći grad Kanade, CV toranj-jedno od 18 modernih svjetskih čuda) (3) prostor od prerije do Stijenjaka (od Manitobe do Alberte) ♦ jezera  Winnipeg, Winnipegosis, Manitoba, Reindeer, Athabasca, Great Slave Lake, Great Bear Lake ♦ NP Wood Buffalo ♦ gradovi  Winnipeg, Edmonton, Calgary (4) Planinski zapad ♦ turistički najatraktivniji dio Kanade  visoki vrhovi, ugasli vulkani, ledenjaci, rijeke, kanjoni ♦ u ovom je području smještena većina kanadskih NP  najvažniji su Banff, Waterton, Glacier, Jasper, Robson, Joho, Radium Springs, Ravalstock... (5) obala s otocima ♦ strma, fjordovska, nepristupačna ♦ Vancouver  luka, najrazvijeniji grad kanadskog zapada (razvoj nakon završetka gradnje kanadske transkontinentalne željeznice 1885.); istoimeni otok je najveći kanadski otok ♦

♦

♦

♦

*

14

Kanadi pripada 15% ukupne slatke vode svijeta

Turistička geografija

15

Turizam Latinske Amerike ♦ ♦ ♦

♦

♦

s obzirom na stanje i razvoj turizma uvelike se razlikuje od angloameričkog prostora prostor uglavnom slabo i slabije razvijenih zemalja, koje jos nisu dosegle stadij tercijarnih (i kvartarnih) društava, pa samim time imaju manje sredstava potrebnih za ulaganje u turizam zajednička osobina svih zemalja ovog prostora jest pomanjkanje privatnih turističkih kapaciteta  većina hotela u vlasništvu je SAD; taj problem se pokušava riješiti nacionalizacijom postojećih hotela, te ulaganjem domaćeg kapitala u izgradnju novih prihvatnih kapaciteta najvažniji atraktivni turistički faktori ovog područja su prirodne ljepote (flora i fauna, hidrološka osnova), bogata kulturna baština Indijanskih starosjedilaca, te gostoljubivost stanovništva u svim dijelovima Latinske Amerike turizam nije jednako razvijen, pa se u turističkom smislu izdvajaju tri regije: Mexico, Antilsko otočje i Južna Amerike

Turizam Mexica razvijen turizam, koji je u daljnjem porastu Mexico ima negativnu/0-pozitivnu turističku platnu bilancu 3 ♦ većina turista su stanovnici SAD ( /4 ukupnog broja posjetitelja) ♦ faktori razvoja turizma: ♦ duga obala ♦ dinamičan reljef ♦ značajni kulturni spomenici (povijesne starosti više od 3 tisućljeća) ♦ turističke regije: ♦ (1) Istočna obala (obala Meksičkog zaljeva) ♦ najmanje privlačan turistički prostor zbog nepovoljne klime (pasati donose vlagu i kišu) ♦ turizam razvijen samo na poluotoku Yucatanu  spomenici kulture Maya (glavni grad Maya Chitzen Itza – piramida, hram ratnika, zvjezdarnica; grad Uxmal – lijepe palače) ♦ (2) Meksička visoravan ♦ smještena između planinskih lanaca Sierra Madre Oriental i Sierra Madre Occidental ♦ brojni prirodni kontrasti i zanimljivosti ♦ okosnica države  koncentracija većine gospodarskih djelatnosti i stanovništva ♦ Ciudad de Mexico  glavni grad, turistički vrlo privlačan zbog povoljnog položaja i ugodne klime (iako u tropskom pojasu, smješten je na nm/v od 2300 m, pa ima tzv. 'klimu vječnog proljeća') ♦ jezero Texcoco  nedaleko Ciudad de Mexica, tu je smješten Tenochititlán (prijestolnica Asteka koji u 14. stoljeću pokoravaju Tosteke) ♦ vulkani  Popocatapetl (5452 nm/v), Paricutin (jedno od 12 prirodnih svjetskih čuda) ♦ Teotihuacán  glavni grad kulture Tosteka (piramida Sunca i piramida Mjeseca, hram s karijatidama) ♦ (3) Pacifički obalni pojas ♦ suha obala (pasati na putu do pacifičkog primorja izgube svu vlagu, utjecaj hladne kalifornijske struje)  mala količina padalina omogućila je razvoj kupališnog turizma kupališna mjesta  Acapulco (nekad pacifička trgovačka luka Mexica, danas mondeno ljetovalište amerikanaca), Manzanillo, Mazatlan, Puerto Vallarta, La Paz ♦ ♦

Turistička geografija

16

Turizam Antilskog otočja ♦ ♦

♦

turistički jako valoriziran prostor, no velik je problem nedostatak domaćeg kapitala faktori razvoja turizma: ♦ klima 'vječnog ljeta'  temperatura mora ni zimi ne pada ispod 25°C  omogućuje neprekidnu turističku sezonu tijekom cijele godine ♦ pješčane plaže, egzotični krajolik ♦ flora tropske vegetacije ♦ lak pristup zahvaljujući brojnim aerodromima turistički je najrazvijenije Bahamsko otočje (zbog blizine SAD)  turistički centri Nassau (Bahami), Montego Bay (Jamaica), te Port of Spain (Trinidad)

Turizam Južne Amerike ♦ ♦ ♦

♦

turizam slabije razvijen nego u zemljama prevlake i na otocima Srednje Amerike turistička ponuda koncentrirana je u nekoliko točaka faktori razvoja turizma: ♦ reljef, klima, voda ♦ drevni spomenici Indijanske kulture Inka ♦ odlično sačuvan folklor i tradicionalni način života Indijanaca ♦ arhitektura i kulturna događanja modernih gradova turističke regije: ♦ (1) Istočna obala ♦ obuhvaća prostor zemalja koje izlaze na Atlantik  Venezuela, Brazil, Argentina i Urugvaj ♦ turistički najrazvijeniji prostor  brojne uvale (bahie) s pješčanim plažama ♦ Brazil ♦ odnosi ¼ ukupnih turističkih noćenja Južne Amerike ♦ turistički su najprivlačniji gradovi  Rio de Janeiro (karnevali, festivali sambe, plaža Copacabana, statua Cristo Redendor – jedno od 18 modernih svjetskih čuda), Sao Paolo, Santos, Belo Horizonte, Recife, Brasilia (prijestolnica poznata po planskoj gradnji i modernoj arhitekturi) ♦ planinska turistička mjesta  Petropolis i Teresopolis  u zaleđu Rio de Janeira ♦ jezero Patos  turističko središte je grad Porto Alegre ♦ vodopadi Iguassu  slapovi visine 72 m, vrlo bogati vodom, jedno od 12 prirodnih čuda svijeta ♦ Argentina ♦ najveća prepreka turizmu Argentine je velika udaljenost od glavnih svjetskih emitivnih turističkih područja ♦ gradovi  Buenos Aires (prijestolnica, brojni kulturno-povijesni spomenici iz kolonijalnog razdoblja, moderna arhitektura), Mar Del Plata (kupalište i najveće turističko središte) ♦ Ande  planinski masiv u kojem je smješteno 11 NP  najpoznatiji NP je Nahuel Huapi (prema istoimenom jezeru) uz koji je smješteno turističko središte Bariloche ♦ Urugvaj ♦ najmanja južnoamerička zemlja ♦ gospodarstvo je orijentirano na izvoznu poljoprivredu, razvoj turizma bilježi se tek u novije vrijeme ♦ Montevideo  glavni grad ♦ kupališni centri  Piriapolis, Punta del Este

Turistička geografija

Venezuela smještena u pojasu vruće tropske klime, pa je turizam vezan uz klimatski ugodnije obale Karipskog mora, te na područjima viših nm/v ♦ Caracas  prijestolnica ♦ slap Angel Salto (u Gvajanskom visočju)  voda rijeke Karone (koja je pritok Orinoca) ruši se s visine od oko 1000 m, jedno od 12 prirodnih čuda svijeta (2) Zapadna obala ♦ turistička valorizacija vezana uz obale Pacifika, te Ande ♦ turizam slabije razvijen zbog lošije prirodne osnove (strma i slabo razvedena obala), ali i zbog slabije gospodarske razvijenosti zemalja tog prostora ♦ Guayaquil  jedini veći zaljev na pacifičkoj obali s nekoliko kupališnih mjesta ♦ Čile  turistička mjesta Vina del Mar i La Serena ♦ Ande  oduvijek središte života i naseljenosti, zbog klimatskih pogodnosti koje proizlaze iz smještaja na višim nm/v  nekadašnje carstvo Inka danas je turistički značajan prostor  Cuzco (glavni grad Inka, današnji Peru) i Machu Picchu, jezero Titicaca (Bolivija, poznate građevine Vrata Sunca, te hram Kopakabana) ♦ suvremeni gradovi privlače modernom arhitekturom i muzejima  Quito (grad u Andama, prijestolnica Ekvadora), Bogota (Kolumbija, slap Tequendama), Lima (prijestolnica Perua), La Paz (prijestolnica Bolivije), Santiago de Chile, Valparaiso ♦

♦

♦

17

Turistička geografija

18

Turizam Australije i Oceanije ♦

♦

♦

turistički slabo razvijeno područje  izoliranost, tj. udaljenost od glavnih emitivnih turističkih žarišta (13.000 km od Sueskog kanala i isto toliko od San Francisca) prostor površine 7,7 mil km2  brojni prirodni kontrasti (potencijalni faktor razvoja turizma) u turističkom smislu razlikuju se Australija i Oceanija

Turizam Australije ♦ ♦ ♦ ♦ ♦

♦

nerazvijen turizam (izoliranost) turisti dolaze pretežno avionom (96%) godišnji promet oko 9 mil turista, većina turista su Novozelanđani, Britanci, Japanci i Amerikanci negativna turistička bilanca faktori (potencijali) razvoja turizma: ♦ endemična flora i fauna (živi fosili)  brojni NP i sanktuariji ♦ raznolikost klime i reljefa ♦ suvremena arhitektura turističke regije: ♦ (1) Obala ♦ Sydney  najveći grad Australije, kupališni turizam (plaže Bondi i Manly), parkovi, Opera House (jedno od 18 modernih svjetskih čuda) ♦ Brisbane  na obali Tihog oceana, kupališni turizam (Golden Coast i Sun Coast), Veliki koraljni greben (sjeverno od grada, važna turistička destinacija) ♦ (2) otok Tasmanija  glavno naselje Hobart ♦ (3) Australske Alpe ♦ Kosciusko  najviši vrh Australije (2235 m nm/v) i NP ♦ gradovi  Canberra (glavni grad), Melbourne

Turizam Oceanije ♦ ♦ ♦

sve više dobiva turistički značaj najmaritimniji dio svijeta, prostor goleme prometne i strateške važnosti sastoji se od tri glavne otočne skupine: Melanezija, Mikronezija i Polinezija; najveći otok je Novi Zeland ♦ faktori (potencijali) razvoja turizma: ♦ endemična flora i fauna (živi fosili) ♦ raznolikost klime i reljefa  vulkanski otoci, postvulkanske pojave (gejziri, topli izvori), koraljni grebeni, slikovite pješčane plaže, ledenjaci, glacijalna jezera ♦ visok narodni dohodak stanovništva turistička područja vezana su uz Novi Zeland  Mt Cook (3764 m nm/v), Tasmanov ledenjak

Turistička geografija

19

Turizam Azije ♦ ♦

♦

turistički slabo razvijeno područje  izoliranost, tj. udaljenost od glavnih emitivnih turističkih žarišta prostor površine 44,4 mil km2  gotovo neograničene mogućnosti turističkog razvoja zbog prirodnih (netaknuta priroda, specifična flora i fauna, vulkanizam, reljefna i klimatska raznolikost...) i kulturnih sadržaja (ishodišta sve 4 religije svijeta, brojni povijesni spomenici i arhitektonska remek-djela) kojima raspolaže u turističkom smislu razlikuju se Istočna, Jugoistočna, Južna i Jugozapadna Azija

Turizam Istočne Azije

♦

Istočnu Aziju čine tri međusobno različite prirodne sredine  unutrašnje visoravni, nizine uže Kine, te otočni niz koji se proteže od Kurilskog otočja do Filipina prostor u kojem živi ¼ svjetskog stanovništva Istočna Azija obuhvaća Japan, Kinu, Mongoliju, Sjevernu Koreju, Južnu Koreju i Tajvan

♦

Japan

♦ ♦

♦ ♦ ♦ ♦ ♦ ♦ ♦ ♦

♦

otočna zemlja  4 velika (Honšu, Šikoku, Hokaido i Kyušu) i oko 3000 malih otoka gospodarski najrazvijenija zemlja Azije  standard se odražava i na stupanj turističkog razvoja većina stranih turista su gosti iz SAD (1/3) ima izrazito negativnu turističku platnu bilancu  prihod 3,6 mlrd $, a rashod čak 24,9 mlrd $ (1990) vulkanski reljef  turistički najvaloriziranija planina-svetište Fujijama (3776 m nm/v) termalni izvori  lječilišni turzam i izvor geotermalne energije izražen osjećaj za zaštitu prirode  23 NP, 1150 prirodnih

rezervata, te 300 sanktuarija turistička privlačnost gradova  Tokio (glavni grad, Ginzatrgovačka ulica, političko, gospodarsko i kulturno središte), Kyoto (nekadašnja carska prijestolnica, brojni hramovi), Hirošima (ratni turizam), Kagošima (obalni grad sa lijepim pješčanim plažama i toplim morem zahvaljujući toploj Kuroshio struji), Saporo (Zimske OI 1972., skijaške planine Teine i Okura)

Kina ♦ ♦ ♦

najmnogoljudnija zemlja svijeta ima velik turistički potencijal, no nije turistički razvijena turističke destinacije  Peking (nebeski hram i Carska palača, te u okolici carska grobnica Tien Shushan), Kineski zid (jedina građevina koja se vidi s Mjeseca!), Šantung (Konfucijev hram), Šangaj (Pagoda zmijske ljepote)

♦

Sjeverna Koreja  zbog zatvorenosti razvijen je samo domaći turizam

♦

Južna Koreja  destinacije su Seul i Pusan

♦

Hong Kong  do priključenje kini važno geopolitičko središte i velik turistički značaj

Turizam Jugoistočne Azije ♦

razlomljenost prostora uvjetuje stvaranje većeg broja država  Myanmar, Thailand, Laos, Kambodža, Vijetnam, Malezija, Singapur, Indonezija, Filipini

Turistička geografija

20

♦

turizam je punkcionalan (vezan uz pojedine točke) prvenstveno zbog nezdrave monsunske klime, niskog BDP per capita, te političke nestabilnosti; tek u posljednjem desetljeću bilježi pojačani razvoj

♦

Myanmar (Burma) ♦ turizam vezan uz znamenitosti istočnjačke arhitekture ♦ gradovi  Rangun (glavni grad, veliki kip Bude), Pagans (5000 hramova nastalih pod indijskim utjecajem), Mandalay (pagode i carska palača nastale pod kineskim utjecajem) ♦ postoje velike (i neiskorištene) mogućnosti iskorištavanja obale zbog razvedenosti, brojnih otoka i lijepih plaža

♦

Thailand ♦

♦ ♦ ♦

turistički razvijeniji od svojih susjeda  kupališni turizam (hoteli uz plaže privlače sve više turista), seks turizam 9 NP gradovi  Bangkok (budistički hramovi), Ayuthaya

Kambodža ♦ turistički nerazvijena zbog ratnih razaranja ♦ najznačajnija destinacija je hram Angkor-Vat, te potom glavni grad Phnom Pehn (kraljevski dvor)

♦

Indonezija ♦ turizam slabo razvijen  osnova su vulkanski krajolici i tropska vegetacija

♦

Bali  živopisni folklor

♦

Filipini ♦ glavna destinacija je glavni grad manila ♦ većina turista su stanovnici SAD

♦

Singapur  kao i Hong-kong, zbog važnog geografskog položaja važan je tranzitni turistički centar

♦

Malezija ♦ turistički se razvija u zadnjih 15-20 godina, danas zauzima 2. mjesto među turistički najrazvijenijim zemljama Azije (nakon Japana) ♦ turizam se bazira na povoljnoj prirodnoj osnovi (plaže, tropske prašume) i zanimljivoj gradskoj arhitekturi

Turizam Južne Azije ♦ ♦

područje Indijskog potkontinenta (odvojen planinskim bedemima Himalaje od ostatka Azije) razlikujemo tri različite prirodne cjeline  Himalaja (s najvišim vrhom svijeta Mt Everestom 8848 m nm/v); naplavne nizine južno od Himalaja (brojni gradovi i kulturno-povijesni spomenici); poluotok Dekan

Turistička geografija

♦ ♦ ♦

21

turizam nije snažno razvijen  monsunska klima i slaba gospodarska razvijenost ovaj prostor karakterizira miješanje utjecaja hinduističke, budističke i islamske kulture, te utjecaj europskih kolonizatora uključuje prostor država Indije, Pakistana, Nepala, Šri Lanke

♦

Indija  turizam vezan uz gradove  New Delhi (glavni grad), Agra (mauzolej Taj Mahal), Varanasi (sveti grad hindusa), Hyderabad, luke Bombay, Madras i Calcutta

♦

Pakistan  gradovi Rawalpindi, Lahore, Karachi (luka)

♦

Nepal  ishodište za Himalaju; Katmandu (glavni grad, brojne pagode i samostani)

♦

Šri Lanka ♦ turistički najvaloriziraniji prostor ove regije ♦ turizam se temelji na prirodnim ljepotama i starim kulturno-povijesnim spomenicima ♦ gradovi  Kandy (staro vjersko središte), Colombo (glavni grad)

Turizam Jugozapadne Azije

♦

područje kontakta 3 kontinenta – Europe, Azije i Afrike  važan prometno geografski-položaj (morski tjesnaci Bospor, Dardaneli, Bab el Mandeb) i geostrateški položaj (nafta) prostor najstarijih kultura i ljudskih civilizacija (mezopotamska, asirska, perzijska, fenička) prostor odakle izniču tri svjetske religije  judaizam, kršćanstvo i islam ogroman turistički potencijal nedovoljno je iskorišten zbog političke nestabilnosti i ratnih sukoba države: Libanon, Izrael, Saudijska Arabija, Irak, Iran

♦

Libanon

♦ ♦ ♦ ♦

♦ ♦ ♦ ♦ ♦ ♦

turistički najrazvijenija zemlja ovog prostora sve do početka ratnih sukoba stacionarni hotelski turizam na mediteranskoj obali  turističko mjesto Batrun stari fenički gradovi Beirut (glavni grad) planina Libanon  skijališni turizam ostaci rimskog grada Baalbeka (Jupiterov hram)  u unutrašnjosti zemlje

♦

Izrael ♦ kupališni turizam na istočnim (mediteranskim) obalama  Tel Aviv, Haifa ♦ vjerski turizam  Jeruzalem, Nazareth, Betlehem, Jerihon ♦ veliki problem su ratni sukobi (od 1967.  rat sa Saudijskom Arabijom)

♦

Saudijska Arabija ♦ vjerski turizam  Meka i Medina (islamska hodočasnička mjesta) uvjetovali su razvoj luke Jidda kao tranzitnog turističkog mjesta

♦

Irak  Bagdad (glavni grad) i ruševine Babilona

Turistička geografija

22

♦

Iran ♦ Teheran  ishodišna točka za sve druge turističke destinacije u zemlji ♦ Demavend  ugasli vulkan (5604 m nm/v) i najviši vrh Mt Elbrusa ♦ Kaspijsko more  turistička mjesta Babol-Sar i Ram-Sar ♦ Perzepolis  nekadašnja prijestolnica (kraljevska palača)

Turistička geografija

23

Turizam Afrike ♦ ♦ ♦

prostor površine oko 30 mil km2, a broji oko 600 mil. stanovnika blizina Europe i Azije povoljan je faktor razvoja turizma, no turizam nije značajno razvijen prirodna sredina osnovni je faktor turističkog razvoja, ali i uvjet regionalizacije kontinenta u četiri pojasa: Afrički Mediteran, Istočna Afrika, Južna Afrika i Tropsko-ekvatorijalna Afrika

Turizam Afričkog Mediterana ♦ ♦ ♦

turistički najrazvijenije područje zbog blizine Europe (velikog emitivnog žarišta) turizam se temelji na povoljnoj klimi (temperature u siječnju ne padaju ispod 11°C, a prosječna insolacija je između 2850 i 3250 sati godišnje), te na autohtonoj i orijentalnoj kulturnoj baštini podrazumijeva zemlje Magreba (Alžir, Tunis, Maroko), Libiju i Egipat

♦

Maroko ♦ najjača turistička zemlja Afrike ♦ turizam se bazira na dugoj obali, povoljnoj klimi, hotelskoj infrastrukturi i zanimljivim gradovima ♦ kupališta  na Mediteranu: El Hoseima, Mohamedija, te na atlantskoj obali: Casablanca (ili Dar el Baide, arap. Bijela kuća), Tanger, Safi, Mogador, Agadir, Ifni ♦ Rabat  glavni grad (kazba iz 12. stoljeća, sultanova palača, sveučilište) ♦ gradovi u unutrašnjosti  Fez (bivša prijestolnica), Marrakesh ♦ Ulmas  termalno lječilište

♦

Alžir ♦ ♦ ♦ ♦

♦

turistički znatno nerazvijeniji od susjeda, vezan pretežno uz mediteransku obalu termomineralni izvori  Hamman Salhine, Hamman Meskhoutine i Hamman Boughara Alžir  glavni grad, kazba kupališta  Oran, Djidjeli, Bejaji, Beni-Saf

Tunis ♦ najveća koncentracija stanovništva i turističke ponude duž obale ♦ gradovi  Tunis (grad u dva dijela – arapski i europski, muzej Bardo), El Džem, Kartaga (stara fenička luka) ♦ kupališta  Bizerta, El Hammamet, Soussa, Monastir, Sfax, Gabez, Džerba ♦ Kairouan  hodočasnički grad (4. svjetsko hodočasničko mjesto, nakon Meke, Medine i Jeruzalema) ♦

Libija ♦ pustinjska naftom bogata zemlja ♦ turizam nerazvijen unatoč pogodnoj obali ♦ kupališta  Tarabulus (Tripolis) i Bengazi ♦ ratni turizam  ostaci iz II.ww

Turistička geografija

♦

24

Egipat ♦ sve do arapsko-izraelskog rata (1967) vodeća turistička zemlja Afrike, danas na 3. mjestu (iza Maroka i Tunisa) ♦ uglavnom pustinja  život je vezan uz dolinu Nila ♦ važan prometno-geografski položaj između Sredozemnog i Crnog mora (od 1869.g. spojena Sueskim kanalom) ♦ turizam se bazira na kulturnim spomenicima, a ne na kupališnom turizmu ♦ gradovi  Memfis (političko središte drevnog Egipta), Gizeh

♦

(piramide – Keopsova, Kefrenova, Mikerinosova), Aleksandrija (luka), Kairo (glavni grad) hramovi  Abu Simbel (na Naserovom jezeru), hramovi u Luksoru, Karnaku i Tebi

Turizam Istočne Afrike ♦ ♦ ♦

iako spada u tropsko-ekvatorski prostor, prosječna nm/v od 1200 m osigurava zaštitu od negativnosti tropske klime  povoljno za razvoj turizma osnovu turizma čini autohtona flora i fauna (safari-turizam, brojni NP), te prirodne ljepote Kenija ♦ brojni NP  najvažniji Tsavo, Nairobi, Nakuru (flamingosi), Kilimanjaro ♦ kupališta na Indijskom oceanu  Mombasa i malindi ♦

Tanzanija ♦ zemlja vječnog proljeća (prosječna godišnja temperatura 25°C) ♦ turizam vezan uz plaže, jezera, 7 NP (najpoznatiji Serengeti)

♦

Uganda ♦ safari-turizam ♦ NP Murchinson Falls  slap na Nilu visine 50 m, nilski konji, slonovi, bivoli, krokodili ♦ Viktorijini slapovi  na rijeci Zambezi, visine 108-122 m, jedno od prirodnih svjetskih čuda

♦

Republika Sejšeli ♦ arhipelag od 84 otoka u Indijskom oceanu ♦ turistička osnova su prirodne ljepote (klima, plaže, koraljni grebeni, egzotični pejsaž) ♦ zanimljivost – hoteli ne smiju biti viši od palmi kako se ne bi narušio prirodni sklad

Turistička geografija

25

Turizam Južne Afrike ♦ ♦

bazira se na istim atraktivnostima kao i Istočna Afrika  prirodne ljepote i safari-turizam Južnoafrička Republika  6 NP  najpoznatiji Krüger (u pokrajini Transvaal), Addo Elephant (slonovi)

Turizam Tropsko-ekvatorijalne Afrike ♦ ♦ ♦

turizam slabo razvijen unatoč golemim potencijalima (plaže, more, flora i fauna, sačuvan folklor) u turističkim investicijama tih zemalja (Senegambija, Gvineja, Sierra Leone, Obala Bjelokosti, Gana, Togo, Benin, Zair) prevladava zapadnoeuropski i američki kapital Senegambija  jedina bilježi značajniji turistički razvoj, Dakar  sjedište brojnih međunarodnih turističkih kompanija

Turistička geografija

26

Turizam Europe ♦ ♦

♦

ima žarišnu ulogu u turističkom životu svijeta  apsorbira više od 70% ukupnih turističkih kretanja, te više od 50% dobiti iz turističkih kretanja glavni razlozi takvog razvoja su: ♦ strateški položaj u središtu Zemljine kopnne polutke ♦ pejsažna zanimljivost ♦ povoljna klimatska osnova ♦ politička rascjepkanost ♦ bogata kulturna tradicija ♦ prometna razvijenost ♦ visok životni standard stanovništva turistička aktivnost koncentrirana ja na dva najveća područja: Mediteran i Alpe

Turizam Europskog Mediterana ♦ ♦

♦

♦

najrazvijenije turističko područje svijeta turizam je obilježje razdoblja Mediterana u Novom vijeku (nakon starih kultura i civilizacija u Starom vijeku, te trgovine i pomorstva u Srednjem vijeku) i bitno utječe ne gospodarsku strukturu i izgled tog prostora u Mediteranske zemlja ubrajaju se: Španjolska, Francuska, Italija, Slovenija, Hrvatskam Crna Gora, Grčka, Turska (europski dio), Bugarska i Rumunjska; tu se ubraja i Portugal (iako nema izravan izlaz na Mediteran, funkcionalno je s njim vrlo povezan), a Ukrajina, Rusija, Gruzija i Albanija iako posjeduju izlaz na Mediteran nisu uključene u ovu regiju Španjolska ♦

♦ ♦

♦

Kastilja)  Burgos i Salamanca gradovi  Toledo (stara prijestonica na rijeci Tajo, palača Alcazar, memorijalni muzej El Greco), Madrid (glavni grad, kraljevski dvorac Escorial), Cordoba (nekadašnja zapadna Meka Arapa), Sevilla (gotička katedrala), Granada (palača Alhambra) (2) Mediteransko primorje ♦ niz obala (costa) koje se nadovezuju jedna na drugu ♦ Costa Brava (Vjetrovita obala)  od Francuske granice do Barcelone, najposjećenija španjolska obala ♦ Costa Dorada (Zlatna obala)  od Barcelone do ušća rijeke Ebro; Barcelona (luka, katedrala Pueblo Espanol, Kolumbov spomenik) ♦ Costa del Azahar (Obala narančina cvijeta)  od ušća Ebra do rta Nao; plantaže agruma; turistička središta Benicarlo i El Perello ♦ Costa Blanca (Bijela obala)  od rta Nao do rta Gat; palme datulje; turističko mjesto Alicante ♦

♦

danas vodeća turistička zemlja Europe iako je značajniji razvoj turizma započeo tek nakon 1960. (u svrhu kompenzacija gubitaka trgovačke bilance) razvoju znatno pridonosi fleksibilna i poticajna državna politika turizam se temelji na prirodnim raznolikostima, te na maurskoj gradskoj arhitekturi dijeli se u nekoliko turističkih regija: ♦ (1) visoravan Meseta ♦ Kastiljsko gorje djeli ovu regiju na Staru Kastilju i Novu Kastilju ♦ sveučilišna središta (Stara

Turistička geografija

27

Costa del Sol (Sunčana obala)  između rta Gata i Gibraltara; najsunčaniji dio Španjolske; turističko središte Torremolinos; blizina Sierra Nevade pruža mogućnost skijališnog turizma (skijanje i kupanje u istom danu) (3) Atlantsko primorje ♦ Costa de la Luz (Obala svjetla)  od Gibraltara do Portugalske granice, razvija se kasnije od Mediteranskog dijela, zbog veće udaljenosti od emitivnih turističkih žarišta ♦ Costa Verde (Zelena obala)  puno kiše no ona ne sprečava razvoj turizma (blizina emitivnih žarišta); turistička središta Santader (polazište za špilju Altamira), Santiago de Compostela (religiozni turizam) (4) Baleari ♦ mala otočna skupina (otoci Mallorca, Menorca i Ibiza) u Mediteranu, površine 5000 km2  1/100 površine Španjolske sadrži 1/3 smještajnih kapaciteta te zemlje ♦ imaju vodeću ulogu u španjolskom turizmu ♦ putnici dolaze uglavnom aerodromima (sagrađeni na svim otocima) ♦ Palma de Mallorca  najstarije turističko središte (prvi hotel još 1902.) (5) Kanarski otoci ♦

♦

♦

♦

♦ ♦ ♦ ♦

♦ ♦

♦ ♦ ♦ ♦

♦

♦

♦

skupina otoka u Atlantiku blizina Afričke obale osnovni privlačni faktor je vulkanski reljef, suptropska vegetacija i povoljna klima (jedina godišnja doba su proljeće i ljeto; lječilišni turizam za plućne bolesnike) glavna središta  Las Palmas (na otoku Gran Canaria) i Puerto de la Cruz (otok Tenerife) turizam je u ovom području uspio zaustaviti emigraciju stanovništva i potaknuti gospodarski rast

♦ Portugal u turističkoj sjeni Španjolske osnova turističkog razvoja je dobro očuvana antička, vizigotska i maurska arhitektura, te raznolika prirodna osnova turistički se izdvajaju četiri regije (iako cijeli Portugal nudi turističke zanimljivosti) (1) Beira Litoral ♦ 150 km dug obalni pojas uz Atlantik, specifičan zbog eolskih oblika (dine) ♦ gradovi  Figueira da Foz (kupališni centar), Coimbra (sveučilište), Fatima (svetište), Sierra de Estrela (1991 m nm/v, najviši vrh Portugala) (2) Lisabon ♦ na ušću rijeke Tejo ♦ jedan od najstarijih i najzanimljivijih Europskih gradova ♦ zapadnood grada razvilo se turističko središte Estoril (3) Algarve ♦ najznačajnija turistička regija Portugala ♦ povoljna klima, suptropska vegetacija, temperatura mora 6 mjeseci iznad 18°C ♦ naziva se "dio Afrike u Europi" ♦ turistička središta  Lagos, Albufeira, Olhao, Vila Real ♦ gradić Sagres  pomorska škola iz koje su nikli Bartolomeo Diaz i Vasco da Gama (4) otočje Madiera ♦ otoci u Atlantiku, odaljeni 1500 km od obale ♦ zimski turizam (blaga klima)

Turistička geografija

♦

28

Francuska ♦ druga najveća Europska zemlja (nakon Ukrajine) ♦ bogato kultirno nasljeđe i lijepi gradovi ♦ izvajamo 6 turističkih regija ♦ (1) Mediteranska obala ♦

♦

♦

♦

posljednje razdoblje započinje nakon II. ww i značajno se razlikuje od prethodnih  naglasak se stavlja na ljetni turizam, a socijalni zakoni o plaćenom godišnjem odmoru i gradnja jefinijih hotela omogućuju širokim slojevima stanovništva da ovdje provedu svoj godišnji odmor ♦ osim na Azurnoj obali, turizam se razvija i na Korzici, te zapadno od Azurne obale (gradovi Toulon, Arles, tarascon, Avignon, Montpelier...) (2) Atlantska obala ♦ zaostaje za Azurnom obalom ♦ turistička središta  Biaritz, Arcachon, La Rochelle, Brest, Mt St. Michelle (do izgradnje ceste, dva puta dnevno je bio otok, a dva puta pouluotok zbog velike razlike između ♦

♦

turistički najbolje iskorištena u svom istočnom dijelu (od St. tropeza do talijanske granice)  Azurna obala (najstarija i najpoznatija primorska turistička regija na svijetu) turizam se bazira na ugodnoj klimi, slikovitim plažima, a velik značaj ima dobra prometna povezanost s Parizom turistički centri  Nice, Cannes (flimski gestival), St. Tropez, St. Rafael, Antibes, Monte Carlo (u kneževini Monaco), Menton razvoj ove regije odvija se u nekoliko faza ♦ u prvoj polovici 18. st. ova regija je karakteristična po gostima iz 'visokog društva', a među turistima dominiraju Britanci; ima funkciju zimovališta ♦ nakon izgradnje željeznice ParisNica (1864) započinje razdoblje pojačane izgradnej hotela, a uz aristokraciju ovdje se počinju okupljati i buržoazija; u turizmu prevladava i dalje zimski turizam

♦

♦

plime i oseke), te Trouville i Deauville (plaže Pariza) (3) Francuske Alpe ♦ najstarija turistička regija zemlje  gostionica Grande Chartreuseu datira iz 13. stoljeća ♦ u 18. st postaju popularne  J.J. Rousseau – 'Povratak prirodi' ♦ 1787. Jacques Balmat osvaja Mt. Blanc (4810 m nm/v), najviši vrh Europe, osnivaju se prrvi alpinistički klubovi, pristižu strani planinari (Britanci)... ♦ toplice  Evian, Aix-les-Bains

Turistička geografija

29

gradovi (većinom ishodišni centri za Alpe)  Grenoble (Zimske OI 1968.), Chamonix, Chamberry ♦ NP Venoise (4) Pirineji ♦ važno turističko područje Francuske ♦ velik broj termalnih izvora  toplice Luchon, Ax-les-Thermes, Bagneres-de-Bigorre ♦ utvrde u obliku kriza koje datiraju iz 8. stoljeća koje su nastale kako bi spriječile prodor Arapa i Islama s juga ♦ Lourdes  nakon Rima najveće katoličko hodočasničko mjesto (5) Centralni masiv ♦ kupe ugaslih vulkana, vuklanska jezera, termalni izvori, krš i krški fenomeni ♦ Vichy  toplice ♦ Clermond Ferrrand  grad poznat po građevinama od crnog vulkanskog tufa (6) Pariški bazen ♦ zauzima ¼ teritorija Francuske u porječju Seine i Loire ♦ raskršće važnih prometnih puteva ♦ Pariz  glavni grad, sveučilište Sorbonne, muzeji, umjetnički saloni, dvorci Louvre i Versailles, Eiffelov toranj (visok 320 m), crkve Sainte Chapelle i Notre Dame, Arc de Triomphe; godišnje ga posjeti 3 mil stranih turista ♦ katedrale u Reimsu i Rouenu ♦

♦

♦

♦

♦

Italija ♦ jedan od turističkih divova Europe ♦ primjer kako je uz organizirana i planska ulaganja gospodarski moguće valorizirati i prostore koji nemaju naročito atraktivnu prirodnu osnovu ♦ velik značaj ima dobro razvijena mreža prometnica ♦ ima pozirivnu turističku bilancu koja je značajna jer popravlja lošu platnu bilancu talijanske međunarodne trgovine ♦ dijeli se u 4 turističke regije ♦ (1) Ligursko primorje ♦ Riviera di Ponente  od Francuske grabice do Genove, blaga klima, uzgoj mediteranskog bilja i cvijeća (karanfili); turizam se razvija od 19. stoljeća, slično kao i Azurna obala u Francuskoj; glavna turistička žarišta su San Remo (glazbeni festival), Ventimiglia i Imperia ♦ Riviera di Levante  istočno od Genove; glavna središta Portofino, Santa Margherita, Sestri i Rapallo ♦ Riviera Versiliese  na području pokrajine Toscana, najveći centar Viareggio; Pisa (kosi toranj), Firenza (djela Boccacia i Leonadrda da Vincia) ♦ (2) Tirensko primorje ♦ regijom dominira Rim  glavni grad, grad-muzej (brojni antički spomenici) ♦ Vatikan  Crkva Sv. Petra, Papinska palača ♦ u okolici Rima ugasli vulkani i vulkanska jezera ♦ pokrajina Campagnie  Napulj (vulkan Vezuv da iskopinama zatrpanih gradova Herkulanej i Pompei) ♦ gradići na obali  Sorrento, Salerno, Amalfi ♦ otoci  Ischia (rimske terme), Capri (Modra špilja) ♦ Sicilija  Costa Aranci (Obala Naranči) sa centrom Palermom ♦ Sardinija  Costa Smeralda ♦ (3) Jadransko primorje ♦ bilježi značajniji turistički razvoj samo na sjeverozapadnom dijelu zbog prostranih plaža i povoljan položaj u odnosu na emitivna središta Europe ♦ najznačajnija naselja Rimini, Riccone i Catollica (zbirni naziv Riviera Romagnola) ♦ u zaleđu državica San Marino ♦ gradovi  Ravenna, Bologna, Ancona, Venezia (mletačke građevine, karneval, filmski biennale, kupalište Lido) ♦ terme Salsomaggiore ♦ (4) Alpsko-predalpski prostor ♦ bitno različit od ostalih regija ♦ ledenjačka jezera (Lago) Maggiore, Como, Iseo, Garda (Gardaland)  rekreacijsko vikendpodručje industrijskog sjevera Italije

Turistička geografija

♦ ♦

30

razvoj zimskih sportova (oko 340 skijališta)  čime su omogućene dvije turističke sezone turistička mjesta  Sestriere (nedaleko Torina), Cervini, Cortina d'Ampezzo (Zimske OI 1956.)

♦

Crna Gora ♦ iako površinom mala, pruža brojne mogućnosti razvoja turizma, no on nije pretjerano razvijen ♦ razlikuju se dvije osnovne regije ♦ (1) Crnogorsko primorje ♦ od rta Oštra do Albanske granice, dužine 271 m ♦ brojne uvale, rtovi i grebeni  akumulacijski oblici nastali selektivnom abrazijom ♦ mimoze, maslina, morganj ♦ turistička središta  Herceg-Novi (Sahat kula), Igalo (medicinska rehabilitacija), Kotor (od 1979 proglašen UNESCOvom svjetskom kulturnom baštinom), Budva, Bečići, Miločer, San Stefan (grad-hotel), Petrovac, Bar, Ulcinj (srednjovjekovna orijentalna arhitektura) ♦ NP Skadarsko jezero i Lovćen ♦ gradovi  Cetinje i Podgorica ♦ (2) Planinska regija ♦ Durmitor (1980. proglašen prirodnom svjetskom baštinom UNESCO-a)  glacijalna jezera (Biogradsko i Plavsko), skijaški tereni; naselje Žabljak (najviše gradsko naselje Jugoistočne Europe)

♦

Grčka ♦ najjužnija, najmaritimnija, najrazvedenija i najtoplija europska zemlja  izvanredna prirodna osnova turizma kojoj pridonose brojni antički i bizantski spomenici . ♦ turizam se razvija nakon 1950.g.  snažan razvoj zbog ogromnog ulaganja kapitala ♦ pozitivan saldo turističke bilance popravlja gubitke koji proizlaze iz negativnog neto-izvoza ♦ razlikujemo 6 turističkih regija ♦ (1) Poluotok Atika ♦ najznačajnija turistička regija Grčke ♦ Delfi  proročište sa Apolonovim hramom ♦ Teba  iskopine starog grada ♦ Maraton  poznato bojno polje, sjeverno od Atene ♦ Atena  glavni grad i turističko žarište; brgo Akropola sa hramom Partenonom na vrhu i Dionizijevim kazalištem i olimpijskim stadionom u podnožju ♦ (2) Poluotok Peloponez ♦ od Atike odvojen umjetno porkopanim Korintskim kanalom koji je turistička atrakcija zbog kanjonskog izgleda ♦ antički spomenici  Olimpija, Sparta, Argolidi (lječilište), Epidaurus, Mikena, Tirinz ♦ (3) Otok Kreta ♦ jedan od najvećih europskih otoka ♦ središte egejske kulture (3000-2200 g BC)  ostaci u gradu Knososu ♦ (4) Sporadsko-kikladsko otočje ♦ razvoj zahvaljujući nautičkom turizmu ♦ otoci  Rodos, Kos, Lamos, Lesbos ♦ (5) Krf ♦ u Jonskom moru ♦ najveće grčko zimovalište ♦ najveće središte yachting-turizma u Jugoistočnoj Europi ♦ (6) Poluotok Halkidika ♦ grad Solun ♦ teokratska republika na gori Atos ♦ brojni pravoslavni manastiri

♦

Turska

Turistička geografija

31

ukupna provršina 780.000 km2, no u Europskom (razvijenijem) dijelu sudjeluje sa samo 24.000 km2 ♦ geostrateška važnost (Bospor) ♦ nema pretjerano razvijen turizam unatoč golemim mogućnostima, razvija se tek posljednjih 10-tak godina ♦ Ankara  glavni grad, u unutrašnjosti koja nije turistički valorizirana unatoč brojnim bizantskim i antičkim spomenicima ♦ Istambul (Carigrad)  jedini izrazito turistički prostor te zemlje zbog duge povijesti; bazilika Aja Sofija (1453.g. pretvorena u džamiju), Topkapi-Saraj (nekadašnaj sultanova rezidencija, danas najbogatiji muzej Turske), Sulejmanija (džamija koja odjednom može primiti 27000 vjernika), Plava džamija (remek-djelo turskog graditeljstva), Dolmabahče-Saraj (sutlanov dvor na obali Bospora), Kapali-čaršija (zatvorena tržnica)... ♦

♦

Bugarska ♦ obiluje prirodnim raznolikostima koje su potencijal turističkog razvoja, no turizam nije razvijen zbog lošeg životnog standarda ♦ Stara planina  okosnica zemlje; vapnenačka građa  brojne špilje (Rabiška pećina, s crtežima iz prethistorijskog razdoblja), kanjoni (npr. kanjon rijeke Isker), visoki vrhovi (najviši Boter 2376 m nm/v); na južnoj strani Stare planine (u dolini rijeke Tundže) poznato je uzgajalište ruža ♦ dolina rijeke Marice  gospodarska okosnica Bugarske; gradovi Sofija (glavni grad duge povijesti, brojni antički i bizantski spomenici), Plovdiv ♦ Rodopske planine  na jugu zemlje, Musala (najviši vrh JI Europe), zimsko sportski centar Borovec, glacijalna jezera, Rilski manastir ♦ Crnomorska obala  težište suvremenog turističkog razvoja, brojne plaže (čine 28% obale); gradovi Varna, Burgas, Nesebr (grad-muzej), Sozopol, Mičurin

♦

Rumunjska ♦ značajni prirodni i društeni turistički potencijali, no zbog gospodarske situacije turizam je slabo razvijen ♦ Karpati  planinski lanac lučnog oblika, vrhovi iznad 2500 m nm/v, proboj rijeke Olt, NP Retezat (u Transilvanskim Alpama) ♦ Dunav  teritorijem Rumunjske prolazi dužinom od 1075 km; bogato lovno i ribolovno područje zahvaljujući močvarama i riječnim jezerima uz obalu ♦ Crnomorska obala  turistički najznačajniji prostor, najveća središta Mamaia (sjeverno od Constante) i Mangalia ♦ gradovi  Bukurešt (etno-muzej 'Rumunjsko selo', Palača parlamenta), Snagov (na istoimenom jezeru), Sinaia, Predeal, Brašovska Poljana, Brašov (grof Drakula), Sibiu, Cluj-Napoca

Turizam Europskih Alpa najrazvijenije turističko područje na Zemlji – pojam turističkog svijeta ♦ pružaju se preko 6 zemalja (Francuska, Italija, Švicarska, Njemačka, Austrija, Slovenija) od Ligurskog mora do Panonske nizine u duljini od 1.200 km, širina im varira između 135 i 260 km, a na površini od relativno malih 220.000 km 2 nude obilje prirodnih i društvenih atraktivnosti najvišu visinu dosežu na Mt Blancu (4810 m nm/v), ujedno i najvišem vrhu Europe usprkos visni relativno su prohodne zbog brojnih prirodnih prijevoja i iskopanih tunela (najviši prijevoj Iseran 2770 m nm/v, najniži i najfrekventniji Brenner 1370 m nm/v) ♦

♦ ♦

Turistička geografija

♦ ♦ ♦ ♦

♦

32

između istočnih i zapadnih Alpa velike su razlike u visini, širini, smjeru pružanja, klimi ..., a njihovom se granicom smatra crta između Bodenskog jezera i Lago di Como prisutna je vertikalna klimatska zonalnost (sredozemna – umjerena – hladna – visokoplaninska klima), te velike količine padalina (snježna granica je niža u zapadnim nego u istočnim Alpama) brojni ledenjaci (oko 1200, najveći Aletsch)  turistička atrakcija zanimanje za Alpe započinje u 18. stoljeću kad ih pod parolom 'povratak prirodi' popularizira Jean Jacques Rousseau, a razvija se paralelno s razvojem planinarstva i alpinizma (1787.g. Jacques Balmat osvaja Mt Blanc) Švicarska i Austrija se izdvajaju kao tipično alpske zemlje, jer je većina njihova teritorija smještena u Alpama

♦

Švicarska ♦ nekadašnja zabačena rimska provincija Helvetia, danas je jedna od najrazvijenijih turističkih zemalja i prva zemlja u svijetu u kojoj se međunarodni turizam započeo razvijati u obliku najsličnijem današnjem turizmu ♦ 1291. na području Švicarske izbija buna uzrokovana pritiskom feudalaca, koju je predvodio Wilhelm Tell, nakon koje je stvorena Helvetska konfederacija od tri prakantona smještenih uz prijevoj St. Gotthard – Schwyz, Uri i Unterwalden ♦ u 18. i 19. st. jača turistička valorizacija i popularnost tog kraja (posjete filozofa, književnika, prirodoslovaca, umjetnika i bogataša) ♦ danas razvija luksuzni, a ne masovni turizam i ima pozitivnu turističku bilancu ♦ u Švicarskoj nalazimo tri različite prirodne cjeline: ♦ (1) Švicarske Alpe ♦ smještene u SE dijelu zemlje ♦ razlikujemo Bernske i Glarnske (sjever) od Peninskih, Lepontskih i Retijskih Alpi (jug) čija su prirodna granica doline Rhone i Rajne ♦ Peninske Alpe  vrhovi Dufour ili Monte Rosa (4638 m nm/v, najviši vrh Švicarske), Matterhorn (4447 m nm/v) i Weisshorn (m nm/v) s istoimenim ledenjakom; mondeno turističko mjesto Zermatt (poznato po groblju poginulih alpinista) ♦ Bernske Alpe  vrhovi nešto niži od Peninskih  Finsteraahorn, Aletschhorn, Jungfrau; ledenjak Aletsch; turistički centri Interlaken, Lauterbrunnen, Grindelwald ♦ pokrajina Graubünden (istočne Alpe)  turistička središta St. Moritz, Davos, Arosa ♦ NP Engadin (jedini NP Švicarske,proglašen 1914.g.) ♦ (2) Švicarska visoravan ♦ prosječna nm/v kreće se između 500 i 1000 m nm/v ♦ ova regija zauzima oko 30% površine Švicarske ♦ velikim je dijelom ispunjena glacijalnim nanosima, od kojih su mnoge zatvorene morenskim nanosima, pa su se formirala lijepa glacijalna jezera  Lac Geneva, Lac Neuchátel, Thuner See, Vierwaldstätter See, Zürich See, Boden See ♦ brojna turistička mjesta  Geneve, Lausanne, Neuchatel, Thun, Zürich, Luzern, Bern ♦ dio Luganskog jezera i jezera Maggiore na granici s Italijom također pripadaju Švicarskoj; do tih područja dopire utjecaj mediteranske klime, pa se tu razvija kupališni turizam; taj se dio naziva 'Švicarska rivijera' i najposjećenije je turističko područje Švicarske jer istovremeno pruža mogućnost kupanja i planinarenja ♦ (3) Švicarska Jura ♦ smještena na krajnjem zapadu Švicarske i zazima 10% površine zemlje ♦ vapnenački prostor sa vrhovima koji dosežu do oko 1500 m nm/v

♦

Austrija ♦ vodeća alpska turistička zemlja, iako ima kraću turističku tradiciju od Švicarske; no također treba uzeti u obzir da ima dvostruko veću površinu od Švicarske ♦ turistički razvoj sličan kao u Švicarskoj, a prethodi mu prenoćišno-ugostiteljska uloga naselja uz karavansko-trgovački put München – Innsbruck – sedlo Brenner – Venecija ♦ I. i II. WW negativno utječu na razvoj turizma, pa se pravi turistički razvoj bilježi nakon II WW ♦ turizam je iznimno značajan, ne samo zbog priljeva kapitala (pozitivna turistička bilanca) već i zato što je njegov razvoj spriječio odlijev stanovništva iz tih krajeva ♦ 70% površine čine Alpe, uglavnom prostor istočnih Alpi koje se kroz Austriju prozežu u tri niza – Centralne (prakamene ili kristalinske) Alpe, Sjeverne Alpe i Južne (vapnenačke) Alpe, a zajednička im je odlika udaljenost od Atlantika što rezultira jačom kontinentalnošću i snježnim i sunačnim zimama ♦ (1) Centralne Alpe ♦ pružaju se od Švicarske granice do Štajerske

Turistička geografija

33

najvažnije su za turizam, jer zbog kristalinske pogloge imaju zaobljene strane koje čina izvrsnu skijašku podlogu, pa su u tom području smješteni i najvažniji turistički centri ♦ gradovi  Innsbruck (dvije olimpijade), Kitzbühel ♦ Visoke Ture  vrh Gross Glockner (3797 m nm/v, najviši vrh Austrije), ledenjak Pasterze; turistički centar Badgastein; turistička atrakcija je i visokoalpska cesta koja prelazi Visoke ture na visini 2505 m nm/v (2) Sjeverne vapnenačke Alpe ♦ u ovom području pleistocenski ledenjaci stvorili su brojna glacijalna jezera od kojih su najpoznatija Salzkammergutska jezera, Mondsee i Wolfgangsee ♦ toplice Bad Ischl ♦ grad Salzburg  brojne barokne građevine, dvorac Mirabel, Mozartove svečane ljetne igre... ♦ (3) Južne Vapnenačke Alpe ♦ nisu turistički pretjerano značajne, osim nekoliko jezera – Wörther See (Vrpsko jezero) i Ossiacher See (Osojsko jezero) ♦ gradovi  Villach; Klagenfurt (Celovec); Graz; Beč  glavni grad, smješten na Dunavu, turistička atrakcija su monumentalne građevine (gradska vijećnica, parlament, opera, sveučilište), dvorci Schönbrun i Belvedere, zabavni park Prater, brojne glazbene i kulturne manifestacije ♦

♦

♦

Slovenija ♦ iako pretežno alpska, Slovenija je i mediteranska zemlja, što otežava njenu regionalizaciju u sklopu Europe, a u skladu s tim je i dijelimo na dva glavna područja ♦ (1) Alpsko-predalpski prostor ♦ proteže se od Julijskih Alpi i Karavanki do granice s Hrvatskom ♦ tu je smješten glavni grad Ljubljana  administrativno, upravno i gospodarsko središte Slovenije; turustički privlačni su Tromostovje, Stari grad na brdu, te brojne sporteske, kulturne i gospodarske manifestacije ♦ Gorenjsko  područje NW od Ljubljane, prostor najduže turističke tradicije (Bled, Bohinj, Kranjska Gora, Karavanke – Zelenica, Krvavec, Velika Planina) ♦ Srednja i Podravska Slovenija  Logarska dolina (glacijalnog postanka), mjesta Luče (seoski turizam) i Golte, toplice – Dobrina, Laško, Rimske Toplice, Rogaška Slatina ♦ Podravska Slovenija  Mariborsko i Slovenjgradecko Pohorje ( Slatina Radenci gdje se zdravstveni turizam razvija od 1833.g.) ♦ Dolenjsko  SE od Ljubljane; nije značajno turističko područje; Dolenjske toplice (radioaktivna voda) ♦ Notranjsko  S od Ljubljane, brojni krški fenomeni (Postojnska jama dugačka 19.850 m, najduža i najposjećenija slovenska špilja) ♦ (2) Slovensko primorje ♦ proteže se od talijanske granice do Hrvatske (na rijeci Dragonji) ♦ morska obala duga je svega 44 km ♦ turistička mjesta  Portorož, Bernardin, Izola, Koper, Ankaran ♦ turistički su značajni Škocjanska jama i ergela Lipica

Turizam ostalih europskih zemalja ♦

za razliku od mediteranskih i alpskih zemalja, ostale zemlje Europe karakteristične su po svojoj izrazitoj turističkoj emitivnosti, tj. dio sredstava tih zemalja preko turista odlijeva se u tipične receptivne turističke zemlje.

♦

Finska ♦ izvorni naziv za Finsku je Suomi, što znači 'zemlja jezera', i upravo su ledenjačka jezera (njih oko 70.000, tj. 9% površine države) i šume najvažniji dio turističke ponude Finske ♦ gradovi: Helsinki (prijestolnica, brojne građevine i ustanove, enološki muzej na otvorenom); Turku (bivša prijestolnica), Alandski otoci, Tampere i Lahti (zimski centri); Rovaniemi (utrke sobova)

♦

Švedska

Turistička geografija

♦

♦ ♦

34

turistički najvaloriziraniji prostor je područje Jezerske depresije koju čine jezera Vänern, Vättern i Mälaren, te odvirak rijeke Göta na kojoj je slap visine 23 m zvan 'Švedska Niagara', te obližni grad Trollhätan i luka Göteborg gradovi: Stockholm (prijestolnica, podignuta u 13. stoljeću  srednjovjekovna gradska jezgra); Uppsala (sveučilišni grad), Falund i Östersund (zimski centri) Laponija  sve popularnija turistička destinacija (folklor i život Laponaca)

Norveška sinonim za fjordove ( najduži Sogne, Hardanger i Trondheim), ribarstvo i Vikinge gradovi: Oslo (prijstolnica, političko i kulturno središte); Holmenkollen (nedaleko Osla, zimski centar s poznatim ski-muzejom); Hammerfest (najsjeverniji grad europskog kontinenta) i Nordkap (smješten na 71°N  najsjeverniji europski rt) ♦

♦

♦

♦

Danska ♦ niska morenska zemlja (najviši vrh 173 m nm/v) ♦ sve se više orijentira prema turizmu, na temelju značajnog i pogodnog geografskog položaja (most između Švedske i Njemačke) ♦ gradovi: Kobenhavn (nekadašnja ribarska lučica, danas milijunski grad, popularno zvan 'Pariz sjevera'; brojne građevine, zabavni parkovi i galerije); Helsingör (na otoku Sjelland , renesansni dvorac Kronborg i Hamletov grob)

♦

Island ♦ ima vrlo skroman posjet europskih turista, čemu je uzrok izuzetno nepovoljan prometno-geografski položaj ♦ zemlja poznata po fjordovima, aktivnim vulkanima, vulkanskim jezercima, gejzirima i izvorima tople vode ♦ turzam se razvija vrlo polagano, a privreda počiva na ribarstvu ♦ grad Reykjavik (prijestolnica)

♦

Njemačka ♦ najemitivnija turistička zemlja europe (2. u svijetu nakon SAD), razlozi: ♦ velik broj stanovnika ♦ velik broj zaposlenih u industriji i rudarstvu ♦ visok stupanj urbanizacije i ugroženosti okoliša ♦ visok životni standard i BNP per capita ♦ istovremeno je i jaka receptivna turistička zemlja, zbog brojnih prirodnih i društvenih zanimljivosti (prihod od turizma premašuje prihode nekih izrazito turističkih zemalja) ♦ izdvajamo pet turističkih regija: ♦ (1) Bavarska ♦ vrlo kontrastan krajolik ♦ obuhvaća područje Alpa  turistički privlačno područje zbog brojnih glacijalnih jezera (Amersee, Wurmsee, Tegernsee, Konigsee i Chiemsee) ♦ najviši vrh Njemačke Zugspitze (2963 m nm/v) ♦ skijališni centri Garmisch-Partenkirschen (OI 1936.) i Oberstdorf ♦ klimatsko lječilište Berchtesgaden ♦ Munchen  glavni grad regije; dvorac Nymphenburg, dvorska pivovara, pinakoteka... ♦ ostali gradovi: Augsburg, Regensburg, Nurnberg, Bayreuth (rodni grad Richarda Wagnera, danas domaćin ljetnih igara u njegovu čast) ♦ (2) Baden-Wurtenberg ♦ turistički su najprivlačniji Bodensko jezero, rijeka Rajna, šumovita gorja Švapska Jura i Schvartzwald, toplice Baden-Baden ♦ gradovi: Stuttgart, Heidelberg (sveučilišno središte) ♦ (3) Njemačko Sredogorje (Mittelgebirge) ♦ najautentičniji turistički prostor Njemačke ♦ područje niskog starog gorja, s brojnim šumama, mineralnih izvora i starih gradova ♦ u ovo su područje smještene radnje mnogih priča braće Grimm, a tu su stvarali i umjetnici poput Goethea i Beethovena

Turistička geografija

turistička atrakcija je klisura Lorelei uz Rajnu gradovi: Frankfurt, Koln, Dusseldorf, Bonn, Osnabruck, Fulda

♦ ♦ ♦

35

(4) Sjeverna Njemačka turistički su najprivlačnije pješčane plaže i uređena kupališta na Frizijskim otocima u Sjevernom i Baltičkom moru ♦ hanzeatski gradovi: Kiel, Lubeck, hamburg, Bremen i Emden ♦ najposjećeniji turistički prostor u unutrašnjosti je Luneburger Heide (Luneburška pustara) (5) Istočna Njemačka ♦ pjeskovita obala Baltika  kupališta na otoku Rugen (Sassnitz, Warnemunde, Wismar), hanzeatski grad Rostock ♦ pojas glacijalnih jezera  dijeli se u dva dijela: Mecklenburg (sjeverniji) i Brandenburg (Južnije, oko Berlina) ♦ južni dio regije smještene je na geološki staroj sredogorskoj podlozi (niske gore Harz, Thuringerwald, Erzgebirge); turistički su atraktivni bizarni pješčani oblici istočno od Dresdena pod nazivom Saksonska Švicarska ♦ gradovi: Berlin (građevine i ustanove, Brandenburška vrata, muzej Pergamon), Dresden, Leipzig (velesajmovi), Weimar ♦

♦

♦

Nizozemska ♦ mala i izuzetno gusto naseljena zemlja, turistički izrazito emitivna ♦ glavne turističke vrijednosti su obala Sjevernog mora (kupališta na Zapadnim Frizijskim otocima, te pokraj Scheveningena) i gradovi ♦ turistički su atraktivni polderi i polja tulipana ♦ gradovi: Amsterdam (prijestolnica, kanali, Rijksmuseum...), Rotterdam (najveća svjetska luka), Haag (pravni i administrativni centar) i Utrecht

♦

Belgija obala slična nizozemskoj  glavno kupališno mjesto i lječilište Ostende Ardeni  geološki staro i šumovito gorje  zimi skijališta, ljeti izletišta; lječilište Spa gradovi: Liege, Brugge, Gent, Antwerpen (luka), Bruxelles (prijestolnica, sastavljena od donjeg grada sa srednjovjekovnom flamanskom jezgrom i gornjeg grada koji je valonski) najveći dio turista čine Nijemci ♦ ♦

♦ ♦

Turistička geografija

36

♦

Ujedinjeno kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske ♦ jedna od najrazvijenijih turističkih zemalja, s nizom specifičnosti koji imaju važnu turističko-receptivnu funkciju ♦ glavni razlog dolaska stranih turista su kulturno-povijesni spomenici, naročito u Londonu, dok prirodna osnova ne igra važnu ulogu (izuzev glacijalnih jezera Ulstera i Sjeverozapadne Engleske) zbog nepovoljne klime i čestih kiša ♦ NP Lake District ♦ na obali tzv. Engleskog kanala razvijaju se kupališna mjesta  Brighton, Eastbourne, Hastings, Dover, te otok Wight ♦ zanimljive lokacije su prethistorijski Stonehedge i Hadrijanov zid podignut u doba Rima ♦ London  gotička crkva Westminster Abbey (tu se krune britanski kraljevi), Parlament, katedrala Sv. Pavla, The Tower i Tower Bridge, Buckingham Palace, British Museum, National Gallery... ♦ ostale turističke lokacije su dvorac Windsor, sveučilišni gradovi Cambridge i Oxford, te škotski Edinburgh (tzv. sjeverna Atena)

♦

ex-SSSR ♦ s obzirom na veličinu i raznolikost teritorija, SSSR nikad nije u potpunosti iskoristio svoje turističke potencijale ♦ nakon raspada, situacija se u nekim dijelovima mijenja, no ne možemo sa sigurnošću definirati turistička kretanja na tom prostoru ♦ u bivšem SSSR-u, najveću turističku važnost imala su dva područja: ♦ (1) turistički trokut Moskva - St. Petersburg - Kijev ♦ (2) Crnomorska obala ♦ (1) turistički trokut Moskva - St. Petersburg – Kijev ♦ Moskva  glavni grad Rusije smještena na istoimenoj rijeci; najprivlačniji dio je Kremlj, nekadašnja tvrđava sa brojnim kulama i crkvama (npr. Uspenski sabor), ispod koje se nalazi Crveni trg privlačan zbog maštovite arhitekture, mauzoleja V.I. Lenjina, te crkve Vasilija Blaženoga; Moskva je također grad brojnih muzeja (preko 150) ♦ St. Petersburg  tzv. "Venecija sjevera" smjestio se na rijeci Nevi, na nizu otoka i rukavaca, smatra se jednim od najljepših gradova svijeta, a među najznačajnije lokalitete ubrajaju se Zimski dvorac (danas muzej Ermitaž), crkva Isakijevski sabor, dvorac Smoljni, krstarica Aurora (s koje su 1917. g. ispaljeni vatreni signali za početak Oktobarske revolucije), te Petrodvorec (carska rezidencija 30-tak km od St. Petersburga) ♦ Kijev  glavni grad Ukrajine smještena na desnoj obali Dnjepra, sa poznatim građevinama poput crkve Sv. Sofije i Zlatnim vratima ♦ (2) Crnomorska obala ♦ najrazvijenije turističko područje, gdje prevladavaju domaći turisti ♦ najrazvijenija je Krimska rivijera sa poznatim kupalištima Yalta, Livadija i Alupka ♦ u novije vrijeme turizam se razvija uzduž ostalih dijelova obale  blizu Odese (kupališta Otrada i Lebedevka), te turistički centar Soči ♦ također se razvija planinski turizam na Kavkazu

♦

Poljska ♦ glavne turističke oblasti Poljske formirale su se na osnovi prirodnih i društvenih atraktivnosti, od kojih su najvažnije obala Baltika, pojas jezera na sjeveru, te granični planinski prostor na jugu ♦ nakon II WW Poljska je osnovala čak 13 NP u svrhu očuvanja prirode, koji su također dobra osnova za turizam ♦ (1) obala Baltika ♦ najvažniji i najvaloriziraniji turistički prostor, ukupne dužine 600 km ♦ niska obala s brojnim dinama i lagunama ♦ kupališni centri Sopot, Kolobrzeg, te Miedzyzdroje ♦ (2) pojas jezera ♦ dijeli se u dva dijela Pomorze (zapad) i Mazurija (istok) ♦ jezera su ledenjačkog postanka, te skupa sa brežuljkastom i šumovitom okolicom predstavljaju ugodnoturističko područje ♦ najveće jezero (u Mazuriji) je Sniardwy (100 m2) ♦ (3) planinsko područje na jugu ♦ ima poseban turistički značaj ♦ najposjećenije su Tatre (najviši vrh Rysy 2449 m nm/v) koje zajedno sa slovačkim dijelom čine jedinstveni NP, a zatim Krkonoše i Beskidi

Turistička geografija

37

tu su poznata glacijalna jezera "Morske oči", zimski centar Zakopane, te toplice Krynicy, Klodske i Kudrova Zdroj (4) stari gradovi i kulturno-povijesne znamenitosti ♦ Warszawa  nastao na raskrižju starog rimskog jantarskog puta; potpuno srušena za vrijeme II.WW, no stara jezgra (Staro Mjasto) je obnovljena ♦ Krakow  u razdoblju od 14. do 16. stoljeća poljska prijestolnica, sa jednim od najstarijih sveučilišta u Europi (iz 1364), te dvorcem Wawel ♦ koncentracioni logori Majdanek (kod Lublina) i Oswiecim (Auschwitz) ♦ muzej-rudnik soli Wielitzscka ♦

♦

♦

Češka ♦ zemlja duge kulturne i turističke tradicije, čiju osnovu čine gradovi zanmljive prošlosti, termomineralni izvori i planinski predjeli ♦ u prirodno-geografskom smisli, u Češkoj postoje dvije regije, koje su ujedno i dvije turističke cjeline ♦ (1) Češka zavala ♦ na zapadu zemlje ♦ okružena starim pošumljenim planinama (Šumava, Rudna Gora, Sudeti), koje nažalost u mnogim djelovima ugrožavaju kisele kiše ♦ NP Krkonoše (dio Sudeta, najviši vrh Snežka 1605 m nm/v) godišnje posjeti 7 mil posjetitelja ♦ vulkansta aktivnost vidljiva je kroz postojanje brojnih toplica  najpozbatije Karlovy Vary (otvorene još 1711.), Marianske Lazné i Frahntiškovi Lazné ♦ Prag  glavnigrad smješten u središtu zavale; brojni povijesni spomenici – dvor Hradčani, Katedrala Sv. Vita, Tynski hram, Karlov most preko Vltave, stare gradske Mala Strana i Staro Mésto ♦ nekoliko umjetnih jezera, turistički iskorišteno za rekreaciju domaćeg stanovništva (npr. Lipensko jezero na Vltavi) ♦ (2) Moravska ♦ prijelazni prostor od kristalinsko-paleozojske mase prema Karpatima ♦ turizam se temelji na Moravskom Kršu sjeverno od Brna  spilje Macocha i Sloup ♦ gradovi  Olomouc (stara moravska metropola), te Brno

♦

Slovačka ♦ pretežno Karpatska zemlja, što je ujedno i najprivlačnija turistička komponenta ♦ Visoke Tatre  najviši vrh Slovačke Gerlachovski Štit (2663 m nm/v); turistička središta Tatranska Lomnica, Ždjer, Štrebske Pleso i dr. ♦ toplice  nastale duž tektonskih linija; najpoznatije Pieštany, Trenčinske toplice, Smokovec i Sliač ♦ Bratislava  glavni grad na važnom prijelazu Dunava, s kontinuitetom naseljenosti još iz antičkog razdoblja ♦ ostali gradovi  Trnava, Trenčin, Banska Bistrica

♦

Mađarska ♦ tipična nizinska zemlja (4/5 prostora je Panonska ravnica)  ograničene prirodne atraktivnosti prostora ♦ dugogodišnju tradiciju u međunarodnom turizmu Mađarska ima zahvaljujući prijestolnici Budimpešti, te Balatonu ♦ Budimpešta  razvila se na prijelazu Dunava kod Margit Sigeta (Margaretinog otoka); brojne prirodne atraktivnosti (123 termalna izvora s temp. vode iznad 40°C), te bogata kulturna tradicija; nastala spajanjem Bude/Budima (desna obala Dunava) koja bilježi tradiciju naseljenosti još od Kelta i mlađe Pešte (na lijevoj obali Dunava); razvoju turizma pogoduje i izuzetno važan prometno-geografski položaj ♦ Balaton (Blatno jezero)  drugo najposjećenije područje Mađarske i najveće jezero Srednje Europe (600 km2, dugačko 78 km, prosječna dubina 3 m, najveća dubina 10,8 m); uz obale se razvijaju kupališna mjesta – Tihany (ujedno i NP od 1952.), Siofók i Keszthely, te termalna lječilišta Balatonfüred i Heviz ♦ ostale dijelove Mađarske uglavnom posjećuju domaći turisti: gore Matra i Bükk, toplice Eger i Mecsek, grad Pécs...

♦

Srbija

Turistička geografija

♦ ♦ ♦

♦

♦

♦

♦

38

raspolaže velikim turističkim potencijalom, ponajprije zbog geografskih različitosti i prirodnih ljepota (5 NP, 92 rezervata i 330 spomenika prirode) turistički srbiju možemo izdvojiti u nekoliko cjelina: (1) Beograd ♦ prijestolnica; ima kontinuitet naseljenosti još od Antike (lat. Singidunum) ♦ važan geografsko-prometni položaj na ušću Save u Dunav (čvorište međunarodnih puteva) ♦ brojne arhitekturalne i kulturne znamenitosti – tvrđava Kalemegdan, muzeji, galerije... ♦ nedaleko grada smješteni su sportsko-izletnički centri Avala i Grocka ♦ (2) Jugozapadna Srbija ♦ atraktivno turističko područje, uglavnom zbog planinskih masiva koji pogoduju zimskom turizmu ♦ Zlatibor (1496 m nm/v)  u turističko-lječilišnom smislu valorizira se još od 19. stoljeća ♦ NP Tara (botanički raritet Pančićeva omorika) ♦ Zlatar, s istoimenim umjetnim jezerom ♦ NP Kopaonik ♦ Vrnjačka Banja, u porječju Zapadne Morave  zdravstveni turizam zbog lješilišnog učinka termomineralne vode (3) Gornje Pomoravlje ♦ Područje južno od linije Kopaonik-Jastrebac-Ozren-bugarska granica ♦ područje kroz koje prolaze važne prometnice i turistički tokovi međunarodnog značenja ♦ turističke atraktivnosti  Grdelička (na Južnoj Moravi) i Sićevačka klisura (na Nišavi) ♦ Vranjska banja čija temp. vode doseže i do 92°C, Sijerinska i Niška banja, te Vlasinsko jezero ♦ grad Niš  tranzitni turizam (posjet Ćele-kuli) (4) Istočna Srbija ♦ područje između gornjeg Pomoravlja i Dunava ♦ bez većeg turističkog značenja ♦ atraktivnosti: Bogovska pećima (3520 m) i Đerdapska klisura (5) Vojvodina ♦ ravničarsko područje s poljoprivrednom tradicijom ♦ NP Fruška gora ♦ turističke destinacije Iriški Venac i Stražilovo ♦ grad Novi-sad, regionalno središte (sajam poljoprivrede, jodne toplice, Petrovaradinska tvrđava) ♦ Palićko i Ludoško jezero (ornitološka stanica), te jezero Rusanda (ljekovito blato) (6) Kosovo ♦ reljefna zavala sa 4 prirodna vrata – Ibarska klisura (N), Topličko-kosanička klisura (NE), Kačanička klisura (prema Makedoniji), te Rugovska klisura (prema Crnoj Gori) ♦ područje velikih turističkih mogućnosti, no neiskorištenih ♦ prirodne atraktivnosti: slapovi Miruše (tzv. metohijske Plitvice), ljekoviti izvori klokot, Mermerna pećina... ♦ najveći grad Priština

♦

Makedonija ♦ mozaični reljef sastavljen od visokih planina i niskih kotlina, te riječnih dolina ♦ turistički potencijal vezan je prvenstveno za visokoplaninska područja pogodna za razvoj zimskog turizma, te za bogatu kulturnu baštinu i narodni folklor ♦ u turističkom smislu razlikujemo nekoliko regija: ♦ (1) Zapadna Makedonija ♦ najrazvijenije turistčko područje ♦ Ohridsko jezero (ljetna temp. vode 23°C), te grad Ohrid  srednjovjekovna ahitektura, Crkva Sv. Sofije, Samuilova tvrđava ♦ sva tri makedonska NP  Pelister (na planini Babi), Galičica i Mavrovo ♦ zimski turizam  Šar-planina (vrh Popova Šapka 1750 m nm/v) i Bistra ♦ (2) Istočna Makedonija ♦ toplice  Kočanska i Štipska banja ♦ Skopje  glavni grad, poznat po sačuvanoj srednjovjekovnoj islamskoj jezgri (unatoč potresu 1963.)

♦

Bosna i Hercegovina ♦ potencijali razvoja turizma leže u povoljnom prometno-geografskom položaju, mozaičnom reljefu, krškim i hidrografskim fenomenima, te kompleksnoj i zanimljivoj povijesti i tradiciji ♦ turističke regije: ♦ (1) Sjeverna Bosna

Turistička geografija

područje peripanonskog sjevernobosanskog pojasa unatoč gustoj naseljenosti i agrarnoj razvijenosti turizam nije naročito razvijen ♦ gradovi Banja Luka (orijentalne građevine), Gornji i Donji Šeher (džamije) ♦ rijeka Vrbanja ♦ termomineralni izvori Laktaši i Slatina ♦ NP Kozara, s poznatim spomen-područjem Mrakovica iz II. WW (2) Zapadna i Srednja Bosna, te Hercegovina ♦ područje bosanskohercegovačkog visokog krša ♦ gradovi: Bihać, Drvar, Livno, Mostar  poznati po orijentalnim gradskim jezgrama ♦ gradić Neum, turističko naselje na 21 km dugačkom obalnom pojasu ♦ planinski prostor Srednje Bosne pogodan za zimski turizam ♦ Sarajevo  glavni grad, brojne znamenitosti uključujući i ratni turizam (tunel ispod grada iskopan tijekom rata 1993-1995) ♦ planine Igman, Bjelašnica i Jahorina (zimski centri izgrađeni za potrebe OI 1984) ♦ planina Vlašić, poznata po tradicionalnom stočarenju ♦ Plivina jezera (kajakaška natjecanja) ♦ grad Višegrad (kameni most Mehmad-paše Sokolovića), te obližnji NP Sutjeska ♦ Međugorje – vjerski turizam ♦ ♦

♦

39

Turistička geografija

♦

40

Turizam Hrvatske

♦

Geografsko-turistički položaj ♦ površina 56.538 km2 ♦ mala zemlja sa izuzetno važnim geografskim položajem ♦ smještena između 42°22'40N i 46°33'10''N, te 13°29'40''E i 19°27'00''E ♦ ukupna duljina kopnenih granica 2028 km (Slovenija, Mađarska, Srbija, BiH, te Crna Gora) ♦ srednjeeuropska i mediteranska zemlja, dio prostornih cjelina Panonije i Mediterana, izuzetno povoljno turistički smještena, promatrajući tri obilježja položaja: ♦ položaj prema komunikacijama i turističkim tokovima ♦ položaj prema gusto naseljenim zonama i gospodarski razvijenim (turistički emitivnim) zemljama ♦ položaj prema atraktivnim susjednim područjima i zemljama s jakim turističkim strujama ♦ prometni putevi ujedno su i turistički tokovi: ♦ zapadnoistarski turistički tok  iz smjera Trsta i Ljubljane ♦ riječki (kvarnerski) turistički tok  iz smjera Zagreba (veza sa Europom) ♦ sjevernodalmatinski (zadarsko-šibenski) turistički tok ♦ srednjedalmatinski (splitski) turistički tok ♦ južnodalmatinski (dubrovački) turistički tok  predodređen prometnicama koje prolaze dolinom Neretve i Sutjeske ♦ transjadranske trajektne linije  Zadar-Ancona (Rimini), Split–Pescara, Dubrovnik-Bari ♦ prema Hrvatskoj tradicionalno gravitiraju Austrija, Mađarska, Češka, Slovačka, Švicarska, Njemačka i Italije; u poslijednje je vrijeme zabilježen porast broja turista iz Velike Britanije ♦ na kvalitetu turističke ponude svakako utječu i prometni putevi  Hrvatska raspolaže cestovnim, željezničkim, zračnim i pomorskim kapacitetima, no ne u onoj mjeri koja je potrebna za potpuno iskorištavanje turističkih potencijala

♦

Atraktivni sadržaji i materijalna osnova turizma (pull faktori) ♦ Hrvatska ima golemi turistički potencijal, a među najvažnije faktore razvoja turizma ubrajamo: ♦ bogatu i raznoliku prirodnu osnovu ♦ krš i krške oblike ♦ maritimno-klimatski kompleks Jadrana s punkcionalnim lječilišnim svojstvima ♦ planinska područja Gorske Hrvatske pogodna za razvoj zimskog turizma ♦ zaštićena prirodna područja (vidi prilog) ♦ bogatu kulturno-povijesnu baštinu, folklor, te spomenike i arhitekturu ♦ društvena događanja ♦ materijalnu osnovu turizma čine prvenstveno smještajni kapaciteti (broj kreveta i restoranskih stolica), koji u Hrvatskoj postoje u značajnoj mjeri, no zbog utjecaja ratnih okolnosti zaostaju svojom

kvalitetom i kvanitietom za turistički razvijenim mediteranskim susjedima