Tomislav IŠEK_ Djelatnost HSS-a u BiH do zavođenja diktature

Dr TOMISLAV ISEK

DJELATNOST HRVATSKE SELJAiTNSTRANKEU BiH DO ZAVODENJA DIKTATURE

"SVJETLOSTHrvatskoj seljadkoj stranci< (HSS). Globalno natuknuti presjek tendencija u nasoi savremenoj istoriografiji, i saznanje o znataju izudavar-rjapolitidkih stranaka uopSte, nameie zakljudak o opravdanosti naudno-istorijske obrade djelatnosti HSS uopste, a ri u Bosni i Hercegovini. Aspekt problema koji iemo tretirati ne dini se ni u kom sludaju dudnim pored saznanja o nepostojanju istorije naroda Jugoslavije izmeelu dva rata, nepostojanje istorije HSS, ili pak istonije Bosne i Hercegovine. Opravdanost izbora ove teme proizilazi dz spoznaje da je poseban interes HSS prema BiH bio ispoljavan od prvih dana postoI Demokratska stranka i politidki odnosi u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca.Beograd, Institut za savremenu istoriju, 1970.god. 619 str.; Svetozar Pribiievii i Samostalna demokratska stranka do Sestojanuarske diktature. musliZapreb,Institut za hrvatsku povijest, 1972.g., 270 str.: _Juqoslovenska maiskd organizacijau politidkom'livotu Kraljevine SHS, Sarajevo, Svjetlost 1974,658 sti.; - diugo iidanje 1977.godine,str. 459;.slovenskaliudska stranka i:.riostou"niko ujedi"njen1eiOtZ_1l|| Beograd, Institut za savrsmenu istoriju, 1973,5t5.

t-

Kao Sto je vei redeno, HSS je, osim sto je bila u svim fazama posro. janja hrvatska, uvijek sadrZavala i epitet seljadka.

Motivi za opredjeljenje ,istorijske obrade jedne od kornponenata djelatnosti najveie politidke stranke hrvatskog niroda izmeclu dva svjetska M., Ekonomska historija Jugosravije. zagreb, Ekonomski pre. - -t l4itlgvii gled, 1958,18. str. r-V..Stipetii, r. V.,Stipelii, Kretanie Kre i ^te^ndenc_ije u razvitku poljopri tku poljoprivredne na-podrudju NRH. Zagreb tSSg; T. Karaman, p.i"ied;i'; Privt'edni poloZai Habsbur5koi Monarhiii sLr. 283-374; Karaman I., privreda i

drustvo Hr'atske u xrx" itoike".-2";;;L, rnstitut ,t h*;;d procieni procjenistr.; str';

b"'"i:Tli,-iasl dr Ivo, Ivo, podrudiu kapitjla-- tir kapitjraria p-6aniei" _Vin_skidr -Vin_ski --p&i:"J H;-;t-;k" rr razrtohlirr ii*;t";i; ;';;;;bdri'; -Z"ii"6 piiloii ' i" dva svjetska dva svjetska rata.' .utu-'-p'loii'i""!r"i.'frr"riii-ij*r:ii#'ri"ir""dk";'2;;:U urr"trt", \ry:d" laffu" 1967. "toriorirt" 10

rata su vi5evrsni. Jedni, op5tiji, proizilaze iz dinjenice da politidke stranke kao takve, (sui generis) piedstavljaju dio temelja savremenog burZoaskog drustva, a drugi konkrelniji, iz potrebe da se istraZe i objasne osnovni faktori politidkog hivola naSih naroda u periodu od 1918. do 1941. godine.

duZe vremena nije bilo nikakvih kontakata.

znadaja pri njihovom stvaranju. Ta stranka se razviiala tt ovisnosti od stepena razvijenosti drustvenih i ekonomskih, u p.jj" svega klasno-politidkih odnosa u Hrvatskoj s podetka XX stoljeia. Njena pojava je u stvari bila odraz postojeiih klasa Dr R. Lukii, Politidke stranke. Beograd, Nauina-tnjiga^1966, fil' t FrseGJtriolii" Sfl, str.66;.obj-avljeriom Opsirnije o.selu i.-politici KPJ od 1919.do u oPriloziman Instituta za isto1929.vidiet'! u radu dra N.'Babiia riju,' br. kf-Xtf , Saraievo 1975-1976,str. 133-150. " u Vieittuc J., iaa i iakljudci Prve, Dr:uge i Treie konferenciie KPJ, Zbornik ^;i'"":lh-'v.'I.',^'tiibrana '-^* radova T/1959,str.260. dela, Tom II, knj. I. Beograd, Kultura 1950, str. 70.

11

partijskoj borbi, ne treba da vjerujemo na rijedi nego treba da proudavamo. . . Sto one rade, kako one postupaju prilikom rje5avanja razni]n politidkih pitanja, kako se ponasaju u stvarima koje zadiru u zivotne 8 ,U sitnu burloaziju spad_apre svega i srednie selja5tvo, kao njen najmalgyniij prodstavnik, zatii grhdske zanarlije i tzv. slobodhe prIzabrana delao I/370. Prema: Ziherl Boiis, ib., str. 7g.

I2

interese raznih dru5tvenih klasa. . .o11Iluzorno bi bilo zavaravalt se da su takvom orijentacijom istraZivadi liSeni veiih ili manjih pote5koia. I to bez obzira koja se od tri osnovne funkcije proudar,a: da li stvaranje poli tidke ideologije, organiziranje izbora itri pak, vrSenje funkcije vlasti u bilo kom vidu i obimu. U ovom radu je, kako u istraZivadkom postupku, tako i kod ocjenjivanja stranke u cjelini, do kraja sprovodeno stanovi5te po kome ne treba ,rispitivati vrednost politidkih stranaka na apsolutatr nadin, van prostora i vremena, nego na relativan, jedino mogui nadin ti. s obzirom na prostor i 'r,reme, odnosno na druitvo u kome one postoje i deluju".l2 Ovakav tretman HSS moZda je i bio uzrokom izvjesnih divergencija izmeelu ocjena koje ic se sretati u ovom radu i onih dosadainjih. Polazeci od sumarnih saznanja o ulozi siranaka u politidkom Zivotu burZoaskog druitva uop5te, te od mjcsra i znataja koji je imaia FISS u periodu dok se na njenom delu nalazio S. Radii, cilj ovog rada je da, u zavisnosti od raspoloZivih istorijskih podataka, obradi njenu djelatnost u Bosni i Hercegovini. Ovakav koncept rada, viSestruko znadajan i interesantan, stavljao je obradivada pred ne rnale potcSkoie. On je u svoj svojoj punoii iziskivao potrebu analitidkog izudavanja pitanjA iz istorije same HSS od njenog osnutka, koja nemaju neposredniju vezu sa predmetom istraZivanja. Takav metodolo5ki postupak nameLnlro se kao ,conditio sine qua non" uspje5ne obrade za cijelri vrcmenski period koji pokriva tema (1904-1,929. godina). U krajnjoj liniji trcbalo je pcrmanentno voditi raduna o odnosu op5teg (dijela koji se tide iskljudivo istorije H/P-R/SS), i posebnog (njenih pogleda, odnosno, preteZno politidke aktivnosti u BiH). Iluzorno je bilo pratiti iskljudivo njenu djelatnost u Bosni i Hercego.rini, kada nisu postojale analize i ocjene o toj stranci za tretirani periiod. Seljadki pokret u Hrvatskoj i njegovi refleksi u ostalirn dijelovima naSe zemlje, pa i BiH, u svojoj osnovi posmalran je i ocjenjivan kao sastavnri dio ostalih seljadkih pokreta u srcdnjoj i jugoistodnoj Evropi. Ideolo5ko-programatskeosnove i oblici djelatnosti H/P-R/SS imaju dosta zajednidkog sa slidnim pojavnim oblicima u ee5koj, Slovadkoj, Madarskoj, Rumuniji ili Bugarskoj. To je i prirodno, jer se selja5tvo po svom nacionalnom, sooijalnom i opSten politidkom poloZaju n uslovima nakon svjetskog rata na5lo u veoma slidnom poloZaju. S. Radii je, joi u ranoj mladosti, na svojim dugim dadkim putovanjima, uodavao slidnosti poloZaja naroda u veiini nabrojanih zemalja. Nesumnjivo je, cla su i veze (lidne, partijske i teorijsko-programatske) sa dr Svehlom, Stambol,ijskim i dr. u periodu od 1918. godine uticale na njegovu taktiku i strategiju. Oni koji se budu bavili istorijatom stranke, ni u kom sludaju, neic moii zanemariti ovaj aspekt HIP - R/SS. Ovdje je on samo spomenut s namjerom da stavi do znanja ditaocu potrebu sagledavanja konkretno tretiranog materijala u kontekstu seljadkih pokreta na Sirem balkanskom i evropskom planu. Dok se radilo na istraZivanjt za ovu temu i njenom tekstualnorn uoblidavanju, gotovo ni jedno fundamentalno pitanje iz istorije stranke nije analitidki obradeno na bazi izvora. Ni za jedan odjeljak iz teme, otkada se autor njome bavi, nije se moglo na uobidajen nadin pozvati u 11Lenjin V. I., Izabrana dela. Beograd 1949, Tom I, knj. 2, 208. 12Kao blIj. 4, 223.

/

biljeSkama. Zato su se, ne bez razloga, ovdje naSli obracteni i pododjeljci kao... 2.2. Osnivanje HPSS, 2.3. Osnovne koncepcije braie Radii o ulozi Hrvatske ... 4.2. O djelatnosti HRSS nakon odlaska S. Radiia u inostranstvo. . ., kojima pandan dine radovi koje su objavili u razliditoj formi: dr B. Krizman, dr B. Gligorijevic ili Zvonimir KulundZii.t3 Ne samo da, u vrijeme kada se autor ove teme odludio da pristupi njenoj obradi, njje b,ilo znadajnijih naudnih predradnji, nego su neke osnovne di,njenice kako iz istorijata stranke, tako i njene djelatnosti u BiH bile nepoznate ili neadekvatno interpretirane. Problemi koji su proizilazili iz istraZene arhivske grade, objavljenih izv'ora, Stampe i svih vrsta Stampanih radova nametali su autoru hronolo5ki metod obrade, a ne 'tematsko-problemski. U svakoj se javljao odnos >opSteg( ri ,posebnog" - HSS i BiH. U obradi se polazilo od Sireg ka uZem problemu, pa je taj deduktivni prllaz uslovio izvjesna "vraianjau, u hronoloSkom smislu, tj. prividna ponavljanja. Od prevashodnog zna(aja bilo je nuZno i potrebno da se cijela problematika, koja je proizllazila iz opSte aktivnosti HSS i njene djelatnosti u BiH, promatra i ocjenjuje iskljudivo u uzrodno.posljedidnoj vezi, Sto znadi u ovisnosti od cjelokupnih drustveno-bkonomskih ri politidkih odnosa datog vremena i date stvarnosti. Do prividnog od.stupanja do5lo je u prvom i podetku drugog dijela teme u kojima se najsumarnije tretiranje hrvatske politike u BiH u perioclu od 1878. do 1918. godine, odnosno prezentiranje stavova osnivada HPSS prema BiH, nametalo kao uslov razumijevanja organizirane djelatnosti H/P-R/SS do koje ie u njima doii tek u drugoj fazi njenog postojanja. Prevladalo je miSljenje da se kroz jedan op5ti pregled komponente hrvatske politike u BriH do 1918. g., otkrije pravi smisao odnosa, koji se kasnije vezuje iskljudivo za ovtJ stranku. Sve je to, nesumnjivo, do izvjesne mjere opteretilo tekst, ali posebno se (HSS u Bosni i Hercegovini)bez opSteg (pojave ii Sirih okvira djelatnosti ove stranke - u Hrvatskoj i Jugoslaviji) ne bi moglo shvatiti i objasniti. S iobzirom da je u drugoj i treioj fazi djelatnosti HSS intenz.itet politidkog Liv,ota graclanskih stranaka (1918-1929. g.) dostigao svoju kulminacionu tadku, da je to bio period najZe5iih rasprava medu njima oko nerazrije5enog nacionalnog pitanja, diji su oni, sticajem okolnosti postali nosioci, vodilo se raduna o svim politidkim faktorima koji su uticali na karakter i opseg odnosa, odnosno djelatnosti HSS u BiH. Kao posljedica toga osjetiie se u tekstu prisustvo niza politidkih faktora koji su, u veioj ili manjoj mjeri, uplivisali na djelatnost HSS u Bosni i Hercegovini. Tu se radi o jednoj skali politidkih dinrilaca (hrvatskih politidkih stranaka: Hrvatskoj teZadkoj i Hrvatskoj pudkoj stranci (HTS i HPS), srpskim i srbijanskim strankama: Narodnoj radikalnoj stranci (NRS), Savezu teiaka, Savezu zemljoradnika, KPJ, Nezavisnoj radnidkoj partriji Jugoslavije (NRPJ), Jugoslavenskoj muslimanskoj organizaciji (JMO), Slovenskoj ljudskoj stranci (SLJS) i dr. dije je prisustvo uvjetovano, ne toliko subjektivnim stav'om istraZivada, nego moguino5iu objektivnog saznanja ste13Vidi bilje5ku 16; Gligorijevii B., O pitanju ulaska predstarrrika HRSS u Davidoviievu vladu 1924. i o krizi i padu te vlade. Z6ornik radova VII, pegeryd 1965,345406, KulundZii, Stjepan Radii, Politidki spisi. Zagreb,Znanj6 1971,747.

pena zaldsnosti akcija HSS i svih drugih (ne)spomenutih politidkih faktora. Samo se na taj nadin mogao realizirati onaj imperativ prerna kome se >stranka mora proudavati u svom dru5tvenom okviru, s obzirom na svoj cilj, odnose i veze s raznim druStvenim klasama, slojevima itd. i njihovim konkretnim poloZajem u dru5tvu".la Prenebregavanje pomenutog,dru5tvenog okvirau prouzrokovalo bi, najde5ce, prisustvo iskljudivog prilaza dogadajima, pojavama i lidnostima kao Sernatske, te jednostrane ocjene koje su za osnovu imale samo poziciju onoga koji ih je donosio.

Ova tema najveiim svojir-n dijelom pokriva period na5e meduratne istorije. MeClutim, i u najnovijoj istoriografskoj prodr-rkciji joS se sreiu ocjene iz kojih se vidi da je "period 1919-1929. godine ostao zapostavljen i ponajmanje obradenprilozi iz toga perioda odnose na pojedine aspekte stranadkih politidkih odnosan.lsOd radova koji se odnose na HSS najozbiljnije radove je dar.rdr Bogdair Krizman, i na planu izvorne graile,l6 i obradom nekih pitanja iz prve fazc cljelovanja HPSS. Jedna od uodljivijrih karakteristika tih raduzora< nego je logidno proistekla iz djelatnosti stranke. Ipak kolikogod sc autohtoni lazvoj stranke nametao kao primarni regulativ zbog >dru(tvenih okvir4o, kacr meda5i javljaju se i dogadaji od Sireg znadaja. Prva laza je cjelovita i omedena godinom stvaranja stranke (1904), kao podetkom, i zavr5etkom svjetskog rata, odnosno stvaranjem zajednidke drZave r-raSihnar,oda (1918). Druga faza tete od 1918. pa do 1925. godine (tadnije 27. III 1925), zbog toga Sto je ovo cjelina za sebe u dijem se vremenskom dijapazonu odigravaju bitni dogadaji koji obiljeZavaju cijeli pcriod izrnedu clva raLa, za vrijeme najZeSiih politidko-stranadkih sukoba u kojimzi je HRSS jedan od glavnih dinilaca. U tom periodu se zavr5ava organizacihrvatski< koje sadrZavaju u sebi konfesionalno, odnosno nacionalno opredjeljenje, treba apriori polaziti od dinjenice da se radi o periodu gdje je proces formiranja nacionalne svijesti kod stanovnika Bosne i Hercegovine bio u toku. NuZno je voditi raduna i o stepenu cio koga je isti u konkretnim sludajevima do5ao. Ilustrativne su ocjene A. Seka (1909-1910) koji je >mogao kritidki (da) iznese poglede na politidku situaciju u BiH. Kad se srpskom seljaku (misli "pravoslavnomn - m. o.) postavi pitanie Sta je, on samosvjesno odgovara: Srbin gospodine, a kad se to isto pitanje postavi katolidkom seljaku, on stidljivo odgovara da je katolik. Od jednog bosanskog seljaka nikad nisam duo da je Hrvat. Nasuprot tome, bosanski intelektualci, zanatlije, trgovci katolidke vjere priznaju se bez izuzetka kao H'rvatiu vremerlu kada su dozrijevali ekonomsko-dru5tveni uslovi za formiranje nacija u balkanskim zemljama stanovni5tvo Bosne i Hercegovine bilo vei podijeljeno u tri dosta odreileno razgranidene grupe( dije su opolitidke telnje, jo5 nejasno izraLene, bile vei usmjerene u tri razlidita pravca i tekle u tri duhovno razlitite struje, kojima je tok odredivala pripadnost jednoj od triju postojeiih vjerskih organizacija... U odsustvu svakog drugog kohezionog faktora konfesionalne organizacije mogle su lako da postanu kristalizaciona jezgra i da se nametnu kao politidke snage koje su svojim doprinosile da se politidki razvitak etnidki jedinstvenog djelovanjem naroda kretao razliditim strujaman.s Katolidko sve5tenstvo je, u odsustvu drugih samostalnih faktora javnog Livota Hrvata BiH, sve do prelaza XIX u XX stoljeie bilo politidki reprezentant seljaka lpostojali su jaki tragovi feudalnog sustava ili dak dominantna uloga feudalizma".a Kolika iznijansiranost je

s-Mirkovii M., Ekonomska historija Jugoslavije. Zagreb, Ekonomski pre. gled, 1958,21. a Isti, Ekonomska struktura Jugoslavij e 1918-19 41.Zagr eb, Nakladni zavod Hrvatske, str. 9.

30

vladala u oblasti poljoprivrede, r,idi se po karakterLr npr. bosanskog i slavonskog feudalizma. Pn'i je bio "agrarno-stacionirau", dok je (. . .) slavonski (. . .) ekspanzivno kapitalistidki, kapitalistidko-poduzetnidki i spekulantski ulazio u trgovinu na veliko, u industriju i r-rfinansiranje kao finansijski kapitalo.s Dru5tveno-ekonomski i, posebno docnije, politidki Zivot BiH na pr:elazu dvaju stoljeia, kao i docnije djelatnost HSS na ovim prostorirna ne bi bilo moguie objasniti ako bismo zzrnemarili dinjenicu cla su "Liveci u sklopu kapitalistidkog gospodalstva Austro-Ugarske, sjeverni i zapadni krajevi Jugoslavije bili jade uvudeni u kapitalistidko gospoclarstvo finan sijskih i industrijskih sredi5ta Beda i BudimpeSte nego juZni i istodni krajevi".6 Konstatirati samo taj odnos, a ne ukazati, barem rnarginalnc, na njegovu su5tinu i posljedice - bilo bi nedostatno za poinanje jaza izmeclu novonastajuie hrvatske krupnije burZoerzije i mase seljaStva ua dijem ie uklanjanju pokuSati dar porade braia Radici sa neholicinorn istomi5ljenika. Od kapitalnog znadaja za tempo i opscg ekonomskog razvoja hrvatskog podrudja u okviru Austro-Ugarskc jc njegova apsolutna zavisnost ouztvrdio da. . . u Hrvatskoj seljadka stranka... vei postoji samo da joj treba dati organizaciju i formalni program".3 NuZnost organizirane djelatnosti naroda preko jedne politidke stranke bila je za bradu Radiie viSestruko motivirana. Op5ta druStveno-ekonomska i politidka klima imperativno je nametala potrebu da se i selja5tvo uvede u politidki iivot, a njih dvojica su bili uvjerenja da je veii dio preduslova vei ispunjen. Selja5tvo Hrvatske sve se viSe osjeialo u procijepu izmeclu politike, vodene ,od postojeiih stranaka, svoga mjesta i uloge u tada5njem dru5tvu. ,Domovo urednik slao je poruke u narod: i komu narod moZe kazati, Sto hoie? - mjesto naroda "Gdje govori danas politidka stranka... koja je stranka najjada u saboru, ona vlada i drma u cijeloj drZavi".a S. Radiiu je joS 1904. g. bilo jasno da je nepostojanje organizirane napredne demokratske politidke stranke samo posljedica straha koji je bio neprekidno prisutan i u podsvijesti >gospodeOsnivanie HPSS.. str. 142.

43

nideno i bezuvjetno pravo, da odluduje o svojem udesu ... To 6e biti, kad se od gospode i puka hrvatskoga stvori hrvatski narod... prosvieieni rod,oljubi hrvatski... neka otvoreno pristupe ...k seljadtvu u kojem je rsviest o tom pravu Liva, jer ju ima od naravi... to je ujedno jedini izlaz iz na5e podpune politidke i narodne nemoii .. .(z S. Radii je izjavio da ,. . . HSS neie svoj program stvarati pabirdenjem iz tudih programa, nego tek vlastitim radom i izkustvom ...,, Iz ))osnove(Historiji politidkih stranakamnogi pozitivni stavovi braie Radiia uSli i u stranadki prosram... narodito 'seliadko pravo na zemlju i na Sume, na vladu i na upravu'o. Dovoljno je pogledaii tumac'enje iz >Glavnih misli HPSS (,Sabrana djelan, VII, 45) po kome je uloga Sabora bila odludujuia. U ovom pravcu se toliko iluzioniralo da se odelprivoljeti" (tj. na diobu). Ponekad mnogi veliki posjednici i sami pauSalne ocjene kao npr. da >vodstvo Radiieve seljadke stranke istupa i sa socijalnim programom< 'zemlja - seljacima', (Putovi revolucije, br. 3-4, 153) izazivaju dojam da je ta programska osnova bila od izuzctnog znadaja u dje. latnosti stranke. U stvari, i teorijski i praktidno, nacionalni program je odigrao neuporedivo znadajniju ulogu u organizacionom okupljanju pristaSa. Frajdzon u jednoj redenici pominje dio programa HPSS koji govori o otkupu spahijske zemlje od stranke seljaka, o. c., str. 126.

45

Treii dio tretira metode ,Kako ie stranka raditi za ono, Sto hoie?o. Polazilo se od principa ,da se smjer i rad HPSS ne ie i ne moZe ravnati po volji bilo kojega pojedinca, bito kojega staleLa, niti bilo kakove skupine ljudi".32 Posavsi od nadelnog stava da neie voditi tzv. ,kabinetske politike'.,, kreatori strategije i taktike HSS nisu uspjeli pronaii one prave putove ka realizaciji svog programa. U tom odnosu vodstva i baze, u kreiranju ,velike poliiike" i obavljanju sitnog, svakodnevnog rada dosljedno se od strane voclstva, narodito S. Radiia, afirmiralo jedno stanoviste koje je imalo za posljedicu da su i stranka i pokret bas u tim ovelikim pitanjiman

kao predstavnik Si,rokih radnih masa, pre svega seoskih i nastoje da interese tih masa prikaZu kao jedinstvenen.33 U nastavku tadke 13, treieg dijela progtama nailazimo na stav koji

--it 20-23. 46

Ziherl B., Dijalektidki i istorijski materijalizam,II, 95'

S obzirom da su oportunizam i sporazumaStvo, i pored dugo vremena prisutne politike apstinencije i ostre opozicionalnosti, bili veorra karakteristidni za djelatnosti Hi P - R/ss, treba ukazati i na njihove korijens koji su proizlazlli iz odredaba programa, a prema kojima je za stranku trebalo da bude >povjest uditeljica, a zbiljske prilike ravnaloo.3a Osnivadka skupitina HPSS, usvajanje programa stranke, uporedivani su plastidno sa Zirom koji padajuii na zemlju pusta svoju prvu klicu, ali je rijetko ko primjeiuje. Savremenici su primili pojavu seljadke stranke sa vi5e nego primjetnom dozom skepse i nerazumijevanja, dak sa podsmijehom i prezirom. Iako je stranka u organizacionom pogledu dobro startovala, ipak iz objektivnih razloga, joS dugo vremena nije mogla postati takav drustveni faktor koji ie osjetnije uplivisati na politidki Zlvot u Hrvatskoj. Logidno je da je stranka rnorala najprije djelovati, uz ostale naprednije politidke faktore, da se najmnogobrojnijem dijelu stanovnistva Hrvatske priznaju osnovna politidka prava, prije svih izborno, kojin se t'td 2,416.000stanovnika koristiio iedva oko 2yo.

2.3. Osrtovne kottcepcije brace Radic o ttktzi HrveLtske u okvirima HctbsbtLrike Monarhije

3a ,Sabrana djela", VII, 24. t ,BoZiilica", kalendar z!r_godinu 1922, 58 dctaljnije: Krizman B., Plan Stjepana Lna n1_\gd1ia Radica o pleuJgclenJlr pleulgdenju preuredenju Habsbur5ke Halsb Habsburske Monarhije. Istorij Idto;ii a XX veka. Zbornik _r(adtca radova, radova, a, XII, XII, Beogrbd Beograd 1972, Beograd 1972,32-33 1972, 32-T 32-33 i 41 41. . 2 Vid. prije^dlozima -M. Vid. -O O priiedlozima M. P: Pavlir-ioviia, (1869. g.) federalizaci federali: ie HabsburSke 'hije: Nik5a"standii, Monarhije: Nik5a Standii, Misaoni Misaoni razvoi razvoi Miho"iiJ Mihovil"a pavlinor F;;iil;;"ii"'u sezdeserim

godinama XIX t o l j e . i aZ , a d a r s k arrevija, Zadarska - IIipani, g 9$i1a1nX a I X sstoljeia, g y i j . a Zad,ar, , Z \ d , a r1975, 1, 9 7 5br.3, , b r . 3 ssvibani , v i b a n j_ i p a n j , 1g7 187. srdak J., Austroslavizami slavenski kongres u pragtr 184s.Hp; zagieb," 1960, br.3-4.204. pllanje s evropskoga slavenskog - giediSta". 'Hrvatska misaon (dalje: ->Hrvats\.o HM), godina IV, sv. 11 za kolovoz.1905,485. "

47

Najprije bismo se upoznali sa glediStem A. Radiia, jer je njegove stavove stariji brat produbljivao i zaokruZivao, te su takvi smatrani temeljnim stavovima stranke. Prije svega tu se misli na Antunova gledanja o >vjednosti" Austrije, ideji o potrebi stvaranja zajednice slavenskih naroda, nuZnosti izvjesnih promjena u odnosima medu narodima, ostvarenje slobode za hrvatski narod u austrijskom carstvu itd. Antun Radii je, ponavljajuii misao jednog od tvoraca austroslavizma FrantiSeka Palackog da nema Austrije kakva je drlava bedkog cara trebalo bi je stvoriti, indirektno iskazao (1902. e.) i svoj stav koji bi mogao posluZiti i kao moto njegovih gledanja na ovo pitanje. U kontekstu razmatranja o eventualnom raspadanju te driave odbacuje takvu moguinost. Vremenom se u njemu problem pojavljuje u drugom vidu. Buduii da je za njega Austrija bila na ovom prostoru pritijeSnjen "vjedna< konstanta, nepodno5ljivom realnoSiu Hrvata, postupno je dolazio do saznanja da se od dva zlatreba birati manje. S obzirom na poloZaj Hrvatske, na opasnosti, kako je on govorio, >madarskog imperijalizma", podrobnije se zabavio analizom: s kim dalje, sa Bedom ili Pe5tom. Neposredan povod tim intenzi(3. X 1905). Poreclenjem viranim razmatranjima bila je "Rijedka rezolucijao austrijskog i ugarskog dijela Monarhije naSao je daleko viSe prednosti za njen austrijski dio. U Austriji su dvije treiine Slavena, a u Ugarskoj tek petina, u njoj narodi imaju daleko vi5e politidkih sloboda, u PeSti se ni5ta nije drZalo do narodne prosvjete i do seljadkog gospodarstva. U Austriji, naprotiv, ,pudka politika je tako jaka, da i sama vlada neprestance smiSlja zakone i sredstva, kako bi se podigla narodna prosvjeta i privreda, da lak5e moLe Livjeli i seljak i radnik i mali obrtnik i mali trgovac(, te da je "napokon. . . u Austriji djelomice uvedeno obie izbo'rno i tajno pravo glasa..."a Pod pretpostavkom da dode do otcjepljenja Ugarske od Austrije. . . onda bi prema A. Radiiu bilo bolje da budemo ondje, 'Za gdje ima vi5e Slavena. .. nas takva o'Austrija' nije straSilo, jer je to slavenska Austrija".s A. Radii je tim razmatranjima eksplicite afirmirao pojam >austrijskog slavenstva(, uveo ga u politidku teoriju i praksu HPSS. Dok je najveii broj politidkih predstavnika naroda u mnogonacionalnoj Monarhiji u divergentnim interesima tih naroda gledao i klicu njene propasti, za Radiia, naprotiv, ta . postaje. . . najjadim jam"razliditost . . 'Austrije'", stvom njezine sigurnostinepro"velidinom mjenjivo56uu i reafirmira formulu iz programa stranke "nezamjenjivo5iuu prema kojoj federacija podunavskih naroda i drLava postaje... "slobodna najoditijim Zivotnim interesom svih Slavena izvan Rusije".7 To ie mu s obzirom na pozniju aktivnost u ovom pravcu, pribaviti epitet ubijedenog austrofila. a >Hrvati i Madari ili Riedka rezolucija od 3. X 1905 s gledaliSta evropske pudke i realne politike". ,Sabrana djela", Vil, 173-204 - ovdje str. 183. s ,Sabrana djela", VII, 184, 193-194; 199. 6 Kao bilj. 3, str. 485. i 487. Ocjene Stjepanovih stavova iz ovog perioda vidjeti kod A. Cesarca, Stjepan Radii i republika. Prilog na5oj politidkoj historiji. Zagreb 1925, 100, ili u "Izboru dlanaka" A. Cesarca, Beograd, Kultura 1962, str. 96-193. Vid. HM, god. III, sv. 3, str. 134 (pod. prosinca 1903) u kome Stjepanov dlanak dak identificira pojmove "austrijski" i ,slavenski". z Kao bilj. 3, str.49L.

8 S._ Radii,

Moderna

kolonizacija

i SIaveni. Zagrcb

prema:

1904, 221; KrizmanB.,PlanS. Radii-ao preuredeij"H"b;b;;si" -%"i.r,]j",''+r, uit.y"stur+. e HM, god.IV, sv. 12,str.529-537(zaruian 1905).

10Ib., 536. 1r HM, V, sv. 1 (listopad 1905),33. 12HM, sv. IV za _siedanj1906,lg8-200 (kocl Krizmana, Ib., srr. 63, bilie5ka 86,stoji ozasiedanj1905.). 4-

Djelatnost Hrvatske seljadke stranke

puku i ovi nazori o slavenstvu kao jedan od glavnih osnova hrvatske

oZivotvoriti i pudka slavenska politika. U knjizici ,Zivo hrvatsko pravo na Bosnu i Hercegovinuu Stjepan istide da 3L HaUsbur5ka Monarhija >istorijska nuZda" i pi5e o njoj kao o onajpriiodnijoj i najpotrebnijoj koncentraciji srednjoevr'opskih krsianskih naroda i drLava oko carskog Beda".t+

nicom",rs tj. s njenom propaSiu. Jedna od karakteristidnih crta S. Radiia koje ie ispoljavati i docnije je faktor vetine. Pisuii o slavenskom bratimstvu veli da je nas Slavena preko 23,000.000,a svih drugih naroda samo su 22,000.000. . . Jedino braiimstvo, i to (...) prije svega politidko, moZe dovesti d'o nove promjene u cijeloj carevini... u kojoj bi se i danasnja banska Hrvatska poveiala, svim zemljama, koje bi k njoj pristupile po hrvatskom drZavnom pravu.. .onda ie tekar unutraSnja snaga hrvatskoga drZavnog ureclenja i zemljopisnoga poloZaja Hrvatske podeti snaZno i neodoljivo djelovati na Bosnu".2o Karakteristika odnosa prema BiH i dalje je bila neupuienost. Potvrda toga je neuviclanje postupnog procesa afirmacije nacionalnosti i nacionalnih sukoba. Kao i ogromna veiina njegovih savremenika zavodio se po pitanju nacionalne pripadnosti cjelokupnog stanovni5tva BiH, uzimajuii boSnja5tvo kao izraz narodnosti i nije se za korak udaljio od vjerskog faktora kao glavnog koji je diferencirao stanovni5tvo. Za njega su Zitelji BiH zajedno sa onim iz Srbije, Hrvatske ili Slovenije iedan narod sa etnografskog stanoviSta, a sa subjektivno-politidkog su ili uz hrvatske ili uz srpske narodno-politidke teZnje ili su pak neopredijeljeni. S. Radii upno5ienim argumentima donosi sudove o tome kakva je sudbina BiH. Iako svjestan oda su Hrvati danas u manjinin ipak istide da su obezuvjetno prvi i najvaZniji elemenat",2l te da oHrvati imadu tamo (u BiH - m. o.) najviSe seljaka svojih gospodara, najvi5e obrtnika, najviSe dinovnika i sluZbenika svake struke, najvi5e akademski obrazovane inteligencije...o. Zakljudak koji izvladi je da: ,. . . svi mi Hrvati, a narodito Hrvati u Bosanskoj Hrvatskoj u ovom pitanju sjedinjenja (treba da) budem,o... najoduSevljeniji branitelji prava Habsbur5ke monarhije .. l,2 U poredenju Stjepanovih stavova iz 1902. sa ovim iz 1908, moZe se reii da je on Bosni i Hercegovini krojio buduinost izmeclu detiri zida. Stavovi A. i S. Radiia i HPSS u odnosu na BiH mijenjali su se, retrrospektivno ocjenjujuii, u negativnom smislu. Njihove karakteristike bile bi: neodredenost, nedosljednost, i ekskluzivizam. Odbacujuii "osnovu starine" tj. hrvatsko drZavno pravo, kasnije ga afirmirajuii, zatraZuii se za priznanje neogranidenog prava naroda da odluduje o svojoj sudbini, a ni najmanje ga ne primjenjujuii na BiH, HPSS je preko Antuna, odnosno svog predsjednika, postavljala prvenstveno pravo na teritoriju BiH, tj. zagovarala potrebu pripojenja BiH Hrvatskoj u okvirima Monarhije. Ako imamo na umu da su, nakon saborskih izbora februara 1908. ,partije koalicijen programom predviclale odvajanje od Ugarske i stvaranje velike Hrvatske" (podrazumijevajuii tu i Bosnu i Hercegovinu),23 Stjepanov stav prema Madarima i Antunov prema velikoj Hrvatskoj, nije teSko razumjeti upornost i odludnost osnivada HPSS u zastupanju izloZenog rje5enja pitanja BiH. S p,roljeia 1909. S. Radii je boravio, po treii put, u Rusiji, kojorn prilikom je BiH bila u ZiZi njegove aktivnosti. Osjeiao se pozvanim da 20 Ib., 36. 2r Ib., 54. 22 Ib., 58-59. 23 O tome je detaljnije generalni konzul Francuske u Ugarskoj obavje5tavao svog ministra spoljnih poslova dr Pi5ona 4. III 1908, ,Les Archives des Ministdres Affaires dtrangdres - Paris (dalje: AP, Autriche-Hongrie). Corespodence poli tique vol. NS 14, 1896-1914, fol. 251.

58

i

ublaZi eho ,hajkeo na >na5u< carevinu koja je dolazila iz Srbije, Engleske, pa i Rusije. Nije se mirio sa spoznajom da "Sto god se o Bosni pisalo nije nigdje ni bilo spomena, da je Bosna stara hrvatska djedovina i da u Bosni ima naroda koji se priznaje hrvatskim i da bi sav onaj svijet bio hrvatski (?!), kad ga ne bi bili pokvarili i upravo otrovali politikom srbskoin i turskom, sve pod krinkom pravoslavne i muhamedanske vjere.u2aU Petrogradu je (drZeii predavanje 18. III 1909) ,pledirao i raznim dokumentima dokazivao, da se BiH moraju pripojiti hrvatskoj drlavi", te je ouspio slusatelje zainteresirati pa i uvjeriti o tome, da Hrvati imadu historijsko pravo na BiH".2s HPSS je na IV glavnoj skup5tini (29. Vlil 1909) zahtjevom za sjedinjenje BiH sa Hrvatskom, i to bez ikakve posebne zajednice sa Ugarskom, zvanidno akceptirala dotad javno ispoljavana glediSta svoga predsjednika.26Koncepcije HPSS, odnosno njenog predsjednika, nije moguie shvatiti bez situiranja problema ovih na5ih zemalja u kompleks odnosa na podrudju cijelog Balkana, pa i Sire. U taj okvir ulazili su ispreplitani interesi Austrije, Rusije, Turske, Ugarske. Za razumijevanje Stjepanove iskljudivosti nuZna je pretpostavka poimanje mailarskih ambicija koje su se vezivale za buduinost Bosne.27 Suoden sa nepremostivim hrvatsko-ugarskim suprotnostima Radii i HPSS su vidjeli jedinu perspektivu za Slavene, Hrvate i za Bosnu i Hercegovinu u pripojenju BiH Hrvatskoj pod skiptrom Habsburga u okvirima carevlne. Dualistidka politika Beda i Peite sa svim svojim recidivima bila je za S. Radiia movens da koristi sve Sto bi i5lo u prilog njegovih koncepcija. Dok se, kao sto smo vidjeli, jednostavno oglusivao o sve antihabsburski intonirane stavove dotle je prohrvatske i procarevinske nazore objerudke prihvatao.28U dualizmu je Stjepan vidio nepremostivu prepreku na putu realizacije svojih koncepcija. Promatrajuii poloZaj Bosne izmeilu banske i dalmatinske Hrvatske, naziva je nutroba ostaloj Hrvatskoju, pa u karakteristidnom stilu nastavlia: "izvadi dovieku utrobu, i onda mu reci neka z+ za 1910. godinu - oMoj treii put r-r Rusi.juu "BoZiinica" S. Radii, str. 17. Vid. S. Radic, Politiiki spisi, s t r . 7 3 - 7 9 . 2 sM u r g i i , o . c . , 1 1 8 - 1 1 9 . 2 6 > D o m < ,I I I , 3 5 ; p r e m a : M u r g i i , o . c . , 1 1 9 .

pripovjeda

str. 9.

59

Zivi" i zakljuduje: oDa nema u na5oj carevini dualizma, Sta bi drugo s Bosnom udinili nego bi ju odmah sjedinili s ostalom Hrvatskom".2e Ta dugotrajna, unutra5nja i javna borba S. Radiia sa dualizmom uvjeravala ga je da jedino federalistidki oblik drZavnog urealenja pruia, u perspektivi, Hrvatskoj moguinost da ima i svoj sabor i svoju vladu.

Namjera nam je bila skrenuti paZnju da se iskljudivost i nepomirljivost S. Radiia i HPSS u pogledu hrvatsko-srpskih odnosa i pred rat i nakon rata, kao i njihov tretman BiH, ne mogu razumjeti bez uvaZavania svih recidiva postojanja, s jedne strane, kratkotrajne >svete alijansen izmedu Hrvatske stranke prava (dalje: HSP) i HPSS i, s druge strane, neprevazialenog jaza izmedu Pribiieviievog kruga u srpskohrvatskoj koaliciji i HPSS. Sprega ,HSP - HPSS" ispoljavala se i u toku posljednje dvije godine rata po pitanju Bosne i Hercegovine. Tako je 17. VI 1917. S. Radii na saborskoj sjednici u ime ove dvije stranke govorio o prehrani Bosne i Hercegovine.3o I Stranka prava izrazTla je spremnost da radi sa strankama u >Hrva[skoj - Slavoniji, kao i onima u Austriji i Bosni, koje idu za tim da se s,ne hrva.tsl.e zemlie i svi dijelovi hrvatskog naroda ujedine na temelju lristorijskoga driavnoga prava u jedinstvenu hrvatsku drLavu od Triglava do Drine pod Zezlom. . . habsbur5ke dinastije . . .ort (podvukao T. I.) Ta izjava se identificirala sa stavovima S. Radiia. Navodenje Zelja sarajevskog nadbiskupa Stadlera o ujedinjenju Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Dalmacije i Istre u finansijsko i autonomno podrudje u zajednici sa Habsbur5kom Monarhijom,32 moglo bi da navede na zakljudak da su politidki krugovi, i u Hrvatskoj i u BiH, unis'ono izraLavali svoje politi6ke planove u pogledu buduinosti i BiH i Hrvatske, a time i Habsbur5ke Monarhije. Medutim, bosansko-hercegovadki Hrvati su nagla5avanjem ideje narodnog samoopredjeljenja, iako podraZavajuii Majsku deklaraciju, ipak, osudili Stadlerov stav i time stavili do znanja da se tu ne radi samo o jednom disonantnom stavu nego i dubljim razlikama. Razlike u gledi5tima bile su uodljive i kod politidkih prvaka koji de i u prvim godinama nakon rata, igrati znadajnu ulogu. N. PaSii neprikosnoveni prvak radikala u Srbiji i do smrti (1926) bard srpske graelanske politike, odustaje ,od nadela i duha Krfske deklaracije i poku5ava "podetkom 2e rb., 4. 30 ,Dom., br.24, str.2 (1917). Interesantno je da su i S. Radii i seljadka stranka desetak godina docnije ispoljavali aktivnost po istom pitanju, samo konkretnije. 3r Prema: Krizman 8., Stjepan Radii i HPSS u prvom svjetskom ratu.

csP,2l1970, r3s.

32Si5ii F., Dokumenta, 104-105. Vid. Sepii D., Oktobarska revolucija i ju_Znoslovelskopitanje u Austro-Ugarskoj 1917-1918.Historijski zbornik JAZU, XI-. Xllj Zagreb 1218-1959,str. 13; Babii N., BiH u koncepcijama gradanskih politidkih snaga i KPJ. Prilozi, 3/1967,20-21.

60

postavljalo odvo1918. .. da otvori Bosansko pitanjeu koje se "dotle nije 1'enood op5teg jugoslovenskog oslobodenjan." S. Radii je tih posljednjih mjeseci rata bio i dalje dosta neodreden i protivrjedan. Iako je na samom podetku 1918. pisao da program HPSS sadrlava u sebi i ,jugoslovenskuo (Majsku) deklaraciju, kao i oKrfski pakt(, dapade da je i Siri i dublji od njih, ipak je njegovo hrvatstvo gu5ilo iz austroslavizma ractano jugoslovenstvo. Zalagao se da u Hrvatskoj Srbi imaju sva ona prava, kao i Hrvati. Ako se Srbi budu protivili ovoj drl.avi, >nastojaiemo iz svih sila, da ju iZivotvorimo i bez njih, pade, i prcltiv njih, jer smo uvjereni da. .. i bez cjelokupnosti povjestne hrvatsko-bosansko-dalmatinske trojednice nema hrvatskomu narodu ni obstanka, a kamo (Hrvati) posvema li napretka".3aFrevladavalo je sl,jerenje "da sr-no mi spremni da objer-udke prihvatimo svoje ujedinjenje sa Srbijom i Crnom Gororn, ali naravski, na temelju potpune i stvarne ravnopravnosti, . . . u duhu naSe nove slavenske seljadke politike".35 Nije te5ko primijetiti, a to je i logidno, da se vi5e ne ide u >detaljepravac hrvatske i jugoslavcnskc politike u Banovini; Organizacija hrvatskoga i srbskoga sel.iadtvana agrarno-gr-lspodarslza period od 1919. do 1922.vrlo teiko vrsrtr vrsiti ma ma m a kakva kakva l ( a k v a ozbilinr O z b i l i n i i a istrazivanja, ozbiljnija i s t r a Z i v a n i a koji k o i a bi h i sse e bazirilu h a z i r a l e n a ii^iirt6r.il;;croticriFtui- ^^ daciman. Goranovii dacimao. Goranovii M., ", M porjoprivre-aii aonoaut j"gotG"ii",-'rtr."*r-i.s;pu;u1

iz Arhiva Ministarstva poljoprivrede. God. IV, sv.'0, Eeograci lOll . 5 -

Djelatnost Hrvatske seljadlie strankc

65

STRANKA NAKON SVJETSKOG RATA I KORIJENI INTRASIGENTNOSTI

Konstelacija osnovnih krasa tL vrijente stvaranja Kratievine sHS Dogadaji l9l4 -

1918.iz temerja su promijeniri opste stanje i odnose, "Balkai-ru

v r . j E L u Ii _ E v r o p l , tako r a K o iI na na .y.Js;uij3tu 5:f: brojniji dru5tveni.Evropi,

;j.';;si tj. nasim

balkanu

zemljama.

Kao

naj_

element, seljak je sadinjavao gro sastava iatuiuiih ratujuiih armiarmi_

l"i.:':,TTr.11o, su"i,Litve ,"tiustuu.-uo;s;;-.;;;'.,";j;il'i; -"i":i".jebile. kataklizma uzdrmala cijeto drustvo, ili:"sr"""";;;;s",;;;";;r?,

i politidki- Rat je opustosio privredu, uniStio " sredstva zL proi)uoanju, narodito poljoprivredu.

rI >udeo rndustrije, rudarstva, saobraiaja t zanata u . uku "Udeo industrii ^fanala. ukupnom broju lica koja. su zarad.ivala q privreai ir"oriu--i" ,uL" ^v r, 6 "0, dok Jc udeo poljt_rprivrede

j;:fii"F]"Ltyff.j"tS'l.ldil#j5 g,'il1';ii,Xl:l?::'?.1;.'"eTi i".j+r:l't[3i;:i7 1941.Beograd 1962,17. za 1e2e' g' knj' I -(str. 86-88;,T? 3:T,""1i.#r13J?Ii"t",:J31'Jl:f3,-godisnjaka j;;'3.?"'Tbfi:o:llsn"?li3

;:fi*il?Jl$1 Jugosravije (1el8-1e41;,1{i:j!'-33. 3 M' Goranovii se..uvjerio.da je ,za period od. i.919. d,o 1922. vrro tesko ;;. U';,*f #I'fl""#'#:',Ai';;lni:ei1 """,i,ti,ii"r.i_ fg:.ui seuaziiai. procenat stanovniStva

iz ArhivaMi"i'iiiit"^ 5 -

Djelatnost Hrvatske

porjoprivrede. God.

seljadlie stranke

"tu

rt:?"fi:i E;ii'in\i'

Sepaiat 65

Brojnim istorijskim, dru5tveno-ekonomskim i politidkim razlikama koje su karakterizirale na5e narode prije ujedinjenja treba pribrojati jo5 jednu kao neposrednu posljedicu ratnih zbivanja 1914-1918: razlitit stepen uni5tavanja dobara i inventara u pojedinim zemljama. Naime, ,ekonomski razvijeni krajevi na sjeveru i zapadu (naSe zemlje) nisu bili popriSte vojnih operacija: svuda je bio saduvan poljoprivredni i stodni inventar; poljoprivredna oru(ta, kola, goveda i konji...na Takva ocjena nije vaLila, r,lpr. za BiH, Srbiju pogotovo, u kojoj su ratna razaranja uni5tila najveii dio industrijskog, saobraiajnog, zanatskog i poljoprivrednog inventara, a gubici u stanovni5tvu bili su, u odnosu na druge krajeve, neuporedivo najveii.s Bez obzira na mnogovrsne razlike jugoslovenski nar:odi bili su duboko proZeti jednom zajednidkorn nadom i Zeljom da ie toliko odekivana nacionalna sloboda postati stvarnost, da ie oblici neravnopravnosti i ugnjetavanja pripadati proSlosti, da ie im Zivot i rad u granicama zajednidke drLave biti perspektivniji i ljep5i. Sve se to ubrzo raspalo kao omjehur od sapunice" iz prostog razloga jer su se svim postojeiim razlikama u svoj o5trini pridruZile i klasne i politidke suprotnosti grada i sela - druStva uop5te. Slom Austro-Ugarske Monarhije ve6i dio selja5tva doZivio je kao svoju pobjedu. I u Hrvatskoj i u BiH npr., to se ogledalo u uni5tavanju ili prisvajanju "fundusa instructusa". SeljaStvo jugoslovenskih zemalja pogodeno te5kim posljedicama rala, pod uticajem ideja Oktobra, traLe(i ispunjavanje i nacionalnih i socijalnih interesa, postajalo je ozbiljna revolucionarna snaga. T,og obiljeZja ono je bilo liSeno u izvjesnoj mjeri u Makedoniji, jer ga je zatrla srpska vojska, a u Srbiji i Crnoj Gori zahtjev za dodjelom zemlje nije bio ispoljavan. Rje5avanje svih akutnih problema novoformirane drZave bilo je u rukama burLoazije. Nova drZava i njeno dru5tvo naiazili su se pred ogromnim te5koiama i zadacirna, da kataliziraju brojne razlike, i naslijedene i novonastajuie. Op5ti kurs vladajuiih krugova nije trasiran na ,dugu stazu(, nego je bio kratkog dometa: rjeSavati trenutnu situaciju, ono neodloZno; medunar,odno priznanje ujedinjenja, regulisanje agrarnih odnosa, utvrtlivanje kursa krune prema dinaru, zabrana izvoza Zivotnih namirnica. Posebno se to ispoljilo u rje5avanju dva problema: ujedinjenja na5ih zemalja u jednu drZavu i agrarnih odnosa. I na prvi i na drugi, u osnovi dosta sloZen, problem gledalo se jednostrano. Ugao prllaza i tra1enja rje5enja apsolutno je bio u ovisnosti od klasnih i nacionalnih interesa promatranja.

BurLoazija je uodavala i prije dina ujedinjenja da bi trebalo, odredenim mjerama, preduhitriti eventualno revolucionarno raspoloZenje selja6kih masa. Ocjenjujuii da bi se isti mogli najprije ispoljiti u zahtjevima za zernlju, Narodno vijeie SHS je 14. novembra uputilo posla,nicu seljacima poku5avajuii da rje5avanje ovog vitalnog pitanja zadrZi apsolutno u svojim rukama. U prvim koracima predstavnika eksploatatorske klase 4 5

M. Mirkovii, Ekonomska struktura Jugoslavije 1918-1941, 12. Detaljnije vidi: Dr S. Dimitrijevii, o. c., 5.

Medutim, nemiri nisu prestajali, a Sredi5nji odbor Narodnog vijeia nije ispustao inicijativu. Koraci koji su u tom pravcu poduzimani nisu qopie imali namjeru ili cilj cla neSto rijeie, ncgo da odloze ili prejudiciraju.6 Tokom jednog duzeg vremenskog perioda - i nakon proglasa regenta Aleksandra (6. rr 1919), tretmana agrarne reforme u vidovdanskom usta-

od samih podetaka postojanja nove clrZave oni koji su odludivali o nadinu otklanjanja posljedica rata pokazali su oclsustvo bilo kakve eko-

67

\

voznica< koji je, u stvari, bio sredstvo ,prvobitne akumulacije politidkim sredstvima uvladio se u sve vodeie slojeve burLoazije i dinovnidkog apllrata . . .o1o U ovim >en passant< razmatranjima op5te konstelacije druitveno-ekonomskih faktora Kraljevine SHS, nuZno je bar ukazati na divergentnosti interesa na izgled kompaktne burLoazije. Na privrednom podrudju u odnosima njenih nacionalnih grupacija izbile su uskoro na vidjelo mnogobr.ojne suprotnosti. One su u najveiem opsegu kornplicirale odnose ne samo izmedu njihovih vodeiih grupa nego i znatno Sire, meilu narodima i. drustvu uopste. Stekavsi modalitetima ujedinjenja dominirajuiu poziciju krupni finansijski kapital iz Srbije nastojao je da istu pro5iri na cijelu drZavu. Logidno je da se te aspiracije nisu mogle usagla5avati sa istovetnim leljama i planovima finansijskog kapitala Slovenije i Hrvatske. Suprotni interesi ovih dviju grupa konkurentskih burZoazija, hrvatske i srpske, poprimale su razlidite oblike ekonomske i politidke konkurentske borbe. Nave5iemo nekoliko primjera koji su imali i ekonomsku, ali i, posebnu, nacionalno-politidku dimenziju. U drugoj polovini 1'919.g. krupni srpski finansijski kapital izveo je jednu velikog stila. Prilikom markiranja kruna oduzimano je "operaciju" podnijetog novca. Sljedeie 1920. g. kod zamjene krunskih novda200/o mica za dinare izvedeno je ne5to slidno. Prihvaieni kurs 4 krune za I dinar bio je niZi od kupovne moii krune na teritorijr na5ih zemalja pod Austro-Ugarskom i njenog odnosa prema dinaru u slobodnom prometu. Ocjenjuje se da je omarkiranjem kruna i njihovom zamjenom ne samo zadan udarac vodeiim kapitalistidkim grupama u Hrvatskoj, Sloveniji i Vojvodini, . . . vei su time pogodeni i Siroki slojevi seljaka, Sto je dopri nijelo jadanju nacionalistidkog pokreta u Hrvatskoj, kome je stajala ;ra delu domaia burLoazija".tl Nakon rata u Hrvatskoj osvi porezi su uveiani za (etiti puta(, a u drZavi je jo5 dugo godina vladalo pravo Sarenilo od poreskih sistema.r2 Industrijski razvitak Kraljevine SHS je nakon rata, v uslovima proSirenog trZiSta, te poveianim potrebama usljed obnove zemlje bio u znatnom usponr.r.Po istom uzoru iz dotnena agrarne reforme i u industriju su vladajuii krugovi unijeli vje5to, razne ekonomske politidke mjere. Carinskom za5titom, umanjivana je opasnost od strane konkurencije, odnosno, omoguieno je odrZavanje novoformiranih preduze1a, iako ova nisu bila rentabilna. Da su time ostvarivani izvanredni ekstraprofiti ne treba posebno ni naglaSavati. Industrijskim preduzeiima omoguiavao se uvoz bez carine kompletnih industrijskih instalacija i drugih proizvoda. Sr"pska ro M. Mirkovii, o. c., 27-28. 11 S. Dimitrijevii, Privredni razvitak Jugoslavije od 1918. do 1941, 4_l_; Detaljnije o ovom: Milan Rojc, Prilike u Hrvatskoj, Nova Evropa, 1921, knj. II, 1rr. 2, str. 46--:71. 12Filipovii Kultura, 1962, 65. Na osnovu Filip, Izabrani spisi. Beograd, *vlada3uie poreelenja nacije plaia za istu obraautor navodi podatak di oseljak ^divu povr5inu i iste usl6ve 1.418,80din.l a seljak u Vojvodini 5,542,88 (str. 68)'

68

burLoazija je i na drugi nadin obezbjedivala povoljniji tretmanl3 u oblasti i n d u s t r i j e , S t o s e u d r u Z e n o s a politidki razliditim stanoviStima pretvaralo u otvoreni sukob interesa na nivou zaiednidke drZave. Razliditim ekonomskim presizanjima srpske burLoazije u odnosu na ostale treba pridodati i politiku nacionalnog, politidkog i kulturnog potdinjavanja. Nije ni prilika ni potreba istraZivati ,ab ovo. gdje se zatinjala, gdje se zavriavala ta i takva politika. Neki od savremenika, kao Cesarec npr., smatrali su da je osnova srpsko-hrvatskog sukoba >u tome Sto je ekonomski slabija srpska burLoazija za5tiiena politidkom hegemonijoin protiv ekonomski jade i sposobnije hrvatske burLoazije', Sto srpsko selja5tvo zbog prolaznih sitnih koristi, gledajuii svoje interese, znatnim delom ide za srpskom burZoazijom, postavljajuii se tako protiv hrvatskog selja5tva, koje je protiv nacionalnog ugnjetavanja; 5to se Srbi, iakcl klasno, a djelimidno i politidki potladeni, prema ostalim narodima predstavljaju kao vladajuia nacija, dok se cio hrvatski narod bez razllke na klasnu pripadnost - burLoazija, seljaStvo, radniStvo itd. - osjeia nacionalno potladenim...ora Analiza klasno-nacionalne pretpostavke takve konstelacije snaga, kako to Cesarec podvladi, potvrdila bi da ou vrijeme rasula Austro-Ugarske Monarhije, dok je joS uvijek jedan dio krupnije, hrvatsko-srpske burLoazije bio kolebljiv, hrvatsko selja5tvo stvara svoj nacionalni front i nastavlja borbu za nacionalnu ravnopravnost, iz (.ega rezwltira progresivnost hrvatskog seljadkog pokreta kao nacionalnooslobodilaikog...ots

Neposredno uodi slorna Austro-Ugarske seljadke mase hrvatskog stanovni5tva su zahvaiene pravim prevratnidkim raspoloZenjem. U vojsci, sabotaZe su bile svakodnevna pojava. Veliki broj mobiliziranih vojnika, takode seljaka, jednostavno se nije prijavljivao na vojna odrediSta, nego je odlazio u Sumu, u ,zeleni kadarn. Siroma5ni seljaci su otimali zernlju i stoku dijeleii je medu sobom. Povratnici iz Rusije zadojeni idejama oktobarske revolucije davali su tim pokretima masa i revolucionarno obiljeZje, "Narodno vijeien, od-nosno njegovi organi, u izuzetnoj situaciji angaZirali su se oko pisanja proglasa, slanja brzojava, problema nove drLavne zaslave i sl.r6Veiina politidara, bez obzira na stranadku pripadnost, nije, ni rijedju, ni djelom, pokazivala da je shvatila kakve su se sve promjene desile sa selja5tvom. Shvatajtiii i dalje politiku kao i iskljudivo kabinetsko djelovanje, ta garnitura javnih radnika nije uvaZavala neke 13 ,Srpska industrija uZivala je povlastice iz tl. 146 Zakona o radnjama, da njena ponuda bude prihvaicna kod drZavnih i op5tinskih nabavki i u sludaju da je skuplja za 1.001o od inostrane (!) dime su srpski indr-rstrijalci uzimali za sebe jedan dio poreskih davania koja je uglavnom snosio radni narod". S. Dimitriievii, Privredni razvitak Jugoslavije, 20. 1aLukad dr D., Radnidki pokret u Jugoslaviji i nacionalno pitanje 1918-1941. 147.

ts rb., 1.46. 16Krizman B., Podetak rada Narodnog vijeca SHS u Zagrebu H P , 2 / r 9 s 4 ,3 9 - 4 7 .

god.,

69

notorne dinjenice: da se u seljaStvu budila samosvijest o njegovom mjestu i ulozi u drustvu. Shvatanja seljastva o kapitalnim pitanjima druStvenog razvoja postupno, ali sigurno se kristaliziraju. Militarizam je u dusi njegovoj daleko potisnut pacifistidkim idealima. Mir i rad na vlastitoj zemlji imperativna je ielja tog seljaka. Siltr on prezire, a za kralia (Karla) ili cara neie ni da duje.

u vriieme stvarania Kraljevine SIIS t njen stav 3.2. H lP -R/SS prema osnovnim problentima novostvorene drlave U odjeljku koji govori o stavovima osnivada HPSS prema HabsburSkoj dinastiji vidjelo se da je S. Radii svoju aktivnost na politidkom polju u toku rata ispoljavao, uglavnom u Saboru, jer je neka stranadka djelatnost bila nemoguia. Prilikom tih istupa pokusavao je da formulira Zelje ,sveukupnog hrvatskog narodao.l Jula mjeseca izjavljivao je: ,mi smo monarhiste i republikanci u isti mah (das)n,2da bi na prvoj sjednici Glavnog odbora HPSS u ratno doba (27. VII 1918) izrazio uvjerenje ,da su seljaci odludno i odu5evljeno za republikuo.3 Avgusta 1918. pouzdanici i povjerenici HPSS raspravljali su pitanje jugoslovenskog narodnog ujedi njenja i zakljudili da stranka prihvata "nadelo potpunoga narodnoga samoodredenja te pristaje na jugoslovensko ujedinjenje . . .oaTime je i formalno pokopana veza S. Radiia i HPSS sa idejama austroslavenstva' Predsjednik HPSS proglasom poku5ava da mBoZiinicarnirotvornihu ideja.sl Motivi ovim mirotvorno intoniranim stavovima proizllaziri su iz zablude u svemoguinost stranadkog izbornog uspjeha. Novi ustav joS nije bio ni izglasan, a HNZ je, u ime hrvatskog naroda, zahtijevalo ,da se octmah provedu novi i sveopii izbori za KonstituantuDjelovanje godine. ,Djelovanje HB iste je porukom hrvatskog naroda od 21. V za !1t^e_ EB zapodelo 1921,.iako*taga taj blok formalqg joS ne-postojin. MatkoviiH., 'Hrvatska za-

i:_Figg,:, P4log prouiavanj_u politibkih stianak"a u staroj Jugoslaviji. Istorija XX vijeka. Zbornik radova,V, Beograd 1963,5-136.

sr ,HRSS svaku revoluciju smatra isto takvim prokletstvom kao i svaki rat., o njene -pristase* treba {g kraja da ostanu zakonitom putu svoje "nla mirotvorne politike". Prema domun od 25. VI l92I s2 >Politidki spisi", 363. "slobodnom s: >BoZiinica" za 1922.9.

'L

snagama koje bi izvele taj zadatak predsjednik HRSS je u svom konzervatizmu, otiSao korak dalje od starijeg brata. Prisutna dobronamjernost bila je potirana njegovim ekskluzivizmom prema selja5tvu uopSte i >tumadenjem" Marksove lidnosti, Prve, Druge i Treie internacionale, socijalistidkog pokreta uopSte ili pak u neprihvatljivim ili hiperkritidkim objaSnjenjima nepravilnog odnosa tadaSnjih socijalista i komunista prema hrvatskom seljaStvu.s Razmatranja S. Radiia o istorijskoj ulozi selja5tva i radni5tva, kada je plebiscit od 28. XI 1920. praktidno negiran, kada su centralizam i monarhija natureni i kada se u KPJ nije priznavaio postojanje ni hrvatske, ni drugih nacija, odvela su ga ka apoteozi selja5tva i, diskvalificiranju raclnidke klase. Ne pokazujuii razumijevanje u pogledu pravca razvoja kapitalistidkog dru5tva, on je bio vi5e nego impresioniran dinjenicom da vei - L92I. god. >ima tridesetak drZava u svietu gdje seljaci imadu 1,920 relativnu veiinu, a u nekoliko imadu vei absolutnu u parlamenru, a ro kod radnidtva kao manjine, nije moglo biti, niti ie to biti i posle peldeset godina". Ta njegova ,ranaliza., dovodi ga do "otkriia< koje ie dogmatski zastupati do kraja Livota. Ubijedio je sebe, a ubjedivao je i sve druge: >. . . sastanu li se zastupnici seljaka sa zastupnicima burZoazije (gospodr:) . . . u s t a t i e p r o t i v s i s t e m ak o j i s e d a n a sp r o v o d i ,d a g r a d g o s p o d a r i i gospoduje s e l u . . . " s s ( s p a c .u o r i g i n a l u ) . RazmiSljanja o HB nagnala su S. Radiia, da, i pored toga Sto je rninimizirao ulogu industrijskog proletarijata, povede raduna o mjestu "radnidtva" u hrvatskom dru5tvu. Osjetio je da formule o samoodredenju, plebiscitu, ili veiini ne mogu i ne smiju da mimoidu i preostale dijelove hrvatskog dru5tva, narodito >radnidtvo( (uodljivo je da on ne govori o radnidkoj klasi).soCak bi se reklo da kritidki ocjenjuje dosada5nji odnos ogospodskih stranaka( koje pravo obidno nimalo marilen "nisu za radnidko i priznaje da je HRSS >najvi5e isticala seljadko pravopravedna duSa", obistar Llm(, >velika imovinska snagaabsolutna ili natpolovidna veiina u narodu., ,neslomiva organizacija". Sve navedene preduslove za rjeSenje radnidkog pitanja ima, po njemu, ba5 s4 oSta su radnici! - pitao je u to vrijeme S. Radii. - Oni su desto protivnici seljaka. . . U svojoj krivoj misli da je seljak kapitalist i najljuii to... najopasniji kapitalist... - eto do toga je na naSe odi doveo protunarodni i protivjerski materiialistidki radnidki internacionalizam. U bivstvu IraZi to vei prva Marxova radnidka internacionala kao i III. Nemamo dakle tri internacionale, nego zapravo samo jednu! (sic!) . ..bez vjere, bez narodnosti, bez doma i domovine i bez familije". - ,Seljadka internacionalan - (Meelunarodni savez seljadkih zastupnika i seljadki gospodarski zadrugao "BoLi(nica< za

t922,4t.

s5 ,BoZiinica" za 1922,44 - isti dlanak kao bilj.54. s6 ,... sada je nado5lo vrieme, da se radnidtvo zdruLi i ujedini sa seljadtvom, da k sebi prikupi joS gratlanstvo i po5tenu Skolanu gospodu i da onda ovako u jednom narodnom bloku o svim nadelima ustava, prava i zakona u ime naroda preuzme svekoliko vladu u upravin. S. Radii, Seljadko i radnidko pravo. "BoZiinicau za 1922,98.

84

IIRSS i zato ie ona ,uz seljadko pravo oZit,ot'oriti i radnidko Ona jedina i nitko drusi. . ..,57 Izvanredna glavna skupStina zadruge ,Hrvatski seljcLilci dom" (30. X 1921) pretvorila se u >zajednidku skupstinu cieloga hrvatskoga bloka. Sogu su sadinjavali: ,hr'atsko radni3tvo (organilirano u Hrvatskom Radnidkom savezu); hrvatsko graclanstvo. . . i hrvatska skolana inteligencijaZeli da (klub) dode u Beograd te ie ga aktivno pomagati", pregovarao sa "Muslimanima ljevidarima.. .", ali kako Radii kaZe, ,samo kao s voctama muslimanskog pudanstva . , .carte blanche" da sastavi izbornu vladu, sprovede izbore, Sto ukazuje na prisustvo neparlamentarnih faktora. Njima je ovaj kratki period, od ne5to viSe od detiri godine, izvanredno poslulio za isprobavanje pseudoparlamentarnih metoda u razrje5avanju delikatnih nacionalno-socijalnih problema mlade drLave. Pripremama za izbore, a posebno uputama koje je S. Radii o BoZiiu 1922. g. poslao organizacijan-ra HRSS,77zavrSena je prva etapa razv,oja HRSS u novoj drLavi. Njeno bitno obiljeLje je puni zamah organizacionog Sirenja i jadanja stranke koji ie pribliZavanjem izbora dostiii kulminaciju. U ovom dijelu rada, koji bi se mogao nazvali prologom, poku5alo se u najkraiim crtama situirati razvoj FIRSS u kontekst velikog evropskog revolucionarnog talasa roclenog poratnih-t socijalno-ekonomskim previranjima, impulsi velikog oktobra, nezadovoljstava narodnih masa sa nadi n o m s t v a r a n j a d r Z a v e o d 1 . X I I 1 9 1 8 .i o d n o s i m a u n j o j , d o g a i l a j a 1 9 1 9 . kojima je glavni akter bila KPJ, seljadkih nemira. Mi5ljenje da su ,Siroke seljadke mase Hrvatske odrnah povezale svoje socijalne seljadke teLnje s nacionalnimao, te da je bilo odiglcdno da je taj nacionalni pokret u predstarrlja osnovi selja6ki, da mu je selja5tvo glavna masovna baz.a,,,18 objektivnu ocjenu onog bitnog Sto se cleSavalona tlu Hrvatske i Sto je uskoro preSlo granice tzv. banske Hrvatske. Osnovna karakteristika HRSS ovog perioda je Sarolikost intercsa masa okupljenih u njenim redovima. ,u sviiesti o torne ita neieu ono uop5tc niie bilo u stanju "Ujedinjeno da pomiri, a kamoli prevazide unutra5nje suprotnosti. Tirn suprotncstima moZe se i objasniti i neutraliziranje revoluciona.rne situacije, priklanjanje vodstva HRSS mirnoj metodi djelovanja, otklanjanje bilo kakvc pomisli o revolucionarnim akcijama. Iako su se pod uticajem siromaSnih slojeva u Nacrtu ustava i Programa naSli i takvi r-rapredni zahtjerri kao Sto su: anticentralizam, republilianizam ili demokratski refercndum ili princip samouprave, ipak su u taktici stranke i praksi neskriveno do5li do izraLala kompromiserski stavorri, zatim antikomunistidki koje su Antun i Stjepan jo5 odavno ugradili u osnove stranke. Nakon spla5njavanja revoluciona,i-nogra,spoloZenja,relativne stabilizacije burloaske vlasti, izbornog tispjeha HRSS 1920, neprekinutog negiranja nacionalnih zahtjeva Hrvata, i drugih nacija, u voctstvu Radiieve stranke preovladava tendencija saradnje sa vlastitom burZoazijom u cilju >sporazuma" sa drugorn stranom - srpskom. Povjercnje koje je voctstvu HRSS ukazalo selja5tvo ono je faktidki proigralo. I sebe i selja5tvo usmjeritro je u pravcu na kome je cilj bio, tako reii, neostvarljiv - >sporazum(, ,mirnim putem" sa domaiom - hrvatskom i ostalom, suparnidkom burLoazijom, - kako je volio govoriti sam Radii. 77 78

ABiH, PU, 1923/Pov.br.4 7 3 .t 1 3 3 . O. Ker5ovani, Povijest Hrvata. Rijeka, O. Ker5ovani, 1971,Il9.

Bg

3.3. Stavovi S. Radi1a t fIPSS prema Bosni i Hercesovini nakon zavriitka rata Raspadom dvojne monarhije ekonomska situacija hrvatskih zemalja bitno se promijenila. Hrvatski kapital do5ao je u konjunkturniji poloZaj, a perspektiva razvoja industrije, bankarstva pa i trgovine postala je znatno povoljnija. Radale su se i teLnje za pro5irenjem na druge krajeve zajednidke drZave. Slidne pretenzije ispoljile su se ubrzo i na drugoj strani, u krilu srpske burhoazije, koja se nije mirila sa dotadanjim pozicijama ekonomske zaostalosti. Najefikasniji put za ostvarenje njenih ciljeva (prije svega ekonomskih) bila je drLava. Zbog novonastalog poloZaja privrednih kapaciteta hrvatskih zernalja, hegemonizam, centralizam i monarhija postajali su iz dana u dan nepremostive prepreke za stabilniju unutra5nje-politidku situaciju. Za razumijevanje su5tine obnavljanih hrvatsko-srpskih suprotnosti, a i nesporazuma, dini se, nuzno je naglasiti da su centralistidke i hegemonistidke tendencije u krilu srpske buri.oazije imale svoje korijene u moguinostima intenziviranja op5te ekonomske eksploatacije, a ne neki nacionalni atavistidki antagonizam. Od dana kada se prvi put u zvanidnom dokumentu u toku rata posebno govori o Hrvatimat (13. VIII 1916) pa do Zudnih raspri prvih godina postojanja Kraljevine SHS, hrvatsko pitanje je, po sadrZini svojoj, postalo vi5edimenzionalno. U fokusu njegovom ispreplitale su se istorijsko-ekonomske, socijalno-politidke, psiholo5ke i humanitarne komponente. HPSS je njegovim stalnim aktueliziranjem, daleko vi5e programski nego praktidki, blla za seljadke, a kasnije i za malograclanske burZoaske mase u Hrvatskoj, faktor koji ie da rije5i Livotna pitanja Hrvata. U periodu priprema za stvaranje zajednidke drLave na5ih naroda i S. Radii i H/P -R/SS zauzeli su stav prema aktuelnim pitanjima i hrvatskog i drugih nanoda. Narodito je tome doprinijela, tako reii, neprekinuta aktivnost i detaljna razrada stanovi5ta HPSS oko pitanja drZavnog ureclenja. Princip prava na samoodredenje priznavala je ova stranka >ne samo Hrvatskoj, vei i Sloveniji, Bosni, Dalmaciji, Crnoj Gori, Makedoniji i Vojvodinin.2 Ako se podsjetimo da je Bosni i Hercegovini od strane HPSS, narodito braie Radiia, poklanjana stanovita paLnja, nije neobidno da od prvih dana sloma Austro-Ugarske, u razmatranjima pitanja buduinosti na5ih zemalja i naroda nailazimo na tretman Bosne i Hercegovine, posebno sa geografsko-teritorijalnog aspekta. Dok su u prvoj fazi djelatnosti stranke glediSta braie Radiia o BiH bila uvjetovana rje5enjima buduinosti carevine, nakon njene propasti prisutan je i pluralni aspekt narodA koji u njoj Zive. S obzirom da je -Bosne po njihovom konceptu buduia Hrvatska ukljudivala u principu teritoiij i Hercegovine, trebalo bi razmotriti su5tinu tih, iz korijena promijenjenih okvira i osnove orijentacije HPSS prema ovim zemljama. t Vid.: D. Jankovii, pitanje i Krfska deklaracija 1917. godineo. Beograd, Savremena"Jugoslovensko administraci ja, 1967,217. 2 F. Filipovii je ocijenio da je "na taj nadin hrvatski nacionalni pokret pgstao revolucionaran centar svih ugnjetenih naroda Jugoslavije. On je naSao odziva (docnije m. o.) meclu muslimanskim, slovenadkim i makedonskim masama, a desto i metlu selja5tvom nacionalnih rnanjinao. Izabrani spisi, I, 48.

90

Tek zavr5eni svjetski rat, odnosno spektar pitanja i problema, koji su njime izazvani, presudno su uticali na relaciju HPSS - Bosna i Hercegovina. Tu se prije svega misli na onaj demokratizarn, nepomuienu vjeru u Zivotnost i snagu opSteg prava glasa, seljadkog prava, prednost republikanizma nad monarhizmom, federalizma nad centralizmom, mirotvornosti (pacifizma) nad militarizmo-, 5evjednosti (humanosti) nad sistemom batina i korupcije. Iznad svega, a u svjetlosti svih tih ideja u krilu HPSS operiralo se sa nuZnoiiu i potrebom da se stvori hrvatska drLava u granicama meilunarodno priznate zajednice jugosiovenskih naroda, Sto se neminovno reflektiralo i na tretman Bosne i Hercegovine. Pripreme i akt ujedinjenja potencirali su na odreilen nadin, svako od pomenutih stanoviSta. Slomom Austr:o-Ugarske >sahranjena" je i koncepcija ,Zivog hrvatskog prava na Bosnu i Hercegovinuu. No, i poreci sve velidine promjena koje je uvjetovao svjetski rat, HPSS i njen predsjednik nisu ni mogli da prekinu sve niti koje su povezivale Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Taj odnos do5ao je u pozadinu i ovisnost od buduieg statusa, prije svega same Hrvatske. Hrvatski drZavni sabor je 29. X 1918, u smislu nadela prava narodnog samoodredenia, usvojio dva zakljudka koja su (dvije godine docnije - 12. XII 1920) posluZila predsjedniku HPSS da obrazloLi stanoviSte o zahtjev,u za priznavanjem i stvaranjem hrvatske drZave i republike, iz kojih se vidio, na indirelimenovalo joS isti dan (29. X 1918) hrvatsku drZavnu vladu, a slijedeiih dana bila je imenovana . . . vlada za Bosnu i Hercegovinu. .. vlada za Sloveniju. To znadi da su se oko Hrvatske okupljale druge jugoslovenske zemlje bivSe Monarhije u jednu federaciju Slovenaca, Hrvata i Srban. Kraljevska vlada Srbi.le priznala je tu federativnu drZavu >svojom notom od 8. studena 1918. iz Zeneve,,.aUzimajuii posljednji put rijed u Hrvatskom saboru (29. X 1918) S. Radii je ukazao koliko na hrvatski, toliko na jugoslovenski aspekt tretmana ogospodarsko-socijalnih faktoran. Isticao je da "najsiroma5niii dio naroda (treba) da osjeti na cijelom svom biiu, ne samo moralno, nego i materijalno da je do5ao veliki dan narodne slobode i narodne suveren'osti. . . primorski Hrvat u Istri i Dalmaciji, a u Bosni i Hercegovini Srbin i Hrvat...gospodarsko-sociialnomoproblemu, nego su mu davani politidki atributi i de[vrto, da se istide zahtjev za posebnom hrvatskom drZavom u iusoslovenskim okvirima. 3 Si5ii F., Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenacan; "Dokumenti o stvaranju MuLic, Hrvatska politika, 121. a Prema: za 1927. eodinu. str. 29-30. "BoZiinican s Stenografski zapisi Hrvatskdg sabora, knj. VI, 1476-1478.

9l

Stvaranje zajednidke drLave logidno je uvjetovalo pojavu niza razliditih stanovi5ta u vezi sa Zivotom buduie zajednice: da li smo jedan ili viSe naroda, te na kojim ie osnovama biti organizarana, kakva ie biti po - obliku vladavine. S. Radii i HPSS nalazili su se u fazi korjenitih promjena' Sam S. Radii je podetkom 1918. zagovarao velikohrvatsko rjesenje: ujedinjenje Bosn-e i Dalmacije s Hrvatskom i 6ak osnivanje samostalne hrvatsko-slovenske drLave. U ovim politidkim kombinacijama,6 nije ustrajao. Iako je

opsegu, nisu izbile na povrsinu, protivrjednosti izmeclu S. Radiia i njegovih sljedbenika, s jedne strane, i svih ostalih, s druge strane, govorio je o Hrvatima, Slovencima i Srbima kao o jednom narodu' Jaz izmedu s. Radiia i Narodnog vijeia bio je sve uodljiviji. ukazujuii na korjenite promjene koje je izazvao minuli rat tralio je da bude saduvana i Hrvatska kad se vei i "Bosna drZavno obnavljau.e Stojeii na principu prava naroclnog samoodredenja podvladio je da bi on i oni koji ga slijede bili za >prema vani jedinstvenu drZavu jugoslovensku, ili slovensko-hrvatsko-srpsku, ali (bi zadrLali). . . unutrainju svoju drLavnu gta' nicu hrvatsku.. ..10PobliZe o toj granici S. Radii ne govori'

24. XI 1918. na istorijskoj sjednici Narodnog vijeia to se definitivno i potvrdilo. u tom govoru pominjao je narod uopste, napose hrvatski, a najvi5e Hrvatsku. Ocjenjujuii bit promjena koje su zahvatile najveii dio 6 Krizman B., Stjepan Radii 1918. Historijski pregled, Zagreb 1959' br. 3,'7 295. Krizman, Graala o stvaranju jugoslovenske drLave, 622^; Jankovii Krizman B., Srpska vrhovna komanda u danima rasphda Austro-Ugarske 1918, 209; KapidZii H., Pokusal uiedini.enja . p.o-sng^i Hercegovine sa Srbijom u rbru 1912, 1912, Pregled 1-2, Sarajevo 1965,40. novembru

8 'Dom,,,'ar. 'Domo. br. 46 od 21. XI 1918.u dlanku ,,Hoiemo. .rr jgg^oslovenskom "Hoiemo u jedinstvu svoiu hrvatsku drZavu" - prema: 'Politidki spisi", 319/19.-, s Opsirdije o radu Glavnog odbora Narodnog viieia SHS za BiH,_ vid.: KapidZii'9., naa Narodnog vi jeda SHS u novembru i decembru 1918. Glasnik Ariiva i Dru5tva arhivskili radnika BiH, III, 1963, 147-328. '-----'-io-Isto kao biljeska 8. Sisii F., Dokumenri, 166-167;, Krizman B', Podetak rada ,Nirodnog vij'eia SHS< u Zagrebu 1918, \P1211954, 42; -Radiiev zahtjev koioj .je,. izmedtt deklaracijen u koioj-.je,.izmedtr deklalacije' liniii ',oZujsk6 bio je ui" ;;;-;;p;;a:i:""i" ;;-;;-;p.;ajije"i" :" na rmii-i "OZujske "u bezuvietno.e nog samoopredjeljenja i llje' vjetnog narodnog ostalos. iadiZano nadelo ta ostalog, titoa"e drZavu' Vid' e i Slo'enaca u nezivisn. i d demokra-tskuH;;;^ ;i;j;;%"S;6; Jankovic - Krizman, Grada, 114.

92

stanovni5tva, tj. seljaStva, sa dubokim uvjerenjem dor,iknuo je prisutni ma: >morate sarmomu narodu dati priliku cla sobom upravlja i vlad-a. Ako mu vi te prilike ne date i toga prava ne pnznate, narod ie si tu priiiku i to pravo dati sam bez vas i protiv vas. . . . Mi smo tri brata, Hrvat, Slovenac, Srbin, a nisnto jedan . . ."tr Kod S. Radiia, uodi stvaranja nove drLave, neiemo naii eiernenle neposrednog tretmana Bosne i Hercegovine. Kada ih je i spominjao onda su te rijedi izgovorene u kontekstu pitanja koja su se odnosila na Flrvatsku i hrvatski narod u cjelini. Na skupStini HPSS (25. XI 1918), napadajuii ,gospoduo izrazio je Laljenje Sto BiH nisu vei do tada dovedene "u zajednicu sa Zagrebomu.r2 U prvom od osam zakljudaka Sto ih je skup5tina prihvatila apelira se na ditav ,hrvatski seljadki narodu (Sto bi se rnoglo odnositi i na bosansko-hercegovadkeHrvate o.), a u ostalim (drugorl ili treiem) operira sa >drZavnim lrrvatskim teritorijem i >hrvatskorrr drZavomintelmezzu" od kraja rata clo dina ujedi njenja bilo moguie indirelHrvatskoj slozi", 7919, br. 14, str. 1. od 16. X lglg. 4 Izaslanici iz Hrvatske, Slavonije, Dalmacije i Istre pozdravili su ouiedinjenje hrvatskih stranaka BiH u HTS". >Hrvatska slosa", 6f. 1. od L X 1919.

Uz bok rje5avanja ekonomskih pitanja uzdizanju.

104

na prosvjetnom

Moto stavova HTS bio je sadrZan u zahtjevu za ravnopravno5iu >svih triju plemena i svih vjera". Otvoreno je porudivano hegemonistima da ih "papirnata ravnopravnost ne ie i ne moZe zadovoljiti, nego da iemo si moii i znati izvojevati faktidnu i zbilisku ravnopravnost . . . na kulturnom-ekonomskom p'olju, a od koje smo danas dalji nego smo ikad bilin. Uodljiva je slidnost, pa i podudarnost, programatske orijentacije HTS i HPSS, iako se praktidno o toj relaciji u ovo vrijeme ne moZe govoriti. Formalna i sustinska istovetnost stavova proizilazlla je iz op5teg dr-us,tveno-ekonomskog i politidkog poloZaja Hrvata Hrvatske i BiH, socijalne strukture obje stranke i posebno se ispoljila u dinjenici da 'je kod vodstva obje stranke prevladao burZoaski aspekt prllaza datoj stvarnosti. Do toga je doSlo u jednoj i u drugoj stranci, pored dinjenice da je Sire vodstvo bilo preteZno seljadkog karaktera.ar Od strane pojedinaca, koji ie za kratko biti od ugleda u HTS, inteligenciji je pridavan poseban zna(aj,a2Sto se podudaralo sa praksom vodeiih ljudi HPSS. Podudarnost stavova nov,oosnovaneHTS sa opredanskim. hrvatskim politidkim krugovima do5la je do izraLala i prilikom formuliranja programa. HTS je po socijalnom sastavu elementa koji je okupljala bila preteZno seljadka stranka,a3iako je uZe njeno voclstvo, kao 5to smo vidjeli imalo, ipak, sitnoburZoaski karakter (bilj. 41. ovog poglavlja). Uz teZadku stranku pristajali su >gotovo svi fratri, stari narodni borci, te veii dio svjetovne hrvatske inteligencijeo.aa Osnovna tendencija razvilka ovs s,tranke bila je da se seljaci, gradani, malobrorjna inteligencija, te radnici svrstaju u iste red'ove.as Programatski se to pokusalo izvesti jednoznadnim isticanjern vaZnosti nacionalnih i socijalno-ekonomskih interesa.tr U nizu elemenata slidnosti sa HPSS su uodljive. One su proizlazile iz, gotovo, istovetnog dru5tveno-ekonomskog i politidkog poloZaja Hrvata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, preteZno seljadke strukture dlanstva, sitnoburzoaskog voilstva obiju stranaka. U fazi politidkog organiziranja hrvatske seljadke mase su se naSle, po nizu opstih i posebnih (nacionalno-socijalnih) nerijesenih pitanja i problema na slidnim pozicijama kao i njihovi politidki predstavnici. Klasna pozadina ,odnosa bila je trenutadno u drugom planu. Nagla5avalo se da 'HTS u prvom reclu ima pred odima al Medu sedam dlanova privremenog (uZeg) vodstva bio je samo jedan teZak, dok ih je u Sirem voclstvu od 66 dlanova nro 2q i iedan radnik. veoma je uodljiva razlika u z.as_tupljenosti teZaka u Sirent i uZem odboru, jer ie ovaj poto^nji, - 1e11ry1jlvo, i kreirao stranadku politiku. >Hrvatska stoga", broj 6, str. 2, od 7.X 1919. >Inteligencija treba da nas vodi . . . mi iemo ' a ona ie nas kao vise prosvijelljena voditi"' ABlH,zv,l8l9lPrez.,7796. 43 ,,Kada govorimo o hrvatskom dijelu naroda BiH, moramo imati pred ". oiima u prvom redu na5e hrvatske teZake... mi nemamo do sada u BiH drggih izgraelenih hrvatskih staleZa . . . inteligencije Skolane je vrlo malo i slobodne i dinovnidke nema, tako ni hrvatsklh burZuja ni intelektualaca, ni je nuidan, da sadinjavaju jedan staleZn. ,,Hrvatska 6.2.od L IX 1920. 4s sloga", 72, I od 30. XII 1919. "Hrvatska 46 Ib.,21, I od 24. X 1919.

105

socijalni rad u narodw i za narod, (ali) dana5nje su prilike (takve) da na prvom mjestu dolaze politidki prograrni. .. narodno jedinstvo i jedinstvo drLave Srba, Hrvata i Slovenaca . . .47Zalttjev za ravnopravnosiu "plemena" koja dine "jedan narod< u politidkom, ali ne i u istorijskom, "gospodar:skom< il'i kulturnom pogledu, postao je credo svakodnevne djelatnosti politidkih stranaka. U pogledu ureclenja zemlje HTS je deoidirano stajala na stanovi5tu da je neprihvatljiva centralizaciija svih grana uprave i zakonodavstva, te je, ne zan-tijevajuii federalizam, ,pristajala uz onu struju Hrvata, koji traZe autonomiju historijskih provincijao smatrajuii, >da ie i autonomije dovoljno zagarantovati provedenje nadela plemenske ravnopravnostiseparatistima i republikancima zbog kojih su oni svrstavani, kao i Radi ievci, meelu,antidrZavne'n.aeUnutar HTS bili su zastupani i stavovi po kojima je za "hrvatskog teZaka od najveie vaZnosti agrarno pitanje, a od ovoga p'itanja opet dolazi na prvo mjesto kmetskosamo u pitanju najnuZniijeg kapitala. Taj je nabava stoke, (njeno) podizanje..., dobava valjanog sjemena i najnuZnijih sprava".sr Saznanje da postojeie male povriine i pored ulaganja kapitala i upotrebe oruda neie davati veie prinose ako se ne podigne znanje o kultiviranoj obradi zem),je, uvjetovalo je da HTS programatski zahtijeva ,da se u na5im krajevima osnuje 5to viSe gospodarskih Skolan, sa tedaievima, ali 47 Ib.,22, I od 25. X 1919. +t Nesumnjivo je anticentralizam HTS imao i sociialno-nacionalnu sadrLinu. "Za nas je, centralizam znadio r-rvijck hegemoniiu . . . i ekonomsko izrabljivanjeo. Ib.,23, t od 26. X 1919. ae ,Hrvatska slogan, 15, I od 17.X 1919. 50 oApsolutno su brojke ove: seljaka kmetova ima 95.678,a dijelom knre tova slobodnih 77.159.Ukupno dakle stoii u kmetskom odnoSaiu 172.837katolik'r Hrvatan, Ibidem. sl Ib., 30, 1 od 5, XI 1919

106

i

JfrrrfxD

da "osnivanje Skola pada u prvom redu u duZnost drZar,e. . .os2,Ako bi ovaj pregled programatskih stavova HTS zavr5ili zahtjevom za urealenje valutnog pitanja, koji je bio aktueliziran akcijom markiranja kruna, onda se moZe reii da, pored sveg naglaSavanja primarnosti politidkih zadataka, nisu, nadelno, potcjenjivani ni ekonomsko-soci,jalni.Iz rezolucije skup5tine ItlS q_perventi pod tadkom 2 zahtijevalo se >pravedno 'uredenje valule u pogledu krune, jer je na5 narod u BiH, Hrvatskoj i Dalmaciji iskljudivo g pqqJ.:gu k1u1a::: a -!9_-opetdovodi do plemenskog antagonizmao.s3 _. Poredenje HTS sa Radiievom strankom nametalo se, koliko da se ukaZe na podudarnosti njihovih programatskih stavova, toliko da se istaknu vidne tendencije HTS u pogledu Sire orijentacije na politidke krugovc Zagreba od dana kada je osnivana HTS. O nekim konkretnijim organizacionim vezama HTS sa politidkim strankama i grupacijama iz Hrvatske krajcm 1919.g. se ne rnoZe govoriti, j e r o n a t a d a n i j e b i l a n i u s k l o p u r , H r v a t s k e z a j e d n i c e u .V e i n a p r v o j redovnoj glavnoj skupStini stranhe u Sara.jevu (1. i 2. februara 1920) u proglasu konstituirajuieg odbora tretirala su sc pitanja iz programa koja su se ticala propagancle i djelatnosti HPSS, odnosila na srpsko-hrvatsko jedinstvo, republikanizam, zahtjcv za. ravllopravnoSiu ili stavovi o agraru.sa Primarnost politidkog programa HTS proizilazila ie iz opSte politidke situacije u zernlji. Ustavno pitanje postalo je, za vciinu stranaka, ccntralno. Vodeii ljudi teZadke stranke ialio svjesni da .jc uop5te ,ideia organizovanja po stale5kim i ckonomskim intcrcsima pobijedila posvema tedajem ratasa sviju strana pridruZuju se. . . mnogi glasovi . . ., doli tei.atka, doli pudka. Dajte nam jednu stranku i (gledajte se vi tamo) (misli se na HTS i HpS m. o.) meduse sjedinitio.@ seljastvo je bilo periodidno zahvatano propa-sr,t gandom, a ne aktivistidkim radom. zbog toga se dobivao utisak ,,da svi teZaci pristase (HPS) meelutim, izgleda, da teZak sa fratrima odvise

kratski postupak >fratara. . . uvjeriti, da oni nisu i ne mogu biti ni hrvatska, a niti pudka stranka".62 Podetkom 1920.g. u dru5tveno-ekonomskom i politidkom Zivotu Hrvata nije doslo ni do kakvih bitnih promjena, a niti u odnosima dviju hrvatskih stranaka u BiH. I dalje je isticano da HpS od HTS odvaja ,pakt sa Slovencima mimo zagreba" i ponavljano da HTS >zeli uistinu rad sa braiom u Hrvatsko j - a tek onda sa ostalim plemeniman.63Meilutim, Sto je vrijeme vi5e odmicalo, to su se sve odevidnije osjeiale negativne posljedice centralistidke politike koja, posebno u BiH, nije vodila raduna o nizu specifidnosti. Nezadovoljstvo hrvatskog i muslimanskog dijela stanovniStva sa takvom politikom dobivalo je obiljeZje nezadovoljstva sa cjelokupnim postojeiim sistemom. Bez obzira na djelatnost vodstva HTS ili JMO na samom terenu, kao posljedica osnovnog kursa djelatnosti upravnih, policijskih i vojnih organa, stvarao se neformalan hrvatsko-muslimanski front nezadovoljnih. Politika nasilnog niveliranja postojeiih razlika, pod egidom praktidnog preferiranja stranadkih principa od strane demokrata, izazivala je neslaganje pa i zavist ,istoplemeneo Narodne radis8ABiH, ZY zaBiH, 1920lPrez.,11434. seABiH, ZY za BiH, 1919 /Prez., 10820. d lb., br. 2839. 6t_ABiH, Zemaljska vlada za Ei}{ 1919/prez., 9956. ,slobodni domn ie slidno komentarisao kretanje mealu Hrvatima BiH u jesen rg2o - b;. ii, str. 2. od l. lX 1920. 62>Hrvatska slogan,42, I od 19.XI l9lg. 63Ante Odii na teZadkoj skup5tini u Derventi. oHrvatska slogao, 1, 3, od 2. I 1920. 108

Slovenaca, vei samo na jedan njegov dio, osta'ljajuii drugi dio pod sumnjom separatizma . . . Posljedice te politike osjetile su se narodito u Hrvatskoj, pa i u Bosnio.s vlade su se mijenjale, a stranadki princip ostajao je i dalje svevladajuii. Kritikovane demokrate smijenili su radikali, a voclstvo HpS javljalo je svim mjesnim odborima oda ni pod danasnjom radikarnom vladom nema drZavne ozbiljnosti, joS manje pravednosti... U Bosni se i nadalje vlada samovoljno bez Hrvata i u znaku najveieg plemenskog separatizma. Kod postavljanja upravnika ne meie se toliko vaZnosti na kakove druge vrline i kvalifikacije, koliko na plemensko obiljeZjen.6s I medu Hrvatima teiacima na selu, a jo5 viSe meclu dinovnicima, zanatlijama itd., a posebno u voclstvu HTS politidka pitanja postupno su dolazila u prvi plan. >Hrvatska slogan je u odgovoru s. pribiieviiu pisala da su Hrvati podredeni i izigrani elemenat u Jugoslaviji . . ." "poniZeni, Autor se umjesto nabrajanja konkretnih sludajeva zadovoljava konstata'renovare cijom: dolore', kad i vi i mi sve to dobro znamo(.* "demu taj Sve je to imalo za posljedicu da je na zboru olio sedamdesetak mjesnih odbora HTS donesena odluka da stranka >stupa u jednu politidku organizaciju sa 'Hrvatskom zajednicom' u Zagrebu, s kojom ie sadinjavati i jednu parlamentarnu reprezentaciju, zaclrLavaju(i svoju stranadkn autonomiju u pitanjima koja se tidu iskljudivo BiH, kao i svoj programo.6T Predsjedni5tvo HTS je razmotrivSi (krajem apriLa 1920.g) politidku situaciju u zemlji poslalo tajni5tvima Hrvatske zajednice i Narodnog kluba saopStenje kojim najavljuje ,da ie morati pozvati svoje zastupnike u narodnom predstavniStvu, neka se odvoje od parlamentarne zajednice i da ostanu po strani sve dotle, dok se god pravedno ne sastavi bosansko hercegovadka zemaljska vlada i dok se ne promijeni unutarnji pololaj na bolje, i napose dok se ne obustave nasilja u narodu, te izigravanje s teZacima glede agrara, nepravedni premje5taj i zapostavljanje na5eg dinovni5tva, zanemarivanje, dapade i ometanje hrvatskih prosvjetnih ustanova".68Kolikogod je HTS potcrtavala vezu sa politidkim krugovima iz Hrvatske, toliko je istican njen nezavisan stav prema Narodnom klubu, u Zelji da se, bar meilu svojim prista5ama, pokaZe njena autonomnost. Aktivnost HTS a posebno pisanje hrvatskih listova iz BiH o poloZaju Hrvata odjeknuli su u Zagrebu, pa i u Beogradu. Dok su listovi hrvatskih stranaka odobravali te napise, sa srbijanske strane su apodiktidki negirani. Iz Bosne je najavljivan nastavak takvog kursa "sve dotle. . . dok ne postanemo ravnopravni . . . dlanovi zajednidke drZave.r.6e s >Hrvatska slogao, 49,2, od 5. II 1920. 6 s I b . , 8 7 ,1 o d 2 7 . M 9 2 0 . 66 Ib.,78, 1 od 14. M920. 6 7I b . , 3 , 1 o d 5 . I 1 9 2 0 . 6 8I b . . 8 6 . I o d 2 6 . M 9 2 0 . 6e Ib., 100, 1 od 19. V 1920.

r09

odnosi HTS prema S. Radiiu i HPSS mogu se pratiti na.posredan prema nadin i o toj vezi bi se moglo govoriti vise kroz iztaze simpatija aktivistidku neku kroz pristaSa,,nego i njegbvih Radiia s. borbi violentnoj orijentaciju. Pouzdanici HTS su se (2. II 1920), posebnom rezolucijom razlozawzeli za sve one, koje demokratska vlada progoni radi politidkih jedne povodu U DraLi6a".70 A. dr i Radiia Sijepana ,poimence za ga, a je ustao >Hrvatske sloge" vode HPSS fao separatiste komentator |"j"r" stranicama na HPSS, predsjednika presude ,, ,'3"go.\,,, odbranu,Tl ' ,,'ko.' je preorgur"u HTS pojavio se dlanak lnaglaSeno je izvan uredni5tva) koji vaitlazio znadenje obidnog komentara'72 I sa terena su iz redova HTi

i rijedi distanciranja od nekih Po ke uredbe) ali uz istovremene iz vodio Zagreb'14 Praienje recidiva 'velike" i nedvosmisleno Pokazuju da su I iz samog vodstva) daleko te\e Po nomske Posljedice' Kako se akti stituantu intenzivirala, sve de5ii s p."ti" lidnoga dostojanstva usadenoga u duSi: . llyi*l u BiH ,tup"r"t odioznim sredstvima, kao sto su rnKrrmr(koji) se vrsi, dikako jedino "klevetanje ' ' 'o7s Da slidne ocjene i proganjanje -usiKonstituanta ima da odludi, kako (ie biti) ureclena na5a drLavan i ispoljavali nadu da >u ustavu, Sto ga budne ona donijela i usvojila, mora se u prvom redu naglasi(ti) potpuna jednakopravnost svih na5ih plemena.,.78 Vodstvo HTS, polazeii od dinjenice da "poroiaj Hrvata cjelokupne drLave Srba, Hrvata i Slovenaca, a posebno Hrvata Bosne i Hercegovine nije u ove prve dvije godine doSao do onog izraLaja koji mu pripacla prema brojnoj snazi, kulturi, socijalnom poloZaju., stalo je na stanovi5te da Hrvati BiH kao prista5e HTS traZe >takovo drZavno urectenje u kojem 6e biti Hrvatima zajamtena sva gradanska prava i sve socijalne i kulturne tedevine. Garancija za to blla je >samo u federativnom uretlenju drZaveo.?eTi stavovi provejavali su na brojnim skupovirna HTS Sirom BiH. Gotovo svi slojevi gradanstva i seljaStva bili su oktobra 1920. g. od strane mnogobrojnih stranaka, zahvaieni izbornom agitacijom. Izborna borba potisnula je sva druga pitanja u pozadinu. Interesovanje oko biradkih spiskova kod sviju partija je Zivnulo i one su, prema izvjeStajima, obeiavale "brda i dolinen.

3.5. IJRSS i hrvatske politiike stranke u prvint poslijeratnim izborima i njihova djelatnost do krajeL 1922. godine za relativno kratko vrijcme ,I{rvatska pudkau i ,Hnratska teLa(ka stranka< su svojim programima i djelatnosiu ispoljile bitne karakteristike svojih prethodnika do 1918: podvojenost i orijentaciju na politidke krugove van Bosne i Hercegovine. od naroditog znataja za buclu(i drustveno-ekonomski, a posebno politidki Zivot bosansko-hercegovadkihHrvata bilo je, upravo, pitanje kako ie se regulirati odnosi izmeetu ove dvije stranke. Predizborna kretanja medu Hrvatima u BiH izbacila su na povrsinu, za kratko vrijeme prevaziilene, razllke izmeelu voelstava ovih stranaka. Aktueliziranje pitanja drustveno-ekonomskog Livota Hrvata BiH, ipak nije, kao Sto bi se moZda odekivalo, imalo za posljedicu prevazilazenje partijskih razlika. Naprotiv, postojeiim pridruZile su se nove. Koncem jula 1920. dr Sunarii pozvao je na skup5tinu, u stvari osnivanje >Samostalne teZadke organizacije< sve one >kojima gospoda do sada nijesu davala nikakova prava..r Bio je to finale akcije koja je povedena

1 ABiH, ZY zaBlH 1920/Prez.,8I3.

t1

nekoliko mjeseci ranije. Naime, na zahtjeve nekih prista5a HTS oda se odmah ima pristupiti k Hrvatskoj seljadkoj stranciu dr Sunarii je obeiao da (e se to kroz "nedugo vremena izvr5iti". Akcijom oko "samostalne teia(ke organizacije( on je u cjelini dezavuirao intencije ispoljene u krilu HTS prema Radiievoj stranci. Zbog toga je votlstvo HTS odludilo (22. YIil 1920) da kao svoje zastupnike iz BiH u Narodnom predstavni5tvu prizna samo dra L. eabrajiia i fra Ljubomira Galiia. Dru Sunaricu izraLeno je nepovjerenje zbog otpora ovih prvaka HTS da se stranka bosanskih telaka pribliZi HRSS. >Samostalna teiatka stranka" je uprkos svemu izaSla na izbornu scenu sa svojim programom u kome su podvrgnuti kritici Narodno predstavni5tvo, rad ministarstava, razni zakoni. JoS prije zvanidnog podetka izborne agitacije dulo se da voilstva HTS i HPS u Sarajevu rade na ujedinjenju - ili bar sporazumu.2U toku mjeseca oktobra odrLanje veii broj javnih skup5tina Hrvata sa ciljem da se pripremi njihov jedinstveni izborni istup. To su bili posljednji poku5aji da se redovi Hrvata iz BiH konsolidiraju, jer prema ocjeni "Slobodnog doma., od dana ujedinjenja ,medu njirna samima ne vlada baS najbolja sloga i ljubav (pa) su se razdielili upravo u ovo te5ko vrieme...,,3 Bez obzira na Zelju i potrebe jedinstvenog istupa ujedinjenih hrvatskih politidkih snaga, njihova dugogodiSnja podvojenost udinila je svoje. Tu i tamo ispoljeni poku5aji prevazilaienja partijskih radnika anulirani su podvojenom agitacijom na terenu. U travnidkoj oblasti (je) dotje"pocijepanost rala Hrvate telake na mrtvu tadku, jer danas ne znadu teZaci kojoj bi se stranci priklonili. Hrvatskoj teZadkoj ne vjeruju radi toga, Sto ju najvi5e zastupaju advokati, dodim Hrvatskoj pudkoj stranci ne poklanjaju pravoga povjerenja, jer ju vodi sve5tenstvo koje danas kod teLaka ne uZiva onog ugleda, Sto ga je uZivalo prije ratao.a S obzirom na rasprostranjenost pudkaSa u Hercegovini HTS je u predizbornom periodu veliki dio aktivnosti koncentrirala upravo na ovo podrudje. Od posebnog znataja za izbornu kampanju medu Hrvatima BiH bila je skup5tina HTS odrZana u Mostaru 10. oktobra 1920. godine u prisustvu oko 150 pouzdanika, uglavnom teLaka iz gotovo svih kotara Hercegovine. Istaknuto je za BiH lica iz "da bi za konstituantu trebalo birati Hrvatske i obratno, jer ie se tom metodom sluZiti i stranke iz Srbijeo.s Sekretar Centralnog odbora dr Sutej istakao je ,da HTS ne vodi stale5ke borbe, (nego) u svojim redovima okuplja sav hrvatski narod". Podvukao je da HTS, ohoie sloZan i jedinstven (istup) svih Hrvata sa na5im bijelim Zagrebomr., Sto su pnisutni jednodu5no pozdravili.6 Identidnost sa HPSS u pogledu dezavuiranja klasnih razllka bila je frapantna. Nalazeii se u slidnom poloZaju hrvatske mase u BiH povele su se za ovima koji su govorili u njihovo ime, ne razludujuii Sto ih objektivno odvaja. Zelje veiine Hrvata bile su jedno, a aspiracije vodstava njihovih stranaka u BiH drugo. JoS u toku rada mostarske skup5tine ispoljile su se sumnje u 2 3

I b . , 1 i1 0 7 . dom", 26, 2 od l. IX 1920; ,Srpska rijedn, 38, I od 26. Il 1920. "Slobodni 4 ABiH, ZV za BiH I920/Prez.,11278. 5 Ib., br. 10417. 6 >Hrvatska sloga", 222, I od 19.X 1920. I

L12

i I L-

i

moguinost sporazuma. Prema dosta pouzdanim izvorima eventualan zajednidki istup ovih stranaka na izborima u Hercegovini bio je prije 10. X 1920. onemoguien otporom je na "opunomoienika iz vodstva HPS kojoj delu veiina katolidkog sveienstva koje Zeli i hoie da vodi i ubuduie glavnu rijed i u politici hrvatskog narodan.T Organ pudka5a po"Narodna litika" objavio je odbrana5ki dianak prema kojem je ,pudka stranka otklonila slogu, jer su teZaci zahtijevali tri mandata, a Pudkoj su davali jedanu istiduii da HTS >nema za sobom nikakvih pristaSao.s Protivna strana odgovorila je kontraargumentom, ,da su izaslanici mjesnog odbora HTS u Mostaru. . . prepustili (na traZenje pudka5a) dva najsigurnija mandatau. Ton razgovora, a jo5 vi5e dinjenica da su se, u vremenu kada je hrvatski narod u BiH zajedno sa muslimanskim, pa i najveiim dijelom srpskog naroda, i te kako osjeiao posljedice centralistidke i hegemonistidke politike srbijanske burLoazije, prvaci HTS i HPS, prepirali oko podjele mandata, same za sebe rjedito pokazuju u kome pravcu je tendirala njihova "seljadka politikau. Pogadanja dclegata razotkrivala su dubinu jaza izmedu rijedi i postupaka. Podetkom novembra mjeseca HTS je poduzela inicijativu za nastavljanje pregovora i, po5av5i od principa potpunog pariteta, pristala: 1) na ,podjelu u travnidkom, banjaludkom i sarajevskom okruZju,2) da se ispravi bar donekle paritet" (?) traZi(lo) se prvo mjesto u Luzlanskom okruZju, pa bi tako (HTS) dobila (.. .) u Bosni detiri sigurna i jedno ncsigurno a Pudkoj stranci bi ostala detiri sigurna mjesta(.e Upoznar'Sise sa uvjetima >teZaka" u poglcdu rasporeda hercegovadkih mandata, delegati HPS su izjavili da definitivno prekidaju pregovore. Ne ulazeii u ocjenu koliko je vodstvo HTS taktiziralo, a HPS bilo nepripravno za zajednitki istup, nepobitno je jedno: Hrvate BiH je, zahvaljujuii uskostranadkim shvatanjima svojih politidkih prvaka u predizbornom periodu, zahvatio proces dezintegracije. Negativne posljedice politiike uskogrudnosti vodstava hrvatskih stranaka u BiH dobivale su u bazi nesluiene din'renzije kada se zna da seljadke mase u BiH, pa time i hrvatske (kao npr. u mostarskoj oblasti) ,nisu (bile) joS osve5tene. . ., a veiina (nije imala) joS stalnog pravca i dvrste odlukeu. Seljak je bio >stavljen najedanput pred toliko stranaka i programa, da se (bilo) te5ko i inteligentu tu snaii, a kamo li joS politidki neodgojenom . . . seljaku(.r0 Dok je kod tajniStva HTS u Mostaru dominirao stranadki ugao prilazaizborima, u proglasu Sto ga je objavio organ HTS zaBlH, u prvi plan je izbijao uskonacionalni aspekt. PodsjetivSi birade da ie se izabrani poslzLnici ,okupiti u Beogradu, tu vijeiati i svojim glasom odludivati, kako se ova drLava ima urediti, narodito je naglaieno da ie "Srbi birati samo svoje ljude koji su odani samo srpskoj stvari i srpskim interesima (...) 7 Kao biljeSka 5. 8 ,Hrvatska slogao, 226,2 od 23. X 1920. e Ib.,236, 1 od 5. XI1920. 10ABiH, ZY za BiI{, 1920/Prez., 17451. Ilustrativan je primjer iz Bosne gdje je novembra 1920. tt G. Vakufu izaslanik HTS za pola sata pred oko 300 lelaka >rastumadio program HTS . . . demokratslcentralizam, ili zakonsko parccliranje Hrvata zakonitim putem onemoguieno jco i u tome jc vidcn ,prvi uslov plemenskog izmirenjan.2l Na opredjeljenje glasada Hrvata prema ,teZadkoju, a ne >pudkoj< stranci nesumnjivo je utjecalo sve uodijivije prisustvo niza zajednidkih elemenata sa Radiievom strankom. Upravo na toj relaciji doSlo je do definitivne polarizacije ne samo vodstava nego i pristaia. Shvatajuii proces politidkog previranja medu njima kao preduslov za pokretanjan HPSS ka BiH, detaljnije je praieno vi5e onteZadkanje preko svog vodstva, pa i pristaSa, bila u stanju prestrojavanja. Radiieva stranka proglasivSi se 8. XII 1920. republikanskom, postajala je za Hrvate utoliko privladnija Sto je idejama, programom, smoprijegornim radom agitatora u pravcu oduvanja ljudskih i poli tidkih prava, dostojanstva dovjeka, odavala utisak u masama da je sposobna za poboljSanje i osiguranje boljih Zivotnih uslova. I za HRSS i za Hrvate uop5te, organizirana borba bila je tek u zadetku. Nisu bili obavljeni ni oni najnuZniji politidko-organizacioni poslovi, a o usagla5enosti stavova ili zajednidkoj akciji nije se moglo ni govoriti. Bez obzira na vi5e puta naglaSenu identidnost oko nekih stanovi5ta izmedu HPSS i HTS, od strane >teLaka" se i nakon izbora nagla5avala nesaglasnost "s Radiiem vei i s toga, Sto nisu (ni) svi Hrvatio2a jedinstveni prema HPSS. Nakon spla5njavanja izborne euforije, dula su se uvjeravanja da pristaSe HPS baS u dinastiji vide "jamstvo za oduvanje jednakopravnosti plemena i za suzbijanje hegemonijeu, da Hrvati treba da budu ,za monarhijsku formu drZaven . . . (mi) hoiemo federaliziranje po historijskim pokrajinama koje je stvorila na5a pro5lostn.2sStavovi HTS prema dinastiji i monarhiji sami po sebi dovoijno su jasno distingvirali radiievce i "teZake" u BiH. Na pragu 192I. g. iz Hercegovine predsjedniku HRSS sr-r direktno upuiivani zahtjevi ,da dade tadnu izjavu kakvo stanovi5te zauzima prema Hrvatima u BiH, jer iemo onda i mi ovamo znati i jasnije i tadnije odrediti na5e stanovi5te prema njegovoj politici. Jer za nas . . . ie posve biti drugadije, ako njegova politika obuhvaia i nas Hrvate u BiH".26 Iako je ,slobodni domn prenoseii ovu poruku zavr5io sa opaskom da HPSS, 'obuhvaian Hrvate BiH,27 ipak su odnosi tela(ke i Radiieve stranke na prelazu iz 1920. i 1.921.g. implicirali sljedeie zakljudke: 1) da su HRSS i HTS u5le u 1,921.g. bez preciznije utvrdenog odnosa; 2) da HRSS, izuzev 2 nMuslimani iz BiH, pisao je (br. 9, str.4, od2. III 1921. "Slobodni dom" i osobno (. . .) danomice poruduju predsjedniku HRSS da su . . . definitivno pri grlili Hrvatstvo u ime dovjednosti, a s Hrvatstvom i seljadku republikansku politiku... drugo, predlaZu, da zastupnici banske Hrvatske svagdje govore i rade u ime muslimansko-hrvatske veiine u Bosni to viSe, Sto . . . sad i bosanski Srbi sve glasnije govore, da ni njima nema spasa, a kamo li napredka bez dovjedanske republikanske politikeo. 23 >Hrvatska sloga", 25I, I od 3. XII 1920. Preneseno iz 'Hrvata.. 2a slogao, 267, t od 14. X 1920. 2s "Hrvatska Ib.,276. 1.-2 od 28. XII 1920. 26 nHrvatski telakprostu< veiinu, opravdavali je, a drugi kritikovali konkretno ili pak zazirali od "nekvalificiranen veiine, grube majofizacije.32 Iako je na sjednici HNZ (8. i 9. I 1921. g.) sugerirano da zastupnici HRSS poclu u Beograd S. Radii je bio i dalje duboko ubijeclen u opravdanost razloga koji su motivirali njegov stav prema apstinenciji.33 Pravac kojim ie usmjeravati potitiku mnogi su zakratko bili previdjeli, jer je on bio jasan, valjda, samo njemu. Izjave su mu bile u ovisnosti od raspoloZenja. U situacijama kada je hladnije ili trezvenije rasudivao nasluiivalo se kuda vodi i upuiuje stranku i hrvatski narod.3a Medutim, davao je izjave i u furioznom, nekontroliranom stanju u koje je desto padao ispoljavajuii i potvrdujuii svoju burZoasku nedosljednost.3s Osjetiv5i da ima birade za sobom u Hrvatskoj, simpatije veiine Hrvata u BiH, uvjeriv5i se u kom pravcu ide kurs onih koji su oponirali interesima hrvatskog naroda, odludio se za defanzivnu taktiku. Hrvatsko i muslimansko stanovni5tvo BiH se indirektno spominje u duhu Radiievih postizbornih koncepcija u "Porucio regentu Aleksandru. Prema ,Porucio dotadaSnje vlade su u iskorjenjivanju hrvatstva "daleko vi5e zastranile protiv hrvatsko-muslimanske veiine u BiHn, i nad oko milion >Hrvata i muslimana u BiH provodi (se) sistem progona, pljadke' ubijanja i uniStavanjan. Neposredno nakon izbora u vi5e navrata primjetno se ispoljila ,briga" voclstva HRSS, ekspliciralo mi5ljenje o osnovi razgovora sa politidkim predstavnicima Muslimana kao i ocjena odnosa unutar njihovog vodstva. Na sjednici zastupnika HRSS 21. Xil 1920. g. zauzelo je stanovi5te da se u principu moLe razgovarati sa strankom ili grupom konkretno ,s Muslimanima o velidini i vriednosti njihovoga shvatanja, da nacionalnost podre-

118

duju dovjednosti" i o tom "da su muslimanski seljaci i begovi najstariji i najstabilniji vlastnici zemlje u BiH".36 Izaslanstvo HRSS koje je posjetilo muslimanski klub u Beogradu otiSlo je sa dojmom da se ,mladi zastupnici (JMO) svi priznaju Hrvatima, slaZu se s nama i u pitanju forme orLavne (u republikanstvu)", ali su primijetiii da ,tneatu njima nema jade lidnosti, koja bi se mogla oprieti, onomu sto hoie sadanje voale bosanskih muslimana, koji su veliki oportunisti".3T Po pravilu svaka rrijest koja je dolazila iz redova Muslimana BiH i u kojoj su se nalazili, ili dak nasluiivali izrazi potvrde o identidnosti dru5tveno-ekonomskog ili politidkog poloZaja sa Hrvatima, formalno je, od strane HRSS, apsolutizirana. Potvrdilo se to povodom pregovora JMO sa radikalsko-demokratskom koalicijom oko obe5teienja posjednika. Narodito je larmoajantno raspoloZenje ispoljeno prema onih nekoliko nstotina muslimanskih posjednika. . . (koji su) tako uni5teni nekaZnjenom pljadkom da im ova toboZnja od5teta neie u gospodarstvu ni5ta pomoii, nego ie ih samo za uviek osramotitiu.38Kada je rijed o relaciji HRSS - Muslimani BiH u vrijeme nakon izbora onda treba ukazati na dinjenicu da se taj odnos odvijao zavisno od taktike vodstva i da nije podjednako tretirao masu i voclstvo.Krajcm 1920.g. dr Spal"ioje insistirao da zastupnici HRSS dodu u Skup5tinu, izraLavaju1i istovremeno spremnost da ie Muslimanski klub sve udiniti da im taj dolazak omogu6i. Nakon dva mjeseca, kada se S. Radii odludio za novu taktiku apstinencijc, voilstvo JMO jc isticalo da ie se suprotstaviti politici S. Radiia. Na "prcvaZnoj" sjednici Glavnog odbora HTS (17. M92l) kojoj su prisustvovali narodni zastupnici HRSS utvrilcno jc ,da jc politika HRSS potpuno ispravna", da bi je prihvatiti i svi ostali zastupnici Hrvati "morali koji su jo5 na Konstituantiu.3e Vei je naznadeno da se izmeelu H/P -R/SS i HTS zadinjao pr:oces intenzivnijeg pribliZavanja. Medutim, lionlSlobodni domn, 37, 1 od 12. rx r9 2r .

122

1921

sti agitatora HRSS, ipak je narodito u krajevima sjeverozapadne Bosne (Ravnice - B. Krupa, bihaiki okrug) bilo sludajeva akcija radiievaca.sa Sredinom 1921. g. iz poslanidkog kluba JMO istupio je dr DLafer Kulenovii i pokrenuv5i list ,NaSa Pravdan,sszajedno sa grupom istomiSljenika izjasnio se za politiku HRSS. Na prvoj skup5tini HB (30. X 1921) dr Kulenovii je branio poslanike koji su glasali za Ustav, ali je istakao ,da su glasajuii za Ustav to udinili protiv volji muslimanskog naroda u Bosni, koji da je jedno te isto s narodom hrvatskim".s6 Metlutim, poslanici JMO su, kako je istom pritikom objavio ,Slobodni Domu, "vrlo uzrujani Sto je zastupnik Kulenovii bio u Zagrebu i Sto je izjavio, da bosanski Muslimani pristaju uz Hrvatski blokn. Sirenje i jadanje uticaja HRSS u nekim muslimanskim krugovima BiH javljalo se i kao rezultat ,javne, a joS vi5e tajne agitacije i demagogije raznih agenata podev od poslanika DZ. Kulenovi(a, pa dak i nekih dinovnika i zvanidnika . . .os7Prema tvrdenju nadelnika stoladkog sreza u njegovoqr kraju upodetak Sirenja Radiieve ideologije datira zaista od 27. irovembra proSle godinc (1921) od sjednice odrLane od strane poslanika Kulenoviia i novinara eeliia".ss Akcija koju je poveo pomenuti poslanih, upravo je odraZavala tendencije koje su faktori HRSS ispoljavali prema Bosni i Herccgovini. Centrah-riodbor JMO nije odobrio poteze DZ. Kulenoviia, r'ei ga je pozvao da se ,vrati u Poslanidki klub JMO i da se drZi programa JMOo.se

Hercegovina".@

iedan Hrvat, a kamo li hrvatska stranka ici pnije stalo< ni do Hrvata, a kamoli do BiH. BaS u vrijeme eskalacije radiievske propagande na stranicama organa suparnidke HTS objavljena je izjava da oHrvatski Blok nije nigdje rekao, da je njemu samo do Hrvata iz uile Hrvatskeo. Istovremeno se i mireii sa moguinoSiu da Hrvati BiH i ne potpanu pod Hrvatsku, pisac dlanka istide da HB npr. za Bi}I autonomiju, bai zato da izbjegne neslozi koja bi radi "hoie zs >SlqLodni dom,,, 7, 7 od 13. II 1922:Iz izv jeitaja OkruZnog nadelstva za vidi ie da Su-radide-vEi-dobjli upbdrsku meclu grailanima BilaEl:anuailZZf i teZaciina bihaikog i narodito cazinskog srezaHrvatska sloga", br. 43, L od 23. II 1922. n Ib., 2; Izoliran tretman pojedinih izjava, kao Predavdeve u >Slobodnom 49+",:,_(br. 9, od 27. II 1922) prema kojoj su oDalmacija i BiH od starina dielovi hrvatske drZave" mogao bi dovesti do jednostrairih zakljudaka. Vid. Sarac N., U stjeci5tu struja gradanske politike. Pregled, IV/1972,"429. 7eTe misli saop5tio je J. Predavec u dlanku oBosna i Hercegovina i HRSS" (,Slobodni domu, 9, 3 od 27. II 1922) u kome je iznio da ,samoo?re.lenie vriedi narodito za na5 muslimanski sviet BiH". 9, 4 od 27.II 1922. ili ,Hrvatska sloga", 53, 3 od 7.III 1922. 1Iq., 81 >Borbao. Nezavisan politidki list, Zagreb, god. I, br. 5 od 23. III 1922 (uU demu je Hrvatski problem?n). a2,Slobodni domo, 11, 7 od 13. II 1922.

r27

odnosno HB, zadovoljavalo se notiranjem slidnih dopisa i nastavljalo sa iskljudivo politidkom propagandom. ee56e ispoljavanje interesa za B1H od strane HRSS niie bilo uslovljeno samo spoznajom S. Radiia da je o >Bosni malo pisabsilom nameie . . . pitanje, u diju interesnu sferu spada Bosna i Hercegovina. .. . Ni pomoiu historijskih dinjenica, ovo se pitanje ne da. . . ra5distiti.. . Za ovo pitanje najmjerodavnije je Ziteljstvo Bosne i Hercegovine, njegovo miSljenje i osjeianje i njegov glas.83Istaknuti pudkaS Fra O. Knezovii smatrao je da se u srediStu srpsko-hrvatskog spora nalazi Bosna ,hoie li biti hrvatska ili srpska? Tu izlaza drugog nema, nego: B o s n a ( s p a c .u t e k s t u ) . bosancimaoe U takvoj situaciji HB je, na prigovore koji su mu upuiivani u pogledu neodreetenih odnosa, izdao saop5tenje o udrZavnom i narodnom stanovi5tu s obzirorn na Hrvate izvan banske Hrvatskesmatra Bosnu i Hercegovinu bitnirn dielom hrvatskoga dri,avnoga i narodnoga problema (pitanja), a dosljedno tornu pitanje poloZaja BiH bitnim dielom hrvatsko-srpskoga sporazuma(. NaglaSavano je oda se ovo pitanje nema rie5avati samo s gledi5ta hrvatstva ili srbstva, nego u prvom redu s obzirom na moralne i gospodarske interese toga na5eg osebujnog podrudjan.ss Pomenuto saop5tenje donijelo je HNZ, a iza njega je stvarno stajala HRSS, odnosno S. Radii. Osnova sa koje se tretira BiH ukazuje na izvjesne nove elemente odnosa. Problem Bosne i Hercegovine se ne posmatra iskljudivo samo kao dio hrvatskog rje5enja, nego se uvaLavaju njeni privredni i moralni interesi. Sa aspekta saopStenja HB, na ove krajeve se gledalo ne kao na objekat, krajnji cilj politike Bloka, nego kao na most koji je trebalo da vezuje odnose izmectu Srba i Hrvata uop5te, na nadin koji ne bi iSao na Stetu tre(eg faktora - Muslimana. Iako je ovom saop5tenju nedostajao izbor nadina i sredstava rjeSavanja javna rijed HB dodekana je u redovima HTS sa zadovoljstvom. Medutim, lrovodom posjete Sarajevu (u prvoj polovini maja 1922) korifej politike kluban dr Koro5ec, iele(i da ostvari protuteZu HB, od"Jugoslovenskog nosno HRSS, prebacio je >teZadkoj< stranci da "nije mogla ni to da postigne da bosansko pitanje dode do jasnog izraLaja" u HB. Odgovor organa HTS bio je vrlo o5tar. Decidirano je porudeno da su se prista5e polipovezale za Radiia, Drinkoviia. . . Sta vi5e za 6itav tike HTS "svojevoljno Hrvatski narod, rije5eni: ili s njima umrijeti ili pobjedu odnijeti". Potvrtleno je zadovoljstvo dinjenicom da je "HB iasno formulirao svoie driav83 sloga", 50, i od 3.III 1922. 8 4"Hrvatska I b . , 7 8 ,2 o d 6 . M 9 2 2 . 8s dom", 16, 1 od 16. IY 1922; listu, 101, 3 od "Slobodni je ocijenio stav Hrvatskog narodnog "Jugoslavenski predstavni5tva (u stvari HNZ) 12. M922. prema BiH kao nnekom vrsti me5etarenja izmeelu Hrvata i Srban.

128

no-politiiko stajaliite prema. Bosni i Hercegovini narodito ... za njih traLeti autonomiju... Dakle: Hrvatski Narod, HB HTS, svi smo kao jedan za autonomiju Bosne i Hercegovine".sh Agitatori HRSS su na sastancima sve de5ie govorili narodu da ne treba da plaiaju porez, sluZe vojsku i nagovje5tavaju da ie 15. maja biti progla5ena Hrvatska republika. Sva tri stava (o porezu, vojsci i republici) bila su atraktivna ne samo za seljadke mase nego i za sve ostale hrvatske slojeve. Razlike po tim pitanjima, kako su ih tumadili S. Radii i vodeii organi HRSS, te kako ih je propagirao veii broj agitarora HRSS, ili kako su isti shvatani od strane dlanova i prista5a HRSS u BiH bile su znatne. Narodito, kada je rijed o porezu i sluZenju vojske. Dok su zahtjevi za ustanovljenje hrvatske republike bili primani i od strane vodstva, a i sljedbenika stranke, tako reii, jedinstveno, stavovi oko plaianja pareza ili sluZenja vojske dijametralno su se razlikovali. Ne bi se moglo tvrditi da su S. Radii ili HNZ bili protiv institucije poreza ili vojske. Medu preteZnim brojem hrvatskog stanovni5tva vjerovanje da se porez neie plaiati, a vojska neie sluZiti raslo je iz dana u dan. Na formiranje takvog raspoloLenja u odredenoj mjeri uticali su i agitatori HRSS, a uticale, umnogome, i iluzije masa koje su, usljed stvarno te5kih obavezas7priZeljkivale ostvarenje ovih Zelja. Njihovim nadama kumovale su i sve one brojne nejasnoie koje su se krile u Radiievim obja5njenjima programskih i ustavnih nadela HRSS o republici, vojsci i porezima. Od posebnog su znadaja u tom pravcu bili zakljudci XVII sjednice HNZ, koji su formulirani u treioj rezoluciji VII sjednice HB od 14. V 1,922.g., posebno oni o "financijalnoj politici beogradske vladen. Tom rezolucijom, javljao je HB )svemu hrvatskom narodu uopie (spac. T. I.), a svima hrvatskim privrednim krugovima napose, da nijednoga... bilo vanjskog bilo unutarnjeg (zajma) neie nikad. priznati. . . a narodito financijalnih obaveza kojima beogradski vlastodrZci optereiuju Hrvatsku i hrvatski narod bez privole hrvatskog narodnog zastupstvaHrvatska sloga", 105, l-2 od 11. V 1922, Dra. Koro5ca.. "Na adresu e Kolika je bila Zelja s.tanovniStvada se rastereti od poraza moguie je pretpostaviti na.osnovu prgcjene da porezi i razne daie...-kao i priliodi hrvatska seljadka politika... neie velike stajaie vojsken, a usvajajuii >mirotvorstvo. oni su taj stav shvatali da vojske neie uop5te biti, ispuStajuii iz vida da se 'svi drZavljani prema programu HRSS, imadu prema posebnom odbrambenom zakonu osposobiti za obranu doma i domovine".se Kolikogod je seljastvo >mirotvorno$f11" privladeno, toliko je bilo i zavotleno. U BiH organizacije HRSS su razvijale raznovrsnu aktivnost. Djelatnost se sastojala od naoko nevaZnih novospjevanih pjesama dlanova, kao npr.: >Pravo oslobodenjan, oPjesma Republici i S. Radiiuo, raspardavanja doma", rada na Sirenju zadrugarstva, akcija kojima je "Slobodnog bio cilj rastakanje organizacija HPS, do stvaranja novih politidkih organizacija koje su, kao u bosanskoj Posavini bile potpuno organizirane u Radiievom duhu. Sve je to utjecalo da Zemaljska vlada BiH izda nareilenje o zabrani javnih zborova.s Na taj nadin pokuSalo se spredavanje daljeg Sirenja radiiev5tine. Efekti su bili vrlo slabi, gotovo niStavni. Javne skupove, zamijenili su tajni. Umjesto da agitatori traZe nove prista5e, ovi su traZili njih. Agitaciono-propagandnom, posebno organizatorskom dijelu aktivnosti uop5te, u BiH narodito, HRSS je posveiivala sve veiu paZnju. Specifidnost njena u odnosu na ostale stranke bila je kontinuiranost. dok su druge stranke poslije izbora bile, manje ili viSe, pasivne, HRSS nije prestajala sa radom. Za bolje shvatanje procesa oosvajanja" terena i prista5a u BiH od strane HRSS, ne bi trebalo prenebregnuti ko je, na koji nadin, kakvim sredstvima, u uslovima najrigoroznije kontrole i progona, Sirio ideje, sprovodio organizacije. U voelstvu stranke narodito se vodila briga oko izbora agitatora i organizatora. Agitaciju su sprovodili najistaknutiji stranadki prvaci (potpredsjednik Predavec, ili sekretar Krnjevii, npr.). Treba istaii orijentaciju na one agitatore koji su komunikativno5iu zanimanja, tako reii unaprijed, garantirali povoljne rezu\tate, a to su bili: uditelji, ieljeznitari ili seoski knezovi. U mnogome je i od agitatorove socijalne pripadnosti ovisio rentltat aktivnosti. eak i vi5e od zama5itosti ideja koje je propagirao. OkruZni nadelnik iz Mostara je, u vezi sa propagandom meclu prista5ama HB, pisao Pokrajinskoj upravi: "Brojke udesnika nijesu kod politidkih zborova od presudne vaZnosti, jer gdje udeSie uzima pedeset videnijih teLaka, tamo ih je zastupano 500 i viSe. Videnija lica u teZadkom svijetu su predvodnici i svagdaSnji zastupnici svojih politidkih pristalica".er Sredstva kojima su se sluZili agitatori i organizatori bila su uobidajena: Sirenje programa, Stampa ili direktna pomoi. Broj pretplatnika "Slobodnog domao nije bio veliki, ali je slika djelovanja organa HRSS drukdija '..ko se zna da su organizacije bile obavezne da ga primaju i da su hrvatske ditaonice maksimalno ispunjavale svoju ulogu. Znatajnu ulogu odigrao je ,Temeljni nauk ili program HRSS". Posljedice pojadane agitacije i propagande HRSS u BiH bile su vidne. Povodom XVIII sjednice HNZ "hrvatski seljaci iz Dalmacije i Herceg-Bo8eNauk ili program HRSS; Zagreb 1922,84. eoABiH, PU za BiH, 1922/Prez.5046. e1Ib., br. 12290,t/2. Ne5to vi5e o socijalnoj strukturi HSS do 1929.g. vid.: JIe, br. 14,1978, str. 408--424.

130

sne spremali (su se da) u velikom broju (doctu) na zagreba(ki zbor, ali su nai5li na neodekivane zaprekesamo s bosanskim seljacima raz1ovor i viedanje...Samostalne teZadke organizacijeprvo treba priznati samostalnu Hrvatsku driavu u granicama oznadenog neosporivog teritorija, drugo treba

Narodao. olfrvatska

1,32

sloga", 168, 1 od 2. VIII

1922.

Redovi Hrvata BiH u drugoj polovini 1922. odavali su utisak homogenosti. Dobar dio bio je organiziran u Radiievoj stranci, a preteZni dio okupljala je HTS na programskim osnovaina, gotovo identidnim sa najveiom hrvatsk6ll s1rankq11.tor

jalna struktura HB (seljaStvo, dobar dio radniStva na jednoj, a sitna i krupna burloazija na drugoj strani) u uslovima negiranja postojanja klas-

133

L

nih suprotnosti nisu pruZale drugi izbor. Brojnost i snaga selja5tva okupIjenog u HRSS, sami po sebi bili su faktor koji je kod S. Radiia i HB imperativno ra(tao stavove da se tome selja5tvu i moZe i mora udovoljiti' Medutim, nadin njihove realizacije, diktiran suprotnim klasnim interesima drugog dijela tog organizma (burZoaskog), presudno je uticao da se ,politikom sporazuma< nije moglo otiii ni korak dalje od nadanja i Lelja. Vodeii faktori hrvatske gratlanske politike (glavni odbor HRSS, HNZ i HB), optereieni vaZno5iu zadatka politidkog organiziranja, a opredjeljuju6i se za >>sporazltmn,koji je trebalo da miri >vatru i voduu nisu u ovoj fazi djelatnosti bili u stanju, usljed svoje burZoaske ogranidenosti, da i5ta udine na oZivotvorenju socijalno-ekonomskih zahtjeva hrvatskog naroda. Ti ljudi sa S. Radiiem na delu bili su duboko ubijedeni da daljnja djelatnost treba iskljudivo da ima politidko-nacionalna obiljeZja, iako su na rijedima bili za Siri pristup djelatnostima.lo2 Komentator organa HTS (broj 202) polaze(i od postavke da oekonomska opreka meetu Hrvatima i Srbima nije prirodna, logidna i normalna" doSao je do zakljudka da je rjeSenje hrvatskog pitanja >teorijski vrlo lakon da >treba udariti izvjestna osnovna nadela sporazuma(treba da prestane., da im treba dati ogarancije da se u buduinosti neie ponoviti, Sto se u pro5losti desiloo. Identidnost ovih stavova HTS i stavova S. Radiia ili bilo kog drugog iz redova HB nije sludajna. Na papiru bio je primaran ekonomski aspekt. Njime se traZe priznanja i garantijel! Gdje i su bili tu su i ostali S. Radii i drugi glasnogovornici HB, ukljudujuii podoteZakeo iz BiH. Radikalniji (o revolucionarnim se nije radilo ni u svijesti), precizniji stavovi nisu se ni nasluiivali. Neodredeni zahtjevi su suparnidku stranu dovodili u znatno povoljniju situaciju - da u principu ne odbije moguinost sporazumijevanja, ali i da konkretno ni5ta ne poduzima. Predsjednik HRSS nije a priori odbacivao potrebu ostalih (nepolitidkih) akcija. Isticao je da u BiH djeluje ,Savez hrvatskih seljadkih zadrug a . . . ( . . . ) p o 5 t e n o i u s p j e 5 n o n ,d a j e t u o n a d a l j e S a v e z h r v a t s k i h o b r t n i d kih zadruga za BiH u Sarajevu, koji radi takocle tek drrije godinen i izveo zakljudak: ,Dozreli smo i organizirali smo se politidki, sad se isto tako organizirajmo gospodarski(.103Nadajuii se da bi novim parlamentarnim izborima, u velikoj mjeri, bio pripremljen teren, predsjednik HB nije sjedio skr5tenih ruku. Odludeno je da u Beograd krene izaslanstvo HB sa iskljudivo informativnim zadatkom. S. Radii i HB ne samo da su iskljudivali suparnike, nego i dotada5nje saveznike - Hrvatsku stranku prava, dije se voclstvo protivilo bilo kakvim razgovorima sa srpskim politidarima uopite - smatrajuii ,da je najlak5i, najbrli i najsigurniji put rje5enju 102Upravo se u to vrijeme na stranicama (od 12. IX "Slobodne Tribunen 1922) moglo proditati da se ,svaki nacionalni osjeiaj temelji na realnoj ekonomskoj i socijalnoj bazi" i da ,postulat ravnopravnosti ne obuhvaia samo politidku ravnopravnost, vei istodobno i ekonomsku i socijalnuu. Organ HTS podsjeia da je u ustavu HRSS zauzeto isto stanoviSte, a da velimo "to isto i min. oHrvatska sloga", 202,2 od 13. IX 1922. 103Ib., 222,3 od 5. X 1922.

I I

I I Il-

t34

hrvatskog pitanja direktni sporazum sa srpskim narodomo.loaIskljudenje HSP iz HB predstavljalo je jedan novi elemenat u taktici S. Radiia i HRSS. Raskid sa ekskluzivno hrvatskom strankom koja je insistirala na rje5avanju hrvatskog pitanja meclunarodnim putem u vrijeme kada je predsjedni5tvo HRSS dobilo mandat da potpuno slobodno razgovara i pregovara impliciralo je i prekid sa taktikom ispoljenom u Memorandumu HB - upoznati medunarodno javno mnenje i traLiti van granica podr5ku za disto unutarnju stvar. U odluci XXI sjednice HNZ naznadena je spremnost za saradnju i sporazum sa nekornpromitiranjm srpskim politidarima i Beogradom Sto je bilo istovremeno i vrlirra te garniture hrvatskih politidara, ali i hendikep. Su5tina mu je bila u vrlo usko shr,'aienoj osnovi i izboru >kompetentnih faktora" koji bi osLvarili >sporazum(. "Politika sporazuma( HRSS nijc rnogla da bude osloboatenakarakteristike HB: socijalnih i klasnih protivrjcdnosti koje su, naspram srpskih partnera, dobivalc i nacionalnu dimenzrju. Ispoljenim stanovi5tima i konkretno poduzetim akcijama, iza kojih su stajali i predstavnici hercegovadkih Hrvata,los S. Radii i HB potpuno su otkrili karte. Polazeci, u odnosu na suparnike, od stanoviSta o postojanju tri naroda, zahtjeva za priznanjem individualiteta hrvatskog naroda, S. Radii nije osjeiao da na tirn osnovama ne moZe biti go\rora o tzgledima za neki sporazun sa predstavnicima srpskc burioazije, a kamoli o zadovoljavanju potrcba mase scljalLva. Iz zakljudaka HB (25. XI 1922) da u svrhu pr-iprcma sloboclnil-rizbora treba, izmedr-rostalog, ,bczodvladno maknuti s vlasti nasilne i horumpiranc cksponcnte danaln jcg rcZima napose u Hrvatskoj, Dalmaciii i Bosni,,106 vidi sc da jc stranadlAktivnost hrvatskih stranaka u Bosni i Hercegovini u izborima 1923. godine" ("Prilozi" hstituta za istoriju radnidkog pokreta u Sarajevu - L967,br. 3, str. 127-143, te >'Markov protokol' i politika 'sporazuma' HRSS s osvrtom na Bosnu i Hercegovinu" - GodiSnjak Dru5tva istoridara BiH,

1966-1967. 23t-280.

137

u obeiano progla5enje hrvatske republike). Tajna agitacija i propaganda bila je kratka, intenzivna i izvanredno sprovodena. ono 5to je u znatnoi mjeri opredjeljivalo simpatizere za politiku koiu su zagovarali voelstvo i agitatori HRSS su olak5ice poreske politike predvidene programorn HRSS: neplaianje poreza na rrronopolske artikle, obezbjedenje boljih uslova privredivanja, nade u eventualno smanjenje ili oslobo(lenje vojne obaveze, povoljna zamjena novca. O raspoloZenju naroda u BiH S. Radii je bio dobro obavije5ten i to mu je omoguiavalo da istupa pravodobno i rezolutno. Zbog suprotnih tendencija u pogledu odnosa na opredjeljenje izbornika, vodstva HTS i HPS, ne samo da su se medusobno udaljavala nego su se, u procesu ekspanzije HRSS, sa istom sve direktnije sudeljavala. Kada je rijed o konstelaciji politidkih snaga uodi izbora, treba ukazati na realne i psiholo5ke pcsljedice politike u redovima Hn,ata i Muslimana.2 Najvi5e zbog toga Sto jc u klirni klasno-nacionalnih, a prije svega politidkih i stranadkih razlika trebalo samo da se nadu ,vocle koje ce za dana5nje doba i prilike nevaspilane gomilc birad:apovesti stazom njihovog dosada5njeg odgoja i mentalitetan.3 Uticaj voitstava >teZadke" i "pudken stranke u BiH sve ie vi5e ovisio od njihovog odnosa prema HRSS. ono sto se desavalo un,riu, i oko tih stranaka bilo je pocl direktnim ili indircktnim uplivom HRSS koja se, brojno5iu, organizirano5iu, oreolom oborca.nije.is.kljuggng,d.abi..._svako koji izade u narodu ru norrirn".rrislima... mogao iznijeti pobjedu (medu Muslimanima - m. o.) ... a kad bi kandidovao Radii teSkoda ne bi imao_velikihuspjehan.- ABiH, pij za BiH, tiizlpi-.,iqi. 2 okruZna oblast u Travniku g. Ministru.uhutrainjih dela ti Beogradu: ,Dosad,15niisastav_vladeu. k_oioj_susve nadelnici i povier'enici iimi *tl; ilj; zadovoljarrao ni Hrvate..ni Muslirnane, jL.r su u iom'e vicleli zapostu"fij"j" svoiih sinova i hegemoniju srpskog elementa..." ABiH, zy za BiH', tszolpiJ.., 5391. 3 A B i H , P U , z a B i H , 1 9 2 3 / P o v6. ,2 1 ,| /3. 138

b.

pretresajuii aktuelna pitanja i opSti izborni poloZaj ustanovili program agitacije. U pogledu sastavlian-ia kandidatskih lista post'ojala je moguinost kompromisa HPS i HTS (sa drom Pavidii h,icom kao nosiocem). Skup5tina pristaSa hrvatskih stranaka u Varc5u: Hrvatske pudke i teZadke stranke i Organizacije radnika Hn'ata (6. I 1923) razmatrajuii uslove zajednidkog istupa usvojila je rezoluciju ,kojom se pozivaju vocte svil-r hrvatskih stranalia, da . . . sve hn'atske stranke izloZe samo jednu kutiiu, inade da ie se biradi hrvatskc narodnosti iz poclrudja ispostave ustegnuti od glasanja". Istom prilikom zagovarana je i id.eia o nbosanskom hrvatskom blol>zaprista5e HTS vriedi zakljudak vodstva HTS, koji je zakljudio, da stupa u izbore pod firmom Bloka, te je vei postavio svoje kandidate, koji nisu objavljeni

r40

t.

samo radi toga, Sto joS nisu konadno dovrSeni pregovori sa Hrvatskom Pudkom Strankom. . ."r2 Pregovori izmedu vodstva HPS i HTS zapodeli su 26. I L923. >PudkaSi" su bili kategoridni u zahtjevu da se S. Radi6u sprijedi dolazak na izbore u BiH. Rezolutan stav HPS nimalo ne iznenailuje, ako se zna da njeno voclstvo nije nikada posebno respektiralo politidke faktore iz Zagreba. 1.'J1&l Zakljudak S. Radiia i voelstva stranke da ie HRSS u sljedeiim izborima istupiti samostalno, shvatile su "ostale blokaSke stranke, pa i Hrvatska teZadka stranka samo kao zakljudak njezin, koji ie ona iznijeti kao predlog na sjednici HB i niSta viSe".r3Kada su S. Radii i joS neki uticajni ljudi iz njegove okoline jula i avgusta mjeseca insistirali kod zastupnika HTS da se proglasi republikanskom, skup5tina delegata svih mjesnih odbora HTS (20. XII 1922) jednoglasno je odbila taj zahtjev. Jednoglasno je usvojen zakljudak da se zamoli S. Radii, da "djeluje na sve stranlce Hrvatskog bloka, da u iduiim izborima izielu sve sloZne i u svim zemljama pod imenom 'Hrvatskog Bloka'n.la Tako je voetstvo HTS, s jedne strane, odbilo zahtjev HRSS da primi republikanstvo, a s druge strane planiralo istup svih hrvatskih stranaka pod firmom HB. S. Radii je 5. I 1923. donio neopozivu odlullu ,da u izbore stupa samo pod imenom svoje stranke HRSS i u svim zemljamao (tj. i u BiH).ls U tom stavu je bio nepopustljiv, pa je naslojanje predsjednika HTS dra Pavidiia da HRSS bar u BiH ne istupa pod tim nazivom ostalo neusliSeno. Dok je HPS definitivno "okrenula lectao HRSS, dok je Radiieva HRSS otvoreno odbacila moguinost da paktira bilo gdje sa bilo kojom hrvatskom strankom, HTS je uporno poku5avala da i dalje pregovara sa HPS i da se nada dudu: da HB ipak istupi u Bosni i Hercegovini. Vodstvo HPS je stajalo i dalje na stanovi5tu >da posebno prilike Hrvata Bosne i Hercegovine traZe, da pitanje zajednidkog istupa Hrvata na izborima imaju da odrede same hrvatske stranke u BiH medusobno bez obzira na hrvatske stranke u drugin pokrajinam4".r6 Namjera da se eliminira ma kakvo posredovanje hrvatskih politidkih faktora van Bosne i Hercegovine na podrudju BiH trebalo je da ima ulogu klina koji ie podvojiti one za i protiv odluke HRSS da istupi u ovim krajevima. Konstelacija hrvatskih politidkih snaga, bolje reii voilstava, bila je uodi glasanja ovakva: HPS svojom voljom izolirana, HTS za Hercegovinu na strani HRSS (sa sopstvenim kandidatima), HTS za Bosnu na sredokraii izmetlu HPS i HRSS (u stvari odbaiena od HRSS), a HRSS odludna da samostalno istupa u BiH. Prijedloge deputacije skup5tine HTS za BiH predsjednik HB je rezolutno odbio, ali je kao predsjednik HRSS odobrio zakljudke skup5tine u Mostaru koja mu je izglasala povjerenje i odobrila njegov politidki 12Ib., br. 29,3 od 7.II 1923 - oBosanski Hrvati i izborilo. 13Ib., br. 33,2 od ll. II 1923. 14Ib., - O toj skup5tini je pisao >Slobodni dom", XVIll922, ls Kao bilje5ka 13. 16 Iz III zapisnika pregovora HTS i HPS, Ib., br. 31, str. 2-3.

br. 46,7.

t4r

pravac.l1 U toku januara rnjeseca podelo se sa isticanjem kandidata. HTS je meclu prvima odredila svoje kandidate: profesora Tandarila za sarajevski, a Jankoviia za travnidki okrug. Pristalo se da za mostarski okrug trgovac N. Preka bude nosilac na Radiievoj listi.18 Glavni odbor HRSS na sjednici od 31. I 1923. prihvatio je nominaciju S. Radiia za nosioca liste za Hercegovinu, dok je nosioce za Bosnu, Badku, Banat i Baranju trebalo da odredi samo predsjedniStvo.te Stranke u Bosni i Hercegovini kojima je hrvatstvo bilo moto svih akcija bile su pocjepanije nego prije podetka izborne kampanje. Sve Sto se svodilo pod taj pojam doSlo je u potpunu ovisnost od stranadkih odnosa. Visok stepen procesa stranadke polarizacije prijetio je Hrvatima da budu i dalje politidki potpuno razjedinjeni. Zaito je vodstvo stranke od svih kandidata za podrudja van Hrvatske samo za Hercegovinu imenovalo S. Radi6a? Mada je HTS imala vi5e izgleda na uspjeh od ,pudken, - mada je imala uza se (u Posu5ju npr.) uplivne ljude u narodu, njoj se danas osveiivala ranije sprovoatena propaganda u narodu za Radiievu stranku, te je, kao biv5a dlanica Radiievog bloka, oizgubila teren". Kada su i vlasti znale uodi januarskih skupova da ,HRSS imade najvi5e pristaSan i predvitlale da 6e biradi uglasati prema lidnosti kandidata koji ie biti postavljen, jer osobito Hercegovca iz ovi(h) krajeva obidno ... veLe odluka od 31. I1,923. lidnost, a nikakva ideotogija, a ni strandarstvoo,20 postaje sasvim razumljiva. U toku sastanka Glavnog odbora HRSS (31. I 1923) izaslanici HTS iz Bosne pregovarali su bezuspje5no sa Radiiem o saradnji na izborima. Vodstvo HTS u Bosni, ostajuii na zauzetim pozicijama, nije bilo sposobno da blagovremeno udini potez koji bi brojne birade definitivno usmjerio ka Radiiu ili uticao na ujedinjenje u bosansko-hercegovadkim okvirima. U dlanku >Da se dalje porazgovorimo< priznavano je da orazvoj buduiih prilika ovisi o g. Radiiu",2l dime je potvrtlivana konstanta hrvatske politike jo5 iz vremena prije svjetskog rata - oslon na faktore van Bosne i Hercegovine. Koliko je vodstvo bilo zaokupljeno borbom za mandate vidi se iz njegove odluke da je poslije 31. I 1923. >HTS mogla pregovarati samo sa HPS i samo za Bosnu.Pudka5i" su u zavr5nim pregovorima (7. i 8. paritetn. Za HTS takva podloga za komprofebruara) bili za "bezuvjetni mis" je bila neprihvatljiva snage HTS i HPS nijesu iste, poito je "jer pro5lih izbora imala u Bosni 6 mandata, to HPS nije imala ni"HTS jednogu.z ViSe je nego odito da su ljudi iz HTS i HPS mnogo vi5e kalkulirali, nego Sto su objektivno vodili raduna o raspoloZenju svojih birada. Razlika je bila samo u tome Sto su prvaci "teZadkeo operirali sa biv5im pozicijama (iz 1920), a prvaci sa, tako reii, nepostojeiim elemen"pudke" 17Skup5tina je zakljudila ,da se ide pod firmom HRSS, ali je nominirala svoje domaie kandidate i odludila da se to saop5ti Radiiu". "Hrvatska slogan, br.3l ,2od 9.II L923. 18 list", br.24,2 od 31. I 1923. "Jugoslavenski le Prema vijestima "Jugoslavenskog listau raspravljalo se o Filipu Laku5u kao nosiocu liste za Hercegovinu i dru J. Krnjeviiu za t:uzlanski okrug, br.25,1 od 1.II 1923. 20ABiH, PU za BiH, L923/Pre2.,2600 t/9. 21>Hrvatska sloga., br. 30,2 od 8. II 1923. 2 2l b . , 3 l , 3 , o d 9 . I I 1 9 2 3 .

142

Et.-

tio'a iz "organizacije Hrvata radnika u Bosni.. Neobavljeni pregor,o'i u zagrebu (sa HRSS), neuspjesni u Sarajevu (sa Hps) preostavllali su debakl HTS. Izvje5taji podrudnih organa vlasti, novinske vijesti, g,ruo." o rasulu HTS. Njene prista5e prilazile su otvoreno racliievcima, stvarale posebne grupe ili su se prikljudivali HpS. Hrvati iz Hercegovine, unutar HTS, i porecl odluha ocl 28. januara u pogledu definitivne orijentacije, nisu bili jedinstr,,eni.srcdinom febluara nastao je rasplet kad je uditelj Matej Kordic, na delu grr-rpe disidenata (Mati5a Mlinarevii, Grgo Macan) postavio svoju listu za okrug rnostarski na nadin koji ih je iskljudivao kao realne saradnike S. Racliia. Kao sto jc spomenuto, dio voclstva, posredstvom N. Preke, pristao jc na saraclnju sa voitstvom HRSS, a neki su jc "glumili< vjernost S. Radidu.2r Tako HTS u Hercegovini, politikom 'r,odstva, veiim svojim ciijelom pliltvatila politidki kurs HRSS, ali sa zahtjer,om cla istupi sa svojin kandidatima. U proglasu >Hrvati Republikancil" stajalo je da prcclsjednik HRSS odobrava ,sve zahljudke Velihe skup5tine u Nlostar-nod 28. I 1923."o dcmu je posebnim pismom obavijeSten i N. Preka.2aIzvjc5laji ispostava, kotarskih ureda ili velikog Zupana mostarske oblasti, iako oprcreicni subjektivnim ocjenama i predvidanjima odraZavaju izbornu ,rabotuu i perspcktivu kandidata.2s

nopravnosl i autonomija BiH".26 Nezadovoljnici su odludili da na tzbore idu samostalno i za nosioca liste su odredili dra p:rvidica. za vrlo kratko vrijeme ova grupacija imala jc orgzrriizaciju,program i svoj list Sto ukazuje da je cijcla alicija bila organizirana, tztko rcii tempirana s ciljem da iskoristi nesredene oclnosc rnecln voc-lstvirna hrvatskih stranaka. Yec 12. rr 1923. dr Pavidii je u Lepcnici odlZao uspjeli zbor. oSloZnim Hrvatima seljacima i radnicimau pristupila je i manja grupa organiziranih radnika koja je u paktiranju sa pudkasimao i bivlim "teZacima< vidjela svoju sansu. Reakcija oclgovornih ljucii raclnidkog i sindikalnog pokreta prerna ovoj grupaciji bila je munjcvita. Duro Dakovii z nSlobodni domn., b_r. 9, l/I923; >Za Hcrcegovinu su istaknute clvije Rajer je p_rotiv liste N. Preke istaknuo-kao Radiievac svoju listu . . . 9:c"yg. lis_te, Kordii. ,Jugoslavenski list", br. 43, 2 od 22. II 1923. 24ABiH, PU za BlH, 1923/Prez.,br.3627, t/2; oJugoslavenski list., br. 31, str. 2 od 9. II 1923.

1,43

i Danilo Ponjarac su u proglasu osudili cjepadku aktivnost Milana Periia r co.n U toku narednih zborova izbili su na povrSinu motivi angaLiranja ljudi tako razliditih idejnih i klasnih opredjeljenja. Na zboru oSloZnih Hrvata seljaka i radnikao u T'urbetu 25. II 1923. govorio je Milan Perii, dojuderaSnji komunista i dlan nezavisnih sindikata >proti Radiievom republikanizmu. . . za rnertarhiju. . . o sporazumu sa pudkom strankom..." Sreski poglavar u Travniku poslao je Velikom Zupanu dopis koji je karakteristidan za sticanje predodZbe o stanju, odnosima i profilu izvjesnog kruga ljudi koji su poku5avali da govore i (poslije izbora) djeluju u ime ,,teLaka,, i ,radnika" llrvata. U povjerljivorn razgovoru dotidni je izjavio da agitaciju provodi medu radnicima zato da ,bi postao poslanik i tako mogao LivjeIi, jer se vi5e ovako ne moZe. . .. Na pitanje da razjasni razliku izmedu programa HPS i partije u dije ime govori, Perii je odgovorio ,da se ovde ne radi o programima i da tim ni jedna stranka ne odstupa ako zajednidki istupaju pri izborima(. Na drugom sastanku istog dana od 300 prisutnih ,nije njegov govor nitko odobravao...(, a redeno je da "Periia radni5tvo nije ovlastilo na ikakav sporazum s pudkom strankomPut ozdravljenjun, 'Izborni GIasnarodu varo5i i sela!; "Perii i br. 3, 1 od 8. III 1923-,Radnom nikk; JoS o fra Emilu Periiun, str. 4.

144

Ako se zadrlimo na HTS i HPS, onda bi ono bitno Sto je proizilaziio iz provedene izborne kampanje, moglo da se svede na konsiaticiju: intcres njihovih vodstava i mase pokazali su se kao antipodi. Beskrajne kombinacije i kalkulacije demaskirale su ih pred pristaSama. Dok je predizborna aktivnost pokazala neodrZivost pretpostavke da je dio voelstva Hrvata BiH (onaj iz HTS) stupio u HB kao reprezentant teZa5tva, dotle su voate HTS iz Hercegovine, pristajuii uz HRSS, ostavile narod u uvjerenju da im je i dalje stalo do interesa tog naroda. HRSS se na ovom podrudju nalazTla u nezadrLivom prodoru. Zbog programatske orijentacije u pravcu afirmiranja seljadkog elementa i nadelne borbe za nacionalnu ravnopravnost, koja je podsticana tajnom predizbornom agitacijom i propagandom, HRSS se svojom agitacijorn pojavljivala kao izraz potreba i htijenja tog stanovniStva. Bitno novi momenat u aktivnosti HRSS bio je njen prodor u BiH i korekcija u odnosu na dotad joj najbliZu stranku, dlanicu IIB - HTS. Ono Sto je HRSS u Hrvatskoj vei bila, u Bosni i Hercegovini je trcbalo da postane. I pored toga Sto se HRSS, u organizacionom pogledu, narazlLa u stalnom razvoju, ipak je mrela organizacija bila jos nedovoljno rasprostranjena. Organizacije su osnivane iskljudivo na podrudjima gdjc su Zivjeli Hrvati, pa zbog toga u istodnoj Bosni (eajnidu, F-odi, Kalinoviku, Rogatici, Vi5egradu, Rudom i dr.) nema ni traga njihova postojanja. ObjaSnjenja zaSto organizaciono stanje HRSS u BiH nijc u potpunosti bilo u skladu sa namjerama vodstva stranke proizllazlla bi i iz odnosa podrudnih organa vlasti, koji su naredbom ,odozgon30bili upozoravani da na svaki nadin onemoguiavaju rad na organizacidovjedanskepravics", republikanskc slobode ili pravo na samoodreclenje mogu osL\rariti samo pomo6u veiine. Nade da bi se do pornenute veiine do5lo i plebiscitom,3s podgrijavane su eventualnim izbornim pobjedama. Stanovi5tima HRSS uodi izbora hrvatsko pitanje je postavljeno na dosta Siroku osnovu. Logika i promiSljanja prosjednog Hrvata u BiH, i na selu i u gradu, nisu i5li dalje od uvjerenja da bi mu bilo ko drugi osim HRSS mogao ostvariti povoljniji ekonomski Zivot i nacionalnu ravnopravnost. Orijentaoija HRSS na muslimanski dio stzinovniStva BiH, koliko je bila nastavak politike koju je stranka do tada r,odila, tolilio se javljala kao sastavni dio nove taktike - borbe za veiinu, borbe za >sporazun(. S. Radii je poku5ao da te odnose gradi na etnidkoj osnovi kojoj je socijaln a n o t a t r e b a l o d a b u d e s a d r Z i n a .U proglasu HRSS..." to je "Izbornom izraleno rijedima: . . muslimani naSe Herceg-Bosne znadu i to, da je ". pravi dovjek samo onaj tko svoj obraz duva i svadiji obraz poStuje. Osobito obraz ..., brata po patnji i nevolji, po krvi i jeziku i po zajednidkoj domovini. . ."3eTendencija S. Radiia - bila je jasna. Primaran cilj obraianja na Muslimane nije bio okupljanje Muslimana u HRSS, jer u prvi plan, bar Sto se tide JMO, nije postavljena borba za stranadki prestiZ. Njemu (S. Radiiu) je JMO bila potrebna sa glasovima samo utoliko ukoliko ie se sa HRSS naii nasuprot vladajuiim faktorima. Iz istodne Bosne, dakle sa terena gdje hrvatshe stranke nisu imale nikakvog upliva, javljeno je da se medu muslimanskim stanovnistvom ,komentarisalo i nekako sa Zeljom odekivalo, da ie i Hrvati uii u vladu i tako zajednidki otpodeti radn.4 U bihaikoj oblasti vode hn'atskih stranaka zakljudile su da svoje birade >ustupe JMO, poSto prema svome brojnom stanju nisu rnogli radu36 oSlobodni dom", br. L2, str. 12/1922. 37 oSporazum da BiH nijesu ni srpskc

3eABiH, PU za Bi}i, 1923/Pov.,473, f/7; , tekst proglasa ulslam i republikan. 40ABiH, VZSO, 1.923/Pre2.,1.068,f /162. t0*

E.

ni hrvatskc

i da im

se nema

Yicl. u istom smislu intoniran

147

nati na svoj uspjeh.4l Bez obzira da li je tadna pretpostavka Velikog Lupana tuzlanske oblasti da su u njenom srediStu >grupa dr Spahe i Radiievci imali navodno zajednidku blagajnu za isplatu tro5kova izborne agitacije",az moze se uoditi da je u toku predizbornog perioda na raznim stranama BiH izvedeno niz koordiniranih akcija izvjesnog broja dlanova, prista5a i pofi."linih vodstava JMO i HRSS sa ciljem da se stvara ne neka nova stranadka koalicija, nego da se poradi na grupiranju nezadovoljnika sa dotadanjom zvanidnom politikom. Mada su slidne pobude do5le do izraLaja i prema zemljoradnicima stranadke razlike se nisu mogle prevazili. Proces na liniji HRSS - Savez zemljoradnika nije bio obostran. Poziv S. Radiia, upuien u ime Predsjedni5tva svih srpskih i hrvatskih teZadkih stranaka u drZavi SHS, prista5ama HRSS i zemljoradnika, imao je u sebi i taktidko-izborno obiljeZje, ali i Zelju da se ostvari i koncentracija seljaStva bez obzira na nacionalnu opredijeljenost.a3 Interesantno je da se u provodenju predizborne aktivnosti, seljaci nisu, u veiem broju, isticali sve do samih izbora. Globalni pregled socijalnog sastava agitatora navodi na zakljudak dime su se pretpostavljeni rukovodili u odreclivanju lidnosti koje ie obavljati laj izuzetno vai.an zadatak. Metlu nj'ima bilo je: trgovaca, obrtnika, 2eljezni(,ara, advokata, studenata, popova, dinovnika, a nerijetko, i uditelja. Dakle, manje-viSe sve su to bili ljudi takvih zanimanja kojima se vi5e dolazilo nego Sto je trebalo oni nekamo da idu. Karakteristidno je da su, neposrcdno pred izbore, od >devet izaslanstava HRSS (koliko) je bilo odrecleno za Bosnu, sva bila sastavljena gotovo od samih seljaka. . ."aa Dva mjeseca prije postavljanja lista vodstvo HRSS je obavije5teno: (a da i ne govorimo i HPS) nema u Bosni ni jedne lidnosti koja HTS "u bi bila privladna za izbornike seljake".as Izvje5taji iz BiH govore o osipanju redova HTS i HPS, o izrazima naklonjenosti za S. Radiia i HRSS, uz vrlo rijetko pominjanje HB. Takav trend meilu hrvatskim biradima olakSavao je HRSS napore da se pred biradima objasni i eventualno brani raskid sa HTS i HPS. U "Najop5tijim uputama svim organizacijama i pojedinim prista5ama< S. Radii je za Hercegovinu pisao da je ,predsjedni5tvo HRSS odobrilo listu. . . gdje se ustanovilo, da u Hercegovini vi5e nema biv5e teLatke gospodske stranke", a za Bosnu da su ,... gospodske lopovStine bile glavni razlog, da je u bihaikom i banjaludkom okruZju nosilac republikanske liste S. Radii... a u okruZju travnidkom i sarajevskom Ivan Radiin.ft Vodstvo HRSS, neposredno pred izbore moglo je 41 ABiH, fond PU za BiH, 1923/Pov., br. 437, f/1. Radiievci su u ovoi oblasti rasturali i mealu katolicima i mealu muslimanima plakate ,Islam i ' republikan, ,Braio Hrvati bihaikog okruZjan, i dr., Ib., f /2. 42 rb., 569, f /2. a: . . Kuglicu bacaj ili u drugu ili u osmu kutiju, jer obe su naie ". teZadke, zajednidki nismo mogli istupiti". ABiH, PU za BiH, 1923/Pov., 576, f/85. Savez zemljoradnika, i prije ovog istupa, demantirao je i samu moguinost parlamentarne kooperacije sa HRSS. Vidi >Jugoslavenski list", br. 49, 2 od I. III 1923. 4 ,Slobodni dom", br. 10. 7 od 4. III 1923. as Ib.. br. 5. 7 od 28. I 1923.

148

li-

realno da i'aduna i da ide na to da maksimalno iskoristi desolidariziranje pristaSa HTS i HPS sa svojim dojudera5njim voilstvima.aT U nekim krajevima radunalo se na druge fakiore i eiemente u pridobijanju glasada. U bihaikoj oblasti, npr. prista5e HRSS ni u februaru jo5 nisu ozbiljnije agitiral'i, vjerovatno zbog toga Sto su ,katolici ukoliko su opredijeljeni (bili) zadojeni Radiievim republikanizmom..a8 Prema prognozama organa vlasti sa terena Velike KladuSe, osim onih koji su razodarani u rad politidkih organizacija Muslimana "glasovaii ie za Radica joS mnogi iz uvjerenja da ie ih Radii 'osloboditi poreza i dozvoliti saclenje duhana i dati im druge pogodnosti, privilegije'... neupuien seljak zaista misli... da je Radii svemoian te kad bi Radii i u Bosnu doSao da bi i ovda5nji seljak. . . bio u istom blagostanju kao i predanski (. . .) Ovakvo rezonovanje pojedinaca moie se duti svaki dan . . .oae Bez obzira na povoljne vijesti o raspoloZenju hrvatskog stanovniStva u BiH i izraze simpatija u nekim sredinama Muslimana prema HRSS, neposredno uodi samih izbora, uRadiievi agitatori su se razmilili unutar naSe drZave skoro iskljudivo po katolidkim selima(.soIako se djelatnost HRSS razlikovala od ostalih partija (obeianjima o uspostavljanju republike), metodu rada (ta,jnoiiu, predanoSiu agitatora), vrlo solidnom organizacijom skupova, lica koja su je vr5ila, bez obzira na mjesto u stranaikoj hijerarhiji, stepen obrazovanja i sl., sluZila su se svim uobidajenim sredstvima. U borbi za glasade vodilo se od strane voclstva raduna o strukturi kotarskih kandidata i njihovih zamjenika (od ukupno 102 kandidata i zamjenika, osim detiri gostioiridara, tri obuiara, tri novinara, po dva radnika, Leljeznitara, inZenjera, trgovca, te po jednog kovada, ekonoma, pravnika, zlatara - ukupno 22), preko dvije treiine bili su seljaci - njih ukupno 70.srOvakav sastav kandidatske liste HRSS, na kojoj se nalazio toliki broj seljaka, bio je, izgleda, za veiinu Hrvata garancija da (e, glasajuii za istu, ostvariti toliko Zeljenu i odekivanu ekonomsko-politidku ravnopravnost. Kandidati HRSS su odreativani od strane >centralen ili u krajnjem sludaju od nje verificirani. Podaci o mjestu stanovanja poslanidkih kandidata bili su za veii broi rukovodeieg kadra i organizacija HPS u BiH ,kamen spoticanjau u odnosu na iIRSS, jer su >teZaci" zahtijevali kandidate iz ,ovih krajeva< sa kojima bi mogli deSie da kontaktiraju. Revnosni agitatori i ostali organizirani dlanovi HRSS u BiH, mnogo su obeiavali. ft Ib., br. 10. 2 od 4. III 1923. a7 Primjerice, poglavar srcza rcza jajadkog javljao je Pokrajinskoj upravi u Sarajevu (1. IV 1923) da s'.r "inteligenci.ia i sve5tenici . . . bili na podetku za HTS i tek zadnjih dana prije izbora, kada su se uvjerili da masa stoji nepokolebljivo uz Radiia pre5li su i o n i z a R a d i i a . . . . A B i H , P U z a B i H , l 9 2 3 l P r e z . ,

4274,t/r2. 48ABiH,PU za BiH, 19231Pre2.,4213, f /3 i 4.

aeKao bilj. 47, tl5, A. Purivatra u dijelu koji razmatra odnose HRSS prema Muslimanima BiH iznosi miSljenje da je >Radii radunao na masovniju podr5ku muslimanskih birada", o. c., 198. so ABiH, PU za BiH, 1923lPov., 160,t/8. sr ABiH, PU za BiH, 1923/Pov.,473. Podaci su uzeti prema >Kandidatskoj listi HRSS za BiH". Razlilia u navodenjr-r socijalne strukture kandidata (22+70:92) potide odatle jer su neki kandidati predloZeni u vi5e kotara odretlenog izbornog podrudja.

t49

l

Zbog nepovoljnog op5teg, dru5tveno-ekonomskog, politidkog i kulturnog poloZaja, hrvatsko selja5tvo je ta obeianja primalo gotovo< i "zdravo za ,kandidacije (HRSS) kod seljadkog pudanstva (u Bugojnu npr.), nailaze na slidno odobravanje, ali kod gractanstva varo5kog ne, (jer) misle da ako se Radii kandiduje. . . da njihov kandidat koji je varo5anin otpada".s2 Agitacija HRSS gotovo da nije mimoi5la nijednu socijalnu grupaciju. Pored selja5tva, predizborna aktivnost je bila uodljiva i u disto radnidkim sredinama, ali iskljudivo meclu Hrvatima. Podetkom januara 1923, dok jo5 nisu bili ra5di5ieni odnosi u HB, javljeno je da HB oko Tuzle >nastoji zadobiti Sto vi5e komunista za sebe". U Lukavcu su simpatizeri S. Radiia poku5ali da osujete ,izvr5enje presude nad Kero5eviiem. . ."s3 Razmjere te aktivnosti bile su dosta skromne, ali ljudima iz HRSS dovoljne da stranku predstave kao jedinog politidkog faktora koji je u stanju da objedini sve Hrvate BiH. Izvjestan broj biv5ih komunista iskoristio je tajnu organizaciju djelatnosti stranke, ali ne kao ubijedeni komunisti, niti kao osvjedodene pristaSe HRSS. Jednostavno, oni su u opozicionom stavu HRSS vidjeli neku svoju Sansu.Manji pak broj obiv5ih vocla komunista... po5to svoje zasebne liste nijesu imalin tajno su agitirali "u korist voiia opozicionih partija JMO - HRSS - Spahe i Radiiao.v Predlagane mjere protiv agitatora,ss bez obzira na rezultat, imale su indirektno vi5estruko pozitivan efekat za stranku u cjelini. Prema >kandidatskoj listi HRSS za B7H" nosioci lista za pojedina izborna okruZja bili su: - Banjaluka i Bihai: P. Radii, zadruLni dinovnik iz Zagreba; - Saraievo i Travnik: Ivan Radii, seljak iz Trebarjeva, Hrvatska; - Tuzla: dr Juraj Krnjevii, odvjetnidki perovotla iz Zagreba; - Mostar: Nikola Preka, posjednik iz Nevesinja,s6Na listi se nalazilo - Mustafa i 7 Muslimana (detiri teLaka, dva trgovca i jedan "inZinir" eeHi) od kojih su petorica kao kotarski kandidati ili njihovi zamjenici istaknuti u bihaikom okruZju, jedinom na koji je, u pogledu opredjeljenja muslimanskih birada, HRSS ozbiljnije radunala. PribliZavanje izbora pokazalo je da se medu muslimanskim stanovni5tvom manje radilo nego Sto se planiralo. U cazinskom srezu se opojava Radiia lokalizovala na samo dva muslimanska sela i to Vrnograd i Podzvizd". Vodstvo je udinilo i izvjesne propuste, kao npr. naimenovanje O. Hamziia za zamjenika sreskog kandidata u Cazinu koji je kandidaturu opozvao, jer sa njim nije izvr5eno ni konsultovanje. Ne bi trebalo izgubiti iz vida pozadinu jednog disto subjektivnog momenta predizborne aktivnosti, koji na prvi pogled ima izgled banalnog: 52ABiH, fond PU za BiH, 1923/Prez.,1218,t/1. s3Ib., br. 324,t/2. s4ABiH, PU za BiH, 1923/Prez.,3929(Poglavar gradskog sreza tuzlanskog, - Pokrajinskoj upravi Sarajevo). Ovaj trend koincidirao je sa prognozama podrudnih organa Ministarstvu unutraSnjih dela (Vid. bilj. 6). ss U Dobrljinu, predlagano je ,da se agitatori... iz posla odpuste i istjeraju, i iz ovog sreza protjeraju... da (se) agitacija od strane zaposlenih radnika...zabrani...n ABiH, PU za BlH l923lPrez., 6137,f/5. Vlasti su februara 1923.donijele vi5e objava po kojima je trebalo poduzeti hitne i o5tre policajne mjere. Prema: ABiH, PU za BiH, 1923,Pov. br. 160, ili br. 2330. s6ABiH, PU za BiH, 1923/Pov.,473.

150

il

t

prezimena dvojice nosilaca lista Pavla i Ivana. PostavljaRadiia, njem za nosioce lista ove dvojice kandidata, radunalo se da ie se veliki R a d i i. broj birada opredijeliti na stranu HRSS samo zbog prezimena Koliko iz taktidkih razloga, toliko lelja i iluzija, jo5 u prvom izbornom proglasu HRSS, konstatirano je da su "i katolici i muslimani u Bosni, koliko su seljaci, radnici i jednostavni gradani svi republikanciu.sT Nedosljednost u pogledu pitanja entiteta bosansko-hercegovadkih Muslimana bila je uzrokom dvolidne taktike HRSS, Sto se neminovno odraZavalo na terenu. eas se u agitaciji na Muslimane radunalo kao na buduie saborce u anticentralistidkom frontu, a ponekad i ponegdje se gledalo na njih kao na dlanove narastajuie HRSS. Dok se u >Izbornom proglasu HRSS* apeliralo na njihov ,obraz,, i >duSuu, dotle su uodi izbora Muslimani sarajevskog okruZja opominjani da im je ,sveta duZnost poii na biraliSte i svoju kuglicu baciti u sedmu, Radiievu kutiju".ss Ponavljajuii zahtjev za dovjedanskom ili socijalnom pravdom 'za seljaka tei.aka i za radnika mudenika i za gradane i za dinovnike", obraiajuii se "muslimanskim i katolidkim Hrvatima< i opravoslavnim Srbimao, S. Radii je narodito naglasio da "pravedan sporazum izmedu Hrvatske, Herceg-Bosne i Srbije jedini je spas sviju nas... taj se sporazum ne moZe izmoljakati od PaSiia u Beogradu, nego se mora izvojevati u Zagrebun. Izrijekom je naglasio da je ,Herceg-Bosnau jedan od faktora buduieg sporazuma.se Radnici i voilstvo izbornog odbora HRSS izTuzle obratili su se "svjesnim radnicima" rijedima: oNa5e je mjesto na strani seljaStva, koje nam je brat, saveznik i drug!" Ne prenebregavajuii klasni faktor, ipak se u proglasu preferirao elemenat nacionalnog, uz napomenu da je oradniku Srbinu sveta duZnost sa srpskim seljakom glasovati za srpsku zemljoradnidku strankufederativno uredenje drZave u kome imade Bosna i Hercegovina biti ravnopravan (.) dlan naSe skupne drZave! . . .u6r Nakon kratke i ne ba5 intenzivne agitacije koja je bila svedena na vrlo uzak krug ljudi kandidati "SloZnih Hrvata seljaka i radnika" obratili su se >Radnom narodu varo5i i sela u Bosni i Hercegovinin. S obzirom da im samostalan istup nije bio dozvoljen odludili su da traZe >veze sa strankama i grupama, koje su se najmanje ogrijeSile o na5 radnidki pokret. . . . Nijesmo se mogli odluditi za demagoga Radiia. .. ni za HTS, koja se postavila na stanoviSte, da radni5tvo mora glasati za one koje predloZi vodstvo te stranke . . ."62 s7 >Izborni

proglas

HRSS. Narode

Hrvatskin,

1923/Pov.,473,t/6. s8ABiH, VZSO, 1923/Pov.,5 4 1 .

serb., f 17.

60 'Svemu

radni5tvu

473,t/8. 61

"Hrvati

biradi!

ABiH,

fond

PU za BiH,

pred izbore!" ABiH, fond PU za BlH 1923/Pov.,

Braio

teLaci, radnici

fond PU z a B i H , 1 9 2 3 / P o v . , 4 7 3 , t/r0 i 12. ABiH, VZSO, 1925/Pov., t6t6.

i gradani!

Prista5e HTS". ABiH,

151

Na primjerima

mandata -

-

predizborne aktivnosti

samo hrvatskih

stranaka na

ukupno 70 ili 2L,8otosvih glasova.63

JMO

NRS

Banialuka Mostar Sarajevo Travnik Tuzla Bihai

2 2 5 2

4 1

Ukupno:

HRSS

HRSS disid.

I 2

L

3 I

2

2 2 2

19

13

7

o

Savez zcmljoradnika

I z

Srpska stranka 1 1,2

66

Iako se apsolutni brojevi izabranih poslanika na prvim i drusim po redu izborima u Kraljevini sHS ne mogu uporedi'ati zbog razliiitog broja biranih poslanika, HRSS je postigla izvanredan Lrspon.N; politidkoJ 6: Uporedi - spomen knjiga. Zagreb 1935,str. 1l-5 i ustatistika izbora narodnih "Obzor11 poslanikan, 18. marta isZs, strl t++; erilinovic-e, l"g.riiriji izmealudva rata, I,406 i 409. 6a>Jubilarni zbornik SHSMarkov protokoln, po izaslaniku NRS Marku Duridiiu.q Sastojao se od najsumarnijih ,preduvjeta< sporazuma (koji su za S. Radiia vei

e3 >... Ovo su dvije vjerske organizacije, a nisu narodne politidke i socijalne kao Sto je vaSa. Zato morarno izjaviti da ne bismo nipoSto mogli razgovarati s vama u prisustvu Koro5ca i Spaheu, AJ, S. Radiiau "Zbirka "Zapisnik o istraziu voden 1925. nad S. Radiiem zbog njegovog puta u Moskvu i pristupanja Seljadkoj internacionali, str. 39. ea Prema Duridiiu i Janjiiu njihova misija ou Beogradu od strane vlade M., nije preporudivana delegatima kao ozbiljan poku5aj" (sic!) Dimitrijevii o. c., 157. e5Markovii L., o. c.,239. g6 >BorbaGodi5njak Dru5tva istoridara Bosne i Hercegovine", god. XVII, 1966-1967, str. 231-280.

158

postajali dio sporazumaSkog instrumentarija) i konkretnih odredaba Protokola< koji je tretirao Bosnu i Hercegovinu. Da bi se bolje razumjelo ono Sto je pomenuto u osam tadaka, trebalo bi reii koju rijed vi5e o postizbornoj Bosni i Hercegovini. Za sticanje op5te predstave o stanju u ovom dijelu Kraljevine SHS dovoljno je navesti poziv Pokrajinskog namjesnika upuien velikim Zupanima od kojih se ftaLilo da iznesu prijedloge >. . . na koji bi se nadin pomoglo da jedamput izade (iz) ovoga nesnosnoga stanja koje danas vlada kako u narodu tako u svima granama naSe upraveu.eeUprava, a posebno njen aparat bili su na udaru zvanidnih organa, opozicije posebno. Bilans relima, ako se ocjenjuje prema praksi njegove uprave, bio je negativan na nizu sektora. Ekonomsko stanje nije pokazivalo nikakve znake poboljianja. Isrodna Bosna bila je te5ko pogodena slabom ljetinom. Mjere koje je vlacla preduzimala, za stanovni5tvo nisu bile od neke koristi.r00 Da se nije radilo samo o pojavama uvjetovanim >viSom silom", nego da je osnova nedaiama ekonomske prirode bio sistem, govore i drugi izvori. Ni poloZaj srpskih seljaka nije bio nimalo bolji u odnosu na ostale. Tako je npr. ,jedna banka u Krajini, koja se kodoperi svojim srpskim nazivom, radunala ba5 Srbima - teZacima oko 600/o interesa na male svote novca(.l0r Poreska politika, donekle voctena kroz prizmu izborne borbe, a ne u cilju sanacije drZavnih prihoda, prije svega je pogadala interese naj5irih slojeva. Iz Bosne je javljano, da u 7923.g. >porezni harad prevrSuje vei e8 Koliko se unutar dotidnih stranaka, JMO na primjer, smatralo norqa da ba5 oas orle one treba Lr-eDa cra da ocuucuJu odluduiu u lme naroda, vlol vidi se ime narooa, se 1z iz uvoctnlKa uvodnika

malnim rlralrllrfl

,Pravde. - >Dvije fronte u drZavi" (br. 68, 1 od 24. III 1923): ,Uspjeh MuslijednoduSnost i disciplina mana u Herceg-Bosni,njihova njihova jednoduSnost disciplina Lr Lt nametnutoj nametnutoj im borbi im borbi

daje im u Bosni prvo mjesto u zastupanju interesa ove pokrajine . . .". eeABiH, PU, 1923lPov., 865. tm Izvje5taj iz Fode za rr'art 1923. godine glasio je: ,Prehrana. Vrlo hrtlava. Narod oskudijeva u hrani. . . mnoge porodice gladuju. . . Poljoprivredni kredit poslao je nekoliko vagona da se proda uz sniZenu cijenu... ali ovo vredi za one koji imaju sredstva da taj kukuruz kupe. Ali, poSto je jedna masa bez novca i ovom se blagodat',r ne moZe koristiti". ABiH, VZSO, 1923/Prez.,

1068,f/103. 101Ibld., f /127.

svaku mjeru. einovnici poreznih ureda. . . ubiru poreze, prireze i namete... po svojoj volji i raspoloZenju".r02 I u domenu jednog od najvaZnijih nerije5enih pitanja - agrarnom carovao je uskostranadki prilaz. U BiH znataj mu je potenciran strukturom stanovni5tva i nadinom rje5avanja. Bipolaritet njegov (politidka i socijalna strana), nije u praksi dosljedno poStovan. U beogradskim moglo se proditati: ,Proetite drLavu, pa "Novostima", iete naii mnoge odajne primjere skandalozne uprave. U BiH npr. to je danas obidan sludaj".to: Vlast je otvoreno priznavala da "dinovnici, oficiri i svi drZavni sluZbenici i Zandarmi te5ko Live... Ako se ovo u najkraie vrijeme ne poboljSa, izgubiiemo i posljednji ostatak ispravnog dinovnika, oficira i ZandarmaSlobodni dom", 14, 2 od 30. III 1923. 104ABiH, PU za BiH, l923lPov., br. 961. Za neke dak (dinovnidko) pitanje >vaZnije i od hrvatskog pitanja, od vojnidkog pitanja i od svakog drugog pitanjan - Sten. bel. NS Kraljevine HSH, knj. II/L923, str. 313. los ABiH, PU za BiH, 1923/Pov.,865. 16 ,Slobodni domu, br. 51, 4 od 12.X 1923. r07>Hrvatska slogao, br.70,2 od 27. III 1923.

160

u toku martovskog.zasjedanja HNZ istaknuto je da u Bosni i Her_ cegovini >prvi put u poviesti Bosne stoje musli-urrrki r- t utotiem Hrvati zajedno u velikom pokretu za novt tip socijarn" p.u.,"J.r" dri.ur"n i zakljueeno da "taj pokret ima vei sada zi sobom u Bosni sveukupnoga tamo5njeg n419d4a.ro8 ""1i""

Tretman Bosne i. Hercegovine u odredbama ,Markovog protokola< za nas je dvostruko interesJntan. Kak-o zbog sagredanja odnosa auto_ nomista (tzv. ,Fecreraristidkogblokau Jur3", FB),;irJ" ;"irl gnss, prema BiH, tako i neposrednog .rlridu opste stanje. MoZda bi bilo dovoljno .u-o" ";""t ,iurr"rti onih o.ur'' tuduka >odredaba,< koje se odnose na BiH pu. a. r" ;;bij" oa.J",rr;u'^p;;;:;"r" o sustini unesenih u 'Proiokol', ali i-z-vjestan komentar .r"cl uiti, dini se :3lr.J;;i Anticentraristi su zahtijev-ali sprovodenje "Cl postavljanjem sposobnih, objektivnih i tvatificiranih .zabtjeva za cinovnika ili, i,oaiti raduna o potrebama i raspoloZenju ditavoga naroda. . .(rr0 Potrebno je naglasiti da_je spaho diktirao zahtjeve BiH da bi sc ukazalo na odnose unutar jr." .Fp i k-origiralo ,ru.i3"zend ,replvitno misrjenje o ulozi lidnosti predsjednltTeZadki pokretn, "TeLatki 68, 1 od 24. VIII 1923.

TT2

listn,

ju narodnim Potrebama' iazlike u odnosima HRSS' JiH,l65osnivadi ove stranke dije su poticaje djelovali)

mijenjati Potcjenji su obmanavodnim

t ";""t*' 11'J?l1;:"i:t"xl:l; ?il:.1.,' duhovni insPirator PokuSaja da se politika) u njegovo ime >utopistidka< " toku novembra pristaSe

vodi organ\zirana orealnan, a ne rje5avali svoje tinansijske probleme, u TJ-::"tu' sastanke, nove hrvatske stranke, ,ru.,roid.rou vi5e mjesta Bosne organizirale je preko odrZali i svoj kongres,bi HRSS a disidenti HRSS r-fi*l"go,rini pitanja hrvatskog aspekt je politidki svojih zastupnika potvrdiJala da Muslimanima od i dalje najaktuelniji, a u tom konlekstu odnos pt"mt naroditog znataia.l68 na prrprJsjednik HRSS je razgovarajuii sa novinarima u Londonu, ",,narodnosne prikazao grafidki Drine do Mure iarteu-krajeva od mjeru tzv. i. Muslimane' smaodnos Srba i Hrvata, radunajuii medu ove posljednje douno hrvatsko stanovi5teo i njegov pro' e radunao na brojni faktor i ne Po'enjem fronta socijalno-ekonomsko i dio izlaz iz ktizc Preko "dokazau za rrojne snage Hrvata' U krilu voclstva 'sad Lomnjenje-pa je konstatirano da -

,u4Prema: ,Jugoslavenskilist",. 168, 2 od 25' VII 1923'("Nova hrvatska pd-,t"zietom pokretu., tu se nc radi o nekom ozbiljnom stranka ji pokretu, "-siH"l. nego su tr-,po riii"Oi obieni gradanski.po.liridari,.ko ce za svaku uslugu gpoziciiu traLiti za se neke nar'dite ileiiii"",i ai^"1, mifui iiigrali loj;lnu (,,fiouu stiankan l- ur. 66, 4 od 11. yIII 1e23). ;'6";iii;ij;. iiiiili"r&irti r6sfyldil6'" rru"i-" cla HRSS >nema u ovim zemljama.(BiH - nq...9.) -Zivjela mjcslima jedino kao ktika politiit o.gattiiuii.i";itl, al I'Ziv^iu. pojedinim svoie -r.^ii rcpublika". ,Jugoslavenski " Ra.lit, i;,iir -.i nr"ii "i"""ie,l',''Zivio od 2. X 1923,"O osnutku nove hrvatske tmom pocetku te akciic, presuditi 'da je rotpun^neuspjeh . . .( - oTeZadkipokretN

i 6inovnici imadu svi jednaki dru5tveni Zivu na nadin, dostojan njihovoga dovjeorganizacioni uspjeh Hrgs, pri demu je BiH dinila samo dio cjeline, potvrden je na VI sjednici HNZ i2g. X tgh).

,

t-r. "Slobodni domu, 40, 6 od 26.IX 1923.

"---ffiffi 174

kaonpr. 47 . -41a,!?:!!, 46, HH:5r:ti'.?"i."i* l;il:.,

Potkraj|g23.g.provodenjekulukaidaljejeizaziva|oLa|beio|pore, djelatno5iu samo uvjeravala. anticentraliste u a Zandarmerija je trroioopravdanost 2alttjeva iormuliranih jo5 u'Protokolu"'176 8' prosinca U dlanku oTri godine prikupljanja hrvatskoga naroda od slogu i zagovarao je stilu svom u g. na-aleS. 1923", prosinca1g20. d,o gradanstvom trgovadkim saradnju ,seijadtva s radnidtvom i obrtnidkim i i sa Skolanom dinovnidkom i nedinovr

perioda.

Deset krvavih godinao, 334. 34 DASIP, Dvor, 24, Kraljeve zabilje5ke, Gligorijevii B., Demokratska

stranka, 374. 3 5o D o m o 2 , 1 , 4 - 5 od 21. V 1924; bosansko-hercegovadkih Hrvata", br. 2, str. I od 24. V 1924. Kandidati "Politika su morali da imaju ,nekoje obienite i nekoje posebne vrline kako je to obidaj i seljadkoj strancin.

183

stvenog fronta jugoslavenske burloaziie radi podjele vlastidrZavnog udaran i odgadanja skup5tinskih zasjedanja (do 20. X 1924) bila je odluka predsjednika HRSS da prihvati opetovani poziv Svjetske seljadke federacije da posjeti Moskvu. Takav rasplet dogaclaja sa svim neposrednim posljedicama koje ie iz njega proiza(i, uvjetovaie pojavu novih tonova u politici HRSS, opozicije i "drZavotvornih". HRSS je, u periodu o kojem je bilo rijedi u ovom poglavlju potvrdila da je nezaobilazan faktor opozicije. Odluka S. Radiia da zastupnici HRSS prekinu jalovu viSegodi5nju apstinenciju potencirala je specifidnu teZinu njene uloge u opozicionom frontu. Iako je stalno bila, i ostala, na pozicijama legitimizma, parlamenlarizma HRSS je, dak, doSla u situaciju da kritikuje svoje saveznike. Da bi se, kao i vrlo desto do tada, pred javno5iu saduvao privid jedinstva, Madek, Davidovii, KoroSec i Hrasnica u kominikeu sjednice odrZane u Zagrebu 14. juna odludili su da ie OB poduzeti energidne mjere da se "nastaviti svoja vijeianja i narodu obezbijede njegova ustavna parlamentarna pravamutatis mutandiso, tj. mijenjati ono Sto se baS mora. ZadrLan je vei dotad ispoljen odnos prema bosansko-hercegovadkim Hrvatima - i ,pravim" i ,muslimanskimo - kako se tada desto obidajilo da govori i piSe. Konkretno se manifestirao na ukljudivanju Hrvata kao ofaktora "muslimanskih" veiine< u taktiku i strategiju HRSS. Osirn pomenutog plana o jugoslovenskoj uniji ne susreiemo konkretnija rjeSenja hrvatsko-srpskih odnosa. Predsjednik HRSS i predsjedni5tvo HNZ bili su duZi period 7924.g. zaokupljeni idejama o obaranju vlade, novim izborirna, zajednidkim sporazumnim radom sa svim snagama koje su na liniji politike HRSS (a ta je 36 "Radnik" >Demokratijan od i >TeZadki pokret" 37 >Slobodni 38 rPravdao,

i84

gd_ 1_ Yl .1924, "Borba,, - Zagreb, br. 20, 2 od 5. YI 1924; 8. YI 1924;oPravdaood 31. V 1924; "Slovenac., od 31.V 1924. od 6. YI 1924. dom",22a,6 od 28.V 1924. 137, 1 od 15. YI 1924; "Slobodni domn, 25, 6 od 18. VI 1924.

i5la stalno u cikcak pravcu obuhvatajuii das monarhiju kao moguii oblik urectenja, das republiku), tako da je pitanje BiH ovisilo od tih primarnih rje5enja. Medu anticentralistidki disponiranim strankarna OB nije bilo ni onoliko harmonije kao tokom 1923. godine ili podetkom 1924, pa je i to jedan od razloga odsustva novih rje5enja koja bi obul-rvatalaBosnu i Flercegovinu. Odnos HRSS prema vodstvu JMO, njenim poslanicirna i izbornicima BiH bila indi i dalje je organizirano forsiran, te je relacija HRSS rekfno sadrZajnija. Izjave S. Radiia idu u prilog tvrdnji da se, kada je rijed o opitem politidkom kursu i politici >sporazuma", i te kako, vodilo raduna o odnosu prema eventualnom opredjeljenju Muslimana BiH. Predsjednik HRSS je iSao tako daleko da se zanosio ne salno odnosom bosanskohercegovadkih Muslimana prema federaciji HRSS Hrvatska zajednica, kojoj po njegovoj ocjeni, spadaju >stvarno i svi Hrvati - muslimani., nego i njihovim direktnim pristajanjem uz stranku.3e Utisak da Muslimani BiH pristaju uz politiku koju su trasirali i vodili S. Radii i HRSS stvarao je kod njil-r i organ nezavisnih Muslimana, ,NaSa Pravda.. U dlanku ,Od 18. lipnja 1921. do danas i u buduie" (br. 128, str. 2 7924) :ukazivano je na saradnju "muslimana i katolika kako u politici, tako i svima pitanjin-ra naSeg javnog Zivota< i ocjenjivzrr-ro:"Danas je ta saradnja de f acto, paralelno-zajednidka nije d ,o k d e f o r m a j e d i n s t v e n a u . U z a k l j u d k u o v < , r gp r o h r v a t s k i o r i j e n t i r a n o g l i s t a i p a k . i e provejavala dilema da li ie se bosansko-hercegovadki muslimanski zastupnici opredijeliti za taktiku HRSS. Ne treba ispu5tati iz vida da su voclstva obiju stranaka, i HRSS i JMO u stranadkim previranjima vec duZe vremena bila upuiena jedno na drugo, da su se niihove prista5e, Hrvati i Muslimani, uopite nalazili u slidnom druitveno-ekonornskom i politidkom poloZaju i stavu prema nosiocima vlasti. Na konfercnciji koju je odrZao Ivan Radii (9. maja 1924) ,raspravljano je o radu sa Muslimanima i eventualnom zajednidkorn istupu na izboriman, ali, ,definitivnc odluke (.) u tom pravclr nijesu done5enen.a0 Kada je rijed o organizacionom djelovanju HRSS u BiH, treba uvaLa,tati dinienicu da su se na listan'ra nalazili i Hrvati i Muslimani. IstSlobodni domo. Gotovo s'i vidovi djelatnosti HRSS bili su praieni od raznih instanci vlasti, od Ministarstva unutrasnjih djela do posljednje Zandarmerijske sta_ y19e za podrudne je otei.avafuca-okoinost sto su skupovi .grga''e bila HRSS. u BiH, najdesie, bili pouzdanog karaktera. Mncstvo manjih i veiih organizacija rasutih na sirokom podrudju Flrvatske, Siavonije, "Medurrurja, Dalmacije, te Bosne i Hercegbvine iadinjavalo je ,ru.ri, i vanredno disc.iplinovanu organizaciju HRSS". Seljaci ir-, ," iastajali ,po selima i vani, a da se ne moZe utvrditi o demu raspravljaju . . . 1", ni za kakay novac ni za nta kakau probitak niie mogu1i stctiniti ni'jeclnoga od njih da stvar prikale... veliku ulogu igra piihologija mase i'iz nje proizasla bojazan,_da ie ga se smatrati,narod"im taujlcom,pa je ovo^jade od i'elje za kori5iu. Istina, vlasti nalaze tu i tarno ;povjertjive ljucle, narodito takve imade Zandarmerija i vojne vlasti, . . . ovatvi 'ptvjerenici, ili nisu u krugu pouzdanika I-IRSS, pa onda ni sami ne saznivajt nista, iri jesu pouzdanici, pa onda vlastima prikaZu ono, Sto uas uRss Zcli da se pridaInteresovanje radnidkog pokreta za nacionalno pitanje u Jugoslaviji 1924-1925", str.72, nap. 49 (>Istorijski zapisio, knj. XXIX/1972, pravi lapsus kada kao godinu navodi "1924". Cvetkovii, Stjepan pokret 1923-1928. Istorija XX veka. Zbornik radova, Radii i komunistidki XII, 389. o >Slobodni domu, br. 21, 2 od 21. V 1924, Stulli B., Izvje5taj, l9l-192:. M., o. c., 149. Kolar-Dimitrijevii 0r U domu., br. 26, 3 od 21. VI 1924, ditamo: ,da je glavna "Slobodnom

selja5tva u Sovjetskom

190

Savezuo.

to geslo ,odvraialo najprije od socijalizrra, a kasuije i od komunizrnar,jcr' i socijalno i politidki, a s moralnoga glecli5ta skrMoj politidki Zivotopisn). U ameridkom dasopisu >Curent Historyn objavijen je poslije Radiieve smrti zavr5etak autobiografije koji glasi: ,Posebno sam... tada objasnio da ni u kom sludaju ne ideje boljSevidkih ideja . . .". odobravam diktatorske metode i materijalistidke

rb.,100.

66 Vid. o radu Gustindiia (Stepanskog) u Bedu kod S. Cvetkoviia, Stjepan Radii i komunistidki pokret 1923-1925, str. 392-393. Dosljedno sebi izjavlji vao je da nije saglasan sa klasnim stanovi5tem komunista, ali je prista5a ideia vlade radnika i seljaka u jednom frontun. - 'Pravdaposve samostalna organizacija i da u njoj mogu sudjelovati (pa i sudjeluju) seljadke stranke raznih programa samo ako imadu taj zajednidki cilj da radni narod preuzme u dotidnoj zemlji vladu i upravu, i to zajednidkim nastupom i seljadtva i radnidtva". Da bi rasprSio i posljednje sumnje oko svojih gledi5ta o ulozi sprege >seljaStva< i oradni5tvau eksplicite je izjavio da "gospodske stranke" pi5u ,da je seljadka internacionala samo prikrpina komunistidke internacionale. . . pa je na tom temelju Pa5ii - Pribiieviieva vlada drLala sjednice, da HRSS stavi izvan zakona, jer da je toboZe postala, dotidno da ie svojim pristupom u seljadku internacionalu postati komunistidkom strankom".68 Ovim ogradama on se na posredan nadin kategoridki distancirao od etiketiranja HRSS kao prokomunistidke stranke. Ni u pogledu relacije HRSS - KPJ nije ostavljao nikakve dileme. Pisanje komunista "da je seljadka internacionala isto Sto i komunistidka, i da HRSS, ako stupi (u nju) mora priznati njihovo komunistidko votlstvo, jer ako to ne udini, da ne misli iskreno, ocijenio je ,ludim i neistinitim". Gotovo posprdnim tonom je zakljudio da "komunistidki mudraci zahtievaju vei od HRSS, da ova sada mora prekinuti sve svoje veze s burZujskim (gospodskim) strankama, tj. da baS HRSS mora raztepsti danaSnju veiinu u beogradskom parlamentuo.6e U krilu NRPJ ispoljavale su se i realne procjene S. Radiia kao kompromisnog monarhiste koji je sklon da u odludnim momentima pribjegava izborima. Njima je bila isuviSe dobro poznata njegova neodreitenost i nedosljednost, pa su neskriveno istakli da >to ne znadi da je Radii postao komunista", ali su ipak pogre5no vjerovali da je on tada uvidio ,da komunistidka politika odgovara potpuno interesima seljaka kao i radnikao. Odito je da su se prebacili u prognozi da je ,voljan da podupre i sudjeluje u praktidnoj borbi za ostvarenje radnidko-seljadke republikanske vlade na osnovama NEP-au. Taj utisak nije mogao da bude ublaLen ni ogradom da se moZe dogoditi da Radii >stane na pol putaVlada ogla5uje da ie 'primeniti' Zakon o za5titi drlave na Radiiev pokret i njegove saveznike... Srpska bur2oazija... sprema se sad da otme sva politidka i graclanska prava ditavom hrvatskorn i slovenskom narodu i muslimanima . . .u ,Borba" Zagreb, od 19. VIII 1923. s ABiH, VZSO, 1924/Pov.,br.448, f /27-30a. 6 A B i H , V Z S O , 1 9 2 4 / P o v . , 4 4 8 ,t 1 4 4 . V i d . i s t i d o k . t / 4 6 , 4 9 . i 5 0 . o s l i d , l m mjerama govori i pomenuti clok.574, f 13.

199

1im, tok dogatlaja nije donosio odekivane rezultate. Nezadovoljstvo opozicionih snaga, zbog poduzetih preventivnih mjera, bilo je poveiano i samim tjm Sto su sasvim neadekvatno primjenjivane.

Radiiev boravak u Moskvi izazivao je u zemlji sve de5ie glasovc o ugroZenosti poretka u drlavi. Najprije su to bili >probni balonio a zatim vijesti za primjenu Zakona o za5titi driave. Predvidalo se da bi vlada mogla da sprovede represalije, rasturi HRSS, zabrani izlaLenje ,Slobodnog doma" i ostalih hrvatskih listova, raspusti sva hrvatska dru5tva, te pet godina sprovodi vojnu diktaturu.T Predsjednik HRSS je te vijesti okvalificirao kao "budala5tinun koja moZe dovesti do bezakonja ,na koje bi hrvatski narod morao odgovoriti posebnim nadinomn.8 Neposredne prijetnje o primjeni takvih mjera izazvale su Zudne reakcije. SuStina veiine pitanja, koja su proizilazila iz odnosa druStveno-politidkih faktora prema HRSS, u to vrijeme mnogima nije bila jasna. Organizaciona Sirina HRSS bila je odito potcjenjivana, a uloga i mjesto S. Radiia nedovoljno ili krivo shvaiena.e Mnogim nejasnoiarna, zabludama, kumovao je, istina, najvi5e sam S. Radii nekontroliranim i neodrettenim izjavama. Cin ulaska HRSS u Seljadku internacionalu i brojne izjave njenog vode, imali su i za vladu i za opoziciju utoliko ve(i znataj Sto su direktno ili indirektno uplivisali na opStepolitidki kurs same stranke. Podetkom septembra 1924. u Beogradu su podeli pregovori o ulasku radiievaca u vladu. Po povratku dra Madeka i J. Predavoa Predsjedni5tvo stranke je (6. septembra) konadno nadelno rije5ilo da HRSS uzme uir:Sia u vladi. Nakon dolaska hrvatskih zastupnika u Narodnu skup5tinu ovo je bio joS jedan krupan dogadaj za anticentralistidki orijentirane p, rlitidke snage Kraljevine i potez koji je potencirao sve prisutniju neizvjesnost dvorskih i vladinih krugova. Nakon formalne odluke HNZ da predstavnici HRSS uetu u vladu [13. IX 1924) S. Radii je na glavnoj godi5njoj skup5tini HRSS w Zagrebu odrLao znameniti govor u kojem je rekao da vlada koju podrZava HRSS nije ni seljadka, ni federalistidka, niti je u smislu programa stranke. lzrazio je nadu da ie vlada sprovesti "onaj mali program koji imade velike ciljeve . . .: po5tena uprava . . . slobodni izbori, a poslije njih po5ten sporazumo.r0Dotaknuo se, po HRSS, deHkatnog pitanja monarhije, izjaviv5i: >monarh je drugi ustavni faktor, a narod je prvi" (podvukao (T. I.). Lavirao je izmedu formalne demokratije i sumnjivog ustavnog monarhizma. Prema problemu monarhije ispoljio je sklonost ka izvjesnom popu5tanju. Ostajuii i dalje pri zahtjevu za uredenjem drZave na federa7 jg_v_!jg^PribiieviievalRijed' u vladi su vei otpodela savjetovanja lSako o raspu5tanju HRSS na osnovu Zakona o za5titi drZave -. .< "Borba. oC 12. Vl 1924; ,Politika bosansko-hercegovadkih Hrvata< od 14. VI 1924. 8 ,Slobodni dom",25. VI 1924. e >Da bi Radii to Sto radi i govori u Moskvi, radio s odobrenjem i znanjem stranke valja smatrati iskljudenimo. ,TeZadki pokret", br. 104, str. 4. 10AIHRPH-VI-C-K-II (Predsj. pokrajinske uprave za Hrv. i Slav. br. 4293. Pr. od 16. IX 1924); oSlobodni dom", 38, I od 17. IX 1924.

200

stranku i prista5e povede drugim

puiem.

rr ,slobodni domn od 17.IX 1924. t2 Arhiv SANU, 10, 116.Izvje5taj dra Spalajkovica N. Pir5iiu nakon posjetc Aleksandr-u- BeIie, 27. IX 1924. kraliu " r3 domu,bezbroja, od22. I V 1 9 2 5 s, t r . 3 . la "Slobodni Ibidem.

20r

ni reci i nikada neierno reci: Mi nisnu.t republiktLnci kud ie titav narotl republikanski. . . Ali mi moZemo i rekli smo: narno ie potrebno . .. clcL bude tq dinastija. . . da se sporazumijerno i odrcdimo nadin, koji ie poloZaj imati kralj u (.) zajednidkoj drzavi. .. ako mozc vlarda parjti izvan parlamenta, to je apsolutizam.. . Ako nctko poku5a clirnuti u nai narodni suverenitet, doii ie pred parlarnent kao izdajnik narodr-iih pravao. Prijetnje i optuibe nisu mogle biti ublaZene priznanjem da ,mi nismo nikada govorili, d'a to radi srpski narod . . . Kad se klide: Zivjela republika, to ne znadi: Dolje monarhija! To znadi mir, znaii seljadko pravo i seljadka ls ,Pravda., br 230,1 od 9. X 1924. 16ASFRJ, D. Jovanovic, Politidke LrspomeneI, 197-19g. 17DASIP, Dvcr.r24, Zabeleika kralja Aleksandra 29. iX 1924; Krrzman, Korespondencija II , 4'-.

ts 'Jutarnii rist",4562, od, 12. xr 1924; u kojoj. mjeri je to bilo puko taktiziranje moZe _seuvjeriti ,pornurru'rJem stavova nekih voda -najpovrsnijiio NRS, kao npr. L. Markoviia..koji^se tt"zi" flo'r[.rro-,^i;^i{n6s";aZeii ',drugoj,poseb_ nu hrvatsklr drZavu" ne. mcze iahtijevati ;i;iil;;G p.r"il:i drzaviu - Kral'evini SHS (!). prerna: Giigorijev-ic,D"-;i;;;[i'sirJnrmesto da te i takve (konkretne) dinjenice, navedete, vi opct dostavljate svojc miSljesludajeva koii se od mene traie, ne njeo. Poglavar se pravdao: "Konkretnih mogu navesti s razloga Sto ti ljudi svoje osjeiaje kriju i ne daiu povoda da se zateknu in flagranti, jer znaju vrlo dobro da bi bili osjctljivo kaZnjenin. ABiH, VZSO, 1925lPov.,br. 494. 30 Rije5eno je: ,1. Da se odmah rasturi HRSS, koja jc stupanjem u Seliadku Internacionalu postala sastavni deo Komunistidke Internacionale; 2. Da partije. kao i zborovi. konferenciie i svaki rad ove partije, se ubuduie zabrane svi zborovi, naistroZije kniisa i novina; novina: 3. Da sc na HRSS najstroZij.e izlaLenie svih njenih nienih publikacija, oublikaciia. knjiga izlaLenje primene propisi dl. 18 Zakona o za5titi iavne bezbednosti i poretka u drlavi; 4. Da se odmah :uzapte sve arhive, novine, publikaciie i prepiska HRSS; 5. Da se hitno preduzme krividno postupanje prema vodstvu HRSS.. Sten. bel. NS br. 3, III prethodni sastanak 22. I\ 1925,str. 27. 3r Stjepan Uroii je u Poljani Pakrac upoznao prisutne skupStinare o pozivu NRPJ HRSS da se ujedine. Prema izvje5taju predstavnika vlasti >on taj poziv odludno odbija, jer ona (NRPJ - m.o.) smatra,s_eljaka_kapitalistom, te- kai.e da je radnidkoj stranci slobodno da stupi u HRSS.. AIRPH, VI c K II, pok. uprava, Zagreb,6334/Pov., od 5. Xl 1924. :z T)imitri 32 ier/ii l\ll A/Ii ii'Hrvati. Hnrati l{rwaf sl(o pitanje n (1914-1939)..Sporazum Hrvatsko M., Mi Dimitrijevii optuZbc dezavuiranju optuzDc na dezavurranJu na Dimitriieviia Dimitrijeviia O ulozt ulozi _ljlmltnJevlca 1939, 153. 153. U Beoerad 1939, Beograd ljeograd sS Hrvatima. Hrvatima. >Prvi__konta-kt -(p^isspisu.,oPrvi__konta-kt 170 i u spisu protiv S. protiv djelu, 170 navedenom djelu, S. Radiialidjeti Radiia vidjeti u navedenom -(p^ismom) izmedu kralja"Aleksandra i S. Radiia, A VIr, popisnik XVII, 61 b. 1,29.

I

mijevanje zasto se toliko insistiralo na toboznjem komunistidkom karakteru HRSS. Vijesti o moguioj primjeni ovog Zakona na HRSS koje su lansirane joS 1923. g., Saputanja slidne sadrZine u toku 1924. g., ekspanzija c:pozicije optereiena neusagla5eno5iu odnosa stranaka, dalje koketiranje nekih hrvatskih politidkih krugova sa republikanizmom (HZ, npr.), kombinirano sa dvosmislenoSiu ocjena i stavova HRSS oko pristupa Krestinterni, sve je to s gledi5ta >drZavotvornih., u vrijeme nastupajuie predizborne aktivnosti moglo da uzdrma njihove temelje. Provesti izbore u takvoj situaciji bilo je za izbornu P-P vladu rizidno. U osnovi, nije se radilo o za5titi reLima od je trebalo trenutno "komunizma" HRSS, nego osigurati izbornu poziciju, osigurati pobjedu nad HRSS, i opozicijom u cjelini.

Nakon Radiievog puta u Moskvu, a pogotovo protezanjem Zakona o zaStiti drLave na HRSS progoni Hrvata se onarodito bezobzirno vrse u BiH gdje se otpu5taju i penzioni5u najsposobniji dinovnici 'pod sumnjom' da su radiievci ili Sto su eventualno potpisali kakvu Radiievu listu . . .o Tvrdilo se da je tih prvih dana ,u Sarajevu otpuSten titav niz najsposobnijih sudskih dinovnika".3s 3sBalkanska federacija,.-engleskiinternacionalisti, indijski seljaci takoele su na :ygjgyrs_tan nadin izrazil, svoie neslag{fje__sa_ ju poduzeie lljeraqd-k;je protiv HRSS. Vid.: 22.1 od LSZS.i'10. It lgri'.-i;-cla;1ilU.a5,!-bi. l, "Borba" str. 2 od 15. I 1925. s ,Radnicima i sel.iacima i svim uenjetenim narodima Jugoslavijeo od

2- i.^lara,lg2s. ArRpJ,-2birka c^KKlJr_ lsig-tg+t, Iiz, st, ii' 3s

t-t "(tszii-.

>Glas sloboden,br. 3, str. 2 od 15. I 1925(,Frogod arzivnih dinovnik'a HRSS").

206

Uporetlivanjem medusobnih ocjena i stavova KPJ i HRSS pozadina poduzetih mjera od strane vlade i vlasti postaje joS prozirnija. Dok je CK KPJ upozoravao da je "odigledno da gulnenc kuglice ne mogu osloboditi hrvatsko selja5tvo . . . bez revolucije nema ni nacionalnog ni socijalnog osloboilenjao,rovoilstvo HRSS je istrajavalo na npapirnatoj revolLicronarnostiFederacije HRSS. nije bilo niSta, jer je dr Madek izjavio >da HRSS neie istupiti na izborima sa ostalim strankama opozi3 oBoZiinica" za 1925.9., str. I4l-142. 4 rb.. 227. s Rijed je o >suverenom "Bogu na visini" . . ., autoritetu moralnom, o narodu na zemljio - autoritetu politidkom i onapokon o otcu i materi u domuo - autoritetu socijalnom.,BoZiinica" za 1925,str. 215, 217. i 226. 6 nJugoslavenski list", 226, I od 15.Xl 1.924.

212

cijen.T Definitivna odluka o samostalnom istlrpu na februarskim izborima 1925. donijeta vei 20. XI 1924. bila je vi5estruko znadajna. Zemaljsko vijeie NRPJ predlagalo je voilstvu HRSS ,zajednidko istupanje NRPJ i HRSS u ovim izborima". U ovom ponovljenom pozivu na saradnju kritikovana je dotadanja orijentacija HRSS i nagla5eno "da do ostvarenja saveza radnika i seljaka moZe doii samo putem napu5tanja politike saradnje s burZoaskim strankama i kompromisa sa monarhijomn. Podvladilo se da je "zajednidko istupanje NRPJ i HRSS, u ovim izborima Inoguie i potrebno u interesu radnog naroda grada i sela sviju nacija Jugoslavije radi borbe za obranu njihovih ugroZenih prava. . ."8 Orijentacija i taktika HRSS bili su dijametralni ovim prijedlozima, pa je stav HRSS bio negativan. Iako su se dlanovi i prista5e HRSS nagla5enirn opozicionim stavom prema reZimu, donekle izdvajali od veiine pris{aSa ostalih stranaka, ipak oni nisu bili mogli u torn momentu, da shvate sve one krupne promjene koje su se de5avale u redovima NRPJ, pa time dokude ispravnost i dalekoseZnost njenih predviclanja razvoja odnosa osnovnih druitvenih snaga.e Voilstvo HRSS u odredbama za izbore (1. XII 1924) odbacilo je i pomisao na bilo kakvu saradnju sa komunistima. Organizacije su dobile upute da ,;:adnidtvu, koje je bilo ili koje je i sada komunistidko, valja u v i c k p r i j a t e l j s k i , a l i o d l u d n o n a g l a s i l i d a j e p a c i f i z . a t t tH R S S . . . t o v j e k a dostoiniji natin borbe nego li je pokolj i revoluciia". Za rukovodeie ljude i NRPJ se tvrdilo da su ,joi uviek centralisti isto tako kao i Pribiievii Pa5ii", a radnicima porudivaio oda HRSS takvih homunistidkih glasova ni ne Zeli. . .or0 (podvukao T. I.). Predsjedni5tvo I{RSS je tek 10. XII 1924. g. u oDomuu objavilo kratku noticu kojom su sc vodeii ljudi HR.SS jos jednorr potrudili da istaknu i formalnu i sustinsku razliku izmeclu ove dviie stranke.lr Slidan stav ispoljilo je vodstvo I{RSS i prema dojudera5njim opozicionim saveznicima, JMO, npr'. Dok se HRSS prema NRPJ rukovodila suStinskim raziikairra (klasnim), mr.>tivi izoliranja u odnosu na ostale (opozicione) stranke bili su taktidki: odvojiti se od svih, eliminirati ih i oslati jedini faktor naspram vladajuieg rei-ima u realizaciji sporazuma. Kra.jem novembra 1924. g. jedan od dugogodiSnjih saradnika S. Radiia Vinko Lovrekovii osnovao ie stran"Hrvatsku sarnostalnu seljadku kuo (HSSS) u diiem s.- privr.'menom vodstvu na5lo i nekoliko Hrvata iz 7 Prema: oJugoslavenski listu, 270, I od 20. XI 1924. s,Borban br. 13, 1 od 1 XII 1924; oOkovani radnikn, br. 20 od 27. XI 1924; >Jugoslavenski list", 278, od 29. XI 1924. U rezoluciii.o pitanjrr eksplicite je zapisano: "BurLoaziia je nesposobna dzr rijesi.nacionalnom nacijonalno, pitanje, ona je danas jbs jedino sposobna cla stvori medusobiri kor-npromis radi odrZanja svoje klasne vlad-avinc". "Borban, 15, 3 od 1.9.XII 1924. 10>Slobodni dom", 49, 5 od 3. XII 1924.

2r3

BiH (Nikola Mihaljevii, Mato Terman, Ivan Veron, Ivan Simii i Dragan Golub.l2 Mjesec dana docnije u jeku predizborne kampairje "poslanici koji se kupe oko dra Horvata i JalLabeti(a izdali su. . . komunikejn da osnivaju "pod imenom Nezavisna hrvatska republikanska seliaika strcLnka (spac. u tekstu) jednu novu stranku. Za na5 program uzimamo u cjelosti program dosadanje HRSS. . . odludno (se) ogradujemo protiv pristupa u Seljadku internacionalu, jer ni od inostranstva, a narodito od boljSevidke Rusije ne traZimo ni moralne, ni materijalne pomoii, niti bi je primilin.l3 U Hrvatskoj, te Bosni i Hercegovini tokom novembra i decembra 1924. odrLan je niz pouzdanidkih sastanaka zatvorenog tipa i javnih skupHrvata u Stina na kojima je do5la do punog izraLaja vjera birada obeianja vodeiih ljudi stranke. Uz tu i tamo ispoljena priznanja da se dosta toga iz programa stranke nije realiziralo, perspektiva je hrvatskim masama, gledano kroz sprovodenu agitaciju i propagandu, izgledala viSe ruLi(asta nego crna, pod pretpostavkom da HRSS stvarno postane faktor sporazumijevanja. Dok su ostale stranke u predizbornoj aktivnosti pokuSavale privuii izbornike raznim (novim) obeianjima voclstvo i agitatori HRSS su manipulirali sa nepromijenjenim argumentima. Zahtjevima u pogledu naoko sitnih, ali i te kako za sve vaZnih, poreskih olakSica za kruh, bra5no, so, mlijeko i petrolej, zatim, zamagljenim stavovima prema vojsci, federalizmu, republikanizmu, samoopredjeljenju, nepomirljivom kritikovanju svega Sto je proizllazilo iz ustava, HRSS nije prestajala da stide medu Hrvatima simpatije koje su voclstvu stranke davale dovoljno argumenata da insistira i dalje na ranije odredenoj strategiji i taktici stranke. PredsjedniStvo HRSS razradilo je pojedine odredbe ne Zeleii time da bilo Sta prepu5ta sludaju. Iako su "duvari kutija ili 'predstavnici lista' poslani vodstvu HRSS u Zagreb jos pred godinu i poln, pozvane su >sve (.) organizacije, da (.) za svako glasadko mjesto najkasnije do 8. prosinca jave imena, prezimena, zanimanja i mjesta (s kuinim brojem) predstavnika i zamjenika na5ih listan. eak se i5lo dotle da su "prijatelji naSega seljadkoga republikanskoga pokreta (gdje jo5 nema organizacija HRSS) zamoljeni da ojave duvare izbornih kutijau.t+ Tako koncipirana aktivnost zahtijevala je i znatna materijalna sredstva. U drugoj poiovini novembra mjeseca sve mjesne, op5tinske i kotarske organizacije obavije5tene su ,da odmah poSalju svoju gotovinu za izborni fondo, zbog toga Sto ie tro5kovi "ovaj put iznositi mnogo viSe, najmanje oko dva milijuna kruna, jerbo se postavlja vi5e kandidata i jerbo se ovaj put r-rajviSeradi u Bosni i u Vojvodinio.rs Treii po redu izbori u Kraljevini SHS zakazani su za 8. II 1925. Kao i 1923. g. i ovaj put pogaZen je Ustav.r6Vladi, iako je ostala u manjini, 12Vid. Program (7 tadaka) Privremenog vodstva HRSS od 23. XI 1924 ,Slobodni seljak", br. 1, str. l-2 od 6. XII 1924. 13 list", 301, 1 od 31. XII 1924. ta "Jugoslavenski dom", br. 47 od 3. XII 1924. ls "Slobodni su organizacije pitale (ne navodi se koje) mogu li mjesto "Nekoje novca za izborni fond primiti Lita, bra5no, jaja itd.., odgovoreno je da "tu glavna je stvar, da svaki prisl4la stvar mora prosuditi sama organizacija... i svaka prist-aSjca dade barem ne5to za izborni fondn. Ib., 47,4 od 19. XI 1924.

2L4

kralj je povjerio izborni mandat. Radikali su, potpomognuti samostalcima S. Pribiieviia, u5li u izbornu borbu s jednim ciljem: bez obzira na nadin i sredstva opravdati mandat i produZiti kurs vladavine. Otvoreno podvajanje svih politidkih faktora u ovim izborima kraljevom lidno5iu ("Ko glasa za radikale, glasa za kraljan) pruZilo je radikalima nesluiene moguinosti u vr5enju politidkog nasilja. To su ovom prilikom osjetile, narodito, prista5e HRSS, koje su (nakon komunista 1920. g.) do5le pod udar Obznane. U kojoj mjeri je taj akt imao najuZi cilj: eliminirati HRSS vidi se iz dinjenice da je vodstvo HRSS zadrLano u zatvoru i poslije odluke Sudbenog, odnosno Banskog stola, koji su odbacili prijedlog o pokretanju krividnog postupka protiv najuZeg rukovodstva. Ni aspiracije dojudera5njih sljedbenika S. Radiia da dodu do neposrednijeg uticaja u svakodnevnim politidkim kombinacijama, ni neprekidna nastojanja izvjesnih krugova i pojedinaca da na perfidan nadin ipak oZive pokuSaje na formiranju >Hrvatske narodne strankegovornidke vje5tine" kandidata ili agitatora uop5te. Iznenada je iskrsnuo, naoko, sitan, ali ne i beznadajan problem: kako uskladiti tretman joS uvijek sposobnih, ali joS viSe zasluZnih poslenika i onih novodolazeiih, intzetno agilnih, ali ne toliko i iskusnih. Predsjednik stranke S. Radii rijeSio ie tu dilemu na njemu svojstven nadin. Snagom svog lidnog autoriteta, on je svima stavio do znanja bila neoprostiva pogrie5ka toboZe, "da bi 16Po dl. 69. Vidovdnskog ustava Narodna skup5tina se birala na 4 godine, v!{. Uqlav Kraljevine SHS Zbornik zakona i uredaba za BiH. Saiajevo, 1922, 153. li Noticu o poku5aju raskola i osnivanja pod vocl"Nezavisne HRSS< stvom dra Surmrna i dra DeZmana donio je domu, 1, 14 od 1. I "Slobodni je proreZimski 1925. To lvl). LO Je politidkih ie bio DrO nastavaK nastavak prorezlmsKr ororeZimski orrJentlranrn oriientiranih nrvatsKrh orijentiranih oolitidkih krugova knrsova hrvatskih polltrckrh zapoaet joS 1923. Matkovic H., Surminova akciia,za osnivanje hrvatske narodne stranke, HZ, stranke, HZ, XIX-XX, XIX-XX, 74; od 74; istog autora, od istog autora, S. Pribiievii i samostalna demokratska stranka do Sestoianuarske diktature. 166. ts ,slobodni domn, 6ez broja, od 22. M925,2. le Vid. Gligorijevii B., Srpska nacionalna omladina, IG, 2-3, 7964, str. 25-26 i 35; Sehii N., GADA BiH, godina VII, 1967, 226. 20 "Slobodni domn, 1, 13, od 1. I 1925.

21,5

radi postivanja starosti i prijasnjih zasluga ostaviti sve kandidate bez promjenen.2l U nastojanjima da Sto vi5e udvrsti redove stranke, da se stranka oslobodi od onih prista5a i istaknutih prvaka koji svoju djelatncst ne baziraju na programu HRSS i da namakne izvjesna sredstva toliko potrebna za organizacioni i propagandni rad, uslobodni dom" je objavio >Deset todaka predsjednika HRSS o zastupnidkim dnevnicamaPravda., 43, 1 od 22. II 1925.

216

njer, novinar, sveienik. Po nacionalnosti 113 su bili Hrvati,4 Nijemca i po I Srbin, eeh i Ukrajinac.2s Socijalna struktura izabranih zastupnika uglavnom je odgovarala strukturi kandidata. Povjerenje birada dobilo je 37 seljaka, 12 advokata, po 2 knjlaevnika, profesora sveudilista, ekonoma, te po 1 novinar, inZenjer, advokat pripravnik, profesor, Skolani gospodar, trgovac, zadruLni dinovnik, uditelj, privatni dinovnik, gospodar (u dva sludaja - kod advoslazu se brojevi kandidata i zastupnika, zbog kata i knjizevniki Rezultat izbora dao je nove impulse izvora.26 u oba razlike tretmana pokretu kojim je rukovodila HRSS, tako da je u mnogim mjestima Hrvatik" i Bos.r" i Hercegovine doslo rlo nmanifestacija i do sukoba s oruzni5tvom i s orjuna5kim elementiman.2T

Nije nimalo sludajno da u postizbornom periodu upl'avo na Sirem podrudju Hrvatske i Bosne i Flercegovine dolazi do otvorenih darki opozicionih snaga sa eletnentima koji su najusrdnije pomagali ,nacionalni bloko. Uzroci takvog stanja su visevrsni, a istaii iemo samo dva: 1. Bosna i Hercegovina bila je tih dana, veoma politizirana, jer ni u jednom dijelu drLave biradi nisu tako masovno izasli na biralista,28i 2. HRSS je, osim u Hrvatskoj, jedino u BiH uspjela da, do zavidnog nivoa, organizira mreiu svojih organizacija i sprovede agitaciju. u BiH, moLd,aizrazitiie nego u Hrvatskoj, reciclivi cljelatnosti podrud-

tada, i te kako, kumovale. Dok se veiina organizacija ostalil'r politidkih partija u toku godine :eriodidno aktivirala, u seoskim mjesnim ili kotarskim organizacijama {RSS striktno se provodio koji je propisalo vodstvo stranke. Ne "redn treba ispusfiri iz vida ni dinjenicu da su organizacije HRSS vrlo desto oclrZavalepouzdane sastanke (nenajavljene i bez prisustva organa vlasti). 2s oslobodni domu, 2, 4 od 28. I 1925 (termini su prema izvoru). 26 Statistika izbora narodnih poslanika odrZanih 8. II 1925, Beograd 1926,

t52-157.

27 Novak

235-236.

V., Magnum

crimen, 935; Horvat

z28 o Od o u z birada D r r a c a u BiH ) l J 602 u K u p n o u p l isanih s a n t n 515 u d uk izbora . . . 60-70. 426708 lica ili 82,7010.Statistika

R., Hrvatska

na mudiliStu,

na biralii5tu se pojavii lo dak

217

A.ktivnost HRSS na svim nivoima je znatno pojadana, uprkos nastojanja organa vlasti da istu sprijede.2e

novembra mjeseca pod tim odredbama trebalo je obaviti vise pripremnih radnji, od kojih je svaka bila vezana rokom. S obzirom na specifidnosti B o s n e , _ s k r e t a l as e p a Z n j a d a s u , l i s t i n e s v i j u s e l a j e d n o g a k o i a r a p o h r a njene kod kotarske oblasti (sreskoga nadeGtva)..:o'.

2eU olzbornim obaviestirna za sve organizaci.ie i pristase HRSS. desetak dana nakon raspisa izboll_S^.^Radii le da"o ocienl organizatora i stepena ii^rtril-JJjaiki .organiliranosti HRSS: ),u BiH ir-*,uiio l" "dfouu-iuau republi_ kanski pokret, katoridka sela i g-otgvo r., .u,,,ri p/;r;;;;;-;;{iirzaciie ARss uz .najveie zapreke i ^uz naistrasnije progone od oblasti i od,--iand,aia.,. ,,slo_ b o d n i d o m n , 4 1, 3 o d 1 9 .X I 1 9 2 4 . 30 >Slobodni domn, 46, 1 ocl,12. XI 1924. 31 Ib., 52, 4 od 24. XII 1924. 32 Ib., 49,5 od 3. XII 1924. 33 oJngoslavenski listn, 274,2 ocl 25. XI 1924.

2ft

Da je propaganda HRSS uodi februarskih izbora 1925. ostala na nivou martovskil-r izbora 1923, potvrduje podatak da jc ponovo rasturan

Kao i 18. III

1 9 2 3 .i 8 . I I 1 9 2 5 .v o d s t v o H R S S o d l u d i l o j e d a s t r a n k a

34Vid. oslobodr-ri ds111.,br. 46, 5, ocl 12. XI 1924,47,6 ocl 19. XI, 48, 6 9-d 2 6 . X I , 5 0 , 5 o c l 1 0 . X I I , 5 1 , 1 1 o c l 1 7 . X I I 1 9 2 4 ,b r . 1 , s t r . 1 1 o d 1 i . I 1 9 2 5 '

nije bila potvrdena.

219

"podeli naglo ostavljati Spahu, jer nekoji njegovi neobuzdani poslanici ludo govore prctiv republike, a jos lude protiv Radiia. . . U Mosiaj:u ieclna lreiina muslimana pristala (je) uz HRSS, a u ostaloj l{ercegovini preko polovica, pa ie na kandidacionim listama HRSS biti, gotovo svi kanclidati muslimani, a jednako i nosilac ljsteo.arBez obzira na demantije od strane JMo odgovorni iz HRSS nastavljali su fl€srrraojenu aktivnost koja je bila usmjerena i ka Muslimanima BiH, odnosno njihovoj stranci. sa stranica "Slobodnog domau ponavljano je Ca se 17 poslanika (od njih 18) priznaje Hrvatima, da dak 90% Muslimana u BiH prisraje uz politiku HRSS ili se priznaje Hrvatima.a2 Donedavno, tako reci, iedinstveni u opoziciji prema reZimu pribliZavanjem izbora i HRSS i JMO sve vi5e su se odvajale podvajajuii svoje birade, hr.ratske i muslirnanske mase uop5te. Bez obzira na jasno ispoljene tendencije da se izbori maksimalno iskoriste za jatanje sopstvenih pozicija, nije se potpuno prekidala ona nit koja ie obie stranke povezivala u Opozicionom bloku. U Fojnici jc 21. I 1925.g. na zboru JMO dr M. Behmen, proditav5i apel bloka, rekao da ima namier:u govoriti o zabrani HRSS, ali da >ne sme od policijskog izaslanikao. Ipak je izjavio da "neie biti ukinuta kutija HRSS, ako i bude da ie Hrvati zna,ti u diju ie kutiju glasatin.a3Izvjesni Muslimani, pojedinci iz redova JNIO i F{RSS, intenzivnom aktivnodiu uticali su na formiranje predstave o moguinostima postojanja efikasnije saradnje ovih dviju politidkih stranaka.aa

1924.

37ABiH, VZSO, 1925/Pov., 173, t/16; Ib., ogloSe6ni clom., 47,3 od. 19. XI

3a ,Jugoslavenski list", 271 od 21. I 1924; Ib., purivatra, o. c., 2g1. ''e ABiH, VZSO, 1924/Pov.,2970,t/2. t| pisao izvjesni Sp-alii_}"{ehmed u dlanku >Bosansko_hercego_ ..^*,_, 1119_-je za vackl muslrman republikun. "Slobodni dom", 51, 3 0d 17. xrr 1924. ar Prema: list,,, 286, 1 ocl ll. XII 1924. Vid., ,slobodni "Jugosla^v^enski domo, br. 50 od 10.Xtt tgzc.Ib., br- sr,J oa'n. XII 192.4. a2 >Slobodni dom", 5l od 17. XII 1924. Ib., purivatra, o. c.. gl. 43ABiH, VZSO, 1925/Pov.,2980, t /102. kandidata oiVrusrimanskc olgarrizacijen tr Rogatici Ragib ca^,,,* !.-!^?T.ienik da. je on H^,ar l\4usl.iman de"se njego*r,a partij-a boii ll{t^.,_t,1q9,u19 z a J e d n r c k i s a i,govgii H r v a t i m a . _ e k s i s t i r a j u i i v c i i t o t t - rd a s u o n i r - r " o i o j d r Z a v i " p a s t o r - dad". ABiH, VZSO, 1924/pov.,3205,t/5.

2,7.0

Prvaci opozicionih stranaka svim silarrra su sc trudili da os'iave utisak o kornpaktnosti. Tako je, neposredno pred izbore, predsjednik JMO, i pored ispoljavane neusaglaSenosti izmeclu HRSS i njegove stranke, izjavio novinarima da ie stranke opozicije iza1i na izbore sloZno i neustraSivo ". . . a poslije izbora nastavit iemo akciju koja je vec unaprijed osigurana..45 Voelstvo HRSS i njeni agitatori nisu samo radunaii na Muslimane i djelovali medu njima, nego su nade za ispunjenje svog ideala - izborne veiine - usmjeravali i ka prista5ama Zemljoradnidke stranke. "Slobodni dom" najpohvalnije je ocijenio djelatnost uditelja Krste Miletiia i lijednika dra eubriloviia, te svih organizacija HRSS, narodito omladinske u banjaludkom okruZju. Izral.eno je uvjeravanje da ie izbori poluditi >sigurno jaku hrvatsko-srbsku seljadku veiinu od kojih trideset zastupnika, u kojoj ie prvi put odkad postoji Bosna biti narodni zastupnici seljaci Srbi, te seljaci muslimanski i katolidki Hrvati".e To su bile daleko viSe Zelje i nadanja nego odraz realnih odnosa. U Kalinoviku npr', na jednom skupu teLaka mogle su se duti rije6i koje su ukazivale da su zemljoradnici u pogledu saradnje sa Radiiem bili viSe nego iskljudivi.aT Upravo u Bosanskoj krajini, gdje se voclstvo HRSS nadalo da bi moglo radunati na hrvatsko-srpsku veiinu, doSlo je do okretanja leda Radi6evom pokretu. PristaSe novoosnovane HSSS (Vinka Lovrekoviia) zapodeli su baS u Banjoj Luci okupljanje protivnika Radiievog kursa, proSirujuii ga i na druge krajeve Bosne, posebno Sarajevo.a8Mjesec dana nakon osnutka HSSS u njenom organu ocijcnjeno je da ,Bosanska krajina prva od, svih u Bosni sa uspjehom radi na uzviSenoj ideji sporazuma i ravnopravnostiHrvatski seljadki narodeu sa listom kandidata HRSS u BiH, u kome prvaci HRSS P. Radii, R. Herceg, N. Preka i H. HadZii pozivaju >Hrvate katolike i muslimaneo, da na dan izbora "mimo sve zapreke dodu na biraliSte" i jednakopravnosti, poStenja d a s v o j e k u g l i c eb a c e u k u t i j u vlade i dovjedanske narodne i zakonitosti, u kutiju . tekstu). pravice s l o b o d e o 0 z ( s p a cu u kutij u republikanske S jedne strane se< na sigurnu kartu: "odbranun osjeiaja ravno"igralo pravnosti, zakonitosti, pravice, poStenja i slobode, a s druge strane uporno se nerealno vjerovalo da u Hrvate spadaju ne samo katolici nego i muslimani. Neposredno pred izbore organizacije HRSS sprovele su, pod veoma te5kim uslovima, posljednje pripreme. Gotovo da nile bilo biradkog mjesta, a da kutije HRSS nisu imale svoje duvare. Ne ulazeii u karakter i specifidnosti djelatnosti HRSS, tendenciozno tumadeii raspoloZive podatke, organi vlasti, odozgo do dolje, nisu bili u stanju da efikasno djelu.1u. Ministar unutarnjih d3ela nadmeno je dijelio lekcije potdinjenim u Beogradu kako ,o svemu tome (o djelatnosti tzv. >borbenih odredau HRSS) nemaju pojma priznajuii da je ou Bosni i Hercegovini u nekim krajevima ta borbena organizacija takode sprovedena, narodito u samoj Hercegovini. ' ." Nije se libio da prizna svolim podredenim da u hrvatskim krajevima ,kada se pojavi zandarmerija u veiem broju ili.. . promarsiraju veii odredr vojske, seljadko stanovni5tvo bez razllke uzrasta i doba, doiekuje ih sa _cprestanim uzvicima: Zivela seljadka republika. . . ti poklici vrlo desto se duju i medu vojnicima...(63

61 dom", 46, 1, od 26. XI 1924.Rukovodeii se, izgleda, ovom "Slobodni odlukom, N. Sehii je iznio tvrdnju da ,uodi izbora 1925. HRSS ne objavljuje posebanizborni proglas". GADAR, VII (1967),str. 231. 62ABiH, VZSO, 1925/Pov., 327,t13 IIi 387,t/ll. 63Ib., br. 445,t/18. e+U kutije HRSS palo je 83 387 kuglica (I9,5olo- od 426708 koji su iza5li na izbore) na osnovu kojih je stranka dobila l0 mandata. Statistika izbora narodnih poslanika od 8. februara 1925.Beograd 1926,60-:70 i 140-157. 65 ,Franjevoi su sa oltara u crkvi narealivali da svako mora doii na glasanje znaju1i da ie svi glasati za HRSS, pa su time i direktno agitirali za opozicijuo. ABiH, VZSO, 1925lPov.,602,t/25 lli 35. 6 Hrvatska pudka stranka dobila je 1782 glasa il,i 0,5o/osvih birada, a Hrvatska seljadka stranka (Ivana Marindiia) 321 glas ili 0,1ol0.Statistika izbora poslanika. . ., XLL

224 I w tr

u_ vod_stvu bile najuodljivije, broj glasova za HRSS je pokazivao rapidan skok.67 Ne treba zaboraviti ni ulogu crkve, mada je ista od strane vlasti bila prenaglaSena,najvi5e stoga Sto je niZoj instlnci sluZila kao oobjasnjenjey i opravdanje pred viSom. Bilo je sludajeva i korektnog drLinja crkve.68

svoje kandidatske liste mnogo viSe glasova nego ito su ih imale proilih izbora 18. III 7923".6e To je bilo prozirno "obja5njenjc.. U stvari, stranke su prividno slobodno djelovale. Istakle su svoje listc, ali je pritisak na njihove pristase od strane >drZavotvornihu bio loliki cla su mnogi i mnogi bili "tjerani< u tabor opozicije, a i strankc su vjesto koristile svoju ougroZenostmoramo svuda u upravu i na vladu zato, da svuda unesemo dovjednost..16Konverzija Radiieve stranke nije izazivala nikakvu promjenu stava vladine veiine, a kralj je nastojao i uspijevao da inicijativu zadrLi u svojim rukama. Pokazale su to zaredom detiri audijencije P. Radiia, a potvrdilo se !, za sve iznenatlujuioj, sprezi radikala i radiievaca u vladi. Objektivno, jaz izrrredu ovih dvaju partija u hrvatskom, odnosno srpskom narodu, bio je prevelik, da bi realan odgovor, rad ili sporazum medu njima bio ostvarljiv. Tokom aprila mjeseca na relaciji NRS - HSS odrZano je vi5e sastanaka. Dosljedan svojoj taktici >sporog odugovladenja" predsjednik NRS nije ni mogao da sklapa novu koaliciju sa S. Radiiem koji je i dalje kakvog li paradoksa? - bio zatvoren, dok ne razvrgne postojeiu sa S. Pribi6eviiem. ,Razlozio za realiziranje te, odozgo diktirane, sprege bili su vi5evrsni i obostrano uslovljeni. Od S. Radiia se odekivalo da otkloni stav o potrebi revizije Vidovdanskog ustava koji je najavljen u Pavlovom govoru, Sto je i udinjeno izjavom od 22. aprila koja je predana kralju dva dana docnije.lT Radikalima je bilo nuzno da raskinu koaliciju sa samostalcima, iako za to objektivno nisu postojali ozbiliniji razlozi. Uzalud je s. Radii poku5avao da, na sebi svojstven nadin, pronade motive otklona republikanstva, objasnjenje novog kursa koji ,nijc nikakva taktika, nego naSa davna politika narodnog sporazumau.r8 Nakon brojnih kontakata na liniji HSS - NRS 26. aprila sastao se i Glavni odbor HSS. P. Radii je upoznao odbor sa istorijatom izjave koju

ievce koji je trebalo prezentirati Narodnoj skupStini' 16Zabilje5ke nadinjene u zatvoru

l. i 2. aprila 1925. Prema: Krizman,

233

u uslowima rigoroznih mjera protiv pristasa HRSS (zadrzavanje -27. _ srova uRu znadi da se odnosi na stranku prije marta rozs;'Josro je do znat_ no_g_ splasnjavanja intenzivne i svestrane djeratnosti njenih orglnizacija u BiH. Veoma solidno sprovedena rnreLa organizacija irnss prilagoctavala se novim uslovima. Nakon izbora aktivnoJt je normalno jenjali, ali ne i prestala' Pojedinci i organizacije HRSS, saobrazno ,ru;!ti-u koji su uspostavljeni obznanom nastavrjaju sa radom. saznanj" du ," progoni, zatvaranja, otpustanja vrse samo zato sto je neko dlan iii pristasa stranke davala je onu nesluienu snagu i vjeru u nastavak otpo.u, u jos veiu privrZenost S. Radiiu, stranci. Gotovo svaki pristasa, dule ili kraie vezan za stranku, seljak, gractanin - Hrvat nije ni mogao da u popravi vijesti oko postizbornih potitidkih kretanja uodi i ocijeni jalovost iaktike HRSS ili neostvarivost programa opozicionog bloka, od.tosno Bloka naroclnos sporazuma i seljadke (ljudske) demokratije. Konkretno, pristase HRSS I hrvatski narod stavljeni su izjavom p. Riaiea pred svrsen din. Slidno ie bilo i sa gledi5tima predsjednika HRSS. Neposredno prije nego sto ;e sinovcu Pavlu, preko M. Dimitrijeviia, dati uputstva ,o goio, u Skupstini ^autonomijeS' Radii je (20. marta) definirajuii hrvatske izdiktirao svojoj supruzi Mariji slijedeie: "II. Hrvatske autonomije: a) teritorijalno Hrv(atl5u) _ slav(onija). Dalm(acija) s korekturom u istodnom sriemu (za to Hrvatska dobiva oditetu u Badkoj), na bosanskoj granici (za to Hrvatska dobiva odstetu u Bosanskoj posavini) i u JuZnoj Dahnaciji (Boka ide k Srbiji) i zato Hrv(atska) dobiva oclitetu u Hercegovinin2o(podvukao T. L). Frapantan je elemenat pogadanja u hrvatsko-srpikim odnosima na radun Rosne i Hercegovine. I pomisao S. Radiia da sJ teritorijalni aspekt hrvatske autonomije rjesava na radun BiH gotovo da je anulirala sve ono sto ielini programatski zami5ljali u svoioj /1905. g. Zacijelo je to ubrzo osjetio rzuma'preokret' u politici radiievaca nije uslijedio u pravo vrijeme(, i nevjericu ,da je s Pa5iiem mogui ikakav iskren sporazumAkta o sporazumu" zakljudeno je da i HSS i NRS izralavaju Lelju da se pod predsjedni5tvom N. PaSiia sastavi zajednidka vlada. Radni program te vlade isticao je obavezu primjenjivanja Ustava u "integralnog drLavi", predvidao dono5enje niza akata (prihvatanje Zakona o Stampi, o dvanaestinama, sprovodenje kontrole nad drZavnim sluZbenicima), zakonskih prijedloga (o op5tinama, izmjeni Zakona o dinovnicima radi sprovodenja redukcije, izjednadenju poreza, agrarnoj reformi, o reguliranju rijeka i isu5ivanju modvarnih terena), Sto je sve trebalo da bude temeljeln daljeg rada obje stranke na unutra5njem ureclenju. Autori su >Akt,1 u zavr5nom dijelu ocijenili ne kao "rezultat pogadanja i cjenjkanja partija, nego... (kao posljedicu) dubokog ispravnog shvaianja narodnog i drLavnog jedinstvan.8 I jedna i druga stranka Zrtvovale su dotadanje partnere. Vlada tzv. >Narodnog sporazumao formirana je 18. jula i u nju su uSla 4 radiievca: P. Radii - Ministarstvo agrarne reforme, B. Superina poSta i brzojav, I. Krajad - trgovina i industrija i N. Nikii - Sume i rude, a ne5to docnije i tri podsekretara: J. Pasarii - prosvjeta, D. Basaridek - socijalna politika i Kocijan - finansije.e Naizgled, formir"anjem R - R vlade bila je rijeSena politidka kriza Kraljevine SHS. Ali u su5tini nisu se mogle ni nazrijeti promjene koje bi pruZale garantiju da ie novostvorena R-R koalicija izvesti drZavu iz uop5te te5kog poloZaja. Upravo u toku sastanka sa novim ministrima i zastupnicima u Zagrebu (19. jula) predsjednik HSS je >otkrioo da je kod radi kalskih prvaka osnovno obiljeZje etidko poStenje i pravicau, da su dotadaSnji sporazumi izmeitu gospodskih stranaka (!?) bili samo zapisnici, tako da je svaka stranka nalazila u njima ono Sto Zeli. Moralna garancija je za njega >jamstvo za izvr5enje ovog spcrazrtmaaktu o sporazumun neodvojivo je od njcgovog ,zrakoplovstvao,ll odnosno puta i nadina za koji se H(P-R)SS odludila prije vi5e od dvadeset godina. Iz redova politidkih istomi5ljenika S. Radiia sve de5ie se javno ispoljavaju ideje i ZeIje da se djeluje na novirn osnovama. Takvo rezonovanje potvrdivali su pojedini narodni zastupnici HSS na stranicama ,Domao.12 Dok se S. Radii trudio da sabesjednike uvjeri r-riskrenost preorijentacije HSS, svojih brojnih sljedbcnika i sebe lidno na drugoj strani meilu vodeiim ljudima NRS i kod kralja ostavio jc sasvim drugi utisak. Spremnost predsjednika HSS da prihvati zahtjeve NRS, samo da dode do "narodnog sporazuma< Hrvata i Srba (izvzev saradnjc sa samostalcima), tumadena je od strane Pa5iia i ostalih oko njcgzr kao pakta o sporazumuda se veiini reZim R-R ne svida i da ga smatraju lsporazt)maDomu,15, 5, ocl 14. IV 1926. 2 oo D o r r u 1. 4 .5 o d 7 . M 9 2 6 . Vei nareclt-ri broj (15, 5) donio ie "Doma. noticu da je Jozii odrZao u Plehanu (Dervcr-rta) sastanzrk uz prisustrro 40 miesnih organizacija D o m . , 1 4 ,2 o d 7 . M 9 2 6 .

i't

godine.

23ABiH, VZSO, 1926/Pov.,2797, t/166. 24Ib., f /1.52(Poglavarsrezafojnidkog -

L ?/7''t'

VZSO).

259

l i

II

I

I

dokazi podr5ke novom her(cegovadki) Hrvati uz njega,,.r Mnogobrojni politidkom kursu S. Radiia i HRSS, koji su upuiivani iz BiH, nesumnjivo su uticali na jedinstven stav HSK, koji je podrZao "politiku sporazuma(, osudio drLanje Nikiia, Superine, nekolicine njihovih istomi5ljenika, izrazio S. Radiiu "neogranideno povjerenjeu i dao mu "slobodne rukeo u daljnjem voilenju politike. U krugovima NRS nije se, ipak, prestajalo sa poku5ajima ,minira' nja" HSK, odnosno HSS. "Dom( se, opet, nije libio da ditaocima prenese predvidanja radikala 'da su uz odpadnike jo5 detiri seljadka zastupnika koji ie njima doii.. . To bi bili Hercegovci Preka i HadZioman i jo5 dvo' jican.zo Zastupnik iz grupe disidenata Tomo Kovadevii, koji je bio kandi diran u kotaru Ljubu5kom na prijedlog vi5e starih zastupnika, do5ao je tih dana >nepozvarri nezamoljen S. Radiiu i izjavio da bi se vratio sa ostalom sedmoricom zastupnika, ako Nikii i Superina istupe iz vlade i ako im se oprosti..27 ,Tajne sile. savr5enim rafinmanom uspijevale su da provode svoje zamisli. Iako je ogromna masa pristaSa HSS bila uz vodstvo i S' Radiia, dinjenica je da to voilstvo nije vi5e bilo homogeno kao ranije. Nikii je operirao sa garancijom da ie na osjetljivom terenu Hercegovine omoguiiti sadnju tri miliona strukova duhana viSe. Predsjednik HSS je opomi' njao Nikiia, Superinu i sve one koji ih slijede da "ne vide da ie im radikali davati dok hoie i mogu i da to nije politika sporazuma koja je stvorena izjavom P. Radiiau,28 ali sam iz svega toga nije izvladio nikakav zakljudak. U sklopu previranja unutar voclstva HSS Bosna (i Hercegovina) dolaze trenutno u LiLu interesovanja N. Nikiia i predsjednika S. Radiia. Na sastanku HSS brodskog kotara, ministar Nikii je imao namjeru da govori o svom stavu. U zaglu5noj vici, u kojoj su ,padali takovi izrazi (da se) s obzirom na zakon o Stampi ne mogu reproduciratiu,2e to je bilo nemoguie. Ni predsjednik HSS nije sjedio skr5tenih ruku. Gotovo istovremeno kad i Nikic odrLao je zbor kod Tolise - Ora5je u Bos. Posavini. Nije zatvarao odi pred dinjenicom da se u pogledu opStinske politike nije ni5ta uradilo, ali je nalazio snage da Siri optimizam kako ie stanovnici BiH biti odoskora gospodari i u kotaru, srezu, u Zupaniji i u drZaviu. Govor mu je bio tako tempiran da ostavi odredeni dojam, a ne da pruZi neka konkretnija realna rje5enja. Po njemu je "Bosna zapostavljenija nego JuZna Srbijan. Nije birao rijedi i argumente u diskvalificiranju rada onih koji su bili na vlasti do 'akta sporazumau travnidkom okrugu za sedam godina podignuta jedna Skola., da je osam i po miliona dinara odredenih za Skole dato za izbore. Znatnu paZnju ponovno je posvetio Muslimanima u BiH. Bez uvijanja je zagovarao ,da Hrvat katolik i Srbin pravoslavni dodu muslimanima i kaZu: eujeS, budi Hrvat ili Srbin". Apelirao je na Muslimane da se E Ib, f /167 (Policijska direkcija za B1H - VZSO, od 30. V 1926. 6 , D o m u ,1 6 ,1 o d 1 9 .M 9 2 6 . ( P o s e b n o izdanje). n I b . , 1 7 ,1 o d 2 8 .M 9 2 6 . 28Ib.. 3. D ,Jugoslavenskilist, 107,3 od 9. V 1926.

260

opredijele onako kako ih jer samo tako neie "srce i du5au vuku (!?), biti pod nidijom komandom, nego pod zdravom pameiuDomao da npr. "u Bosni moZe biti bolje nego u mnogim krajevima na5e zemlje, jer nema zemlje u Evropi bogatije po rudnicima. A ti rudnici treba da su u rukama opiina, gradova, drZavne kontrole kojima ie upravljati ne kojekakvi nitkovi, nego va5i ministri, koje iete vi postarrljati preko parlamenta". NaglaSavanjem znadaja i uloge pojma je HSS "selja5tva" u Bosni pokuSavala da izvr5i njegovu revalorizaciju. Podvladenoje da ,Srbin ostane Srbni, Hrvat neka ostane Hrvat. Musliman neka kaZe jedno ili drugo, ili bar neka zna reii da je seljak. Seljadka Bosna, srpska, muslimanska i hrvatska, ona je vei sloZnaJugoslavcnski listn, 180, 3 od 7.VIII 1926. 38 184, 3 od 12. VIII 1926. 3e >Dom( je rezimirao: ,Izvje5taji vodstvu HSS o nekakvoi Nikiievoj akciji u narodu Llpravo su porazni... tc se rtijesti neprestano popunjuju... izvjeitajima narotito iz Bosne (podvukao T. I ), br. 31, 6 od 14. VIII 1926. Koliko se ova ocjena temeljila na objektivnosti potvrduje izvje5taj poglavara sreza fojnidkog (od l. VIII 7926) prena liome je >ogromna veiina sklona i privrZena stranadliom vodi S. Radiiuo. - ABiH, VZSO, 19261Pov.,2797, t/79. a0 U Busovadi ie skrenuo paZnju prisutnima se "da ukoliko misle, da njihove molbe ispune i da se on za njil-r . . . zauz;ma neka otvoreno istupe opredijeliv5i se za njegovr-rpolitikun. Ib., f /80.

263

i

r rI

I II

l i

il

protiv voclstva.ar Da akcija N. Nikiia, u BiH, nije ozbiljnije poremetila redove HSS razlog leZi i u, ranije pripremljenoj i najavljenoj, posjeti S. Radiia ovim krajevimaa2: Travniku, Zenici i Zep\l Gotovo da se nije doticao ,sludaja Nikii" nego je, u kontekstu opolitike sporazuma(, pokuSao da "predvidin buduinost BiH i njenih stanovnika. Bez imalo iluzija govorio je da "HSS ne donosi nTila za jesti i piti", ali je samouvjereno dodavao: ,ne donosi vam niti samo nade, nego sigurnost< (!). Nastojao je da bude i 'konkretnijin pa je rekao da se po programu HSS Zeli najprije uvesti snosljivost, onda meelusobno postivanje i napokon ljubavu, te da svi imaju kruha. Navijestio je, dalje ,za mjesec dva-tri maknut iemo nevaljale dinovnike i nasilne Landare... zakonska osnova o no5enju oruZja vei gotova, a isto tako se zavrsuje osnova za izjedna(enje poreza, te zakon o obiinskim samoupravama..43 Predsjednik HSS je u svim govorima pokazao da, u ovoj fazi dru5tveno-politidkih odnosa, djelatnost stranke, posebno BiH, u mnogome zavisi od odnosa muslimanskog stanovni5tva prema programu i politici HSS. Iako veiina Muslimana, kao ni veiina naroda, nije mogla biti zadovoljna svojim poloZajem, odito, tendenciozno je naglaSavao da "najvi5e pate Muslimanio, ostajuii i dalje pri ranijem stavu da bi oni trebalo da se opredijele. Za njega je izvor nesporazuma i konflikata bio u vjeri koja je podijelila narod. Iskljudivi krivci su po njemu: sveienici, hodZe i popovi. Sa svom Zestinom se oborio na agitacije Koro5ca i Spahe da je ovjera u opasnostin nazvav5i to "klerikalnim Svindlomn. Vidljivo je da u traZenju daljeg puta razvoja selja5tva nije oti5ao ni korak dalje od stanovi5ta ispoljavanih jo5 u vrijeme osnivanja stranke. Osjeiao je viSe nego ikad da se u politici HSS i drZave nedto mora da mijenja. Praktidno iskustvo politidkih borbi do tih dana, nije uticalo na njega da puteve, sredstva i nadin ,izlaza iz bezizlaza,, traLi u drugim rje5enjima. Vidjelo se to i u predavanju >Unutra5nja ili duhovna snaga HSS ukoje je odrLao u Travniku (6. VIII 1926). Ako bi ga sudili po nekim stavovima, kao npr. da je onacionalizam nesno5ljivo, da je oposlije rata nadahnuti se samo svojim interesima, uskim narodnim vrlo neumjestno i zastarjeloo, do5li bi u priliku da konstatiramo prisutnost evolucije. Ali, ako se uzme u obzir da za njega tada, kao i prije dvadesetak godina, "na5a seljadka stranka nije staleZka kao Sto su socijalisti, komunisti i zemljoradnicio, da je i dalje bio ubijeilen da ,ta na5a. . . ogromna seljadka veiina, to je sigurna pobjeda ba5 kad se mirno organizira .. . mirni naiin, to ie temeli Seliaike strankesvi seljaci u naSoj drLavi imati u Narodnoj Skup5tini za svoje vodstvo Narodni Seljadki Klub". Potcrtavanje seljadkog karaktera programa stranke posebno je perfidno u obraianju radnicima. Njima je porudivano: da su "Priznajte va5i vodi uistinu komunisli, da bi oni sve svoje protivnike postreljali i povje5ali bez n-rilosrtla. I to ne samo veliku gospodu. S njorn bi se . . . sporazumjeli. Ali bi zalo ncsmiljeno udarili na sve seljadke prvake i na seljadko voitstvo. .. Nemojte barem napadati Seljadke Stranken.26U slidnom ,scljadkin intoniranon proglasu obraiala se i mjesna organizacija HSS na AlipaSincln Mostu i Str-rpu ,Braii seljacima. Muslimanima i katolicima Hrvatimau.2T Bilo je odevidno da ie oblasni izbori biti u stvari joi jedno odrnjeravanje stranadl , DDoom mnn,, 3 , 4 o d 1 9 . I 1 9 2 7 . 2 6 oDomo, 26 o D o m o . l-2 l - 2 od o d 5.I 5.I 1 9 2 7 .Ova O v a propaganda n r o n a s a n d a vvodstva orisfvn H S S iimala m a l a je ie n dieke 1927. HSS odjeka. -S. rNpr. \ p r . rna r a ssastanku a s l u l r t K u u 'Sarajevu \ a r a J e v u rizvjesni z v J e s n r b . lMartinovii ,isprcd > l s p r c d rradnika,, uartrnovtc a d n l K a < < lizjavio z l a v l o lie e >radnici radnici g er d cda l a cce e > glasati l a s a t i zza a H HSS, S S , jjer da a radnici r a d n i c i nemaju n e m a j u nikakve p o - nnjihove jihove n i k a k v e bliZe, b l i Z e , po rnlerese strankene moZe i neie suradivati u nijednoj vladi u kojoj bi bila tri sada5nja radikalska ministra< (Uzunovii, Maksimovii i Sr5kii - m. o').33Zastupnici iz BiH podnijeli su izvje5taj o izbornim nepravilnostima, pa je HSK utvrdio izmedu ostalog, ,da su upravni sudovi, narodito u Vojvodini i BiH . .. za predsjednike biradkih povjerenstava imenovali osobe ' '. dak bez ikakve naobrazbe, s dokazanom svrhom, da kod glasanja i utvrdivanja rezultata rade po dobivenim uputama radikalskih prvaka ili dak ministara. .. a proti duhu narodnoga sporazumau zadnji das stavili (HSS-ovcima - m. o.) noZ pod vrat izjavivsi da ie glasati protiv svakog HSS bilo je viie izraza prireza.s6 na relaciji Savez zemljoradnika se to u praksi i potvrdi' da spremnosti rad nego dobre volje za zajednidki J. Jovanovii je podetkom aprila naglasio da se u Bosni "vei radi na stapanju zemloridnidke stranke i HSS(. Poteskoie su proizlazile iz osje6aji da sam Radi6 nije znao sto hoie. Zadovoljstvo zajednidkim radom nu t"t"tt.t bilo je evidentno, pa se vjerovalo da ie ,doii do spajanja naSeg kluba i NSK.j7 Zemljoradnidki prvaci posjetili su S. Radica i izjavil.l da >smatraju potrebnim i korisnim da seljadka i zemljoradnidka stranka rade uvijek sporazumnoo.s8 Ekonomski poloZaj stanovnistva bivao je sve nepodnosljiviji. "skare cijena. ,u pto.rriokovale permanentno siroma5enje, narodito seljastva, a n6efikasne *3"." vlasti i itranadka ekskluzivnost doprinosili su da opste stanje bude jo5 teZe. Sve to i elementarne nepogode imale su za posljedicu da iu aprila - maja 1927. g. ljudi u Hercegovini opodeli jesti travu i kad je '''.rogo ljudi, a osobito djece, poumiralo, odredila je vlada za prehranu HercegoJine 2 i pol milijuna dinara, ali " ' nije kupljeno ni zrno kukuruza... kojih 40 tisuia naroda u za jelo". Vlada nije uopSte reagirali Zagreba(ki oblasni odbor odredio je din. za hitnu pomoi Hercegovini i . otpremljeno je 14. maja u Mostar, vanrednog zasjedanja oblasnih sku' bilans njihove kratkotrajne djelatn u drugi su branili postojeie stanje. Radiievci su bili narodito uporni da su na to ukazujuii stvari, pravo stanje p.ikuZ" ie da nasiojanjima (NRS) njihove Lcjene vjerodostojn",fo 5to je, iritiralo ne samo protivnike nego i saveznike (JMO).61 ss Ib., 8, 6 od 23. II 1927. ("Rad za oblasnu samoupravuDomne na poklon nego na beskamatni zajam na tri godinen. >Narodni val", 11, 2 od 11. I 1928. m Po5to je predstavnik vlasti negirao konstataciju nekih dlanova Oblasne skupitine u Mostaru da narod gladuje dr Smoljan Rade je prezentirao obilansu prilioda i rashoda u 1926. 8.,. da bi otklonio "dvojbu. . . da li narod u Hercegovini uistinu toliko pati da na mjestima i pojedinci gladujuu. - ,Jugoslaven' s k i l i s t " , 1 1 3 , 3 o d 1 7 . V 1 9 2 7 .i 1 1 4o d 1 8 . m a j a . 61 Salih Baljii je bio mi5ljenja da pisanje radiievske Stampe i istupanje eksponenata ove Strairke u vezi pomoii Mostaiu i Ljubu5kom "imade karakter skrajnjeg partizanstva". Ib., 118,2 od22.V 1.927.

285

-id

Organizacije HSS u BiH nastavile su svoju uobidajenu aktivnost, s napomenom da se veii broj od mjesnih do kotarskih reorganizirao, a osnivane su i nove organizacije.62vodilo se raduna da u odbore uclu seljaci, ali je bilo i odstupanja koje je uslovljavala socijalna struktura sredine (u varoSima npr.). Sve mjesne organizacije upuiene su da "bezuvjetnoo obezbijede ditanje ,Doma. tako >da od 1. maja ne bude ni jedne mjestne organizacije, koja ne bi drZala 'Dom' i koja ne bi na taj nadin bila u redovitoj vezi s vodstvom HSStodnom podjelom rada za podpunu provedbu savrSene organizacije u svim krajevima", da ie do sjednice biti otiskan skraieni program seljadke stranke i pravilnik da se svuda... postupa u jednom te istont duhu na jedan te isti nadinNarodni valo, 58, I od 24. IX 1927.Kzirakteristidanje sludaj M. Ljuboniia, Sefa sianice diju su kandidaturu podrZali uglerlni Hrvati Leljeznitari (HAZ, Iond HSS i S. Radiia, br. 857). Konlerencija kotarskog odbora >pretresala je pitanje treie kandidacije M. Ljuboniia. Po P. Radiiu poslata je poruka cla "Vodstvo ne dozvoljava da rnu iko nameie svoju volju. . . i ono je u krajnjem sludaju pripravno da Zrtvuje i taj mandat, ali neie prihvatiti kandi daturu M. Ljuboniian. - ,Jugoslavenski list", 179, I od 9. VIII 1927.Organi zacije HSS su zakljudile da apstiniraju. t: _ 19,8- od 7. VII 1927.i "Narodni val", 17,4 od 5. VilI 1927, "D._oT,., odnosno 45, 8 od 8. lX 1927.i oDomn,40, I od 14. IX 1927.prema oNarodnom valu,r.za okrug Tuzla predloZen je D. Basaridek, a za Biha(, I. pajazetovic, veterinar iz Zep(a. 14.Usvojeni su prijedloz,i ,da se svake nedelje iza mise odrZe pouzdani sastancikonfu' rencijiu politidki deklariranih elemenata bivSe HTS u travnidkoj oblasti >nije se okupilo vi5e od i/3 koliko je potrebno za predaju kandidatske listeNarodni val", 9,7 od 27. VII 1.927. Antiradiievski elementi iz HZ, posebno dr SpuZevii, gajili su nade u et'entualne veze sa hrvatskom narodnom strankom. Vid.: listn, 171, I od 30. VII 1927. "Jugoslavenski z8 je okupljanje hrvatskih masa na principu realnije "Svrha sastanka bila politike u vezi sa pobolj5anjem kulturno-ekonomskih prilikau da se javno manifestuje "nezadovoljstvo naspram dosadaSnje verbalne politike HSS" - ,Jugoslavenski list., 180, 3 od 10. VilI 1927. 2e Ib., 173, 1 od 2. YIII 1927; Izjavio je da "Hrvati ludo dine kada slijede S. Radiiao. ,Narodni valn 18,5 od 6. VIII 1927.Vid. >Program hrvatske zajednice u Hercegovini" - "Jugoslavenski listNajgore je_kad-d.ovjeka.udaraju po dZepu. To su ljurto osjetili kod nas.ob_rtnici,trgovci,.radnici, p_a.i,selja5tvo (!). K-od nas se ni ieano! dovjeka placa 702 din. godiSnje, q q Srbiji 407, u Vojvodini 1.100.prosjeino iva pbduz1:9q,..Oadak i banke plaiaju 4-10 puta vi5e nego li poduieia i banke u Srbiji, osobito u Beogradu". - nNarodni valo, 116, I oa 3. I'II 1927. t-.H,qS je (12. novembra) ustanovio prema izvjeStajima zastupnika je "da nas seljadki nar^odsa zadov-oljstvomprihvatio sastav SDK u Naroilnoj skupSiini". - ,rDomo,50,3 od 23.XI 1927.

296

I

-l

dlanova i stanovni5tva uop5te. Iako se u takvim sludajevima radilo desto o discipliniranom primanju, gotovo svega onoga Sto se odludivalo u vodstvu stranke, iz izvjeitaja se moglo nazrijeti vjerovanje da ie tek osnor/ana SDK biti ,zalog uspje5ne borbe za pobjedu pravog demokratizma, potpune jednakosti i ravnopravnostin.s Formiranjem SDK, obje stranke, i HSS i SDS, su saduvale svoju posebnost u organizacionom smislu i u pogledu djelatnosti na terenu. Parlamentarni klub, odnosno poslovni odbor, trebalo je da koordinira djelatnost ove dvije stranke, prije svega u Skup5tini, i u odnosu na aktivnost koja je bila usmjerena ka HSS i SDS. HSS je i prije formiranja koalicije, najintenzivnije nastavila djelatnost u pravcu >nove politikeu. O5tar talas kritike organa vlasti u povodu izbornih prestupa praccn ie intenziviranim mjerama organizacionog karaktera. Sve mjesne organizacije I{SS trebalo je krajem oktobra da zapodnu reorganizaciju i do 15. decembra o svemu obavijeste tajni5tvo HSS. O reorganizaciji organizacija raspravljao je i HSK na sjednici od 11. novembra. Po5to je joi ranije (30. septembra) bila progla5ena Uredba kojom se predvi-talo da se u BiH, nakon izbora, koji je trebalo da se raspiSu za decembar iste godine, uredi 477 opStina i 54 kotara i u gradovima: Sarajevo, Mostar, Bania Luka, Tuzla, djelatnost organizacija HSS proLimana je mjcrama koje su bilc neka vrsta predraclnji za izbore.e U krugovin-raHSS prevladavalo jc mi5ljenje da bi oko ureilcnja op5tina glavnu ,-ijed trebalo da imaju oblasni odbori. MeUniji" ispoljavali su se od septembra rnjescca pa r-radalje. - Ib., t167. e >Dorr-o, 43, 6 od 5. X 1927.- oDomovn komentar glasio je: oTrebalo je evo devet godina, da se dade seliadkom narodu u BiH moguinost da preuzme obiinsku samoupravu u svoje ruken. Vid. dlanak pravo naroda "Borba ITISS za u bosanskim obiinaman - oDom., 51, 2 od 30. XI 1927. (PogreSno je naznaden datum dlanka prosinac", umjcsto ,str,rdeni".) "28.

297

i Hrvata kao starosjedilaca zalaluci se za poStivanje njihovih prava i interesa. Njegove zablude prema Muslimanima BiH su podgrijavane vijestima o istupu pojedinih dlanova iz redova JMO i njihovom prelasku u HSS.ll NajZe5ie se obarajuii na porazne posljedice nepravedne poreske politike, koja je teiko pogailala sve krajeve, HSS je sticala simpatije i muslimanskog stanovni5tva, a njeno voilstvo, prije svih S. Radii, apsolutizirali ih, izvla&(i za sebe povoljne zakljudke.t2 Da se u krugu oko S. Radiia, u ovom periodu, daleko vi5e radunalo sa efektima isticanja ba5 ekonomskog faktora, a ne toliko nacionalnog, vidi se po isticanju "njihoviho muslimanskih interesa, te odsustvu operiranja sa nacionalnim izja5njavanjem poslanika JMO (mada se veiina iskazala kao Hrvatil3) koje le ranije bilo, i te kako, kori5ieno. Iako se djelatnost organizacija HSS u BiH nakon izbora znatnim dijelom iscrpljivala u pravcu reorganizacije i priprema za op5tinske izbore, poku5ajima da se suzbija aktivnost, u stvari vei potisnutih, hrvatskih clemenata, koji nisu gubili nadu da se izbore za uticaj u masama hrvatskog stanovni5tva,la njeno pravo obiljeZie dinili su napori na poboljSanju privrednog i prosvjetnog stanja BiH. Ovu orijentaciiu zagovarao ie S. Radii lidno, od vremena kada je politidka organiziranost HSS dostigla Zeljeni stepen, kada je jalovost ro.Ib., str. 2 od 30. XI 1927. U Narodnol skup5tini odri.ao je govor u je-^iznio-slitne stavove i ocjene: da >vlada od Herceg-Bosne stvaia novu 59jemMacedoniju", 4u j"_ ,sloboda obiina iedini spas za drLavui napose za Bosnuo, da uMuslimani u Bosni_vode tursku-begorrsliu politikun, da je nsva Bosna za koncentraciju< i 3. od 8. XII 1927. "Narodni val", 120, l-f rr Karakteristidan ie sludaj grupe Muslimana iz Jezera (Jajce) koji su slupili u HSS zbog Loga Sto su postaniii JMo odbili prijedlog s. nadiei o 6itnostr zakona za izjedna(enje porela "Narodni val",'119', Z od 7. I'II 1927.

13od izabranih poslanika JMo 11. septembra ou nacionalnom pogledu 1 se iskazao kao srbin, 11 kao Hrvati i 6 kao neopredijelj""i. - Furi"uti^,%.;;

39r.

t_nP.yq organizacije "Hrvatske narodne stranke za BiHo osnovali su ngvgm!5g 124; U1"t. Jankovii i Fra Pa5alii u Ovdarevu (,Narodni iiS,-j od z.XII_ 1927).Radi(ev-ciKiseljaka suprotstavili su se potnsuli-u "ut", dra'p. premuiiia (p_z]^koji je pokusao d'a sastavi >nekakvu listinu za opiinske izboie" n a S t e t uH S S . , i b . 298

I { R-R koalicije paralizirala pokuSaje stranke da neSto poradi u pravcu pomoii krajevima i stanovni5tvu. Tim potezima sve viSe su potencirana medustranadka previranja, jer dielatnost nije gubila politidko obiljcZje. lzbori za oblasne skupStine, a potom i njihov racl sve su to samo produbili. Ishod parlamentarnih izbora imao je za posljedicu da je vodstvo HSS najintenzivnije nastavilo sa zapodctiu ,novim kursomDomna novlr orijentaciju politike SDK koja je jedno od najzamasnijih djela HSS, dotidno S. Raaiea< to dobro naznadio' Po njernu je novom oorijentacijom seljadka politika odredila svoja gledista u narodno-gospodarskim pitanjima, le je u tom pravcu svela sav parlamentarni rado.26Parlamentarni rad HSS dobrano se podudarao sa djeiatnoSiu radiievaca na terenu, prvenstveno sa aktivnosiu oblasnih skupstina. Apeli ,na sve mjerodavn-e taktoren u cilju ublaZavanja gladi u Aercegovini bili su dramatidni.2T 20,Narodni valn, 115,3 od l. XII 1927.Predlagalo se i molilo: (1) ukidanje pravilnika; (2) povi5enje broja strukova za 5001o;(3) da povise otkupne cij_c-ne u Hercegovini i (4) da se herccgovadki duhan svrsta u I i IIa a nc u IIb i u III kategoriju. zt Ib.,-llg,2 od 7. XII 1927. Ministar V. Kocii je na putu po BiH dao 16. novembra izjavu rda pri otkupu -pa duhana od proizvoelata drLava ne napla.iuje ni porezaima sirotinje koja je'iz zadnje vreie dala od srca po nekoliko kilograma kukuruzau, br.-27, 2- od 2. II 1928. 3z>Narodni valNarodni valu, 69,5 . _^* -,D9.-r,,r_!0,?-od*7. od 13. do 22. rrr 1928.Prema lislu "Narod., koji aonrrJ'staiistit" pri6cioi'ru 1.927,tista dobit od duhana, suma i rudnika irt-rosila ie l4zl . i Biu +io mrtiona dinara. 4s AJ, g0-44-429. qo{nio je >Prc5nipredlog_ili. rezoluciju o prehrani koji jc ^-^,_.,1^?. f^-9]jul r" gtaduJucemnarodu u najoskudnijim o6lastima: mosrar;koj, PI9,9:L9?. 9q splitskoj,_primorsko-krajiskoj, bihaikoj, vi.baskoj," travniiiNarodni vaI", 66,3 od 18. III 1928;oDomNarodni vaINarodni val", 76, 5-7 od 30. III 192 m i l i j a r d u p r i h o d a ,a s a m a s l a d u i e " . )M a i a o izmjenama i dopunama Zakoia o oom a Upravi drZavnih prihoda protest Sto sadiocimaduhana. "Narodni val., 119.6 oc oblasni zastr-rpnik, ib. 20 -

Djelatnost Hrvatske

seliadke stranke

tvorne i ujedinjene jugoslavenske seljadke drZave".a8Okupiranost vodstva HSS i SDK oko rje5avanja krize vlade, a zatim intenzivna parlamentarna aktivnost u odborima i plenumu indirektno se odrazila na djelatnost mjesnih i kotarskih organizacija u BiH. Vijesti organizacione prirode su dosta rijetke, gotovo usamljene. Uredba o op5tinskim izborima zakratko je aktivirala zastupnike i dlanstvo ali ne u svim krajevima BiHPodetkom nove izborne kampanje, u krugovima HSS, ponovo su se javile pretenzije prema Muslimanima. Narodita "briga" ispoljavala se za biradke mase, ali ne i za voalstvo. Iz Sarajeva je javljeno da ie opo svoj prilici (?!) ogromna veiina Muslimana htjeti saradivati sa HSS, odnosno slK", dok ,voate Lele da se Muslimani, sloze sa radikalima. Narodito Muslimani u gradovima, nei,e ni da duju o kakvom zajednidkom istupu s radikalimao.ae odgodom izbora za jesen prekinuta je aktivnost po ovom pitanju. Pitanje Dsamouprave" (kao lokalne uprave, tj. lokalnih organa vlasti), nije prestajalo da zaokuplja voelstvo HSS, posebno S. Radiia,so pogotovo Sto je vladina uredba o rasporedu op5tina nai5la na o5tre kritike HSS, odnosno SDK. U tom smislu predsjednik HSS uputio je podetkom marta poziv okotarskim organizacijama u BiH .. . da najkasnije u roku od 14 dana stave konadne prijedloge zarazvrstavanje na5ih sela u obiine, u koliko se predlaZu kakove promjene spram sluZbene uredbe o razvrstavanju sela u pojedine obiineu.sr Ni djelatnost oblasnih skupStina nije u ovom periodtt bila tako intenzivna. HSS je probleme kojima su se bavile oblasne skupStine, pokretala u Parlamentu nadajuii se, valjda, da ie taj korak biti efikasniji, bar dok se ne provede samouprava u op5tinama. Rad u oblastima ipak nije zamro. U martu je, nakon podjele pomoii u novcu, od strane oblasnog odbora mostarske oblasti izvr5ena podjela 18 vagona kukuruza Sto ga je poslao Oblasni odbor zagrebadke oblasti.s2 Aprila mjeseca tt Splitu je odrZana konferencija predstavnika vi5e oblasnih odbora, meelu kojima i iz travnidkog, mostarskog i bihaikog, Sto je bio dokaz viSe da se oblasna samouprava )sve vi5e razvije u tom pravcu da preuzme od drLave razne posloven.s3U oDomuu se ocjenjivalo da je zagreba(ki oblasni odbor uradio maksimalno u ovisnosti od moguinosti, ali se nije propu5tala konstatacija da ,tako nije i5lo u Beogradu", jer se oi na glad htjelo prokriumdariti i za provizije narodu oteti milijone odretlene za prehranu", pa je ,bas vodstvo HSS diglo buku u Narodnoj skupstini i postiglo, da do +8 oNarodni val", 9, 4 od 12. I 1928. Objavljeni su izrazi podr5ke pouzdanika cijelog ljubu5kog kotara i sa velikog sastanka teSanjske kotarske organizaciie. ae val",8,4 od 11. I 1928. s0 "Narodni Govorio je u Narodnoj skupStini o samoupravi 5. marta; Ib., 57, 3 od 8. III 1928. s1 >DomDom., 24, 2 od 13. VI 1928; Krizman, o. c., 116; Sarac N., U stjeci5tu struja grattanske politike. ,Pregledn,411972,429...; Matkovii, o. c.,222. Prema izvjesnim ocjenama >>razneizjave g. s. Radiia o drZavnom uredenju primljene -u narodu (visodkog sreza - m. o.) potpuno hladno, tako da ni od njegovih su pristalica nisu podrZavane(. ABiH, VZSO, 1928/Pov., 2535, t/49. 65 ,Domo, 24,3 od 13. VI 1928. 6 KulundZii 2., Atentat na S. Radiia. Zagreb, (XX),614. "StvarnostHrvatskoj sabornicio odrZao govor koji je ,Domu okvalificirao kao ,politidki program hrvatskog naroda(.76

6.4. Opitinski izbori u BiH - intermezao dielatnosli F/SS u periodLr od Raditeve smrti do proglaienja diktature Napori Radiieve stranke na planu op5tinske politike datiraju joS iz vremena osnivanja stranke. Vei je u programu HPSS ,samoupravnoj obiinin poklonjena stanovita paLnja i predvidano >da ie se u prvom redu starati za poljodjelsko gospodarstvoVedernja po5tan, Sarajevo, br. 2152 (avgust 1928).- Predsjednik je da govori (19. VIII 1928.na sastanku mjesne organizacije S. Ponjan - Sarajevo"hteo - m. o.) o nastupajuiim op5tinskim izborima, HSS u ali ga je"Trebeviiu" Sutej zamolio, da od trtga odustane po5to ie o tome biti govora na posebnom sastanku(. ABiH, VZSO, 1928/Pov.,1499,t /1. 16V: l. Jovanovii N., o. c., 331,tekst tz bilj. 255.Ocjene stava JMO u ovim izborima divergiraju sa onim koje iznosr Purivatra u svojoj kniizi na str. 414. 17Vid. primjer iz Caitda - ABiH, VZSO, 1928/Pov.,2534,t/33. t8 rb., f /43. re (Poglavar sreza visodkog - Velikom Zupanu Sarajevo.) Isti sludaj bio je (Sto se tide HSS) i na podrudju sarajevskog sreza, Ib., t/34. i 35 Vid. Puri vatra,o. c.,413.

312

T

dva mandata.2r

20ABiH, VZSO, 1928lPov.,2534'Ib., t 132' 21oBorbaHrvatska slogan. Glasilo Hrvatske teiza(ke stranke, Mostar, I/1920, Illl92l' >Hryatsko jedinstvon. Glasilo samostalne telatke stranke u BiH (19]L-1923) od 1922. ,Glasilo Samostalne Republikanske TeZadke Stranke u BiH; od br. 1-14 (29. IV 1923) je ,Glasilo Hrvatske Republikanske TeZadke Stranke u BiH; od br. 1, l. I 1924. ie ,Informativno glasilo za politiku, prosvjetu i gospodarstvo". .,Izborri s,lasttili,,. Glasilo "SloZnih Hrvata i radnika iz Sarajeva" (1923). ,Jugoslavirtski listn. Demokratsko-liberalno hrvatsko glasilo Sarajevo (1921.f, 1926). Glasilo pr-rdkestranke za Bosnu (1918-1920). "Jugoslavija". , J ut arnj i lis t Novamisao", br. 7/1953. e. Lovrekovii v., Hrvatsko.m seliatkom rtarodu (o uzrocima zbog kojih je napustio S. Radiia). ,slobodni seljai