Temeljna Znanja o Odgoju i Obrazovanju

1.

Koji su uvjeti da znanost bude znanost?

Da ima svoj predmet, metodologiju istraživanja, terminologiju i odobrenje drugih znanosti.

2.

Što je predmet filozofije, sociologije,psihologije, sociologije,psihologije, antropologije, ekonomije, povijesti i dr.znanosti?

Filozofije- proučavanje općih i fundamentalnih problema glede postojanja, postojanja, znanja, znanja, moralnih sudova, sudova, uma i jezika. Riječ filozofija je porijeklom iz antičke Grčke  philosophia što znači «ljubav prema znanju», «ljubav prema mudrosti». Sociologije- proučavanje društva i ljudskog ponašanja oblikovanog kolektivnim životom. Doslovni prijevod je znanost o društvu. Psihologije- ljudsko ponašanje. Antropologije- proučavanje čovječanstva, jezika , kulture, fiziologije, umjetničkih predmeta. EkonomijeEkonomije- kako društvo društvo koristi koristi oskudne oskudne resurse da bi proizvelo proizvelo vrijedne robe i kako bi ih raspodijelilo raspodijelilo različitim različitim ljudima. Povijesti- ljudska prošlost. Pedagogije- odgoj i obrazovanje.

3.

Što je metodologija pedagogijskih istraživanja?

To je način primjene primjene metoda metoda znanstve znanstvenog nog istraživ istraživanj anja a u pedagog pedagogiji iji a odnosi odnosi se na temeljna temeljna pitanja pitanja bitna bitna za istraživanje odgoja i obrazovanja. Takvima su: istraživačke paradigme, vrste istraživanja u odgoju i obrazovanju, tijek istraživanja, postupci i instrumenti instrumenti istraživanja, analiza podataka i primjena rezultata.

4.

Što povezuje pedagogiju s filozofijom, sociologijom, psihologijom? Predmet proučavanja je čovjek.

5.

Što Što ččin inii su sustav stav odgo odgoja ja i obr obraz azov ovan anja ja jedn jednee zeml zemlje je? ?

Predšk Predškols olski ki odgoj odgoj i obrazov obrazovanj anje, e, osnovn osnovnošk oškols olski ki odgoj odgoj i obrazov obrazovanj anje, e, srednj srednjošk oškols olski ki odgoj odgoj i obrazo obrazovan vanje, je, visokoškolskiodgoj i obrazovanje, poslijediplomski studiji. Nacionalni kurikulum.

6.

U čemu se razlikuju odgojno-obrazovni sustavi zemalja?

U općem i obveznom obrazovanju, početku obveznog obrazovanja (dob djeteta), nastavnim planovima i programima, nacionalnim kurikulumima..

7.

Što utječe na promjene u sustavu odgoja i obrazovanja?

Razvoj i potrebe društva, primjerenost, praktična svrsishodnost, jedinstvo teorije i prakse...

8.

Zašto Zašto je je va važno žno cjelož cjeloživo ivotno tno učen učenje? je? Što osig osigura urava va vvert ertika ikalno lno,, a što što horiz horizon ontal talno no obra obrazov zovanj anje? e?

Cjeloživotno učenje je važno zbog potrebe stalnog (permanentnog) obrazovanja čovjeka u današnjem društvu, stalnog usvajanja novih spoznaja i vještina. Vertikalno obrazovanje osigurava konstantan napredak u obrazovanju te obrazovanje odraslih uz rad, iz rada i na radu. Horizontalno obrazovanje osigurava prohodnost u obrazovanju te formalno, neformalno i informalno obrazovanje.

9.

Kako se ostvaruje cjeloživotno učenje? Što je obrazovanje obrazovanje uz/iz/na radu? 1

Cjeloživotno učenje ostvaruje se stjecanjem i osuvremenjivanjem svih vrsta sposobnosti, interesa, znanja i kvalifikacija od predškole do razdoblja nakon umirovljenja. Promicanje razvoja znanja i sposobnosti koje će omogućiti građanima prilagodbu “društvu znanja” i aktivnom sudjelovanju u svim sferama društvenog i gospodarskog života te na taj način utjecanje na vlastitu budućnost. U kontekstu cjeloživotnog obrazovanja uvažavaju se svi oblici obrazovanja: formalno obrazovanje (npr. tečaj na fakultetu), neformalno obrazovanje (npr. usavršavanje vještina potrebnih na radnom mjestu), i informalno obrazovanje , međugeneracijsko učenje (razmjena znanja u obitelji, među prijateljima). Obrazovanje uz/iz/na radu je povratno dodatno obrazovanje odraslih paralelno uz rad, obrazovanje i učenje iz rada koji obavlja i obrazovanje u sklopu rada, pri radu tj. na radu koji odrasli obavlja.

10.

Na kojim vrijednostima se temelji sustav odgoja i obrazovanja u BiH?

Tolerancija, jednakost,solidarnost, znanje, autonomija, mir, identitet.

11.

Kojim vrijednostima teže suvremeni sustavi odgoja i obrazovanja?

Znanju, solidaranosti, identitetu, odgovornosti.

2. 1.

Što determinira ciljeve odgoja i obrazovanja?

Društvo i kultura i vrijednosti kojima društvo teži.

2.

Navedite područja ličnosti?

Spoznajno ili kognitivno -

znanje

Emocionalno ili afektivno -

sposobnosti

Voljno ili konativno

stavovi

3.

-

Što je karakter?

Karakter je skup osobina ličnosti.

4.

Koja je razlika između općeg i stručnog obrazovanja?

Opće obrazovanje osposobljava za opće, temeljne kompetencije, a stručno za stručno usmjerene kompetencije.

5.

Koji čimbenici ostvaruju odgoj i obrazovanje?

Obitelj, predškolske ustanove, škole ( osnovna, srednja, umjetnička, strukovna, glazbena, privatna, javna...), kina, kazališta i dr. kulturne ustanove, televizija, radio, tisak, mediji, internet...

6.

Koji čimbenici ostvaruju formalno obrazovanje?

Formalno obrazovanje ostvaruju škole, označava djelatnost koja se izvodi prema programima koje je odobrilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa radi stjecanja stručnog znanja, vještina i sposobnosti. Nakon završetka takvog programa polaznici dobivaju javnu ispravu.

7.

Metode odgoja i obrazovanja; sredstva odgoja i obrazovanja?

2

Metode: poučavanje (objašnjavanje, razgovor, predavanje, referat...), uvjeravanje ( izražajno čitanje, dramatizacija, interpretacija, vrednovanje- stavova, radnih učinaka...), navikavanje ( vježbanje, navikavanje) i sprečavanje ( preventivno i korigirajuće, predusretanje, skretanje, zamjena motiva, prisiljavanje, preodgajanje). Sredstva: Sredstva usmjeravanja ( savjet, primjer, stvaranje ideala, dnevni red, igra, rad i kulturna razonoda). Sredstva poticanja ( priznanje, pohvala, nagrada, obećanje, natjecanje). Sredstva sprečavanja ( nadzor, skretanje, upozorenje, zahtjev, kazna).

8.

Što su načela u odgojno-obrazovnom radu? Navedi najvažnija načela!

Načela su principi koji određuju odgojno-obrazovni rad i kojih je se neophodno pridržavati pri radu. Najvažnija načela su: aktivnost, interes, postupnost, sustavnost, primjerenost, individualizacija, ekonomičnost, svrsishodnost, usmjerenost, pozitivna orjentacija, socijalizacija, jedinstvenost, dosljednost, zornost, jedinstvo teorije i prakse.

9.

Koje značenje ima ECTS?

European Credit Transfer System ( Europski sustav prijenosa kredita) 1 kredit (ECTS) = 25 do 30 sati rada To je sustav bodovanja kojim se prikazuje koeficijent studentskog opterećenja. Jedan bod označava određeni broj radnih sati (25-30) studenta koji uključuju nastavu, ispite i sve aktivnosti potrebne za polaganje ispita. Bodovni sustav polazi od toga da se svaki oblik nastave, u sklopu postojećih kolegija, posebno boduje, ispituje i ocjenjuje.

10.

Koje su razine visokoškolskog obrazovanja prema bolonjskom procesu?

Preddiplomski studiji, diplomski studiji i poslijediplomski studiji. Svaka razina studija mora biti u skladu s Europskim sustavom prijenosa bodova (ECTS), s tim da se jednom godinom studija stječe 60 bodova.

11.

Koja je razlika između sveučilišta i veleučilišta?

Sveučilište je ustanova koja osniva i provodi sveučilišne studije u najmanje dva znanstvena i/ili umjetnička područja u većem broju polja te interdisciplinarne studije kao autnomni i integrirani proces, neposredno ili putem svojih fakulteta, umjetničkih akademija i odjela. Dakako, sveučilište može provoditi i stručne studije. Veleučilište je ustanova koja, za razliku od sveučilišta, izvodi samo stručne studije, a može izvoditi i specijalističke diplomske stručne studije.

12.

Što je specifičnost starih, a što novih obrazovnih sustava?

Starih- sadržajna usmjerenost, a novih usmjerenost na kompetencije.

III

1. Značenje termina kurikulum!

Kurikulum –odgojno obrazovni tijek je pedagoški pojam koji obuhvaća definirane ciljeve i sadržaje učenja, metode, situacije i strategije, te naučne evaluacije

2. Zašto nacionalni, zašto okvirni, zašto kurikulum? Nacionalni jer se odnosi na sve građane, okvirni jer okvirno određuje predškolski odgoj, opći odgoj i obrazovanje koji se ostvaruju u osnovnoj školi te opći odgoj i obrazovanje koji se ostvaruju u srednjoj školi, a kurikulum jer predstavlja odgojno obrazovni tijek. 3

3. Koje promjene donosi kurikulumski pristup u sustavima odgoja i obrazovanja? Kurikulumski pristup se temelji na kompetencijama učenika. Da bi se osigurao cjelovit razvoj učenika, suvremeni nacionalni kurikulumi primjenjuju holistički pristup u izboru i organizaciji odgojno-obrazovnih sadržaja s naglaskom na multidisciplinarnosti, kao i načinu njihova uspješnoga integriranja (interdisciplinarnosti). Uvode se novi i aktualiziraju tradicionalni načini i oblici učenja (istraživačka nastava, iskustvena nastava, projektna nastava, multimedijska nastava, bonus nastava, interdisciplinarni pristup, tj. povezivanje programskih sadržaja prema načelima međupredmente korelacije, problemsko učenje, učenje u parovima (tandemsko učenje), učenje u skupinama i sl. 4. Kome i čemu služi nacionalni kurikulum? Nacionalni okvirni kurikulum prije svega služi: - odgojiteljima, učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima, ravnateljima, - učenicima i roditeljima , odraslim polaznicima uključenima u obrazovanje, - lokalnoj zajednici, agencijama, udrugama, vladi, socijalnim partnerima, političkim strankama, društvenim asocijacijama, - svim građanima Republike Hrvatske. -za izradbu niza kurikulumskih dokumenata, priručnika, brošura, uputnika.

5. Koje su sastavnice nacionalnog kurikuluma? Temeljne sastavnice Nacionalnoga okvirnog kurikuluma jesu: - jasne odgojno-obrazovne vrijednosti ( znanje, zdravlja, - odgojno obrazovni ciljevi – kompetencije ( skup znanja, vještine, sposobnosti i stavova ) - odgojno-obrazovni sadržaji ( nastavni plan i program, syllabus, kurikulum) - načela odgojno-obrazovnog rada - organizacija odgojno-obrazovnog rada - metode i sredstva odgojno-obrazovnog rada - vrjednovanje i samovrjednovanje postignuća učenika i škole. 6. Kojim vrijednostima se teži u suvremenim nacionalnim kurikulumima? Nacionalni okvirni kurikulum osobitu pozornost daje sljedećim vrijednostima: znanju, solidarnosti, identitetu i odgovornosti. 7. Što znači sintagma društvo znanja? Društvo znanja znači: znanje je postalo temeljna proizvodna snaga u društvu i glavni uvjet uspješnosti. Znanje kao vrijednost, obrazovanje kao djelatnost i učenje kao proces, postali su temeljni pokretač razvoja hrvatskoga društva -gospodarstvo temeljeno na znanju, cjeloživotno obrazovanje u suvremenom društvu

8. Zašto se teži produljenju općeg obrazovanja? Produljeni opći odgoj i obrazovanje ( sa 14 na 16 godina) omogućuje cjelovitiji razvoj intelektualnih, tjelesnih, estetskih, društvenih, moralnih i duhovnih sposobnosti učenika. S produljenjem općeg odgoja i obrazovanja stvara se, također, pretpostavka za smanjenje ranog ispadanja učenika iz redovitog sustava odgoja i obrazovanja – isključenostdrop-out

9. Što su integrativni sadržaji? To su međupredmetne tematske cjeline koje se protežu kroz sve dijelove ili se programiraju kao posebni moduli u dijelu školskog kurikuluma. One su važne jer omogućuju učenicima da određene pojave sagledavaju s različitih stajališta te da uvide i istražuju veze između nastavnih predmeta, tj. sadržaja koji uče u različitim predmetima i područjima. Npr: obrazovanje za poduzetništvo, učiti kako učiti, osobni i socijalni razvoj, informacijsko-komunikacijska kultura, zdravlje, sigurnost i zaštita okoliša, građanski odgoj, ljudska prava i prava djece i sl.

10. Na što se odnosi vrjednovanje i samovrjednovanje u kurikulumskom pristupu ? Vrjednovanje se odnosi jednako i na proces učenja kao i na njegove rezultat. Vanjsko vrjednovanje podrazumijeva vrjednovanje svih kurikulumskih sastavnica te uključenost svih nositelja odgojnoobrazovnog rada kao i svih sudionika i korisnika odgoja i obrazovanja. Oblici vanjskog vrjednovanja su državna matura i nacionalni ispiti. Samovrjednovanje ima informativnu vrijednost koja zahvaća individualne i subjektivne okolnosti s obzirom na pojedinca, sredinu i životne okolnosti u kojima škola i učenici obitavaju.

11. U nacionalnom kurikulumu treba razlikovati: zajednički, za sve škole obvezni dio kurikuluma (kurikulumska jezgra) i posebni dio, školski kurikulum izrađen za konkretnu školu 4

Školski kurikulum onaj je dio kurikuluma koji izrađuju škole radi zadovoljavanja specifičnih potreba učenika i sredine u kojoj se nalazi škola, i time škola definira vlastiti profil. Nacionalni okvirni kurikulum određuje što učenik određene dobi može i treba znati i za što može i treba biti osposobljen tijekom jednog razvojnog ciklusa Nacionalni kurikulum je središnji nacionalni odgojno-obrazovni dokument koji jasno postavlja načela, vrijednosti, ciljeve i ishode kojima teži njihov obrazovni sustav. On je razvojan, promjenjiv, inovativan, holistički i usmjeren je na kvalitetu.

12. Koje su temeljne kompetencije koje dijete/učenik treba steći/razviti? - komunikacija na materinskom jeziku - komunikacija na stranim jezicima - matematička kompetencija i osnovne kompetencije u znanosti i tehnologiji - digitalna kompetencija - učiti kako učiti - socijalna i građanska kompetencija - inicijativnost i poduzetnost - kulturna svijest i izražavanje IV

1. Što je kompetencija? Kompetencija je skup znanja, vještina, sposobnosti i stavova koja rezultira kvalifikacijom. To je mjerodavnost za obavljanje određene djelatnosti.

2. Navedite vrijednosti kojima se teži u suvremenim sustavima odgoja i obrazovanja? Znanju, solidaranosti, identitetu, odgovornosti.

3.

Koja su načela suvremenih nacionalnih kurikuluma? Njihova značenja!

Visoka kvaliteta odgoja i obrazovanja za sve, jednakost obrazovnih šansi za sve, obveznost općeg obrazovanja, vertikalna i horizontalna prohodnost, uključenost svih učenika u odgojno-obrazovni sustav, znanstvena utemeljenost, poštivanje ljudskih prava te prava djece, kompetentnost i profesionalna etika, demokratičnost, autonomija škole, pedagoški i školski pluralizam, europska dimenzija obrazovanja.

1.

Što čini strukturu NOK-a odnosno strukovnog kurikuluma?

Školski kurikulum .Obrazovni standard kvalifikacije ( jednako opterećenje učenika s dozvoljenom djelomičnom programskom razlikom na nacionalnoj razini). Jezgrovni kurikulum ( odnosi se na sve učenike, jednak je i obvezan za sve učenike,iskazuje se minimalnim opterećenjem učenika). Diferencirani kurikulum (izborni predmet izborom učenika postaje obvezni i ubraja se u obrazovni standard).

2.

Na što se odnosi opterećenje učenika/studenta?

Odnosi se na : Jezgrovni kurikulum (strukovni kurikulumi imaju svoju jezgru koja proizilazi iz kvalifikacije) Diferencirani kurikulum ( izborni nastavni predmeti i moduli za djecu s teškoćama ) Školski kurikulum ( fakultativni nastavni predmeti i moduli i druge ponude škole učenicima, te dijelovi strukovnih programa)

3.

Zašto produljenje općeg obrazovanja? 5

Produljenjem općeg odgoja i obrazovanja osigurava se svakom učeniku stjecanje temeljnih znanja, sposobnosti i vještina ( znanstvena istraživanja pokazuju da 14-ogodišnjak ne može imati dovoljno razvijene temeljne kompetencije potrebne za cjeloživotno učenje i zapošljavanje u uvjetima promjenjivog tržišta rada).

4.

Što je državna matura i koje su prednosti državne mature?

To je jednak ispit za sve učenike, provodi se za sve učenike u isto vrijeme, a omogućuje dobivanje usporedivih rezultata o znanju učenika na nacionalnoj razini, omogućuje vertikalnu prohodnost.

5.

Značenje i značaj izbornog nastavnog predmeta, fakultativnog nastavnog predmeta i domaćeg rada?

Izborni nastavni predmet se bira u izboru od najmanje dva ponuđena predmeta na nacionalnoj/ školskoj razini, dio je diferenciranog kurikuluma, kad se izabere postaje obvezni predmet, ocjenjuje se brojčanom ocjenom, ulazi u prosjek ocjena za opći uspjeh i unosi se u svjedodžbu. Fakultativni nastavni predmet bira se iz ponude nastavnih predmeta/ modula u školskom kurikulumu, da bi imao status fakultativnog predmet ne treba imati alternativni predmet, nego predstavlja jedinstvenu ponudu, dio je školskog kurikuluma, kad se izabere postaje obvezni predmet, ocjenjuje se brojčanom ili opisnom ocjenom, ne ulazi u prosjek ocjena za opći uspjeh i unosi se u dodatak svjedodžbi. Domaći rad je samostalno učenikovo učenje kod kuće ili u školi ( cjelodnevni boravak), može biti skupni, važno je znati što se ocjenjuje, određeno opterećenje učenika prilagođeno je razvojnoj dobi učenika, sastavnica je sveukupnog učenikovog angažamana/ opterećenja u nacionalnom i školskom kurikulumu, ne može biti zahtjevnijiod maksimalno propisanog opterećenja, ocjenjuje se brojčani ili opisno, služi nastavniku za praćenje učenikovog rada i napredovanja, povezan je s dopunskom i dodatnom nastavom.

6.

Što je ECTS? Što je ECVET?

European Credit Transfer System ( Europski sustav prijenosa kredita) 1 kredit (ECTS) = 25 do 30 sati rada To je sustav bodovanja kojim se prikazuje koeficijent studentskog opterećenja. Jedan bod označava određeni broj radnih sati (25-30) studenta koji uključuju nastavu, ispite i sve aktivnosti potrebne za polaganje ispita. Bodovni sustav polazi od toga da se svaki oblik nastave, u sklopu postojećih kolegija, posebno boduje, ispituje i ocjenjuje. ECVET ( Europen Credit Transfer System for vocational education and traning) je Europski sustav prijenosa kredita u strukovnom obrazovanju izražava opterećenje učenika ( vremensko razdoblje za usvajanje znanja, savladavanje vještina, stjecanje sposobnosti, interiorizaciju stavova. 1 kredit (ECVET) = 25 do 30 sati rada

7.

Što je vertikalna, a što horizontalana prohodnost?

Vertikalna prohodnost osigurava konstantan napredak u obrazovanju. Horizontalna prohodnost u obrazovanju omogućava prelazak između obrazovnih smjerova.

8. Koja su odgojno-obrazovna područja za stjecanje temeljnih kompetencija? Koje biste nastavne predmete/ module pridružili ili kreirali za svako odgojno- obrazovno područje? Odgojno- obrazovna područja : jezično- komunikacijsko; društveno- humanističko; matematičko- prirodoslovno; tehničko- tehnologijsko; tjelesno- zdravstveno; umjetničko; praktični rad i dizajniranje.

6

9.

Koje međupredmetne teme (interdisciplinarni sadržaji) su predviđene NOK-om?

Poduzetništvo; učiti kako učiti; osobni i socijalni razvoj; informacijsko-komunikacijska kultura; zdravlje, sigurnost i zaštita okoliša; građanski odgoj.

10.

Tko su djeca/ učenici s posebnim potrebama?

To su djeca/ učenici s teškoćama u mentalnom i/ ili tjelesnom razvoju.

#Sustav odgoja i obrazovanja: Predškolski odgoj i obrazovanje; osnovnoškolski; srednjoškolski; visokoškolski odgoj i obrazovanje; poslijediplomski studiji. Kvalifikacijska struktura: VI- viša škola; VII- visoka škola, fakultet; VII 1- specijalizacije; VII 2- magisteriji; VIII- doktorati #Obrazovanje još uvijek pati od loše prakse utemeljene na nepotpunim istraživanjima i nesposobnosti da se jasno razmjenjuju otkrića koja opovrgavaju stare mitove #Nacionalni okvirni kurikulum određuje što učenik određene dobi može i treba znati i za što može i treba biti osposobljen tijekom jednog razvojnog ciklusa (koji nije strogo vremenski određen razzdobljem od jedne nastavne godine) #Kurikulumski ciklusi : odgojno- obrazovna razvojna razdoblja učenika, obuhvaćaju nekoliko godina školovanja tijekom određene odgojno-obrazovne razine, imaju zajedničke odgojno-obrazovne ciljeve, odnosno očekivanja što učenik u određenom razvojnom ciklusu može i treba postići. #Načela srednjoškolskog odgoja i obrazovanja: obveznost završavanja srednjoškolskog kurikuluma,, partnerstvo s gospodarstvom, ispitivanje obrazovnih potreba na tržištu rada, vertikalna i horizontalna prohodnost, programska diferencijacija i i ndividualizacija, planska, programska i organizacijska fleksibilnost, samostalnost škola i cjeloživotno učenje. #Ocjenjivanje i vrjednovanje učeničkih postignuća prema odgojno- obrazovnim područjima : Vrjednovanje se jednako odnosi na proces učenja kao i na njegove rezultate, vrjednovanje učenikovih aktivnosti i rezultata treba biti u funkciji osposobljavanja za samovrjednovanje radi razvijanja svijesti o vlastitim znanjima i stečenim kompetencijama te o važnosti stalnog učenja, vrjednovanje učenikovih aktivnosti i rezultata treba pridonijeti stjecanju pozitivne slike o sebi, te poticati učenike u planiranju svoga rada i samostalno donošenje odluka. #Moralne osobine ličnosti: Čestitost, uljudnost, discipliniranost, humanost, društvenost, dosljednost, prekaljenost, radinost, samostalnost, patriotizam , internacionalizam #Faktori moralnog odgoja: obitelj, odgojne institucije, sredstva informiranja, izdavačka djelatnost, kulturne institucije, radne organizacije, društva i organizacije, utjecaj slobodnog vremena.

7