Survivor Pocket Guide

Sklonište je potrebno za pružanje hlada, suzbijanje naleta vjetra i kiše te zadržavanje topline.Spavanje i adekvatan odmor su bitni, a vrijeme i trud koji ćete uložiti u izradu što udobnijeg skloništa, to će vam pružiti.

ZAMKE:  

Najvažnije stvari potrebne za preživljavanje su: HRANA, VATRA, SKLONIŠTE I VODA. Redosljed važnosti tih stvari zavisit će od mjesta gdje ćete se naći.

 

VODA:  Vodu iz prirode OBAVEZNO PROKUHATI. Kako bi zadržali gubitak tekućina na minimumu potrebno je pridržavati se slijedećeg: - Izbjegavanje naprezanja. Odmarajte se. - Ne pušite. - Budite hladnokrvni. Zaklonite se od sunca. Ako nema prirodnog zaklona, improvizirajte ga. -Ne ležite na toploj zemlji ili zagrijanim površinama. -Ne jedite previše, jedite što je moguće manje. Ako nemate vode, organizam će tekućinu uzeti iz drugih organa za probavu hrane, a nakon toga slijedi dehidracija. -Masno jelo je najteže i zahtjeva mnogo tekućine da bi se probavilo. -Nikada ne pijte alkohol. On također zahtjeva dodatnu tekućinu iz organa radi probave te može uzrokovati njihov zastoj. - Ne pričajte puno - dišite kroz nos, a ne na usta. Pronalaženje vode Prvo mjesto gdje ćete pronaći vodu je u dolinama gdje joj je prirodno stanište. Ako nema potoka ili bazena, potražite veću zelenu vegetaciju i pokušajte je iskopati. Moguće je da ima vode odmah ispod površine zemlje i ona će začas ispuniti iskopanu jamu. Čak i kopanje u vododerinama i koritima isušenih potoka, može Vas dovesti do izvora ispod površine zemlje, pogotovo u šljunkovitim područjima. U planinama tražite vodu u pukotinama. Na obali, kopajte ispod razine vode, pogotovo na pješčanim površinama, gdje postoje šanse da dobijete oko 5 cm svježe vode koja se potom filtrira prema dolje i pluta na težoj slanoj vodi. Ta voda može biti bljutava, ali još uvijek je za piće. Na mjestima gdje greben (stijena) ulazi u vodu, potražite vegetaciju, pa čak i paprati i mahovine. Ako se ne može naći svježa obična voda, može se destilirati i slana voda.

TIPOVI SKLONIŠTA:

Gdje postavljati zamke: Pronađite tragove divljači ili locirajte njihovo glasanje, što će Vas odvesti putem od njihovog staništa do mjesta gdje se hrane ili mjesta s vodom. Potražite bilo kakvu prirodnu šupljinu duž puta kojim obično divljač prolazi, odnosno kroz određenu poziciju srušeno drvo ili mjesto gdje tragovi završavaju ispod nekog zakrčenja na putu, što je idealno mjesto za postavljanje zamke. Ne postavljajte zamke blizu životinjskog legla. To je mjesto gdje životinja obitava, osluškuje i njuši zrak. Ako na bilo što sumnja, ona će ostati mirna ili će koristiti manje primjetan put. Također ne postavljajte zamke blizu mjesta gdje odlaze na vodu. Ako postavite zamke na prirodnoj ispaši životinja, one se neće njima niti približiti, već će se koristiti Sva prava ove epublikacije su pridržana. Samo za internu upotrebu. drugim putevima. Kako bilo, kada se uznemire i uspaniče, tražiti će najkraći put do skloništa. Tako će i najjednostavnije i najočitije zamke biti uspješne. Zec, na primjer, najbolje se lovi kada je uspaničen.

Pravila u postavljanju zamki: Izbjegnite uništavanje okoline. Ne gazite po tragovima divljači, a za svoje učinite sve da ih sakrijete. Neostavljajte nikakav znak da ste bili na nekom mjestu. Sklonite miris. Pri konstruiranju zamke ili rukovanju njome trudite se ne ostaviti miris na njoj. Rukujtenjome što je manje moguće i po potrebi nosite rukavice. Zamku ne radite od borova drveta. Svakavrsta drva luči svoj vlastiti miris, a životinje koje pokušavate uloviti imaju vrlo oštro osjetilo mirisa.Također se boje vatre, a priklanjaju se mirisu dima pa je izlaganje zamke u smjeru dima koji dolazi od logorske vatre učinkovito, jer će prikriti svaki ljudski trag. Prikrivanje. Prikrijete svježe odsječene vrhove drveća blatom. Svaku zamku na zemlji (tlu) prikrijte tako da se što je više moguće više stopi s okolinom. Zamka mora biti čvrsta i jaka. Uhvaćena životinja borit će se za svoj život. Utrošit će puno energije kako bi se oslobodila. Svaka slabost u zamki pomoći će životinji u oslobađanju.

VATRA: Najvažnije pravilo: vatru treba ložiti sasvim sitnim grančicama. Suho ali debelo granje teže jeupaliti od sasvim sitnog ako je ono malo vlažno.Slijedeća dva pravila odnose se na zrak: 1. Natrpano drvo se "guši" jer nema zraka; stoga drvo nesmije biti prilegnuto jedno uz drugo. 2. Loženje granjem ili granama koje se rašljaju na sve strane također nije uspješno jer je prevelik međusobni razmak između grana tako da ih plamen ne dostiže. Najvažnije je mirno i pažljivo složiti drva jer od brzine obično nema vatre. Upamtite i ovo: bolje je cijepano drvo nego oblice s korom. Korjenje daje jaku toplinu. Ne koristite grane koje ste našli ispod suhog lišća jer su redovito u stanju truljenja, a takvo drvo slabo gori. Da bi se brzo i bez problema zapalila vatra na otvorenom, potrebno je prije svega slijedeće: a) dovoljno suhe potpale, b) dovoljno suhog goriva za prvih nekoliko minuta dok se vatra potpuno ne razgori. Zato prije nego li pristupite loženju vatre, sakupite dovoljno suharaka koji se u šumi nalaze na tlu. Pogotovo će dobro doći suhe jelove, smrekove i borove grane te brezova kora. Sve sakupljene suharke istrgajte na kraće komade. Neka budu pri ruci kada započnete s loženjem.

Paljenje vatre Bowdrill-om : Izdubite malu depresiju (ulegnuće) blizu kraja drvene pločebaze. Ispod ploče izdubite šupljinu u koju ćete staviti pripalu. Štap koji ćete rotirati mora biti ravan, ako nije, oblikujte gatako. Napravite luk od savitljivog drveta, zategnite konop ili vezicu sa cipela (čizama). Nađite neki šupalj kamen ili komad drveta kojim ćete pridržavati gornji dio štapa i ujedno pritiskati ga prema dolje.Konopac luka omotajte jednom oko štapa. Postavite donji kraj štapa u ulegnuće, mirno pridržavajte gornji dio štapa i lagano ga pritišćite prema dolje dok pomićete luk u smjeru naprijed-nazad. Lagano povećavajte brzinu vrtnje štapa kako on počinje bušiti rupu u bazi mekane drvene ploče. Kada štap probije ploču i uđe u šupljinu sa pripalom, pritisnite ga jače i snažno zavrtite. Štap mora cijelo vrijeme biti u okomitom položaju, a kretnje luka jednakomjerno. Pomoći će i ako jednom nogom kleknete na drvenu ploču koju "bušite" kako se ne bi pomicala.Nastavite sa vrtnjom štapa sve dok usijani vrh štapa ne propadne u pripalu.

Paljenje pomoću firestell-a: Snazubljenim predmetom(nož,komad željeza ili sl.) nastružite manezij na jednu površinu. Tada s nožem ili istim metalnim predmetom zapalite manezij pomoću kremena (slika lijevo). Ako imate obični kremen,zatim samo potezanjem po njemu nožem ili metalnim predmetom proizvodite iskre. Kod tog postupka, probajte primaknuti fire stell čim bliže sredstvu zapaljenja da ga čim više iskri zahvati te vam se tako poveća šansa za zapaljenjem i dobivanjem vatre.

PRVA POMOĆ: Obrada rane: 1. Čistom gazom očisititi ranu od zemlje i pijeska. 2. Okolinu rane, ali ne i samu ranu, oprati toplom vodom i sapunicom, uvijek povlačeći od ruba rane prema okolnoj koži. okolinu rane, prema potrebi, obrijati povlačeći britvicom od ruba rane prema van. 3. Okolinu rane natopiti alkoholom ili razrijeđenom otopinom joda. 4. Ranu prekriti sterilnom gazom i staviti zavoj. 5. Imobilizirati ranjeni dio tijela.

6. Osigurati udoban prijevoz. 7. Tijekom 6 - 8 sati bolesnika odvesti liječniku, zbog nužne primarne obrade rane. Prirodni lijekovi Biljka Primjena Za zaustavljanje krvarenja: Velika puhara (gljiva) u obliku obloga Trputac zgnječeno lišće u obliku obloga Za uklanjanje osipa, smirivanje upala i čišćenje rana: Slijedeći prirodni lijekovi su za vanjsku primjenu u obliku namakanja ozlijeđenog dijela tijela 2 do 3 puta na dan ili ako je potrebno u obliku obloga. Čičak kuhani sok od korjenja; za rane od životinjskih ugriza primjenite zgnječeno sirovo korjenje i sol Mišjakinja (samonikla biljka) sok iscjeđen iz listova koji se stavlja izravno na ranu Gavez kuhani sok od korjenja kao oblog Kiseljak zgnječeno lišće Bazga sok iz lišća koji se stavlja izravno na ranu Hrast kuhani sok od kore Za bolove i povrede: Vanjska primjena. Breza napitak od lišća Boražina napitak od cijele biljke, osim korjenja Čičak kuhani sok od korjenja Brusnica napitak od lišća i ploda Kiseljak zgnječeno lišće (za povrede) Vrba kuhani sok od kore (za glavobolje)

ČVOROVI: