_tržište

“Tržište električne energije”.

Dr.sc. Suad Halilčević, vanr. profesor

Rad nas spašava od tri zla: dosade, poroka i neimaštine (F. Voltaire)

BTU=2,9x10-4 kWh

Ovako je krenulo

Pa onda ovako

Pa išlo se dalje

Sve do danas

I već danas i sutra

Novi energetski režimi konvergiraju sa novim komunikacijskim režimima
Parna turbina - štamparije (I industrijska revolucija),
Industrija nafte, mašine sa unutarnjim sagorijevanjem - telegraf, telefon, radio, TV, kalkulatori (II industrijska revolucija),
Decentarlizirane forme energetskog korištenja, RES – internet, globalne komunikacije (III industrijska revolucija) Kada ove tehnologije izkonvergiraju društvo se restruktuira u cjelini na nove načine

Utemeljena: - Rezerve fosilnih energetskih resursa - Novim tehnologijama (obnovljivi energetski resursi, FACT, UPFC, IGCC...) - Novi modeli organiziranja

Planovi u EU



-




Do 2030 godine treba zamijeniti u svijetu oko 300 GW elektrana, EU planira graditi 167 GW: Plin 40%, Vjetar 30%, Ugalj 24% 200 miliona eura košta IGCC: 40 MWe plus 100 MWth

Za prva tri mjeseca 2010. ostvaren je izvoz eletkrične energije u iznosi od 2000 GWh. Najveći izvoz su ostvarili trgovci koji su energiju kupili od domaćih elektroprivrednih kompanija.

Analiza pokazatelja za I-IX 2009. godine








Prvu polovinu 2009. godine obilježio je povećan dotok vode u akumulacijima i na riječnim slivovima što je rezultiralo rastom proizvodnje električne energije iz hidro elektrana. Značajnu proizvodnju su ostvarile prije svega HE Višegrad, Rama, Peć Mlini, Jablanica koje su plan proizvodnje prebacile od 20-50%. Termo elektrane su uglavnom prebacile planiranu proizvodnju ali ne tako značajno kao u slučaju hidro elektrana. Još uvijek su prisutni poznati problemi u radu TE Gacko i donekle u TE Kakanj. U prvih devet mjeseci u BiH je proizvedeno blizu 11 TWh. Na drugom kraju bilansa, potrošnja je zabilježila pad i to prije svega u kategoriji velikih industrijskih kupaca 110 i 35 kV. Dok su domaćinstva i potrošnja na 0.4 kV naponu prate planske veličine pa čak bilježe i porast. Potrošnja u BiH za period I- IX iznosila je 8.5 TWh. Višak električne energije stvoren povećanom proizvodnjom iz hidroelektrana uglavnom je plasiran na meñunarodnom tržištu i to u iznosu oko 2.5 TWh.

Bilans za prvih IX mjeseci 2009. godine (GWh) Na slici je prikazana potrosnja i proizvodnja elektricne energije u BiH za prvih devet mjeseci. Može se primjetiti da je potrosnja konstantna dok proizvodnja značajno pada. Ovo je dokaz zavisnosti BiH proizvodnje od hidrologije i dovoljno govori o tome da nije opravdano govoriti o velikim izvoznim mogućnostim BiH.

ŠTO JE REGULACIJA

Regulacija elektro sektora pretpostavlja da je ta industrija karakterizirana održivim prirodnim monopolom,

Elektroprivrede imaju visoke fiksne troškove u obliku elektrana, prijenosnih vodova i distribucijskog sistema, a niske varijabilne troškove po kupcu, Veći broj kupaca, niži prosječni trošak po kupcu

U ekonomskom smislu, održivi prirodni monopol ima opadajući dugoročni prosječni trošak; ako prosječni trošak opada sa veličinom firme, jedna velika firma će imati niže minimalne prosječne troškove u odnosu na slučaj većeg broja malih firmi, Ako se velika firma regulira da proizvodi sa minimalnim troškom i prodaje svoj proizvod sa razumnim povratom investicija, kupci imaju korist iz takvog pristupa djelovanja velike firme.

























Dakle, kupac ostvaruje maksimalnu korist od tržišta sa jednim velikim monopolistom sa reguliranim cijenama, Konkurencija izmeñu malih visoko-troškovnih firmi proizvodi više cijene prema kupcima, Regulacija elektroprivreda u USA počinje 1900., Analiza prirodnog monopola počela je još sredinom 19. stoljeća (John Stuart Mill), Struja se proizvodi, prenosi i distribuira sukladno regulaciji Državne regulatorne komisije (FERC i PUC), Za sada najveće beneficije na veleprodajnom TEE imaju investitori gdje mogu očekivati brzi povrat investicije, Benefit na maloprodajnom TEE ostvaruju se kroz cijenu MWh, usluzi, itd., Interesantno je tržište kapaciteta (osiguranje margine rezerve pouzdanosti); s tim u vezi interesantno je analizirati odziv kupaca na cijenu

























Državni regulatori reguliraju državne elektroprivrede (proizvodnju, prijenos i distribuciju), FERC regulira meñudržavne transakcije, obuhvatajući veleprodajne energetske transakcije na prijenosnim vodovima, Restruktuiranje TEE uključuje FERC na veleprodajnom nivou, a državne PUC na maloprodajnom nivou, PUC regulira maloprodajne tarife koje treba da oslikaju prosječni trošak usluge, Od 2002. godine 34 države otvorile su i maloprodajna tržišta konkurenciji, U 21 od ovih država kupci mogu izabrati svog opskrbljivača, uključujući i PJM tržište, Povijesno obrazloženje prirodnog monopola da jedna velika firma može proizvoditi MWh sa cijenom prema kupcu nižom nego više konkurentnih firmi, nije tačna uzimajući u obzir da troškovi proizvodnje se smanjuju i sa povećanjem tehničko-tehnološke učinkovitosti postrojenja i poslovne politike u cjelini, Dugoročno opadanje cijene pojavilo se 60-tih godina, meñutim narušilo se pojavljivanjem prvih znakova inflacije i visokih kamata na kredite,
















Povijesno iskustvo kazuje da proizvodni sektor nije prirodni monopol, Restruktuiranje elektroenergetskog sektora treba ohrabriti konkurenciju, koja treba da reducira troškove i donese novu ekonomsku vrijednost, Takoñer, distributivne žice ostaju prirodni monopol, ali maloprodajne usluge trebaju biti predmetom konkurencije, Odavno postoji regulacija avio saobraćaja, cesti, bankarskog sektora – ovime se osiguralo opadanje troškova od 25% do 80%, MONOPOL ---- REGULACIJA --- KONKURENCIJA




Akt politike regulacije javnih poduzeća

























Tradicionalni Cost-of-Service (COS) regulacija ne sadrži inicijative za efikasnu opskrbu el. energijom, Neefikasne inicijative obuhvataju i nedovoljnu inicijativu da se minimizira trošak, da se uvode inovacije, neefikasnu alokaciju rizika, investiranje kapitala i nedovoljnu inicijativu za korištenje odziva kupaca na cijenu kWh na veleprodajnom i maloprodajnom TEE, Sa prihodima usko vezanim sa troškovima, postoji malo inicijative za inovacije i uključenje novih tehnologija za reduciranje troškova, PUC u mnogim zemljama dozvoljavaju da se cijene goriva preslikaju na cijene MWh, Na konkurentnom tržištu inicijativa je da se preñe sa skupog goriva na jeftijine gorivo, te očuvanje (uštede) energije, Tradicionalna regulacija ne maksimizira dobitak kupaca, Široko prihvaćen je pogled da konvencionalni COS regulacija narušava izbore investicija u korist velikih i skupih projekata, Tradicionalna regulacija pojedinih sektora odobrava stupanj povrata na njihove kapitalne investicije, ali u isto vrijeme dozvoljava tim sektorima samo nadoknadu troškova vezanih za varijabilne troškove, kao što su radna snaga i gorivo.



















Tamo gdje dozvoljeni stupanj povrata investicija premašuje trošak kapitala, javni sektori su nagrañeni za velike i skupe projekte, Ako PUC dozvoljava stupanj povrata kapitala ispod troškova kapitala, onda javni sektor ima pravo substitucije nad drugim kapitalnim ulazima, U svakom sluačju, sistem COS ide za nadoknadom (vraćanjem) načinjenog troška, pa se o tom trošku toliko i ne misli, COS regulacija sadrži nedovoljnu inicijativu za inovaciju – uspješna inovacija može reducirati trošak, Inovacija u energetskom sektoru ogleda se u RES, energetskoj učinkovitosti i drugim uslugama i proizvodima, Regulirane firme imaju nedovoljnu inicijativu za minimiziranje troškova













COS regulacija proizvodi neefikasnu alokaciju rizika, Osnovni princip COS regulacije jeste nadoknada dokazanih troškova, koji se erflektiraju u cijeni usluge i cijeni kWh, Svaki poslovni potez visokog ili niskog rizika, a stvarne ekonomske vrijednosti prevodi se na trošak kupca, Alokacija rizika treba biti takva da minimizira troškove i da nosi inovativnost










Primjer nuklearne elektrane: rizik izgradnje i rada u velikom broju slučajeva na sebe preuzimaju investitori i država, držeći krajnje kupce dalje od “suvišnih” troškova, Cijena MWh podiže ili smanjuje ekonomski rast neke zemlje, Restruktuiranje elektrosektora u više konkurentni sektor može omogućiti neto beneficije kupcima i dodatne ekonomske benefite državi














Neto korist od restruktuiranja: Min trošak Efikasna alokacija rizika, Inovacija, Odziv kupaca, Maloprodajna konkurencija Opasnost je da elektro sektor kroz regulaciju traži takvu regulaciju koja će ga zaštiti od konkurencije






















Elektroprivrede u PJM su se organizirale u EEB 1927. godine, i predstavlja nastariji i najveći EEB u SAD, Poslije su se pridružile elektroprivrede Delaware i District of Columbia, Danas PJM operira u prve tri države, Delaware, District of Columbia i u West Virginia i Ohio, Cilj jeste podizanje pouzdanosti EES (razmjena energije izmeñu pojedinih elektroprivreda), Kao rezultat federalne legislative i regulacijskih akcija, PJM je evoluirao u sistem poduprt tržištem sa brojnim prodavcima i kupcima, Public Utility Regulatory Policy Act ohrabrio male elektrane, Energy Policy Act 1992. traži slobodan pristup meñugraničnim prijenosnim kapacitetima izmeñu pojedinih elektroprivreda






















U PJM postoji ISO koji brine o dispečingu, upravlja prijenosom i odreñuje cijene kroz aukcije, U PJM veleprodajno tržište vodi se FERC-om i ISO, a maloprodajno tržište državnim zakonima i PUC-om, Dakle, PJM TEE odnosi se na veleprodajno tržište, a maloprodajno tržište je predmet svake države pojedinačno, PJM upravlja tržištima energije i kapaciteta, te sistemskim uslugama, PJM radi sa tržištem za energiju u realnom vremenu (spot), tržištem za energiju dan-u-naprijed i tržištem kapaciteta, Potražnja i opskrba balansiraju se kontinuirano, pri čemu se aukcijsko tržište “regulacije” koristi za mikro podešenja, Takoñer, tretira se i rotirajuća rezerva u kontekstu tržišta, zajedno sa ostalim sistemskim uslugama.
















U PJM TEE elektrane primaju prihode za energiju, kapacitet i druge usluge, Elektrane primaju isplatu za kapacitet, jer su u sistemu i raspoložive su, U 2002. godini elektrane su primile kroz resurs kapaciteta 33,4 $/MW-dan, ili 11.601 $/godini, Sistemske usluge obuhvataju rotirajuću rezervu plus isplatu za “regulaciju” koja nadoknañuje vrlo kratka odstupanja izmeñu proizvodnje i potrošnje, 2002. godine kroz sistemske usluge zaradilo se 2.822 $/MW-god.






















Aukcijsko tržište takoñer šalje signal koji ohrabruje lokacijsku učinkovitost, Lokacijski marginalni trošak može uzrokovati visoke cijene MWh, a što može voditi investitore ka gradnji elektrana upravo na tim lokacijama, (dvosjekli mač), Forced outage rate (FOR) je statistička mjera vjerovatnosti da elektrana neće biti na raspolaganju kada je potrebna Na PJM TEE FOR stalno opada, PJM ohrabruje pouzdanost u kapacitetu elektrana, a penalizira nepouzdanost, Tržište kapaciteta može se posmatrati u dva dijela: ukupni raspoloživi kapacitet plus tip i lokacija kapaciteta, Ukupni kapacitet odreñuje se procjenom peak-a (maksimalno opterećenje + rezervna margina)










U PJM TEE koriste se 4 osnovna testa konkurencije: neto prihod (profit), dodatak na tržišnu cijenu (price-cost markup), HHI i cijene, HHI od 1000 ili više indicira prosječnu koncentraciju proizvoñača; HHI od 1800 ili iznad indicira visoko koncentriranu proizvodnju, Price-cost markup je razlika izmeñu tržišne cijene i marg. troška.













Treba osnovati energetsku informacijsku administraciju koja će pratiti djelovanje proizvoñača i trgovaca el. energijom, EIA ukazuje da je 1992. deset najvećih proizvoñača držalo 36% kapaciteta TEE, a krajem 2000, deset najvećih proizvoñača držalo je 51% kapaciteta, Demand response program je moguće vrlo lako inkoporirati sa tržištem kapaciteta, ISO treba odrediti nižu marginalnu pouzdanost kod visokih cijena MWh, odnosno tražiti manje kapaciteta rezerve, čime ima i nižu cijenu kapaciteta rezerve.



















Odlučivanje treba biti tržišno bazirano Elektrane osiguravaju energiju i kapacitet, a ISO utvrñuje vozni red (ili se slaže sa rezultatima aukcije), bazirano na predviñenoj potražnji i pravilima EEB, Load Serving Entities (LSE) osiguravaju energiju kupcima preko distribucije, Investitor odlučuje o veličini elektrane i tipu korištenog goriva, zavisno od uloge njegove elektrane na TEE, Peak prices su psljedica agregiranih odstupanja predviñene potražnje po svim potrošačkim tačkama TEE, Dakle, varijacije u potražnji na maloprodajnom TEE prenose se na veleprodajno TEE, jer postoji mali cjenovni odziv na maloprodajnom tržištu.




-

-

Efikasna cijena MWh na maloprodajnom nivou bi proizvela najmanje tri značajne beneficije: Direktna korist kupca u formi povećanja kupčevog dobitka, Redukciju traženog kapaciteta, i Smanjenje vrhova cijena na veleprodajnom tržištu.










Kupci sa prilično ravnim zahtjevima za energijom, u slučaju cjenovnog odziva krajnjih kupaca, ne bi više subvencionirali one kupce sa visokim vršnim opterećenjem, Neefikasan elektroenergetski sektor rezultira iz “flat” cijene, koja takoñer negativno utječe na troškove kapitala investitora, Jednolika cijena MWh rezultira u korištenju resursa koji su najveći dio vremena precijenjeni, te korištenje resursa koji su podcijenjeni za vrijeme maksimalnog opterećenja.
















Rezultat ove observacije je pod-iskorištenost kapitala za bazno opterećenje i pre-iskorištenost za vrijeme vrhova opterećenja, Efikasno postavljanje cijena treba reducirati potrebu za korištenjem peak-generatora, te s time reducirati kapitalne troškove za osiguranje energije, Pomjeranje opterećenja prema baznim generatorima bi povećalo produktivnost kapitala (proizvodnja sa generatorima manjih marginalnih troškova i manja potreba za visokim rezervnim kapacitetom), Neefikasnost jednolike cijene kWh ogleda se i kroz nezainteresiranost potrošača za što je više moguće jednoliko opterećenje (potrošnju), Mehanizam odziva kupaca na cijenu kWh bi u tome pomogao, jer bi time potrebe za rezervnim kapacitetom bile reducirane (potreba za kapacitetom po jedinici kWh – interesantno istražiti)













Sa efikasnom maloprodajnom konkurencijom maloprodajne cijene opadaju, Za vrijeme vršnog opterećenja, najveći broj generatora je angažiran, tako da se može ispuniti potrebna margina pouzdanosti, Odziv kupaca na visoke cijene znači smanjenje angažiranja skupih jedinica, Maloprodajna konkurencija na TEE treba se bazirati na raznolikosti usluga, a ne samo na cijeni










Nije pošteno da svi kupci plačaju isti nivo pouzdanosti opskrbe, Oni koji nemaju potrebu za visokom pouzdanošću opskrbe subvencioniraju one koji za tom visokom pouzdanošću imaju potrebe, Primjena jednog nivoa pouzdanosti reducira efikasnost investiranja
















Vrijednost elektrane odreñena je sadašnjom vrijednošću budućeg profita kojeg načini elektrana, Maloprodajne cijene mogu samo padati ako postoji dovoljno ušteda na veleprodajnom TEE (važno je da te uštede budu stalne, a ne privremene), Korist od restruktuiranja procjenjuje se kao promjena u dobitku kupca i prodavca (elektrane), Efikasno TEE implicira maksimiziranje koristi kupaca, Proizvoñači ostvaruju profit, takoñer, ali ne veliki, jer veliki profiti privlače nove “igrače” na tržište, koji se takmiče za svoj dio kolača (profita).

- Zašto deregulacija- Izmeñu 1887. i 1893. 24 elektrane su radile na području Čikaga sa izmiješanim vodovima - borba za potrošača je bila žestoka, ne fer i skupa za potrošača, - 1898, Samuel Insull izabran za predsjednika preduzeća koje je objedinjavalo sve elektrane, objavljujući prirodni monopol nad el. privredom, (EP pojedinih gradova, regija). - Prenos je “krivac” za želju za tržištem, - Neka tržišta doživjela krah: britanski, Californija, Alberta, New-York (12.000 KM/MWh u 2000. god.)

- Zašto deregulacija-Ima i dobrih primjera deregulacije, -Slučaj Kalifornije je pokazao da loša deregulacija može biti gora od osrednje regulacije, ili New England pokazuje da osrednja deregulacija može donijeti znatne koristi u odnosu na loše reguliran monopol. - Problemi su vezani za stranu potrošnje: a) ne postoji odziv potrošača na fluktuaciju cijena, b) potrošači mogu uzeti el. energiju iz mreže bez ugovora.

- Zašto se raspalo tržišno djelovanje kalifornijskog EES- Ekonomija Kalifornije doživljava ekspanziju; ulaganje u EES nije išlo istim tempom kao ekonomija, - Prije deregulacije, planiranje izgradnje elektrana je bilo pod jurisdikcijom elektroprivreda, odnosno ministarstva za energetiku, tj. vlada, - Poslije deregulacije, u Kaliforniji, planiranje izgradnje novih elektrana je prepušteno tržištu, koje nije iniciralo gradnju novih elektrana, - U Kaliforniji, šta više, regulator je izgubio jurisdikciju nad mnogim elektranama, koje su prodane različitim kompanijama, tako da više ili manje te elektrane nisu bile na prije matičnom tržištu.

- Zašto deregulacija- regulacija slabo motivirana za minimiziranje troškova; - cijene su blizu dugo-ročnim prosječnim troškovima, što rezultira visokim troškovima poslovanja i visokim tekućim cijenama, - deregulacija istovremeno minim. troškove (jaka motivacija za smanjenjem troškova) i drži cijene niskim (forsira prosječne cijene prema njihovom minimumu), - deregulacija omogućava konkurenciju u realnomvremenu, a koja će reducirati potrošnju; implikacija: reduciranje izgradnje novih proizvodnih i prenosnih kapaciteta - beneficija za cijelo društvo.

- Uvjeti za deregulaciju- koji generatori (koje elektrane) su sposobne za konkurenciju? 100 MW elektrana pokazuje se efikasnom za djelovanje na tržištu. Ta se efikasnost povećava do negdje oko 800 MW. (mogu proizvesti kWh po prihvatljivim cijenama), - posebno interesantan mix (termo-hidro), - pitanje holdinga (pitanje njegovog uticaja na konkurenciju unutar sopstvenog tržišta i šireg, regionalnog tržišta); zajedničko održavanje, zajednički organi tehničko-ekonomskog upravljanja čine ga efikasnijim, a samim time i konkurentnijim,

- Uvjeti za deregulaciju- ako nema snažne mreže, nema konkurencije, - ako nema razvijene komunikacijske infra-strukture, nema konkurencije, - ako nema dobro razvijenih pravila tržišta, nema konkurencije, - ako nema dobre državne energetske politike, tržište će pasti, - stručni ljudi, dinamičan proces, investicije (dokapitalizacija), nova tehnologija.

Uvjeti za restruktuiranje











Restruktuiranje je ekonomska investicija, Traži se spremnost društva na dugoročnu ekonomsku isplativost, Povijesno, elektroprivrede se opisuju kao prirodni monopolisti, gdje trošak poslovanja je povezan sa kapacitetom proizvodnje energije (MW), ili veličinom teritorija kojeg služi, S tom logikom, kupac bi imao niže troškove u uvjetima reguliranog monopola, nego u uvjetima konkurentnog tržišta

Regulacija bazirana na COS





Regulacija bazirana na trošku usluge (cost-of-service – COS) osigurava elektroprivredi da nadoknadi svoje troškove, a koji obuhvataju i dozvoljeni stupanj povrata kapitala, COS regulacija sadrži neefikasnu inicijativu u odnosu na investiranje i vrednovanje proizvoda (usluge).

Tradicionalna veza unutar elektroenergetskog sistema

S I S T

Power generation Power generation

Generator 1

Generator 2

Power generation

Generator n Prenos el. energije

E M

O P

Power consumers

Distribucijsko Distribucijsko područje 2 područje 1

Power consumers

Power consumers

Distribucijsko područje n

E R A T O R

Zašto tržište električne energije Traže ga proizvoñači i potrošači električne energije  Počinje 1973. god. - restrikcije OPEK-a, - povećani troškovi poslovanja, a prigušene cijene, - nema više ulaganja u infra-strukturu, - deficit u proizvodnji i prenosu. Nezavisni proizvoñači el. energije - traže nova tržišta.  Potrošači traže nove snabdjevače el. energijom. 

Tržišna struktura EES - uvjeti konkurencije Regulatory Commission

Regulatorna Komisija Market Operator

Sistem Operator

Tržišni Operator

Generatorska Kompanija

Distribucijska Generatorska Kompanija Kompanija DistributionCompany Trgovci

Trgovci

Krajnji korisnik električne energije

Zašto tržište električne energije 



Otvoreni pristup prijenosu (putevima toka električne energije) Konkurencija: efikasnije - maksimalni profit, - neovisnost poslovanja, - fleksibilnost, - povećati tehničko-tehnološki-ekonomski stupanj efikasnosti, - unos financijskih sredstava - dionice, dokapitalizacija, itd., - direktno učešće na domaćoj i stranoj el.energetskoj tržišnoj sceni.

PRIJENOSNI SISTEM KAO NOSAČ TRŽIŠTA EE Nezavisni generatori

Brokeri Učešće drugih tržišta PRIJENOSNI SISTEM

Potrošači

Pomočni servis Generatori holdinga

Zašto tržište - generalno 

MONOPOL, U SVIM SVOJIM FORMAMA, JE OPOREZIVANJE MARLJIVIH, U KORIST INDOLENTNIH, AKO NIJE I SAMO PLJAČKANJE



(John Stuart Mill - Principi političke ekonomije, 1848)
















Reference to laws, regulations and strategic documents 3.1 Reference list of relevant laws and regulations 3.1.1 Relevant laws and regulations at state level There are several laws that are considered the cornerstones of the electric sector development in BiH. At state level the following have been adopted: • Law on Transmission of Electric Power, Regulator and System Operator of BiH (Official Gazette BiH 7/02) • Law Establishing an Independent System Operator for the Transmission System of BiH (Official Gazette BiH 35/04) • Law Establishing the Company for the Transmission of Electric Power in BiH (Official Gazette BiH 35/04) • Grid Code (Official Gazette BiH 48/06) • Market Rules (Official Gazette BiH 48/06)













3.1.2 Reference list of relevant laws and regulations at entity level At the entity level, the following laws have been adopted: • Federation of BiH Law on Electricity (Official Gazette BiH 41/02) • Republika Srpska Law on Electricity (Official Gazette RS 66/02) Additionally, at Entity level Action Plans for Restructuring the Power Sector were adopted by the respective parliaments in 2002 (RS) and 2004 (FBiH). The Action plan for Restructuring the Power Sector of RS have been in force since 2003 ( Official Gazette 69/03 ) and Action plan for Restructuring the Power Sector of FBiH, was updated and revised and is in force since 19.06.2005.

ZAKON O ELEKTRIČNOJ ENERGIJI


Ovim zakonom ureñuje se elektroenergetski sistem, elektroprivredne djelatnosti, razvoj tržišta električne energije i institucija za reguliranje tržišta, opći uvjeti za isporuku električne energije, planiranje i razvoj, izgradnja, rekonstrukcija i održavanje elektroenergetskih objekata, nadzor nad provoñenjem zakona i druga pitanja od značaja za obavljanje elektroprivredne djelatnosti u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), osim prijenosa električne energije, aktivnosti vezanih za prijenos, meñunaodne trgovine, upravljenje i pogon elektroenergetskim sistemom koji su u nadležnosti Bosne i Hercegovine.

ZAKON O ELEKTRIČNOJ ENERGIJI


U slučaju konflikta izmeñu ovog zakona i Zakona o prijenosu električne energije, regulatoru i operatoru sistema Bosne i Hercegovine, Zakon o prijenosu električne energije, regulatoru i operatoru sistema Bosne i Hercegovine će prevladavati.

ZAKON O ELEKTRIČNOJ ENERGIJI








Ovim zakonom kao pravnim okvirom se stvaraju uvjeti za razvoj tržišta električne energije imajući u vidu javne i privatne interese na koje ima utjecaja u djelatnostima proizvodnje, distribucije i snabdijevanja električnom energijom. Uzimajući u obzir odredbu stava 1. ovog člana, ciljevi ovog zakona su: - podsticaj razvoja u oblasti elektroenergetike, - podsticaj za privatna domaća i strana ulaganja, - pouzdanije snabdijevanje kupaca kvalitetnom električnom energijom, - uključivanje u meñunarodno tržište električne energije, putem jedinstvenog tržišta električne energije u Bosni i Hercegovini,

ZAKON O ELEKTRIČNOJ ENERGIJI


- ekonomično i racionalno korištenje električne energije, - energetska efikasnost, -uvoñenje konkurencije, transparentnosti i sprječavanje neželjenih efekata monopola, - zaštita okoline u skladu sa propisima i domaćim i meñunarodnim standardima, - zaštita interesa korisnika sistema, - korištenje obnovljivih izvora električne energije.

ZAKON O ELEKTRIČNOJ ENERGIJI - termini

















"Distribucija" znači transport električne energije na niskonaponskom i srednjenaponskom sistemu sa ciljem dostave krajnjim kupcima. Dozvola za rad (licenca) znači ovlaštenje nadležnog organa za obavljanje odreñene elektroprivredne djelatnosti. Elektroprivredno društvo znači poslovni subjekt koji se bavi jednom ili sa više djelatnosti iz oblasti proizvodnje, distribucije i snabdijevanja električnom energijom. Energetska efikasnost znači odnos iskorištene energije u odnosu na ukupnu ulaznu energiju. Isporučilac znači pravno lice koje isporučuje električnu energiju. Javna usluga znači obavezu elektroprivrednih društava da odreñene elektroprivredne djelatnosti obavljaju kao javne usluge.

ZAKON O ELEKTRIČNOJ ENERGIJI - termini








Korisnik sistema znači svako fizičko ili pravno lice koje snabdijeva, ili biva snabdjeveno putem prijenosnog ili distributivnog sistema. Kupac znači fizičko ili pravno lice koje kupuje električnu energiju. Kvalificirani kupac znači svakog kupca koji ima godišnju potrošnju električne energije veću od potrošnje utvrñene posebnim kriterijima Regulatorne komisije i kojem je dozvoljeno da električnu energiju kupuje slobodno po svom izboru.

ZAKON O ELEKTRIČNOJ ENERGIJI - termini











Kvalificirani proizvoñač znači proizvoñača koji u pojedinačnom proizvodnom objektu proizvodi električnu energiju, koristeći otpad ili obnovljive izvore energije na ekonomski primjeran način, uključujući kombinirani ciklus proizvodnje toplotne i električne energije, koji je usklañen sa zaštitom okolice, a koji takav položaj može steći na osnovu rješenja Regulatorne komisije. Nekvalificirani kupac znači kupca za kojeg se električna energija dobavlja na regulisani način i po regulisanim cijenama (tarifama). Nezavisni proizvoñač znači proizvoñača koji se ne bavi funkcijama prijenosa ili distribucije električne energije na teritoriji koju pokriva sistem gdje je osnovan. Obnovljivi izvori električne energije znače izvore električne energije koji stalno postoje u prirodi i koji se obnavljaju u cijelosti ili djelimično, posebno energija vodotokova, vjetra, biomasa, biogasa, geotermalna i neakumulirana solarna energija.

ZAKON O ELEKTRIČNOJ ENERGIJI - termini

















Operator distribucije znači posebno organiziran dio elektroprivrednog društva za distribuciju koji upravlja elektrodistributivnom mrežom. Pomoćne usluge znači sve usluge neophodne za rad distributivnog sistema. Povezani sistemi znače odreñeni broj prijenosnih i distributivnih sistema povezanih putem jednog ili više interkonektora. Priključak znači električni vod sa instalacijom do obračunskog mjesta za jednog ili više kupaca. Proizvodnja znači proizvodnju električne energije. Proizvoñač znači fizičko ili pravno lice koje proizvodi električnu energiju.

ZAKON O ELEKTRIČNOJ ENERGIJI - termini











Proizvoñač za vlastite potrebe znači fizičko ili pravno lice koje električnu energiju proizvodi za vlastite potrebe. Snabdijevanje znači isporuku i/ili prodaju električne energije kupcima. Trgovac znači svako fizičko ili pravno lice koje se bavi trgovinom električnom energijom. Upravljanje znači upravljanje proizvodnjom, distribucijom i potrošnjom električne energije.

ELEKTROPRIVREDNE DJELATNOSTI


- proizvodnja električne energije, - distribucija električne energije, - snabdijevanje električnom energijom, - trgovanje, zastupanje i posredovanje na domaćem tržištu električne energije.

ELEKTROPRIVREDNE DJELATNOSTI


Jednu ili više elektroprivrednih djelatnosti iz člana 5. ovog zakona obavljaju privredna društva, koja se osnivaju u skladu sa Zakonom o privrednim društvima ("Službene novine Federacije BiH", br. 23/99, 45/00, 2/02 i 6/02) uz uvjet da dobiju dozvolu za obavljanje djelatnosti utvrñenu ovim zakonom. Privrednim društvima iz stava 1. ovog člana može se utvrditi obaveza vršenja javne usluge u okviru elektroprivredne djelatnosti koju obavljaju. Obaveza vršenja javne usluge utvrñuje se u dozvoli za rad koju izdaje Regulatorna komisija.

ELEKTROPRIVREDNE DJELATNOSTI


Elektroprivredne djelatnosti u Federaciji mogu obavljati domaća i strana pravna i fizička lica, u skladu sa važećim propisima i ovim zakonom. Elektroprivredno društvo koje obavlja dvije ili više elektroprivrednih djelatnosti, ili uz elektroprivrednu djelatnost obavlja i drugu djelatnost, dužno je voditi poslovne knjige i raditi finansijske izvještaje za svaku elektroprivrednu djelatnost odvojeno i odvojeno od drugih djelatnosti, u skladu sa propisima o računovodstvu.

TRŽIŠTE ELEKTRIČNE ENERGIJE I REGULATORNA KOMISIJA ZA ENERGIJU


U cilju onemogućavanja monopola u elektroprivrednoj djelatnosti, racionalizacije u potrošnji električne energije, omogućavanja trećim stranama pristupa na distributivnu mrežu, ovim zakonom se osigurava postepeno uvoñenje tržišta električne energije, u skladu sa aktima Državne regulatorne komisije za električnu energiju (u daljem tekstu: Državna komisija). Postepeno uvoñenje i razvoj tržišta električne energije do potpune liberalizacije provodit će se u skladu sa energetskom politikom i reformom energetskog sektora i provedbenim propisima, uključujući i propise o organizaciji tržišta električne energije.

TRŽIŠTE ELEKTRIČNE ENERGIJE I REGULATORNA KOMISIJA ZA ENERGIJU


Do potpune liberalizacije tržišta električne energije elektroprivredne djelatnosti utvrñene ovim zakonom obavljat će se u skladu sa pravilima kojima se ureñuju odnosi na tržištu električne energije ili kao pružanje javnih usluga.

TRŽIŠTE ELEKTRIČNE ENERGIJE I REGULATORNA KOMISIJA ZA ENERGIJU


Elektroprivredne djelatnosti: proizvodnja električne energije za kvalificirane kupce i snabdijevanje električnom energijom kvalificiranih kupaca, kao i proizvodnja električne energije od strane nezavisnih proizvoñača radi prodaje na tržištu, obavljaju se prema pravilima kojima se ureñuju tržišni odnosi u kojima elektroprivredni subjekti slobodno dogovaraju količinu, cijenu i uvjete isporuke električne energije, zaključenjem kratkoročnih i dugoročnih ugovora ili direktnim učešćem na organiziranom tržištu.

TRŽIŠTE ELEKTRIČNE ENERGIJE I REGULATORNA KOMISIJA ZA ENERGIJU





Elektroprivredne djelatnosti: proizvodnja električne enegije za nekvalificirane (tarifne) kupce, distribucija električne energije i snabdijevanje električnom energijom nekvalificiranih (tarifnih) kupaca, obavljaju se kao javne usluge. Radi ostvarenja ciljeva iz člana 8. ovog zakona i reguliranja tržišta električne energije u Federaciji, ovim zakonom se osniva Regulatorna komisija za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Regulatorna komisija)

Nadležnosti Regulatorne komisije su:


- nadzor i reguliranje odnosa izmeñu proizvodnje, distribucije i kupaca električne energije uključivši i trgovce električnom energijom, - propisivanje metodologije i kriterija za utvrñivanje cijena snabdijevanja nekvalificiranih kupaca električnom energijom, - utvrñivanje tarifnih stavova za korisnike distributivnih sistema i tarifnih stavova za nekvalificirane kupce, - izdavanje ili oduzimanje dozvola za proizvodnju, distribuciju, snabdijevanje i trgovinu električne energije, - izdavanje prethodnih dozvola za izgradnju i dozvola za korištenje elektroenergetskih objekata izuzev objekata za prijenos električne energije, - utvrñivanje Općih uvjeta za isporuku električne energije.

U izvršavanju svojih ovlaštenja i obavljanju svojih funkcija prema ovom zakonu Regulatorna komisija je obavezna da:


- na osnovama koje propiše Državna komisija regulira tržište električne energije na način da osigura transparentne i ravnopravne odnose izmeñu svih učesnika, - štiti prava kupaca, elektroprivrednih društava za distribuciju i proizvoñača električne energije, te nadgleda odnose u elektroenergetskom sektoru, - stvara uvjete za efikasan, pouzdan i ekonomičan sistem proizvodnje, distribucije i snabdijevanja električnom energijom, - stvara uvjete za konkurentnost u proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom,

U izvršavanju svojih ovlaštenja i obavljanju svojih funkcija prema ovom zakonu Regulatorna komisija je obavezna da:


- stvara uvjete za efikasnost, ekonomičnost i sigurnost pri korištenju električne energije, - stvara uvjete za razvoj elektroenergetskog sistema (proizvodnje i distribucije), - regulira kvalitet usluga na svim nivoima, kao i tarife i naknade koje se plaćaju za monopolske usluge u distribuciji, imajući u vidu interese i potrebe svih korisnika za snabdijevanje električnom energijom, - nadgleda efikasnost mehanizama i procesa radi osiguranja razumne ravnoteže izmeñu potražnje i ponude električne energije, - vodi računa o zaštiti zdravlja, sigurnosti ljudi i zaštiti okolice.

Odnosi RK, NOS, PRK, ParL


U svom radu Regulatorna komisija sarañuje sa Državnom komisijom i provodi njene propise, Nezavisnim operatorom sistema za Bosnu i Hercegovinu i jedinstvenom elektroprijenosnom kompanijom za Bosnu i Hercegovinu, a o svom radu je dužna izvještavati Parlament Federacije najmanje jednom godišnje.

- Formiranje tržišta-

STRUKTURA - ARHITEKTURA - PRAVILA

Strukturalne komponente tržišta električne energije nezavisni sistem operator (ISO) ponuñači pomočnog servisa (AS) koordinatori rasporeda proizvodnje i korištenja usluga prijenosa (SC) sektor razmjene energije (PX ) vlasnik prijenosa (TO) trgovci električnom energijom (PM)

Meñusobne strukturalne veze u svijetu VPX/PJM/NYPP

Alberta SC

PX

ISO

PX

ISO

TO

AS

AS

TO Norveška

U.K.-NGC

ISO

PX

SC

PX

TO

ISO

AS

ERCOTTEXAS

TO

AS CALIFORNIA

SC AS

ISO

SC TO

AS

ISO

PX TO

Odgovornosti NOS












Odgovornosti i opseg aktivnosti veoma varira od zemlje do zemlje, odnosno od sistema do sistema. Obuhvata sljedeće komponente: planiranje i raspored angažiranja elektrana EES, raspodjela opterećenja, kontrola i monitoring, neposredna i u realnom vremenu rañena analiza sigurnosti EES, tržišna administracija, planiranje i pitanja vlasništva prijenosa EES.

Područja odgovornosti NOS-a upravljanje i monitoring

dispečing

planiranje prijenosa

administracija tržišta

tekuće radno planiranje

procjena sigurnosti

NOS Kalifornije, vrlo slično i u Norveškoj upravljanje i monitoring

planiranje prijenosa

dispečing

administracija tržišta

tekuće radno planiranje

procjena sigurnosti

NOS – ERCOT – Texas - USA upravljanje i monitoring

dispečing

administracija tržišta

planiranje prijenosa

tekuće radno planiranje

procjena sigurnosti planiranje

Na tržištu električne energije trguje se sljedećim fizičkim produktima:





PASNA, TRAPEZNA, NOĆNA, i SATNA ENERGIJA.

PASNA ENERGIJA








To je električna energija u bloku sati od 00. do 24. sata. Osnovna količinska jedinica 1 lot tog produkta je 24 MWh. U primjeru prijelaza iz zimskoga na ljetno vrijeme je 1 lot jednak 23 MWh, odnosno 25 MWh u primjeru prijelaza iz ljetnog na zimsko vrijeme.

Trapezna energija





To je električna energija u bloku sati od 06. do 22. sata. Osnovna količinska jedinica 1 lot tog produkta je 16 MWh. Trapezna energija nije predmet trgovanja za neradne dane i državne praznike.

Noćna energija








To je električna energija u bloku sati od 00. do 6. i od 22. do 00. sati. Osnovna količinska jedinica 1 lot tog produkta je 8 MWh. U primjeru prijelaza iz zimskoga na ljetno vrijeme je 1 lot jednak 7 MWh, odnosno 9 MWh u primjeru prijelaza iz ljetnog na zimsko vrijeme.

Satna energija






Trguje se 24 sata jednoga dana. U primjeru prijelaza iz zimskoga na ljetno vrijeme se trguje 23 sata, odnosno 25 sati u primjeru prijelaza iz ljetnog na zimsko vrijeme. Osnovna količinska jedinica 1 lot tog produkta je 1 MWh.

Raspoloživa snaga

Blocks

Offpeak I Offpeak II Night Morning High noon Afternoon Rush Hour Evening Business

Thu, 10/18 33.54 45.08 27.41 64.35 69.91 62.86 66.08 53.23 69.92

Fri, 10/19 42.26 58.68 33.83 77.14 81.23 63.96 67.41 64.14 79.33

Sat, 10/20 33.07 49.66 32.59 46.04 59.54 35.88 52.67 56.93 53.63

Sun, 10/21 28.38 47.01 28.64 31.77 44.67 35.53 52.06 53.86 39.94

Mon, 10/22 45.55 60.09 32.42 98.58 111.21 78.99 97.43 79.87 104.29

Tue, 10/23 50.95 58.99 36.69 109.18 119.52 84.22 87.45 70.88 112.97

Wed, 10/24 45.24 72.72 35.46 115.22 164.25 137.63 162.88 117.74 160.41

€/MWh €/MWh €/MWh €/MWh €/MWh €/MWh €/MWh €/MWh €/MWh

MT, VT, P










MT; Manja dnevna tarifa je tarifa, koju dvotarifno brojilo bilježi svaki radni dan od 22.00 do 06.00 sati, a subotom, nedjeljom i praznikom od 0.00 do 24 sata. VT; Viša dnevna tarifa je tarifa, koju dvotarifno brojilo bilježi svaki radni dan od 06.00 do 22.00 sati. P; Obračunska snaga (kW) se računa na temelju vršnog opterećenja potrošača. Vršno opterećenje je najveće opterećenje izmjereno u periodu od 15 minuta, koje potrošač (kupac) doseže u odgovarajućem mjesečnom obračunskom periodu.

- Struktura tržištaCijene energije, rezerve i kapaciteta

Potrošači

Pouzdanost

Tržište ispadi Instalirani kapacitet

Investiranje

- STRUKTURA-

- Pouzdanost

- rezerva

- limiti cijena

- prijenos i cijena

- mjerenje i struktura ponuda

- STRUKTURA-

Veleprodajno tržište za energiju, pomočni servis i eliminiranje zagušenja prijenosnih vodova Tržište

Dan unaprijed energija i upravljanje zagušenjem

Opis Potencijalni snabdjevači isporučuju ponude za satnu energiju (KM/MWh), ponekad i ponude startanja agregata (KM) i rad u pr. hodu (KM/h). Ovi resursi se koriste za balansiranje proizvodnje i opterećenja na satnoj osnovi, uzimajući u obzir sva prenosna ograničenja

Veleprodajno tržište Dan u naprijed pomočni servis

Regulacija

Potencijalni snabdjevači isporučuju ponude za kapacitet (KM/MW) i energiju (KM/MWh) za obezbjeñenje pomočnog servisa na satnoj osnovi. Ovi resursi se traže da se obezbjede prije definirani limiti sigurnosti u realnom vremenu Proizvodnja pod automatskom regulacijom proizvodnje koja veoma brzo odgovara na zahtjeve sistem operatora za pomjeranje proizvodnje na gore ili dole; koristi se da prati fluktuaciju tereta EES na minutnoj osnovi i da djeluje u slučaju neplanirane fluktuacije proizvodnje, a sve u skladu sa standardima kontrole performansi sistema

Veleprodajno tržište Rotirajuća rezerva

Moguća proizvodnja generatora, već sinhronizirana na sistemu, koja može da se realizira unutar nekoliko minuta, a u slučaju ispada generatora ili prenosnih vodova

Dodatna rezerva

Generatorske jedinice koje inače nisu u pogonu, ali se unutar 10tak minuta mogu sinhronizirati na sistem; dizel agregati, hidrojedinice, itd.

Frekventni odziv

Mogučnost promjene proizvodnje generatora u skladu sa promjenom frekvencije u sistemu, posebno meñusobno vezanih regionalnih EES

Veleprodajno tržište Potencijalni snabdjevači isporučuju ponude (KM/MWh) za odreñenu količinu energije, Energija u realnom vremenu i za svaki vremenski interval (5, upravljanje zagušenjem EES 10 ili 15 minuta). Ovi resursi se koriste u realnom vremenu da se održi neophodni balans proizvodnja=potrošnji i da se rasterete preopterećeni vodovi

Pitanje energije u EU i u svijetu












1000 miliona eura potrebno je za gradnju novih centrala – odmah, Pitanje upravljanja okolinom – korištenje prirodnih resursa uz istovremenu zaštitu prirodnog okoliša Energetska efikasnost i RES Novi pristupi ka upravljanju starnom potrošnje – realne cijene u realnom vremenu, Zamjena CFC i HCFC rashladnih medija sa hydrofluorcarbonom (HFC) ili amonijak

Pitanja energije









Svake godine moguće je uštediti 1% energije – to iznosi oko 800 GWh u BiH – jednako 24 miliona eura – ušteda fosilnih rezervi – redukcija emisije staklenika Nova radna mjesta sa novim tehnologijama – pola miliona novih radnih mjesta može se otvoriti Standardi i norme, pravilnici, subvencije Država plus tržišni mehanizmi

April, 24, 1996, Federal Energy Regulatory Commission (FERC) izdaje uputstvo 888 koje promovira veleprodajno TEE kroz otvoren i slobodan pristup prijenosu






Sigurnost – adekvatnost – sigurnost Sigurnost u tržišnom smislu odreñena trajanjem maksimalne cijene Negativna povratna sprega:

Nizak instalirani kapacitet – često odstupanje od prije dogovorenih sigurnosnih limita – visoke cijene u realnom vremenu – predviñanje visokih očekivanih (srednjih) cijena – povečano investiranje – povečava se instalirani kapacitet – instalirani kapacitet raste iznad svog ravnotežnog nivoa – cijene u realnom vremenu padaju – padaju očekivane cijene – smanjeno investiranje – instalirani kapacitet počinje da pada u odnosu na opterećenje (potrebe)

Izvori koristi od TEE





Veleprodajno tržište, Maloprodajno tržište, Tržište kapaciteta, i Mehanizmi odziva potražnje na cijenu MWh

Maloprodajno tržište


According to the report, a significant variety of products and services is available today. Small residential consumers in Texas, for example, have access to over 250 different electricity pricing options from 35 energy suppliers. These products include month-to-month prices, fixed prices for periods of 3 months to 3 years, indexed prices, green (renewable energy) prices, and prepaid energy plans. Prices have declined below the regulated rates of 10 years ago. In a dozen states, large commercial and industrial consumers choose among an even greater variety of products: hourly energy prices, indexed energy prices, multi-year contracts, special credit and billing arrangements, premium power quality services, backup power and power reliability/security services, as well as opportunities to participate in bulk power markets. Distributed Energy Financial Group LLC has prepared the ABACCUS report for four years.

Ekonomisti i biznismeni





Ekonomisti vole pretpostavljati da je sistem takav da treba štedjeti na investicijama, postojeći sistem je zadovoljavajući, itd. Biznismeni vole pretpostavljati da je sistem takav da treba investirati kako bi se oplodio postojeći kapital.

Praksa i teorija








Investiranje nije direktno kontrolirano tekućim cijenama, nego očekivanjem budućih cijena Ugovorene cijene treba da budu odraz prošlih i sadašnjih cijena i očekivanih budućih tržišnih pravila i cijena Tekuće i očekivane cijene najviše su utjecane reakcijom tržišta na deficit energije, a ova reakcija je odreñena sigurnosnom politikom definirane od strane inženjera i regulatora

Inženjeri i regulatori








Inženjeri odreñuju trajanje maksimalne cijene, Regulatori kontroliraju visinu maksimalne cijene Produkt visina max cijene puta trajanje max cijene odreñuje godišnji prihod od maksimalne cijene, tj. utjecaj na očekivanja na tržištu, tj. na investicije

Zašto tržišne cijene tačno pokrivaju fiksne troškove





Ako marginalne cijene ne pokrivaju fiksne troškove, investitori neće graditi nove elektrane – to uzrokuje deficit energije – uzrokuje povećanje tržišne cijene veće od marginalnog troška – ovo uzrokuje inicijativu za grañenje novih elektrana – tržišna cijena se vraća na cijenu marginalnog troška Adam Smith – termin “nevidljive ruke” koja signalizira da ne treba biti investicija ukoliko su cijene niske




Općenito, cijene jednake marginalnim troškovima u prosjeku pokrivaju i fiksne troškove monopol Oligopolija (mali broj proizvoñača)

prirodni

Oligopsonija (mali broj potrošača)

vještački Antitrust mjere

- Arhitektura tržišta- tržište se sastoji od podtržišta (podtržište energije, servisa, prijenosnih prava), - tržište: a) bilateralno (dileri, brokeri), b) aukcijsko (jednostruka i dvostruka - javno, brzo, prikladno za el. tržište), c) pool (centralizirano energetsko tržište koje pokriva “gubitke” elektrana koje su u igri, a koje sa formiranom cijenom od strane operatora pool-a ne pokrivaju svoje troškove; operator vrši raspodjelu angažiranja elektrana u cilju optimiziranja).

- Arhitektura tržišta- trgovanje se obavlja kroz: 1. Tržište u realnom vremenu (fizikalno tržište; trgovanje sat, dan, …, unaprijed), 2. Tržište sa dugo-ročnim ugovorima (financijsko tržište; isporuka energije je opcijska - prodavčeva obaveza je jedino financijska)

Komplementarnost funcija mreže i tržišta U realnom vremenu

Mreža (NOS)

tržište

Sljedeći dan (24 sata u naprijed)

Balansiranje energije

Raspodjela opterećenja meñu generatorima

Prilagoñavanje ponuda u satnim blokovima

Prihvatanje ponuda po satnim blokovima

Sedmicu u naprijed

Plan rada generator a (neki na mreži, a neki ne)

Ustanoviti cijene za one generator e koji će biti na mreži

Mjesec u naprij ed

Dugoročne

-

Planiranje

Nije još standa rdizira no

Bilateralni kontrakti ili tržišta sa opcijskim ugovorima

Karakteristike tržišta

energija

CRR Congestion revenue rights i FTR – Firm transmissio n rights

Rezervni kapacitet

U realnom vremenu

Sljedeći dan (24 sata u naprijed)

Sedmicu u naprijed

5 do 10% volumena

15 do 25% volumena

malo

-

Mjesec u naprijed

malo

Malo tržište – treba raditi na njegovom rastu

Dugoročno

Oko 70% volumen a Najčešće i najviše

Polovično tržište – postoji samo jedan kupac (sistem operator) – tržišno, još na ovome treba raditi

- Pravila tržišta el. energije- Ukoliko su trenutne cijene vrlo visoke, to je indikator za ulazak u tržište i drugih proizvoñača, reagiraju potrošači sa smanjenjem potrošnje, ali isto tako i regulator, -povećanje cijene el. energije reducira beneficije potrošača više nego što to povećava profit elektrana, -dugo-ročne reakcije na snagu tržišta (treba biti obazriv; više cijene na tržištu u realnom vremenu, ne znače više cijene u dugo-ročnim ugovorima), -stil konkurencije veoma važan (monopolističko tržište je ograničeno elastičnošću potrošnje).

- Pravila tržišta el. energije- stil konkurencije veoma važan (oligopološko tržište je ograničeno sa brojem i veličinom konkurenata). - Herfindahl-Hirschman Index (HHI), poprima vrijednosti od 0 do 1 i jednak je sumi kvadrata učešća svakog proizvoñača pojedinačno na tržištu; jedan od tri faktora koji odreñuje snagu tržišta; HHI/e predviña prosječni porast cijena na tržištu, - Lerner-ov Index mjeri porast cijene iznad marginalnog troška elektrana - Lx = 1/e (za monopolističko tržište) ; eelastičnost potrošnje;

- Pravila tržišta el. energije- Lerner-ov Index mjeri se i razlikom izmeñu tržišne cijene i marginalnog troška proizvodnje: Lx = (C-MT) / C - izbjeći neograničeno visoke cijene; ukoliko se LI približava jedinici, postoji izrazito ispoljavanje tržišne snage) -

LI izražen preko elastičnosti kupaca e: LX = s/e; s = q/Q

Za monopolsko tržište s=1, te je Lx=1/e

-

Ako je e =2 onda je LI jednak ½, što znači da je C=2 x MT

-

Ako je e=1/2 onda je LI jednak 2, tada je C = - MT (nemoguće)

-

Napišimo drugačije gornju jedn., pa je C=(e/(1-e)) x MT

-

Ako e se smanjuje prema 1, C ide beskonačno.

-

- Pravila tržišta el. energije








e 2 1,5 1,2 1,1 1,01 1

C 2 x MT 3 x MT 6 x MT 11 x MT 101 x MT beskonačno

- Monitoring snage tržišta- ako se pravila tržišta krše, treba odmah djelovati, - ako je struktura i arhitektura tržišta potpuno ili djelimično pogrešno postavljena, promjena tržišta može trajati godinama, - monitoring snage tržišta obuhvata: identifikaciju neefikasnog tržišta, neodgovarajuća pravila, sugestira poboljšanja pravila, utvrñuje krivce i penalizira ih,

- Tržište električne energije - električna energija kao potrošačko dobro i potrošači, - liberalizacija, deregulacija i restruktuiranje EES, - prodaja i trgovanje sa električnom energijom, - balansiranje kod odstupanja od ugovora o nabavi električne energije, - rad berze sa energijom, - priključenje korisnika na mrežu (elektrane i potrošači).

- Tržište električne energije - pravila rada prijenosnog i distribucionog sistema, - sistemske usluge i njihovo tržište, - uslovi za opskrbu (isporuku) i preuzimanje električne energije, - mrežarina i tržište prijenosnih kapaciteta, - zagušenje prijenosa i mjere za njegovo otklanjanje

Globalno i lokalno









globalni trend i mjesto BiH u njemu (WB procjenjuje u sljedećih 40 godina oko 5 miliona MW novih proizvodnih kapaciteta; 5 triliona $ novih investicija) - Sunce, vjetar, gorive ćelije, kada trend postaje norma (Kyoto, Rio, J. Afrika, Zakoni Evr. Unije), kultura, etika i tehnologija, 2 milijarde ljudi još nije povezano na električnu mrežu.

USA treba da reducira 6 milijardi vlastite emisije plinova staklenika.

Proizvodnja el. energije - transferi energije Povećan transfer el. energije izmeñu zemalja - HVDC projekti: tri klanca u Kini i Nordel, - Baltički prsten (AC i DC), - Brazil (FACT), - Mediteranski prsten.  Za to je neophodno obezbjediti:  energetski efikasnu proizvodnju,  e-business, bezžične aplikacije, inteligentne sisteme kontrole, Internet i World Wide Web,  investiranje u nove energetske vidove. 

Zamke tržišta električne energije 

    

mogućnost visokih cijena zbog nedovoljno i loše definiranih pravila igre na tržištu, nedovoljne otvorenosti tržišta (balkanizacija), loša energetska politika, loš model tržišta, loša struktura vlasništva, inertnost regulatorske komisije.

Marginalni troškovi su osnova za proračun optimalne raspodjele opterećenja meñu turbo-agregatima (sklop kotao-turbina-generator).




Uvjet za optimalnu raspodjelu opeterećenja meñu turbo-agregatima (dakle, minimalni troškovi proizvodnje električne energije) jeste da marginalni troškovi svih turbo-agregata meñusobno budu jednaki.

Troškovna kriva turbo-agregata pripremljena za proračun marginalnih troškova T (eura/h)

40 6 E

30

5 4

20 A

2

B

3

D

C

10

0

P (MW) 0

10

20

30

40

50

Kriva promjene MT MT (eura/MWh)

0,5 0,4

6

0,3

5 2

0,2 2 B A

0,1 0

3 C

4 D

P (MW) 0

10

20

30

40

50

Troškovi





varijabilni trošak, stalni trošak, ukupni trošak prosječni trošak PT; to je ukupni trošak UT podijeljen sa ukupnom proizvodnjom električne energije, (eura/MWh),

Marginalni trošak





Ponekada firme mogu obračunavati isti proizvod različito za različite kupce – cjenovna diskriminacija (ne bazira se na rasnoj ili spolnoj diskriminaciji, već na elastičnosti potražnje (potrošača) i u suštini nije loša), Avioprevoznik – avion leti iz A u B, i prosječni trošak leta po putniku je 100 NJda li bi cijena mogla biti 50 NJ? – MOŽDA DA










Ako postoji prazno sjedište i ako nisam spreman da platim više od 50 NJ, možda će kompanija dozoliti da letim za 50 NJ, ako želi da poveća profit. Njezin profit će rasti ako marginalni prihod (cijena koju ću da platim – 50 NJ) je veći od marginalnog troška (povećanje troška zbog toga što su mi dozvolili da letim), Koji je marg. trošak da me imaju na letu? Trošak se sastoji od manipulacije sa koferom ( 1 NJ), printanja moje karte (2 NJ), jela i pića u avionu (3 NJ). – dakle, ako me uzmu u avion, kompanija dodatno troši 6 NJ, tj. njezin trošak se povečava za 6 NJ.







Ako nitko drugi ne želi da kupi moje sjedalo, i ja sam spreman da platim više od 6 NJ da letim, oni će povećati svoj profit prodajom karte od 50 NJ. Uzmimo za primjer univerzitet – postavlja se visoka školarina kao znak dobrih uvjeta studiranja i dobrih studenata – dozvola upisa loših učenika koji su spremni da plate visoku školarinu ugrozila bi reputaciju UN, te dugoročno smanjila njegov profit













Može li škola dobiti dovoljno kvalitetne studente spremne da plate postavljenu školarinu u broju da popuni slobodan broj mjesta? Treba li škola primati manje dobre učenike, iako su oni spremni da plate visokuškolarinu? Ili treba li škola upisati izvrsne ñake koji ne mogu platiti školarinu? ???????










Koji je marginalni trošak upisivanja jednog studenta više u školu? Na primjer, 9000 KM za sobu i školarinu, 10 KM za korištenje biblioteke, i 5 KM osiguranje. Dakle, MT upisa jednog studenta više je 9015 KM. Ako UN ne može naći dovoljno dobre studente spremne da plate školarinu, UN može povećati svoj profit upisom studenata koji su spremni da plate više od 9015 KM










Ovaj sistem dobro radi, ako su ispunjeni odreñeni uvjeti, Ako firma ima odreñeni monopol u odnosu na potrošače, i potrošači se razlikuju u spremnosti da nešto plate, te potrošači ne skrivaju kojoj grupi potrošača pripadaju, onda firme idu na diskriminacijsku cijenu (cijene različite za različite potrošače) U tom slučaju, firma svoju politiku cijena temelji na MT (firma može prodavati nešto i po cijeni nižoj od prosječnog troška proizvodnje, sve dok ona oslikava trošak proizvodnje “marginalne” jedinice),







I ide na elastičnost postavljanja cijene (cijene više za one potrošače koji su spremni da plate više) – ako firma zna da niste cjenovno osjetljivi, očekujte da vam naplate više), Električna energija, telefoni, prijevoz, itd.

Cijena – jednaka marginalnom trošku (varijabilna cijena) Cijena postavljena prema MT postavlja se u odnosu na varijabilni trošak proizvodnje (tj. ignorira se fiksni trošak i indirektni troškovi), Cilj je da se postigne željeni doprinos prema fiksnim troškovima i profitu, Taj doprinos po jedinici proizvoda definira se kao prodajna cijena minus varijabilni troškovi Ukupan doprinos može se računati: doprinos po jedinici proizvoda x volumen prodaje, Rezultirajući profit je: ukupan doprinos minus ukupan fiksni trošak

Tačka pokrića prodaje (broj jedinica proizvoda) računa se: Ukupan fiksni trošak / doprinos po jedinici,
Razmotrimo biznis sa sljedećim troškovima i veličinama prodaje za jedan produkt: Fiksni troškovi Troškovi formiranja tvornice: 750.000 eura Razvoj i istraživanje: 250.000 eura Fiksni troškovi prodaje: 550000 eura Administrativni i drugi indirektni troškovi: 325000 eura Ukupno fiksni troškovi: 1.625.000 eura


Varijabilni troškovi Varijabilni trošak po jedinici: 8 eura Povišenje Traženo povišenje (%): 35% Volumen prodaje (jedinica): 500.000 Cijene se postavljaju korištenjem principa odreñivanja ciljanog doprinosa po jedinici proizvoda. To reflektira: varijabilne troškove po jedinici, ukupne fiksne troškove, i ciljani nivo profita (tj. doprinos minus fiksni troškovi)

Metod postavljanja cijene prema MT ilustrirajmo koristeći prije date podatke Neka je prodajna cijena po jedinici 12 eura
Varijabilni trošak po jedinici 8 eura,
Doprinos po jedinici je tako 4 eura
Koja je tačka pokrića (broj jedinica proizvoda)? ukupni fiksni troškovi su 1.625.000 eura Da postignemo tačku pokrića potrebno je da prodamo najmanje 406.250 jedinica (svaka od jedinice proizvoda nosi sa sobom 4 eura doprinosa); 1.625.000:4


Pogledajmo stvari malo drugačije, kao na primjer, koji treba biti volumen prodaje da bi ostvarili profit od 250.000 eura?









Ukupni traženi doprinos=ukupni fiksni troškovi + traženi profit Ukupni doprinos=1.625.000 + 250.000= 1.875.000 eura Doprinos po jedinici = 4 eura Traženi volumen prodaje=468.750 (1.875.000/4)

Zašto je dobro koristiti formiranje cijene na temelju MT






Dobro za kratko-ročno odlučivanje, Izbjegava proizvoljnu lokaciju fiksnih i indirektnih troškova, Fokusira se na biznis koji omogućava traženo postizanje tačke pokrića

Zašto nije dobro koristiti formiranje cijene na temelju MT








Postoji rizik da postavljena cijena neće pokriti ukupne fiksne troškove dugoročno, Poslovodstvo mora postaviti cijenu svog produkta da reflektira ukupni trošak poslovanja, Može biti teško podizanje cijene ako je doprinos po jedinici proizvoda postavljen suviše nisko

Dakle








Cijena postavljena prema MT je takva cijena proizvoda koja pokriva trošak proizvodnje ekstra (dodatne) jedinice proizvoda Ovaj sistem postavljanja cijene često se koristi kod javnih usluga, gdje je cilj maksimiziranje ekonomskog napretka zemlje U realnosti, može proizaći deficit kod firmi kod kojih postoji opadanje prosječnog ukupnog troška (i kao posljedica toga padanje MT), jer cijene postavljene prema MT, tada ne mogu pokriti fiksne troškove

Cijena proizvoda (usluge) prema prosječnom trošku





Sukladno ovom pristupu, cijene reflektiraju prosječan trošak proizvodnje i raspodjele, Cijena je postavljena sukladno principu prosječan trošak proizvodnje (ukupni troškovi proizvodnje podijeljeni sa ukupnim brojem proizvedenih jedinica) plus dodatna margina profita (mark-up) koja ne varira sa tržišnom potražnjom proizvoda

Cijena bazirana na MT versus cijena bazirana na prosječnom trošku





Cijena postavljena temeljem MT (dodatni trošak za proizvodnju jedne više jedinice) u odnosu na cijenu postavljenu temeljem PT, omogućava držanje cijene na minimumu, reflektirajući tako samo ekstra trošak radne snage i materijala, Cijena temeljena na MT često se koristi kod kompanija za vrijeme slabe prodaje, sa dodatnim prodajama koje omogućavaju rad kompanije bez redukcije radne snage

Povećanje cijene – mark-up (dodatak prosječnom trošku)











Povećanje cijene je aspekt cijene temeljene na PT, kod koje firme računaju PT proizvoda i na njega dodaju mark-up ili profit, Ovakav način postavljanja cijene često se citira kao faktor doprinosa inflaciji Ovakvi primjeri jesu podizanje cijene proizvoda zbog povećanja troškova proizvodnje (zbog povećanja plata, na primjer, ili povećanja cijena usluga) u odsustvu povećanja potražnje, Primjeri 1950 kao posljedica povećanja plata, ili 1970 kao posljedica povećanja cijene nafte

Profit








dugo-ročni profit: ekonomski profit definiran upravo kao u glavnom pojmu profita, kratko-ročni profit: prihod umanjen za sve radne troškove (ST i VT), uključujući troškove startanja i praznog hoda. Kratko-ročni profit je neophodan da pokrije ST, inframarginalni prihod (ili renta) (IP): to je prihod umanjen za sve radne troškove koji variraju sa razinom opterećenja generatora. Tako, kratkoročni profit je jednak inframarginalnom prihodu umanjenom za troškove startanja i praznog hoda. Inframarginalni prihod zarañuju sve one elektrane koje se nalaze u donjem dijelu dijagrama trajanja opterećenja.

Primjer inframarginalnog profita MT (eura/MWh)

50 S 40 IP

P (MW)

30 D

20 P (MW)

10 0

Ukupni VT

0

P (MW) 10 G1

20

30 G2

40

50

Slučaj ostvarenja IP samo za jedan generator (G1) MT 50 (eura/MWh)

IP; dobiva ga samo G1

40

S

C 30 20

D P (MW)

10 0

Ukupni VT

0

10 G1

20

30 G2

40

50

P (MW)

Slučaj ostvarenja visokog IP za GSR; ispad G2 i angažiranje generatora spremne rezerve (GSR). Šrafiranom površinom označen je IP za GSR, koji predstavlja zaradu kojom može GSR pokriti svoje varijabilne troškove, i što je još važnije, može pokriti troškove kapitala, odnosno, pokriti investicije uložene za gradnju ovakvog tipa proizvodnje, te druge komponente ST MT GSR MT (eura/MWh)

50 40 30 20 MT G1 P (MW)

10 0

D

MT G2

Ukupni VT 0

10 G1

30

20 G2

GSR

40

50

P (MW)

Jedinice








Energija se mjeri u jedinici MWh, dok se snaga i kapacitet elektrane (generatora) mjere u MW. Meñutim, cijena za sva tri pojma na TEE mjeri se u novčanim jedinicama po jedinici proizvoda MWh, odnosno, ove tri varijable se tržišno izražavaju u eurima/MWh. kapacitet nekog generatora ili neke elektrane je njegov ili njen potencijal da isporuče snagu u odreñenom vremenskom periodu, dakle, opet eura/MWh.

Godišnji trošak i faktor opterećenja za dva tipa termoelektrana: sa parnom i plinskom turbinom GT

GT

plinska turbina

parna turbina (VT)par. turb.

(ST)par.tur .=12 eura/MWh

(ST)par.tur.=110 eura/kWgodini = (10eura/MWh)

(ST)par. turb.

0,3

Faktor opterećenja

1

Izračunavanje troškova - VT





VT izražava se u eura/MWh, a ovdje ga pretvorimo u eura/kW-godini. Tako, VT elektrane sa parnom turbinom, prema tekućim tržišnim cijenama goriva, je 88 eura/kW-godini, a elektrane sa plinskom turbinom je 310 eura/kWgodini. Ove vrijednosti VT se odnose za rad elektrane punim kapacitetom cijele godine. Želimo li izračunati stvarne VT u odnosu na faktor opterećenja elektrane, tada dobivene vrijednosti za VT treba pomnožiti sa faktorom opterećenja, izraženog u relativnim vrijednostima, npr. 0,3; 0,4; itd.

Izračunavanje troškova – ST i TIK





Trošak kapitala uloženog za odreñeni kapacitet generatora (elektrane) naziva se troškom instaliranog kapaciteta (TIK) elektrane. Stalni trošak mora biti amortiziran (leveliziran) za cijeli životni vijek elektrane, a što se obuhvata preko amortizacijske stope i TIK. Tako, ST računa se na sljedeći način:

Izračunavanje ST

r ⋅ TIK r ⋅ TIK ST = ≈ − rT T 1− e 1 − 1 /(1 + r ) r – amortizacijska stopa (procenata po godini), T – životni vijek elektrane (godina).

Kada se ST doda VT, dobiva se GT po kW instaliranog kapaciteta elektrane. To vrijedi za potpuno opterećenje elektrane u toku cijele godine. Ako je FO manji od 1, proporcionalno tome se reducira VT, ali ST ostaje isti, jer se instalirani kapacitet mora platiti (moraju se snositi njegovi troškovi) bez obzira da li je on korišten ili ne. Faktor opterećenja je bezdimenzionalni broj. Prema tome, može se pisati: GT =ST + FO x VT (eura/kWgodini) Ako je VT izražen u eura/MWh, lako ga je konvertirati u eura/kWgodini, množeći ga sa 8,76.

ST, TIK








Dakle, ST koji je direktno vezan sa kapacitetom elektrane projeciranim kroz vrijeme, izražava se u eura/MWh. Trošak instaliranog kapaciteta (TIK) elektrane (a samim time i ST) može se razumjeti kao trošak iznajmljivanja elektrane za odreñeni vremenski period, npr. od 1 sata, dana, mjeseca, itd. Dakle, trošak tog iznajmljivanja izražava se u jedinici eura/satu. Skaliranjem tog troška sa kapacitetom elektrane, dobiva se trošak iznajmljivanja izražen u jedinici eura/satu po MW, odnosno, eura/MWh.

Karakteristične vrijednosti VT i ST, za dvije vrste termoelektrana: pogonjenih ugljem i plinom VT (eura/ MWh)

VT (eura/ kWgodini

TIK (eura/kW)

ST (eura/kWgodi ni)

ST (eura/ MWh)

plin

35

310

350

41

5

ugalj

10

88

1050

107

12

Vrsta termoel.

Prosječni trošak kapaciteta i prosječni trošak energije


prosječni trošak kapaciteta (PTK) elektrane odražava UT kroz prizmu njene nepotpune energetske iskorištenosti (isto kao i GT),

PTK = ST + FO ⋅ VT Ako je FO = 1/2, onda se jedna polovina VT maksimalnog potencijalnog energetskog izlaza elektrane mora dodati ST, što povečava prosječan trošak po jedinici kapaciteta elektrane za FOxVT.

PTE


prosječni trošak energije (PTE) elektrane odražava UT kroz prizmu nepotpune iskorištenosti njenog kapaciteta, tj. to je VT elektrane koji nastaje proizvodnjom odreñenog broja MWh, plus ST kapaciteta elektrane podijeljen sa FO (koji odražava stanje angažiranosti elektrane u odnosu na njeni puni kapacitet): ST PTE = + VT FO

PTE


Ako je FO = 1/2, onda ST mora biti rasporeñen duž ½ ukupnog mogućeg energetskog izlaza elektrane. ST se množi sa 2 (dijeli sa FO) prije nego što se doda VT, kako bi se izračunao PTE razmatrane elektrane.

PTK i PTE





PTK koristi se za odreñivanje optimalne angažiranosti elektrana baziranih na različitim tehnologijama, a iz ovih angažiranosti, moguće je odrediti optimalno investiranje u EES. PTE je značajan za procjenu ekonomskih vrijednosti alternativnih energetskih izvora u odnosu na klasične elektroenergetske izvore.

Krive koje opisuju PTK i PTE u funkciji FO date su na slici

PTK (eura/MWh)

PTE (eura/MWh)

FO 0,5

1,0

FO 0,5

1,0

ST i VT različitih tehnologija za proizvodnju električne energije Amortizacijska stopa za procjenu ST je 12%; životni vijek termoelektrana pogonjenih ugljem je 40 godina, a vjetroelektrana i plinskih termoelektrana je 20 godina; troškovi održavanja nisu uzeti u obzir Trošak goriva (eura/M Wh)

Stupanj transform acije (kJ/kWh)

VT (eura/MW h)

TIK (eura/k W)

ST (eura/ MWh)

1800

22

2,12

11

4

ugalj

1350

14

6,6

9,93

14

vjetar

900

13

-

-

0

500

7

15,87

7,3

19

400

6

25,87

12,1

40

Način proizvod nje električne energije Napredne nuklearn e elektrane

Napredni kombinir ani ciklus plin

Opisivanje ponašanja potrošača vrši su putem krive trajanja opterećenja MW 40 30 20

Opterećenje EES – priroda promjene potrošnje električne energije

10 20 %

50 %

0,2

0,5

Ova kriva prikazuje broj sati u godini dana (ili češće izraženo u procentima godine) kada je snaga potrošača jednaka ili viša od neke vrijednosti snage.

Trajanje tokom 100 % jedne godine 1

Kriva trajanja opterećenja








Poznavanje krive trajanja opterećenja je korisno za investitore u EES. Veličina pikova i njihovo trajanje opredjeljuje vrijednost novih proizvodnih kapaciteta i vrstu njihove tehnologije, koja svojom cijenom treba da bude konkurentna na TEE, s jedne strane, i s druge strane, da se što prije vrati investirani kapital. Takvo razmatranje može se posmatrati na slici:

GT

eura/MWh Plin

0,3 Faktor opterećenja

MW

Ugalj

1

4000 plin

3000 2000

ugalj

1000 20 %

50 %

100 %

Trajanje tokom jedne godine

Konkurencija


kratkoročna konkurencija, i




dugoročna konkurencija.

Kratkoročna konkurencija










Preduvjeti za efikasnu kratkoročnu konkurenciju su: proizvodni učesnici tržišta ne mogu ispoljavati svoju snagu u kontekstu umjetnog podizanja cijena ili stvaranja nestašica, i posluju sa tržišnom cijenom MWh definiranom marginalnim troškom generatora (tkz. «price taking» proizvoñači, odnosno proizvoñači saglasni sa tekućom tržišnom cijenom), dobro definirani troškovi, i pouzdane informacije. Efikasnom kratkoročnom konkurencijom ostvaruje se maksimalni profit proizvoñača i maksimalni dobitak potrošača.

Dugoročna konkurencija






Dugoročnom konkurencijom obezbjeñuju se efikasna ulaganja (efikasne investicije). Da bi se obezbjedila efikasna dugoročna konkurencija neophodno je pored preduvjeta za efikasnu kratkoročnu konkurenciju, obezbjediti dodatna dva preduvjeta, i to: slobodan pristup novih investitora, i proizvodni troškovi ne smiju stvarati uvjete za prirodni monopol.

Efikasnost i ukupni dobitak










Efikasno TEE obuhvata sljedeće karakteristike: potrebna električna energija proizvedena je pomoću generatora najmanjih troškova proizvodnje, proizvedena električna energija je potrošena od strane onih potrošača koji su bili najspremniji da je plate, i proizvedeno je tačno onoliko električne energije koliko je zahtjevano od potrošača električne energije.

Efikasno TEE


Efikasnim djelovanjem TEE obezbjeñuje se maksimalni ukupni dobitak, koji obuhvata i stranu proizvoñača i stranu potrošača. Naime, maksimiziranje ukupnog dobitka obezbjeñuje minimalni trošak proizvodnje potrebnih MWh i maksimalnu ekonomsku vrijednost kupljenih MWh.

Efikasno TEE


Maksimalna ekonomska vrijednost električne energije je najveća za prve MWh, a zatim je sve manja i manja, u skladu sa povečanjem kupljenih MWh. Prvi MWh su potrošaču najvredniji zbog činjenice da su mu neophodni za osnovno održavanje njegove proizvodnje, ili osnovnih uvjeta življenja...

Efikasno TEE





S tim u vezi definira se zajednička kriva potražnje za električnom energijom, koja ima osobinu da se manje plača za sljedeći MWh od onog prethodnog. Zbog toga što su prvi MWh za svakog potrošača posebno vrijedni, ukupni potrošački dobitak je mnogo veći od plačene cijene MWh. S druge strane, dobitak proizvoñača je jednak njegovom profitu. Profit je jednak njegovom prihodu umanjenom za ukupni trošak proizvodnje.

Troškovi i dobici C (eura/MWh)

Cijena MWh konkurentnog tržišta

Dobitak potrošača Dobitak proizvoñača

Kriva snabdijevanja (kriva marginalnih troškova)

Pravac potražnje za električnom energijom P (MW)

Kratkoročno i dugoročno ravnotežno stanje TEE





Tržišno funkcioniranje se bazira na dva meñusobno djelujuća mehanizma. Ta dva mehanizma su: mehanizam promjene cijene, i mehanizam promjene proizvodnje i potrošnje.

Odnosi cijena prema promjenama potražnje i ponude

Smanji se ponuda

C1 C0 C2

poveča se ponuda

Povečana potražnja

C2 C0 C1

Smanjena potražnja

P1