Tito i Bleiburg

HRVATSKO KATOLIČKO SVEUČILIŠTE Odjel Povijesti

Kolegij: Hrvatska povijest 1945.-1990. godine

SEMINARSKI RAD Utjecaj Josipa Broza Tita na Bleiburšku tragediju

Student: Marin Pavlović

Datum: 28. listopada 2013.

UVOD ……………………………………………………………………………………..…. 3 1. Događaji između 8. i 15. svibnja 1945. ……………………………….………..…..… 3 2. Predaja HOS-a na Bleiburškom polju i utjecaj Britanaca 3. „Križnji put“ i „plemenita mržnja“ 4. Uloga OZN-e i KNOJ-a 5. Uloga Josipa Broza Tita ZAKLJUČAK LITERATURA

2

UVOD Kada pričamo o Bleiburgu i događajima koji su slijedili, možemo pričati o Bleiburškoj tragediji, pa će tako autor ovog rada i oslovljavati sve događaje vezane uz taj kratak ali uznemirujući period hrvatske povijesti. Može se slobodno reći da je Bleiburško pitanje jedno od najzamršenijih u hrvatskoj historiografiji jer još uvijek ima neodgovorenih pitanja i protupitanja koja se trebaju razriješiti. Emocionalno stanje hrvatske javnosti te i dalje otvorene psihološke rane preživjelih i njihovih obitelji ostavljaju puno traga u radu mnogih povjesničara te tako čine Bleiburško pitanje još težim za rasplesti. Autor ovog rada prvenstveno nastoji naučiti objektivno gledati na povijest i konkretnu temu ovog rada te na takav način razviti svoje mišljenje o događajima koje obrađuje. 1. Događaji između 8. i 15. svibnja 1945. Bleiburška tragedija počinje već 8. svibnja 1945. godine kapitulacijom Trećeg Reicha i krajem rata u Europi. Iako je de iure rat gotov, borbe se i dalje vode između u Nezaviskoj državi Hrvatskoj (NDH) između Hrvatskih obrambenih snaga (HOS) i Nacionalnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije (NOV/POJ). Već nekoliko dana prije kapitulacije, HOS kreće u povlačenje preko Slovenije u Austriju, gdje će se predati Britanskoj vojsci odnosno zapadnim Saveznicima. U strahu od partizanske odmazde za Jasenovac i ostale logore koji su se nalazili u NDH, i civilno stanovništvo iz Zagreba i ostalih dijelova Hrvatske, bježi zajedno sa vojskom. 9. svibnja, samo jedan dan nakon kapitulacije Njemačke, Josip Broz Tito, generalni sekretar Komunističke partije Jugoslavije (KPJ) drži govor na beogradskom radiju u kojem govori sljedeće: „Upućujem poziv svim zavedenim koji su služili s oružjem u ruci okupatoru, bez obzira da li se nalaze u četnicima, ustašama, domobranima i tako dalje, da odmah polože oružje i predaju se najbližim vlastima. U isto vrijeme izjavljujem da narodi Jugoslavije – graditelji nove srećnije Jugoslavije, neće dozvoliti nikome da ih ometa u njihovim naporima u toj izgradnji. Sa svima onima koji bi to produžili, naš narod i naša vojska će nemilosrdno postupiti.“1

1

Vladimir GEIGER: „Josip Broz Tito i Bleiburg“, u: Hrvatska između slobode i jugoslavenstva, ur. Tomislav Jonjić i Zlatko Matijević (Zagreb, 2009.), 348.

3

Iz priloženog se da zaključiti da je Josip Broz doista imao planove za ono što je uslijedilo i da je odobravao sve što se dogodilo nakon Bleiburga. Tito je 14. svibnja, dan prije predaje HOS-a Britancima, poslao zapovijedi da se poduzmu „najenergičnije mjere da se po svaku cijenu spriječi ubijanje ratnih zarobljenika i uhapšenika do strane jedinica, pojedinih organa i pojedinaca“2. Iako je ova zapovijed bila službena, manjkala je prijetnji i posljedica ukoliko bi ju se kršilo kao što je to bio slučaj u zapovijedi 8. studenog 1941. kada je rekao: „Pod prijetnjom smrti zabranjuje se odgovarati na zločine sličnim protumerama koje nisu dozvoljene u partizanskim redovima.“3. Možemo stoga zaključiti da su Titove zapovijedi bile samo korištene da se Britancima pokaže da postoje, no da nisu bile i za praktičnu uporabu. Između kapitulacije Njemačke i predaje Britancima došlo je do borbi između HOS-a i NOV/POJ-a gdje su vojnici NOV/POJ-a okružili jedinice HOS-a u povlačenju. Taktika koju je NOV/POJ primjenjivao svodila se na blokiranje prilaza Austiji preko Drave kako jedinice HOS-a i civili ne bi mogli proći. No u Dravogradu, gdje je bila jedna od najkrvavijih bitaka u Europskom poraću, jedinice HOS-a prelaze Dravu i dolaze u Bleiburg gdje ih dočekuju Britanci i partizani. 2. Predaja HOS-a na Bleiburškom polju i utjecaj Britanaca 15. svibnja 1945. godine delegacija HOS-a nalazi se sa Saveznicima u dvorcu iznad Bleiburškog polja gdje im se i službeno predaju. Britanci, dakako isfrustrirani činjenicom što se HOS nije predao njihovim saveznicima NOV/POJ-u još prije pet dana kada je i Treći Reich službeno kapitulirao, odbijaju i predaju vojnike HOS-a, civile i pripadnike ostalih vojnih jedinica

2 3

Isto, 342. Isto, 341.

4