Tomislav Katić - Sustavi upravljanja sigurnošću u novčarskim institucijama

VISOKA ŠKOLA ZA SIGURNOST s pravom javnosti Zagreb, Ul. I. Lučića 5

Predmet: SUSTAVI UPRAVLJANJA SIGURNOŠĆU

SUSTAVI UPRAVLJANJA SIGURNOŠĆU NOVČARSKIH INSTITUCIJA - SEMINARSKI RAD -

Student: Tomislav Katić Juraj Horvat

Akademska godina: 2012/2013 Zagreb, 07.11.2012.

Matični broj: 60020150 60001059

SADRŽAJ: 1. UVOD........................................................................................................................................IV 2. SUSTAV UPRAVLJANJA SIGURNOŠĆU U NOVČARSKIM INSTITUCIJAMA.............VII 3. TEORIJA SIGURNOSTI..........................................................................................................XII 3.1 SIGURNOST KAO POJAM...............................................................................................XII 3.2 SIGURNOSNO STANJE...................................................................................................XIII 3.3 STANJE KRIMINALITETA U REPUBLICI HRVATSKOJ SA STATISTIČKIM PODACIMA............................................................................................................................XIV 4. MJERE ZAŠTITE I SIGURNOSTI U NOVČARSKIM INSTITUCIJAMA.........................XVI 4.1 ORGANIZACIJSKE MJERE ZAŠTITE U NOVČARSKIM INSTITUCIJAMA..........XXII 4.2 TEHNIČKE MJERE ZAŠTITE U NOVČARSKIM INSTITUCIJAMA.......................XXIV 5. PROSUDBA UGROŽENOSTI POSLOVANJA NOVČARSKIH INSTITUCIJA..............XXX 6. ZAKLJUČAK....................................................................................................................XXXIII 7. LITERATURA..................................................................................................................XXXVI

SADRŽAJ SLIKA: Slika 1. Grafički prikaz strukture Hrvatske Poštanske banke kao primjer novčarske institucije i smještaj poslova sigurnosti u strukturi organizacije poslovnog sustava........................................IX Slika 2. Koraci izgradnje sustava sigurnosti poslovanja gotovim novcem i vrijednostima............X Slika 3. Primjena PDCA ciklusa u sutavu sigurnosti.....................................................................XI Slika 4. Mjere zaštite i sigurnosti poslovanja gotovim novcem i vrijednostima ........................XXI Slika 5. Osnovni dijelovi sustava protuprovale.........................................................................XXV Slika 6. Primjer neprobojne pregrade u poslovnici banke .....................................................XXVII

II

Slika 7. Primjer Interlocking vrata ........................................................................................XXVIII Slika 8. Primjer zaštite poslovnice banaka ..............................................................................XXIX Slika 9. Hijerarhijski dijagram podsustava Prosudba ugroženosti..........................................XXXII

SADRŽAJ TABLICA: Tablica 1. Mjesta izvršenja razbojništva i razbojničkih pljački u vremenu od 2007. – 2011, godine .................................................................................................................................6 Tablica 2.: Minimalne mjere zaštite propisane za novčarske institucije prema Zakonu o minimalnim mjerama zaštite u poslovanju s gotovim novcem i vrijednostima............................12

SADRŽAJ GRAFIKONA: Grafikon 1. Usporedba i udio imovinskih kaznenih djela u sveukupnim kaznenim djelima – po pokrenutim prijavama po službenoj dužnosti 2007-2011. godine.................................................5 Grafikon 2. Kaznena djela razbojništva i razbojničkih pljački na području Republike Hrvatske 1994. – 2011..........................................................................................................................7

III

1. UVOD Novčarske institucije su poslovne sredine u kojima osnovni vid poslovanja pretpostavlja skup različitih transakcija s gotovim novcem i vrijednostima, dragocjenostima te vrijednosnim papirima. Prema tome, kako je u novčarskim institucijama novac primarno manipulativno sredstvo u procesu novčarskih transakcija (uplata/isplata, konverzija, mjenjački poslovi, krediti i sl.), postale su zanimljive različitim kriminalnim krugovima koji žele na lak način doći do koristi. S obzirom na te činjenice, novčarske institucije su postale mjesta kaznenih djela razbojništava, kao najčešćeg oblika kaznenog djela u novčarskim institucijama. Novčarske institucije u smislu Zakona o minimalnim mjerama zaštite u poslovanju s gotovim novcem i vrijednostima („Narodne novine“, broj 173/03 i 150/05) su: - banke, - štedionice, - štedno-kreditne zadruge, - mjenjačnice, kladionice, - casina, automat-klubovi, - Hrvatska lutrija, - Financijska agencija (FINA), - Hrvatska pošta i - Hrvatska narodna banka. Gotovim novcem u smislu Zakona o minimalnim mjerama zaštite u poslovanju s gotovim novcem i vrijednostima („Narodne novine“, broj 173/03 i 150/05) smatraju se domaće i strane novčanice i domaći i strani kovani novac.

IV

Vrijednostima u smislu Zakona o minimalnim mjerama zaštite u poslovanju s gotovim novcem i vrijednostima („Narodne novine“, broj 173/03 i 150/05) smatraju se i plemenite kovanice, kovani novac i predmeti izrađeni od plemenitih kovina, vrijednosni papiri, vrijednosna pisma i drago kamenje.

Bogatsvo jedne države djelomično ovisi i o bogatstvu pojedinca – građanina tog društva. Građani – zaposlenici stvaraju nova društvena dobra, plaćaju porez, životnom reprodukcijom osiguravaju novu radnu snagu, čuvaju integritet države. Gubici ljudskih života i zdravlja kao i velike materijalne štete negativno utječu na stanje u društvu. Hrvatski mediji vrlo često izvještavaju o razbojništvima počinjenim u bankama, mjenjačnicama, poslovnicama Financijske agencije (Fina-e) i ostalim novčarskim institucijama. Kod ugrožavanja poslovanja gotovim novcem i vrijednostima u novčarskim institucijama najčešće dolazi do izvršenja teških oblika kaznenih djela kao što su razbojstva i razbojničke pljačke. Prema statističkim pokazateljima MUP-a, broj razbojništva i razbojničkih pljački u poslovnicama kladionica, banaka, Financijske agencije i ostalim novčarskim institucijama u stalnom je porastu. Uz činjenicu kako je primjećen porast broja razbojništva i razbojiničkih pljački, primjećuje se kako ista kaznena djela poprimaju sve teži oblik sa sve češćim pojavama ozljeđivanja žrtava razbojstava, kao i njihovog smrtnog stradavanja. Za novčarske institucije karakteristične su i teške krađe izvršene provaljivanjem u banke i poštanske urede prilikom kojih provalnici odnose teške kase odnosno u prostoru banke ili poštanskog ureda obijaju kase da bi otuđili novac i druge vrijednosti. Također su česte i tzv. "obične" krađe kao pojavni oblici ugrožavanja u bankama. Njih, međutim, uglavnom izvršavaju zaposlenici iznutra. S obzirom na sve teže oblike i povećanje broja kaznenih djela u novčarskim institucijama, neophodno je poduzimati sve složenije mjere u cilju zaštite osoba i imovine. Iz preventivnih razloga bitno je da i same novčarske institucije (banke i sl.) poduzmu potrebne mjere zaštite. Sukladno tome Ministarstvo unutarnjih poslova je u više navrata apeliralo na novčarske institucije da na odgovarajući način i sukladno odredbama Zakona o zaštiti osoba i imovine, ustroje štićenje kako objekata banaka i mjenjačnica, tako i štićenje prijenosa novca- ali i zaposlenik novčarskih institucija.

V

Tri subjekta utječu na smanjenje rizika nastanka štetnih događaja i to: banke i druge novčarske institucije, zaštitarske tvrtke ili ustrojene unutarnje zaštitarske službe te osiguravatelji. Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske (MUP) ne može direktno utjecati na međuodnose ovih triju čimbenika, jer je zakonska obveza jednako štititi sve građane i njihovu imovinu i tako generalno preventirati izvršenje kaznenih djela. Dodatno se može štititi tko želi, no samo pod uvjetima propisanim Zakonom o zaštiti osoba i imovine i njegovim podzakonskim aktima. MUP može posredno utjecati na zaštitu osoba i imovine obavljanjem redovite djelatnosti iz svoje nadležnosti, a posebno dosljednom provedbom odrednica Zakona i Pravilnika koji uređuju zaštitarsku djelatnost i pružanjem stručne pomoći u svezi s adekvatnom zaštitom fizičkih i pravnih osoba koje ju zatraže. Osiguravatelji mogu svojim uvjetima osiguranja imovine i osoba utjecati da se osiguranici dodatno zaštite kako bi smanjili rizik nastanka štetnog događaja. Očigledno je isto tako i da osiguravatelji imaju bitnu ulogu u poticanju banaka i drugih financijskih institucija na samozaštitu. S obzirom na izrazito kontinuirani porast broja kaznenih djela razbojništva u periodu od 1994.-2003. godine, Hrvatski Sabor dana 31. listopada 2003. godine donosi Zakon o minimalnim mjerama zaštite u poslovanju s gotovim novcem i vrijednostima (NN 173/03.), koji je stupio na snagu 8. studenog 2003. Godine. Time je zakonodavac dokazao da prepoznaje stanje ugroženosti te da je svjestan opasnosti koje postoje po osobe i imovinu. Zakonodavac je reagirao donošenjem Zakona i iz razloga što novčarske institucije nisu same vodile dovoljno brige kako bi zaštitile subjekte i objekte u svom poslovanju, a što znači da same nisu prepoznavale ozbiljnost problema i prijetnji i nisu bile spremne samoinicijativno poduzeti odgovarajuće mjere zaštite Sigurnost u poslovanju gotovim novcem i vrijednostima osigurava se provedbom propisanih minimalnih mjera zaštite. Svrha je provedbe mjera zaštite smanjenje rizika i povećanje zaštite osoba koje obavljaju poslove s gotovim novcem i vrijednostima (9). U ovom seminarskom radu baviti ćemo se temom upravljanja sigurnošću u novčarskim institucijama, te izradom prosudbe ugroženosti kao temelj za izgradnju i upravljanje cijelim sustavom sigurnosti poslovanja gotovim novcem i vrijednostima u novčarskim institucijama, a koji je od ključnog značaja za sigurno poslovanje novčarskih institucija.

VI

2. SUSTAV UPRAVLJANJA SIGURNOŠĆU U NOVČARSKIM INSTITUCIJAMA Stvaranju optimalnih uvjeta sigurnosti neopohodno je pristupiti kao sustavu. Stvaranjem sustava sigurnosti novčarskih institucija prvesntveno bi se trebalo zaštiti osobe koje su sudionici navedenog poslovnog procesa, a potom novac i vrijednosti. Osnovna svrha izgradnje sustava sigurnosti je smanjenje rizika i povećanje zaštita osoba u navedenom poslovnom procesu. Ciljevi sustava trebaju biti realni i izvodljivi. Kod izgradnje sustava sigurnosti nužno je definirati strategiju i politiku sigurnosti. Odabirom strategije definira se koncept sigurnosti novčarske institucije u kojem će stajati i da li i u kojoj mjeri će se angažirati vanjski suradnici. Upravljanje sigurnošću ima za cilj smanjenje razine rizika od opasnosti u poslovanju novčarskih institucija. Kada pričamo o opasnostima, podrazumijevamo kaznena djela napadača, kao i opasnosti od prirodnih katastrofa, opasnosti od požara i tehničkih akcidenata. Upravljanje sigurnošću, odnosno rizicima, podrazumijeva promišljeno vođenje procesa i mjera usmjerenih na otklanjanje opasnosti odnosno smanjenje razine rizika, prevladavanje kriznih situacija, te spašavanje ugroženih osoba i imovine. Upravo iz navedenog razloga upravljanje sigurnošću u poslovanju novčarskih institucija spada u najsloženije i najodgovornije poslove vezane uz stvaranje i održavanje određenog stanja sigurnosti u poslovnim sustavima. Stoga je upravljanje sigurnošću neprekidni, permanentni proces koji se sastoji od pojedinih faza, elemenata i postupaka, a u koji su uključene sve osobe koje sudjeluju u poslovnom procesu poslovanja gotovim novcem i vrijednostima. Da bi sustav sigurnosti postizao očekivane rezultate neophodno je da u procesu stvaranja sigurnosti sudjeluju svi čimbenici koji mogu i moraju dati svoj doprinos. Često se zaboravlja da jednom izgrađeni i uspostavljeni sustav sigurnosti nije nikada dovršen ako se isti permanentno ne prilagođava vanjskim i unutarnjim zahtjevima i promjenama. Za sustav sustav sigurnosti isključivo je bitno da se prilagođava sukladno promjenama koje posredno ili neposredno utječu na siogurnost subjekta ili objekta zaštite. U suprotnom sustav postaje neučinkovit.Izgrađeni sustav sigurnosti biti će uspješan samo ako se u procesima

VII

ostvarivanja svojih ciljeva ponaša inteligentno, odnosno ako ima svojstava učenja i brzog prilagođavanja zahtjevima i novonastalim situacijama, kroz uvažavanje svih potencijalnih rizika. Koraci izgradnje svakog sustava jednaki su, te je lako istodobno igraditi integrirani sustav upravljanja kvalitetom i sigurnošću.

Korak 1 -

Upoznavanje sa zahtjevima za sigurnost

Korak 2 -

Definiranje politike, ciljeva i mjera

Korak 3 -

Izgradnja sustava sigurnosti

Korak 4 -

Izrada uputa za upravljanje sustavom sigurnošću

Korak 5 -

Identifikacija i izrada dokumenata

PROVJERA -

Preliminarni audit

Korak 6 -

Implementacija sustava upravljanja sigurnošću

Korak 7 -

Sagledavanje i potvrđivanje

PROVJERA -

Certifikacijski audit

CERTIFIKAT

Upravljanje sustavom sastoji se iz dvije faze: -

Izbor i postavljanje ciljeva

-

Utjecaj na sustav u funkciji postizanja ciljeva i u promijenjenim uvjetima

VIII

U nastavku ćemo prikazati strukturu Hrvatske Poštanske banke d.d. kao primjer novčarske institucije u kojoj je služba za korporativnu sigurnost hijerarhijski ispod Uprave banke, te je neovisna služba u čijem je opsegu posla i zadataka između ostalog i implementacija, izgradnja i nadzor sustava upravljanja sigurnošću.

Slika 1. Grafički prikaz strukture Hrvatske Poštanske banke kao primjer novčarske institucije i smještaj poslova sigurnosti u strukturi organizacije poslovnog sustava

Izvor: Izvješće o poslovanju HPB d.d. za 2011. godinu

IX

Slika 2. Koraci izgradnje sustava sigurnosti poslovanja gotovim novcem i vrijednostima

(Palačić, D. Magistarski rad: Izrada modela prosudbe ugroženosti poslovanja gotovim novcem i vrijednostima, 2006. Godina) Prosudba ugroženosti je temelj svakog sustava sigurnošću u novčarskim institucijama, budući da će se mjere zaštite određivati po procjeni ugroženosti. Svaki poslovni prostor ima svoje posebnosti. Prosudba ugroženosti mora se izraditi za svaku posebnu lokaciju poslovnice ili bankomata. Da bi sustav sigurnosti učinkovito funkcionirao potrebno je utvrditi radnje koje međusobno povezuju elemente sustava, te njima upravljati. Na proces upravljanja sigurnošću primjenjuje se metodologija poznata pod nazivom "planiraj-uradi-provjeri-djeluj" (engl. Plan-DoCheck-Act, PDCA), koju je dvadesetih godina XX. stoljeća razvio Walter Shewhart.

X

Metodologija je također poznata pod naziva Demingov ciklus (krug) pošto ju je više popularizirao W. Edwards Deming.

PDCA ciklus čine 4 faze: - Planiraj (Plan) - utvrdi ciljeve i procese potrebne za dobivanje rezultata u skladu sa zahtjevima korisnika i politikom organizacije. - Uradi (Do) - primijeni te procese. - Provjeri (Check) - prati i mjeri procese i proizvod prema politici, ciljevima i zahtjevima za proizvod i izvješćuj o rezultatima. - Djeluj (Act) - poduzimaj radnje za neprekidno poboljšavanje djelotvornosti procesa.

Slika 3. Primjena PDCA ciklusa u sutavu sigurnosti

(Palačić, D. Magistarski rad: Izrada modela prosudbe ugroženosti poslovanja gotovim novcem i vrijednostima, 2006.godina)

XI

3. TEORIJA SIGURNOSTI 3.1 SIGURNOST KAO POJAM Pojam sigurnosti može se definirati na nekoliko načina, no kako god ga definirali ono podrazumijeva određeno stanje u kojem netko može normalno obavljati svoje funkcije (životne, društvene, radne)(1). Pošto ne postoji opće priznata definicija sigurnosti, ovdje izdvajamo nekoliko poznatih definicija(3): -

sigurnost je stanje u kojem ne dolazi do narušavanja normalnog stanja stvari zbog različitih ugroženosti i opasnosti,

-

sigurnost je stanje u kojem je moguće normalno odvijanje svih prirodnih i društvenih funkcija te održavanje i razvoj stvorenih i stečenih vrijednosti i kvaliteta,

-

sigurnost je stanje ravnoteže između konstruktivnih i destruktivnih sila, u kojem ne dolazi do narušavanja ili degradacije postojećeg stanja.

-

sigurnost je stanje u kojem je osiguran uravnotežen fizički, duhovni, društveni i materijalni opstanak i razvoj pojedinca i društvene zajednice u odnosu prema drugim pojedincima, društvenoj zajednici i prirodi,

-

sigurnost je stanje pune ravnoteže između čovjeka i prirode i njihove interakcije, koja ne dovodi do derogiranja prirode i kvalitete života ljudske zajednice, Sigurnost je jedan od osnovnih uvjeta života. Niti jedno živo biće ili zajednica živih bića

bez potrebnog stupnja sigurnosti ne bi se mogla održati u životu. Osim što treba odgovarajuće uvjete nastanka i održanja, život kao posebni oblik postojanja, izložen je mnogim opasnostima i ugroženostima. Samo ono biće i ono društvo koje uspijeva othrvati se svim opasnostima i ugroženostima, a to znači postići potreban stupanj sigurnosti, može preživjeti i osigurati kontinuitet, svoga postojanja. To vrijedi i za čovjeka i sve vrste njegovih zajednica – od obitelji do države i svih oblika međunarodnog organiziranja.

XII

Riječ sigurnost potječe od latinske riječi ''securitas'' što doslovno znači sigurnost, odnosno ''securus'' što znači siguran, bezbrižan, pouzdan neustrašiv; stalan, uvjerljiv, čvrst; zaštićen; nepromjenjiv, odan, istinit. Latinska je riječ poslužila kao osnova za izražavanje pojma i u drugim jezicima kao što su na francuskom jeziku ''securite'', na talijanskom jeziku ''sicurezza'',te na engleskom jeziku ''security''(4,8). Kako su ugroženosti redovno stanje stvari, sigurnost nužno pretpostavlja postojanje određene otpornosti prema ugroženima i zaštićenosti od ugro od ugroženosti i opasnosti, te sposobnosti njihova prevladavanja (obrane, suprotstavljanja, sanacije). Zato se može reći da je sigurnost stanje i stupanj otpornosti na sve, i zaštićenost od svih ugroženosti i opasnosti. Sigurnost nije statična niti uvijek razumijeva isti stupanj i kvalitetu. Ona se mijenja prema promjeni ukupnih uvjeta i kvaliteta života i ljudskih ostvarenja. Što su veća i viša ljudska ostvarenja, veća ljudska prava i slobode, viši standardi života i sl. To su veći i zahtjevi u pogledu sigurnosti. Pad životnog standarda znači pad stupnja životne sigurnosti. Podjednaki stupanj i kvaliteta sigurnosti za dva čovjeka ili za dvije države ili tvrtke ne mora značiti isto (7).

3.2 SIGURNOSNO STANJE Sigurnosno stanje u Republici Hrvatskoj je kontinuirano promatrana kategorija koja se očitava kroz godišnja izvješća Ministarstva unutarnjih poslova. Za potrebe seminarskog rada uzet je period od 15 godina promatranog razdoblja u kojem je prema biltenu Ministarstva unutarnjih poslova za promatrano razdoblje bilo uglavnom zadovoljavajuće. Kategorija zadovoljavajuće stanje potrebno je razmatrati samo kao uvjetno stanje za navedeno razdoblje iako se tijekom promatranih godina uglavnom bilježi porast stope kriminaliteta, pogotovo kaznenih djela sa elementima nasilja. Osjećaj sigurnosti kod stanovništva bitno ovisi upravo o nasilničkim deliktima, uključujući i razbojništva i razbojničke pljačke. Razbojništva dovode do neposrednih materijalnih šteta, ali mogu dovesti i do psihičkih i fizičkih posljedica na žrtvu. Kriminal postaje globalni problem čovječanstva, ali i nadalje ostaje primarni problem svake države.

XIII

3.3 STANJE KRIMINALITETA U REPUBLICI HRVATSKOJ SA STATISTIČKIM PODACIMA U 2011. godini zabilježeno je ukupno 113 369 kaznenih djela, od kojih se za njih 75 620 postupak pokrenuo po službenoj dužnosti, za 12 502 kaznena djela postupak se nije pokrenuo zbog izostanka prijedloga, a za 25 247 kaznenih djela, postupak se pokrenuo privatnom tužbom oštećenog. U odnosu na prethodnu godinu svih prijavljenih kaznenih djela više je za 5.0 posto, a kaznenih djela za koja se postupak pokreće po službenoj dužnosti za 2.1 posto. Udio općeg kriminaliteta u ukupnom kriminalitetu (bez prometa) iznosi 78,5 posto. Imovinska kaznena djela čine 72,2 posto općeg kriminaliteta.

Grafikon 1. Usporedba i udio imovinskih kaznenih djela u sveukupnim kaznenim djelima – po pokrenutim prijavama po službenoj dužnosti 2007-2011. godine. 80000 70000 60000 50000 40000

Sveukupno kaznenihdjela

30000

Imovinskakaznenadjela

20000 10000 0 2007

2008

2009

2010

2011

Izvor: MUP – godišnje izvješće o kretanju sigurnosnih pokazatelja 2007., 2008., 2009., 2010. i 2011. godine

Tijekom 2011. godine prijavljena su 1292 razbojništva, od kojih su 418 ili 32.4 posto razriješena u izvještajnom razdoblju. Prema objektima napada prednjače razbojništva u bankama, bilo ih je više za 28 razbojništva (311.1 posto) u odnosu na 2010. godinu, slijede razbojništva u mjenjačnicama, bilo ih je više za osam razbojništava (42.1 posto), u trgovinama za 66 razbojništva (25.7 posto) te u poštama za pet razbojništava (14.7 posto) više u odnosu na 2010. godinu.

XIV

Tablica 1. Mjesta izvršenja razbojništva i razbojničkih pljački u vremenu od 2007. – 2011, godine

MJESTO POČINJENJA GODINA 2007.

2008.

2009.

2010

2011.

Ukupno

Pošte

33

41

25

34

39

172

Banke

9

10

8

9

37

73

Mjenjačnice

25

9

33

19

27

113

Kuće i stanovi

43

35

37

42

46

203

Trgovine

220

211

289

257

323

1300

Benzinske crpke

54

69

101

91

79

394

Kioske

73

81

93

118

102

467

Stambene zgrade

24

23

17

19

17

100

Otvoreni prostor

283

267

240

197

217

1204

Kladionice

216

211

223

144

133

927

Ostalo

201

213

262

221

272

1169

Ukupno

1181

1170

1328

1151

1292

6122

Izvor: MUP – godišnje izvješće o kretanju sigurnosnih pokazatelja 2007., 2008., 2009., 2010. i 2011. godine

Iz tablice 1. očit je porast razbojništva i razbojničkih pljački u 2011. godini u novčarskim institucijama, gdje je mjesto počinjenja u bankama u 2011. godini 311 posto veći u odnosu na 2010. godinu. Ovo su podaci koji upozoravaju na nužnost unaprjeđenja strategije razbojništava i razbojničke pljačke. Mjesto izvršenja razbojništva i razbojničke pljačke je jedno od osnovnih obilježja koja se promatraju u analizi ovih delikata jer upućuje na različite punktove ili različite skupine osoba. Glede mjesta počinjenja razbojništva i razbojničkih pljački u promatranom periodu u Republici Hrvatskoj najviše djela izvršeno je u trgovinama (1300 djela ili 21,2%), zatim na otvorenom prostoru (1204 djela ili 19,7%), dok je u

XV

bankama u promatranom periodu izvršeno 73 kaznenih djela razbojništva i razbojničkih pljački.

Grafikon 2. Kaznena djela razbojništva i razbojničkih pljački na području Republike Hrvatske 1994. – 2011. 1600 1400 1200 1000 800

Razbojništva

600 400 200 0 1994.

1996.

1998.

2000.

2002.

2004.

2006.

2008.

2010.

Izvor: MUP – godišnje izvješće o kretanju sigurnosnih pokazatelja 1994. - 2010. godine

4. MJERE ZAŠTITE I SIGURNOSTI U NOVČARSKIM INSTITUCIJAMA

Kao što je u uvodu napisano, Hrvatski Sabor je dana 31. listopada 2003. godine donio Zakon o minimalnim mjerama zaštite u poslovanju s gotovim novcem i vrijednostima (NN 173/03.), koji je stupio na snagu 8. studenog 2003. godine. Propisani minimalni sigurnosni uvjeti zaštite osoba, novca i vrijednosti novčarskih institucija, ostvaruju se u objektima u kojima se odvija poslovanje gotovim novcem i vrijednostima, prilikom poduzimanja radnji vezanih za prijevoz i tijekom prijevoza gotova novca i vrijednosti, te prilikom prijenosa gotova novca i vrijednosti. Novčarske institucije, njihove poslovne jedinice i poslovna mjesta, radi ostvarivanja minimalnih sigurnosnih uvjeta zaštite prema Zakonu o minimalnim mjerama zaštite u poslovanju

XVI

s gotovim novcem i vrijednostima („Narodne novine“, broj 173/03 i 150/05)svrstavaju se u sljedeće kategorije: I. kategorija – Hrvatska narodna banka, poslovnice FINA-e, banke, štedionice, poštanski uredi Hrvatskih pošta, II. kategorija – mjenjačnice, poslovnice Hrvatske lutrije, kladionice, štedno-kreditne zadruge, automat-klubovi, III. kategorija – bankomati. Casina se svrstavaju u zasebnu kategoriju čiji su minimalni sigurnosni uvjeti zaštite osoba, novca i vrijednosti propisani posebnim propisom. Novčarske institucije moraju se štititi primjenom sljedećih minimalnih sigurnosnih uvjeta zaštite: -

protuprovalnog sustava sa centraliziranom dojavom i nadzorom alarma,

-

protuprepadnog sustava sa centraliziranom dojavom i nadzorom alarma,

-

neprekidnog video nadzora s mogućnošću pohranjivanja video zapisa i

-

tjelesne zaštite. U nastavku se prikazuju zakonske obveze novčarskih institucija u primjeni minimalnih

sigurnosnih uvjeta zaštite prema Zakonu o minimalnim mjerama zaštite u poslovanju s gotovim novcem i vrijednostima („Narodne novine“, broj 173/03 i 150/05). Članak 7. Novčarske institucije štite se primjenom sljedećih minimalnih sigurnosnih uvjeta zaštite: 1. protuprovalnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma, 2. protuprepadnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma, 3. neprekidnog videonadzora s mogućnošću pohranjivanja videozapisa, 4. tjelesne zaštite, 5. pregradnjom radnog prostora zaposlenika neprobojnim pregradama u visini etaže i protuprovalnim vratima od prostora koji su dostupni strankama i drugim osobama.

XVII

(2) Protuprovalni i protuprepadni sustavi iz stavka 1. točke 1. i 2. ovoga članka moraju biti spojeni na centralni dojavni sustav trgovačkog društva koje obavlja poslove privatne zaštite, a ukoliko postoje tehničke mogućnosti i na dojavni sustav Ministarstva unutarnjih poslova. (3) Razinu balističke zaštite neprobojnosti stakala samostalno odabire pravna osoba, odnosno vlasnik s time da najniža razina mora pružiti zaštitu od ispaljenog projektila call. 9 × 19 mm para. Neprobojnost stakala se dokazuje odgovarajućim hrvatskim normama, a u nedostatku tih normi primjenjuju se odgovarajuće međunarodne norme, odnosno druge specijalizirane norme te prihvaćena pravila struke. Članak 8. (1) Novčarske institucije I. kategorije dužne su u objektima u kojima posluju, osigurati minimalne sigurnosne uvjete zaštite iz članka 7. stavka 1. točke 1., 2., 3. i 4. ovoga Zakona. (2) Novčarske institucije II. kategorije dužne su osigurati minimalne sigurnosne uvjete zaštite iz članka 7. stavka 1. točke 1., 2. i 4. ovoga Zakona. (3) Novčarske institucije II. kategorije mogu umjesto protuprovalnog sustava iz članka 7. stavka 1. točke 1. instalirati neprekidni videonadzor s mogućnošću pohranjivanja videozapisa, sukladno članku 7. stavku 1. točki 3. ovoga Zakona. (4) Novčarske institucije, njihove poslovne jedinice i poslovna mjesta I. i II. kategorije u kojima je zaposleno do pet zaposlenika koji neposredno rukuju gotovim novcem ili vrijednostima ne moraju ispunjavati minimalne sigurnosne uvjete zaštite propisane u članku 7. stavku 1. točki 4., ukoliko ispunjavaju uvjete propisane u točki 5. istoga stavka. (5) Iznimno od odredaba stavka 1. i 2. ovoga članka, novčarske institucije I. i II. kategorije mogu, na temelju prosudbe ugroženosti, osigurati manje sigurnosne uvjete zaštite, ukoliko se prosudbom ugroženosti utvrdi manja ugroženost pojedinih objekata. (6) Na prosudbu ugroženosti iz stavka 5. ovoga članka, koju izrađuje ovlašteno trgovačko društvo ili obrtnici za obavljanje poslova privatne zaštite, Ministarstvo unutarnjih poslova daje suglasnost. Članak 9. (1) Za centralne trezore novčarske institucije moraju primjenjivati naprekidan kombinirani oblik zaštite sukladno članku 4. stavku 1. podstavku 3. ovoga Zakona.

XVIII

(2) Za trezore novčarske institucije moraju primjenjivati naprekidan oblik zaštite sukladno članku 4. stavku 1. podstavku 1. ovoga Zakona. (3) Uplatno–isplatno mjesto novčarskih institucija mora biti zaštićeno protuprepadnim sustavom sukladno članku 7. stavku 1. podstavku 2. ovoga Zakona. Članak 10. Novčarske institucije koje promet gotovim novcem obavljaju bankomatima (III. kategorija) dužne su osigurati sljedeće minimalne sigurnosne uvjete zaštite: 1. instalirati neprekidni nadzor komunikacijske veze bankomata s dojavnim centrom, 2. instalirati alarm otvorenih vrata trezorskog dijela bankomata. PRIJEVOZ I PRIJENOS GOTOVA NOVCA I VRIJEDNOSTI Članak 11. (1) Prijevoz gotova novca i vrijednosti novčarske institucije dužne su obavljati oklopljenim vozilom trgovačkog društva, obrtnika ili unutarnje čuvarske službe na način i pod uvjetima uređenim posebnim propisom. (2) Minimalni iznos gotova novca i vrijednosti koji se obavezno prevozi oklopljenim vozilom iz stavka 1. ovoga članka je 800.000,00 kuna. (3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, prijevoz gotova novca i vrijednosti u iznosu do 800.000,00 kuna može se obavljati vozilima unutarnje čuvarske službe u kojima je ugrađena sigurnosna kasa i GPS sustav za satelitsko praćenje. Članak 12. (1) Prijenos gotova novca i vrijednosti novčarske institucije su dužne obavljati u spremniku za prijenos gotova novca i vrijednosti i osigurati pratnju ili zaštitu s najmanje jednim ovlaštenim zaštitaromtrgovačkog društva ili obrtnika koji obavljaju poslove privatne zaštite ili unutarnje čuvarske službe. (2) Spremnik za prijenos novca i vrijednosti, iz stavka 1. ovoga članka i način njegova korištenja moraju ispunjavati uvjete uređene posebnim propisima. (3) Pod uvjetima iz stavka 1. ovoga članka može se prenositi gotovi novac i vrijednosti u iznosu do 800.000,00 kuna. Članak 13.

XIX

Iznimno od odredaba članka 12. ovoga Zakona, za zaštitu u prijenosu manjih količina gotova novca i vrijednosti u iznosu do 150.000,00 kuna, kojeg obavlja poštar ili teklić, obvezna je primjena sustava za dojavu prepada s pripadajućim GPS sustavom ili elektrokemijskim uređajem.

Tablica 2.: Minimalne mjere zaštite propisane za novčarske institucije prema Zakonu o minimalnim mjerama zaštite u poslovanju s gotovim novcem i vrijednostima („Narodne novine“, broj 173/03 i 150/05)

Novčarske institucije Propisani minimalni sigurnosni

I.kategorija

II.kategorija

- Hrvatska narodna banka - poslovnice FINA-e - banke - štedionice - poštanski

- mjenjačnice - poslovnice Hrvatske lutrije - kladionice - štedno kreditne zadruge - automat klubovi

I. i II kat sa do 5 zaposlenih

III.kategorija - bankomati

Novčarske institucije Propisani minimalni sigurnosni - protuprovalni sustav s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma - protuprepadni sustav s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma - neprekidan video-nadzor s mogućnošću pohranjivanja video zapisa - tjelesna zaštita - protuprovalni sustav s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma ili umjesto protuprovalnog sustava može se instalirati neprekidan video-nadzor s mogućnošću pohranjivanja video zapisa - protuprepadni sustav s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma - tjelesna zaštita - ako nemaju tjelesnu zaštitu institucije s do 5 zaposlenih koji neposredno rukuju gotovim novcem mogu umjesto tjelesne zaštite pregraditi radni prostor zaposlenika neprobojnim pregradama u visini etaže i protuprovalnim vratima i tako ga odvojiti od prostora dostupnog strankama - neprekidan nadzor komunikacijske veze bankomata s dojavnim centrom - alarm otvorenih vrata trezorskog dijela bankomata

- iznimno, novčarske institucije I. i II. kategorije mogu, na temelju prosudbe ugroženosti, osigurati manje sigurnosne uvjete zaštite ako se prosudbom ugroženosti utvrdi manje ugroženost pojedinih objekata. - takvu prosudbu izrađuje trgovačko društvo ili obrt ovlašteni za obavljanje poslova privatne zaštite - za takvu prosudbu je potrebno ishoditi suglasnost MUP-a.

XX

- video-nadzor Pravilnikom je određeno kako - casino - audio-video-nadzor trebaju biti štićeni različiti sukladno Pravilniku o - tjelesna zaštita igrača i posjetitelja prostori casina (blagajna, prostornim i tehničkim mjenjačnica, ulazi, recepcija, Casina stolovi za razne igre, arhive, uvjetima za priređivanje put kretanja novca i žetona) i igara na sreću u casinima poslovi koji se u casinima (NN 162/03.) odvijaju. Izvor: Zakon o minimalnim mjerama zaštite u poslovanju s gotovim novcem i vrijednostima („Narodne novine“, broj

173/03 i 150/05)

Obzirom na vrste ugrožavanja novčarske institucije u cilju zaštite i stvaranja potrebne razine sigurnosti primjenjuju određene vrste mjera zaštite. Da bi se na adekvatan način mogle suprotstaviti ugrožavanjima, novčarske institucije prije svega trebaju odrediti strategiju i koncept zaštite (6). Strategija i koncept zaštite određuje se temeljem odluke o pristupu upravljanju rizicima. Mjere zaštite i sigurnosti poslovanja gotovim novcem i vrijednostima dijela na tehničke i organizacijske mjere. Slika 4. Mjere zaštite i sigurnosti poslovanja gotovim novcem i vrijednostima

(Palačić, D. Magistarski rad: Izrada modela prosudbe ugroženosti poslovanja gotovim novcem i vrijednostima, 2006.godina) XXI

4.1 ORGANIZACIJSKE MJERE ZAŠTITE U NOVČARSKIM INSTITUCIJAMA Organizacijske mjere zaštite u najvećoj mjeri ovise o izrađenim općim aktima i dokumentaciji kojima se definiraju sva bitna područja vezana uz provedbu zaštite. Izrađenom dokumentacijom i općim aktima vezanim uz provedbu zaštite pri poslovanju gotovim novcem i vrijednostima definiraju se procedure i postupci koji se provode u sklopu poslovnih procesa. Kombinacijom isključivo svih propisanih organizacijskih mjera zaštite, postići će se optimalna razina sigurnosti u poslovanju, te smanjiti rizik od napada. Prilagodba radnog vremena jedna je od organizacijskih mjera kojom je moguće utjecati na smanjenje rizika. Procedurom otvaranja i zatvaranja objekta poslovnice definiraju se osobe, vrijeme i način otvaranja i zatvaranja kojima se ove faze poslovnog procesa provode na način da ne predstavljaju najslabiju kariku poslovnog procesa, odnosno da eventualni počinitelji ne mogu zaključiti da je upravo to vrijeme kada je najlakše i za njih najsigurnije izvesti razbojništvo. Određivanjem blagajničkog maksimuma ograničava se količina gotovog novca na blagajnama, do kojeg na jednostavan način mogu doći počinitelji. Manja dostupna količina novca predstavljati će manje atraktivan plijen u usporedbi sa naporom rizikom kojem se počinitelji izlažu da budu otkriveni i uhvaćeni. Određivanje broja radnika u poslovnici također je organizacijska mjera koju je neophodno razmotriti. Statistički pokazatelji govore da se u većini slučajeva u Hrvatskoj pljačkaju poslovnice sa manje od 7 radnika. Veći broj radnika djeluje na odvraćanje počinitelja od izvršenja kaznenog djela. Postavljanje natpisa upozorenja na ulaze u poslovnice ili u poslovnicama pokazalo se kao izrazito uspješnom mjerom zaštite. Natpisima upozorenja kojima se zabranjuje ulazak u poslovnicu sa kacigom na glavi, kapom šiltericom, omotan šalom ili korištenjem sličnih odjevnih predmeta kojima se sakriva lice, svaka će osoba koja krši takvo upozorenje na sebe svraćati pozornost već pri ulasku u objekt. Osim navedenoga, postavljaju se oznake upozorenja da je XXII

objekt pod video nadzorom, te da ga štiti određena zaštitarska tvrtka. U slučaju da se u poslovnom procesu koriste „time delay sefovi“ potrebno je istaknuti upozorenje da se na isplatu novca veću od određene sume mora sačekati određeno vrijeme. Tjelesna zaštite spada u organizacijske mjere zaštite, a podrazumijeva prisutnost zaštitara u štićenom objektu, u punom radnom vremenu poslovnice novčarske institucije. Procedurom otvaranja i zatvaranja poslovnice potrebno je predvidjeti da u pravilu naoružani zaštitar otvara i zatvara poslovnicu, ili bude prisutan pri otvaranju i zatvaranju poslovnice. Osposobljavanje djelatnika za rad na siguran način zakonska je obveza prema nadležnim propisima, s tim da je samo osposobljavanje djelatnika s ciljem zaštite od razbojništva jedna od osnovnih mjera zaštite. Djelatnici novčarskih institucija svojim postupcima, ponašanjem, upitima i opažanjima uvelike doprinose stanju sigurnosti i odvraćanju počinitelja. Da bi svakom radniku bilo potpuno jasno koji se postupci provode u sklopu stvaranja uvjeta sigurnosti i koje su njegove zadaće u ostvarivanju takvog stanja, neophodno je izraditi procedure postupanja u normalnim uvjetima odvijanja poslovnih procesa. U proceduri se opisuju sve radnje i aktivnosti koje se provode u smislu preventivnog djelovanja kako do razbojništva ne bi došlo, odnosno kako bi se počinitelji odvratili o činjenja kaznenog djela. Za slučaj razbojništva izrađuje se procedura postupanja tijekom razbojništva. Takva procedura sastoji se od postupaka i savjeta kojih se radnici trebaju prodržavati tijekom razbojništva ciljem očuvanja života i zdravlja svih prisutnih osoba. Postupci nakon razbojništva definiraju se procedurom postupanja nakon razbojništva, a sadrže sve naputke o postupanju nakon što osobe koje su počinile kazneno djelo napuste mjesto događaja. Krizni tim za upravljanje kriznim situacijama kao što je razbojništvo formiran je od samih novčarskih institucija. Zadaća kriznog tima je brza i ciljana analiza uzroka i posljedica krize, te predlaganje i poduzimanje (ovisno o nadležnosti) mjera za ovladavanje krizom. Krizni tim neophodno je formirati pri upravi novčarske institucije zbog direktnog pristupa najvišoj razini odlučivanja. Sastav kriznog tima može ovisiti o procijenjenim rizicima ili se u njemu nalaze predstavnici svih vitalnih područja za poslovanje poslovnog sustava. S obzirom na to da organizacijske mjere zaštite nisu propisane Zakonom, iste se gotovo nikada niti ne provode.. Ukoliko novčarska institucija svojim općim aktom nema propisanu XXIII

provedbu određenih organizacijskih mjera, nije ih dužna niti provoditi. Provedba takvih mjera isključiva je dobra volja novčarskih institucija. U većini slučajeva organizacijske mjere su samo „nepotrebni troškovi“. Novčarske institucije uglavnom ne sagledavaju navedene organizacijske mjere zaštite kao preventivu eventualnih počinjenja kaznenih djela, a rijetke su institucije koje imaju izrađene procedure ponašanja i postupanja tijekom rada u normalnim uvjetima, tijekom razbojništva i nakon razbojništva.

4.2 TEHNIČKE MJERE ZAŠTITE U NOVČARSKIM INSTITUCIJAMA U posljednjih desetak godina osjetno je primjetan ulazak novih tehnologija u svim poslovnim porama društva, a pogotovo u tehničku zaštitu. Kako su se očekivanja u sigurnosnom smislu povečavala, tako su se i tehničke mjere zaštite razvijale i napredovale. Tehničke mjere zaštite podrazumijevaju: 1. snimka postojećeg stanja štićenog objekta i analiza problema s ocjenom 2. izradba prosudbe ugroženosti 3. izradba sigurnosnog elaborata 4. definiranje projektnog zadatka 5. projektiranje sustava tehničke zaštite 6. izvedba sustava tehničke zaštite 7. stručni nadzor nad izvedbom radova 8. obavljanje tehničkog prijama sustava tehničke zaštite 9. održavanje i servisiranje sustava tehničke zaštite 10. uporaba sustava tehničke zaštite Sredstva i naprave kojima se ostvaruje tehnička zaštita općenito se dijele na: -

sredstva i naprave za tjelesno sprječavanje nedopuštenog ulaska osoba u štićeni objekt,

-

elektronički sigurnosni sustavi koji omogućuju učinkovitu zaštitu štićenog objekta,

-

sredstva i naprave za neposrednu zaštitu ljudi,

-

protusabotažni elementi. Protuprovalni sustavi služe za odbijanje, osujećivanje i otkrivanje provale i pokušaja

provale u štićeni objekt van radnog vremena objekta, odnosno kada u objektu nema zaposlenika. XXIV

Alarmni sustavi koncipirani su na način da svojim detektorima (pokreta, magnetnim detektorima za vrata, IC barijerama i sl.) štite prostor te da u štićenom prostoru otkriju svako neovlašteno kretanje te da alarmiraju sustav putem vrlo glasnih sirena i/ili slanjem reporta o alarmu bilo telefonom ili putem interneta. Alarmni sustavi ugrađuju se u sve vrste objekata bez obzira na veličinu od najmanjih alarmnih

Slika 5. Osnovni dijelovi sustava protuprovale

(Izvor: vlastiti)

Protuprepadni sustavi zaštite ili zaštita od razbojništva postavlja se u svrhu brzog dojavljivanja o razbojništvu koje je u tijeku ili se je neposredno završilo te pozivanja adekvatne pomoći. Protuprepadni sustav dodatno je proširenje protuprovalnog sustava ugradnjom panik tipkala (mehaničkih ili bežičnih, alarmnih šina). Aktiviranjem takvog elementa prenosi se poruka o prepadu, te se istovremeno aktiviraju interventne ekipe i policija. Također se može upotrebljavati tzv. detektor zadnje novčanice. On se aktivira izvlačenjem novčanica iz blagajne ili sa pulta (onih koje su uključene u detektor), te kada detektor ostane bez novčanica prosljeduje informaciju (preko alarmne centrale) u centralno dojavni sustav o oružanom prepadu. Svrha video-nadzora je omogućavanje praćenja što se događa u zonama nadziranja s jednog udaljenog mjesta. Nadgledanje se vrši putem monitora koji prikazuje slike sa kamera razmještenih po objektu štičenja. Svi događaji snimaju se na uređaj za pohranu slika kako bi se naknadno mogli pregledati događaji koji možda nisu uočeni na vrijeme ili se žele utvrditi neke činjenice. Jedna od velikih odlika video-nadzornog sustava je veliki psihološki utjecaj na ljude te je s toga gledišta značajna njegova uloga u sprečavanju nepoželjnih radnji u nadziranom području. XXV

Sustav video-nadzora (televizije zatvorenog kruga) općenito se sastoji od: -

kamera sa pripadajućom optikom (crno-bijelih ili u boji),

-

monitora,

-

uređaja za obradu TV signala (preklopnici i kontrolni uređaji, video multiplekseri, PC kartice...),

-

uređaja za snimanje TV slike,

-

dopunskih elemenata (kontrolori upravljanja, prijemnici daljinskog upravljanja, pojačala, motorizirana postolja, kućišta, držača....),te

-

pripadajućeg medija za prijenos video signala (žičanog ili bežičnog). Kamere su osnovni elementi video-nadzornog sustava i glavna im je funkcija realnu

sliku zone nadziranja pretvoriti u video (električni) signal, pogodan za doljnju obradu. Odlikuju se malom potrošnjom, velikom osjetljivošću, malim dimenzijama i dugim vijekom trajanja. Programska podrška sustava CCTV-a omogućava korištenje istoga i kao sustav detekcije pokreta, pomoću kojeg se registrira svako kretanje u unaprijed definiranim zonama štićenja,te izvršavanje alarmnih i drugih funkcija, što se sve bilježi video zapisom na na pogodnom mediju. Sustavi kontrole i registracije prolaza i pristupa koriste se za zaštitu posebno važnih dijelova objekata novčarskih institucija kao što su trezori, računalni centri i slično. Sustav kontrole i registracije prolaza služi za strogo registriranje - evidentiranje, kontroliranje, te onogućavanje ulazaka u štičen prostor autoriziranim osobama, te odbijanje prolaza neautoriziranim osobama. Onemogućavanje ulazaka ili odbijanje prolaza obavlja se preko funkcije upravljanja sa električnim bravama. Kontrola se obavlja najčešće pomoću identifikacijskih kartica, preko kojih se vrši autorizacija na čitačima. Svaki nasilni ulazak, kao i pokužaj prolaza odmah se signalizira osobama zaduženim za sigurnost objekta. Svaki korisnik ima svoju vlastitu karticu koja se posebno programira s različitim ovlastima. Osobe sa svim ovlastima mogu se nesmetano kretati i ulaziti u sve prostorije, a osobe s ograničenim ovlastima ne mogu ulaziti u područja za koja nisu autorizirana. Takav sustav pretpostavlja da su područja od posebnog značenja mehanički zaštićena s električnom bravom, koja oslobađa otvaranje vrata po uspješnoj autorizaciji kartice na čitaću. Sva događanja i programiranje kartica vrše se na računalu. Sličan sistem može se koristiti za kontrolu radnog vremena - očitavanjem kartica na ulazu vrši se registracija prolaza (datum, sat, minuta), smjer prolaza (ulaz/izlaz), a na samom čitaču postoje tipke kojima se dopunjava tip ulaza/izlaza unutar radnog vremena. Npr. može se razlikovati privatan izlazak, službeni izlazak, ulaz posjetitelja i sl. Ovakvi sustavi omogućuju XXVI

ulazak

ovlaštenim

osobama,

odnosno

onemogućuju

ulazak

u

štićeni

prostor

neovlaštenimosobama. Ovlaštene osobe za ulazak moraju se identificirati na odgovarajući način određenom procedurom identifikacije. Najrašireniji sustavi kontrole pristupa rade na principu beskontaktnih kartica, ali se napretkom tehnologije sve više primjenjuju sustavi koji prepoznavanje vrše na osnovu biometrije, odnosno otiska prsta, zjenice oka, glasa i slično.

Neprobojne pregrade se sukladno propisima mogu ugraditi u poslovnicama novčarskim institucija sa manje od 5 zaposlenika. Neprobojne pregrade u predstavlja visoku razinu zaštite zaposlenikea, ali klijenti ostaju nezaštićeni, pa postoji mogućnost prilikom razbojništva da napadač ugrozi klijente. U isto vrijeme zaštićenosti djelatnika, gubi se otvorena komunikacija sa klijentima pa banke izbjegavaju ovakovu vrstu zaštite. Razinu balističke zaštite neprobojnosti stakala samostalno odabire novčarska institucija, s time da najniža razina mora pružiti zaštitu od ispaljenog projektila call. 9x19 mm para. Neprobojnost stakla dokazuje se sukladnošću sa odgovarajućim hrvatskim normama, a u nedostatku tih normi primjenjuju se odgovarajuće međunarodne norme, odnosno druge specijalizirane norme te prihvaćena pravila struke. Slika 6. Primjer neprobojne pregrade u poslovnici banke

(Izvor: http://www.sbo-sarajevo.ba) Time delay sefovi su sefovi sa vremenskom odgodom otvaranja. Namjena svakog blagajničkog sefa sa vremenskim ograničenjem je zaštita od prepada koji obično traju do tri minute. Ovakvi sefovi omogućuju odgodu isplate novca u vremenu određenom za otvaranje.

XXVII

Primjena time delay sefova predstavlja jedan od najučinkovitijih oblika zaštite novca i vrijednosti. Interlocking vrata su jedinstveni sustav zaštite od prepada. To su dvostruka vrata od neprobojnog materijala na ulazu u poslovnicu od kojih se istovremeno mogu otvoriti samo jedna. U slučaju pokušaja razbojništva napadač ostaje zarobljen u zatvorenom antibalističkom prostoru. Takav način zaštite od prepada ne samo da sprječava i zarobljava razbojnika već i djeluje demotivirajuće na potencijalne razbojnike. Prema izvedbi vrata mogu biti manualna, rotaciona ili automatska. Slika 7. Primjer Interlocking vrata

(Izvor: http://www.sbo-sarajevo.ba)

Uređaji elektrokemijske zaštite funkcioniraju na način da se među pravim svežnjevima novčanica na šalteru nalaze i lažni svežnjevi. Lažni svežanj novčanica sadrži dimnu patronu. Iznošenjem svežnja novčanica iz poslovnice dolazi do aktiviranja uređaja koji po isteku vremena potrebnog za izlazak iz objekta aktivira dimnu patronu pri čemu nastaje velika količina dima (obično crvene boje) koja privlači pažnju svih prolaznika i istovremeno boji novac. Takav je novac neupotrebljiv. Cash in / cash out sefovi su sefovi, odnosno kase kod kojih se prilikom deponiranja novca isti odmah prebacuje u sef koji se štiti time delay bravom. Na taj način na šalteru nikada nema gotovog novca, niti postoji mogućnost da se razbojnik na lagani način domogne istoga. XXVIII

Novac se iz takvog sefa podiže pristupom pomo u računala i to u ograničenoj količini. Razina zaštite novca na šalterima koji se služe ovakvim sefovima visoke je razine. Pneumatska pošta sastoji se od postavljenih cijevi koje služe brzom prijenosu dokumenata i novca na drugu lokaciju unutar objekta. Takva lokacija može biti posebno zaštićena prostorija u kojoj se nalazi trezor. Nakon prikupljene određene količine novaca na šalteru ili u slučaju napada, isti se putem pneumatske pošte na jednostavan i učinkovit način može pohraniti i sačuvati na sigurnom mjestu.

Slika 8. Primjer zaštite poslovnice banaka

(Izvor: http://www.tehnoservis.net) Loših strana tehničkih mjera zaštite ima podosta. Dati ćemo par primjera iz svakodnevnog funkcioniranja i rada novčarskih institucija. Instaliranje protuprovalnog i protuprepadnog sustava sa centraliziranom dojavom i nadzorom alarma u novčarskim XXIX

institucijama sa velikim brojem poslovnica diljem Hrvatske i povezivanje sustava na jedan dojavni centar, a zbog vlastitih organizacijskih razloga, zaštitarska tvrtka koja je vlasnik tog dojavnog centra, neće biti u mogućnosti provesti intervenciju unutar kraćeg vremenskog roka. Ukoliko se

npr. funkcionalnost sustava ne servisira i ne ispituje redovito, upitan je rad i

djelotvornosti sustava. Sustav video nadzora, se uglavnom izvodi nekvalitetnom i jeftinom robom koja je u slučaju naknadnog pregleda snimke potpuno neupotrebljiva. Naravno da se sustav video nadzora nabavljao uz izričito „smanjivanje nabavne cijene i troškova“, pa samim time i kvaliteta ne može biti osigurana.

5. PROSUDBA UGROŽENOSTI POSLOVANJA NOVČARSKIH INSTITUCIJA Novčarske institucije sukladno odredbama Zakona o minimalnim mjerama zaštite pri poslovanju s gotovim novcem i vrijednostima dužne su izraditi prosudbu ugroženosti, te sukladno nalazima prosudbe provesti mjere zaštite. Svaka novčarska institucija mora biti svjesna razine ugroženosti i rizika kojiprijete osobama i imovini, svojih vlastitih ograničenja u financijskom i organizacijskom smislu, te vlastite sposobnosti za zaštitu i obranu. Prosudba/procjena ugroženosti je postupak procjene vjerojatnosti događaja koji predstavlja moguću opasnost i prijetnju po osobe, objekte, poslovne procese te novac i vrijednosti. Svrha izrade prosudbe / procjene ugroženosti je prepoznavanje izvora i vrsta ugrožavanja, identifikacija uzroka i vrsta opasnosti, određivanja razine rizika, odnosno vjerojatnosti nastanka događaja koji predstavljaju opasnosti po osobe, imovinu i poslovne procese, predviđanje vjerojatnosti i frekvencije njihovog pojavljivanja, određivanje veličine rizika te smanjivanje rizika kroz određivanje optimalnih mjera zaštite i podizanje obrambene sposobnosti. Namjena prosudbe/procjene ugroženosti je određivanje racionalne uporabe ograničenih zaštitnih i obrambenih resursa. Cilj prosudbe ugroženosti je da se svakoj prepoznatoj vrsti ugrožavanja i mogućoj opasnosti pridruži vjerojatnost pojavljivanja i veličina štete koja može nastati.

XXX

Osnovnim zadovoljavanjem minimalnih mjera zaštita iz Zakona nije moguće upravljati sigurnošću, niti je kvalitetno moguće preduhitriti i preventivno pratiti nove oblike kriminaliteta. U svakodnevnom poslovanju novčarskih institucija, očito je kako neke provedbe minimalnih mjera zaštite su iznad stvarne potrebe, pa se samim time smatra i nepotrebnim troškom, dok je u drugim situacijama takva provedba zaštite ispod minimuma i njome se ne postiže optimalna razina sigurnosti. Općenito, izrada prosudbe ugroženosti prema propisima iz područja privatne zaštite veže se isključivo uz provedbu tehničke zaštite. Sukladno propisima prosudbu ugroženosti poslovanja gotovim novcem i vrijednostima ovlaštena su provoditi samo trgovačka društva i obrtnici registrirani za obavljanje poslova tehničke zaštite, odnosno trgovačka društva i obrtnici kojima je izdano odobrenje Ministarstva unutarnjih poslova za obavljanje poslova privatne zaštite – tehničke zaštite. Poslove tehničke zaštite kod ovlaštenih trgovačkih društava i obrtnika mogu obavljati osobe koje imaju dopuštenje za obavljanje poslova zaštitara – tehničara. Poslove izrade prosudbe ugroženosti štićene građevine ili prostora te projektiranja tehničkih zaštitnih sustava može obavljati zaštitar – tehničar koji ima završenu višu stručnu spremu ili srednju stručnu spremu i pet godina radnog iskustva na poslovima tehničkog štićenja. Provedba tehničke zaštite razumijeva: 1. snimku postojećeg stanja štićenog objekta i analizu problema s ocjenom; 2. izradbu prosudbe ugroženosti; 3. izradbu sigurnosnog elaborata; 4. definiranje projektnog zadatka; 5. projektiranje sustava tehničke zaštite; 6. izvedbu sustava tehničke zaštite; 7. stručni nadzor nad izvedbom radova; 8. obavljanje tehničkog prijama sustava tehničke zaštite; 9. održavanje i servisiranje sustava tehničke zaštite; 10. uporaba sustava tehničke zaštite. Da bi se izradila prosudba ugroženosti potrebno iskustvo i znanje iz teorije ugrožavanja. Propisanim uvjetima kojima se određuje tko može izrađivati prosudbu ugroženosti zakonodavac XXXI

je izjednačio višu stručnu spremu i pet godina radnog iskustva na poslovima tehničkog štićenja što niti ne mora imati veze sa potrebnim znanjem iz teorije ugrožavanja.Nadalje, da bi se izradila kvalitetna prosudba ugroženosti potrebno je u izradi prosudbe koristiti statističke podatke o kaznenim djelima u određenoj regiji, županiji i gradu. Podaci se moraju odnositi na određene vrste novčarskih institucija sukladno kategorizaciji iz Zakona. U različitim su sredinama ovisno o veličini naseljenog mjesta određene vrste novčarskih institucija izložene većoj razini rizika od napada. Za svaku je županiju i grad, te vrstu novčarske institucije, koristeći se pokazateljima o izvršenim kaznenim djelima, potrebno odrediti razinu rizika koja će se uvažavati u određivanju mjera zaštite.Sukladno navedenome, jedan od osnovnih preduvjeta za izradu prosudbe ugroženosti je dobro poznavanje stanja kriminaliteta na području gdje se nalazi poslovnica novčarske institucije za koju se prosudba izrađuje. Činjenica je kako u Republici Hrvatskoj ne postoji jedinstveni sustav prosudbe ugroženosti poslovanja gotovim novcem i vrijednostima, već ovlaštene tvrtke prosudbu ugroženosti izrađuju po jednostavnijem ili složenijem načinu prosudbe, ovisno o iskustvu djelatnika koji izrađuju prosudbu, što za posljedicu može imati neujednačeno određivanje potrebnih mjera zaštite u poslovanju gotovim novcem i vrijednostima. Prosudba ugroženosti sastoji se od sljedećih elemenata: -

podaci o objektu i lokaciji

-

izloženost objekta i lokacije ugrožavanjima

-

podaci o poslovnim procesima

-

vrsta i broj korisnika

-

režim rada i način korištenja objekta

-

vrednovanje imovine

-

vrednovanje prijetnji

-

ranjivosti

-

vrednovanje rizika i

-

određivanje kategorije objekta prema propisima

Slika 9. Hijerarhijski dijagram podsustava Prosudba ugroženosti

XXXII

(Palačić, D. Magistarski rad: Izrada modela prosudbe ugroženosti poslovanja gotovim novcem i vrijednostima, 2006.godina)

6. ZAKLJUČAK Neprimjereni odnos novčarskih institucija prema stvaranju povoljnih uvjeta za rad na siguran način i nedovoljna angažiranost ostalih sudionika koji bi mogu bitno utjecati na znatno smanjenje rizika pri poslovanju novčarskih institucija, su jedan od glavnioh razloga za povećavanje kriminaliteta. Takvo stanje je „natjeralo“ Hrvatski Sabor na Zakon o minimalnim mjerama zaštite u poslovanju gotovim nocem i vrijednostima, kao i njegovih izmjena i dopuna. Svrha tog Zakona bilo je povećavanje zaštite osoba u poslovanju gotovim novcem i vrijednostima. Kvalitetno uspostavljeni sustav sigurnosti mora ostvarivati svoj preventivni učinaka na potencijalne napadače, višestruko smanjiti učestalost napada na novčarsku instituciju, povećati razinu sigurnosti klijenata i radnika novčarske institucije, ostvarivati svoj preventivni učinaka na potencijalne napadače, povećati zadovoljstvo korisnika sustav sigurnosti (klijenata i radnika novčarske institucije), višestruko smanjiti učestalost napada na novčarsku instituciju, povećati razinu sigurnosti klijenata i radnika novčarske institucije, povećati nadzor nad poslovnim procesima novčarske institucije i radnicima, utjecati na povećanje konkurentnosti novčarske institucije na tržištu, optimirati potrebne organizacijske i tehničke mjere u sklopu provedbe zaštite i sl. (6) Menadžer sigurnosti je ključna osoba u sustavu upravljanja sigurnošću i njegova zadaća u smislu svrhe i ciljeva upravljanja sigurnošću u novčarskim institucijama su: •

utvrđivanje sigurnosne politike kao elementa poslovne politike XXXIII

•

uspostava i djelovanje zaštitnog sustava

•

dinamička procjena ugroženosti,

•

upravljanje sigurnosnim rizicima,

•

osposobljavanje svih radnika novčarske institucije za jasno shvaćanje značaja zaštite i

njezinog utjecaja na poslovanje institucije, •

uspostava jasne hijerarhije odgovornosti za politiku i provedbu zaštite,

•

uspostava kulture zaštite novčarske institucije kao rezultat poimanja pojedinačne

odgovornosti u sustavu zaštite, •

izgradnja povjerenja klijenata u djelotvornost uspostavljenog sustava sigurnosti,

•

utvrđivanje procedura ponašanja svih radnika institucije sukladno njihovom položaju u

organizacijskoj strukturi i tehnologiji poslovanja prije, za vrijeme i poslije napad, •

provedba edukacije svih zaposlenih sukladno njihovoj odgovornosti u organizaciji,

•

uspostava sustava nadzora provedbe propisane procedure,

•

prilagođavanje sustava zaštite realnim potrebama,

•

uspostava sustava sankcija (kazne i nagrade) za ponašanje u procesu zaštite,

•

utvrđivanja zadaća i uvjeta provedbe za zaštitarsku službu,

•

planiranje postupaka za oporavak nakon možebitnog razbojstva,

•

eliminacija štetnih posljedica razbojstva kod klijenata, javnosti i radnika, Samim provođenjem minimalnih mjera zaštite iz zakonskih normi nije moguće

upravljati sigurnošću na kvalitetan način. U nekim slučajevima, provođenje minimalnih mjera zaštite ispod je optimalne razine sigurnosti, te se njome ne može postići željeni učinak, dok je u nekim slučajevima provođenje minimalnih mjera zaštite iznad stvarnih i realnih potreba, pa se smatra samo nepotrebnim troškom. Novčarske institucije u prošlosti nisu pokazale interes za zaštitom djelatnika u svojim novčarskim institucijama, između ostalog jer im je novac osiguran kod osiguravateljskih kuća, te se sve potrebnemjere zaštite uglavnom provode po onom zakonskom, nužnom minimumu. Prosudba ugroženosti zakonska je obveza novčarskih institucija, te s njome kao ključnim postupkom određuje provedba optimalnih mjera zaštite za pojedini objekt novčarske institucije, uz uvažavanje priznatih pravila struke.

XXXIV

Upravljanjem sustavom sigurnošću moraju se ostvariti ciljevi kojima se stvorila optimalna razina zaštita, a koja omogućava smanjenje rizika od kaznenih djela. Provedba samo jedne vrste zaštite neće za rezultat imati postizanje potrebne razine sigurnosti. Nakon izrade ovog seminarskog rada možemo konstatirati sa sigurnošću da će jedino ukupnost provedbe svih organizacijskih i tehničkih mjera pouzdano djelovati na smanjenje ugroženosti poslovanja novčarskih institucija. Funkcionalnost i učinkovitost uspostavljenog sustava sigurnosti mjeri se kroz nivo ostvarene zaštite. Zagreb, 07.11.2012. godine Tomislav Katić Juraj Horvat

XXXV

7. LITERATURA (1)

Delišimunović, D.: Zaštita financijskih institucija element suvremenog poslovanja, Security info, vol. 1, 5, 25-28, 2005.

(2)

Grupa autora: Fizička i tehnička zaštita objekta, IZOS, Zagreb, 1996

(3)

Javorović, B.: Defendologija, IPROZ, Zagreb, 2002.

(4)

Kardum, Z.: Upravljanje rizikom u prijevozu vrijednosne pošiljke, Topical, Zagreb, 2004.

(5)

MUP – godišnja izvješća o kretanju sigurnosnih pokazatelja 1994. - 2010. godine

(6)

Palačić, D. Magistarski rad: Izrada modela prosudbe ugroženosti poslovanja gotovim novcem i vrijednostima, 2006. Godina

(7)

Palačić, D., Petović, M.: Upravljanje sigurnošću poslovnih procesa primjenom modela „Business Intelligence“, IV. Međunarodna konferencija o poslovnim procesima – Business Process Conference 2005, Infodom d.o.o., Zagreb, 2005.

(8)

Palačić, D.: Menadžment i tjelesna i tehnička zaštita osoba i imovine, U:Menadžment i sigurnost, HDIS, Čakovec, 2005.

(9)

Palačić, D.: Značaj kriterija pri prosudbi ugroženosti poslovanja gotovim novcem i vrijednostima. SIGURNOST 49 (4) 335 - 341 (2007).Čaldarović, O., Nehajev Rogić, I., Subašić, D.: Kako živjeti sa tehničkim rizikom, Zagreb, APO, 1997.

(10) Zakon o minimalnim mjerama zaštite u poslovanju s gotovim novcem i vrijednostima („Narodne novine“, broj 173/03 i 150/05) (11) MUP – godišnje izvješće o kretanju sigurnosnih pokazatelja 1994. – 2011. godine (12) Izvješće o poslovanju HPB d.d. za 2011. godinu

XXXVI