Taisen Deshimaru - Zen i borilacke vestine.pdf

Zen i borilačke vještine

SNAGA I MUDOST Kako postati najjači? Najmoćniji? Kako prosvijetliti um, kontrolirati ponašanje, steći mudrost? Od samih početaka postojanja ljudi su težili pomicanju granica svoje snage i mudrosti težeći za apsolutnom snagom i apsolutnom mudrosti. No na koji je način moguće postati istovremeno snažan i mudar? U Japanu to se postiže vježbanjem borilačkih vještina ili buda, u kombinaciji s putem zena. To učenje ima dugu tradiciju koja se zadržala do današnjih dana, iako se japanski budo izvitoperio zbog dualizma, pa moderne učenike više zanima kako da postanu snažni nego mudri. Snažan i mudar: zen nas uči oba puta u jednom. Vi znate da su mogućnosti našega uma i tijela ograničene, to  je zakon našeg stanja. I naša je mudrost ograničena jer mi smo samo ljudi. Čovjek ne može pokušavati izjednačiti svoju snagu s fzičkom snagom lava, isto kao što si ne može prisvajati mudrost Boga. Pa dobro, a zašto ne? Zar ne postoji neki način koji će čovjeku omogućiti da prijeđe granice svoje ljudskosti? Da se vine iznad toga? Upravo kao odgovor na ovu osnovnu ljudsku težnju borilačke  vještine razvile su princip wase. Wasa se može defnirati kao  vještina, određena vrsta supertehnike koja se prenosi s učitelja na učenika i putem koje učenik može preuzeti ono najbolje od protivnika i tako ga savladati. Wasa japanskih borilačkih vještina potječe iz vremena samuraja. Razvija snagu koja nadilazi osobnu snagu bilo kojeg pojedinca. 19

Taisen Deshimaru

Zen je razvio još jednu supertehniku, koja ne samo što pruža fzičku i mentalnu snagu, nego i otvara put do mudrosti, put do one mudrosti čija je priroda istovjetna s prirodom Boga ili Buddhe. To je zazen: praksa sjedenja u tradicionalnom položaju, ili za vrijeme hodanja, stajanja i ispravnog disanja. Tako se stvara stanje uma koje nazivamo hishiryo: misao bez razmišljanja, svijest iznad misli.

20

Zen i borilačke vještine

PLEMENITA RTNIKOVA BOBA  Budo je put ratnika, on obuhvaća sve japanske borilačke  vještine. To je traganje putem neposrednog iskustva i kroz dubine odnosa između etike, religije i flozofje. Tek se nedavno počeo povezivati sa sportom; drevni spisi u suštini govore o posebnom obliku njegovanja uma i promišljanja o prirodi jastva: tko sam ja? Što je ja? Na japanskom do znači put. Kako hodati tim putom? Kako ga naći? Nije to samo učenje tehnike, a kamoli sportsko natjecanje. Budo obuhvaća vještine poput kenda, džuda, aikida i kjuda ili streljaštva. S druge strane, ideogram bu također znači prestanak  borbe. Kod buda nije stvar samo u natjecanju, već u pronalaženju mira i ovladavanju samim sobom. Do, put, jest metoda, učenje koje vam omogućuje da savršeno razumijete prirodu vlastitog uma i jastva. To je put Buddhe, butsudo, koji vas vodi u otkrivanje vaše vlastite izvorne prirode, u buđenje iz vašeg usnulog ega (niže jastvo, ograničeno „ja“) i pridruživanje višoj, potpunijoj osobnosti. U Aziji je ovaj put postao najviši moral i srž svih religija i flozofja. Principi jina i janga iz I Chinga, „postojanje ničega“ Lao Tsua, nalaze svoje korijene u njemu. Što to znači? To znači da možeš zaboraviti vlastito tijelo i um; ostvariti apsolutan duh, ne-ego. Usklađivanje, sjedinjenje neba i zemlje. Unutarnji um pušta mislima i osjećajima da prođu pored njega; potpuno je nevezan za svoje okruženje, egoizam nestaje. To je izvor svih azijskih flozofja i religija. Um i tijelo, vanjština i unutrašnjost, supstancija i enomen: ti parovi nisu ni dualistički ni suprotni, nego stvaraju nerazdvojnu cjelinu. Promjena, bilo 21

Taisen Deshimaru

koja promjena, utječe na sve aktivnosti, na sve odnose među svim oblicima postojanja: zadovoljstvo ili nezadovoljstvo jedne osobe utječe na sve ostale, naši pokreti i pokreti drugih međuovisni su. „Vaša je sreća moja sreća i, ako vi plačete, ja plačem s vama. Kad ste tužni, ja sam tužan, a kad ste sretni, i ja sam sretan.“ Sve u svemiru međusobno je povezano, sve je u osmozi. Ne možete odvojiti niti jedan dio od cjeline: međuovisnost upravlja kozmičkim poretkom. Tijekom pet tisuća godina povijesti Istoka mudraci i flozof usmjerili su svoju pozornost na taj duh, na taj put, i prenijeli ga. Shin Jin Mei vrlo je stara knjiga, izvorno kineska, u kojoj je na jednom mjestu rečeno: shi dobu nan – put, najviši put, nije težak, no ne smiješ birati. Ne smijete ići za stvarima koje su vam privlačne, niti odlaziti od onih koje su vam odbojne. Slično tome, San Do Kai (ili „međusobno prožimanje suštine i enomena“) kaže: „Ako ste naklonjeni makar samo jednoj obmani, dolazi do odvojenosti, kao između planine i rijeke.“ Zen između ostalog znači i naporno vježbanje meditacije, zazena. To je napor dostizanja kraljevstva misli bez razlikovanja, svijesti iznad svih kategorija, kroz obuhvaćanje i nadilaženje svih pojmljivih jezičnih izražaja. Ta se dimenzija može postići  vježbanjem zazena i bušida.

22