Stručni Ispit Za Građevinare i Arhitekte - Odgovori Na Pitanja s Rokova

Odgovori na pitanja s grupe „Stručni ispit za građevinare“ od 01.01.2013. do 01.03.2015. Napomene autora vezane uz ove odgovore: Većina odgovora preuzeta je iz skripte Paladin i Jukić, jedan manji dio iz skripte Kovač i velika zahvala ide njima na njihovim skriptama. Na ostala sam sam odgovarao iz literature, s interneta i iz vlastitog znanja. Područja koja su sadržana su osnove tehničke regulative, zaštita od požara, zaštita na radu, tehnička regulativa gradnje i uže područje struke – zgrade. Budući da sam polagao uže područje struke Zgrade, nisam radio odgovore za ostala područja jer nisam htio nešto krivo odgovarati. Ali, povadio sam sva pitanja tako da netko drugi može pronaći sve odgovore. Ta pitanja potražite u drugoj polovici ovog dokumenta pod naslovom Popis pitanja s rokova od 01.01.2013. do 01.03.2015. Pitanja unutar područja nisu poredana po nekom posebnom redu, nego kako su se pojavljivala dok sam ih vadio iz pitanja s grupe. Zbog toga su pitanja iz sličnih područja tako porazbacana. Neka pitanja su učestalija i javljaju se na skoro svakom roku, a neka su se pojavila samo jednom. Da bi vidjeli učestalost pojedinog pitanja pogledajte koliko se puta javljalo u dokumentu „Popis pitanja s rokova od 01.01.2013. do 01.03.2015.“ koji se nalazi na kraju ovih odgovora. Pitanja sam vadio i s rokova arhitekata i građevinara tako da ovi odgovori mogu pomoći i jednima i drugima. Ima nekoliko pitanja koja se baš odnose direktno na dio specifične literature za arhitekte i za njih nisam znao odgovor. Na neka pitanja dan je opširan odgovor, zato što ima više potpitanja vezano uz to pitanje, primjerice za energetski certifikat, vatrogasne pristupe i sl. Neka pitanja se pojavljuju u više poglavlja i namjerno sam ponovio odgovore u svakom poglavlju u kojem se pojavljuju. Prema svojim iskustvima i prema iskustvima kolega, male su šanse da vas se pita nešto što nije obuhvaćeno ovim pitanjima. Unatoč tomu, preporučam da ipak prvo dobro prođete kroz skripte i kroz važnije zakone i pravilnike jer vam ovako pitanja neće baš puno pomoći u povezivanju i shvaćanju gradiva. Pitanja vam najbolje mogu pomoći u završnoj fazi kad ste većinu svega naučili i kad trebate samo detaljno utvrditi ono gradivo koje se najčešće ispituje. Odgovore sam pisao u najboljoj mogućoj namjeri i ispričavam se ako mi se potkrala neka greška. Isto tako je i sigurno da će se s vremenom neki propisi promijeniti, a s njima i odgovori na pitanja, tako da imajte to u vidu kad učite po pitanjima.

Želim vam puno sreće na ispitu! Matej Mihić, mag.ing.aedif.

Osnove tehničke regulative – odgovori na pitanja 1. Zgrada, građevina Zgrada je zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari. Zgradom se ne smatra pojedinačna građevina unutar sustava infrastrukturne građevine. Građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem.

2. Temeljni zahtjevi Mehanička otpornost i stabilnost, sigurnost u slučaju požara, zdravlje, higijena i okoliš, sigurnost i pristupačnost tijekom upotrebe, zaštita od buke, gospodarenje energijom i očuvanje topline, racionalna upotreba prirodnih resursa. Dokazuju se u glavnom projektu.

3. Mehanička otpornost i stabilnost Mehanička otpornost i stabilnost tako da opterećenja koja na nju mogu djelovati tijekom izgradnje i uporabe ne mogu dovesti do: • rušenja cijele građevine ili nekog njezinog dijela, • velikih deformacija u stupnju koji nije prihvatljiv, • oštećenja na drugim dijelovima građevine, instalacijama ili ugrađenoj opremi kao rezultat velike deformacije nosive konstrukcije, • oštećenja kao rezultat nekog događaja, u mjeri koja je nerazmjerna izvornom uzroku.

4. Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za koju se ne izdaje lokacijska dozvola investitor prilaže: 1. tri primjerka glavnog projekta 2. izjavu projektanta da je glavni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i drugim propisima 3. pisano izvješće o kontroli glavnog projekta, ako je kontrola propisana 4. potvrdu o nostrifikaciji glavnog projekta, ako je izrađen prema stranim propisima 5. potvrde javnopravnih tijela da je glavni projekt izrađen u skladu s posebnim propisima, i posebnim uvjetima i/ili dokaz da je podnio zahtjev za izdavanje tih potvrda, odnosno utvrđivanje tih uvjeta ako iste nisu izdane u roku propisanom ovim Zakonom 6. potvrdu javnopravnog tijela da je glavni projekt izrađen u skladu s rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se prema posebnim propisima provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu 7. dokaz pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole i 8. dokaz da može biti investitor (koncesija, suglasnost ili drugi akt propisan posebnim propisom) Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za građevinu za koju se izdaje lokacijska dozvola, investitor uz navedene dokumente, prilaže: 1. lokacijsku dozvolu 2. izjavu projektanta da je glavni projekt izrađen u skladu s lokacijskom dozvolom i drugim propisima u skladu s kojima mora biti izrađen i 3. potvrde javnopravnih tijela da je glavni projekt izrađen u skladu posebnim uvjetima određenim lokacijskom dozvolom i/ili dokaz da je podnio zahtjev za izdavanje tih potvrda ako nisu izdane u roku

5. Sudionici u gradnji Investitor, projektant, izvođač, nadzorni inženjer, revident

6. Revident Ovlaštenje za obavljanje kontrole projekata daje i ukida Ministarstvo. *Ovlaštenje za obavljanje kontrole projekata može se dati osobi koja prema posebnom zakonu ima pravo na obavljanje poslova projektiranja u području kontrole projekta, s najmanje deset godina radnog iskustva u projektiranju i koja ispunjava druge uvjete propisane pravilnikom propisan od strane ministra, kao i pobliže uvjete za davanje i oduzimanje ovlaštenja za obavljanje kontrole projekata kojima se dokazuje ispunjavanje tih uvjeta, a propisano pravilnikom od strane ministra. Revident je odgovoran da projekt ili dio projekta za koji je proveo kontrolu i dao pozitivno izvješće udovoljava zahtjevima po Zakonu, po posebnim zakonima i propisima donesenih na temelju tih zakona, tehničkih specifikacija i pravila struke u pogledu kontroliranog svojstva.

7. Kontrola projekata Ovlaštenje za obavljanje kontrole projekata daje i ukida Ministarstvo. *Ovlaštenje za obavljanje kontrole projekata može se dati osobi koja prema posebnom zakonu ima pravo na obavljanje poslova projektiranja u području kontrole projekta, s najmanje deset godina radnog iskustva u projektiranju i koja ispunjava druge uvjete propisane pravilnikom propisan od strane ministra, kao i pobliže uvjete za davanje i oduzimanje ovlaštenja za obavljanje kontrole projekata kojima se dokazuje ispunjavanje tih uvjeta, a propisano pravilnikom od strane ministra. Revident je odgovoran da projekt ili dio projekta za koji je proveo kontrolu i dao pozitivno izvješće udovoljava zahtjevima po Zakonu, po posebnim zakonima i propisima donesenih na temelju tih zakona, tehničkih specifikacija i pravila struke u pogledu kontroliranog svojstva Kontrola projekata se prema novom Zakonu o gradnji odnosi samo na ispunjavanje temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti.

8. Gradnja i građenje Gradnja je projektiranje i građenje građevina te stručni nadzor građenja. Građenje je izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, završni te ugradnja građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina.

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

1 / 15

Osnove tehničke regulative – odgovori na pitanja 9. Nadzorni inženjer NADZORNI INŽENJER je fizička osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer i provodi u ime investitora stručni nadzor građenja. Nadzorni inženjer, odnosno glavni nadzorni inženjer ne može biti zaposlenik osobe koja je izvođač na istoj građevini. Kada na građevinama na kojima se izvodi više vrsta radova ili radovi većeg opsega stručni nadzor mora provoditi više nadzornih inženjera odgovarajuće struke, investitor ili osoba koju on odredi dužna je pisanim ugovorom odrediti glavnoga nadzornog inženjera. *Glavni nadzorni inženjer odgovoran je za cjelovitost i međusobnu usklađenost stručnog nadzora građenja i dužan je o tome sastaviti završno izvješće. Glavni nadzorni inženjer može biti istodobno i nadzorni inženjer za određenu vrstu radova. Nadzorni inženjer dužan je u provedbi stručnog nadzora građenja: 1. nadzirati građenje tako da bude u skladu s građevinskom dozvolom, glavnim projektom, tipskim projektom, zakonom o gradnji, posebnim propisima i pravilima struke. 2. utvrditi ispunjava li izvođač i odgovorna osoba koja vodi građenje/pojedine radove uvjete 3. utvrditi je li iskolčenje građevine obavila osoba ovlaštena za obavljanje poslova državne izmjere… 4. odrediti provedbu kontrolnih ispitivanja određenih dijelova građevine u svrhu provjere dokazivanja ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu i/ili drugih zahtjeva, i uvjeta predviđenih glavnim projektom ili izvješćem o obavljenoj kontroli projekta i obveze provjere građevnih proizvoda 5. bez odgode upoznati investitora sa svim nedostacima, odnosno nepravilnostima koje uoči, a investitora i građevinsku inspekciju i druge inspekcije izvijestiti o poduzetim mjerama 6. sastaviti završno izvješće o izvedbi građevine. Nadzorni inženjer dužan je u provedbi stručnog nadzora građenja, kada za to postoji potreba, odrediti način otklanjanja nedostataka, odnosno nepravilnosti građenja građevine i to ako: 1. dokumentacijom nije dokazana sukladnost, odnosno kvaliteta ugrađenih građevina, proizvoda, opreme i/ili postrojenja 2. izvođač ili odgovorna osoba koja vodi građenje ili pojedine radove ne ispunjava propisane uvjete 3. iskolčenje građevine nije obavila osoba ovlaštena za obavljanje poslova državne izmjere… Provedba dužnosti i način otklanjanja nedostataka i nepravilnosti upisuje se u građevinski dnevnik. Stručni nadzor građenja provodi se prilikom građenja svih građevina i izvođenja svih radova za koje se izdaje građevinska dozvola i/ili uporabna dozvola, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije. Stručni nadzor građenja 4. i 5. skupine građevina provodi se samo u odnosu na ispunjavanje temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti. Način provedbe stručnog nadzora građenja, obrazac, uvjete i način vođenja građevinskog dnevnika i sadržaj završnog izvješća nadzornog inženjera propisuje ministar pravilnikom.

10. Koje dozvole sve postoje Lokacijska, građevinska i uporabna.

11. Kako prepoznati gradilište, kako ga označavamo? Isto kod rekonstrukcije? Gradilište možemo prepoznati po izvođenju građevinskih radova, ono je ograđeno ogradom i označeno pločom. Kod rekonstrukcije je isto.

12. Kako mora postupiti nadzorni inženjer ako proizvod ne zadovoljava kvalitetom? Upisati nedostatak u građevinski dnevnik, narediti zamjenu proizvoda i/ili uklanjanje dijela građevine. Ako ne utječe na temeljne zahtjeve može ostati u dogovoru s investitorom za smanjenje cijene

13. Kada se može početi graditi? kakva mora biti građ. dozvola? Graditi se može na temelju pravomoćne građevinske dozvole ili izvršne građevinske dozvole na odgovornost investitora. Ako se ne izdaje g.d. onda prema potvrdi glavnog projekta. Prije građenja, mora se napraviti i prijava građenja.

14. Što izvođač mora napraviti nakon što završi građenje? Mora napisati pisanu izjavu izvođača.

15. Izvođač IZVOĐAČ je osoba koja gradi ili izvodi pojedine radove na građevini. ‐ Graditi može osoba koja ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti građenja prema posebnom zakonu. *Izvođač može pristupiti građenju na temelju pravomoćne, odnosno izvršne građevinske dozvole na odgovornost investitora i nakon što je prethodno izvršena prijava građenja. *Izvođač je dužan graditi u skladu s građevinskom dozvolom, ovim Zakonom, tehničkim propisima, posebnim propisima, pravilima struke i pri tome: 1. povjeriti izvođenje građevinskih radova i drugih poslova osobama koje ispunjavaju propisane uvjete za izvođenje tih radova, odnosno obavljanje poslova 2. radove izvoditi tako da se ispune temeljni zahtjevi za građevinu, zahtjevi propisani za energetska svojstva zgrada i drugi zahtjevi i uvjeti za građevinu 3. ugrađivati građevne i druge proizvode te postrojenja u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima 4. osigurati dokaze o svojstvima ugrađenih građevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne značajke, dokaze o sukladnosti ugrađene opreme i/ili postrojenja prema posebnom zakonu, isprave o sukladnosti određenih dijelova građevine s temeljnim zahtjevima za građevinu, kao i dokaze kvalitete (rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.) za koje je obveza prikupljanja tijekom

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

2 / 15

Osnove tehničke regulative – odgovori na pitanja izvođenja građevinskih i drugih radova za sve izvedene dijelove građevine i za radove koji su u tijeku određena ovim Zakonom, posebnim propisom ili projektom 5. gospodariti građevnim otpadom nastalim tijekom građenja na gradilištu sukladno propisima koji uređuju gospodarenje otpadom 6. oporabiti i/ili zbrinuti građevni otpad nastao tijekom građenja na gradilištu sukladno propisima koji uređuju gospodarenje otpadom 7. sastaviti pisanu izjavu o izvedenim radovima i o uvjetima održavanja građevine.

16. Treba li izvođač prisustvovati tehničkom pregledu? Što radi? Da, kao i svi ostali sudionici u gradnji. Odgovara na pitanja predstavnika javnopravnih tijela, upravnog tijela i neovisnih stručnjaka.

17. Glavni inženjer gradilišta, inženjer gradilišta, voditelj radova. O čemu ovisi koji je imenovan? Izvođač imenuje inženjera gradilišta, odnosno voditelja radova u svojstvu odgovorne osobe koja vodi građenje, odnosno pojedine radove. Inženjer gradilišta, odnosno voditelj radova odgovoran je za provedbu obveza iz Zakona. Ako u građenju sudjeluju dva ili više izvođača, investitor ugovorom o građenju određuje glavnog izvođača koji je odgovoran za međusobno usklađivanje radova i koji imenuje glavnog inženjera gradilišta. Glavni inženjer gradilišta je odgovoran za cjelovitost i međusobnu usklađenost radova, za međusobnu usklađenost provedbe obveza iz Zakona te ujedno koordinira primjenu propisa kojima se uređuje sigurnost i zdravlje radnika tijekom izvođenja radova. Glavni inženjer gradilišta može biti istodobno i inženjer gradilišta jednog od izvođača, odnosno voditelj radova za određenu vrstu radova. Glavni inženjer gradilišta, inženjer gradilišta i voditelj radova mogu biti osobe koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih poslova prema posebnom zakonu. Imenovanje voditelj/inženjer ovisi o skupini građevine (A do G, radovi H i I), a glavni ili ne o tome tko je glavni izvođač.

18. Akti na temelju kojih se gradi Građevinska dozvola, potvrda glavnog projekta ili bez za jednostavne građevine i radove. Po starom je bilo i rješenje o uvjetima građenja.

19. Rješenje o uvjetima građenja Prema starom zakonu, za kuće do 400m2 i gospodarske do 600m2.

20. Prijava gradilišta Investitor je dužan tijelu graditeljstva, najkasnije u roku od osam dana prije početka građenja, odnosno nastavka radova pisano prijaviti početak građenja. U prijavi početka građenja investitor je dužan navesti klasu, urudžbeni broj i datum izdavanja građevinske dozvole, izvođača i nadzornog inženjera te uz prijavu priložiti dokaz da je u katastru formirana građevna čestica, ako se gradi građevina za koju se određuje građevna čestica. *Prije početka građenja investitor je dužan osigurati provedbu iskolčenja građevine.

21. Uporabna dozvola, za koje građevine se izdaje, što se prilaže zahtjevu Izgrađena građevina, odnosno rekonstruirana građevina može se početi koristiti, odnosno staviti u pogon te se može donijeti rješenje za obavljanje djelatnosti u toj građevini prema posebnom zakonu, nakon što se za tu građevinu izda uporabna dozvola. Prethodno se ne odnosi na građevine i radove na postojećoj građevini određene pravilnikom o jednostavnim građevinama… koje nisu namijenjene obavljanju djelatnosti ili se prema posebnim propisima ne evidentiraju u katastru. Građevina se rabi samo sukladno njezinoj namjeni. Izdaje se za sve građevine za koje se izdaje građevinska dozvola, za građevine za obavljanje djelatnosti i za građevine koje se moraju evidentirati u katastru. Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole podnosi investitor, odnosno vlasnik građevine i prilaže: 1. fotokopiju građevinske dozvole, odnosno primjerak glavnog projekta za građevinu koja se može graditi ili radove koji se mogu izvoditi na temelju glavnog projekta 2. podatke o sudionicima u gradnji 3. pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine 4. završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine 5. izjavu ovlaštenog inženjera geodezije da je građevina izgrađena u skladu s geodetskim projektom 6. geodetski elaborat za evidentiranje građevine u katastru ili promjenu podataka o zgradama ili drugim građevinama, ako se radi o građevini za koju se ne izrađuje geodetski projekt, a koja se evidentira u katastru 7. izjavu ovlaštenog inženjera geodezije da je građevina smještena na građevnoj čestici u skladu s elaboratom o iskolčenju, ako se radi o građevini za koju se ne izrađuje geodetski projekt i 8. energetski certifikat zgrade, ako se zahtjev podnosi za zgradu koja mora ispunjavati zahtjeve energetske učinkovitosti. Stranka u postupku izdavanja uporabne dozvole je investitor, odnosno vlasnik građevine na čiji je zahtjev pokrenut postupak izdavanja te dozvole. Izdavanje uporabne dozvole Uporabna dozvola za građevinu izgrađenu, odnosno radove izvedene na temelju građevinske dozvole izdaje se u roku od 8 dana od dana obavljenoga tehničkog pregleda ako se utvrdi da je: 1. priložena propisana dokumentacija 2. građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom, u pogledu ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu, lokacijskih uvjeta i drugih uvjeta određenih građevinskom dozvolom 3. građevina priključena na prometnu površinu i druge građevine i uređaje komunalne ili druge infrastrukture određene građevinskom dozvolom i 4. su privremene građevine izgrađene u okviru pripremnih radova, oprema gradilišta, neutrošeni građevinski i drugi materijal, otpad i sl. uklonjeni, a zemljište na području gradilišta i na prilazu gradilišta dovedeno u uredno stanje.

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

3 / 15

Osnove tehničke regulative – odgovori na pitanja 22. Ugovor o građenju Dio obavezne dokumentacije na gradilištu Ugovorom o djelu izvođač se obvezuje obaviti određeni posao, kao što je izrada ili popravak neke stvari, izvršenje kakva fizičkog ili umnog rada i sl., a naručitelj se obvezuje platiti mu za to naknadu. Ugovorom o građenju izvođač se obvezuje prema određenom projektu izgraditi u ugovorenom roku određenu građevinu na određenom zemljištu, ili na takvom zemljištu, odnosno na postojećoj građevini izvesti kakve druge građevinske radove, a naručitelj se obvezuje isplatiti mu za to određenu cijenu. Ugovor o građenju mora biti sklopljen u pisanom obliku. Izvođač je dužan omogućiti naručitelju stalan nadzor nad radovima i kontrolu količine, kakvoće i sukladnosti ugrađenih proizvoda. Za svako odstupanje od projekta, odnosno ugovorenih radova izvođač mora imati pisanu suglasnost naručitelja. Cijena radova može se odrediti po jedinici mjere ugovorenih radova (jedinična cijena) ili u ukupnom iznosu za cijelu građevinu (ukupno ugovorena cijena)

23. Energetski certifikat Energetski certifikat zgrade, odnosno njezina posebnog dijela (u daljnjem tekstu: energetski certifikat) izdaje se za zgradu, odnosno njezin poseban dio za koji je potrebno koristiti energiju za održavanje unutarnje projektne temperature u skladu s njezinom namjenom, osim za zgradu koja ima rok uporabe dvije godine i manje, za zgradu namijenjenu održavanju vjerskih obreda, za zgradu ukupne korisne površine manje od 50 m² te industrijske zgrade, radionice i nestambene poljoprivredne zgrade s malim energetskim potrebama. Energetskim certifikatom se predočuju energetska svojstva zgrade, odnosno njezina posebnog dijela. Svaka zgrada, ovisno o vrsti i namjeni, mora biti projektirana, izgrađena i održavana tako da tijekom uporabe ima propisana energetska svojstva. ‐ Prije izdavanja uporabne dozvole, drugog akta za uporabu, odnosno prije promjene vlasništva ili iznajmljivanja zgrade ili njezinoga dijela, mora se pribaviti certifikat o energetskim svojstvima zgrade (u daljnjem tekstu: energetski certifikat) koji izdaje ovlaštena osoba ‐ U energetski certifikat, kupac ili unajmljivač zgrade ili njezinog dijela ima pravo uvida prije sklapanja ugovora o kupoprodaji ili iznajmljivanju prema posebnom zakonu. ‐ Ovlaštenje za izdavanje energetskog certifikata izdaje Ministarstvo (Detaljnije u UPS Zgrade i TRG)

24. Tipski projekt Za predgotovljene dijelove građevine za koje je dokazano da se izvode prema odredbama ovoga Zakona (u daljnjem tekstu: tipski projekt), o čemu je Ministarstvo izdalo rješenje, nije potrebno to ponovno dokazivati u glavnom projektu. Tipski projekt može biti sastavni dio pojedinog projekta koji su dio glavnog projekta. Protiv rješenja za tipski projekt i rješenja o odbijanju ili odbacivanju zahtjeva za donošenje tog rješenja te rješenja o obustavi postupka ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. Tipski projekt koji nije sastavni dio glavnog projekta koji je sastavni dio građevinske dozvole ne može se rabiti ako se promijeni propis u skladu s kojim je tipski projekt izrađen. Ministarstvo vodi evidenciju o izdanim rješenjima o tipskom projektu.

25. Razlika tipskog i glavnog projekta Za tipski projekt je već dokazano da zadovoljava temeljne, posebne i ostale zahtjeve i uvjete, ZoG i ostale propise pa ih nije potrebno još jednom dokazivati dok se glavnim projektom dokazuje zadovoljavanje tih zahtjeva. Tipski projekt nije određen lokacijom pa za razliku od glavnog projekta ne zadovoljava lokacijske uvjete.

26. Izjava o svojstvima Proizvođač izdaje izjavu o svojstvima ako su provedene i/ili se provode skupine radnji određene za ocjenjivanje i provjeru stalnosti svojstava ako je utvrdio da je sukladnost dokazana.

27. Etapno i fazno građenje Etapno građenje je građenje pojedinih građevina od kojih se sastoji složena građevina određenih lokacijskom dozvolom, a za koje se građevine izdaju posebne građevinske dozvole Fazno građenje je građenje građevine po njezinim dijelovima određenim lokacijskom dozvolom, a za koje se dijelove izdaju posebne građevinske dozvole

28. Skupine građevina Građevine se s obzirom na zahtjevnost postupaka u vezi s gradnjom razvrstavaju u pet skupina: 1. skupina – građevine planirane Državnim planom prostornog razvoja 2. skupina – građevine za koje se prema posebnim propisima posebni uvjeti utvrđuju u postupku procjene utjecaja na okoliš i u postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu 3. skupina – građevine za koje se utvrđuju posebni uvjeti 4. skupina – građevine za koje se utvrđuju uvjeti priključenja, a ne utvrđuju se drugi posebni uvjeti 5. skupina – građevine koje nisu razvrstane u 1., 2., 3. ili 4. skupinu. U slučaju ispunjavanja više uvjeta ili sumnje, pri utvrđivanju skupine za građevinu se primjenjuje zahtjevnija skupina.

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

4 / 15

Osnove tehničke regulative – odgovori na pitanja 29. Program kontrole i osiguranja kvalitete, što u njega ide, gdje naći što treba sadržavati Program kontrole i osiguranja kvalitete iz definiran je u glavnom projektu i može se odnositi na: 1.dokazivanje uporabljivosti građevnog proizvoda izrađenog na gradilištu za potrebe tog gradilišta (upućuje na normu) 2.dokazivanje kvalitete proizvoda izrađenog u tvorničkoj proizvodnji (dokazi da je proizvod u skladu s tehničkom specifikacijom) Njegov sadržaj je određen u tehničkom propisu o građevnim proizvodima

30. Privremene građevine Privremene građevine na gradilištu za potrebe gradilišta i privremene građevine za obranu od katastrofa Privremene građevine i oprema gradilišta moraju biti stabilni te odgovarati propisanim uvjetima zaštite od požara i eksplozije, zaštite na radu i svim drugim mjerama zaštite zdravlja ljudi i okoliša. Gradilište mora imati uređene instalacije u skladu s propisima. Privremene građevine izgrađene u okviru pripremnih radova, oprema gradilišta, neutrošeni građevinski i drugi materijal, otpad i sl. moraju se ukloniti i dovesti zemljište na području gradilišta i na prilazu gradilišta u uredno stanje prije izdavanja uporabne dozvole U slučaju neposrednog ugrožavanja ljudi i dobara od prirodnih nepogoda, ratnih razaranja ili drugih razaranja, zbog opasnosti od tih događaja, za vrijeme i odmah nakon njihova prestanka, bez građevinske dozvole mogu se graditi građevine koje služe sprječavanju djelovanja tih događaja, odnosno otklanjanju štetnih posljedica. Građevina iz posebnih slučajeva građenja mora se u roku od dvije godine od prestanka djelovanja događaja ukloniti, a u slučaju potrebe trajnog zadržavanja građevine iz posebnih slučajeva građenja za istu se mora ishoditi građevinska dozvola.

31. Tehnički pregled Tehnički pregled obavlja se u svrhu utvrđivanja izgrađenosti građevine u skladu s građevinskom dozvolom, odnosno glavnim projektom za građevinu koja se može graditi ili radove koji se mogu izvoditi na temelju glavnog projekta. Investitor/vlasnik građevine dužan je omogućiti provedbu tehničkog pregleda i na tehničkom pregledu dati na uvid dokumentaciju na gradilištu, a po potrebi i drugu propisanu dokumentaciju. Investitor/ vlasnik građevine dužan je predstavniku javnopravnog tijela pozvanom na tehnički pregled koji nije prisustvovao tom pregledu omogućiti pregled građevine i uvid u dokumentaciju (glavni projekt i građevinska dozvola) i nakon tehničkog pregleda, radi davanja mišljenja u propisanom roku. Na tehnički pregled pozivaju se sudionici u gradnji, javnopravna tijela koja su u postupku lokacijske dozvole, odnosno građevinske dozvole utvrdila posebne uvjete, odnosno izdale potvrdu idejnog ili glavnog projekta i po potrebi neovisni stručnjaci koje odredi tijelo graditeljstva. Iznimno, na tehnički pregled građevine 4. i 5. skupine te građevina i radova određenih pravilnikom o jednostavnim građevinama… poziva se investitor i drugi sudionici u gradnji. Tehnički pregled se može održati bez sudjelovanja predstavnika sudionika u gradnji i javnopravnih tijela koji se nisu odazvali pozivu. O obavljenom tehničkom pregledu sastavlja se zapisnik u koji se obvezno unosi obrazloženo mišljenje predstavnika javnopravnog tijela o izgrađenosti građevine u skladu s građevinskom dozvolom u dijelu koji se odnosi na ispunjavanje uvjeta propisanih posebnim propisom koji je u nadležnosti javnopravnog tijela i/ili posebnim uvjetima koje je to tijelo utvrdilo, a po potrebi i mišljenja, odgovori i objašnjenja sudionika u gradnji i neovisnog stručnjaka s tim u vezi. Ako predstavnik javnopravnog tijela nije prisustvovao tehničkom pregledu niti je u roku od 8 dana od dana određenog za obavljanje tehničkog pregleda dostavio tijelu graditeljstva mišljenje, smatrat će se da je mišljenje toga tijela dano te da je građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom u dijelu koji se odnosi na ispunjavanje uvjeta propisanih posebnim propisom koji je u nadležnosti javnopravnog tijela i/ili posebnim uvjetima koje je utvrdilo to tijelo. Ako se na tehničkom pregledu utvrdi nedostatak zbog kojeg građevina ne ispunjava jedan ili više temeljnih zahtjeva za građevinu, lokacijskih uvjeta ili drugih uvjeta određenih građevinskom dozvolom, odnosno glavnim projektom, a taj se nedostatak može otkloniti bez izmjene i/ili dopune građevinske dozvole, odnosno glavnog projekta, određuje se primjereni rok za otklanjanje takvog nedostatka koji ne može biti duži od 90 dana. Investitor je dužan obavijestiti tijelo graditeljstva o otklonjenom nedostatku radi nastavka tehničkog pregleda.

32. Što radi tijelo nakon izdane uporabne dozvole Po novom zakonu po službenoj dužnosti šalje je u katastar, a ne prepušta to investitoru

33. Lokacijska dozvola, za što se izdaje, što se prilaže zahtjevu Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje na temelju Zakona o prostornom uređenju i propisa donesenih na temelju tog Zakona te u skladu s dokumentima prostornog uređenja i posebnim propisima. Upravni akt je akt koji podliježe upravnom sporu. Protiv upravnog akta može se pokrenuti upravni spor na Upravnom sudu. Za građenje građevine za koju je izdana lokacijska dozvola na temelju zakona koji je važio prije stupanja na snagu ovoga Zakona izdaje se građevinska dozvola na temelju ovoga Zakona, ako to zatraži investitor i ako lokacijska dozvola nije prestala važiti. Sastavni dio lokacijske dozvole je idejni projekt. *Lokacijska dozvola se izdaje za: 1. eksploatacijsko polje, građenje rudarskih objekata i postrojenja koji su u funkciji izvođenja rudarskih radova, skladištenje ugljikovodika i trajno zbrinjavanje plinova u geološkim strukturama 2. određivanje novih vojnih lokacija i vojnih građevina 3. zahvate u prostoru koji se prema posebnim propisima koji uređuju gradnju ne smatraju građenjem 4. etapno i/ili fazno građenje građevine 5. građenje na zemljištu, odnosno građevini za koje investitor nije riješio imovinsko‐pravne odnose ili za koje je potrebno provesti postupak izvlaštenja.

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

5 / 15

Osnove tehničke regulative – odgovori na pitanja *Zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole (LD) Postupak izdavanja LD pokreće se na zahtjev zainteresirane stranke kada se prilaže: 1. tri primjerka idejnog projekta 2. izjavu projektanta da je idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom 3. posebne uvjete i/ili dokaz da je podnio zahtjev za utvrđivanje posebnih uvjeta ako isti nisu utvrđeni u roku propisanom ovim Zakonom 4. rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se prema posebnim propisima provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu i 5. potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta, ako je projekt izrađen prema stranim propisima.

34. Idejni projekt *IDEJNI PROJEKT je skup međusobno usklađenih nacrta i dokumenata struka koje, ovisno o vrsti zahvata u prostoru, sudjeluju u projektiranju, kojima se: 1. daju osnovna oblikovno‐funkcionalna i tehnička rješenja zahvata u prostoru/idejno‐tehničko rješenje 2. prikazuje smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ili unutar obuhvata zahvata u prostoru i 3. određuju osnovna polazišta značajna za osiguravanje postizanja temeljnih zahtjeva za građevinu i drugih zahtjeva za građevinu. Idejni projekt mora na neposredan i odgovarajući način sadržavati sve podatke potrebne za izdavanje lokacijske dozvole (lokacijske uvjete) te mora biti izrađen na način iz kojeg je vidljivo da su projektirana idejno-tehnička rješenja u skladu s propisima i aktima u skladu s kojima se izdaje lokacijska dozvola i posebnim propisima kojima se uređuje zaštita okoliša i prirode.

35. Što je norma Norma ili standard je pisani dokument koji sadrži niz precizno i sažeto danih definicija, tehničkih specifikacija, kriterija, mjera, pravila i karakteristika koji opisuju materijale, proizvode, procese ili sustave. Norma ovisno o prihvaćanju, može imati nacionalni, regionalni ili svjetski (internacionalni) zakonski status. Same po sebi norme nisu obavezne ali se zakonom i tehničkim propisima može odrediti obavezno poštivanje pojedinih normi. Izrađuje ih hrvatsko normirno tijelo Hrvatski zavod za norme (HZN). ‐ Norma je isprava za opću i višekratnu uporabu, donesena konsenzusom i odobrena od priznate ustanove koja sadrži pravila, upute ili obilježja djelatnosti ili njihovih rezultata i koja jamči najbolji stupanj uređenosti u određenim okolnostima. ‐ Predmet normizacije je proizvod, proces ili usluga koju treba normirati. ‐ Svaka norma ima svoje porijeklo, razvoj i potrebu za promjenom.

36. Komunalni doprinos Komunalni doprinosi su novčana javna davanja koja se plaćaju za građenje i korištenje objekata i uređaja komunalne infrastrukture ‐ Komunalni doprinos je prihod jedinice lokalne samouprave ‐ Komunalni doprinos plaća vlasnik građevne čestice na kojoj se gradi građevina, odnosno investitor ‐ Plaćanjem komunalnog doprinosa vlasnik građevne cestice, odnosno investitor sudjeluje u podmirenju troškova izgradnje objekata i uređenja komunalne infrastrukture

37. Tehnički propis Tehničkim propisima se u skladu s načelima europskog usklađivanja tehničkog zakonodavstva razrađuju, odnosno određuju temeljni zahtjevi za građevinu (bivši bitni), tehnička svojstva koja moraju imati građevni proizvodi i drugi tehnički zahtjevi u vezi s građevinama i njihovim građenjem. Tehničke propise donosi ministar. Objavljuju se u Narodnim novinama. OBAVEZNI SU.

38. Iskolčenje Iskolčenje građevine je geodetski prijenos tlocrta vanjskog obrisa, odnosno osi građevine koja će se graditi, na teren unutar građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru koji izvodi ovlašteni inženjer geodezije sukladno posebnom propisu

39. Rekonstrukcija Rekonstrukcija građevine je izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini kojima se utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za tu građevinu ili kojima se mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.), odnosno izvedba građevinskih i drugih radova na ruševini postojeće građevine u svrhu njezine obnove

40. Sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe Sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe tako da ne predstavlja neprihvatljive rizike od nezgoda ili oštećenja tijekom uporabe ili funkcioniranja, kao što su proklizavanje, pad, sudar, opekline, električni udari, ozljede od eksplozija i provale. Posebno, građevine moraju biti projektirane i izgrađene vodeći računa o pristupačnosti i uporabi od strane osoba smanjene pokretljivosti.

41. Zadaće arhitektonske struke Zadaće arhitektonske struke u obavljanju poslova projektiranja i kontrole projekata su: – osiguravanje cjelovitosti i međusobne usklađenosti svih projekata za zgrade i objekte krajobrazne arhitekture, – izrada arhitektonskih projekata za zgrade te projekata instalacije vodovoda i kanalizacije u zgradama, – izrada troškovnika projektiranih radova u okviru zadaća za koje je arhitektonska struka ovlaštena za projektiranje, – izrada projekata krajobraznog uređenja za sve građevine, – izrada arhitektonskog snimka izvedenog stanja za zgrade i objekte krajobrazne arhitekture,

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

6 / 15

Osnove tehničke regulative – odgovori na pitanja – utvrđivanje ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu za zgrade i objekte krajobrazne arhitekture, s izradom dokaza o ispunjavanju bitnih zahtjeva u okviru zadaća za koje je arhitektonska struka ovlaštena za projektiranje, – izrada dijelova projekta uklanjanja za sve građevine, u okviru zadaća za koje je arhitektonska struka ovlaštena za projektiranje, – izrada snimka postojećeg stanja za zgrade i objekte krajobrazne arhitekture, – nostrifikacija arhitektonskih projekata.

42. Projektant PROJEKTANT je fizička osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer. Projektant je odgovoran da projekt koji je izradio ispunjava propisane uvjete, da je građevina projektirana u skladu s lokacijskom dozvolom, odnosno uvjetima za građenje građevina propisanim prostornim planom te da ispunjava temeljne zahtjeve za građevinu, zahtjeve propisane za energetska svojstva zgrada i druge propisane zahtjeve i uvjete. Projektant koji je izradio izmjene i/ili dopune glavnog projekta, odnosno izvedbenog projekta odgovoran je za cijeli glavni projekt, odnosno izvedbeni projekt. (1) Ako u projektiranju sudjeluje više projektanata, za cjelovitost i međusobnu usklađenost projekata odgovoran je glavni projektant. (2) Glavni projektant može biti istodobno i projektant jednog od dijelova glavnog projekta. (3) Glavni projektant koji ispunjava uvjete propisane posebnim propisom može prilikom izrade projekta biti koordinator zaštite na radu. ‐ Glavnog projektanta određuje investitor ugovorom o projektiranju ili druga osoba određena tim ugovorom. Projektant može istovremeno biti i koordinator zaštite na radu I, ako zadovoljava propisane uvjete.

43. Pokusni rad, kad se mora predvidjeti Ako u svrhu izdavanja uporabne dozvole postoji potreba ispitivanja ispunjenja temeljnih zahtjeva za građevinu pokusnim radom, investitor je obvezan početak pokusnog rada prijaviti tijelu graditeljstva te javnopravnom tijelu koje je utvrdilo posebne uvjete s tim u vezi. U slučaju pokusnog rada investitor je dužan ispitivanje povjeriti osobi koja za to ispunjava uvjete propisane posebnim propisom. Pokusni rad, temeljni zahtjevi koji se ispituju, vrijeme trajanja pokusnog rada i mjere osiguranja za vrijeme trajanja pokusnog rada moraju biti predviđeni i obrazloženi glavnim projektom. Vrijeme trajanja pokusnog rada ne može biti duže od godine dana.

44. Lokacijska informacija (Pitanje specifično za arhitekte pa nisam znao odgovor)

45. Informacijski sustav prostornog uređenja (Pitanje specifično za arhitekte pa nisam znao odgovor)

46. U koju skupinu spada obiteljska kuća u sklopu koje je frizerski salon U 3. skupinu jer je potrebno ishoditi posebne uvjete ZNR, točnije potrebno je izraditi elaborat zaštite na radu jer je to onda građevina za obavljanje djelatnosti. Inače je obiteljska kuća u 4. skupini.

47. Sadržaj idejnog projekta Opći i tehnički dio. Opći dio sadrži: 1. naslovnu stranicu idejnog projekta, 2. popis svih projektanata i suradnika koji su sudjelovali u izradi idejnog projekta i 3. sadržaj mape. Tehnički dio idejnog projekta, ovisno o vrsti i namjeni zahvata u prostoru, sadrži: 1. jedinstveni opis zahvata u prostoru koji sadrži tekstualni opis i grafički prikaz zahvata u prostoru, 2. tehnički opis zahvata u prostoru kojim se određuju osnovna polazišta značajna za osiguravanje postizanja temeljnih zahtjeva za građevinu i drugih zahtjeva za građevinu, 3. podatke iz geotehničkih i drugih istražnih radova, ako je potrebno, 4. geodetski projekt, ako je potreban, 5. tehničko rješenje privremene građevine, koje sadrži tekstualni i grafički dio, ako je potrebno za provedbu zahvata u prostoru.

48. Prostorni planovi, podjela, tko ih donosi ‐ Dokumentima prostornog uređenja određuje se svrhovita organizacija, korištenje i namjena prostora te mjerila i smjernice za uređenje i zaštitu prostora Države, županija, Grada Zagreba, velikih gradova, gradova i općina. Donose se na državnoj razini, područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini. Donose ih upravna tijela zadužena za poslove prostornog uređenja PROSTORNI PLANOVI: 1. Državne razine ‐ Državni plan prostornog razvoja ‐ Prostorni plan područja posebnih obilježja ‐ Urbanistički plan uređenja državnog značaja 2. Područne (regionalne) razine ‐ Prostorni plan županije i Prostorni plan Grada Zagreba ‐ Urbanistički plan uređenja županijskog značaja 3. Lokalne razine ‐ Prostorni plan uređenja grada, odnosno općine ‐ Generalni urbanistički plan ‐ Urbanistički plan uređenja

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

7 / 15

Osnove tehničke regulative – odgovori na pitanja 49. Posebni uvjeti, koga možemo pitati koji nam trebaju a) Utvrđivanje posebnih uvjeta i potvrda glavnog projekta za građenje građevine za koju se ne izdaje lokacijska dozvola ‐ Posebni uvjeti se utvrđuju prije pokretanja postupka za izdavanje građevinske dozvole. ‐ Javnopravno tijelo dužno je na zahtjev investitora utvrditi posebne uvjete za građenje građevine prikazane u glavnom projektu, izdati potvrdu glavnog projekta ili zahtjev za njihovo utvrđivanje rješenjem odbiti u roku od petnaest dana od dana primitka urednog zahtjeva. ‐ Ako je glavni projekt izrađen u skladu s posebnim propisom u pogledu pitanja u vezi s kojima se utvrđuju posebni uvjeti, javnopravno tijelo, umjesto posebnih uvjeta, izdaje potvrdu glavnog projekta. ‐ Ako glavni projekt nije izrađen u skladu s posebnim propisom u pogledu pitanja u vezi s kojima se utvrđuju posebni uvjeti, javnopravno tijelo dužno je u posebnim uvjetima navesti i obrazložiti u pogledu čega i kojeg pitanja projekt nije usklađen s posebnim propisom, odnosno uvjetima. b) Potvrda glavnog projekta za građenje građevine za koju se izdaje lokacijska dozvola Potvrdom glavnog projekta za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola potvrđuje se da je glavni projekt izrađen u skladu s posebnim uvjetima određenim lokacijskom dozvolom. Potvrda glavnog projekta izdaje se prije pokretanja postupka za izdavanje građevinske dozvole. Možemo pitati tijelo graditeljstva od kojih javnopravnih tijela moramo tražiti posebne uvjete.

50. Zahvati u prostoru koji se ne smatraju građenjem Zahvati u prostoru koji nisu građenje su svi zahvati u prostoru u kojima se ništa ne gradi. Primjerice, to su objekti i uređaji za uzgoj marikulture, trajno privezani pontoni uz riječnu ili morsku obalu, sportska letilišta bez građevina.

51. Geodetski projekt Geodetskim projektom (GP) se prikazuje smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici te oblik i veličina građevne čestice čije se formiranje određuje lokacijskom dozvolom. GP se izrađuje kao zasebni dio idejnog projekta. Na temelju geodetskog projekta koji je sastavni dio idejnog projekta koji je sastavni dio lokacijske dozvole međusobno se usklađuje stanje u katastru, zemljišnoj knjizi i naravi, ako je to potrebno te se provodi formiranje građevne čestice u katastru, iskolčenje građevine i evidentiranje građevine u katastru, bez izrade dodatnih snimaka i elaborata te izdavanja potvrda, propisanih posebnih propisima koji uređuju državnu izmjeru i katastar. Geodetski projekt smatra se u smislu posebnih propisa kojima se uređuje državna izmjera i katastar nekretnina parcelacijskim elaboratom, odnosno drugim geodetskim elaboratom na temelju kojega se u katastru provodi evidentiranje i promjena podataka u pogledu katastarskih čestica zgrada i drugih građevina. Izrađuje ga ovlašteni inženjer geodezije Dio je idejnog projekta ili glavnog projekta ako se ishođuje lokacijska dozvola.

52. Prostorni planovi Prostorni planovi su Državni plan prostornog razvoja, prostorni planovi područja posebnih obilježja, urbanistički plan uređenja državnog značaja, prostorni plan županije, Prostorni plan Grada Zagreba, urbanistički plan uređenja županijskog značaja, prostorni plan uređenja grada, odnosno općine, generalni urbanistički plan i urbanistički plan uređenja.

53. Građevine prije 1968. Smatra se da sve što je izgrađeno do 1968. da je legalno izgrađeno. Tad je napravljen prvi ortofoto snimak.

54. Jednostavne građevine i radovi Jednostavne i druge građevine te radovi koji se mogu graditi, odnosno izvoditi bez građevinske dozvole u skladu s glavnim projektom i bez glavnog projekta, građevine koje se mogu uklanjati bez projekta uklanjanja te se propisuje obveza prijave početka građenja i stručni nadzor građenja tih građevina, odnosno izvođenja radova. U projektiranju i građenju građevina te izvođenju radova iz stavka 1. ovoga članka investitor, projektant i izvođač dužni su pridržavati se svih propisa i pravila struke koji se odnose na njihovo građenje te se iste ne smiju projektirati, graditi, odnosno izvoditi ako je to zabranjeno prostornim planom. (1) Glavni projekti iz članaka 4. i 5. ovoga Pravilnika za građenje građevina za koje se prema Zakonu o gradnji izdaje uporabna dozvola (građevine namijenjene obavljanju djelatnosti ili građevine koje se prema posebnim propisima evidentiraju u katastru), osim projekta iz članka 5. podstavka 5. ovoga Pravilnika, moraju sadržavati potvrde javnopravnih tijela propisane posebnim propisima. (2) Na izdavanje potvrda iz stavka 1. ovoga članka i na utvrđivanje posebnih uvjeta koje prethodi izdavanju tih potvrda, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona o gradnji kojima je uređeno utvrđivanje posebnih uvjeta i izdavanje potvrda glavnog projekta za građenje građevine za koju se ne izdaje lokacijska dozvola. (3) Investitor je dužan prijaviti početak građenja građevina iz članka 4. ovoga Pravilnika i izvođenja radova iz članka 5. ovoga Pravilnika sukladno Zakonu o gradnji. (4) Stručni nadzor građenja provodi se nad građenjem, građevina iz članka 4. ovoga Pravilnika i nad izvođenjem radova iz članka 5. ovoga Pravilnika, za koje se prema Zakonu o gradnji izdaje uporabna dozvola (građevine namijenjene obavljanju djelatnosti ili građevine koje se prema posebnim propisima evidentiraju u katastru). Građevine bez GD: Pomoćna građevina koja se gradi na g.čestici i za potrebe glavne zgrade(cisterna, septička jama, nadstrešnica do 15m2), ograda do visine 2,2m, potporni zid visine do 1m, pješačka staza, privremene građevine za potrebe gradilišta (osim betonare, asfaltne baze, dalekovoda, transformatora), grobnica, građevine za stoku, kiosk, nadstrešnica na stanici, pano do 12m2, komunalna oprema (klupa, koš za smeće,…) Radovi bez GD: radovi održavanja i hitnih popravaka, ugrađivanje sustava grijanja/hlađenja do 30 kW, zamjena prozora i vrata, uređenje g.čestice, radovi na priključku na infrastrukturu, radovi na omogućavanju pristupačnosti osobama smanjene pokretljivosti.

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

8 / 15

Osnove tehničke regulative – odgovori na pitanja Građevine po GP: Pomoćna građevina koja se gradi na g.čestici i za potrebe glavne zgrade(pomoćna zgrada jedne etaže do 50m2, podzemni spremnik goriva, bazen površine do 100m2, sunčani kolektori i fotonaponski paneli), igrališta, ograda viša od 2,2m, potporni zid viši od 1m, pješački most do 3m raspona, građevina za sigurnost prometa (signalizacija). Radovi po GP: radovi kojima se poboljšava ispunjavanje temeljnih zahtjeva, radovi kojima se mijenja namjena prostora, radovi održavanja kojima se utječe na temeljne zahtjeve, izvođenje krovnih kućica, završavanje nezavršene zgrade, zamjena dijelova vanjskog omotača ili koji su dio tehničkog sustava zgrade.

55. Kada je potrebno definiranje građevne čestice a kada obuhvata u prostoru (Pitanje specifično za arhitekte pa nisam znao odgovor)

56. Vrste projekata Idejni (ZoPU), glavni, tipski, izvedbeni, projekt uklanjanja (svi ostali su definirani u ZoG)

57. Glavni projekt Glavni projekt je skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko rješenje građevine i dokazuje ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu te drugih propisanih i određenih zahtjeva i uvjeta. a) Glavni projekt za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola izrađuje se u skladu s lokacijskim uvjetima određenim tom dozvolom, posebnim uvjetima koji se utvrđuju u postupku procjene utjecaja na okoliš i u postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, posebnim propisima, ovim Zakonom, tehničkim propisima i drugim propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, drugim propisima kojima se uređuju zahtjevi i uvjeti za građevinu te pravilima struke. b) Glavni projekt za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola izrađuje se u skladu s uvjetima za građenje građevina propisanim prostornim planom, posebnim uvjetima, ovim Zakonom, tehničkim propisima i drugim propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, drugim propisima kojima se uređuju zahtjevi i uvjeti za građevinu te pravilima struke. Glavni projekt ovisno o vrsti građevine i radova sadrži: 1. arhitektonski projekt 2. građevinski projekt 3. elektrotehnički projekt 4. strojarski projekt i 5. geodetski projekt (za građevinsku dozvolu, a samo kada se ne izdaje lokacijska dozvola)

58. Što je bitno za elaborate? Izrada elaborata prethodi izradi glavnog projekta. U njima se tehnološki raščlanjuje i obrazlaže neki predmet. Dijelovi glavnog projekta upućuju na podatke iz elaborata.

59. Za što se sve može koristiti tipski projekt? Tipski projekt može se koristiti za dijelove pojedine građevine, sklopove građevine i za cijele građevine (primjer su tipski projekti novih kuća koje se grade za ljude kojima su poplave uništile kuće, jer se par stotina objekata gradi na temelju desetak različitih projekata).

60. Upravni akt Upravni akt – znači da postoje stranke u postupku, uz mogućnost uvida i mogućnost žalbe. Upravni akt je akt koji podliježe upravnom sporu. Protiv upravnog akta može se pokrenuti upravni spor na Upravnom sudu. Građevinska dozvola, lokacijska dozvola, vodopravni uvjeti i vodopravna dozvola su upravni akti.

61. Složena građevina Složena građevina je sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina.

62. Uvjeti za odgovorne osobe za izvođenje radova Za glavnog inženjera gradilišta i inženjera gradilišta za građevinu iz skupine A može se imenovati osoba koja ima najmanje 5 godina radnog iskustva u struci i koja je: – uspješno završila preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij kojim se stječe akademski naziv magistar inženjer odgovarajuće struke, – uspješno završila specijalistički diplomski stručni studij kojim se stječe stručni naziv stručni specijalist inženjer odgovarajuće struke ako je tijekom cijelog svog studija stekla najmanje 300 ECTS bodova ilina drugi način, propisan posebnim propisom, stekla stupanj obrazovanja koji odgovara stupnju obrazovanja iz podstavka 1. ili 2. ovoga stavka odgovarajuće struke. Za glavnog inženjera gradilišta i inženjera gradilišta za građevinu iz skupine B, osim osobe iz stavka 1. ovoga članka, može se imenovati i osoba koja ima najmanje 3 godine radnog iskustva u struci i koja je uspješno završila ili na drugi način, propisan posebnim propisom, stekla stupanja obrazovanja iz stavka 1. ovoga članka. Za glavnog inženjera gradilišta i inženjera gradilišta za građevinu iz skupine C, D, E, F i G, osim osobe iz stavka 1.i 2. ovoga članka, može se imenovati i osoba koja ima najmanje 3 godine radnog iskustva u struci i koja je: – uspješno završila studij kojim se stječe stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) inženjer ili akademski naziv sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) inženjer, odgovarajuće struke, – uspješno završila studij kojim se stječe stručni naziv stručni pristupnik inženjer odgovarajuće struke ili na drugi način, propisan posebnim propisom, stekla stupanj obrazovanja koji odgovara stupnju obrazovanja iz podstavka 1. ili 2. ovoga stavka odgovarajuće struke.

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

9 / 15

Osnove tehničke regulative – odgovori na pitanja 63. Građevinski dnevnik (1) Građevinski dnevnik je dokument o tijeku građenja kojim se dokazuje usklađenost uvjeta i načina građenja, odnosno izvođenja pojedinih radova s pretpostavkama i zahtjevima iz glavnog projekta, tipskog projekta, izvedbenog projekta, Zakona o gradnji, posebnih propisa i pravila struke. Građevinski dnevnik se vodi na hrvatskom jeziku latiničnim pismom. (1) O građenju građevine, odnosno o izvođenju pojedinih radova za koje je potrebna građevinska dozvola, glavni projekt, tipski projekt, drugi akt na temelju kojeg se može započeti s građenjem te prilikom građenja građevina i izvođenja radova za koje je posebnim propisom kojim su uređene jednostavne i druge građevine propisana obveza prijave početka građenja, izvođač je obvezan voditi građevinski dnevnik. (2) Ako u građenju sudjeluju dva ili više izvođača, građevinski dnevnik vodi glavni izvođač. (1) Građevinski dnevnik se vodi tijekom građenja za cijelu građevinu od dana početka pripremnih radova do dana završetka građenja. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, građevinski dnevnik se vodi i za dijelove složene građevine za koje se izdaju građevinske dozvole u slučaju etapnog građenja i/ili dijelove građevine za koje se izdaju građevinske dozvole u slučaju faznog građenja građevine. (1) Građevinski dnevnik vodi odgovorna osoba koja vodi građenje. (2) Zasebni dio građevinskog dnevnika vodi odgovorna osoba koja vodi građenje pojedinačnoga tehničkoga i/ili funkcionalnog sklopa koji je sastavni dio cjelovite građevine odnosno osoba koja vodi pojedine radove. (3) Građevinski dnevnik odnosno zasebni dio građevinskog dnevnika može voditi i osoba koju upisom u dnevnik odredi odgovorna osoba iz stavka 1. odnosno stavka 2. ovoga članka. (4) Ako u građenju sudjeluju dva ili više izvođača, a osim građevinskog dnevnika iz članka 14. stavka 1. odnosno stavka 2. ovoga Pravilnika se vode i zasebni dijelovi građevinskog dnevnika, onda građevinski dnevnik iz članka 14. stavka 1. odnosno stavka 2. ovoga Pravilnika vodi glavni inženjer gradilišta, a zasebne dijelove građevinskog dnevnika vode inženjeri gradilišta odnosno voditelji radova. (1) Osoba koja vodi građevinski dnevnik svakodnevno upisuje podatke o usklađenosti i odstupanjima od uvjeta i načina građenja, odnosno izvođenja pojedinih radova u odnosu na pretpostavke i zahtjeve iz glavnog projekta, tipskog projekta, izvedbenog projekta i tehničkih propisa, a osobito podatke o: 1. prispijeću projekata odnosno njihovih dijelova, prema kojima se gradi građevina, te o njihovim izmjenama i dopunama, 2. prispijeću i porijeklu građevnih proizvoda i opreme koje se ugrađuje s dokazima o njihovoj uporabljivosti, 3. vremenskim i drugim uvjetima bitnim za izvođenje radova, 4. predloženim odnosno poduzetim mjerama usklađenja uvjeta za izvođenje radova, 5. obavljenim pregledima i dokazima kvalitete izvedenih radova (npr. temeljne jame odnosno tla, skela, oplate, armature, izvedba probne dionice i dr.), ugrađenih proizvoda i opreme. (2) Osoba iz stavka 1. ovog članka obvezno upisuje u građevinski dnevnik i podatke o iskolčenju građevine i dokumentu na temelju kojeg je iskolčenje provedeno, te, odmah po nastanku promjene, podatke koji se odnose na izmjene i dopune građevinske dozvole, kao i podatke o promjenama sudionika u gradnji i tijeka građenja odnosno izvođenja pojedinih radova. (3) Nadzorni inženjer upisom u građevinski dnevnik: 1. utvrđuje usklađenost iskolčenja s dokumentom na temelju kojeg je iskolčenje provedeno i odobrava početak izvođenja radova na građevini, 2. ocjenjuje usklađenost pregledanih izvedenih radova sa zahtjevima iz glavnog, tipskog i/ili izvedbenog projekta te tehničkih propisa, 3. određuje provedbu kontrolnih postupaka i druge podatke koji su u vezi s provedbom kontrolnih postupaka, 4. podatke o rezultatima kontrolnih postupaka s komentarom o usklađenosti tih rezultata s rezultatima koji se očekuju prema glavnom projektu, 5. mjere koje poduzima u skladu s člancima 8., 9. i 10. ovoga Pravilnika kojima odobrava odnosno zabranjuje nastavak radova te odobrava, odnosno određuje način otklanjanja utvrđenih nepravilnosti. 6. odobrava nastavak radova, 7. odobrava ugradnju građevnih proizvoda i opreme ako je u skladu s posebnim propisom utvrđeno da su uporabljivi. (4) Revident i projektant te osoba koja provodi inspekcijski ili drugi nadzor prema posebnom propisu upisuju u građevinski dnevnik podatke o obavljenom pregledu i nalazu.

64. Pisana izjava izvođača Pisana izjava izvođača sadrži: – naziv građevine ili njezinog dijela i klasifikacijsku oznaku, urudžbeni broj i datum izdavanja građevinske dozvole u skladu s kojom je građevina izgrađena, – podatke o izvođaču (naziv i sjedište odnosno ime i adresu te OIB), – podatke o inženjeru gradilišta odnosno o drugoj odgovornoj osobi koja vodi građenje (ime i prezime), – popis radova na koje se izjava odnosi te s time u vezi podatke o odgovarajućem glavnom i izvedbenom projektu ili njegovom dijelu kojima su dana tehnička rješenja tih radova i podatke o osobama odgovornim za vođenje tih radova, – izjavu o udovoljavanju uvjetima iz glavnog projekta odnosno izvedbenog projekta glede ispunjavanja temeljnih zahtjeva i drugih uvjeta za građevinu, te lokacijskih uvjeta, – izvješće o izvođenju radova i ugrađivanju građevnih proizvoda i opreme u odnosu na upute odnosno tehničke upute za njihovu ugradnju i uporabu s uvjetima održavanja građevine s obzirom na izvedeno stanje građevine, ugrađene građevne proizvode, instalacije i opremu u odnosu na projektom predviđene uvjete, s uputama o provedbi radnji održavanja, – podatke o izmjenama tijekom građenja u odnosu na glavni projekt, te podatke o izmjenama i/ili dopunama građevinske dozvole, – očitovanje o eventualno neizvedenim radovima i drugim okolnostima tijekom gradnje, te o njihovom utjecaju na uporabljivost građevine, – druge značajne podatke, ovisno o vrsti građevine i izvedenim radovima (uvođenje u posao, podatke o dokumentu o udruživanju izvođača koji su se u skladu s posebnim propisom udružili za izvođenje građevine, zapisnik o primopredaji radova i dokumentacije i sl). (1) Pisanu izjavu izvođača daju svi izvođači koji su sudjelovali u građenju, odnosno izvodili pojedine radove nakon što završe s izvođenjem radova na građevini.

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

10 / 15

Osnove tehničke regulative – odgovori na pitanja (2) Izjave iz stavka 1. ovoga članka do podnošenja zahtjeva za izdavanje uporabne dozvole čuva inženjer gradilišta ili druga odgovorna osoba koja vodi građenje, odnosno glavni inženjer gradilišta kada je imenovan. U slučaju kada je određen izvođač koji je odgovoran za međusobno usklađivanje radova (u daljnjem tekstu: glavni izvođač) pisana izjava glavnog izvođača sadrži podatke o građevini i građevinskoj dozvoli, podatke o glavnom izvođaču (naziv i sjedište odnosno ime i adresu te OIB), podatke o glavnom inženjeru gradilišta (ime i prezime), izjavu o cjelovitosti i međusobnoj usklađenosti radova, te popis pisanih izjava svih izvođača koji su sudjelovali u građenju građevine. (1) Istinitost i točnost izjava, podataka, izvješća i očitovanja potvrđuje inženjer gradilišta odnosno glavni inženjer gradilišta potpisom pisane izjave izvođača odnosno glavnog izvođača. (2) Glavni inženjer gradilišta supotpisuje i sve izjave izvođača koji su sudjelovali u građenju.

65. Dokumentacija na gradilištu 1. rješenje o upisu u sudski registar, obrtnicu i suglasnost za obavljanje djelatnosti građenja 2. ugovor o građenju sklopljen između investitora i izvođača 3. akt o imenovanju glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta, odnosno voditelja radova 4. ugovor o stručnom nadzoru građenja sklopljen između investitora i nadzornog inženjera 5. građevinsku dozvolu s glavnim projektom, odnosno glavni projekt, tipski projekt, odnosno drugi propisani akt za građevine i radove određene pravilnikom o jednostavnim građevinama… 6. izvedbeni projekt ako je to propisano ovim Zakonom ili ugovoreno 7. izvješće o obavljenoj kontroli glavnog i izvedbenog projekta ako je to propisano 8. građevinski dnevnik 9. dokaze o svojstvima ugrađenih građevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne značajke, dokaze o sukladnosti ugrađene opreme i/ili postrojenja prema posebnom zakonu, isprave o sukladnosti određenih dijelova građevine temeljnim zahtjevima za građevinu, kao i dokaze kvalitete (rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.) za koje je obveza prikupljanja tijekom izvođenja građevinskih i drugih radova za sve izvedene dijelove građevine i za radove koji su u tijeku određena ovim Zakonom, posebnim propisom ili projektom 10. elaborat iskolčenja građevine, ako isti nije sastavni dio glavnog projekta, odnosno idejnog projekta i 11. propisanu dokumentaciju o gospodarenju otpadom sukladno posebnim propisima koji uređuju gospodarenje otpadom. Dokumentaciju nakon završetka građenja dužan je trajno čuvati investitor, odnosno vlasnik građevine.

66. Rokovi za dovršenje građevina po skupinama Zgrada, ovisno o skupini u koju je razvrstana, mora u pogledu vanjskog izgleda i uređenja građevne čestice biti dovršena u sljedećem roku: zgrada 1. skupine u roku od deset godina zgrada 2. i 3. skupine u roku od sedam godina zgrada 4. skupine u roku od pet godina zgrada 5. skupine u roku od tri godine. Rokovi počinju teći od dana prijave početka građenja i ne odnose se na zgrade koje su pojedinačno zaštićeno kulturno dobro. Izmjena i/ili dopuna građevinske dozvole nije od utjecaja na propisane rokove

67. Dokaz pravnog interesa Dokazom pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole smatra se: 1. izvadak iz zemljišne knjige iz kojeg je vidljivo da je investitor vlasnik ili nositelj prava građenja na građevnoj čestici ili građevini na kojoj se namjerava graditi 2. predugovor, ugovor ili ugovor sklopljen pod uvjetom, na temelju kojeg je investitor stekao ili će steći pravo vlasništva ili pravo građenja 3. odluka nadležne vlasti na temelju koje je investitor stekao pravo vlasništva ili pravo građenja 4. ugovor o ortaštvu sklopljen s vlasnikom nekretnine čiji je cilj zajedničko građenje 5. pisana suglasnost vlasnika zemljišta, odnosno vlasnika postojeće građevine 6. pisana suglasnost fiducijarnog vlasnika dana dotadašnjem vlasniku nekretnine koji je investitor

68. Energetsko svojstvo zgrade energetsko svojstvo zgrade je izračunata ili izmjerena količina energije potrebna za zadovoljavanje potreba za energijom prilikom karakteristične uporabe zgrade, a koja među ostalim uključuje energiju koja se koristi za grijanje, hlađenje, ventilaciju, pripremu tople vode i osvjetljenje.

69. Kada je potreban elaborat alternativnih sustava opskrbe energijom? Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za zgradu koja mora ispuniti zahtjeve energetske učinkovitosti prilaže se elaborate alternativnih sustava opskrbe energijom.

70. Koji su alternativni sustavi opskrbe energijom? Dizalica topline, geotermalni izvori, fotonaponske čelije,…

71. Iskaznica topline Iskaznica topline je dokument koji pokazuje kolika je potrošnja energije zgrade i u koju skupinu ona spada, s dodatnim podatcima o zgradi.

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

11 / 15

Osnove tehničke regulative – odgovori na pitanja 72. Investitor INVESTITOR je pravna ili fizička osoba u čije ime se gradi građevina. Projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, građenje i stručni nadzor građenja investitor mora pisanim ugovorom povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom zakonu, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano. Investitor je dužan osigurati stručni nadzor građenja građevine, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano. Investitor koji je ujedno i izvođač mora stručni nadzor građenja povjeriti drugoj osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje stručnog nadzora građenja prema posebnom zakonu. Fizička osoba koja je investitor građevine iz 4. i 5. skupine za svoje potrebe može sama izraditi cijeli glavni projekt, osim geodetskog projekta, i obavljati stručni nadzor građenja ako ima završen diplomski sveučilišni ili preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položeni stručni ispit prema posebnom propisu. Fizička osoba koja je investitor građevine iz 4. i 5. skupine za svoje potrebe može sama izraditi geodetski projekt koji je sastavni dio glavnog projekta ako ima završen diplomski sveučilišni ili preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij geodetske struke.

73. Što sve znate o hrvatskim normama Donosi ih hrvatski zavod za norme. Imaju oznaku HRN.

74. Rad inozemnih izvođača u hrvatskoj Imaju pravo raditi one građevine za koje imaju ovlaštenje u svojoj matičnoj državi.

75. Državni plan prostornog razvoja (Pitanje specifično za arhitekte pa nisam znao odgovor)

76. Zakon o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima Ovim se Zakonom uređuje obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja, poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, obavljanje djelatnosti građenja i obavljanje djelatnosti upravljanja projektom gradnje u svrhu osiguranja kvalitetnog, stručnog i odgovornog obavljanja tih poslova i djelatnosti te postizanja drugih ciljeva određenih posebnim propisima kojima se uređuje područje prostornog uređenja, gradnje i građevnih proizvoda. Ovim se Zakonom uređuje i temeljni ustroj, djelokrug, javne ovlasti i članstvo u Hrvatskoj komori arhitekata, Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva, Hrvatskoj komori inženjera strojarstva i Hrvatskoj komori inženjera elektrotehnike (u daljnjem tekstu: komora). Obavljanje stručnih poslova geodetske struke u vezi s prostornim uređenjem i gradnjom uređuje se posebnim zakonom.

77. Ugradnja Ugradnja je izvedba građevinskih i drugih radova kojim se povezuju građevni proizvodi, instalacije ili postrojenja tako da postaju sastavni dio građevine i ne mogu se bez uklanjanja ili bez utjecaja na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu odvojiti od građevine

78. Temeljni sigurnosni zahtjevi To su samo oni temeljni zahtjevi koji se odnose na sigurnost same građevine i njenih korisnika. Mehanička otpornost i stabilnost, sigurnost u slučaju požara, higijena, zdravlje i okoliš, sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe.

79. Privremena uporabna dozvola i uporabna dozvola za dio građevine Privremena uporabna dozvola Za građevinu za koju nema konačnih rezultata ispitivanja u pogledu ocjenjivanja sukladnosti, odnosno dokazivanja kvalitete određenih dijelova građevine, a na tehničkom pregledu je utvrđeno da je građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom te da su provedeni svi kontrolni postupci u pogledu ocjenjivanja sukladnosti, odnosno dokazivanja kvalitete određenih dijelova građevine za sve radove tijekom građenja kada je ta obveza propisana ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, posebnim propisima ili određena glavnim projektom, može se izdati privremena uporabna dozvola. Privremena uporabna dozvola izdaje se na rok koji nije duži od devedeset dana, a istekom tog roka prestaje važiti, a u svrhu nastavka njezina korištenja, rada pogona, evidentiranja u katastru te obavljanje djelatnosti prema posebnom zakonu u toj građevini potrebno je ishoditi uporabnu dozvolu. Uporabna dozvola za dio građevine Uporabna dozvola može se na zahtjev investitora izdati prije dovršetka građenja cijele građevine i za dio građevine: 1. ako je to potrebno radi nastavka i dovršenja građenja (korištenje mosta za pristup gradilištu, trafostanice i dalekovoda za opskrbu energijom i dr.) 2. ako se određeni dio građevine može početi koristiti prije dovršenja cijele građevine. Potreba za uporabnom dozvolom za dio građevine mora biti predviđena glavnim projektom.

80. Održavanje Održavanje građevine je izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini radi očuvanja temeljnih zahtjeva za građevinu tijekom njezina trajanja, kojima se ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena.

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

12 / 15

Osnove tehničke regulative – odgovori na pitanja 81. Elaborati uz glavni projekt Elaborat je pismeni sastavak u kojemu se neki predmet temeljito stručno raščlanjuje i obrazlaže. Izradi glavnog projekta i pojedinih projekata koje sadrži prethodi izrada elaborata: 1. krajobraznog elaborata 2. geomehaničkog elaborata 3. prometnog elaborata 4. elaborata tehničko‐tehnološkog rješenja 5. elaborata zaštite od požara 6. elaborata zaštite na radu 7. elaborata zaštite od buke 8. konzervatorskog elaborata 9. drugog potrebnog elaborata.

82. Načini osiguranja naplate izvedenih radova Mogući načini obračuna: po stvarno izvedenim količinama, po fazama, paušalno, fiksni mjesečni iznosi. Ili se misli na načine naplate koji se definiraju ugovorom o gradnji pa bi u tom slučaju odgovor bio bankovne garancije. (nisam siguran na što se misli pod pitanjem pa nisam siguran niti u odgovor)

83. Rudarska postrojenja, kakav je postupak za njih? Za građenje takvih objekata potrebno prvo ishoditi lokacijsku dozvolu, te će ona poslužiti tijelima koja izdaju posebnu dozvolu prema posebnim propisima kojima se uređuje građenje takvih objekata…

84. Pravo služnosti Služnost je ograničeno stvarno pravo na nečijoj stvari koje ovlašćuje svojega nositelja da se na određeni način služi tom stvari (poslužna stvar) ma čija ona bila, a njezin svagdašnji vlasnik je dužan to trpjeti ili pak zbog toga glede nje nešto propuštati. Kako je nositelj prava služnosti ovlašten služiti se poslužnom stvari, određuje se kod osnivanja prava služnosti. Ako se služnost osniva na temelju pravnoga posla, određuje to svojom voljom ili u sporazumu sa stjecateljem onaj čija je poslužna stvar, ako se osniva na temelju odluke suda ili drugoga tijela vlasti, određuje se to tom odlukom, inače to određuje zakon.

85. Lokacijski uvjeti Lokacijski uvjeti su kvantitativni i kvalitativni uvjeti i mjere za provedbu zahvata u prostoru koji se na temelju prostornog plana i posebnih propisa određuju lokacijskom dozvolom ili građevinskom dozvolom.

86. Građenje izvan građevinskih područja (1) Izvan građevinskog područja može se planirati izgradnja: 1. infrastrukture 2. građevina obrane 3. građevina namijenjenih poljoprivrednoj proizvodnji 4. građevina namijenjenih gospodarenju u šumarstvu i lovstvu 5. područja gospodarskog korištenja pomorskog dobra i uređenje plaža 6. istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina 7. asfaltnih baza, betonara i drugih građevina u funkciji obrade mineralnih sirovina unutar određenih eksploatacijskih polja 8. kampova, golf igrališta i drugih sportsko-rekreacijskih igrališta na otvorenom s pratećim zgradama 9. stambenih i pomoćnih građevina za vlastite (osobne) potrebe na građevnim česticama od 20 ha i više i za potrebe seoskog turizma na građevnim česticama od 2 ha i više 10. rekonstrukcija postojećih građevina. (2) Istraživanje ugljikovodika i geotermalne vode može se planirati na svim prostorima na kojima za to u prostornim planovima ne postoje zapreke.

87. Kad treba biti oformljena građevna čestica Prije prijave gradilišta.

88. Izvedbeni projekt Izvedbenim projektom razrađuje se tehničko rješenje dano glavnim projektom i mora biti izrađen u skladu s glavnim projektom. *Izvedbeni projekt se izrađuje za građenje građevina 1. skupine te u slučaju u kojem su to investitor i projektant ugovorili ugovorom o izradi glavnog projekta ili kada su to investitor i izvođač ugovorili ugovorom o građenju. Autorska prava na građevini projektiranoj glavnim ili drugim projektom i građenjem u skladu s tim projektom stječu se sukladno posebnom zakonu, ako je to ugovoreno ugovorom o izradi projekta.

89. Stranke u postupku Stranka u postupku građevinske dozvole je investitor, vlasnik nekretnine za koju se izdaje građevinska dozvola i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini te vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno graniči s nekretninom za koju se izdaje građevinska dozvola.

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

13 / 15

Osnove tehničke regulative – odgovori na pitanja Iznimno, stranka u postupku izdavanja građevinske dozvole za građenje građevine od interesa za Republiku Hrvatsku ili koju izdaje Ministarstvo je investitor, te vlasnik nekretnine za koju se izdaje građevinska dozvola i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini.

90. Uvid u spis predmeta (Pitanje specifično za arhitekte pa nisam znao odgovor)

91. Suglasnost za obavljanje djelatnosti graditeljstva i koji su iznosi ugovorenih radova za koju kategoriju Izvođač može započeti obavljati djelatnost građenja samo ako ima suglasnost za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja (u daljnjem tekstu: suglasnost), osim ako ovim Zakonom nije propisano drukčije. Suglasnost za građenje građevina razvrstane u skupine A, B, C, D, E, F i G, odnosno za izvođenje radova razvrstane u skupine H i izdaje Ministarstvo. Ministarstvo vodi registar izdanih suglasnosti. Izvođač ispunjava uvjete stručne osposobljenosti i broja zaposlenika za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja određene skupine građevina i za izvođenje radova na tim građevinama ako zapošljava: – za skupinu A – građevine javne namjene čija je ugovorena vrijednost veća od 7.000.000,00 eura, najmanje 300 zaposlenika, od kojih najmanje 10 zaposlenika ispunjava uvjete za inženjera gradilišta iz članka 48. stavka 1. ovoga Zakona, – za skupinu B – građevine koje nisu javne namjene čija je ugovorena vrijednost veća od 7.000.000,00 eura, najmanje 200 zaposlenika, od kojih najmanje 10 zaposlenika ispunjava uvjete za inženjera gradilišta iz članka 48. stavka 2. ovoga Zakona, – za skupinu C – građevine čija ugovorena vrijednost nije veća od 7.000.000,00 eura, najmanje 120 zaposlenika, od kojih najmanje 3 zaposlenika ispunjava uvjete za inženjera gradilišta iz članka 48. stavka 3. ovoga Zakona, – za skupinu D – građevine čija ugovorena vrijednost nije veća od 6.000.000,00 eura, najmanje 80 zaposlenika, od kojih najmanje 2 zaposlenika ispunjava uvjete za inženjera gradilišta iz članka 48. stavka 3. ovoga Zakona, – za skupinu E – građevine čija ugovorena vrijednost nije veća od 5.000.000,00 eura, najmanje 60 zaposlenika, od kojih najmanje 1 zaposlenik ispunjava uvjete za inženjera gradilišta iz članka 48. stavka 3. ovoga Zakona, – za skupinu F – građevine čija ugovorena vrijednost nije veća od 3.000.000,00 eura, najmanje 30 zaposlenika, od kojih najmanje 1 zaposlenik ispunjava uvjete za inženjera gradilišta iz članka 48. stavka 3. ovoga Zakona, – za skupinu G – građevine čija ugovorena vrijednost nije veća od 1.500.000,00 eura, najmanje 15 zaposlenika, od kojih najmanje 1 zaposlenik ispunjava uvjete za inženjera gradilišta iz članka 48. stavka 3. ovoga Zakona.

92. Tko može graditi Pravna osoba upisana u sudski registar, fizička osoba obrtnik, privatna osoba za svoje potrebe prema zakonima o poslijeratnoj obnovi i o područjima posebne državne skrbi.

93. Gospodarenje energijom i očuvanje topline Gospodarenje energijom i očuvanje topline građevine i njihove instalacije za grijanje, hlađenje, osvjetljenje i provjetravanje moraju biti projektirane i izgrađene tako da količina energije koju zahtijevaju ostane na niskoj razini, uzimajući u obzir korisnike i klimatske uvjete smještaja građevine. Građevine također moraju biti energetski učinkovite, tako da koriste što je moguće manje energije tijekom svoje izgradnje i razgradnje.

94. Održiva uporaba prirodnih izvora Održiva uporaba prirodnih izvora građevine moraju biti projektirane, izgrađene i uklonjene tako da je uporaba prirodnih izvora održiva, a posebno moraju zajamčiti sljedeće: • ponovnu uporabu ili mogućnost reciklaže građevine, njezinih materijala I dijelova nakon uklanjanja, • trajnost građevine, • uporabu okolišu prihvatljivih sirovina i sekundarnih materijala u građevinama.

95. Uklanjanje građevine i projekt uklanjanja Projekt uklanjanja građevine je projekt kojim se tehnički razrađuju rješenja, odnosno postupak i način uklanjanja građevine i sadržaja u građevini, uz prethodno rješavanje pitanja odvajanja priključaka građevine na energetsku i/ili drugu infrastrukturu, sigurnosne mjere, mjere gospodarenja otpadom, oporabe i/ili zbrinjavanja otpada iz građevine i otpada nastalog uklanjanjem građevine, te odvoz i zbrinjavanje građevinskog materijala nastalog uklanjanjem građevine. Projekt uklanjanja građevine ili njezina dijela sadrži: 1. nacrte, proračune i/ili druge inženjerske dokaze da neće doći do gubitka stabilnosti konstrukcije 2. tehnički opis uklanjanja građevine/dijela i način gospodarenja građevnim materijalom i otpadom 3. proračun stabilnosti okolnog i drugog zemljišta i/ili okolnih i drugih građevina ako uklanjanje utječe na stabilnost tog zemljišta i/ili ispunjavanje temeljnih zahtjeva tih građevina. Projekt uklanjanja građevine podliježe kontroli projekata u odnosu na mehaničku otpornost i stabilnost ako način uklanjanja i/ili uklanjanje građevine utječe na stabilnost okolnog i drugog zemljišta i/ili ispunjavanje temeljnih zahtjeva drugih građevina. Tijelu graditeljstva uputiti prijavljen početak radova na uklanjanju građevine pisanim putem. Iznimno, projekt uklanjanja građevine nije potreban za uklanjanje građevina i radova određenih pravilnikom o jednostavnim građevinama…ili ako građevinu uklanja građevinska inspekcija na temelju rješenja kojim je naređeno uklanjanje građevine. *Na uklanjanje građevine koja je upisana u Registar kulturnih dobara RH primjenjuje se i zakon kojim se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara.

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

14 / 15

Osnove tehničke regulative – odgovori na pitanja Uklanjanjem građevina ne smije se utjecati na stabilnost okolnog i drugog zemljišta i/ili ispunjavanje temeljnih zahtjeva drugih građevina niti ugroziti život i zdravlje ljudi ili drugi javni interes, a s građevnim otpadom nastalim uklanjanjem građevine mora se postupati sukladno Zakonu i posebnim zakonima kojima se uređuje gospodarenje otpadom.

96. Označavanje gradilišta i jako velikih gradilišta Gradilište se označava pločom. Ploča se postavlja na vidljivom mjestu na ulazu u gradilište. Na gradilištu koje se proteže na velikim prostranstvima (željezničke pruge, ceste, dalekovodi i sl.) ploča se postavlja na početku i na kraju trase te po potrebi i na drugim prikladnim mjestima (npr. ulaz u gradilište na dijelu trase). Gradilište na kojem se gradi na temelju građevinske dozvole mora biti o označeno pločom koja obvezno sadrži: – naziv i vrstu građevine koja se gradi – broj katastarske čestice i katastarske općine na kojoj se građevina gradi te adresa (ako je poznata) – ime, odnosno tvrtku investitora, – ime odnosno tvrtku projektanta, – ime odnosno tvrtku izvođača, – ime odnosno tvrtku osobe koja provodi stručni nadzor građenja, – naziv tijela koje je izdalo građevinsku dozvolu, – klasifikacijsku oznaku, urudžbeni broj, datum izdavanja i pravomoćnosti, odnosno izvršnosti dozvole, – datum prijave početka građenja, – naznaku da se radi o kulturnom dobru ako se radovi izvode na građevini upisanoj u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.

97. Odstupanje od temeljnih zahtjeva Odstupanje od temeljnih bitnih zahtjeva za građevinu: (1) Ako se rekonstruira pojedinačna građevina upisana u Registar kulturnih dobara RH, može se odstupiti od temeljnih bitnih zahtjeva za građevinu ako bi se njima narušila bitna spomenička svojstva, a prema pribavljenoj suglasnosti nadležnog Ministarstva. Suglasnost nije upravni akt. (2) Ako se rekonstruira građevina da bi se osobama smanjene pokretljivosti osiguralo nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad, može se odstupiti od temeljnih bitnih zahtjeva za građevinu, a prema pribavljenoj suglasnosti nadležnog Ministarstva. Suglasnosti za navedena odstupanja (1) i (2) vrijede ako u svrhu ispunjavanja temeljnog bitnog zahtjeva za građevinu nije moguće izvesti odgovarajuće tehničko rješenje ili je mogućnost izvođenja rješenja takva da bi uložena vrijednost bila u bitnom nerazmjeru u odnosu na korist, te ukoliko se određenim postupkom, zahvatom ili mjerom može uvjetovati na odgovarajući način djelomično nadomještanje cjelovitog tehničkog rješenja.

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

15 / 15

Zaštita od požara – odgovori na pitanja 1. Što mora biti zadovoljeno da bi se ispunio temeljni zahtjev zaštite od požara Prilikom projektiranja i građenja građevine mora se osigurati zaštita od požara, kao jedan od temeljnih zahtjeva za građevinu propisanih posebnim propisom kojim se uređuje područje prostornog uređenja i gradnje, tako da se u slučaju požara: 1. očuva nosivost konstrukcije tijekom određenog vremena utvrđena posebnim propisom, 2. spriječi širenje vatre i dima unutar građevine (protupožarni sektori i druge mjere), 3. spriječi širenje vatre na susjedne građevine (protupožarni razmaci i vanjski protupožarni zidovi), 4. omogući da osobe mogu neozlijeđene napustiti građevinu, odnosno da se omogući njihovo spašavanje (evakuacijski putovi unutar građevine i vatrogasni izlazi) 5. omogući zaštita spašavatelja (protupožarna oprema, instalacije, alarmi i dr.).

2. Odstupanje od temeljnog zahtjeva zaštite od požara Odstupanje od bitnog zahtjeva zaštite od požara dopušteno je samo u postupku propisanom propisom kojim se uređuje područje prostornog uređenja i gradnje uz prethodno pribavljeno mišljenje Ministarstva, odnosno nadležne policijske uprave.

3. Otpornost na požar i oznake reakcije na požar Otpornost na požar je sposobnost dijela građevine da kroz određeno vrijeme ispunjava zahtijevanu nosivost (R) i/ili cjelovitost (E) i/ili toplinsku izolaciju (I) i/ili drugo očekivano svojstvo, kako je propisano normom o ispitivanju otpornosti na požar.

4. Reakcija na požar Reakcija na požar je doprinos materijala razvoju požara uslijed vlastite razgradnje do koje dolazi izlaganjem tog materijala određenim ispitnim uvjetima.

5. Sigurnosna udaljenost ‐ Sigurnosna udaljenost je najmanja udaljenost između građevine za smještaj eksplozivnih tvari i građevina u štićenom smjeru, koja u slučaju eksplozije odnosno iniciranja eksplozivne tvari osigurava te građevine, prometnice i dr. od utjecaja eksplozivnog vala te doleta predmeta izbačenih eksplozijom. Sigurnosna udaljenost se može odrediti računski ali se ne smiju usvojiti vrijednosti manje od definiranih u ovom Pravilniku. Ukoliko su građevine smještene na kosom terenu sigurnosna udaljenost je udaljenost u vodoravnoj projekciji sigurnosna udaljenost je razdaljina u građevini ili oko nje, preko koje se u slučaju požara ili eksplozije ne očekuje ugrožavanje susjednih građevina. ‐ Posebne uvjete građenja iz područja zaštite od požara i eksplozije u postupku izdavanja lokacijske dozvole za gradnju građevina i postrojenja utvrđuje nadležna PU/ MUP.

6. Zona opasnosti Zona opasnosti je ugroženi prostor u građevini ili oko nje, dijela građevine ili prostora gdje se nalaze zapaljive tekućine i/ili plinovi, u kojem je prisutna ili se može očekivati prisutnost zapaljive smjese para i/ili plinova i/ili eksplozivne prašine. ‐ U zonama opasnosti zabranjeno je: 1. držanje i uporaba alata, uređaja i opreme koji pri uporabi mogu iskriti, 2. pušenje i korištenje otvorene vatre u bilo kojem obliku, 3. držanje oksidirajućih, reaktivnih ili samozapaljivih tvari, 4. odlaganje zapaljivih i drugih tvari koje nisu namijenjene tehnološkom procesu, 5. pristup vozilima koja pri radu svog pogonskog uređaja mogu iskriti, 6. uporaba električnih uređaja koji nemaju protueksplozijsku zaštitu, 7. nošenje odjeće i obuće koja se može nabiti statičkim elektricitetom i uporaba uređaja i opreme koji nisu propisno zaštićeni od statičkog elektriciteta.

7. Elaborat zaštite od požara, što sadrži, tko ga izrađuje, čemu služi Elaborat ZOP‐a predstavlja skup podataka (zahtjeva i/ili ograničenja) o sustavnoj zaštiti od požara građevine, a sastoji se od tekstualnog dijela i grafičkih priloga. ‐ Podaci iz elaborata služe za projektiranje mjera zaštite od požara pri izradi glavnog projekta građevine glede ispunjavanja bitnog zahtjeva zaštite od požara. ‐ Sustavna zaštita od požara građevine podrazumijeva organizacijske, tehničke i druge mjere i radnje za otklanjanje opasnosti od nastanka požara u građevini, rano otkrivanje požara u građevini, obavješćivanje korisnika građevine o izbijanju požara, sprječavanje širenja požara i dima u građevini te učinkovito gašenje požara u građevini, sigurno spašavanje ljudi i životinja ugroženih požarom građevine, sprječavanje i smanjenje štetnih posljedica požara u građevini. Elaborati izrađeni u skladu s odredbama ovoga propisa prilažu se zahtjevima za izdavanje potvrde glavnog projekta ili građevinske dozvole… Prema zahtjevnosti mjera zaštite od požara građevine se dijele na: – građevine skupine 1 – manje zahtjevne građevine i – građevine skupina 2 – zahtjevne građevine. ‐ Podaci za projektiranje mjera zaštite od požara u glavnom projektu, koji je sastavni dio potvrde glavnog projekta, građevinske dozvole, odnosno rješenja za građenje prema propisima kojima se uređuje područje građenja, dobivaju se iz elaborata zaštite od požara koji je poslužio kao podloga za njegovu izradu. ‐ Elaborat zaštite od požara izrađuje se samo za građevine skupine 2.

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

1/8

Zaštita od požara – odgovori na pitanja ‐ Elaborat zaštite od požara izrađuje osoba ovlaštena za izradu elaborata zaštite od požara i ovjerava ga svojim potpisom i žigom. ‐ Ovlaštenje za izradu elaborata zaštite od požara daje MUP rješenjem osobi koja: 1) ima visoku stručnu spremu tehničkog smjera i položen stručni ispit za obavljanje poslova u graditeljstvu prema posebnom zakonu te koja u skladu s tim zakonom upotpunjava i usavršava svoje znanje u području zaštite od požara te ima * najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima projektiranja, odnosno stručnog nadzora zaštite od požara građevina ili * najmanje dvije godine radnog iskustva na poslovima projektiranja odnosno stručnog nadzora građevina glede zaštite od požara i završen poslijediplomski i/ili specijalistički studij iz područja požarnog inženjerstva i/ili zaštite od požara u građevinama s min. 60 ECTS, ili 2) ima najmanje visoku stručnu spremu tehničkog smjera i položen državni stručni ispit čiji ispitni program sadrži područje zaštite od požara te ima najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima inspekcijskog nadzora zaštite od požara građevina.

8. Evakuacijski put Evakuacijski put (ili izlazni put) iz građevine je posebno projektiran i izveden put koji vodi od bilo koje točke u građevini do vanjskog prostora ili sigurnog prostora u građevini, čije značajke (otpornost i reakcija na požar, širina, visina, označavanje, protupanična rasvjeta i dr.) omogućuju da osobe zatečene u požaru mogu sigurno (samostalno ili uz pomoć spasitelja) napustiti građevinu. Putovi za izlaženje (evakuacijski putovi) ‐ Put za izlaženje je dio ugostiteljskog objekta kojim se u slučaju požara obavlja evakuacija ljudi u otvoren (slobodan) prostor, a sastoji se od vanjskog izlaza, sigurnosnog izlaznog puta i/ili od pristupnog prostora, Evakuacijski putevi definirani su dijelovima evakuacijskog puta i duljinom.

9. Evakuacijski put u ugostiteljskim objektima ‐ širina putova za izlaženje u najužem dijelu ne smije biti manja od: (prema tablici, ovisno o broju ljudi 1,1m ‐ 220 ljudi po katu, 1,8m ‐ 360 ljudi po katu) ‐ dužina pristupnog prostora ‐ max.35m (do 55m uz sustav za gašenje požara tipa sprinkler) ‐ Građevni elementi kojima je omeđen sigurni izlazni put iz ugostiteljskih objekata, a koji nisu viši od tri kata, moraju imati otpornost na požar najmanje 30 minuta. ‐ u ugostiteljskim objektima, koji su viši od tri kata, građevni elementi koji omeđuju sigurni izlazni put (zidovi, podovi, stropovi) moraju imati otpornost na požar najmanje jednaku otpornosti na požar nosivih konstrukcija objekta. ‐ ugostiteljski objekt viši od 2 kata ‐ put za izlaženje mora biti sa svakog kata i imati min. dva smjera (iznimno se primjenjuje za objekte ne više od 4 kata ako je na jednom katu max. 6 spavaćih soba, udaljenost vrata soba do vrata stubišta max.10 m, udaljenost bilo kojeg javnog prostora max.15 m do stubišta, stubište širine min.1,1 m) ‐ na svim ulazima i izlazima u sigurnosni izlazni put moraju biti ugrađena vrata koja mogu imati najviše za 30 minuta manju otpornost na požar od građevinskih elemenata sigurnog izlaznog puta u koji su ugrađena ali ne manju od 30 minuta.

10. Evakuacijski put u skladištima ‐ Skladišta požarnog sektora do 300 m² ili požarnim opterećenjem do 1000 MJ/m² moraju imati najmanje jedan izlaz (kod dvoetažnih skladišta odnosi se na svaku etažu skladišta) ‐ Skladišta požarnog sektora iznad 300 m² ili požarnim opterećenjem iznad 1000 MJ/m² moraju imati najmanje dva izlaza međusobno udaljena najmanje za pola dijagonale požarnog sektora (kod dvoetažnih skladišta odnosi se na svaku etažu skladišta) ‐ Izlazi i evakuacijski putovi smiju biti udaljeni od bilo koje točke skladišta max. 40m (uz sprinkler max. 60m) ‐ Put za evakuaciju ‐ širine min. 0,8 m, uvijek slobodan i nezakrčen ‐ Vrata na putu za evakuaciju ‐ širine min. 0,8 m, okretati se prema van, bez praga

11. Evakuacijski put u visokim objektima Najdulji put iz jedne prostorije sektor do stubišta ne smije biti dulji od 30 m za zgrade visine do 75 m, odnosno dulji od 20 m, za zgrade visine iznad 75 m.

12. Gdje bi na gradilište smjestio skladište s zapaljivim i eksplozivnim tvarima? Na sigurnu udaljenost.

13. Vatrogasni pristupi, sve o njima Ovim pravilnikom propisuju se uvjeti koje moraju zadovoljiti vatrogasni pristupi do građevine kako bi se vatrogasnoj tehnici omogućio dohvat otvora na vanjskim zidovima radi spašavanja osoba i gašenja požara. Vatrogasni pristupi su čvrste površine koje svojim parametrima (širina, radijus, nosivosti i dr.), omogućavaju da vatrogasna i spasilačka vozila i oprema dođu do ugrožene građevine i svih otvora na njenom vanjskom zidu radi spašavanja ljudi i gašenja požara. ‐ U pravilu vatrogasni pristupi sastoje se od vatrogasnih prilaza i površina za operativni rad vatrogasnih vozila. ‐ Kao vatrogasni pristupi mogu se koristiti površine kolnika javnih prometnica, kolnika pristupnih putova do građevine, kolnika prolaza kroz građevinu, rampi, pločnika i trgova predviđenih za pješake te sve ostale površine na terenu čija nosivost omogućuje prolaz i rad vatrogasnih vozila. ‐ Oblikovanje vatrogasnih pristupa ‐ tako da u pravilu omogućavaju kretanje vatrogasnog vozila vožnjom naprijed, oko visokih građevina tako da je kretanje vatrogasnih vozila moguće isključivo vožnjom naprijed; slijepi vatrogasni pristupi duži od 100 m moraju na svom kraju imati okretišta koja omogućavaju sigurno okretanje vatrogasnih vozila. ‐ Nosivost vatrogasnih pristupa ‐ takva da podnese osovinski pritisak od 100 kN. ‐ Vatrogasni prilazi su površine koje se direktno nastavljaju na javne prometne površine, a omogućavaju kretanje vatrogasnih vozila do površina za operativni rad.

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

2/8

Zaštita od požara – odgovori na pitanja ‐ Ravni vatrogasni prilaz predviđen za jednosmjerno kretanje vatrogasnih vozila treba biti širine najmanje 3 m. Ravni vatrogasni prilazi mogu biti izvedeni i kao vozne trake širine najmanje 1,1 m, a razmak između traka mora iznositi 0,8 m. ‐ Vodoravni radijus zaokretanja vatrogasnih prilaza za objekte do 22 m i visine iznad 22 metra određuje se prema tablici u ovisnosti o širini vatrogasnih prilaza ‐ Kada se kao vatrogasni prilaz koristi kolni prilaz kroz građevinu, tada on treba biti u pravcu, a njegov slobodan profil treba iznositi najmanje 3 x 4 m. Postojeći kolni prilazi kroz građevinu, mogu se koristiti kao vatrogasni prilazi, ako su u pravcu, te ako njihov slobodni profil iznosi najmanje 3 x 3,80 m. ‐ Uspon ili pad u vatrogasnom prilazu ne smije prelaziti 12% nagiba. ‐ Prijelaz iz uspona u pad ili iz pada u uspon treba se izvesti okomitom krivinom, čiji radijus mora iznositi najmanje 15 m. ‐ Stepenica na vatrogasnom prilazu ne smije imati veću visinu od 8 cm. Međusobna udaljenost stepenica mora iznositi najmanje 10 m. U području konkavnih i konveksnih krivina ne smiju se primjenjivati stepenice. ‐ Površine za operativni rad ili manevriranje su čvrste površine koje su direktno ili preko vatrogasnih pristupa povezane s javnim prometnim površinama i služe za postavljanje vatrogasnih vozila prilikom poduzimanja akcija spašavanja i gašenja. ‐ Površine za operativni rad vatrogasnih vozila planiraju se uzduž vanjskih zidova građevine, na razmacima koji omogućavaju spašavanje osoba i gašenje požara kroz prozore i druge otvore na građevinama dosezanjem sa za to namijenjenom specijalnom vatrogasnom tehnikom. ‐ Širina površine planirane za operativni rad vatrogasnih vozila postavljenih paralelno s vanjskim zidovima građevine, treba biti najmanje: * 5,5 m za građevine visine do 40 m, * 7,0 m za građevine visine iznad 40 m. ‐ Širina površine planirane za operativni rad vatrogasnih vozila postavljenih okomito na vanjski zid građevine, treba biti najmanje 5,5 m, njena dužina minimalno 11 m, a udaljenost od zida najviše 1 m. ‐ Broj okomito postavljenih površina ovisi o dužini građevine, a treba biti takav da osiguravaju dohvat svih otvora od strane vatrogasne tehnike. ‐ Razmak površine za operativni rad vatrogasnih vozila, od podnožja građevine tj. od vanjskih zidova građevina može iznositi najviše: * 12 m za građevinu visine do 16 m, * 6 m za građevine više od 16 m. ‐ Površina za operativni rad vatrogasnih vozila mora biti u jednoj ravnini s dopuštenim maksimalnim nagibom od 10% u bilo kojem smjeru površine. ‐ Od uvjeta za vatrogasne pristupe može se odstupiti samo iznimno i to u slučajevima građenja i rekonstrukcije: * građevina unutar zaštićenih kulturnih dobara, * građevina izvan građevinskog područja (planinarski i lovački domovi i sl.) do kojih nisu izgrađene javne prometne površine. ‐ U tim slučajevima obvezna je primjena dodatnih mjera zaštite od požara (npr. ugradnja stabilnog sustava za automatsko gašenje požara tipa sprinkler, dva sigurnosna izlazna puta i slično) i pribavljanja pozitivnog mišljenja nadležne vatrogasne postrojbe o mogućnosti izvršenja učinkovitog gašenja i evakuacije raspoloživom tehnikom. ‐ Vatrogasni pristupi ne moraju biti osigurani za građevinu u slučajevima: 1. građenja ili rekonstrukcije građevina kod kojih visina poda najviše etaže predviđene za boravak ljudi, od razine okolnog terena s kojeg će se obavljati evakuacija i gašenje u slučaju požara, nije veća od 4 m; 2. rekonstrukcije građevina kod kojih visina poda najviše etaže predviđene za boravak ljudi, od razine okolnog terena s kojeg će se obavljati evakuacija i gašenje u slučaju požara, nije veća od 8 m i koja ima najmanje dva puta za izlaženje iz svake prostorije, od kojih je jedan izgrađen kao siguran put za izlaženje; 3. rekonstrukcije građevina kod kojih visina poda najviše etaže predviđene za boravak ljudi, od razine okolnog terena s kojeg će se obavljati evakuacija i gašenje u slučaju požara, nije veća od 12 m, uz uvjet da putovi za izlaženje budu izgrađeni na način propisan točkom 2., a prostori građevine ugroženi požarom pokriveni stabilnim sustavom za automatsko gašenje požara tipa sprinkler; ‐ Udaljenost bilo koje točke ovih građevina od vatrogasnog prilaza ne smije biti veća od 100 m. ‐ Vatrogasni pristupi moraju biti osigurani: * najmanje s jedne strane, i to duže, kod niskih građevina stambene izgradnje (prizemne i jednokatne) i kolektivnog stanovanja, te građevina koje imaju obostrano orijentirane stambene jedinice, a čija visina ne prelazi 4 kata; * najmanje s dvije duže strane građevine kod građevina i prostora za javne skupove (kino, kazalište, koncertne dvorane, sportske dvorane, prostori za vjerske obrede i sl.), bolnica, hotela, trgovačkih, industrijskih i visokih građevina kao i stambenih građevina kolektivne izgradnje s jednostrano orijentiranim stambenim jedinicama, stambenim građevinama koje imaju više od 4 kata, te svim drugim građevinama i prostorima u kojima se okuplja, radi i boravi više od 100 ljudi.

14. REI-M 90 Požarni zid mora tražena svojstva REI osigurati i u slučaju mehaničkih udara (M) zbog eventualnog padanja okolnih konstrukcija pa se minimalna otpornost na požar označava kombinacijom oznaka i vremena: REI‐M 90. Požarni zid priječi prijenos vatre i dima na druge građevine i/ili požarne odjeljke u istoj građevini.

15. Sprječavanje širenja požara u građevini ‐ Građevina se dijeli na požarne i/ili dimne odjeljke, ovisno o njenoj namjeni i ostalim parametrima (požarno opterećenje, zaposjednutost prostora, visina, sustavi za automatsku dojavu i gašenje požara i drugo). ‐ Podjelom na požarne i/ili dimne odjeljke moraju biti obuhvaćeni evakuacijski putovi, atriji, vertikalni kanali za vođenje raznih instalacija, okna dizala, podrumske i tavanske etaže i drugi prostori s povećanom opasnosti od nastanka požara i/ili eksplozija. ‐ Požarni i/ili dimni odjeljak mora imati određenu otpornost na požar i/ili propusnost dima čime se postiže uvjet da se požar i dim ne proširi unutar građevine, odnosno susjedne građevine, unutar određenog vremena. Mora biti ispunjen uvjet da otpornost na požar ukupne nosive konstrukcije mora biti jednaka ili veća od otpornosti na požar pojedinačne konstrukcije ili elementa s najvećom otpornosti na požar.

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

3/8

Zaštita od požara – odgovori na pitanja ‐ Konstrukcije i elementi koji razdvajaju požarne i/ili dimne odjeljke dijele se na: 1) požarne zidove (unutarnje i vanjske), koji se grade kao neprekinute konstrukcije od temelja do krova, 2) druge pregradne konstrukcije i elemente otporne na požar i/ili na granici požarnog i/ili dimnog odjeljka.

16. Dokumentacija na gradilištu vezana uz ZoP Osim dokumentacije propisane posebnim propisom iz područja gradnje, izvođač na gradilištu mora imati i elaborat zaštite od požara koji je poslužio kao podloga za izradu glavnog projekta građevine.

17. Razredi i oznake reakcije građevnih proizvoda na požar Razredi reakcije na požar za sve proizvode osim podova 7 razreda reakcija na požar (od najpovoljnije do najnepovoljnije): A1, A2, B, C, D, E, F 3 klase obzirom na razvoj dima (smoke) (od najpovoljnije do najnepovoljnije): s1, s2, s3 3 klase obzirom na goruće kapljice (droplets) (od najpovoljnije do najnepovoljnije): d0, d1, d2 Razredi reakcije na požar za podove 7 razreda reakcija na požar (od najpovoljnije do najnepovoljnije): A1 fl , A2 fl , B fl , C fl , D fl , E fl , F fl 2 klase obzirom na razvoj dima (smoke) (od najpovoljnije do najnepovoljnije): s1, s2

18. Kako bi organizirao gradilište uzimajući u obzir ZoP Kako bi se spriječilo nastajanje i širenje požara na gradilištu i osiguralo njegovo učinkovito gašenje potrebno je planirati i provoditi odgovarajuće organizacijske i tehničke mjere na gradilištu, za vrijeme i izvan radnog vremena, koje uključuju: * praćenje i kontrola ulazaka i izlazaka * zabrana ili ograničenje kretanja vozila i osoba, *označavanje, upozoravanje i informiranje o opasnostima i provođenju mjera zaštite od požara, * osposobljenost osoba za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara, gašenje početnih požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom, * odabir mjesta i uvjete smještaja osoba na gradilištu * odabir mjesta i uvjete držanja i skladištenja zapaljivih i eksplozivnih tvari na sigurnoj udaljenosti * osiguranje dostatne količine i odgovarajuće vrste sredstava za gašenje početnih požara * osiguranje pristupa za potrebe vatrogasne intervencije i održavanja, * mjere zaštite od atmosferskog pražnjenja, * način postupanja i uzbunjivanja u slučaju požara (pozivanje brojeva telefona koje treba nazvati: zaštita i spašavanje 112, vatrogasci 193, policija 192, hitna pomoć 194 i slično).

19. Dodatne karakteristike za vrata na granicama požarnih sektora C i S Otpornost na požar drugih elemenata (vrata, požarnih zavjesa, požarnih premaza zaklopaca, obujmica, kabela, zatvarača i slično), mogu sadržavati i druge zahtjeve koji moraju biti zadovoljeni u slučaju djelovanja požara kao što su toplinsko zračenje (W), automatsko zatvaranje (C), propusnost dima (S), kontinuitet strujnog i/ili signalnog napajanja (P ili PH), otpornost na čađu (G), sposobnost požarne zaštite (K), otpornost krova (BKROV (t1)) i drugo

20. Požarni sektor Požarni sektor je osnovna prostorna jedinica dijela objekta, koja se smatra samostalnim prostorom obzirom na tehničke i organizacijske mjere zaštite od požara, a odijeljen je od ostalih dijelova objekta protupožarnim konstrukcijama odgovarajuće otpornosti na požar.

21. Kako dokazati da neki AB zid ima određena požarna svojstva U glavnom projektu u dijelu program kontrole i osiguranja kvalitete propisano je kojim normama se provjeravaju svojstva proizvoda, pa tako i za otpornost na požar.

22. Skladištenje zapaljivih tekućina i plinova Ovim Zakonom utvrđuju se uvjeti za izgradnju građevina i postrojenja za držanje, skladištenje i promet zapaljivih tekućina i plinova, uvjeti držanja, skladištenja i prometa zapaljivim tekućinama i plinovima, uvjeti za obavljanje poslova skladištenja zapaljivih tekućina i plinova, načela za provedbu mjera zaštite od požara i eksplozija pri gradnji i uporabi građevina i postrojenja i držanju, skladištenju i prometu zapaljivim tekućinama i plinovima te provedba nadzora nad tim mjerama. Građevine i postrojenja u kojima se obavlja skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova moraju se graditi na sigurnosnoj udaljenosti i mora se paziti u zonama opasnosti

23. Izjava o svojstvima i dokumenti kojima se dokazuju požarna svojstva Izjava o svojstvima i certifikat o stalnosti svojstava garantiraju da proizvod ima upravo takva požarna svojstva kao što definirano njegovom tehničkom specifikacijom.

24. Sigurnosni put Sigurnosni put za izlaženje je dio građevine koji je omeđen građevinskim elementima otpornim na požar 60 minuta, a vratima otpornosti 30 minuta.

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

4/8

Zaštita od požara – odgovori na pitanja 25. Što smatramo visokim objektima? Na koju visinu se to odnosi? Zgrade s prostorima za boravak ljudi čiji su podovi najvišeg kata najmanje 22 m iznad najniže kote terena na koji je moguć pristup.

26. Koji su dokazi da materijal nije goriv? Izjava o svojstvima i certifikat o stalnosti svojstava.

27. Požarno opterećenje, ukupno i specifično Požarno opterećenje je količina toplinske energije koja se može razviti u nekom prostoru, nastaje sagorijevanjem sadržaja građevine (pokretno opterećenje) i dijelova konstrukcije i elemenata građevine (stalno opterećenje), a razlikuje se ukupno požarno opterećenje (MJ) i specifično požarno opterećenje (MJ/m²). Ukupno požarno opterećenje je ukupna toplina koja se može osloboditi iz toplinske moći svega upaljivog materijala u promatranom prostoru (prostorija, skladište, etaža, građevina, objekt, postrojenje, uređaj, itd.) bez obzira pripada li gorivi materijal konstrukciji ili se nalazi u prostoru. Specifično požarno opterećenje je prosječan iznos ukupnog požarnog opterećenja na jedinicu površine. Specifično požarno opterećenje dijeli se na: 1. nisko do 1 GJ/m2 2. srednje od 1‐2 GJ/m2 3. visoko preko 2 GJ/m2

28. Požarni zid Požarni zid je posebna vrsta pregradih konstrukcija otpornosti na požar najmanje REI‐M 90 i izveden je od negorivih građevnih proizvoda koji presijeca konstrukciju građevine od temelja do krova s posebno izvedenim krovnim završetkom koji onemogućuje prijenos požara. Požarni zid mora tražena svojstva REI osigurati i u slučaju mehaničkih udara (M) zbog eventualnog padanja okolnih konstrukcija pa se minimalna otpornost na požar označava kombinacijom oznaka i vremena: REI‐M 90. Požarni zid priječi prijenos vatre i dima na druge građevine i/ili požarne odjeljke u istoj građevini. Požarni zidovi moraju se graditi: 1) kod građevina kod kojih je završni (zabatni) zid udaljen manje od 3,00 metra od susjedne građevine (postojeće ili predviđene planom); 2) kod građevina velike duljine i zgrada u nizu (duljine veće od 60,00 metara), osim kod građevina kod kojih to nije moguće iz funkcionalnih razloga (sportske, koncertne dvorane, tvorničke hale i slično); 3) kod građevina različite visine koje se spajaju preko različitih požarnih odjeljaka; 4) kod građevina različite namjene. ‐ Unutarnji požarni zidovi grade se najmanje 0,30 metara iznad krovne plohe s negorivim pokrovom ili 0,50 metara kod krovne plohe s gorivim pokrovom. Umjesto unutarnjeg požarnog zida, može se ispod krovne plohe izvesti dvostrana konzola iste otpornosti na požar u širini od 0,50 metra sa svake strane.

29. Sprječavanje širenja požara unutar građevine Izradom požarnih zidova i požarnih sektora koji na svojim otvorima za instalacije imaju zaklopke i brtve za sprečavanje širenja vatre i dima i koji imaju vrata otporna na požar kao i konstrukcija požarnog sektora.

30. Skladišta, podjela prema površini i načinu skladištenja, sve ostalo Skladište je građevina ili prostor u sastavu građevina druge namjene u kojima se skladišti goriva roba ili negoriva roba u gorivoj ambalaži. ‐ Skladišta se prema površini dijele na: * mala skladišta – površine požarnog sektora do 1000 m², * srednja skladišta – površine požarnog sektora iznad 1000 do 3000 m², * velika skladišta – površine požarnog sektora iznad 3000 do 6000 m², * skladišta površine požarnog sektora iznad 6000 m². ‐ Skladišta se prema načinu skladištenja robe dijele na: * klasična skladišta (sa skladištenom robom do visine 9 m), * visokoregalna skladišta (sa skladištenom robom iznad visine 9 m), * silose, * hladnjače. ‐ Skladište mora biti zaseban požarni sektor i u pravilu obuhvaća najviše jednu etažu. Iznimno može obuhvaćati i do najviše dvije etaže, ukoliko ukupna površina poda obje etaže ne prelazi 6000 m². ‐ Roba se ne smije skladištiti iznad evakuacijskih putova. ‐ Prostor skladišta u objektu druge namjene mora biti odvojen požarnim zidom minimalne otpornosti na požar od najmanje 90 minuta. Pregradni zidovi kod skladišta (između požarnih sektora) ‐ Otpornost na požar građevinskih elemenata na granici požarnih sektora te nosivih građevinskih elemenata prostora različite namjene skladišta treba biti najmanje 30 minuta kod odvajanja prostora s niskim požarnim opterećenjem, 60 minuta kod odvajanja prostora sa srednjim požarnim opterećenjem odnosno 90 minuta kod odvajanja prostora s visokim požarnim opterećenjem.

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

5/8

Zaštita od požara – odgovori na pitanja ‐ Nosiva konstrukcija slobodnostojećeg objekta skladišta mora zadovoljavati najmanje otpornost na požar od 30 minuta ‐ Ako skladište do 6000 m² ima sprinkler, nema zahtjeva za otpornost na požar nosive konstrukcije ‐ Za čeličnu nosivu konstrukciju koja nije vatrootporno zaštićena, mora se dokazati da pri 500°C neće doći do deformacije konstrukcije koja bi izazvala oštećenja koja utječu na otpornost na požar i stabilnost konstrukcije ‐ Vrata kao i svi drugi otvori u konstrukcijama na granici požarnog sektora moraju imati istu otpornost kao i konstrukcija u kojoj se nalaze ‐ Skladišta moraju biti zaštićena unutarnjom i vanjskom hidrantskom mrežom (silosi i hladnjače samo vanjskom), te aparatima za gašenje požara ‐ Skladište s požarnim sektorom površine > 6000 m² (mora biti samostojeća građevina) mora biti zaštićeno unutarnjom i vanjskom hidrantskom mrežom, vatrogasnim aparatima, stabilnim sustavom za dojavu požara, sprinklerom ili drugim odgovarajućim automatskim sustavom za gašenje požara, a najmanja otpornost na požar svih nosivih konstrukcijskih elemenata mora biti 30 minuta ‐ Skladišta požarnog sektora do 300 m² ili požarnim opterećenjem do 1000 MJ/m² moraju imati najmanje jedan izlaz (kod dvoetažnih skladišta odnosi se na svaku etažu skladišta) ‐ Skladišta požarnog sektora iznad 300 m² ili požarnim opterećenjem iznad 1000 MJ/m² moraju imati najmanje dva izlaza međusobno udaljena najmanje za pola dijagonale požarnog sektora (kod dvoetažnih skladišta odnosi se na svaku etažu skladišta) ‐ Izlazi i evakuacijski putovi smiju biti udaljeni od bilo koje točke skladišta max. 40m (uz sprinkler max. 60m) ‐ Put za evakuaciju ‐ širine min. 0,8 m, uvijek slobodan i nezakrčen ‐ Vrata na putu za evakuaciju ‐ širine min. 0,8 m, okretati se prema van, bez praga ‐ Pristup za vatrogasnu tehniku: * za mala skladišta ‐ s jedne strane * za srednja i velika skladišta ‐ s dvije strane * za visokoregalna, silose i površine iznad 6000 m² ‐ s tri strane ‐ Uz svaki ulaz/izlaz iz skladišta, s vanjske strane mora se postaviti tipkalo za isključenje električne energije u skladištu. ‐ Sva rasvjetna tijela moraju biti opremljena zaštitnom armaturom, koja će štititi rasvjetno tijelo od mehaničkih oštećenja. Skladišta moraju biti opremljena protupaničnom rasvjetom koja se uključuje automatski kod nestanka električne energije i osigurava osvijetljenost u trajanju od najmanje 1 sat.

31. Kod kojih građevina se mora osigurati pristup s tri strane Kod visokoregalnih skladišta, silosa, skladišta površine >6000m2

32. Zaštita od požara u ugostiteljskim objektima Ovim Pravilnikom propisuju se minimalni zahtjevi glede zaštite od požara za ugost. objekte. ‐ Ovaj Pravilnik ne odnosi se na ugostiteljske objekte koji se nalaze u starogradskim jezgrama i na ugostiteljske objekte koji su proglašeni spomenicima kulture. Otpornost na požar nosivih konstrukcija ugostiteljskog objekta ‐ Otpornost na požar nosivih konstrukcija ugostiteljskog objekta koji nije viši od tri kata mora biti najmanje 30 minuta. ‐ Otpornost na požar nosivih konstrukcija ugostiteljskih objekata koji su viši od tri kata, a nisu visoki objekti, mora biti najmanje 60 minuta. ‐ Za ugostiteljske objekte koji spadaju u visoke objekte otpornost na požar nosivih konstrukcija određuje se sukladno propisima o visokim objektima. Građevinske mjere za sprječavanje prijenosa požara u ugostiteljskom objektu 1. Ugostiteljski objekti moraju biti podijeljeni u požarne sektore. 2. Veličina požarnog sektora u ugostiteljskim objektima višim od tri kata, koji ne spadaju u visoke objekte, može biti najviše 1500 m2. 3. Veličina požarnog sektora u ugostiteljskim objektima koji spadaju u visoke objekte određuje se sukladno propisima o zaštiti od požara visokih objekata. 4. Požarni sektor kod ugostiteljskih objekata koji su viši od tri kata može obuhvaćati najviše dva kata, pri čemu dužina dulje strane požarnog sektora može iznositi najviše 60 m. 5. Građevinski elementi i uređaji za zatvaranje otvora na granici požarnog sektora mogu imati otpornost na požar za najviše 30 minuta manju od otpornosti na požar elemenata na granici požarnog sektora u koji su ugrađeni ali ne manju od 30 minuta. 6. Točke 2. i 4. ne odnose se na požarne sektore zaštićene stabilnim sustavom za gašenje požara tipa sprinkler. 7. Ugostiteljski objekti koji se dodiruju s drugim građevinama moraju od njih biti odijeljeni vanjskim požarnim zidom. Putovi za izlaženje (evakuacijski putovi) ‐ Put za izlaženje je dio ugostiteljskog objekta kojim se u slučaju požara obavlja evakuacija ljudi u otvoren (slobodan) prostor, a sastoji se od vanjskog izlaza, sigurnosnog izlaznog puta i/ili od pristupnog prostora, ‐ širina putova za izlaženje u najužem dijelu ne smije biti manja od: (prema tablici, ovisno o broju ljudi 1,1m ‐ 220 ljudi po katu, 1,8m ‐ 360 ljudi po katu) ‐ dužina pristupnog prostora ‐ max.35m (do 55m uz sustav za gašenje požara tipa sprinkler) ‐ Građevni elementi kojima je omeđen sigurni izlazni put iz ugostiteljskih objekata, a koji nisu viši od tri kata, moraju imati otpornost na požar najmanje 30 minuta. ‐ u ugostiteljskim objektima, koji su viši od tri kata, građevni elementi koji omeđuju sigurni izlazni put (zidovi, podovi, stropovi) moraju imati otpornost na požar najmanje jednaku otpornosti na požar nosivih konstrukcija objekta. ‐ ugostiteljski objekt viši od 2 kata ‐ put za izlaženje mora biti sa svakog kata i imati min. dva smjera (iznimno se primjenjuje za objekte ne više od 4 kata ako je na jednom katu max. 6 spavaćih soba, udaljenost vrata soba do vrata stubišta max.10 m, udaljenost bilo kojeg javnog prostora max.15 m do stubišta, stubište širine min.1,1 m) ‐ na svim ulazima i izlazima u sigurnosni izlazni put moraju biti ugrađena vrata koja mogu imati najviše za 30 minuta manju otpornost na požar od građevinskih elemenata sigurnog izlaznog puta u koji su ugrađena ali ne manju od 30 minuta.

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

6/8

Zaštita od požara – odgovori na pitanja ‐ ugostiteljski objekt viši od 3 kata moraju imati najmanje jedno sigurnosno stubište ‐ širina stubišta ‐ prema tablici, ovisno o broju ljudi i katova (1,1 m za 1 kat i 220 ljudi ‐ 1,8 m za 10 katova i 1035 ljudi) ‐ širina stubišta ne smije biti ni na kojem mjestu manja od širine ulaza kojim se ulazi na stubište. ‐ za ugostiteljski objekt viši od 30 m ni u kojem slučaju širina stubišta ne smije biti manja od 1,4 m ‐ dužina slijepog hodnika u ugostiteljskom objektu max. 10 m (max. 15 m uz sprinkler) ‐ na najvišem dijelu stubišta koje služi kao izlazni put moraju se ugraditi elementi za odvođenje dima i topline, otvora min. 1 m2 koja se otvaraju automatski i ručno ‐ tavani u ugostiteljskim objektima moraju biti izvedeni kao zaseban požarni sektor odijeljen od ostalih dijelova ugostiteljskog objekta građevinskim elementima koji imaju otpornost na požar od najmanje 60 minuta. ‐u slučaju da je u prostoru tavana ugrađen sustav vatrodojave otpornost elemenata mora biti najmanje 30 minuta. ‐ rasvjeta ‐ pomoćna i panik rasvjeta ‐ min. osvjetljenje 1 luks u vremenu od min. 2h od uključenja ‐ sustav ventilacije ‐ zaklopke za sprječavanje ulaska dima u prostor putova za izlaženje. ‐ zaklopke moraju biti otporne na požar * minimalno 30 min u zgradama do 3 kata * minimalno 60 min u zgradama višim od 3 kata * minimalno 90 min u visokim objektima

33. Slijepi hodnik u ugostiteljskim objektima Ugostiteljski objekti u određenim situacijama mogu imati slijepe hodnike. Ugostiteljski objekt mora biti projektiran na način da dužina slijepog hodnika ne prelazi 10 m. Iznimno dužina slijepog hodnika koji je u ugostiteljskom objektu zaštićen sustavom za gašenje požara tipa sprinkler ne smije prelaziti 15 m.

34. Zahtjevne i manje zahtjevne građevine ‐ Ovim Pravilnikom određuju se građevine koje se prema zahtijevanim mjerama zaštite od požara razvrstavaju u građevine skupine 1 – manje zahtjevne građevine i građevine skupine 2 – zahtjevne građevine. ‐ U građevine skupine 1 razvrstavaju se sljedeće građevine: 1) zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m² i namijenjena je isključivo stanovanju, 2) jednostavne građevine koje su kao takve određene posebnim propisom, 3) građevine razvrstane u građevine skupine 1 navedene u Prilogu ovog Pravilnika, 4) ostale građevine koje ispunjavaju kumulativno sljedeće uvjete: * ako se u njima ne obavlja skladištenje i promet zapaljivih tekućina, plinova ili eksplozivnih tvari prema posebnom propisu, * ako se u njima ne zadržava ili ne boravi veći broj ljudi (manje od 100 u nadzemnim odnosno manje od 50 u podzemnim građevinama), * ako mjere zaštite od požara ne zahtijevaju primjenu stabilnih sustava za gašenje požara, * ako mjere zaštite od požara ne zahtijevaju primjenu stabilnih sustava za dojavu požara, * ako mjere zaštite od požara ne zahtijevaju primjenu stabilnih sustava za odvođenje dima i topline. ‐ U građevine skupine 2 razvrstavaju se sljedeće građevine: 1) građevine razvrstane u građevine skupine 2 navedene u Prilogu ovog Pravilnika, 2) postojeće građevine u kojima se postavlja stabilni sustav za dojavu ili gašenje požara, odnosno plinodetekcija ili sličan sustav za sprječavanje nastanka ili širenja požara, 3) postojeće građevine i postrojenja za koje se utvrđuju objedinjeni uvjeti zaštite okoliša prema posebnom propisu, 4) ostale građevine koje ispunjavaju najmanje jedan od sljedećih uvjeta: * ako se u njima obavlja skladištenje ili promet zapaljivih tekućina, plinova ili eksplozivnih tvari prema posebnom propisu, * ako se u njima zadržava ili boravi veći broj osoba (100 i više u nadzemnim odnosno 50 i više u podzemnim građevinama), * ako sadrže prostore za javno okupljanje za 50 i više osoba, * ako mjere zaštite od požara zahtijevaju primjenu stabilnih sustava za gašenje požara, * ako mjere zaštite od požara zahtijevaju primjenu stabilnih sustava za dojavu požara, * ako mjere zaštite od požara zahtijevaju primjenu stabilnih sustava za odvođenje dima i topline, * ako su u postupku izdavanja rješenja o uvjetima građenja ili lokacijske dozvole, dani posebni uvjeti gradnje iz područja zaštite od požara. ‐ Građevine koje ovim Pravilnikom nisu razvrstane u skupine 1 i 2 i nisu navedene na popisu građevina skupine 1 i popisu građevina skupine 2, razvrstavaju se u skupinu 2.

35. Hidrantska mreža Ovim Pravilnikom propisuju se zahtjevi za hidrantske mreže za gašenje požara i slučajevi u kojima se za zaštitu od požara obvezatno primjenjuje hidrantska mreža za gašenje požara. ‐ Hidrantska mreža za gašenje požara je skup cjevovoda, uređaja i opreme kojima se voda od sigurnog izvora dovodi do štićenih prostora i građevina. ‐ Unutarnja hidrantska mreža za gašenje požara je hidrantska mreža za gašenje požara izvedena u objektu, završava bubnjem s namotanim cijevima i mlaznicom. ‐ Vanjska hidrantska mreža za gašenje požara je hidrantska mreža za gašenje požara izvedena izvan građevine koja se štiti, a završava nadzemnim ili podzemnim hidrantom. ‐ Suha hidrantska mreža je hidrantska mreža za gašenje požara koja je suha do daljinski upravljanog zapornog ventila, od kojeg je stalno ispunjena vodom pod tlakom;

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

7/8

Zaštita od požara – odgovori na pitanja ‐ Mokra hidrantska mreža je hidrantska mreža za gašenje požara koja je stalno ispunjena vodom pod tlakom do zapornog ventila na svakom hidrantu; *Hidrantska mreža za gašenje požara u pravilu mora biti izgrađena kao mokra hidrantska mreža. Iznimno zbog opasnosti od smrzavanja, posebnosti tehnološkog procesa ili građevine, po odobrenju tijela nadležnog za zaštitu od požara, može biti izgrađena kao suha hidrantska mreža. ‐ Udaljenost bilo koje vanjske točke građevine ili neke točke štićenog prostora i najbližeg hidranta ne smije biti veća od 80 m, ni manja od 5m. ‐ U vanjskoj hidrantskoj mreži za gašenje požara statički tlak ne smije biti veći od 1,2 MPa (12 bar). ‐ Kod vanjske hidrantske mreže za gašenje požara ne smije doći do propuštanja vode kod ispitnog tlaka od 1,6 MPa (16 bar), niti do pucanja kod tlaka od 2,4 MPa (24 bar). ‐ Najmanji tlak na izlazu iz bilo kojeg nadzemnog ili podzemnog hidranta vanjske hidrantske mreže za gašenje požara ne smije biti manji od 0,25 MPa (2.5 bar), kod propisanog protoka vode. ‐ Ukoliko hidrantska mreža za gašenje požara nema minimalni tlak vode kod minimalnog protoka propisan ovim Pravilnikom, mora se ugraditi uređaj za povišenje tlaka. Uređaj za povišenje tlaka mora imati pričuvnu crpku i obilazni cjevovod.

36. Što je požar? Požar je samopodržavajući proces gorenja koji se nekontrolirano širi u prostoru. Gorenje je brza kemijska reakcija neke tvari s oksidansom, najčešće s kisikom iz zraka u kojoj nastaju produkti gorenja te se oslobađa toplina, plamen i svjetlost.

37. Što sadrži idejni projekt skladišta zapaljivih tekućina? Idejni projekt skladišta zapaljivih tekućina koji se odnosi na građevine i postrojenja za izdavanje posebnih uvjeta sadrži situaciju, popis vrsta i količina zapaljivih tekućina i/ili plinova, tehnički opis građevine i/ili postrojenja, tehnološkog procesa i sustava za upravljanje i nadziranje, tehnički opis planiranih sustava, sredstava i opreme za dojavu i gašenje požara.

38. Gdje se postavljaju zaklopke? Na mjestima gdje ventilacijske instalacije prolaze granice požarnih sektora.

39. Kako se dokazuju temeljni zahtjevi? Osim projektom (3 načina) Glavnim projektom, normama, elaboratima, izjavama o svojstvima (nisam siguran u odgovor).

40. Kako spriječiti da požar ne uđe u instalacije i ne proširi se njima? Potrebno je zabrtviti sve otvore na kanalicama.

41. Od čega se gradi evakuacijski put i zašto Gradi se od proizvoda otpornih na požar zato što je požarni odjeljak.

42. Sprječavanje širenja požara preko otvora u fasadi Minimalna propisana vertikalna udaljenost između otvora u fasadi je 1,5 m.

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

8/8

Zaštita na radu – odgovori na pitanja 1. Osposobljavanje za rad na siguran način Poslodavac je dužan radnika prije početka rada obavijestiti o svim činjenicama i okolnostima koje utječu ili bi mogle utjecati na sigurnost i zdravlje radnika vezanim uz obavljanje poslova i osposobiti ga za rad na siguran način. ‐ Poslodavac ne smije dozvoliti samostalno obavljanje poslova zaposlenicima koji prethodno nisu osposobljeni. ‐ Zaposlenicima dok još nisu osposobljeni za rad na siguran način poslodavac mora osigurati rad pod nadzorom radnika osposobljenih za rad na siguran način ali ne duže od 60 dana. ‐ Poslodavac je dužan osposobiti radnika za rad na siguran način i dati mu informacije i upute vezane uz njegovo mjesto rada i poslove: * prije početka rada, * kod promjena u procesu rada, * kod uvođenja nove radne opreme ili njezine promjene, * kod uvođenja nove tehnologije, * kod upućivanja radnika na novi posao.

2. Poslovi s posebnim uvjetima rada 1. Poslovi s posebnim uvjetima rada prema odredbama ovoga Zakona su poslovi koje mogu obavljati samo zaposlenici koji osim općih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa ispunjavaju i posebne uvjete glede dobi života, spola, stručnih sposobnosti, zdravstvenoga stanja te psihičkih sposobnosti. Životna dob i spol se dokazuju osobnom ispravom, stručne sposobnosti svjedodžbom, certifikatom ili slično, a zdravstveno i psihičko stanje dokazuje specijalist medicine rada. 2. Poslodavac ne smije rasporediti radnika na poslove s posebnim uvjetima rada ako prethodno na propisani način nije utvrđeno da radnik ispunjava potrebne uvjete. 3. Radnika raspoređenog na poslove s posebnim uvjetima rada poslodavac upućuje na pregled ovlaštenoj ustanovi, odnosno specijalistu medicine rada u privatnoj praksi s uputnicom koja sadrži podatke o vrsti poslova i drugim okolnostima od utjecaja za ocjenu njegove sposobnosti za obavljanje ovih poslova. 4. nakon isteka roka za obavljanje poslova s posebnim uvjetima poslodavac je dužan uputiti radnika na pregled. Ovaj rok utvrđen je propisom ZNR ili kada to ocjeni specijalist medicine rada. 5. poslodavac ne smije dozvoliti radniku da obavlja poslove s posebnim uvjetima rada ako radnik ne ispunjava uvjete za obavljanje tih poslova ili ako ga ponovno ne uputi na pregled nakon isteka propisanog roka. 6. 19 poslova za koju postoji obaveza pregleda kod specijaliste medicine rada: rukovanje strojevima, samohodnim strojevima, na postrojenjima za dobivanje/preradu nafte i plina, na kotlovskim postrojenjima/energ.postrojenjima, dizalice na mehaniz. pogon, poslovi signaliste, poslovi skladištenja/prerade lakozapaljivih i eksploz. tekućina i plinova, ronilački poslovi, rukovanje uređajima zaopskrbu zrakom u kesonima pri ronilačkim poslovima, montaža/održavanje/ispitivanje elekt.instalacija uređaja i postrojenje iznad 250V i napona 220V s posebnim zahtjevima, podizanje skela/postavljanje oplata/ograda pri građevinskim poslovima, izrada i rukovanje eksplozivima, punjenje i paljenje mina, poslovi vatrogasaca, čuvanje ljudi i imovine vatrenim oružjem, manipulacija teretom >25kg (m) i >15kg (ž) u toku punog radnog vremena, poslovi na visini višoj od 3m, izloženost fizičkim i kemijskim štetnostima i vibracijama, zračenjima..., željeznički i zračni promet.

3. Pravilnik o listi strojeva s povećanim opasnostima Strojevi i uređaji s povećanim opasnostima su oni pri čijem korištenju postoji povećana opasnost po sigurnost i zdravlje radnika unatoč primjene osnovnih pravila zaštite na radu. ‐ Poslodavac je dužan, u skladu s važećim propisima o načinu ispitivanja strojeva i uređaja, obavljati ispitivanje strojeva i uređaja utvrđenih u ovoj Listi u sljedećim slučajevima: * prije njihovog stavljanja u uporabu, * najmanje jedanput nakon dvije godine njihove uporabe, * poslije rekonstrukcije a prije ponovnog početka korištenja, * prije početka korištenja na novom mjestu uporabe, ako su strojevi i uređaji premješteni s jednog mjesta na drugo pa su zbog toga rastavljeni i ponovno sastavljeni

4. Plan izvođenja radova Plan izvođenja radova ‐ Investitor je dužan prije uspostave gradilišta osigurati izradu plana izvođenja radova. ‐ Plan izvođenja radova potrebno je izraditi u skladu s ovim Pravilnikom. ‐ Plan izvođenja radova je sastavni dio projektne dokumentacije određene posebnim propisima. ‐ Svaki poslodavac koji izvodi radove u trajanju duljem od pet dana dužan je izraditi svoj plan izvođenja radova i odrediti rok dovršetka radova. - Plan izvođenja radova izrađuje ili daje na izradu koordinator I. - Podaci o planu izvođenja radova sastavni su dio prijave gradilišta inspekciji rada Plan izvođenja radova mora sadržavati: 1. Opis i shemu (nacrt) izvođenja radova 2. Popis opasnih tvari 3. Popis posebno opasnih poslova 4. Mjesta rada na kojima postoji povećana opasnost za život i zdravlje radnika, kao i vrste i količine potrebnih osobnih zaštitnih sredstava odnosno zaštitne opreme 5. Postupke za usklađivanje međudjelovanja svih aktivnosti u neposrednoj blizini gradilišta, 6. Postupke za svaku pojedinu opasnu fazu rada 8. Vremenski plan radova 9. Način organiziranja suradnje i uzajamno izvješćivanja svih izvođača radova

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

1 / 12

Zaštita na radu – odgovori na pitanja 10. Način organiziranja na način da na gradilište imaju pristup samo osobe koje su na njemu zaposlene i osobe koje imaju dozvolu ulaska na gradilište 11. Zajedničke mjere zaštite na radu na gradilištu 13. Pravila ponašanja na gradilištu 14. Popis poslova s procjenom troškova (troškovnikom) uređenja gradilišta i izvođenja zajedničkih mjera za provedbu zaštite na radu na radilištu 15. Popis isprava, evidencija i uputa iz zaštite na radu, koje se moraju čuvati stalno na gradilištu 16. Potpis odgovorne osobe za izradu plana izvođenja radova i pečat.

5. Mjere ZNR kod zemljanih radova i kod kopanja kanala Kod iskopa zemlje na gradilištu potrebno je ograditi iskop da se spriječi pad osoba u iskop, te zabraniti prolazak velikih strojeva blizu iskopa radi mogućnosti urušavanja. Kod kanala potrebno je razupiranje na dubinama iskopa većim od 1m.

6. Elaborat zaštite na radu Pri projektiranju građevina namijenjenih za rad projektant je obvezan u glavnom projektu primijeniti odgovarajuće propise zaštite na radu. To znači da se elaborat ZNR obavezno izrađuje za sve građevine u kojima se obavlja nekakav rad. Od tvornica, to ureda i institucija, stambenih zgrada s poslovnim prostorima,… Zbog potrebe za elaboratom ZNR automatski ih se svrstava u minimalno 3. skupinu građevina po zahtjevnosti postupka u vezi s gradnjom. ‐ Investitor, odnosno projektant je obvezan uz glavni projekt dostaviti elaborat zaštite na radu koji obuhvaća i razrađuje način primjene propisa zaštite na radu u glavnom projektu. Elaborat se dostavlja tijelu nadležnom za poslove graditeljstva u postupku izdavanja građevinske dozvole. Elaborat zaštite na radu koji se odnosi na sve pojedinačne projekte kojima se daje tehničko rješenje građevine namijenjene za rad sadrži naročito: * opasnosti i štetnosti koje proizlaze iz procesa rada i način na koji se te opasnosti otklanjaju, * primijenjene propise zaštite na radu koji se odnose na lokaciju građevine, odstranjivanje štetnih otpadaka, prometnice, radni prostor, pomoćne prostorije i drugo, * predvidiv broj radnika prema spolu, * tehnička rješenja koja omogućuju pristup osobi s invaliditetom građevini sukladno posebnom propisu, * radne postupke koji imaju utjecaja na stanje u radnom i životnom okolišu, naročito vezano za sigurno održavanje građevine, * popis opasnih radnih tvari štetnih po zdravlje koje se u procesu rada koriste, prerađuju ili nastaju te njihove karakteristike, * popis propisa i naznaku odredaba o zaštiti na radu koje su primijenjene u glavnom projektu. ‐ Tijelo nadležno za poslove inspekcije rada, odnosno njezin ovlašteni stručni predstavnik nakon provedenog postupka, odnosno pregleda glavnog projekta, ako su u projektu primijenjeni propisi zaštite na radu izdaje potvrdu o usklađenosti glavnog projekta s propisima zaštite na radu. ‐ U povjerenstvu za tehnički pregled izgrađene građevine namijenjene za rad, u postupku izdavanja uporabne dozvole sudjeluje tijelo nadležno za poslove inspekcije rada, odnosno njegov ovlašteni predstavnik.

7. Vertikalni prilazi (1) Za prilaz na radne platforme, galerije, krovove objekata, ulazak u okna, šahtove i sl. gdje se poslovi obavljaju povremeno mogu se koristiti vertikalni prilazi izvedeni u obliku čvrstih metalnih ljestava postavljenih vertikalno ili koso s kutom nagiba većim od 75° prema horizontali. (2) Prečke ljestava moraju biti od okruglog željeza promjera najmanje 1,6 cm i dobro učvršćene odnosno zavarene za stranice ljestava na vertikalnom razmaku od najviše 30 cm. (3) Duljina prečki između stranca ljestava ne smije biti manja od 40 cm. (4) Ljestve, čija je visina veća od 3,0 m moraju počevši od sedme prečke (oko dva metra od poda) imati čvrstu leđnu zaštitu. (5) Leđna zaštita mora biti izrađena u obliku kaveza načinjenog od lukova od plosnatog željeza, s unutrašnjim radijusom ne manjim od 70 cm niti većim od 80 cm, koji moraju biti pričvršćeni za stranice ljestava na međusobnom razmaku ne većem od 1,4 m. (6) Ljestve moraju biti postavljene paralelno sa zgradom ili nekom drugom konstrukcijom. (7) Ako ljestve nemaju leđobran, nego je predviđeno da se osobe penju između ljestava i zida, razmak između prečke ljestava i zgrade mora iznositi 70 do 80 cm. (8) Ako su ljestve pričvršćene za zid ili stup moraju od površine zida ili stupa biti udaljene najmanje 16 cm. (9) Na ljestvama čija je visina veća od 20,0 m moraju se na udaljenostima od 6,0 do 8,0 m ugraditi odmorišta (platforme ili podesti). Ljestve moraju biti kruto vezane sa zgradom, objektom ili konstrukcijom u razmacima ne većim od 3,0 m. (10) Rukohvati (stranice) ugrađenih ljestava za prilaženje platformama, galerijama, krovovima objekata i sl. moraju biti najmanje 0,75 m iznad prilazne površine. (11) Leđna zaštita mora biti produžena najmanje 1,0 m iznad prilazne površine.

8. Dokumentacija ZNR na gradilištu Poslodavac je dužan čuvati: 1. glavni projekt izrađen prema posebnom propisu iz kojeg je vidljiva primjena osnovnih pravila zaštite na radu za građevinu ili dio građevine u trenutku korištenja, 2. upute o načinu korištenja strojeva i uređaja s povećanim opasnostima dok te strojeve i uređaje koristi, 3. planove uređenja privremenih radilišta dok ta radilišta koristi, 4. isprave o obavljenim ispitivanjima radnih strojeva, 5. dokaze o ispravnosti instalacija.

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

2 / 12

Zaštita na radu – odgovori na pitanja 6. evidencije o zaposlenicima osposobljenim za rad na siguran način, (ispitivač me ispravio da treba imati dokaze da su radnici osposobljeni za rad na siguran način) 7. evidencije o zaposlenicima raspoređenim na poslove s posebnim uvjetima rada, (ispitivač me ispravio da treba imati dokaze da radnici ispunjavaju uvjete za poslove s posebnim uvjetima rada) 8. evidencije o strojevima i uređajima s povećanim opasnostima koje koristi, 9. evidencije o opasnim tvarima koje proizvodi, prerađuje ili koristi, 10. evidencije o ozljedama na radu, slučajevima profesionalnih bolesti i poremećajima u tehnološkom procesu koji su izazvali ili su mogli izazvati štetne posljedice po sigurnost i zdravlje radnika.

9. Obveze investitora DUŽNOSTI INVESTITORA U FAZI PROJEKTIRANJA 1) pisanim ugovorom odredi glavnog projektanta (projektanta) 2) imenuje KOO1 3) dati izraditi Elaborat ZNR DUŽNOSTI INVESTITORA PRIJE POČEKTA GRAĐENJA 4) osigurati izradu Plana izvođenja radova (radovi duži od 5 dana) 2) imenovati KOO2 3) Prijaviti gradilište 4) vidno izložiti Prijavu gradilišta na samom gradilištu DUŽNOSTI ZA VRIJEME IZVOĐENJA RADOVA 1) poštivati načela ZNR 2) ažurirati Prijavu gradilišta

10. Koordinator I Koordinator I ‐ osoba imenovana kao koordinator I mora imati najmanje završen stručni studij tehničkog smjera (arhitekture, građevinarstva, elektrotehnike i strojarstva) sa stečenim stručnim nazivom prvostupnik (baccalaures) inženjer, položeni stručni ispit te položen stručni ispit za koordinatora zaštite na radu. Projektant odnosno glavni projektant može biti ujedno koordinator I ukoliko ispunjava navedene uvjete. ‐ Koordinator za zaštitu na radu u fazi izrade projekta – koordinator I – dužan je: 1. koordinirati primjenu načela zaštite na radu iz ovoga Pravilnika; 2. izraditi ili dati izraditi plan izvođenja radova, uzimajući pri tome u obzir pravila primjenjiva za dotično gradilište. Plan izvođenja radova mora sadržavati i posebne mjere ako poslovi na gradilištu spadaju u opasne radove prema ovom Pravilniku; 3. izraditi dokumentaciju, koja sadrži specifičnosti projekta i koja sadrži bitne sigurnosne i zdravstvene podatke, koje je potrebno primjenjivati nakon gradnje u fazi uporabe.

11. Koordinator II Koordinator II ‐ osoba imenovana kao koordinator II mora imati najmanje završen stručni studij tehničkog smjera sa stečenim stručnim nazivom prvostupnik (baccalaures) inženjer, položeni stručni ispit te stručni ispit za koordinatora zaštite na radu, ili najmanje završen preddiplomski sveučilišni stručni studij smjera sigurnosti i zaštite zdravlja na radu sa stečenim akademskim nazivom sveučilišni prvostupnik (baccalaures) inženjer, položeni stručni ispit stručnjaka zaštite na radu te stručni ispit za koordinatora zaštite na radu. Inženjer odnosno glavni inženjer gradilišta može ujedno biti i koordinator II ukoliko ispunjava navedene uvjete. ‐ Koordinator za zaštitu na radu u fazi izvođenja radova – koordinator II – dužan je: 1. Koordinirati primjenu načela zaštite na radu: * kod donošenja odluka o tehničkim i/ili organizacijskim mjerama tijekom planiranja pojedinih faza rada; * kod određivanja rokova, koji su potrebni za sigurno dovršenje pojedinih faza rada, koji se izvode istovremeno ili u slijedu. 2. Koordinirati izvođenje odgovarajućih postupaka, da bi se osiguralo da poslodavci i druge osobe: * dosljedno primjenjuju načela zaštite na radu iz ovoga Pravilnika; * izvode radove u skladu s planom izvođenja radova. 3. Izraditi, ili potaknuti izradu potrebnih usklađenja plana izvođenja radova i dokumentacije sa svim promjenama na gradilištu. 4. Organizirati suradnju i uzajamno izvješćivanje svih izvođača radova i njihovih radničkih predstavnika, s ciljem sprečavanja ozljeda na radu i zaštite zdravlje radnika. 5. Provjeravati da li se radni postupci provode na siguran način i usklađivati propisane aktivnosti. 6. Organizirati da na gradilište imaju pristup samo osobe koje su na njemu zaposlene i osobe koje imaju dozvolu ulaska na gradilište.

12. Prijava gradilišta ‐ Investitor je dužan prijaviti gradilište u skladu s ovim Pravilnikom u slučaju: 1. predviđenog trajanja radova dužeg od 30 radnih dana i na kojima radi istovremeno više od 20 radnika 2. da je predviđen opseg radova od 500 osoba – dana ili više. ‐ U slučaju izvođenja posebno opasnih radova određenih ovim Pravilnikom, gradilište se mora prijaviti bez obzira na trajanje radova i broj radnika koji izvode te radove. ‐ Investitor je dužan najmanje 1 dan (po novom zakonu) prije početka izvođenja radova na tom gradilištu dostaviti prijavu gradilišta tijelu nadležnom za poslove inspekcije rada odnosno drugom nadležnom tijelu. Više nije potrebno dostaviti plan izvođenja radova nego se podaci o njemu samo spominju u prijavi. Po novom i izvođač može prijaviti gradilište.

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

3 / 12

Zaštita na radu – odgovori na pitanja ‐ Preslika prijave gradilišta mora biti vidno izložena na gradilištu. ‐ Prijavu gradilišta dužan je investitor ažurirati u slučaju promjena koje utječu na rok dovršenja radova, kao i u slučajevima uvođenja novoga izvođača radova ili privremene obustave rada. Na prijavi gradilišta obvezno se nalazi: 1. Datum prijave 2. Točna adresa gradilišta 3. Podaci o investitoru (ime, naslov, adresa, telefon, matični broj) 4. Vrsta projekta (novogradnja, rekonstrukcija, održavanje, rušenje,...) 5. Projektant odnosno glavni projektant (ime, naslov, adresa, telefon) 6. Koordinator/i – I za zaštitu na radu u fazi izrade projekta (ime, naslov, adresa, telefon) 7. Koordinator/i – II za zaštitu na radu u fazi izvođenja radova (ime, naslov, adresa, telefon) 8. Broj, verzija i datum (ažuriranja) plana izvođenja radova 9. Plan izvođenja radova izradio: (ime, ime odgovorne osobe, naslov, telefon) 10. Planirani datum početka rada na gradilištu 11. Planirano trajanje rada na gradilištu 12. Predviđen najveći broj radnika na gradilištu 13. Planirani broj ugovornih izvođača i drugih osoba na gradilištu 14. Podaci o ugovornim izvođačima, koji su već odabrani 15. Radilište prijavljuje: – investitor 16. Potpis i pečat

13. Tko potpisuje zapisnik o ocjeni praktične osposobljenosti Zapisnik o ocjeni praktične osposobljenosti radnika za rad na siguran način na pojedinom mjestu rada sastavljaju i potpisuju neposredni ovlaštenik osposobljavanog radnika, radnik i stručnjak ZNR (sa položenim stručnim ispitom iz zaštite na radu pri Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva i stečenim osnovnim andragoškim znanjima) zadužen za osposobljavanje.

14. Osnovna pravila ZNR Osnovna pravila ZNR su pravila koja sadrže zahtjeve vezane uz sredstva rada; primjerice zaštitne naprave, zaštita od elek. struje, požara i eksplozije, stabilnost građevine, radne površine i prostore, puteve za prolaz, čišćenje mjesta rada i radnog prostora,, mjere zaštite od atmosferskih i klimatskih utjecaja, mjere zaštite od buke i vibracija, potrebne vrijednosti faktora radnog okoliša. Provedba osnovnih pravila osigurava se Zakonom o ZNR i pod zakonskim aktima (Pravilnicima). OSNOVNA PRAVILA ZNR sadrže zahtjeve kojima mora udovoljavati sredstvo rada kada je u uporabi, a osobito: 1) zaštitu od mehaničkih opasnosti 2) zaštitu od udara električne struje 3) sprječavanje nastanka požara i eksplozije 4) osiguranje mehaničke otpornosti i stabilnosti građevine 5) osiguranje potrebne radne površine i radnog prostora 6) osiguranje potrebnih putova za prolaz, prijevoz i evakuaciju radnika i drugih osoba 7) osiguranje čistoće 8) osiguranje propisane temperature i vlažnosti zraka i ograničenja brzine strujanja zraka 9) osiguranje propisane rasvjete 10) zaštitu od buke i vibracija 11) zaštitu od štetnih atmosferskih i klimatskih utjecaja 12) zaštitu od fizikalnih, kemijskih i bioloških štetnih djelovanja 13) zaštitu od prekomjernih napora 14) zaštitu od elektromagnetskog i ostalog zračenja 15) osiguranje prostorija i uređaja za osobnu higijenu * imaju prednost u odnosu na posebna pravila

15. Posebna pravila ZNR Posebna pravila ZNR su pravila čijom se primjenom mora osigurati otklanjanje opasnosti koja se ne mogu dovoljno otklanjanjem opasnosti primjenom osnovnih pravila, a odnose se na radnike i radne postupke. Njima se propisuju: ‐ Poslovi s posebnim uvjetima rada, ‐ korištenje osobnih zaštitnih sredstava i opreme, ‐ primjena posebnih postupaka pri uporabi opasnih radnih tvari, ‐ postavljanje znakova upozorenja od opasnosti i štetnosti, te ‐ način izvođenja određenih poslova i radnih postupaka

16. Priznata pravila ZNR Priznata pravila ZNR su pravila iz stranih propisa koja su znanstveno dokazana ili u praksi provjereni načini (postupci), pomoću kojih se otklanjaju ili smanjuju opasnosti na radu, sprečavaju ozljede, profesionalne bolesti, te druge štetne posljedice za osobe na radu. Njihova primjena dolazi u obzir kada u Republici Hrvatskoj ne postoje propisana pravila zaštite na radu. U njihovom usvajanju važno je primijeniti načelo radnog prava, tj. da se za radnika primjeni najpovoljnije pravo ukoliko postoji definirano pravno u dva ili vise stranih propisa.

17. Koji dokument dokazuje ispravnost nekog stroja na gradilištu Isprave o obavljenim ispitivanjima radnih strojeva.

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

4 / 12

Zaštita na radu – odgovori na pitanja 18. Dimenzije radnih prostora Veličina radne prostorije mora biti takva da je za svakog radnika osigurano najmanje 10 m3 zračnog prostora i 2 m2 slobodne površine poda. Minimalne svijetle visine radnih prostorija moraju iznositi: 1) 3 m – prostorije u kojima u tijeku procesa rada nema štetnih fizikalnih, kemijskih odnosno bioloških djelovanja, osim prostorija za koje je drugačije određeno posebnim propisima; 2) 2,8 m – prostorije u kojima su pri radu ispunjeni zahtjevi u pogledu mikroklimatskih uvjeta, odnosno u kojima u toku procesa rada nema štetnih fizikalnih, kemijskih odnosno bioloških djelovanja; 3) 2,50 m – prostorije predviđene za obavljanje administrativnih poslova, projektantski uredi, skladišta, prostorije u kojima se radnici zadržavaju manje od dva sata dnevno, prostorije u kojima se obavljaju tihi obrtnički i drugi poslovi kao što su krojački, frizerski, postolarski, fotografski, optičarski, kozmetičarski, urarski, zlatarski i sl., a u kojima su zadovoljeni mikroklimatski uvjeti i nema štetnih fizikalnih, kemijskih odnosno bioloških djelovanja. 4) prostorije iz točke 3. ovoga stavka koje se nalaze u građevinama koje nisu građene po sada važećim propisima, ili zaštićenim građevinama koji su spomenici kulture, a kojima visinu nije moguće mijenjati, visina prostorija može biti manja od 2,5 m, ali ne manja od 2,2 m. (5) Kontejneri se mogu koristiti kao mjesta rada ako ispunjavaju uvjete iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka i ako svijetla visina unutarnjeg prostora nije manja od 2,2 metra.

19. Medicina rada Provjerava osposobljenost radnika za poslove s posebnim uvjetima rada, osposobljava radnike za pružanje prve pomoći, specijalist medicine rada je i član odbora ZNR.

20. Kako se dokazuje da radnik ispunjava uvjete za poslove s posebnim uvjetima rada Potvrdom od specijaliste medicine rada i dokazom o stručnim kvalifikacijama (svjedodžbe, potvrda,…) koje poslodavac mora držati na gradilištu

21. Izvlaštenje Izvlaštenje kulturnog dobra provodi se: • ako prijeti opasnost od oštećenja kulturnog dobra, a vlasnik nema mogućnosti ili interesa osigurati provedbu svih određenih mjera zaštite i očuvanja • ako se na drugi način ne može osigurati obavljanje arheoloških istraživanja ili provedba mjera zaštite • ako na drugi način nije moguće osigurati dostupnost kulturnog dobra za javnost

22. Obaveze radnika Radnik je obvezan: 1) osposobljavati se za rad na siguran način kada ga na to uputi poslodavac 2) obavljati poslove s dužnom pažnjom i voditi računa o svojoj (i tuđoj) sigurnosti i zaštiti zdravlja 3) surađivati s poslodavcem, njegovim ovlaštenikom, stručnjakom ZNR, specijalistom medicine rada i povjerenikom radnika za ZNR, osobito dok se ne osigura da radni okoliš i uvjeti rada ne predstavljaju rizik za sigurnost i zdravlje te dok se u cijelosti ne postigne ZNR 4) ima pravo odbiti rad i napustiti radno mjesto ako mu izravno prijeti rizik za život i zdravlje, sve dok poslodavac ne poduzme korektivne mjere, te zbog takvog postupanja ne smije trpjeti štetne posljedice - u tom slučaju mora obavijestiti poslodavca, njegovog ovlaštenika, stručnjaka ZNR ili povjerenika radnika ZNR (a oni dalje moraju bez odgađanja izvijestiti nadležnog inspektora koji je obavezan u roku od 48 sati utvrditi činjenično stanje i osnovanost navoda radnika).

23. Na koji način se ostvaruje ZNR, zaštita na radu kao organizirano djelovanje ZNR se ostvaruje primjenom pravila ZNR. Zaštita na radu kao organizirano djelovanje obuhvaća sustav pravila koja se primjenjuju po ovom Zakonu i drugim propisima, a to su: * pravila pri projektiranju i izradi sredstava rada, * pravila pri održavanju i ispitivanju sredstava rada, * pravila koja se odnose na sredstva rada i radnike te prilagodbu procesa rada njihovom spolu, dobi te duševnim i tjelesnim sposobnostima, * osposobljavanje i obavješćivanje radnika i poslodavaca sa svrhom postizanja odgovarajućeg stupnja zaštite na radu i zdravstvene zaštite, * suradnju na svim razinama od poslodavca i radnika, preko njihovih predstavnika i udruga, do razine državnih ustanova i tijela, * zaštita radnika, njihovih predstavnika i stručnjaka za zaštitu na radu od dovođenja u nepovoljniji položaj i od drugih mjera zbog akcija poduzetih na području zaštite na radu.

24. Što je buka u okolišu i što radnik može učiniti u slučaju povećane buke? Buka je fizikalna štetnost Buka: vanjska, unutarnja u radnim prostorima ili uredska buka, prekomjerna izloženost buci može uzrokovati privremeni ili trajni te djelomični u potpuni gubitak sluha. Prag čujnosti 0db, šuštanje lišća 10db, šapat 20db, govor 50db, prometna ulica i automobil 70db, kamion 90db, udaranje čekića po nakovnju 95db, avionski motor 120db na 200m udaljenosti. RAZINA BUKE (dB) DOPUŠTENO DNEVNO IZLAGANJE U SATIMA 85 dB 8 h 90 dB 4 h 95 dB 2 h 100 dB 1 h 105 dB 1/2 h 110 dB 1/4 h U slučaju povećane buke radnik može koristiti osobna sredstva za zaštitu od buke. ušni čepići, kacige s akustičnom zaštitom, ušne školjke

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

5 / 12

Zaštita na radu – odgovori na pitanja 25. Kako se označavaju prepreke? Boje znakova što koja predstavlja, geometrijski oblici Prepreke se označavaju znakovima opasnosti. Boje i oznake dane su u tablici

26. Na koji način poslodavac provjerava da li je radnik pod utjecajem sredstava ovisnosti? Kojim mjerama poslodavac provodi zabranu zlouporabe sredstava ovisnosti, kad može udaljiti radnika s mjesta rada, kad poslodavac ne smije provjeravati da li je radnik pod utjecajem sredstava ovisnosti, tko daje ocjenu zdravstvene i psihofizičke sposobnosti? Provjera je li radnik pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti obavlja se alkometrom ili drugim prikladnim uređajem, postupkom ili sredstvom . Poslodavac je obvezan provoditi zabranu zlouporabe alkoholnih pića i sredstava ovisnosti na mjestu rada prikladnim mjerama, a osobito: 1) obavješćivati radnika o štetnosti sredstava ovisnosti i njihovom utjecaju na radnu sposobnost 2) surađivati s njegovim ovlaštenikom, stručnjakom zaštite na radu, specijalistom medicine rada i povjerenikom radnika za zaštitu na radu, pri provođenju mjera sprječavanja zlouporabe sredstava ovisnosti 3) sprječavati konzumaciju alkoholnih pića i drugih sredstava ovisnosti tijekom rada i provoditi zabranu njihovog unošenja u radne prostorije i prostore 4) provoditi programe prevencije ovisnosti na mjestu rada, u skladu s utvrđenim potrebama 5) pisano utvrditi postupak provjere je li radnik pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti (provođenje postupka uz pristanak radnika, način provjere, vrsta testa ili aparata, način bilježenja i potvrđivanja rezultata, postupanje u slučaju odbijanja radnika da pristupi provjeri) i učinkovito provoditi utvrđeni postupak. (3) Smatrat će se da je radnik pod utjecajem alkohola ako u krvi ima alkohola više od 0,0 g/kg, odnosno više od 0,0 miligrama u litri izdahnutog zraka, odnosno u krvi ima višu koncentraciju alkohola od koncentracije dozvoljene procjenom rizika poslova koje taj radnik obavlja. Provjera je li radnik pod utjecajem sredstava ovisnosti i privremeno udaljenje s rada Poslodavac je obvezan udaljiti s mjesta rada radnika koji je pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti sve dok je pod njihovim utjecajem. Poslodavac ne smije provjeravati je li radnik pod utjecajem drugih sredstava ovisnosti osim alkohola ako mu je radnik predao potvrdu da se nalazi u programu liječenja, odvikavanja ili rehabilitacije od ovisnosti ili u izvanbolničkom tretmanu liječenja od ovisnosti te da uzima supstitucijsku terapiju. Ocjenu zdravstvene i psihofizičke sposobnosti daje specijalist medicine rada.

27. Odbor ZNR, tko ga čini, kada se sastaje, što u slučaju ozljede… Poslodavac koji zapošljava 50 ili više radnika obvezan je osnovati odbor zaštite na radu (u daljnjem tekstu: odbor) kao svoje savjetodavno tijelo za unapređivanje zaštite na radu. Odbor čine poslodavac ili njegov ovlaštenik, stručnjak zaštite na radu koji obavlja poslove zaštite na radu kod poslodavca, specijalist medicine rada izabran u skladu s posebnim propisom te povjerenik radnika za zaštitu na radu ili njihov koordinator. Odbor se sastaje najmanje jedanput u tri mjeseca i o svojem radu vodi zapisnik. Iznimno, u slučaju smrtne, teške ozljede na mjestu rada, utvrđenog slučaja profesionalne bolesti ili nalaza nadležnog inspektora kojim je utvrđen nedostatak u provedbi zaštite na radu, poslodavac je obvezan sazvati sjednicu u roku od dva radna dana od nastanka ozljede. (1) Sa svrhom stalnog unapređivanja zaštite na radu, odbor planira i nadzire: 1) primjenu pravila zaštite na radu kod poslodavca 2) organizaciju obavljanja poslova zaštite na radu 3) obavješćivanje i osposobljavanje u vezi sa zaštitom na radu 4) prevenciju rizika na radu i u vezi s radom te njezine učinke na zdravlje i sigurnost radnika. (2) Poslovi odbora iz stavka 1. ovoga članka mogu se proširiti kolektivnim ugovorom i sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca.

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

6 / 12

Zaštita na radu – odgovori na pitanja 28. Tko daje ovlaštenje i koje su obveze osobe ovlaštene za provođenje ZNR? Ovlaštenik - poslodavac može provođenje ZNR prenijeti u pisanom obliku na svojeg ovlaštenika Odgovornost poslodavca - ozljeda na radu ili profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca i smatra se da potječe od rada, poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Poslodavac/njegov ovlaštenik moraju biti osposobljeni i moraju se stručno usavršavati iz područja ZNR, u skladu s procjenom rizika.

29. Obveze poslodavca obzirom na prvu pomoć Poslodavac je dužan organizirati i osigurati pružanje prve pomoći radnicima i drugim osobama do pružanja hitne medicinske pomoći ili do prijema u zdravstvenu ustanovu te je obavezan omogućiti postupanje službe hitne pomoći 2) na svakom radilištu i u radnim prostorijama gdje istodobno radi 2-20 radnika, min. 1 radnik te još po 1 za svakih sljedećih 50 radnika, mora biti osposobljen za pružanje prve pomoći u skladu s pravilima ZNR -> osposobljavanje provodi: crveni križ ili specijalist medicine rada 3) osigurati sredstva i opremu za pružanje prve pomoći, koji uvijek moraju biti dostupni, označeni i zaštićeni od neovlaštenog korištenja 4) na zahtjev radnika osigurati zdravstveni pregled 1 u 5 god. (ako prema propisima nije obavezan) 5) specijalisti medicine rada osigurati pristup na mjesta rada

30. Maksimalne dopuštene razine buke prema zonama Zona buke

Namjena prostora

1.

Zona namijenjena odmoru, oporavku i liječenju Zona namijenjena samo stanovanju i boravku Zona mješovite, pretežito stambene namjene Zona mješovite, pretežito poslovne namjene sa stanovanjem Zona gospodarske namjene (proizvodnja, industrija, skladišta, servisi)

2. 3. 4.

5.

Najviše dopuštene ocjenske razine buke imisije L RAeq u dB(A) za dan(L day ) noć(L night ) 50

40

55

40

55

45

65

50

– Na granici građevne čestice unutar zone – buka ne smije prelaziti 80 dB(A) – Na granici ove zone buka ne smije prelaziti dopuštene razine zone s kojom graniči

31. Osobna zaštitna sredstva Osobna zaštitna sredstava su sredstva koja radnik nosi, drži ili na bilo koji način upotrebljava pri radu, tako da ga štite od 1 ili više rizika vezanog za njegovu sigurnost i zdravlje. Osobna zaštitna sredstva upotrebljavaju radnici pri radovima, pri kojima nije moguće otkloniti rizike za sigurnost i zdravlje te u slučajevima kada poslodavac ne može u dovoljnoj mjeri smanjiti rizike primjenom osnovnih pravila ZNR ili odgovarajućom organizacijom rada. Poslodavac određuje osobna zaštitna sredstva na temelju procjene rizika za sigurnost i zdravlje. Poslodavac mora utvrditi vrstu osobnog zaštitnog sredstva koje odgovara stanju na radnom mjestu uzimajući u obzir razinu rizika, učestalost izlaganja rizicima, karakteristike mjesta rada i zadovoljavanje osobnih zaštitnih sredstava okolnostima, vremenu i uvjetima u kojima ih radnik mora upotrebljavati. NEZAKLJUČENI POPIS OSOBNIH ZAŠTITNIH SREDSTAVA a) zaštita glave: kacige, kape, mrežice za kosu, kapuljače, marame... b) zaštita vrata: olovni okovratnici c) zaštitu sluha: ušni čepići, kacige s akustičnom zaštitom, ušne školjke...) d) zaštita očiju i lica: naočale, maske, zasloni za lice e) zaštita organa za disanje: respirator, maska s filterima, ronilačka oprema, filtarske naprave s kacigom... f) zaštita ruku: rukavice (od topline, hladnoće, vibracije, zračenja, KEM tvari, uboda,...) g) zaštita nogu: cipele, čizme, cipele za brzo skidanje, antistatične, otporne na toplinu... h) zaštita kože: kreme i masti i) zaštita trupa i trbuha: prsluci, kaputi, pregače, topli prsluci... j) zaštita cijelog tijela: oprema za pad s visine ili u dubinu, oprema za kočenje, sigurnosni pojasevi...

32. Rad na visini Rad na visini spada u poslove s posebnim uvjetima rada. Radnici moraju imati uvjerenje, posebno osjetljive skupine ne smiju raditi na visini. Mora imati zaštitnu opremu: oprema za pad s visine ili u dubinu, oprema za kočenje, sigurnosni pojasevi. Rad na visini (Građenje iznad terena) ‐ Poslovi koji se izvode na visini su poslovi koji se makar povremeno izvršavaju s površine podignute više od tri metra od okolne površine, ako se primjenom osnovnih pravila zaštite na radu ne može spriječiti povećana opasnost od pada radnika s mjesta rada

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

7 / 12

Zaštita na radu – odgovori na pitanja ‐ Građevinski i drugi radovi na prizemnim zgradama i u unutrašnjosti višekatnih objekata visokim do 450 cm iznad terena odnosno iznad poda međukatne konstrukcije, mogu se izvoditi s upotrebom pomoćnih skela ili ljestava uz vezivanje radnika, ako je uz korištenje takvih sredstava moguće izvoditi te radove bez opasnosti za život radnika. ‐ Građevinski i drugi radovi na objektima višim od 450 cm iznad terena odnosno poda međukatne konstrukcije, moraju se izvoditi uz korištenje odgovarajućih skela ili na drugi siguran način. ‐ Ako pri radovima postoji mogućnost da radnici padnu izvan objekta, moraju se postaviti odgovarajuće zaštitne nadstrešnice tako da visina sa koje se može pasti ne prelazi 300 cm, i radnici se moraju vezati odgovarajućim zaštitnim pojasom. ‐ Ako se pri radovima na otvorenim rubovima katova, balkona, terasa i dr. zaštitna ograda iz opravdanih razloga ne može postaviti ili ako su radovi koji se vrše na takvim mjestima manjeg opsega ili kratkotrajni, radnici moraju biti za vrijeme rada privezani pomoću zaštitnog pojasa i konopca dužine najviše 150 cm. Uporaba radne opreme za povremeni rad na visini Radne ljestve za rad na visini se mogu koristiti samo u slučaju kada uporaba druge sigurnije radne opreme nije opravdana zbog niske razine opasnosti ili kratkotrajnosti uporabe, odnosno zbog okolnosti na terenu koje poslodavac ne može promijeniti. Radne ljestve za vrijeme uporabe moraju biti stabilne. Prijenosne radne ljestve se moraju nogama oslanjati na stabilnu, čvrstu, dovoljne široku i nepomičnu podlogu tako da prečke ljestvi za vrijeme rada budu u vodoravnom položaju. Radna skela za povremeni rad na visini mora imati proračun nosivosti i stabilnosti, osim ako je sastavljena prema opće priznatim normama. Radna oprema s užetom za pristup, pozicioniranje i obavljanje povremenih radova na visini, mora ispunjavati sljedeće zahtjeve: * sustav užadi se mora sastojati od najmanje dva odvojena i na oba kraja usidrena užeta od kojih jedno služi za penjanje, silazak i oslonac (radno uže), a drugo za zaštitu od pada (zaštitno uže); * radnici moraju imati na raspolaganju i pri radu upotrebljavati odgovarajuće zaštitne pojaseve pomoću kojih su vezani na zaštitno uže; * radno uže mora biti opremljeno prihvatnim priborom za sigurno penjanje i silazak radnika, te samozaustavnim uređajem koji će spriječiti pad radnika ako izgubi kontrolu nad svojim kretanjem. Zaštitno uže mora biti opremljeno zahvatnim uređajem za sprečavanje padova radnika, koji slijedi njegovo kretanje; * alat i drugi pribor, koji radnik namjerava upotrebljavati, mora biti sigurno učvršćen za radnikov zaštitni pojas ili na koji drugi prikladan način; * rad se mora pravilno planirati i nadzirati, tako da se radnika u slučaju nužde može brzo spasiti; ‐ Radna oprema s užetom za povremeni rad na visini može se koristiti samo u okolnostima, kada se procijeni da se rad može obavljati sigurno i gdje korištenje druge sigurnije radne opreme nije opravdano.

33. Kako znamo da je radnik osposobljen za rad na siguran način? Ima zapisnik o ocjeni praktične osposobljenosti za rad kojeg potpisuju radnik, neposredni ovlaštenik osposobljenog radnika i stručnjak ZNR.

34. Da li je obavezno imenovanje dva različita koordinatora ZNR ili može biti samo jedan? Nije nužno, koordinator I može obavljati i poslove koordinatora II

35. Mikroklimatski uvjeti U svim radnim prostorijama moraju se i u ljetnom i u zimskom razdoblju osigurati povoljni uvjeti rada u pogledu temperature, vlažnosti i brzine kretanja zraka. Temperatura i relativna vlažnost u radnim prostorijama moraju biti projektirani i izvedeni u skladu sa standardom o tehničkim uvjetima za projektiranje i građenje zgrada. Brzina kretanja zraka u radnim prostorijama ovisi o vrsti rada i tehnološkom procesu, a ne smije biti veća od 0,5 m/s u zimskom razdoblju (temperatura vanjskog zraka do 10°C), 0,6 m/s u prijelaznom razdoblju (temperatura vanjskog zraka od 10°C do 27°C) odnosno 0,8 m/s u ljetnom razdoblju (temperatura vanjskom zraka preko 27°C). U prostorijama u kojima proces rada utječe nepovoljno na mikroklimatske parametre temperaturu, relativnu vlažnost i brzinu strujanja zraka, postoji obveza ispitivanja tih parametara. Prema članku 50. ZNR‐a poslodavac je dužan obavljati ispitivanja u radnim prostorijama u kojima proces rada koji se u njima obavlja utječe na temperaturu, vlažnost i brzinu strujanja zraka; u kojima u procesu rada nastaje buka i vibracije; u kojima se pri radu koriste ili proizvode opasne tvari; u kojima pri radu nastaju opasna zračenja te u kojima je pri radu potrebno osigurati odgovarajuću rasvjetu. Ispitivanje radnog okoliša poslodavac je dužan obaviti u roku koji ne može biti > 2 godine.

36. Koje su obveze poslodavca koji ima zaposlenih 50 radnika? Osnovati odbor ZNR, osposobiti 2 radnika za pružanje prve pomoći.

37. Što se predaje s dokumentacijom za građevinsku dozvolu za nuklearno postrojenje? Odobrenje državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost.

38. Što uređuje zakon o ZNR Svrha ovoga Zakona je uvođenje mjera za poticanje unapređivanja sigurnosti i zdravlja radnika na radu, sprječavanje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, drugih bolesti u svezi s radom te zaštita radnog okoliša. ‐ Ovaj Zakon utvrđuje subjekte, njihova prava, obveze i odgovornosti glede provedbe zaštite na radu, kao i sustav pravila zaštite na radu čijom se primjenom postiže u najvećoj mogućoj mjeri svrha ovoga Zakona.

39. Kako se postupa s opasnim tvarima Opasne radne tvari ‐ Poslodavac koji koristi, odnosno prerađuje opasne tvari dužan je pri radu s tim tvarima primijeniti pravila zaštite na radu u skladu s propisima i uputama proizvođača i osigurati da su te tvari u svakom trenutku označene na propisani način. ‐ Opasne tvari smiju se koristiti samo ukoliko nije moguće iste radne rezultate postići primjenom bezopasnih tvari.

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

8 / 12

Zaštita na radu – odgovori na pitanja ‐ Ukoliko koristi opasne radne tvari poslodavac je dužan pravila zaštite na radu primjenjivati sljedećim redoslijedom: 1. ukoliko je prema vrsti poslova i stanju tehnike moguće koristiti zatvorene sustave, 2. ukoliko nije moguće spriječiti oslobađanje opasnih plinova, para i aerosola treba ih odvoditi s mjesta nastanka izvan radnog okoliša na način da ne onečišćuje životni okoliš, 3. ukoliko nije moguće odvoditi opasne plinove, pare i aerosole s mjesta nastanka, onda je potrebno ograničiti na najmanju moguću mjeru: ‐ količinu opasne tvari, ‐ broj radnika koji su izloženi djelovanju opasne tvari, ‐ vrijeme izlaganja radnika utjecaju opasnih tvari. 4. ako se pravilima navedenim u točkama od 1. do 3. ne može postići zadovoljavajuća zaštita, poslodavci moraju skrbiti da zaposlenici pri obavljanju radova s opasnim radnim tvarima koriste propisana osobna zaštitna sredstva.

40. Transportni putevi Prometni putovi ‐ Prometni putovi, uključujući stepenice, nepomične ljestve, rampe i teretne platforme, moraju biti smješteni i takvih dimenzija da osiguravaju jednostavan i siguran pristup za pješake ili vozila te ne smiju ugrožavati radnike i druge osobe. ‐ Dimenzije putova koji se koriste za pješački promet odnosno promet roba moraju biti u skladu s brojem mogućih korisnika te s djelatnošću poslodavca. ‐ Glavni hodnici za prolaz ljudi moraju biti široki najmanje 1,5 m, a sporedni hodnici najmanje 1,0 m, a prolazi u prostoru s regalima ne smiju biti uži od 0,8 m. ‐ Na mjestima gdje je vidljivost smanjena i na mjestima intenzivnog kretanja prometnih sredstava, moraju se postaviti natpisi i svjetlosni, odnosno zvučni signali koji upozoravaju na mogućnost nailaska prometnog sredstva te brklje odnosno ograde koje sprječavaju iznenadni izlazak pješaka na prometnicu. ‐ Ako se na prometnim putovima koriste transportna sredstva, mora se pješacima osigurati dostatan sigurnosni prostor. ‐ Ako se na mjestima rada kreću motorna vozila moraju se postaviti prometni znaci prema propisima za promet na javnim prometnicama. ‐ Najveća dopuštena brzina kretanja motornih vozila u vanjskim prostorima je 10 km/h, a u unutarnjim 5 km/h. ‐ Otvori, kanali i jame, koji se radi tehnoloških i pogonskih razloga, nalaze na mjestu gdje se kreću transportna sredstva i osobe, moraju biti pokrivene odgovarajućim čvrstim pločama ili ograđene čvrstim i sigurnim ogradama. ‐ Mora se omogućiti dostatan prostor između prometnih kolnih putova i vrata, ulaznih vrata, prolaza za pješake, hodnika i stepeništa. ‐ Udaljenost između bilo kojeg dijela građevine i vanjskog ruba prometnice ne smije biti manja od 0,75 m i mora biti obilježena vidnim znacima (rubnikom i sl.). ‐ Visina kolnih prolaza (tunela, mostova, galerija, nadzemnih vodova) na unutrašnjim prometnicama mora biti za 0,5 m veća od visine vozila predviđenih za kretanje tim prometnicima, a širina kolskih prolaza mora biti sa svake strane najmanje 0,5 m veća od vanjskih bočnih rubova vozila. ‐ Dvosmjerna cesta u krugu građevine mora biti široka najmanje 5m, a jednosmjerna najmanje 3,0 m. ‐ Transportni putovi moraju biti jasno utvrđeni i obilježeni tako da se osigura zaštita radnika i drugih osoba. ‐ Širina transportnih putova ne smije biti manja od 1,8 m, odnosno mora biti za 0,8 m veća od širine transportnih sredstava, odnosno materijala, dijelova i proizvoda koji se prenose. ‐ Transportni putovi moraju biti vidljivo obilježeni linijama svijetle boje širine najmanje 5 cm, odnosno metalnim klinovima s promjerom glave od najmanje 5 cm usađenim u nivo poda prostorije. ‐ Mjesta rada na kojima postoji rizik od pada osoba ili predmeta, moraju biti opskrbljena napravama koje sprečavaju ulaz neovlaštenim osobama i moraju biti označena.

41. Sredstva rada Sredstva rada su: 1. Građevine namijenjene za rad s pripadajućim prostorijama, instalacijama i uređajima, prostorijama i površinama za kretanje radnika, te pomoćnim prostorijama i njihovima instalacijama i uređajima (sanitarne prostorije, garderobe, prostorija za uzimanje obroka hrane pušenje, i povremeno zagrijavanje radnika). 2. Prijevozna sredstva željezničkog, cestovnog, pomorskog, riječnog, jezerskog i zračnog prometa. 3. Strojevi i uređaji (osim strojeva u uređaja u užem smislu spadaju: postrojenja, sredstva za prijenos i prijevoz tereta i alati). 4. Skele i površine s kojih se obavlja rad i po kojima se kreću radnici izvan objekta.

42. Tko je obveznik osposobljavanja za rad na siguran način i na koji način se ono provodi? Radnik, provodi se predavanjem o svim mogućim rizicima i opasnostima za život i zdravlje radnika.

43. Ograde (1) Stepenišni krak i stepenišno odmorište duž rubova s otvorene strane moraju imati zaštitnu ogradu s rukohvatom koji moraju biti postavljeni kontinuirano na cijeloj dužini stepeništa. (2) Galerije, platforme (podiji), prijelazne rampe, prijelazi, mostovi i sva mjesta rada na visini većoj od 1,0 m s kojih se može pasti, moraju biti ograđene čvrstom zaštitnom ogradom, ako drugim propisima zaštite na radu nije drugačije određeno. (3) Zaštitna ograde i rukohvati moraju biti izvedeni tako da ne predstavljaju opasnost. (4) Visina zaštitne ograde ne smije biti manja od 1,0 m mjereno od poda. (5) Rukohvat na stepeništu mora biti postavljen na visini od 1m iznad gornje površine gazišta, mjereno okomito od sredine gazišta stepeništa do vrha rukohvata i mora biti postavljen barem s jedne strane. (6) Ispuna zaštitne ograde (prečke, međuprečke, stupovi, umeci) mora biti konstruirana za jednolično pterećenje preko ukupne površine ograde. (7) Ograda mora izdržati horizontalno opterećenje od najmanje 700 N/m.

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

9 / 12

Zaštita na radu – odgovori na pitanja (8) Ako se ispuna zaštitne ograde izvodi od dužinskih prečki, svijetli okomiti razmak između prečke i poda odnosno vrha stepenice i prečke ne smije biti veći od 25 cm. (9) Ako se ispuna zaštitne ograde izvodi u obliku okomitih prečki onda svijetli razmak između prečki ne smiju biti veći od 14 cm. (10) Površine potpuno ili djelomično ispunjene umecima od čvrste žičane mreže, razapetom metalnom konstrukcijom ili ornamentalnim rešetkama koje zaštićuju od pada kroz zaštitnu ogradu moraju odgovarati navedenim zahtjevima u stavcima 8. i 9. ovoga članka, a dozvoljena je i druga kombinacija navedenih načina izvedbe koja osigurava jednaku sigurnost. (11) Na mjestima gdje postoji rizik od padanja predmeta s visine, zaštitna ograda mora imati na svom donjem dijelu punu rubnu zaštitu visine najmanje 15 cm mjereno od površine poda odnosno gazišta stepenice. (12) Ako se neprekinuti čvrsti obrub postavlja na donjem dijelu stepenišne ograde, onda njegov vrh mora biti paralelan s vrhom stepeništa, a visina obruba ne smije biti manja od 7,5 cm mjereno pod pravim kutovima prema obrubu, od njegovog vrha do izbočine gazišta.

44. Obaveze organizatora javnih skupova na otvorenom Potrebno je obavijestiti MUP o vremenu i mjestu održavanja, ulicama kojima će se kretati, gdje bi moglo doći do buke i dobiti dozvolu za održavanje skupa.

45. Dizalice na mehanizirani pogon. Spada u strojeve s povećanim opasnostima, radnik koji rukuje obavlja poslove s posebnim uvjetima rada.

46. Stepeništa (1) Stepeništa moraju biti raspoređena tako da osiguravaju lako izlaženje iz svih dijelova građevine te po svom položaju i dimenzijama moraju osigurati propusnost ovisno o broju osoba koje se njima koriste. (2) Stepeništa moraju biti izvedena tako da jasno ukazuju na smjer izlaza iz građevine. (3) Stepenice koje se nastavljaju u podrum ili druge niže etaže, trebaju na etaži gdje se izlazi iz zgrade biti odvojene pregradama, vratima ili na drugi način, tako da je jasan smjer izlaženja. (4) Stepenište s odmorištima se mora nastavljati bez suženja u smjeru izlaznog puta. (5) Na stepeništima i prilazima stepeništu ne smiju se stavljati stvari kao što su zrcala, neobilježene providne pregrade i razne dekoracije koje bi mogle izazvati zabunu u pogledu smjera izlaženja, odnosno koje smanjuju korisnu širinu stepeništa. (6) Stepeništa i prilazi stepeništima moraju biti dobro osvijetljeni, a izvori svjetlosti moraju biti postavljeni tako da osvjetljavaju zonu kretanja i da ne zasljepljuju osobe. (7) Korisna širina stepenišnog kraka unutarnjih stepenica ne može biti manja od 1,1 m. (8) Pod korisnom širinom stepenišnog kraka uzima se širina stepenica mjerena između rukohvata i zida. (9) Stepenišni krak je dio stepeništa koji ima najmanje 3 stepenice, a najviše 18 stepenica. (10) Širina odmorišta ili podesta ne može biti manja od širine stepenišnog kraka, a dužina odmorišta između stepenišnih krakova ne smije biti manja od 1,1 m. (11) Površina gazišta i odmorišta stepeništa ne smije biti klizava. (12) Visina stepenica mora iznositi od 13 do 19 cm, a širina gazišta od 26 do 36 cm. (13) Sve stepenice na istom stepeništu moraju biti jednake po visini i širini gazišta, a odstupanja u širini gazišta i u visinama pojedinih stepenica, ne smiju biti veća od 0,5 cm. (14) Zavojito stepenište se može postavljati u radnim i pomoćnim prostorijama samo gdje boravi do dvadeset osoba s time da na najužem dijelu širina gazišta ne smije biti manja od 13 cm. (15) Vanjska stepeništa moraju imati zaštitnu ogradu visine najmanje 1,2 m. (16) Vanjsko stepenište mora biti zaštićeno od atmosferskih padalina, a izuzetno ako to nije osigurano, mora se redovno čistiti i održavati. (17) Pokretne stepenice i pokretne trake za prijevoz osoba moraju biti u skladu s važećim tehničkim propisom. (18) Pokretne stepenice i pokretne trake moraju sigurno djelovati, te biti opremljene svim potrebnim zaštitnim napravama. (19) Pokretne stepenice i pokretne trake moraju biti opremljene lako uočljivim i lako dostupnim uređajima za isključenje u nuždi. (20) Pokretne stepenice i pokretne trake ne smiju biti jedini izlaz iz građevine u slučaju evakuacije i spašavanja. (21) Pokretne stepenice i pokretne trake ne smiju imati neprekinuti vertikalni put viši od jedne etaže.

47. Što je sve potrebno za rad na skeli? Skela mora biti atestirana, radnik mora biti zadovoljavati uvjete poslova s posebnim uvjetima rada

48. Razlika između elaborata zaštite na radu i plana izvođenja radova Elaborat ZNR izrađuje se u fazi projektiranja i izrađuje se za građevine namijenjene za rad, a plan izvođenja radova u fazi neposredno prije izvođenja za sve građevine. EZNR se odnosi na cijeli životni vijek građevine, a plan samo na vrijeme građenja.

49. Pomoćne prostorije, koje su, veličine Pomoćne prostorije (garderobe, svlačionice, umivaonici, kupaonice, nužnici) (1) U građevinama namijenjenim za rad moraju se osigurati pomoćne prostorije (2) Veličina pomoćnih prostorija mora odgovarati namjeni, a visina prostorija ovisi o namjeni i broju korisnika, i ne može biti manja od 2,5 m. (3) Prostorije iz točke 1. ovoga teksta iznimno mogu imati visinu i manju od 2,5 m, ali ne manju od 2,2 m, ako se ove prostorije nalaze u građevinama koje nisu građene po sada važećim propisima, u zaštićenim objektima koji su spomenici kulture, a čiju visinu nije moguće mijenjati i kontejnerima, uz uvjet da su ispunjeni drugi uvjeti propisani za pomoćne prostorije.

50. Kome se podnosi prijava gradilišta? Inspekciji rada i upravnom tijelu nadležnom za poslove graditeljstva

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

10 / 12

Zaštita na radu – odgovori na pitanja 51. Tko dobiva kaznu ako prijava nije vidno izvješena ili ažurirana? Investitor.

52. Prava i obveze radnika Radnik je obvezan osposobljavati se za rad na siguran način kada ga na osposobljavanje uputi poslodavac. (1) Radnik je obvezan i odgovoran obavljati poslove dužnom pažnjom te pri tome voditi računa o svojoj sigurnosti i zaštiti zdravlja, kao i sigurnosti i zaštiti zdravlja ostalih radnika, koje mogu ugroziti njegovi postupci ili propusti na radu. (2) Smatra se da radnik radi dužnom pažnjom kada poslove obavlja u skladu sa znanjima i vještinama koje je stekao tijekom osposobljavanja za rad na siguran način te kada radi po uputama poslodavca, odnosno njegovog ovlaštenika, tako da: 1) prije početka rada pregleda mjesto rada te o uočenim nedostacima izvijesti poslodavca ili njegovog ovlaštenika 2) pravilno koristi sredstva rada 3) pravilno koristi propisanu osobnu zaštitnu opremu, koju je nakon korištenja obvezan vratiti na za to određeno mjesto 4) pravilno koristi i samovoljno ne isključuje, ne vrši preinake i ne uklanja zaštite na sredstvima rada 5) odmah obavijesti poslodavca, njegovog ovlaštenika, stručnjaka zaštite na radu ili povjerenika radnika za zaštitu na radu o svakoj situaciji koju smatra značajnim i izravnim rizikom za sigurnost i zdravlje, o nepostojanju ili nedostatku uputa za takvu situaciju, kao i o bilo kojem uočenom nedostatku u organiziranju i provedbi zaštite na radu 6) posao obavlja u skladu s pravilima zaštite na radu, pravilima struke te pisanim uputama poslodavca 7) prije odlaska s mjesta rada ostavi sredstva rada koja je koristio u takvom stanju da ne ugrožavaju ostale radnike ili sredstva rada 8) surađuje s poslodavcem, njegovim ovlaštenikom, stručnjakom zaštite na radu, specijalistom medicine rada i povjerenikom radnika za zaštitu na radu. (1) Radnik je obvezan surađivati s poslodavcem, njegovim ovlaštenikom, stručnjakom zaštite na radu, povjerenikom radnika za zaštitu na radu i specijalistom medicine rada u rješavanju svih pitanja zaštite na radu, osobito dok se ne osigura da radni okoliš i uvjeti rada ne predstavljaju rizik za sigurnost i zdravlje te dok se u cijelosti ne postigne zaštita na radu u skladu sa zahtjevima tijela nadležnih za nadzor provedbe zaštite na radu. (2) Radnik nije obvezan snositi troškove u vezi s primjenom pravila zaštite na radu i zdravstvenih mjera. (3) Radnik mora odmah izvijestiti poslodavca, njegovog ovlaštenika, stručnjaka za zaštitu na radu ili povjerenika za zaštitu na radu o svakoj činjenici za koju smatra da predstavlja neposredni rizik za sigurnost i zdravlje, kao i o svakom drugom nedostatku u sustavu zaštite na radu. (4) Radnik ima pravo odbiti raditi i napustiti mjesto rada ako mu izravno prijeti rizik za život i zdravlje, sve dok poslodavac ne poduzme korektivne mjere te zbog takvog postupanja ne smije trpjeti štetne posljedice. (5) Poslodavac ne smije zahtijevati od radnika da ostane na mjestu rada dok na tom mjestu postoji izravan i ozbiljan rizik za život i zdravlje radnika.

53. Treba li elaborat ZNR za ceste? Ne, jer cesta nije građevina namijenjena za rad.

54. Vrata i prolazi U slučaju nastanka neposrednih i ozbiljnih rizika po život i zdravlje radnika i drugih osoba, mora im biti omogućeno brzo i sigurno napuštanje mjesta rada. ‐ Putovi i izlazi u nuždi moraju biti slobodni i voditi što izravnije prema vanjskom prostoru ili do sigurnog područja. ‐ Broj, raspodjela i dimenzije putova i izlaza u nuždi ovise o uporabi, opremi i dimenzijama mjesta rada i najvećem broju osoba koje mogu biti nazočne. ‐ Maksimalna dužina evakuacijskog puta do sigurnog prostora ne smije biti veća od 50 m, a u katnim građevinama ne smije biti veća od 30 m. ‐ Građevine duže od 30 m i sa više od 3 kata, moraju imati najmanje dva dovoljno udaljena stubišta, od kojih se jedno koristi za slučaj opasnosti. Stubišta moraju imati izlaze koji vode u slobodni prostor. ‐ Kod otvorenih industrijskih postrojenja s etažama do visine manje od 30 m, potrebno je postaviti jedno otvoreno stubište na udaljenosti 25 m od najudaljenijih mjesta rada. ‐ Posebni putovi i izlazi u nuždi moraju biti označeni znakovima u skladu s Pravilnikom o sigurnosnim znakovima te sigurnosni znakovi moraju biti trajno postavljeni na odgovarajućim mjestima. ‐ Putovi i izlazi u nuždi te prometni putovi i izlazi na koje oni imaju pristup, moraju biti slobodni od prepreka tako da se mogu bez smetnji koristiti u bilo koje vrijeme. ‐ Putovi i izlazi u nuždi koji trebaju biti osvijetljeni moraju biti opskrbljeni s nužnom rasvjetom odgovarajuće jačine za slučaj nestanka rasvjete. ‐ Propusna moć vrata mora biti takva da zadovolji potrebe evakuacije bez umanjenja efektivne širine hodnika, stubišta, odmorišta i drugih prolaza. ‐ Vrata za nuždu se moraju otvarati prema van. ‐ Klizna ili okretna vrata nisu dopuštena ako su posebno namijenjena kao izlazi u nuždi. ‐ Vrata za nuždu ne smiju biti zaključana ili pričvršćena na način da se ne mogu lako i trenutno otvoriti kad je potrebno. ‐ Vrata na evakuacijskim putovima moraju biti označena te mora biti omogućeno njihovo otvaranje iznutra u svako doba bez posebne pomoći u smjeru izlaznog puta.

55. Mjesta rada, izdvojeno mjesto rada, radni okoliš, radna oprema, radilište ‐ Privremena ili pokretna gradilišta (nastavno: gradilišta) označavaju svako gradilište na kojemu se izvode građevinski odnosno montažni radovi (iskopavanje, zemljani radovi građenje, sastavljanje i rastavljanje montažnih dijelova preinaka ili opremanje obnova, popravci, demontaža, rušenje,...) ‐ Mjesto rada, uključujući i radni okoliš, je svako mjesto i prostor pod neposrednim ili posrednim nadzorom poslodavca na kojem se radnici moraju nalaziti ili do kojega moraju dolaziti tijekom rada.

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

11 / 12

Zaštita na radu – odgovori na pitanja 56. Posebno opasni radovi 1. Radovi u iskopima, dubljim od 3 m, ili na sipkom ili močvarnom tlu te radovi na visini većoj od 3 m 2. Radovi s kemijskim ili biološkim tvarima, koji posebno ugrožavaju sigurnost i zdravlje radnika i za koje je propisan poseban zdravstveni nadzor 3. Radovi u području ioniziranog zračenja 4. Radovi u blizini električnih vodova visokog napona 5. Radovi, pri kojima postoji opasnost od utapanja 6. Radovi pri kopanju, čišćenju ili popravljanju bunara, pod zemljom i u tunelima 7. Radovi pri ronjenju s uporabom zraka pod tlakom 8. Radovi u kesonu s atmosferom stlačenog zraka 9. Radovi s eksplozivnim i lako zapaljivim tvarima 10. Radovi u prostorima koji su ugroženi eksplozivnom atmosferom 11. Radovi na sastavljanju i rastavljanju teških dijelova i/ili sklopova 12. Radovi sa strojevima i uređajima s povećanim opasnostima 13. Radovi sa skelama (postavljanje, rastavljanje i korištenje) 14. Radovi uz odvijanje prometa na cestama i željeznici 15. Radovi na napinjanju kabela u prednapetim betonskim i drugim konstrukcijama 16. Radovi na betoniranju, rezanju i obradi površina s napravama s visokim tlakom

57. Procjena rizika Investitor je dužan dati izraditi procjenu rizika kojom se definiraju mogući rizici koji proizlaze iz procesa rada i/ili okoliša. Prema toj procjeni rizika definiraju se i osobna zaštitna sredstva koja radnici moraju koristiti.

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

12 / 12

Tehnička regulativa gradnje – odgovori na pitanja 1. Građevni proizvod Građevni proizvod ‐ svaki proizvod ili sklop proizveden i stavljen na tržište radi trajne ugradnje u građevinu ili njezine dijelove, čija svojstva imaju učinak na svojstva građevine s obzirom na temeljne zahtjeve za građevinu.

2. Isprave o sukladnosti 1. Certifikat o stalnosti svojstava (Potvrda o sukladnosti‐po starom) Certifikat o stalnosti svojstava izdaje osoba ovlaštena za izdavanje potvrde o stalnosti svojstava na zahtjev proizvođača, ovlaštenog zastupnika ili uvoznika građevnog proizvoda ako su provedeni i/ili se provode skupine radnji određene za ocjenjivanje i provjeru stalnosti svojstava građevnog proizvoda, za koji se izdaje Certifikat o stalnosti svojstava, ako je stalnosti svojstava dokazana. 2. Izjava o svojstvima (Izjava o sukladnosti‐prema starom) Proizvođač izdaje izjavu o svojstvima ako su provedene i/ili se provode skupine radnji određene za ocjenjivanje i provjeru stalnosti svojstava i ako je utvrdio da je sukladnost dokazana. Kada je građevni proizvod obuhvaćen usklađenom normom ili je sukladan s Europskom tehničkom ocjenom koja je za njega izdana, proizvođač izrađuje izjavu o svojstvima kad takav proizvod stavlja na tržište. Izjava o svojstvima iskazuje svojstva građevnih proizvoda u odnosu na bitne karakteristike tih proizvoda u skladu s odgovarajućim usklađenim tehničkim specifikacijama. Proizvođači mogu sastaviti izjavu o svojstvima propisanu ovim Zakonom, na temelju potvrde o sukladnosti ili izjave o sukladnosti izdane prije stupanja na snagu ovoga Zakona.

3. Postupak ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava U postupku ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava građevnog proizvoda provode se: a) radnje određivanja tipa proizvoda građevnog proizvoda i b) radnje nadzora proizvodnje građevnih proizvoda. a) Radnje određivanja tipa proizvoda građevnog proizvoda: ‐ Početno ispitivanje tipa građevnog proizvoda provodi proizvođač ili pravna osoba ovlaštena za ocjenjivanje i provjeru stalnosti svojstava ‐ Ispitivanje uzoraka iz proizvodnje prema planu ispitivanja (provodi proizvođač ili pravna osoba ovlaštena za ocjenjivanje sukladnosti) ‐ Ispitivanje slučajnih uzoraka iz proizvodnje iz skupine pripremljene za isporuku (provodi pravna osoba ovlaštena za ocjenjivanje i provjeru stalnosti svojstava b) Radnje nadzora građevnog proizvoda: ‐ Stalna tvornička kontrola proizvodnje (provodi proizvođač) ‐ Početni nadzor tvornice i tvorničke kontrole provodi pravna osoba ovlaštena za ocjenjivanje i provjeru stalnosti svojstava ‐ Stalni nadzor, procjena i ocjenjivanje tvorničke kontrole (provodi pravna osoba ovlaštena za ocjenjivanje i provjeru stalnosti svojstava

4. Sustavi ocjenjivanja sukladnosti Sustavi ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava definiraju stupanj uključenosti trećih strana u ocjenjivanju svojstava proizvoda u skladu s bitnim tehničkim specifikacijama. Razlikuje se 5 sustava i 3 različite vrste tijela za ocjenjivanje i provjeru stalnosti svojstava građevnih proizvoda. Sustav 1+ Izjava proizvođača o svojstvima bitnih karakteristika građevnog proizvoda (Declaration of the performance of the essential characteristics of the construction product by the manufacturer) na temelju sljedećeg: PROIZVOĐAČ provodi: ‐ kontrolu tvorničke proizvodnje ‐ daljnja ispitivanja uzoraka u skladu s planom ispitivanja PRIJAVLJENO/NOTIFICIRANO CERTIFIKACIJSKO TIJELO ZA PROIZVODE izdaje certifikat o stalnosti svojstava proizvoda temeljem: ‐ određivanja vrste proizvoda na temelju ispitivanja tipa (uključujući uzorkovanje), proračuna tipa tabličnih vrijednosti ili opisne dokumentacije ‐ početnog pregleda proizvodnoga pogona i kontrole tvorničke proizvodnje ‐ stalnoga nadzora, ocjenjivanja i vrednovanja kontrole tvorničke proizvodnje ‐ ispitivanja slučajnih uzoraka uzetih prije stavljanja proizvoda na tržište. Sustav 1+ je sustav koji definira najviše odgovornosti za prijavljeno tijelo (notified body), za razliku od sustava 4 koji sve odgovornosti prepušta samo proizvođaču. Sustav 1 Izjava proizvođača o svojstvima bitnih karakteristika građevnog proizvoda na temelju sljedećeg: PROIZVOĐAČ provodi: ‐ kontrolu tvorničke proizvodnje ‐ daljnja ispitivanja uzoraka u skladu s planom ispitivanja PRIJAVLJENO/NOTIFICIRANO CERTIFIKACIJSKO TIJELO ZA PROIZVODE izdaje certifikat o stalnosti svojstava proizvoda temeljem : ‐ određivanja vrste proizvoda na temelju ispitivanja tipa (uključujući uzorkovanje), proračuna tipa, tabličnih vrijednosti ili opisne dokumentacije ‐ početnog pregleda proizvodnoga pogona i kontrole tvorničke proizvodnje ‐ stalnoga nadzora, ocjenjivanja i vrednovanja kontrole tvorničke proizvodnje. Za razliku od sustav 1+, u sustavu 1 prijavljeno certifikacijsko tijelo ne provodi ispitivanja slučajnih uzoraka uzetih prije stavljanja proizvoda na tržište. Tijelo za ocjenjivanje i provjeru stalnosti svojstava građevnih proizvoda za sustave 1+ i 1 je certifikacijsko tijelo za proizvod.

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

1 / 14

Tehnička regulativa gradnje – odgovori na pitanja Sustav 2+ Izjava proizvođača o svojstvima bitnih karakteristika građevnog proizvoda na temelju sljedećeg: PROIZVOĐAČ provodi: ‐ određivanje vrste proizvoda na temelju ispitivanja tipa (uključujući uzorkovanje), proračuna tipa, tabličnih vrijednosti ili opisne dokumentacije ‐ kontrolu tvorničke proizvodnje ‐ ispitivanja uzoraka u skladu s planom ispitivanja PRIJAVLJENO/NOTIFICIRANO CERTIFIKACIJSKO TIJELO ZA KONTROLU TVORNIČKE PROIZVODNJE izdaje certifikat o stalnosti svojstava proizvoda temeljem: ‐ početnog pregleda proizvodnoga pogona i kontrole tvorničke proizvodnje ‐ stalnoga nadzora, ocjenjivanja i vrednovanja kontrole tvorničke proizvodnje. Za razliku od sustava 1+ i 1, u sustavu 2+ prijavljeno certifikacijsko tijelo ne provodi određivanje vrste proizvoda na temelju ispitivanja tipa (uključujući uzorkovanje), proračuna tipa, tabličnih vrijednosti ili opisne dokumentacije, nego je to zadatak proizvođača. Tijelo za ocjenjivanje i provjeru stalnosti svojstava građevnih proizvoda za sustav 2+ je certifikacijsko tijelo za kontrolu tvorničke proizvodnje. Sustav 3 Izjava proizvođača o svojstvima bitnih karakteristika građevnog proizvoda na temelju sljedećeg: PROIZVOĐAČ provodi: ‐ kontrolu tvorničke proizvodnje PRIJAVLJENI/NOTIFICIRANI LABORATORIJ provodi: ‐ određivanje vrste proizvoda na temelju ispitivanja tipa (utemeljeno na uzorkovanju kojeg provodi proizvođač), proračuna tipa, tabličnih vrijednosti ili opisne dokumentacije. Tijelo za ocjenjivanje i provjeru stalnosti svojstava građevnih proizvoda za sustav 3 je ispitni laboratorij. Sustav 4 Izjava proizvođača o svojstvima bitnih karakteristika građevnog proizvoda na temelju sljedećeg: PROIZVOĐAČ provodi: ‐ određivanje vrste proizvoda na temelju ispitivanja tipa (utemeljeno na uzorkovanju kojeg provodi proizvođač), proračuna tipa, tabličnih vrijednosti ili opisne dokumentacije, ‐ kontrolu tvorničke proizvodnje, PRIJAVLJENO/NOTIFICIRANO TIJELO nema zadataka. Sustav 4 ocjenjivanje i provjeru stalnosti svojstava građevnih proizvoda u potpunosti prepušta proizvođaču.

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

2 / 14

Tehnička regulativa gradnje – odgovori na pitanja 5. C i CE oznake Označavanje građevnog proizvoda ‐uporaba oznake „CE“ (proizvodi za EEA, usklađeno područje) i uporaba oznake „C“, (nacionalna oznaka RH, neusklađeno područje) Oznakom sukladnosti smije se označiti samo građevni proizvod za koji je izdana izjava o sukladnosti. Građevni proizvod za koji se izjavom o sukladnosti potvrđuje sukladnost s odgovarajućom usklađenom europskom specifikacijom označava se oznakom sukladnosti: »CE«. Građevni proizvod za koji se izjavom o sukladnosti potvrđuje sukladnost s odgovarajućom domaćom tehničkom specifikacijom označava se oznakom sukladnosti: »C«. CE označavanje postavlja se na one građevne proizvode za koje je proizvođač izradio izjavu o svojstvima. Ako proizvođač nije izradio izjavu o svojstvima, CE označavanje se ne postavlja. Za svaki građevni proizvod obuhvaćen usklađenom normom ili za koji je izdana Europska tehnička ocjena, CE označavanje jedina je oznaka koja potvrđuje sukladnost građevnoga proizvoda s objavljenim svojstvima u odnosu na temeljnje karakteristike obuhvaćene tom usklađenom normom ili Europskom tehničkom ocjenom.

6. Pravilnik o osiguravanju pristupačnosti građevina ‐ Ovim se Pravilnikom propisuju uvjeti i način osiguranja nesmetanog pristupa, kretanja, boravka i rada osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (u daljnjem tekstu: pristupačnost) u građevinama javne i poslovne namjene te osiguranja jednostavne prilagodbe građevina stambene i stambeno‐poslovne namjene (u daljnjem tekstu: prilagodba). ‐ Osoba s invaliditetom jest osoba s trajnim ili privremenim tjelesnim, mentalnim, intelektualnim i/ili osjetilnim oštećenjima ‐ Osoba smanjene pokretljivosti jest osoba koja ima privremene ili trajne smetnje pri kretanju uslijed invalidnosti, dobi, trudnoće ili drugih razloga ‐ Pomagala osoba s invaliditetom su pomagala za orijentaciju, komunikaciju i pokretljivost tih osoba; ‐ Prepreka jest komunikacijska i orijentacijska smetnja koja osobu smanjene pokretljivosti može ometati i/ili sprječavati u nesmetanom pristupu, kretanju, boravku i radu; ‐ Pristupačnost jest rezultat primjene tehničkih rješenja u projektiranju i građenju građevina, kojima se osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti osigurava nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad u tim građevinama na jednakoj razini kao i ostalim osobama; ‐ Pristupačna građevina jest ona građevina koja osigurava ispunjavanje obveznih elemenata pristupačnosti propisanih ovim Pravilnikom. ‐ Obvezni elementi pristupačnosti su elementi za projektiranje i građenje ... građevine radi osiguranja pristupa, kretanja, boravka i rada osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti na jednakoj razini kao i ostalim osobama; ‐ Oznake pristupačnosti su oznake kojima se označavaju primijenjeni obvezni elementi pristupačnosti; ‐ Jednostavno prilagodljivi stan jest stan koji se po potrebi može prilagoditi u pristupačni, bez utjecaja na bitne zahtjeve za uporabljivu građevinu (u zgradi mora biti 1 na 10 stanova, a tehničko rješenje mogućnosti jednostavnog prilagođavanja mora biti prikazano u projektu građevine); ‐ Taktilna obrada jest završna reljefna obrada hodne površine. ‐ Taktilna crta vođenja, taktilna obrada hodne površine namijenjena usmjeravanju kretanja slijepih i slabovidnih osoba, na kraju puta i pri promjeni smjera se mijenja struktura reljefa. ‐ Taktilna površina izvodi se reljefnom obradom visine do 5mm na način da ne otežava kretanje invalidskih kolica, da je prepoznatljiva na dodir stopala ili bijelog štapa, da ne zadržava vodu, snijeg i prljavštinu, te da se lako održava. Može biti izbrazdana, čepasta, dimenzije ‐ 40cm širine. Elementi pristupačnosti su: A. Elementi pristupačnosti za svladavanje visinskih razlika (rampa, stubište, dizalo, vertikalno podizna platforma i koso podizna sklopiva platforma) B. Elementi pristupačnosti neovisnog življenja (ulazni prostor; komunikacije; WC; kupaonica; kuhinja; soba, učionica, radni prostor; stan; kavana i restoran; kabina za presvlačenje; tuš kabina; ulaz u vodu na plaži i na bazenu; mjesto u gledalištu; telefon, tekstofon, faks, bankomat; električne instalacije (parlafon, prekidač za svjetlo, i zvonce, utičnica u kuhinji, ostale utičnice, izvodna ploča za električnu instalaciju); kvake na vratima i prozorima; šalter; pult; induktivna petlja ili transmisijski obruč; oglasni pano, orijentacijski plan za kretanje u građevinama i sl.) C. Elementi pristupačnosti javnog prometa (stajalište i peron; parkirališno mjesto; javna pješačka površina; semafor; pješački prijelaz; pješački otok i raskrižje) ‐ Rampa se koristi kao element pristupačnosti za svladavanje visinske razlike do 120 cm, u unutarnjem ili vanjskom prostoru. Rampa mora imati: * dopušteni nagib do uključivo 1:20 (5%). Iznimno, za visinsku razliku do uključivo 76 cm, dopušteni nagib smije biti do uključivo 1:12 (8,3%). * svijetlu širinu od najmanje 120 cm u vanjskom, a najmanje 90 cm u unutarnjem prostoru, * odmorišni podest najmanje dužine od 150 cm na svakih 6 m dužine rampe, * čvrstu, protuklizno obrađenu površinu, * izvedenu ogradu s rukohvatima na nezaštićenim dijelovima, * oznake pristupačnosti prema prilogu ovoga Pravilnika ‐ Dizalo se koristi kao element pristupačnosti za potrebe svladavanja visinske razlike, a obvezno se primjenjuje za svladavanje visinske razlike veće od 120 cm u unutarnjem ili vanjskom prostoru i mora imati: * unutarnje dimenzije dizala najmanje 110 × 140 cm, * vrata širine svijetlog otvora najmanje 90 cm, * vrata dizala koja se otvaraju posmična ili prema van u odnosu na kabinu dizala, * pozivnu i upravljačku ploču postavljenu u rasponu visine od 90 do 120 cm,

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

3 / 14

Tehnička regulativa gradnje – odgovori na pitanja * pozivnu i upravljačku ploču s tipkovnicom kontrastno izvedene, reljefno prepoznatljive brojeve etaža i druge informacije na Braille pismu, * rukohvat u dizalu na visini od 90 cm, * vizualno‐svjetlosnu i zvučnu najavu katova, * oznake pristupačnosti prema prilogu ovoga Pravilnika ‐ Vertikalno podizna platforma se koristi kao element pristupačnosti za potrebe svladavanja visinske razlike veće od 120 cm u unutarnjem ili vanjskom prostoru, kada se isto ne rješava pristupačnim dizalom ili drugim elementom pristupačnosti propisanim ovim Pravilnikom. Vertikalno podizna platforma mora imati: * nastupnu plohu platforme veličine najmanje 110 × 140 cm, * bočne stranice platforme zatvorene do visine od 120 cm, * ulazna vrata širine svijetlog otvora min. 90 cm koja se otvaraju posmično ili zaokretno prema van, * oznake pristupačnosti prema prilogu ovoga Pravilnika ‐ Koso podizna sklopiva platforma koristi se kao element pristupačnosti za potrebe svladavanja visinske razlike veće od 120 cm u unutarnjem ili vanjskom prostoru, kada se isto ne rješava dizalom ili drugim elementom pristupačnosti propisanim ovim Pravilnikom. ‐ Koso podizna sklopiva platforma postavlja se na bočne stubišne zidove ili stubišnu ogradu, koja se vodi dužinom cijelog stubišta. Koso podizna sklopiva platforma mora imati: * nastupnu plohu platforme veličine najmanje 90 × 100 cm, * bočnu podnu preklopnu zaštitu visine 20 cm i preklopni zaštitni rukohvat, * oznaku pristupačnosti prilogu ovoga Pravilnika. Pristupačni moraju biti javni i poslovni objekti.

7. Program kontrole i osiguranja kvalitete (1) Program kontrole i osiguranja kvalitete mora sadržavati pregled i specificirana svojstva svih građevnih i drugih proizvoda te predgotovljenih elemenata koji se ugrađuju u građevinu, kao i opis potrebnih ispitivanja i zahtijevanih rezultata kojima se dokazuje tražena kvaliteta i ispunjavanje temeljnih zahtjeva. (2) Program kontrole i osiguranja kvalitete u odgovarajućem projektu pojedine struke sadrži: 1. svojstva bitnih značajki koje moraju imati građevni i drugi proizvodi koji se ugrađuju u projektirani dio građevine, 2. potrebna ispitivanja i postupke dokazivanja uporabljivosti građevnih i drugih proizvoda za one proizvode koji su izrađeni na gradilištu pojedinačne građevine u koju će biti ugrađeni, 3. potrebna ispitivanja i postupke dokazivanja tehničke i/ili funkcionalne ispravnosti projektiranog dijela građevine, 4. zahtjeve koji moraju biti ispunjeni tijekom izvođenja projektiranog dijela građevine, a koji imaju utjecaj na postizanje projektiranih odnosno propisanih tehničkih i/ili funkcionalnih svojstava tog dijela građevine, te na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu u cjelini, 5. postupke ispitivanja projektiranih i izvedenih dijelova građevine koji se provode prije uporabe i kod pune zaposjednutosti, 6. detaljan opis pokusnog rada kojim se mora prikazati potrebna ispitivanja ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu, predviđene rezultate ispitivanja i predviđeno vrijeme trajanja pokusnog rada, ako za projektirani dio građevine postoji potreba pokusnog rada, 7. zahtjeve učestalosti periodičnih pregleda tijekom uporabe, a u svrhu održavanja dijela građevine, pregled i opis potrebnih kontrolnih postupaka ispitivanja i zahtijevanih rezultata kojima će se dokazati sukladnost s projektom predviđenim svojstvima, 8. druge uvjete značajne za ispunjavanje drugih propisanih zahtjeva, 9. popis propisa i norma čiju primjenu program kontrole i osiguranja kvalitete određuje. (3) Ako u programu kontrole i osiguranja kvalitete nije drukčije navedeno, provedba potrebnih ispitivanja i postupaka dokazivanja iz stavka 2. ovoga članka smatra se kontrolnim ispitivanjima odnosno kontrolnim postupcima čiju provedbu određuje nadzorni inženjer.

8. Koje zahtjeve moraju ispunjavati građevni proizvod Zahtjeve definirane u tehničkoj specifikaciji. Njegova svojstva moraju imati učinak na ispunjavanje svojstava građevine s obzirom na temeljne zahtjeve za građevinu.

9. Akreditacija Ovim se Zakonom uređuje osnivanje i djelatnost tijela koje obavlja poslove nacionalne službe za akreditaciju, određuje područje u kojemu se provodi akreditacija te akreditacija u vezi s propisima o ocjenjivanju sukladnosti Akreditacija označuje potvrđivanje od strane nacionalnoga akreditacijskog tijela da tijelo za ocjenu sukladnosti zadovoljava zahtjeve utvrđene usklađenim normama … Potvrda o akreditaciji je dokument na temelju kojeg se potvrđuje osposobljenost za obavljanje određenih poslova na području ocjenjivanja sukladnosti. Ocjenjivanje i provjera stalnosti svojstava svaka je djelatnost kojom se neposredno ili posredno ocjenjuje jesu li ispunjeni određeni zahtjevi Akreditacijsko tijelo svaka država članica mora imenovati jedno nacionalno akreditacijsko tijelo. Nacionalno akreditacijsko tijelo označuje jedinstveno tijelo u državi članici koje provodi akreditaciju s ovlaštenjem koje mu je dala država. Nacionalno akreditacijsko tijelo djeluje na neprofitnoj osnovi. Akreditacijsko tijelo obavlja sljedeće poslove: – akreditiranje ispitnih i umjernih laboratorija, – akreditiranje pravnih ili fizičkih osoba za potvrđivanje proizvoda, sustava upravljanja i osoblja, – akreditiranje pravnih ili fizičkih osoba koje obavljaju tehnički nadzor ili slične radnje, – druga ocjenjivanja ili potvrđivanja osposobljenosti za provođenje postupaka ocjenjivanja sukladnosti… Definicija certifikacije ‐ Certifikacija je potvrđivanje koje provodi treća strana, a odnosi se na proizvode, procese, sustave ili osobe. Definicija akreditacije ‐ Akreditacija je ocjenjivanje koje provodi treća strana, a odnosi se na tijelo za ocjenjivanje i provjeru stalnosti svojstava dajući formalni dokaz njegove osposobljenosti za obavljanje zadataka ocjenjivanja sukladnosti. Akreditacijska tijela akreditiraju certifikacijska tijela, a certifikacijska tijela certificiraju krajnje korisnike.

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

4 / 14

Tehnička regulativa gradnje – odgovori na pitanja Rezultat rada akreditacijskog tijela je potvrda o akreditaciji, a rezultat rada certifikacijskog tijela je certifikat. Certifikacijska tijela mogu biti: 1. certifikacijska tijela za certifikaciju sustava upravljanja 2. certifikacijska tijela za certifikaciju proizvoda 3. certifikacijska tijela za certifikaciju osoblja Navedena certifikacijska tijela se akreditiraju prema odgovarajućim ISO normama

10. Tko izdaje akreditaciju, za koga, koje uvjete mora zadovoljavati pravna osoba za dobivanje akreditacije? Nacionalno akreditacijsko tijelo (Hrvatska akreditacijska agencija), izdaje potvrde o akreditaciji za certifikacijska tijela, mora zadovoljiti uvjete propisane odgovarajućim ISO normama.

11. Što je beton? Građevni proizvod koji se sastoji od cementa, agregata, vode i dodataka betonu.

12. Vrste zidanih konstrukcija ZIDOVI podjela se može izvršiti prema: 1. Ulozi u konstrukciji – nosivi zid, nenosivi zid 2. Načinu zidanja – jednostruki, dvostruki sa zračnim slojem, dvostruki sa zračnim slojem i toplinskom izolacijom, dvostruki bez zračnog sloja, dvostruki s ispunjenim slojem, jednoslojni fasadni zid, zid s ležajnom reškom morta u vidu traka 3. Načinu izvedbe – nearmirani zidovi, armirani zidovi, omeđeni zidovi Podjela ziđa: ziđe i predgotovljeno ziđe, omeđeno ziđe i okviri ispunjeni ziđem

13. Projekt betonske konstrukcije Tehničkim propisom za betonske konstrukcije se, u okviru ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu, propisuju tehnička svojstva za betonske konstrukcije u građevinama, zahtjevi za projektiranje, izvođenje radova na izradi, uporabljivost, održavanje i drugi zahtjevi za betonske konstrukcije, te tehnička svojstva i drugi zahtjevi za građevne proizvode namijenjene ugradnji u betonsku konstrukciju. ‐ Ispunjavanje bitnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti građevine i dijela bitnog zahtjeva zaštite od požara, koji se odnosi na očuvanje nosivosti betonske konstrukcije u slučaju požara tijekom određenog vremena utvrđenog posebnim propisom (u daljnjem tekstu: otpornost na požar), postiže se betonskom konstrukcijom koja ima tehnička svojstva i ispunjava zahtjeve propisane ovim Propisom. ‐ Projektom betonske konstrukcije mora se, u skladu s ovim Propisom, dokazati da će građevina tijekom građenja i projektiranog uporabnog vijeka ispunjavati bitni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti, otpornost na požar te druge bitne zahtjeve u skladu s posebnim propisima. ‐ Ako normom ili posebnim propisom nije drukčije propisano, uporabni vijek projektirane betonske građevine je najmanje 50 godina. Projekt betonske konstrukcije koji je sastavni dio glavnog projekta građevine mora sadržavati: a) tehnički opis b) proračun nosivosti i uporabljivosti c) program kontrole i osiguranja kvalitete betonske konstrukcije

14. Koje sustave imaju beton, cement i armatura Beton 2+, armatura 1+, cement 1+

15. Čime se dokazuju svojstva proizvoda koji je proizveden na gradilištu Uporabljivost građevnog proizvoda proizvedenog ili izrađenog na gradilištu za potrebe tog gradilišta dokazuje se u skladu s glavnim projektom ili izvedbenim projektom građevine, ZOG i propisima donesenim na temelju ZOG‐a ili tehničkim propisom

16. Da li je beton u usklađenom području? Koji je sustav ocjenjivanja sukladnosti? Ne, beton nije u usklađenom području. Sustav ocjenjivanja sukladnosti je 2+.

17. Kako se označava proizvod? Zašto od kad smo u EU nije samo CE? Oznakom sukladnosti CE ili C ovisno da li je u usklađenom ili neusklađenom području. Zato što su C proizvodi pokriveni neusklađenim normama.

18. Što je certifikat o stalnosti svojstava? Za koje sustave ocjenjivanja se daje? Certifikat o stalnosti svojstava dokument koji dokazuje da g.p. zadovoljava zahtjeve stalnosti svojstava propisane teh. specifikacijom Certifikat o stalnosti svojstava izdaje osoba ovlaštena za izdavanje potvrde o stalnosti svojstava na zahtjev proizvođača, ovlaštenog zastupnika ili uvoznika građevnog proizvoda ako su provedeni i/ili se provode skupine radnji određene za ocjenjivanje i provjeru stalnosti svojstava građevnog proizvoda, za koji se izdaje Certifikat o stalnosti svojstava, ako je stalnosti svojstava dokazana. Izdaje se za sustave 1+ i 1. Za sustav 2+ se izdaje certifikat za kontrolu tvorničke proizvodnje.

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

5 / 14

Tehnička regulativa gradnje – odgovori na pitanja 19. Prilagodljiv stan Jednostavno prilagodljivi stan jest stan koji se po potrebi može prilagoditi u pristupačni, bez utjecaja na bitne zahtjeve za uporabljivu građevinu (u zgradi mora biti 1 na 10 stanova, a tehničko rješenje mogućnosti jednostavnog prilagođavanja mora biti prikazano u projektu građevine).

20. SVE O UREDBI 305/2011 Ovom Uredbom utvrđuju se: 1. sustavi ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava g.p. 2. radnje koje u okviru ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava g.p. provode proizvođači i pravne osobe u svojstvu prijavljenih tijela 3. dokumenti ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava g.p. 4. zahtjevi za prijavljena tijela 5. postupke prijave 6. obveze prijavljenih tijela 7. zahtjevi za imenovanje tijela za tehničko ocjenjivanje 8. i ostala pitanja potrebna za usklađivanje g.p. s Uredbom Stupa na snagu 01.07.2013., obvezna za sve države članice EU. Utvrđuje uvjete za stavljanje ili stavljanje na raspolaganje na tržište g.p., donošenjem usklađenih pravila iskazivanja svojstava g.p. U odnosu na njihove bitne značajke i uporabu Ukida Direktivu vijeća 89/106EEZ "CE" oznaka na tim proizvodima Kada je g.p. obuhvaćen usklađenom normom (hEN) ili je sukladan EU tehničkom ocjenom koja je za njega izdana, proizvođač izrađuje izjavu o svojstvima za stavljanje proizvoda na tržište, te mora na njih postaviti "CE" oznaku. Svrha uredbe je uklanjanje tehničkih prepreka trgovini g.p.-a unutar EU ekonomskog područja, a postiže se: 1) sustavom usklađenih tehničkih specifikacija 2) dogovorenim sustavim ocjenjivanja za svaku skupinu građevnih proizvoda 3) prijavljena tijela 4) "CE" označavanje proizvoda Prilozi Uredbe 305/2011 PRILOG 1 - temeljni zahtjevi za građevine PRILOG 2 - postupak donošenja EU dokumenata za ocjenjivanje (zahtjev za EU tehničku ocjenu) PRILOG 3 - izjava o svojstvima (špranca kako izgleda, što sadrži) PRILOG 4 - područja proizvoda i zahtjevi za TAB-ove (oni izdaju EU tehničku ocjenu) PRILOG 5 - ocjenjivanje i provjera stalnosti svojstava (1+, 1. 2+, 3, 4)

21. Zakon o državnoj izmjeri i katastru, karte po mjerilima Ovim se Zakonom uređuje državna izmjera, katastar nekretnina, registar prostornih jedinica, Nacionalna infrastruktura prostornih podataka, geodetski poslovi u lokalnoj samoupravi, geodetski radovi za posebne potrebe, nadležnost nad poslovima državne izmjere i katastra nekretnina te obavljanje tih poslova, ustrojstvo i djelokrug Državne geodetske uprave, čuvanje i korištenje podataka i nadzor nad poslovima državne izmjere i katastra nekretnina. Vrste karata po mjerilima – Hrvatske osnovne karte (HOK) u mjerilima 1:5000 ili1:10000, – ortofotokarata u mjerilima 1:2000, 1:5000 i sitnijem, – detaljnih topografskih karata (DTK) u mjerilima od 1:25000 do 1:250000, – preglednih topografskih karata (PTK) u mjerilu 1:300000 i sitnijem

22. Upravni vodopravni akti Vodopravni uvjeti, vodopravna dozvola. To da su upravni akti znači da postoje stranke u postupku, mogućnost uvida i mogućnost žalbe.

23. Razlike novi stari zakon o građevnim proizvodima Stari zakon ne obuhvaća primjenu uredbe 305/2011, ne obuhvaća podjelu na usklađeno i neusklađeno područje, uvode se temeljni zahtjevi za građevinu umjesto bitnih, dodan je 7. bitni zahtjev, uvodi se pojam ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava, uvodi se izjava o svojstvima i certifikat o stalnosti svojstava, ukida se sustav 2 ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava.

24. Usklađeno i neusklađeno područje Zakon o građevnim proizvodima i primjena uredbe 305/2011 definiraju usklađeno i neusklađeno područje. Građevni proizvodi su s obzirom na zadovoljavanje zahtjeva podijeljeni na ta dva područja. Usklađeno područje, tj. u dio u kojem se na građevne proizvode primjenjuju pravila uređena Uredbom (EU) br. 305/2011 i u kojem se građevni proizvodi (u pravilu) označavaju „CE“ oznakom, i svojstva g.p. u odnosu na bitne značajke su usklađena sa EU TEHNIČKOM SPECIFIKACIJOM. Oznaka "CE" za građevne proizvode koji su usklađeni EU tehničkom specifikacijom. To su građevni proizvodi na koje se odnosi Uredba (EU) br. 305/2011.

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

6 / 14

Tehnička regulativa gradnje – odgovori na pitanja USKLAĐENA EU SPECIFIKACIJA je: 1. usklađena europska norma 2. priznata nacionalna norma 3. europska tehnička ocjena (EAT) Neusklađeno područje, tj. u dio u kojem se na građevne proizvode primjenjuju nacionalna pravila i u kojem se građevni proizvodi ne označavaju „CE“ oznakom. Svojstva g.p. u odnosu na bitne značajke su usklađena sa HR TEHNIČKOM SPECIFIKACIJOM (koja nije usklađena sa EU tehničkom specifikacijom). Oznaka "C" za građevne proizvode koji su usklađeni sa HR tehničkom specifikacijom. To su građevni proizvodi na koje se ne odnosi Uredba (EU) br. 305/2011. HR TEHNIČKA SPECIFIKACIJA je: 1. tehnički propisi 2. hrvatska norma na koju upućuju tehnički propisi 3. hrvatska tehnička ocjena (donesena na temelju hrvatskog dokumenta za ocjenjivanje)

25. Kako se dokazuje sukladnost betona na gradilištu? Sukladnost betona dokazuje se prema normi koja je određena programom kontrole i osiguranja kvalitete koji je dio glavnog projekta.

26. Dostavnica betona Dostavnica sadrži podatke o betonu (klasa, maksimalno zrno agregata, klasa slijeganja, udio klorida, razred izloženosti), količinu betona, podatke o betonari i oznaku sukladnosti.

27. Kako se potvrđuje sukladnost armature a kako čelika za armiranje? Armatura prema odredbama tehničke specifikacije, Čelik 1+

28. Zakon o cestama Ovim se Zakonom ureduje pravni status javnih cesta i nerazvrstanih cesta, način korištenja javnih cesta i nerazvrstanih cesta, razvrstavanje javnih cesta, planiranje građenja i održavanja javnih cesta, upravljanje javnim cestama, mjere za zaštitu javnih i nerazvrstanih cesta i prometa na njima, koncesije, financiranje i nadzor javnih cesta.

29. Zakon o vodama Zakonom se uređuje pravni status voda, vodnoga dobra i vodnih građevina, upravljanje kakvoćom i količinom voda, zaštita od štetnog djelovanja voda, detaljna melioracijska odvodnja i navodnjavanje, djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje, posebne djelatnosti za potrebe upravljanja vodama, institucionalni ustroj obavljanja tih djelatnosti i druga pitanja vezana za vode i vodno dobro.

30. Što uređuje zakon o građevnim proizvodima? Zakonom se uređuje ocjenjivanje i provjera stalnosti svojstava građevnih proizvoda, radnje koje pri tom provode proizvođači građevnih proizvoda te odobrena tijela, dokumenti ocjenjivanja i provjere svojstava građevnih proizvoda, zahtjevi za prijavljena i odobrena tijela, postupak prijave, obveze prijavljenih i odobrenih tijela i druga pitanja bitna za stavljanje na tržište ili stavljanje na raspolaganje na tržište građevnih proizvoda. Zakon uređuje primjenu uredbe 305/2011 i usklađeno i neusklađeno područje.

31. Prilozi Uredbe I. II. III. IV. V.

Temeljni zahtjevi za građevinu Postupak donošenja europskog dokumenta za ocjenjivanje Izjava o svojstvima Područja proizvoda i zahtjeva za TAB-ove Ocjenjivanje i provjera stalnosti svojstava

32. Što sve građevni proizvod mora imati? Mora imati izjavu o svojstvima, oznaku (C ili CE) i tehničke upute.

33. Vodopravni akti Radi postizanja utvrđenih ciljeva upravljanja vodama iz ovoga Zakona izdaju se vodopravni akti. Vodopravni akti su: 1. vodopravni uvjeti (upravni akt) Vodopravnim uvjetima određuju se tehnički i drugi zahtjevi kojima mora udovoljiti zahvat u prostoru radi usklađenja s odredbama ovoga Zakona i propisima donesenim na temelju njega. 2. obvezujuće vodopravno mišljenje Za građenje i rekonstrukciju, promjenu tehnike, odnosno promjenu djelatnosti u postrojenjima određenim posebnim propisima o izdavanju objedinjenih uvjeta zaštite okoliša, izdaje se obvezujuće vodopravno mišljenje. Obvezujuće vodopravno mišljenje izdaju Hrvatske vode. 3. vodopravna potvrda se potvrđuje: ‐ da je glavni projekt za ishođenje građevinske dozvole, koja se izdaje prema posebnim propisima o prostornom uređenju i gradnji, sukladan izdanim vodopravnim uvjetima, odnosno obvezujućem vodopravnom mišljenju,

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

7 / 14

Tehnička regulativa gradnje – odgovori na pitanja ‐ da je rudarski projekt u postupku izdavanja koncesije za eksploataciju mineralnih sirovina sukladan vodopravnim uvjetima izdanim u postupku izdavanja lokacijske dozvole za eksploataciju pijeska i šljunka iz neobnovljivih ležišta ‐ da je dokumentacija za izvođenje regionalnih i detaljnih geoloških istraživanja i drugih radova izrađena sukladno izdanim vodopravnim uvjetima. Vodopravnu potvrdu izdaju Hrvatske vode. 4. vodopravna dozvola (upravni akt) Vodopravna dozvola potrebna je za ispuštanje otpadnih voda i za korištenje voda, pod pretpostavkama propisanim ovim Zakonom 5. posebni uvjeti priključenja Posebnim uvjetima priključenja određuju se tehnički zahtjevi kojima mora udovoljiti građevina da bi njezini interni vodovi bili priključeni na komunalne vodne građevine sukladno općim i tehničkim uvjetima isporuke vodnih usluga. Posebni uvjeti priključenja potrebni su za one zahvate u prostoru za koje se prema posebnim propisima o prostornom uređenju i gradnji izdaje lokacijska dozvola, rješenje o uvjetima građenja, odnosno drugoga akta kojim se dopušta građenje. Posebne uvjete priključenja izdaje javni isporučitelj vodne usluge. 6. potvrda o sukladnosti s posebnim uvjetima priključenja Njome se potvrđuje, na način određen propisima o prostornom uređenju i gradnji, da je idejni projekt za ishođenje lokacijske dozvole ili rješenja o uvjetima građenja, odnosno glavni projekt za ishođenje građevinske dozvole ili drugoga akta kojim se dopušta građenje, koji se izdaje prema posebnim propisima, sukladan posebnim uvjetima priključenja. Potvrdu o sukladnosti s posebnim uvjetima priključenja izdaje isporučitelj vodne usluge.

34. Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije, što propisuje, sadržaj projekta zgrade u odnosu na racionalnu uporabu energije u zgradama, što je iskaznica, uglavnom sve vezano uz energetske certifikate i energetsku učinkovitost Iz temeljnih bitnih zahtjeva za građevinu zahtjev je br. 6.gospodarenje energijom i očuvanje topline. Tehnički propis njime propisuje: *tehničke zahtjeve glede racionalne uporabe energije i toplinske zaštite koje treba ispuniti prilikom projektiranja i građenja novih zgrada, te tijekom uporabe postojećih zgrada koje se griju na unutarnju temperaturu višu od 12°C, * tehnički zahtjevi glede racionalne uporabe energije i toplinske zaštite koje treba ispuniti prilikom projektiranja rekonstrukcije postojećih zgrada koje se griju na unutarnju temperaturu višu od 12°C, * ostali tehnički zahtjevi za racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu u zgradama, * svojstva i drugi zahtjevi za građevne proizvode u odnosu na njihove bitne značajke, a koji se ugrađuju u zgradu u svrhu ispunjavanja bitnog zahtjeva za građevinu: »ušteda energije i toplinska zaštita«, * sadržaj projekta zgrade u odnosu na racionalnu uporabu energije za grijanje i hlađenje te toplinsku zaštitu, * sadržaj Iskaznice potrebne toplinske energije za grijanje i toplinske energije za hlađenje zgrade, * održavanje zgrade u odnosu na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu. ‐ Za zgrade za koje nije predviđeno grijanje ili koje se griju do 12°C moraju se, u skladu s namjenom zgrade, pri projektiranju i građenju ovih odnosno projektiranju rekonstrukcije i rekonstrukcije postojećih, ispuniti zahtjevi koji se odnose na: a) toplinsku zaštitu zgrade tijekom ljeta, b) sprječavanje nastajanja građevinske štete (npr. zbog kondenzacije vodene pare). ‐ Propis se ne primjenjuje na: * zgrade koje imaju predviđeni vijek uporabe ograničen na dvije godine i manje, * privremene zgrade za potrebe organizacije gradilišta, * staklenike u poljoprivredi, * radionice, proizvodne hale, industrijske zgrade i druge gospodarske zgrade koje se, u skladu sa svojom namjenom, moraju držati otvorenima više od polovice radnog vremena ako nemaju ugrađene zračne zavjese, * šatore i slične privremene građevine, koje se mogu višekratno postavljati i rastavljati, * jednostavne građevine utvrđene posebnim propisom. Tehnički zahtjevi za racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu; njima se definiraju: * ograničenja godišnje potrebne toplinske energije za grijanje po jedinici obujma grijanog dijela zgrade * najveći dopušteni koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka po jedinici oplošja zgrade * sprječavanje pregrijavanja prostorija zgrade zbog djelovanja sunčeva zračenja tijekom ljeta * ograničenja zrakopropusnosti omotača zgrade * najveći dopušteni koeficijenti prolaska topline pojedinih građevnih dijelova omotača zgrade * smanjenje utjecaja toplinskih mostova * najveća dopuštena kondenzacija vodene pare unutar građevnog dijela zgrade * sprječavanje površinske kondenzacije vodene pare Energetska svojstva zgrada ‐ Svaka zgrada, ovisno o vrsti i namjeni, mora biti projektirana, izgrađena i održavana tako da tijekom uporabe ima propisana energetska svojstva. ‐ Prije izdavanja uporabne dozvole, drugog akta za uporabu, odnosno prije promjene vlasništva ili iznajmljivanja zgrade ili njezinoga dijela, mora se pribaviti certifikat o energetskim svojstvima zgrade (u daljnjem tekstu: energetski certifikat) koji izdaje ovlaštena osoba ‐ U energetski certifikat, kupac ili unajmljivač zgrade ili njezinog dijela ima pravo uvida prije sklapanja ugovora o kupoprodaji ili iznajmljivanju prema posebnom zakonu. ‐ Ovlaštenje za izdavanje energetskog certifikata izdaje Ministarstvo Izračun za nove zgrade se radi na temelju Glavnog projekta, pisanog izvješća izvođača radova i završnog izvješća nadzornog inženjera. U navedenim izvješćima mora pisati je li zgrada izgrađena u skladu s Glavnim projektom, a kako u pravilu piše da nema odstupanja i da je zgrada napravljena u skladu s glavnim projektom može se izraditi na temelju Glavnog projekta.

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

8 / 14

Tehnička regulativa gradnje – odgovori na pitanja Izrada energetskog certifikata za postojeće zgrade tj. za zgrade koje imaju uporabnu dozvolu temelji se na energetskom pregledu zgrade te na analizi računa za vodu i sve energente. U čemu se razlikuju certifikat za stare i za nove zgrade? ‐ Za postojeće zgrade tu je prijedlog mjera za poboljšanje energetskih svojstava (zgrade koje su ekonomski opravdane), a za nove zgrade tu su preporuke za korištenje zgrade vezano na ispunjenje bitnog zahtjeva uštede energije i toplinske zaštite i ispunjenje energetskih svojstava zgrade. ‐ Za nove zgrade na trećoj stranici morate napisati kako koristiti zgradu, dakle zatvoriti persijane, upaliti perilicu po noći, sve u svemu, kako se koristi zgrada. Za novu zgradu se smatra kako ona već zadovoljava uvjete, te su ovo samo smjernice za korištenje. Na trećoj stranici kod postojećih zgrada postoje prijedlozi za intervencije i svaka ta intervencija mora biti obrađena u pregledu, na način da se predloži novi uređaj i izračun za koliko se vrati ta investicija. to je recimo približni troškovnik, mora se objasniti kolika je ušteda, koliko godina se investicija vraća i slično. Energetsko certificiranje zgrade je skup radnji i postupaka koji se provode u svrhu izdavanja energetskog certifikata. Energetski certifikat je dokument koji predočuje energetska svojstva zgrade, a sadrži: 1. opće podatke o zgradi, 2. energetski razred zgrade, 3. podatke o osobi koja je izdala energetski certifikat, 4. podatke o termotehničkim sustavima, 5. klimatske podatke, 6. podatke o potrebnoj energiji za referentne i stvarne klimatske podatke, 7. objašnjenja tehničkih pojmova te popis primijenjenih propisa i normi. Energetski certifikat za postojeće zgrade obvezno sadrži i prijedlog ekonomski opravdanih mjera za poboljšanje energetskih svojstava zgrade koje se temelje na prethodno provedenom energetskom pregledu građevine. Energetski certifikat za nove zgrade sadrži preporuke za korištenje zgrade vezano na ispunjenje bitnog zahtjeva uštede energije i toplinske zaštite i ispunjenje energetskih svojstava zgrade. Energetsko certificiranje regulirano je Pravilnikom o energetskim pregledima građevina i energetskom certificiranju zgrada Svrha energetskog certifikata je pružanje informacija vlasnicima i korisnicima zgrada o energetskom svojstvu zgrade ili njezine samostalne uporabne cjeline i usporedba zgrada u odnosu na njihova energetska svojstva, učinkovitost njihovih energetskih sustava, te kvalitetu i svojstva ovojnice zgrade. Od 01.07.2013. energetski certifikat moraju imati zgrade odnosno njihove samostalne uporabne cjeline (stanovi, uredi) koji se prodaju. Javno izlaganje energetskog certifikata obavezno je za zgrade javne namjene ili samostalne uporabne cjeline zgrada koje se koriste za javnu namjenu u zgradama mješovite namjene: 1. korisne površine veće od 1000 m2 moraju imati izdan i javno izložen energetski certifikat najkasnije do 31.prosinca 2012., 2. korisne površine veće od 500 m2, moraju imati izdan i javno izložen energetski certifikat najkasnije do 31.prosinca 2013., 3. korisne površine veće od 250 m2, moraju imati izdan i javno izložen energetski certifikat najkasnije do 31.prosinca 2015. *Stambene i nestambene zgrade svrstavaju se u osam energetskih razreda prema energetskoj ljestvici od A+ do G, s time da A+ označava energetski najpovoljniji, a G energetski najnepovoljniji razred. Energetski razredi se iskazuju za referentne klimatske podatke.

Energetski razred stambene zgrade ovisi o specifičnoj godišnjoj potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje za referentne klimatske podatke u kWh/(m²a).

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

9 / 14

Tehnička regulativa gradnje – odgovori na pitanja Energetski razred nestambene zgrade ovisi o relativnoj godišnjoj potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje izraženoj u %. Energetski pregled ili energetski audit je sustavan postupak kojim se analizira postojeća potrošnja zgrade i energetska svojstva zgrade te određuje isplativost mogućnosti za uštede energije Glavni projekt zgrade u dijelu koji se odnosi na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu sadrži: * tehnički opis, * proračun fizikalnih svojstava zgrade glede racionalne uporabe energije i toplinske izolacije, * proračun godišnje toplinske energije za grijanja/ hlađenje, * program kontrole i osiguranja kvalitete, * nacrte, * Iskaznicu potrebne toplinske energije za grijanje i toplinske energije za hlađenje Iskaznica potrebne toplinske energije je dokument koji predočuje kolika je potrebna godišnja količina energije za zgradu, podatke o osobi koja je izradila certifikat i podatke o zgradi. IZDAJE SE SAMO ZA NOVE ZGRADE, ZA POSTOJEĆE SE RADI ENERGETSKI CERTIFIKAT.

35. Što su tehnički propisi Tehničkim propisima se u skladu s načelima europskog usklađivanja tehničkog zakonodavstva razrađuju, odnosno određuju temeljni zahtjevi za građevinu (bivši bitni), tehnička svojstva koja moraju imati građevni proizvodi i drugi tehnički zahtjevi u vezi s građevinama i njihovim građenjem. Tehničke propise donosi ministar. Objavljuju se u Narodnim novinama. OBAVEZNI SU.

36. Što su norme, da li su obavezne? Norma ili standard je pisani dokument koji sadrži niz precizno i sažeto danih definicija, tehničkih specifikacija, kriterija, mjera, pravila i karakteristika koji opisuju materijale, proizvode, procese ili sustave. Norma ovisno o prihvaćanju, može imati nacionalni, regionalni ili svjetski (internacionalni) zakonski status. Same po sebi norme nisu obavezne ali se zakonom i tehničkim propisima može odrediti obavezno poštivanje pojedinih normi. Izrađuje ih hrvatsko normirno tijelo Hrvatski zavod za norme (HZN). ‐ Norma je isprava za opću i višekratnu uporabu, donesena konsenzusom i odobrena od priznate ustanove koja sadrži pravila, upute ili obilježja djelatnosti ili njihovih rezultata i koja jamči najbolji stupanj uređenosti u određenim okolnostima. ‐ Svaka norma ima svoje porijeklo, razvoj i potrebu za promjenom. ‐ Predmet normizacije je proizvod, proces ili usluga koju treba normirati. ‐ Ciljevi normizacije su: * povećanje razine sigurnosti proizvoda i procesa, čuvanje zdravlja i života ljudi te zaštita okoliša, * promicanje kakvoće proizvoda, procesa i usluga, * osiguranje svrsishodne uporabe rada, materijala i energije, * poboljšanje proizvodne učinkovitosti, ograničenje raznolikosti, osiguranje spojivosti i zamjenjivosti, * otklanjanje tehničkih zapreka u međunarodnoj trgovini.

37. Označavanje hrvatskih i preuzetih europskih normi. Da li je preuzete EU norme potrebno nostrificirati? Hrvatske HRN, preuzete europske HRN EN. Ne, jer je Hrvatska dio EU, ali ih je potrebno prevesti.

38. Nabrojite neke tehničke propise Tehnički propis: o građevnim proizvodima, za betonske, zidane, čelične, aluminijske, drvene, spregnute konstrukcije od čelika i betona, za dimnjake u građevinama, o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama.

39. Sadržaj glavnog projekta definiran tehničkim propisom za konstrukcije Tehnički opis, Proračun nosivosti i uporabljivosti, Program kontrole i osiguranja kvalitete betonske konstrukcije

40. Što su eurokodovi, čemu služe, što određuju? Eurokodovi su set usklađenih europskih normi za statički proračun građevinskih konstrukcija. Cilj eurokodova je imati jedinstven sustav proračuna nosivih konstrukcija na području cijele Europe i postati okvir za stvaranje ujednačenih tehničkih specifikacija građevnih proizvoda. Svaka zemlja članica obavezno prihvaća eurokodove za projektiranje i mora izraditi nacionalne dodatke koji detaljno uređuju specifičnosti pojedine zemlje, kao npr. karte potresnih zona i opterećenja vjetrom i snijegom. Popis eurokodova: EC0 Osnove projektiranja EC1 Djelovanja na konstrukciju EC2 Projektiranje betonskih konstrukcija EC3 Projektiranje čeličnih konstrukcija EC4 Projektiranje spregnutih konstrukcija EC5 Projektiranje drvenih konstrukcija EC6 Projektiranje zidanih konstrukcija EC7 Geotehničko projektiranje EC8 Projektiranje konstrukcija otpornih na potres EC9 Projektiranje aluminijskih konstrukcija

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

10 / 14

Tehnička regulativa gradnje – odgovori na pitanja 41. Tehnička specifikacija, usklađena i neusklađena tehnička specifikacija Tehnička specifikacija je dokument u kojem se propisuju zahtjevi koje treba zadovoljiti neki proizvod, proces ili usluga. Ako je potrebno, tehnička specifikacija mora naznačiti postupke pomoću kojih se može odrediti jesu li ispunjeni dani zahtjevi ili ne. Tehnička specifikacija može biti norma, dio norme ili poseban dokument neovisan o normi. Usklađena tehnička specifikacija je usklađena europska norma, priznata nacionalna norma ili europska tehnička ocjena. Odnosi se na usklađeno područje. Neusklađena tehnička specifikacija je tehnički propis, hrvatska norma na koju upućuje tehnički propis ili hrvatska tehnička ocjena. Odnosi se na neusklađeno područje.

42. Koji je sustav ocjenjivanja za materijale za toplinsku izolaciju Ovisi od proizvoda do proizvoda. Za ekspandirani polistiren je 1, za ostale od 2+ do 3. 1+ i 4 nema

43. Što su vode? Vode su opće dobro i imaju osobitu zaštitu Republike Hrvatske. Voda nije komercijalni proizvod kao neki drugi proizvodi, nego je naslijede koje treba čuvati. Vodama se upravlja prema načelu jedinstva vodnog sustava i načelu održivog razvitka

44. Razlika između energetskog pregleda i energetskog certificiranja Energetski pregled postupak potreban za izradu energetskog certifikata za postojeće zgrade, a energetsko certificiranje je cjelokupni postupak izrade energetskog certifikata. Energetski pregled ili energetski audit je sustavan postupak kojim se analizira postojeća potrošnja zgrade i energetska svojstva zgrade te određuje isplativost mogućnosti za uštede energije. Energetsko certificiranje zgrade je skup radnji i postupaka koji se provode u svrhu izdavanja energetskog certifikata.

45. Koji eurokodovi su potrebni za projektiranje vodovoda i kanalizacije? Projektiranje vodovoda i kanalizacije nije određeno niti jednim eurokodom već drugim normama.

46. Posebna geodetska podloga. Tko ju izrađuje i čemu služi? Posebna geodetska podloga (PGP) je kartografska podloga (digitalni ortofotoplan s visinskim prikazom ‐ slojnice i kote s uklopljenim katastarskim planom ili topografski prikaz s uklopljenim katastarskim planom) izrađena u odgovarajućem mjerilu i ovjerena od nadležnog tijela za državnu izmjeru i katastar nekretnina. (opis slobodnim riječima) Posebna geodetska podloga se koristi za projektiranje i zakonom je regulirano da projektanti moraju projektirati po stvarnom stanju na terenu odnosno prema PGP‐u. Prije se projektiranje izvodilo po katastarskim planovima i kartama koji nisu odraz stvarnog stanja na terenu te je moglo doći do situacije da se projektirane situacije nisu mogle iskolčiti na terenu, jer nisu bile projektirane na stvarnom stanju na terenu.

47. Uporabljivost građevinskog proizvoda Građevni proizvod je uporabljiv ako su njegova tehnička svojstva sukladna tehničkoj specifikaciji, a dokazuje se ispravom o sukladnosti i oznakom sukladnosti. Iznimno uporabljivost građevnog proizvoda proizvedenog ili izrađenog na gradilištu za potrebe tog gradilišta dokazuje se u skladu s glavnim projektom ili izvedbenim projektom građevine, ZOG i propisima donesenim na temelju ZOG‐a ili tehničkim propisom. Građevni proizvod mora biti označen oznakom o sukladnosti i uz njega mora biti dostavljena izjava o svojstvima i tehnička uputa. U protivnom ga se ne smije ugrađivati.

48. Dijelovi javne ceste i zaštitni pojas Dijelovi javne ceste: 1. cestovna građevina (donji stroj, kolnička konstrukcija, most, vijadukt, podvožnjak, nadvožnjak, propust, tunel, galerija, potporni i obložni zid, nasip, pothodnik i nathodnik) 2. građevine za odvodnju i pročišćavanje vode nakupljene na cestovnim građevinama 3. zemljišni pojas s obje strane ceste (za održavanje, najmanje 1m) 4. cestovno zemljište 5. građevine na cestovnom zemljištu (npr.za održavanje cesta, usluge, naplatu cestarine i sl.) 6. stabilni mjerni objekti i uređaji za nadzor vozila 7. priključci na javnu cestu izgrađeni na cestovnom zemljištu 8. prometni znakovi i uređaji za nadzor i sigurno vođenje prometa 9. građevine i oprema za zaštitu ceste, prometa i okoliša. Zaštitni pojas ‐ ako se izdaje lokacijska dozvola za građenje objekata i instalacija na javnoj cesti ili unutar zaštitnog pojasa javne ceste, prethodno se moraju zatražiti uvjeti HAC‐a d.o.o. (autoceste), HC‐a d.o.o. (državne ceste), županijske uprave za ceste/Upravnog tijela Grada Zagreba (županijske/lokalne ceste) ‐ zaštitni pojas mjeri se od vanjskog ruba zemljišnog pojasa tako da je širok sa svake strane: 1. autoceste 40m 2. brze ceste 40m 3. državne ceste 25m 4. županijske ceste 15m 5. lokalne ceste 10m

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

11 / 14

Tehnička regulativa gradnje – odgovori na pitanja 49. Da li je oplata građevni proizvod? A skela? Ne za oboje, jer se ne ugrađuje trajno u građevinu i nema utjecaj na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu.

50. Preuzimanje proizvoda na gradilištu Prije preuzimanja, osoba na gradilištu mora provjeriti da li proizvod ima oznaku o sukladnosti, tehničku specifikaciju i uputu o korištenju.

51. Tehnički zahtjevi za prozore i vrata Tehnička svojstva prozora i vrata moraju biti takva da, u predviđenom roku trajanja građevine, uz propisanu odnosno projektom određenu ugradnju i održavanje, oni podnesu sve utjecaje uobičajene uporabe i utjecaje okoline, tako da građevina u koju su ugrađeni ispunjava bitne zahtjeve. Prozori i vrata proizvode se u proizvodnim pogonima izvan gradilišta. Prozori i vrata smiju se ugraditi u građevinu ako ispunjavaju zahtjeve propisane ovim Propisom i ako su za prozor odnosno vrata izdane izjave o sukladnosti u skladu s odredbama posebnog propisa. Svojstva (prozora i vrata) za predvidive uvjete uobičajene uporabe građevine i predvidive utjecaje okoliša na građevinu u njezinom projektiranom uporabnom vijeku moraju se odrediti projektom građevine, osobito u vezi: 1. otpornosti na opterećenje vjetrom, 2. vodonepropusnost, utjecaj kiše pri djelovanju vjetra, 3. propusnosti zraka, ugrađene u prostorima i prostorijama, a moraju ispunjavati uvjete izmjene zraka i/ili toplinskih gubitaka provjetravanjem (kuhinje, kupaonice, radne i pomoć. prostorije i sl.), 4. prolaska topline, ugrađene između vanjskog prostora i grijanih prostorija, te prostorija koje imaju različitu unutarnju projektnu temperaturu, 5. zvučne izolacije, između prostora i/ili prostorija s različitim razinama buke, 6. otpornosti na požar i propuštanje dima, ugrađene između prostora i/ili prostorija koje pripadaju različitim požarnim sektorima.

52. Razvrstavanje javnih cesta Razvrstavanje javnih cesta: 1. autoceste 2. državne ceste 3. županijske ceste 4. lokalne ceste ‐ autoceste i državne ceste čine jedinstvenu prometnu cjelinu i tehničko‐tehnološko jedinstvo cestovne mreže.

53. Za koji proizvod se ne izdaje izjava o svojstvima? Izjava o svojstvima mora se izdati za sve građevne proizvode. Ako nema izjavu o svojstvima ne smije ga se ugrađivati.

54. Sigurni proizvod »Sigurni proizvod« označava bilo koji proizvod koji u normalnim ili razumno predvidljivim uvjetima uporabe, uključujući trajanje i po potrebi stavljanje u uporabu, zahtjeve za ugradbu i održavanje, ne predstavlja nikakav rizik ili samo najmanji rizik spojiv s uporabom proizvoda te koji se smatra prihvatljivim i sukladnim s visokom razinom zaštite sigurnosti i zdravlja ljudi… »Opasni proizvod« označava svaki koji nije siguran.

55. Izjava o svojstvima C12/15 d31.5 s2 cl 0.40 x0 C12/15 ‐ klasa betona D31.5 ‐ maksimalno zrno agregata S2 ‐ klasa slijeganja Cl 0.40 ‐ udio klorida X0 ‐ razred otpornosti prema razredima izloženosti Oznaka uz X označava: X0 – nearmirani beton ili bez ugrađenog metal *svi uvjeti izloženosti osim smrzavanja/odmrzavanja, abrazije ili kemijskog djelovanja, te armirani beton ili beton u koji je ugrađen metal; vrlo suh okoliš, razred čvrstoće C12/15 XC ‐ korozija uzrokovana karbonatizacijom (H2O, CO2), postoje C1‐suh ili stalno vlažan, C2‐vlažan rjeđe suh, C3‐umjereno vlažan i C4‐ naizmjenično vlažan i suh XF – djelovanje smrzavanja i odmrzavanja (F1‐umjerena zasićenost vodom bez soli za odmrzavanje, F2‐ umjerena zasićenost vodom sa solima za odmrzavanje, F3‐visoka zasićenost bez soli za odmrzavanje i F4‐ visoka zasićenost sa solima za odmrzavanje) XD ‐ korozija uzrokovana kloridima koji nisu iz mora (H2O, Cl) (D1‐umjereno vlažan, D2‐vlažan, rjeđe suh i D3‐naizmjenično vlažan i suh) XS ‐ korozija uzrokovana kloridima iz mora (H2O, Cl) (S1‐blizu mora izloženost solima iz mora razred čvrstoće C30/37 , S2‐stalna uronjenost i S3‐područje plime i oseke i zapljuskivanja) XA – kemijsko djelovanje iz prirodnog tla i podzemne vode (A1‐lagano, A2‐umjereno i A3‐vrlo kemijski agresivan okoliš) XM – habanje

56. Uredba 568/2014 Mijenja prilog V uredbe 305/2011. Prilog V određuje ocjenjivanje i provjeru stalnosti svojstava. Uredba 574/2014 mijenja prilog III koji određuje sadržaj izjave o svojstvima.

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

12 / 14

Tehnička regulativa gradnje – odgovori na pitanja 57. Sadržaj izjave o svojstvima 1. Jedinstveni identifikacijski kod vrste proizvoda 2. Vrsta, partija ili serijski broj ili neki drugi element koji omogućuje identifikaciju građevnog proizvoda 3. Namjeravana upotreba ili upotrebe građevnog proizvoda u skladu s primjenjivom usklađenom tehničkom specifikacijom, kako ju je predvidio proizvođač 4. Naziv, registrirani trgovački naziv ili registrirani žig i kontaktna adresa proizvođača 5. Naziv i kontaktna adresa ovlaštenog predstavnika 6. Sustav ili sustavi ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava građevnog proizvoda kako je određeno u Prilogu V.: 7. Ako postoji izjava o svojstvima koja se odnosi na građevni proizvod obuhvaćen usklađenom normom: 8. Ako postoji izjava o svojstvima koja se odnosi na građevni proizvod za koji je izdana Europska tehnička ocjena: 9. Objavljena svojstva

58. Vrste završnih radova 1. teracerski 2. fasaderski 3. gipsarski 4. keramičarski 5. ličilački 6. soboslikarski 7. tapetarski 8. kamenorezački 9. podopolagački 10. parketarski 11. izolaterski 12. bravarski 13. limarski 14. stolarski 15. roletarski 16. staklorezački 17. radovi na antikorozijskoj zaštiti 18. radovi na izradi spuštenih stropova i lakih pregrada

59. Zakon o mjeriteljstvu Ovim se Zakonom uređuje djelokrug državnih tijela te ovlaštenih tijela u mjeriteljstvu, sustav točnih i međusobno spojivih mjerenja, sustav mjernih jedinica, mjerni etaloni, utvrđivanje mjeriteljskih zahtjeva za mjerila u zakonskom mjeriteljstvu, stavljanje zakonitih mjerila na tržište i na raspolaganje na tržištu te uporabu, ovjeravanje mjerila, stavljanje pretpakovina na tržište i na raspolaganje na tržištu, mjeriteljski zahtjevi za pretpakovine i boce kao mjerne spremnike te mjeriteljska inspekcija. Mjeriteljstvo se dijeli na: 1) Zakonsko mjeriteljstvo = dio mjeriteljstva koji se odnosi na radnje koje nastaju iz zakonskih zahtjeva, a odnose se na: mjerenja, mjerne jedinice, mjerila i mjerne metoda te koje provode mjerodavna tijela. 2) Temeljno mjeriteljstvo = dio mjeriteljstva koje istražuje stalnice prirodnih pojava i čiji je zadatak: a) uspostava držanih etalona mjernih jedinica međunarodnog sustava jedinica b) uspostava sljedivosti i jedinstvenosti mjerenja u RH usporedbom s međunarodnim etalonima c) razvoj novih mjernih metoda Poslove zakonskog mjeriteljstva obavljaju: 1. Državni zavod za mjeriteljstvo (DZM), 2. Hrvatski mjeriteljski institut (HMI), 3. ovlaštene pravne osobe, 4. ovlašteni servisi, 5. pravne osobe koje obavljaju poslove nacionalnoga umjernog laboratorija. DZM ‐ rješava u upravnim stvarima iz područja mjeriteljstva, priprema nacrte zakona iz područja mjeriteljstva, donosi podzakonske akte za provođenje zakona, ovlašćuje pravne osobe za provedbu postupaka potvrđivanja sukladnosti mjerila i pretpakovina, provodi ispitivanje pretpakovina i boca kao mjernih spremnika, provodi ovjeravanja zakonitih mjerila, provodi službena mjerenja, nadzire zakonitost rada ovlaštenih pravnih osoba, ovlaštenih servisa i korisnika zakonitih mjerila itd. HMI (osnovan kasnije i preuzeo dio djelatnosti DZM) ‐ proglašava državne etalone, obavlja upravne i stručne poslove u vezi s državnim etalonima i usklađuje rad nacionalnih umjernih laboratorija, ostvaruje, čuva i održava državne mjerne etalone i osigurava njihovu sljedivost prema međunarodnim etalonima, obavlja poslove istraživanja i razvoja u području temeljnog mjeriteljstva, obavlja poslove nacionalnih umjernih laboratorija itd. Ovlaštene pravne osobe ‐ ispituju usklađenost mjerila s propisima, ovjeravaju zakonita mjerila, vode evidenciju ovjerenih zakonitih mjerila Ovlašteni servis ‐ pregledava, popravlja i ispituje zakonita mjerila i/ili mjerne sustave radi pripreme za ovjeravanje.

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

13 / 14

Tehnička regulativa gradnje – odgovori na pitanja 60. Eurokod 1 Eurokod 1 odnosi se na djelovanja na konstrukciju. Uključuje karakteristične vrijednosti različitih mogućih opterećenja na konstrukciju i gustoća građevnih materijala koji će se vjerojatno koristiti u konstrukciji.

61. Granična stanja nosivosti i uporabivosti Granično stanje nosivosti označava granično opterećenje pri kojem konstrukcija gubi nosivost, a granično stanje uporabivosti granično opterećenje pri kojem konstrukcija gubi uporabivost (pojava pukotina i progiba zbog kojih se konstrukcija ne može koristiti). Što se važnosti tiče, oba su važna, a češći je slučaj da je GSU stroži kriterij pa se projektira u skladu s njime. Granično stanje nosivosti bi bili neki osnovni uvjeti sa strane mehaničke otpornosti i stabilnost koje konstrukcija mora zadovoljiti da bi bila sigurna za upotrebu. granično stanje uporabivosti se odnosi na uvjete koji nisu bitni za sigurnost, ali mogu utjecati na mogućnost korištenja zgrade (progibi, pukotine...) Koeficijenti sigurnosti GSN – 1,35 za vlastito, 1,5 za korisno opterećenje (ako je korisno, kao protiv odižućeg vjetra, ne uzima se u obzir) GSU – 1,0 za oba Postoje i koeficijenti za smanjenje nosivosti materijala i koeficijenti kombinacije djelovanja.

62. Zaštitni pojas za autoceste 40m u širinu i 7m u visinu

63. Tehnički propis za čelične konstrukcije Ovim Propisom se, u okviru ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu, propisuju tehnička svojstva za nosive čelične konstrukcije u građevinama, zahtjevi za projektiranje, izvođenje, uporabljivost, održavanje i drugi zahtjevi za čelične konstrukcije, te tehnička svojstva i drugi zahtjevi za građevne proizvode namijenjene ugradnji u čeličnu konstrukciju. ‐ Odnosi se i na elemente u građevinama koji nisu sastavni dio čelične konstrukcije (nekonstrukcijski elementi) odnosno na elemente čelične konstrukcije koji ne utječu na mehaničku otpornost i stabilnost građevine u cjelini

64. Tehnički propis za zidane konstrukcije, o čemu govori? Koji su dijelovi projekta zidanih konstrukcija? Ovim se Tehničkim propisom u okviru ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu, propisuju tehnička svojstva za zidane konstrukcije u građevinama, zahtjevi za projektiranje, izvođenje radova, uporabljivost, održavanje i drugi zahtjevi za zidane konstrukcije, te tehnička svojstva i drugi zahtjevi za građevne proizvode namijenjene ugradnji u zidanu konstrukciju. ‐ Primjenjuje se i na ziđe u građevinama koje nije sastavni dio zidane konstrukcije (pregradno ziđe, parapeti i sl.). ‐ Ne primjenjuje na zidane konstrukcije industrijskih dimnjaka, potpornih zidova, propusta, mostova, brana, spremnika za tekućine, zidane konstrukcije opterećene pretežito dinamičkim djelovanjem i posebne vrste konstrukcija kao što su lukovi, svodovi, kupole i sl. ‐ Specificiranje svojstava, dokazivanje uporabljivosti, potvrđivanje sukladnosti, označavanje građevnih proizvoda i posebnosti pri projektiranju i građenju građevina koje sadrže zidanu konstrukciju nalaze se u prilozima. Projekt zidane konstrukcije koji je sastavni dio glavnog projekta građevine mora sadržavati: * tehnički opis * proračun graničnog stanja nosivosti i graničnog stanja uporabljivosti * program kontrole i osiguranja kvalitete zidane konstrukcije

65. Tehnička ocjena Hrvatska tehnička ocjena (Hrvatsko tehničko dopuštenje‐po starom je povoljna tehnička ocjena uporabljivosti građevnog proizvoda za određenu namjenu) znači prema novom Zakonu) znači dokumentiranu ocjenu svojstava građevnog proizvoda koja se odnose na njegove bitne značajke, u skladu s odgovarajućim hrvatskim dokumentom za ocjenjivanje Europska tehnička ocjena(Europsko tehničko dopuštenje‐po starom)znači dokumentiranu ocjenu svojstava građevnog proizvoda koja se odnosi na bitne značajke u skladu s odgovarajućim Europskim dokumentom za ocjenjivanje

66. Obveze proizvođača Obavezan je osigurati da je njegov proizvod oblikovan i proizveden u skladu sa propisanim zahtjevima Obvezan je izraditi propisanu tehničku dokumentaciju Mora osigurati provođenje primjenjivog postupka ocjenjivanja sukladnosti proizvoda Sastaviti izjavu o svojstvima i staviti oznaku sukladnosti kada je to propisano Obavezna je čuvati tehničku dokumentaciju i izjavu o svojstvima 10 godina nakon stavljanja g.p. na tržište Mora provoditi ispitivanja proizvoda i po potrebi voditi knjigu pritužbi o nesukladnim proizvodima i povlačenju proizvoda i o tome obavješćivati distributera Mora osigurati na proizvod nosi broj tipa, šarže ili serije što omogućuje njegovu identifikaciju Ako je proizvod nesukladan, dužan je poduzeti popravne mjere Ako proizvod predstavlja rizik, dužan je obavijestiti Ministarstvo i poduzeti popravne mjere

67. Da li oznake C i CE znače nešto šefu gradilišta? Da, jer bez njih ne smije ugrađivati proizvod.

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

14 / 14

Uže područje struke: Zgrade – odgovori na pitanja 1. Vrste ziđa Ziđe i predgotovljeno ziđe, omeđeno ziđe i okviri ispunjeni ziđem Podjela se može izvršiti i prema: 1. Ulozi u konstrukciji – nosivi zid, nenosivi zid 2. Načinu zidanja – jednostruki, dvostruki sa zračnim slojem, dvostruki sa zračnim slojem i toplinskom izolacijom, dvostruki bez zračnog sloja, dvostruki s ispunjenim slojem, jednoslojni fasadni zid, zid s ležajnom reškom morta u vidu traka 3. Načinu izvedbe – nearmirani zidovi, armirani zidovi, omeđeni zidovi

2. Tehnički propis za dimnjake. Koji su izuzeti? Ovim se Tehničkim propisom u okviru ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu, propisuju tehnička svojstva za dimnjake u građevinama, zahtjevi za projektiranje, izvođenje, uporabljivost, održavanje dimnjaka i drugi zahtjevi za dimnjake, te tehnička svojstva i drugi zahtjevi za građevne proizvode namijenjene ugradnji u dimnjake. Ovim tehničkim propisom su izuzeti industrijski i slobodno stojeći dimnjaci.

3. Tehnički propis za prozore i vrata i uvjeti za prozore i vrata Ovim se Tehničkim propisom, u svrhu ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu, propisuju tehnička svojstva i drugi zahtjevi za prozore i vrata (građevne proizvode) koji se ugrađuju u građevine, te način potvrđivanja sukladnosti prozora i vrata s navedenim zahtjevima. 1. Vrata u smislu ovoga Propisa su vrata namijenjena isključivo prolazu pješaka. 2. Prozorima odnosno vratima u smislu ovoga Propisa smatraju se: – vanjski prozori odnosno vrata, ugrađeni u građevinske otvore građevnih dijelova koji razdvajaju unutarnji prostor građevine od vanjskog prostora, – ostali prozori odnosno vrata, na koje se odnose zahtjevi otpornosti na opterećenje vjetrom, vodonepropusnosti, propusnosti zraka, prolaska topline, zvučne izolacije te otpornosti na požar i propuštanje dima. 3. Prozorima odnosno vratima smatraju se i stijene, po konstrukciji slične prozorima ili vratima, koje se ugrađuju u građevinske otvore na isti način kao prozori ili vrata, ako se na njih odnose uvjeti odnosno zahtjevi iz točke 2. *Ne primjenjuje na: vrata i stijene izrađene u potpunosti od stakla, rotirajuća vrata, vrata opremljena mehaničkim pogonom, ostakljene krovne konstrukcije i druge krovne konstrukcije sličnog pokrova, ovješene fasade, garažna vrata, industrijska vrata i vrata za skloništa. Tehnička svojstva prozora i vrata moraju biti takva da, u predviđenom roku trajanja građevine, uz propisanu odnosno projektom određenu ugradnju i održavanje, oni podnesu sve utjecaje uobičajene uporabe i utjecaje okoline, tako da građevina u koju su ugrađeni ispunjava bitne zahtjeve. Prozori i vrata proizvode se u proizvodnim pogonima izvan gradilišta. Prozori i vrata smiju se ugraditi u građevinu ako ispunjavaju zahtjeve propisane ovim Propisom i ako su za prozor odnosno vrata izdane izjave o sukladnosti u skladu s odredbama posebnog propisa. Svojstva (prozora i vrata) za predvidive uvjete uobičajene uporabe građevine i predvidive utjecaje okoliša na građevinu u njezinom projektiranom uporabnom vijeku moraju se odrediti projektom građevine, osobito u vezi: 1. otpornosti na opterećenje vjetrom, 2. vodonepropusnost, utjecaj kiše pri djelovanju vjetra, 3. propusnosti zraka, ugrađene u prostorima i prostorijama, a moraju ispunjavati uvjete izmjene zraka i/ili toplinskih gubitaka provjetravanjem (kuhinje, kupaonice, radne i pomoć. prostorije i sl.), 4. prolaska topline, ugrađene između vanjskog prostora i grijanih prostorija, te prostorija koje imaju različitu unutarnju projektnu temperaturu, 5. zvučne izolacije, između prostora i/ili prostorija s različitim razinama buke, 6. otpornosti na požar i propuštanje dima, ugrađene između prostora i/ili prostorija koje pripadaju različitim požarnim sektorima.

4. Bitni zahtjevi za zidane konstrukcije Ovim se Tehničkim propisom u okviru ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu, propisuju tehnička svojstva za zidane konstrukcije u građevinama, zahtjevi za projektiranje, izvođenje radova, uporabljivost, održavanje i drugi zahtjevi za zidane konstrukcije, te tehnička svojstva i drugi zahtjevi za građevne proizvode namijenjene ugradnji u zidanu konstrukciju.

5. Koji objekti moraju biti pristupačni. a koji ne? Pristupačni moraju biti javni i poslovni.

6. Što je tehnički projekt betonske konstrukcije Dio glavnog projekta u kojem se dokazuje da će građevina tijekom građenja i projektiranog uporabnog vijeka ispunjavati bitni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti, otpornost na požar te druge bitne zahtjeve u skladu s posebnim propisima

7. Što je beton, gustoća betona, težina konstrukcije Beton ‐ građevni proizvod sastavljen od cementa, agregata, dodatka betonu i vode. Gustoća betona oko 2,4 t/m3 Težina konstrukcije armiranog betona je 25 kn/m3

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

1/8

Uže područje struke: Zgrade – odgovori na pitanja 8. Vrste cementa Vrste cementa su: a) cement opće namjene, b) cement sa zgurom niskih početnih čvrstoća, c) cement opće namjene niske topline hidratacije, d) posebni cement vrlo niskih toplina hidratacije, e) bijeli cement, f) sulfatno otporni cement, g) aluminatni cement.

9. Vrste morta Vrste morta s obzirom na sastav: cementni, cementno‐vapneni (produženi), hidraulični vapneni, tankoslojni, unaprijed pripremljeni (“ready‐ to use” ili “ready mixed”), i lakoagregatni mort. Cementni mort – spravljen od određenih omjera cementa i pijeska, s plastifikatorima ako je potrebno. Cementno‐vapneni mort – mješavina određene količina cementa, vapna i pijeska (“produžni mort”). Hidraulični vapneni mort – mješavina hidratiziranog vapna I pijeska u propisanim omjerima. Tankoslojni mort – Unaprijed pripremljeni (“ready mixed”) cementni mort s najvećim zrnom pijeska od 1 mm s dodacima. Nanosi se u debljinama 1 do 3 mm. Unaprijed pripremljeni mort – Doprema se na gradilište u suhom stanju u vrećama (“ready mixed”) ili već pripremljen za ugradnju u vlažnom stanju (“ready‐to use”) s usporivačima vezanja. Lakoagregatni mort – spravljen s lakim agregatom gustoće manje od 1000 kg/m3. Agregat je ekspandirana glina, perlit, plovućac i sl.

10. Kako armirati vertikalni serklaž Kada se koriste predgotovljeni betonski elementi (izvedba bez oplate) Vertikalni serklaži se armiraju minimalnom armaturom 4 x Ø14 mm, vilice Ø 6 mm / 25 cm, uz preklop vertikalne armature u stupu minimalno 80 cm za sljedeću etažu, a inače vertikalne ab serklaže armirati s najmanje Aa≥2.4 cm2 uz vezivanje vilicama. Preklop šipki mora biti najmanje p ≥ 60cm. Vertikalna udaljenost horizontalnih serklaža ne smije biti veća od 4 m.

11. Oznake armature Q mreža – nosiva u oba smjera R mreža – nosiva u jednom smjeru B500B – Prvo B je oznaka armature (betonski čelik iz njemačkog), 500 je vlačna čvrstoća u N/mm2, drugo B je razred duktilnosti. Najduktilniji je C, pa B, pa A.

12. Energetsko certificiranje, certifikat, iskaznica topline, tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i sve vezano uz energetsku učinkovitost Iz temeljnih bitnih zahtjeva za građevinu zahtjev je br. 6.gospodarenje energijom i očuvanje topline. Tehnički propis njime propisuje: *tehničke zahtjeve glede racionalne uporabe energije i toplinske zaštite koje treba ispuniti prilikom projektiranja i građenja novih zgrada, te tijekom uporabe postojećih zgrada koje se griju na unutarnju temperaturu višu od 12°C, * tehnički zahtjevi glede racionalne uporabe energije i toplinske zaštite koje treba ispuniti prilikom projektiranja rekonstrukcije postojećih zgrada koje se griju na unutarnju temperaturu višu od 12°C, * ostali tehnički zahtjevi za racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu u zgradama, * svojstva i drugi zahtjevi za građevne proizvode u odnosu na njihove bitne značajke, a koji se ugrađuju u zgradu u svrhu ispunjavanja bitnog zahtjeva za građevinu: »ušteda energije i toplinska zaštita«, * sadržaj projekta zgrade u odnosu na racionalnu uporabu energije za grijanje i hlađenje te toplinsku zaštitu, * sadržaj Iskaznice potrebne toplinske energije za grijanje i toplinske energije za hlađenje zgrade (napomena: iskaznica se izrađuje samo za nove zgrade), * održavanje zgrade u odnosu na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu. ‐ Za zgrade za koje nije predviđeno grijanje ili koje se griju do 12°C moraju se, u skladu s namjenom zgrade, pri projektiranju i građenju novih odnosno projektiranju rekonstrukcije i rekonstrukcije postojećih, ispuniti zahtjevi koji se odnose na: a) toplinsku zaštitu zgrade tijekom ljeta, b) sprječavanje nastajanja građevinske štete (npr. zbog kondenzacije vodene pare). ‐ Propis se ne primjenjuje na: * zgrade koje imaju predviđeni vijek uporabe ograničen na dvije godine i manje, * privremene zgrade za potrebe organizacije gradilišta, * staklenike u poljoprivredi, * radionice, proizvodne hale, industrijske zgrade i druge gospodarske zgrade koje se, u skladu sa svojom namjenom, moraju držati otvorenima više od polovice radnog vremena ako nemaju ugrađene zračne zavjese, * šatore i slične privremene građevine, koje se mogu višekratno postavljati i rastavljati, * jednostavne građevine utvrđene posebnim propisom.

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

2/8

Uže područje struke: Zgrade – odgovori na pitanja Tehnički zahtjevi za racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu; njima se definiraju: * ograničenja godišnje potrebne toplin. energije za grijanje po jedinici obujma grijanog dijela zgrade * najveći dopušteni koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka po jedinici oplošja zgrade * sprječavanje pregrijavanja prostorija zgrade zbog djelovanja sunčeva zračenja tijekom ljeta * ograničenja zrakopropusnosti omotača zgrade * najveći dopušteni koeficijenti prolaska topline pojedinih građevnih dijelova omotača zgrade * smanjenje utjecaja toplinskih mostova * najveća dopuštena kondenzacija vodene pare unutar građevnog dijela zgrade * sprječavanje površinske kondenzacije vodene pare Energetska svojstva zgrada ‐ Svaka zgrada, ovisno o vrsti i namjeni, mora biti projektirana, izgrađena i održavana tako da tijekom uporabe ima propisana energetska svojstva. ‐ Prije izdavanja uporabne dozvole, drugog akta za uporabu, odnosno prije promjene vlasništva ili iznajmljivanja zgrade ili njezinoga dijela, mora se pribaviti certifikat o energetskim svojstvima zgrade (u daljnjem tekstu: energetski certifikat) koji izdaje ovlaštena osoba ‐ U energetski certifikat, kupac ili unajmljivač zgrade ili njezinog dijela ima pravo uvida prije sklapanja ugovora o kupoprodaji ili iznajmljivanju prema posebnom zakonu. ‐ Ovlaštenje za izdavanje energetskog certifikata izdaje Ministarstvo Izračun za nove zgrade se radi na temelju Glavnog projekta, pisanog izvješća izvođača radova i završnog izvješća nadzornog inženjera. U navedenim izvješćima mora pisati je li zgrada izgrađena u skladu s Glavnim projektom, a kako u pravilu piše da nema odstupanja i da je zgrada napravljena u skladu s glavnim projektom može se izraditi na temelju Glavnog projekta. Izrada energetskog certifikata za postojeće zgrade tj. za zgrade koje imaju uporabnu dozvolu temelji se na energetskom pregledu zgrade te na analizi računa za vodu i sve energente. U čemu se razlikuju certifikat za stare i za nove zgrade? ‐ Za postojeće zgrade tu je prijedlog mjera za poboljšanje energetskih svojstava (zgrade koje su ekonomski opravdane), a za nove zgrade tu su preporuke za korištenje zgrade vezano na ispunjenje bitnog zahtjeva uštede energije i toplinske zaštite i ispunjenje energetskih svojstava zgrade. ‐ Za nove zgrade na trećoj stranici morate napisati kako koristiti zgradu, dakle zatvoriti persijane, upaliti perilicu po noći, sve u svemu, kako se koristi zgrada. Za novu zgradu se smatra kako ona već zadovoljava uvjete, te su ovo samo smjernice za korištenje. Na trećoj stranici kod postojećih zgrada postoje prijedlozi za intervencije i svaka ta intervencija mora biti obrađena u pregledu, na način da se predloži novi uređaj i izračun za koliko se vrati ta investicija. to je recimo približni troškovnik, mora se objasniti kolika je ušteda, koliko godina se investicija vraća i slično. Energetsko certificiranje zgrade je skup radnji i postupaka koji se provode u svrhu izdavanja energetskogcertifikata. Energetski certifikat je dokument koji predočuje energetska svojstva zgrade, a sadrži: 1. opće podatke o zgradi, 2. energetski razred zgrade, 3. podatke o osobi koja je izdala energetski certifikat, 4. podatke o termotehničkim sustavima, 5. klimatske podatke, 6. podatke o potrebnoj energiji za referentne i stvarne klimatske podatke, 7. objašnjenja tehničkih pojmova te popis primijenjenih propisa i normi. Energetski certifikat za postojeće zgrade obvezno sadrži i prijedlog ekonomski opravdanih mjera za poboljšanje energetskih svojstava zgrade koje se temelje na prethodno provedenom energetskom pregledu građevine. Energetski certifikat za nove zgrade sadrži preporuke za korištenje zgrade vezano na ispunjenje bitnog zahtjeva uštede energije i toplinske zaštite i ispunjenje energetskih svojstava zgrade. Energetsko certificiranje regulirano je Pravilnikom o energetskim pregledima građevina i energetskom certificiranju zgrada Svrha energetskog certifikata je pružanje informacija vlasnicima i korisnicima zgrada o energetskom svojstvu zgrade ili njezine samostalne uporabne cjeline i usporedba zgrada u odnosu na njihova energetska svojstva, učinkovitost njihovih energetskih sustava, te kvalitetu i svojstva ovojnice zgrade Od 01.07.2013. energetski certifikat moraju imati zgrade odnosno njihove samostalne uporabne cjeline (stanovi, uredi) koji se prodaju. Javno izlaganje energetskog certifikata obavezno je za zgrade javne namjene ili samostalne uporabne cjeline zgrada koje se koriste za javnu namjenu u zgradama mješovite namjene: 1. korisne površine veće od 1000 m2 moraju imati izdan i javno izložen energetski certifikat najkasnije do 31.prosinca 2012., 2. korisne površine veće od 500 m2, moraju imati izdan i javno izložen energetski certifikat najkasnije do 31.prosinca 2013., 3. korisne površine veće od 250 m2, moraju imati izdan i javno izložen energetski certifikat najkasnije do 31.prosinca 2015. *Stambene i nestambene zgrade svrstavaju se u osam energetskih razreda prema energetskoj ljestvici od A+ do G, s time da A+ označava energetski najpovoljniji, a G energetski najnepovoljniji razred. Energetski razredi se iskazuju za referentne klimatske podatke.

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

3/8

Uže područje struke: Zgrade – odgovori na pitanja

Energetski razred stambene zgrade ovisi o specifičnoj godišnjoj potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje za referentne klimatske podatke u kWh/(m²a).

Energetski razred nestambene zgrade ovisi o relativnoj godišnjoj potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje izraženoj u %. Energetski pregled ili energetski audit je sustavan postupak kojim se analizira postojeća potrošnja zgrade i energetska svojstva zgrade te određuje isplativost mogućnosti za uštede energije Glavni projekt zgrade u dijelu koji se odnosi na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu sadrži: * tehnički opis, * proračun fizikalnih svojstava zgrade glede racionalne uporabe energije i toplinske izolacije, * proračun godišnje toplinske energije za grijenja/ hlađenje, * program kontrole i osiguranja kvalitete, * nacrte, * Iskaznicu potrebne toplinske energije za grijanje i toplinske energije za hlađenje Iskaznica potrebne toplinske energije je dokument koji predočuje kolika je potrebna godišnja količina energije za zgradu, podatke o osobi koja je izradila certifikat i podatke o zgradi. Izrađuje se samo za nove zgrade i dio je glavnog projekta.

13. Elementi pristupačnosti Elementi pristupačnosti su: A. Elementi pristupačnosti za svladavanje visinskih razlika (rampa, stubište, dizalo, vertikalno podizna platforma i koso podizna sklopiva platforma) B. Elementi pristupačnosti neovisnog življenja (ulazni prostor; komunikacije; WC; kupaonica; kuhinja; soba, učionica, radni prostor; stan; kavana i restoran; kabina za presvlačenje; tuš kabina; ulaz u vodu na plaži i na bazenu; mjesto u gledalištu; telefon, tekstofon, faks, bankomat; električne instalacije (parlafon, prekidač za svjetlo, i zvonce, utičnica u kuhinji, ostale utičnice, izvodna ploča za električnu instalaciju); kvake na vratima i prozorima; šalter; pult; induktivna petlja ili transmisijski obruč; oglasni pano, orijentacijski plan za kretanje u građevinama i sl.) C. Elementi pristupačnosti javnog prometa (stajalište i peron; parkirališno mjesto; javna pješačka površina; semafor; pješački prijelaz; pješački otok i raskrižje)

14. Toplinski most Toplinski most je manje područje u omotaču grijanog dijela zgrade kroz koje je toplinski tok povećan radi promjene materijala, debljine ili geometrije građevnog dijela. Uočavaju se termokamerama, uklanjaju se pravilnim projektiranjem i izvođenjem detalja, uzrokuju gubitke topline, mogu se pojaviti kondenzacijom vode u konstrukciji

15. Ziđe Ziđe definicija ‐ ziđe u smislu je skup zidnih elemenata položenih na projektom određeni način povezanih mortom na konačnom mjestu u građevini ili predgotovljeno ziđe u smislu Priloga »H« Tehničkog propisa za zidane konstrukcije.

16. Omeđeno ziđe i okviti ispunjeni ziđem *Omeđeno ziđe je ono koje se nakon zidanja omeđuje ab vertikalnim i horizontalnim serklažima – vertikalni i horizontalni serklaži nemaju učinak okvirne konstrukcije, nego zajedno sa ziđem daju nosivost konstrukciji – omeđeno ziđe preuzima vertikalna opterećenja od gornjih katova zgrade – serklaži znatno doprinose duktilnom ponašanju ziđa – oni su najčešće iste ili manje debljine od debljine zida – ponekad su skriveni u šupljine zidnih elemenata

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

4/8

Uže područje struke: Zgrade – odgovori na pitanja *Okviri ispunjeni ziđem sastoje se od ab ili čeličnih okvira koji se naknadno ispunjavaju ziđem – ziđe im povećava krutost i nosivost na horizontalno opterećenje – stupovi i grede armiranobetonskog okvira ispunjenog ziđem najčešće su debljine veće od debljine zidova ispune – sva vertikalna opterećenja preuzima okvir, dok ziđe ispune nosi samo svoju vlastitu težinu

17. Plivajući pod, sve Udarni zvuk: Monolitni, polumontažni ili montažni jednoslojni građevni elementi između dvije etaže između prostora iste ili druge namjene ne zadovoljavaju dozvoljene vrijednosti razine udarnog zvuka – topota (koraci, padanje tvrdih predmeta, igra djece i dr.). Dozvoljene vrijednosti prijenosa buke kroz građevni element regulirane su tehničkim propisima i normama. Građevni elementi između etaža moraju zadovoljiti minimalno propisan / dozvoljene vrijednosti za izolaciju od zračnog zvuka Rw dB (buka / zračni zvuk) i vrijednosti razine udarnog zvuka Lw dB (zvučne propustljivosti). Često se, posebice u obiteljskim zgradama, propušta izvesti zaštita od udarnog zvuka ili se ne izvodi dovoljno pažljivo, što znatno utječe na ugodu boravka. Popravci su u većini slučajeva skupi ili praktično neizvodivi. Energija se, uslijed udara po gornjoj površini podnog građevnog elementa, širi vibracijama do njegove donje površine. Jedan se njen dio vraća u građevni element, a drugi se dio pretvara u energiju valova zvuka i u zraku prostorija ispod stropa nastaje udarni zvuk. Što je veća masa i debljina građevnog elementa, to je razina zvuka udara niža. Tako bi teoretski za dvostruko veću debljinu građevnog elementa razina zvuka udara (Lw) bila manja za oko 9 dB, što nije dovoljno, pa se na ovaj način ne bi praktično mogla postići zadovoljavajuća vrijednost razine udarnog zvuka. Plivajući pod: Zato se u praksi najčešće izvode tzv. plivajući podovi. Umetanjem elastičnog materijala s niskom vrijednošću dinamičke krutosti (SD < 30 MN/m3) gornji se sloj građevnog elementa odvaja od donjeg nosivog sloja, a jednako tako i od svih vertikalnih dijelova kao što su: zidovi, instalacije, dovratnici, proboji, i dr.. Plivajući se podovi moraju izvesti između prostora iste ili druge namjene (primjerice kada u višeetažnim zgradama ispod nisu prostori stanovanja ili rada), jer udarni se zvuk prenosi bočno i prema gore. Isto vrijedi i za podove na tlu te iznad vanjskih prostora. O vrijednosti dinamičke krutosti (SD MN/m3) elastičnog sloja, debljini / površinskoj masi estriha i stručnoj izvedbi, ovisi za koliko će se smanjiti vrijednost razine udarnog zvuka Δ LW (dB). Procijenjene vrijednosti smanjenja razine udarnog zvuka (Δ L W dB) plivajućeg poda ovisno o debljini i dinamičkoj krutosti NOVOLIT STIROPORA EPS – T i debljini / površinskoj masi betonskog estriha: Prema tehničkim propisima za većinu se zgrada između etaža dozvoljava vrijednost razine zvuka udara Lw< 68 dB, što se postigne pravilnom izvedbom plivajućeg poda na AB podnom / stropnom građevnom elementu d >= 14 cm. Dovoljne su 2 cm debele ploče elastificiranog ekspandiranog polistirena s vrijednošću dinamične krutosti SD < 30 MN/m3. Za zahtijevane vrijednosti razine zvuka udara Lw< 56 dB potrebno je ugraditi najmanje 3 cm debele ploče. Polumontažni stropni element fert i sl. (d = 14 + 6 cm) sa nadogradnjom plivajućeg poda zadovoljava dozvoljene vrijednosti Lw < 68 dB u obiteljskim zgradama. Izvedba plivajućeg poda: Traku elastificiranog polistirena Novolit stiropora EPS – T debljine 1 cm , najmanje 2 cm višu od predviđene razine estriha, treba okomito postaviti uz sve zidove, instalacije, proboje (Trake se mogu rezati iz ploča i na gradilištu). Podloga se mora očistiti i poravnati, najbolje suhim pijeskom, kako ne bi došlo do oštećenja ploča i nastanka zvučnog mosta. Ploče NOVOLIT STIROPORA EPS T debljine 22/20 mm slobodno se polože na podlogu poda (Mogu se isporučiti i ploče 12/10 mm debljine. Polažu se u dva sloja). Ploče moraju biti priljubljene na površini poda, da bi estrih imao po cijeloj površini potrebnu debljinu. Posebno treba obratiti pozornost na spojevima sa vertikalnim dijelovima. PE folija, debljine 0.2 mm sa preklopima 20 cm punoplošno se polaže na NOVOLIT STIROPOR EPS – T i podigne uz vertikalne trake najmanje 2 cm iznad predviđene razine estriha. Svrha postavljanja PE folije, prvenstveno je spriječiti istjecanje cementnog mlijeka i nastanka zvučnog mosta između estriha i nosivog građevnog elementa poda. Instalacije na podnoj površini: Između instalacija na podu (cijevi, el. vodovi, klima i dr.) polože se ploče Novolit Stiropora EPS – 100 nešto veće debljine. U manje se zaostale šupljine naspe fini suhi pijesak. Na tako pripremljenu podlogu polažu se elastificirane ploče. Ako se strop nalazi iznad vanjskog zraka ili negrijanih prostora, a s donje strane stropa nije postavljena toplinska izolacija, kao primjerice kombi ploče, na elastificirani se stiropor još položi i dodatna toplinska izolacija NOVOLIT STIROPOR EPS potrebne debljine i tlačne čvrstoće. Kada su kombi ploče naknadno mehanički pričvršćene na strop i ožbukane mogu osim toplinske izolacije poboljšati i zvučnu izolaciju stropnog elementa do 6 dB. Estrih / košuljica: Debljinu betonske podloge – estriha treba proračunati (najmanje 4 cm). Estrih se preporučuje izvesti od mikrobetona, po potrebi armiran lakom čeličnom mrežom. Nakon postavljanja estriha odreže se suvišni dio trake NOVOLIT STIROPOR EPS – T i PE folije. Kutne letvice na završnom sloju ne smiju biti u dodiru ili sa vertikalnim dijelovima ili s podom. Pregradni se zidovi ne postavljaju na estrih, već na nosivi podni element, kada je moguće i kod izvedbe adaptacija.

18. Elementi pristupačnosti za savladavanje visinskih razlika, rampa Rampa, stubište, dizalo, vertikalno podizna platforma i koso podizna sklopiva platforma. Rampa se koristi kao element pristupačnosti za svladavanje visinske razlike do 120 cm, u unutarnjem ili vanjskom prostoru. Rampa mora imati: * dopušteni nagib do uključivo 1:20 (5%). Iznimno, za visinsku razliku do uključivo 76 cm, dopušteni nagib smije biti do uključivo 1:12 (8,3%). * svijetlu širinu od najmanje 120 cm u vanjskom, a najmanje 90 cm u unutarnjem prostoru,

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

5/8

Uže područje struke: Zgrade – odgovori na pitanja * odmorišni podest najmanje dužine od 150 cm na svakih 6 m dužine rampe * čvrstu, protuklizno obrađenu površinu, * izvedenu ogradu s rukohvatima na nezaštićenim dijelovima, * oznake pristupačnosti prema prilogu ovoga Pravilnika

19. Temeljni zahtjevi za zidane konstrukcije, na što se odnose prilozi tehničkog propisa Temeljni zahtjevi mehaničke otpornosti i stabilnosti i sigurnosti u slučaju požara dokazuju se u projektu zidanih konstrukcija. Popis priloga: Prilog A ‐ ziđe Prilog B ‐ zidni elementi Prilog C ‐ mort Prilog D ‐ veziva (građevno vapno, cement i zidarski cement) Prilog E ‐ dodaci mortu, mortu za injektiranje natega i betonu Prilog F ‐ agregat, voda, čelik za armiranje, čelik za prednapinjanje, beton i sustavi za zaštitu i popravak betonskih dijelova zidanih konstrukcija Prilog G ‐ pomoćni dijelovi (spone, trake, vješaljke, nadvoji, kanalice i elementi ispune) Prilog H ‐ predgotovljeno ziđe: a) opečni zidni element, b) vapnenosilikatni zidni element, c) betonski zidni element, d) zidni element od porastoga betona, e) zidni element od umjetnoga kamena, f) zidni element od prirodnog kamena, razreda proizvodnje I i II. Prilog I ‐ projektiranje zidanih konstrukcija Prilog J ‐ izvođenje i održavanje zidanih konstrukcija

20. Izračun vlastite težine ploče Volumen x zapreminska težina od 25 kN/m3.

21. Koeficijenti sigurnosti za opterećenja GSN – 1,35 za vlastito, 1,5 za korisno opterećenje (ako je korisno, kao primjerice protiv odižućeg vjetra, koeficijent se uzima 1,0) GSU – 1,0 za oba Postoje i koeficijenti za smanjenje nosivosti materijala i koeficijenti kombinacije djelovanja.

22. Razredi izloženosti betona x0 – nema rizika djelovanja xc – korozija uzrokovana karbonatizacijom xf – smrzavanje/odmrzavanje xm – habanje xa – kemijska djelovanja xs – korozija kloridima iz mora xd – korozija uzrokovana kloridima koji nisu iz mora

23. Taktilna površina Taktilna obrada jest završna reljefna obrada hodne površine. Taktilna crta vođenja, taktilna obrada hodne površine namijenjena usmjeravanju kretanja slijepih i slabovidnih osoba, na kraju puta i pri promjeni smjera se mijenja struktura reljefa. Taktilna površina izvodi se reljefnom obradom visine do 5mm na način da ne otežava kretanje invalidskih kolica, da je prepoznatljiva na dodir stopala ili bijelog štapa, da ne zadržava vodu, snijeg i prljavštinu, te da se lako održava. Može biti izbrazdana, čepasta, dimenzije ‐ 40cm širine.

24. Završni radovi Pod završnim radovima u građevinarstvu, prema ovom pravilniku, razumijevaju se svi građevinsko‐obrtnički i ostali radovi na završnoj obradi, opremi i uređenju svih objekata visokogradnje: stambenih objekata, objekata društvenog standarda, privrednih objekata, objekata niskogradnje i hidrogradnje, bez obzira na vrstu ugrađenog materijala, primijenjenu tehnologiju gradnje i projektirani konstrukcijski sistem, te građevinskoobrtnički radovi na sanacijama, rekonstrukcijama i adaptacijama na izgrađenim objektima. teracerski, fasaderski, gipsarski, keramičarski, ličilački, soboslikarski, tapetarski, kamenorezački, podopolagački, parketarski, izolaterski, bravarski, limarski, stolarski, roletarski, staklorezački radovi na antikorozijskoj zaštiti, radovi na izradi spuštenih stropova i lakih pregrada

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

6/8

Uže područje struke: Zgrade – odgovori na pitanja 25. Temeljni zahtjevi za građevine 1. mehaničke otpornosti i stabilnosti, 2. sigurnost u slučaju požara, 3. higijena, zdravlje i okoliš, 4. sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe. 5. zaštita od buke, 6. gospodarenje energijom i očuvanje topline, 7. održiva uporaba prirodnih izvora

26. Što je norma Norma ili standard je pisani dokument koji sadrži niz precizno i sažeto danih definicija, tehničkih specifikacija, kriterija, mjera, pravila i karakteristika koji opisuju materijale, proizvode, procese ili sustave. Norma ovisno o prihvaćanju, može imati nacionalni, regionalni ili svjetski (internacionalni) zakonski status. Same po sebi norme nisu obavezne ali se zakonom i tehničkim propisima može odrediti obavezno poštivanje pojedinih normi. Izrađuje ih hrvatsko normirno tijelo Hrvatski zavod za norme (HZN). ‐ Norma je isprava za opću i višekratnu uporabu, donesena konsenzusom i odobrena od priznate ustanove koja sadrži pravila, upute ili obilježja djelatnosti ili njihovih rezultata i koja jamči najbolji stupanj uređenosti u određenim okolnostima. ‐ Predmet normizacije je proizvod, proces ili usluga koju treba normirati. ‐ Svaka norma ima svoje porijeklo, razvoj i potrebu za promjenom.

27. Sadržaj glavnog projekta Građevinski, arhitektonski, strojarski, elektrotehnički (i geodetski).

28. Vrste opterećenja po eurokodu 1 Vlastito, korisno, vjetar, snijeg, toplina (potres je u EC8).

29. GSN i GSU, razlika, koji je važniji Granično stanje nosivosti označava granično opterećenje pri kojem konstrukcija gubi nosivost, a granično stanje uporabivosti granično opterećenje pri kojem konstrukcija gubi uporabivost (pojava pukotina i progiba zbog kojih se konstrukcija ne može koristiti). Što se važnosti tiče, oba su važna, a češći je slučaj da je GSU stroži kriterij pa se projektira u skladu s njime. Granično stanje nosivosti bi bili neki osnovni uvjeti sa strane mehaničke otpornosti i stabilnost koje konstrukcija mora zadovoljiti da bi bila sigurna za upotrebu. granično stanje uporabivosti se odnosi na uvjete koji nisu bitni za sigurnost, ali mogu utjecati na mogućnost korištenja zgrade (progibi, pukotine...)

30. Kako se armira balkon, ploča oslonjena na dva zida Balkon u gornjoj zoni, ploča u donjoj u polju, gornjoj iznad ležaja. Ako je nosiva u jednom smjeru R mrežom, ako je nosiva u dva smjera onda Q mrežom.

31.Eurokod 8 EC8 odnosi se na projektiranje konstrukcija otpornih na potres. Za njega postoji nacionalni dodatak – kartu potresnih zona, koja definira potresne zone prema ubrzanju tla.

32. Tehnički propis za čelične konstrukcije Ovim Propisom se, u okviru ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu, propisuju tehnička svojstva za nosive čelične konstrukcije u građevinama, zahtjevi za projektiranje, izvođenje, uporabljivost, održavanje i drugi zahtjevi za čelične konstrukcije, te tehnička svojstva i drugi zahtjevi za građevne proizvode namijenjene ugradnji u čeličnu konstrukciju. ‐ Odnosi se i na elemente u građevinama koji nisu sastavni dio čelične konstrukcije (nekonstrukcijski elementi) odnosno na elemente čelične konstrukcije koji ne utječu na mehaničku otpornost i stabilnost građevine u cjelini. Tehnička svojstva postižu se projektiranjem i izvođenjem čelične konstrukcije, a očuvanje tehničkih svojstava održavanjem; obe stavke u skladu s odredbama ovog propisa. Bitni zahtjevi mehaničke otpornosti i stabilnosti, te otpornost građevine na požarna djelovanja dokazuju se proračunima nosivosti i uporabljivosti čelične konstrukcije za predvidiva djelovanja i utjecaje na građevinu u glavnom projektu. ‐ Građevni proizvodi od čelika na koje se primjenjuje ovaj Propis jesu: * proizvodi od čelika (oblikovani čelični profili, limovi, trake, šipke, žice, čelični lijev) * mehanički spojni elementi * dodatni materijal za zavarivanje * vlačni elementi visoke čvrstoće * konstrukcijski ležajevi * drugi građevni proizvodi za koje su propisani zahtjevi u prilozima ovoga Propisa

33. Razlika zid i ziđe Ziđe se izrađuje od zidnih elemenata, a zid može biti od bilo čega: beton, drvo, lim, staklo, gipskarton, …

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

7/8

Uže područje struke: Zgrade – odgovori na pitanja 34. Vremenska granica za nove i stare zgrade za energetsko certificiranje 2007. ili 2011. godina. Odgovori kolega kojima je postavljeno ovo pitanje variraju između ova dva odgovora, a u literaturi nije nigdje točno potkrijepljeno koji je odgovor i zašto.

35. Eurokod 7 i geotehnički elaborat Geotehnički elaborat je temelj za izračun temelja konstrukcije, koje se projektiraju prema eurokodu 7.

36. Područja tehničkih propisa Nosive konstrukcije, zgradarstvo, strojarske instalacije, električne instalacije

37. Popis eurokodova Eurokodovi su set usklađenih europskih normi za statički proračun građevinskih konstrukcija. Cilj eurokodova je imati jedinstven sustav proračuna nosivih konstrukcija na području cijele Europe i postati okvir za stvaranje ujednačenih tehničkih specifikacija građevnih proizvoda. Svaka zemlja članica obavezno prihvaća eurokodove za projektiranje i mora izraditi nacionalne dodatke koji detaljno uređuju specifičnosti pojedine zemlje, kao npr. karte potresnih zona i opterećenja vjetrom i snijegom. Popis eurokodova: EC0 Osnove projektiranja EC1 Djelovanja na konstrukciju EC2 Projektiranje betonskih konstrukcija EC3 Projektiranje čeličnih konstrukcija EC4 Projektiranje spregnutih konstrukcija EC5 Projektiranje drvenih konstrukcija EC6 Projektiranje zidanih konstrukcija EC7 Geotehničko projektiranje EC8 Projektiranje konstrukcija otpornih na potres EC9 Projektiranje aluminijskih konstrukcija

38. 4. temeljni zahtjev za građevinu Sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe uvjetuje da građevine budu projektirane i izgrađene tako da ne predstavljaju neprihvatljive rizike od nezgoda ili oštećenja tijekom uporabe ili funkcioniranja, kao što su proklizavanje, pad, sudar, opekline, električni udari, ozljede od eksplozija i provale. Posebno, građevine moraju biti projektirane i izgrađene vodeći računa o pristupačnosti i uporabi od strane osoba smanjene pokretljivosti.

39. Specifična težina opeke, ziđa 12 do 20 kg po komadu, 8 do 11 kN/m3.

40. C 25/30, M20 Razred čvrstoće betona. Tlačna čvrstoća na valjku/kocki u N/mm2, Tlačna čvrstoća morta u N/mm2.

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

8/8

Popis pitanja s rokova od 01.01.2013. do 01.03.2015. Autor: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

SADRŽAJ: 1. Osnove tehničke regulative 2. Zaštita od požara 3. Zaštita na radu 4. Tehnička regulativa gradnje 5.1. UPS Zgrade 5.2. UPS Betonske i zidane konstrukcije 5.3. UPS Čelične konstrukcije 5.4. UPS Hidrotehničke građevine 5.5. UPS Prometne građevine 5.6. UPS Prostorno uređenje

Napomene: Pitanja su s grupe Stručni ispit za građevinare i najveće zahvale idu onim kolegama koji su stavili svoja pitanja  na grupu. Ja sam ih samo sintetizirao na jednom mjestu. Također, pitanja (i poneki odgovori) su samo nekritički kopirana iz tuđih pitanja pa ako vidite neko pitanje  koje bi trebalo ići pod drugo područje, ako je neki odgovor krivi ili više nije važeći, to je na odgovornost  originalnog autora. Isto vrijedi i za pravopis. Vremenski raspon pitanja su rokovi od 01.01.2013. do 01.03.2015. Oznaka "Struka" znači za koju od struka je bilo pitanje. A za arhitekte, a G za građevinare. Iskreno, nije mi se dalo detaljnije razlagati da li je netko bio izvođač ili projektant i koje mu je bilo područje  struke, ali nema ni potrebe. Iz mog iskustva i iskustva svih ostalih za koje znam, ispitivači pitaju uglavnom  vezano uz ono što radite. To znači da ako ste projektant betonskih konstrukcija, teško da će vas netko pitati  zakon o vodama ili energetski certifikat, iako su svima zajednički propisi pod tehničkom regulativom gradnje. Iz nekog razloga, za UPS čelik nisam pronašao niti jedno pitanje.

Popis svih pitanja s grupe od 01.01.2013. do 01.03.2015. Osnove tehničke regulative R.Br. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16

17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37

Pitanje: Struka zgrada, građevina G temeljni zahtjevi‐ meh.otpornost i stabilnost G razvrstavanje građevina (5 skupina) G građevinska dozvola‐ zahtjev kada imamo lokacijsku i kada nemamo G sudionici u gradnji ‐ sve o revidentu G kontrola projekta ‐ bitno reći da po novom pravilniku samo se kontrolira meh.otpo. i G stabilnost. ‐gradnja, građenje G sudionici u gradnji, opširnije nadzorni inženjer – treba znati sve dužnosti...ima ispred sebe  G popis i čeka da ih sve nabrojiš građevinska dozvola (ona po starom zakonu, koju izdaje ministarstvo) G koje dozvole postoje? odgovorio :(lokacijska, građevinska, uporabna) G kako ćeš prepoznati gradilište, kako ga označavamo?  isto to kod rekonstrukcije ? rekao:  G (ograda, građ. ploča, znakovi upozorenja) sudionici u gradnji?  G nadzorni inženjer, kako mora postupiti nadzor, ako  ugrađeni proizvod ne zadovoljava     G kvalitetom ? kada možemo početi graditi, kakva građ. dozvola mora biti? G što mora napraviti izvođač kad završi sa građenjem?  (pisana izjava) G izvođač radova ? kad može pristupiti građenju? (nakon pravomoćne građ. dozvole), što ako  prije pristupi (kazna ide na štetu investitora) dali izvođač treba prisustvovati tehničkom  pregledu i koja je njegova uloga tamo, sve što mora odraditi na tehničkom pregledu ? glavni inženjer gradilišta, inženjer gradilišta, voditelj radova – o čemu ovisi koji od njih je  imenovan na gradilištu ( rekao sam : o zahtjevnosti , složenosti, veličini gradilišta i građ.  radova.) akti na temelju kojih se gradi (nabrojati) rješenje o uvjetima građenje bitni zahtjevi obveze izvođača prijava gradilišta uporabna dozvola ugovor o građenju temeljni zahtjevi energetski certifikat sudionici u gradnji nadzor tipski projekt i razlika tipskog i glavnog projekta izjava o sovjstvima energetski certifikat temeljni zahtjevi i objasniti mehaničku otpornost i stabilnost fazno građenje tipski projekt skupine građevina (5 skupina + jednostavne građ.) privremene građevine (iako su privremene trebaju dozvole) pkok, što ide u njega, gdje naći što on treba sadržavati (u tehničkom propisu)

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

G

G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G

2/55

Popis svih pitanja s grupe od 01.01.2013. do 01.03.2015. Osnove tehničke regulative R.Br. Pitanje: Struka revident – po  novom zakonu revidira se samo meh.otpornost i stab., pitala me i za novi  pravilnik iz kontrole projekta, koji je obljavljen ali stupa na snagu 20.3.2014., ja sam samo  38 G rekao da sam čuo za njega, ali sigurno će ubuduće pitati novosti iz njega.oni vole pitati te  najnovije stvari. uporabna dozovla za koje građevine i što se prilaže (za one za koje je izdana građevinska  G 39 dozvola + jednostavne u kojima se obavlja djelatnost, kod jednostavnih se umjesto  gređ.dozv. prilaže glavni projekt) 40 tehnički pregled? G što radi tijelo nakon izdane uporabne dozvole – po novom zakonu po službenoj dužnosti šalje  41 G je u katastar, a ne prepušta to investitoru – ova caka me spasila 42 za što se izdaje lokacijska A 43 idejni projekt, što se određuje A 44 što je norma A 45 komunalni i vodni doprinos A 46 gradnja, građevina (definicija) G 47 na što se ne odnosi zakon o prostornom uređenju i gradnji G 48 bitni zahtjevi za građevinu (mehanička otpornost i stabilnost detaljnije) G 49 tehnički propis (što je, tko ga donosi, gdje se objavljuje) G 50 lokacijska dozvola (što je, sadržaj lokacijske dozvole) G 51 akti kojima se odobrava građenje (po starom i po novom zakonu) G 52 iskolčenje, rekonstrukcija A 53 temeljni zahtjevi za građevinu – nabrojati,sigurnost i  pristupačnost (detaljnije) A 54 sudionici gradnje‐ nabrojati A 55 revident A 56 zadaće arh.struke A što je građevina? što je zgrada? smatra li se pojedinačna građevina unutar sustava  57 A infrastrukturne građevine zgradom? 58 tko može bit projektant? koje su njegove odgovornosti? A

59

60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71

koje sve poslove može obavljati projektant prema zakonu o arhitektonskim i inženjerskim  poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji? (preskočiti kontrolu glavnog  projekta s obzirom na zaštitu od buke i uštedu energije i toplinsku zaštitu > prema novom  pravilniku o kontroli projekata to se više ne kontrolira. ja sam to ipak uredno nabrojala, onda  me pitala šta ima novo u spomenutom pravilniku pa sam tek tad skužila na šta me navodi) što je pokusni rad? kad se mora predvidjeti? lokacijska informacija informacijski sustav prostornog uređenja 5 skupina građevina   u koju skupinu bi spadala obiteljska kuća u sklopu koje je frizerski salon? u 3. jer bi trebalo  ishoditi posebne uvjete od mup‐a zbog salona, inače za kuću samo uvjete priključenja pa bi  bila u 4.skupini. sadržaj idejnog projekta prema novom pravilniku prostorni planovi – podjela, tko ih donosi. skupine građevina ( u koju skupinu bi spadala obiteljska kuća, koga možemo pitati koji nam  posebni uvjeti trebaju) kad se ide na lokacijsku dozvolu koji su to zahvati u prostoru koji se ne smatraju građenjem lokacijska dozvola (podpitanje: razlika etapnog i faznog gradjenja) geodetski projekt

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

A

A A A A A A A A A A A A 3/55

Popis svih pitanja s grupe od 01.01.2013. do 01.03.2015. Osnove tehničke regulative R.Br. 72 73 74 75 76 77 78

Pitanje: nadzorni inzenjer planovi prostornog planiranja, samo nabrojati gradjevine prije 68 razine planova i nabrojati za koje zahvate se izdaje l.d.? koji su to zahvati koji se ne smatraju građenjem? (pontoni na moru, ribolovna područja na  moru…) temeljni zahtjevi, nabrojati

jednostavne građevine, općenito (za koje zahvate i radove potreban g.p., a za koje ne;  odgovornosti projektanta kod jednostavnih građ – mora biti u skladu s p.p. i lok.uvjetima) 80 za koje je zahvate potrebna u.d.? (ako g.d., djelatnost ili ucrtavanje u katastar) idejni projekt, kada je potrebno definiranje građevne čestice a kada obuhvata u prostoru?  81 (čl.17 pravilnika) 82 koji su temeljni zahtjevi? kako se dokazuju? (u glavnom projekt) 83 vrste projekata? 84 što je glavni projekt? 85 što je bitno za elaborate? 86 tipski projekt 87 za što sve se može koristiti tipski projekt? 88 rekonstrukcija 89 lokacijska dozvola (sve o tome, pa još neka potpitanja) 90 sudionici u gradnji (nabrojati,  pa nadzor detaljno) 91 tehnički propisi (da li su  uvijek potrebni) 92 upravni akt 93 složena građevina (definicija, ishođenje dozvola kod etapnog građenja) 94 rekonstrukcija građevine 95 glavni projekt 96 temeljni zahtjevi za građevinu 97 razvrstavanje građevina (5 skupina) 98 nabrojati temeljne zahtjeve za građevinu odgovorne osobe od strane izvođača radova (glavni inženjer gradilišta, inženjer gradilišta,  99 voditelj radova ‐ koje uvjete moraju ispunjavati ‐ ovo nisam znao sve, odgovor se krije u  zakonu o arh. i inž. poslovima i djelatnostima u puig) 100 građevinski dnevnik ‐ što je, tko ga vodi, što se upisuje 79

101 uporabna dozvola ‐ sve (za koje građevine, tko podnosi zahtjev i dokumentacija uz zahtjev...)

Struka A A A A A A A A A A A A A A A A G G G G G G G G G G G G G G

pisana izjava izvođača radova (sadržaj ‐ prema novom pravilniku o sadržaju pisane izvođača  radova) tehnički propisi (negdje sam na grupi našao da je netko odvojio tehničke propise po  kategorijama: nosive konstrukcije, zgradarstvo, strojarstvo i elektrotehnika ‐ ovo ne treba  103 spominjati ni pod razno skoro sam kroz prozor izletio :), treba samo reći općenito što je  tehnički propis i tko ga donosi, te nabrojati tehničke propise) 104 sudionici u gradnji 105 dokumenacija na gradilištu

G G

106 obveze prilikom tehničkog pregleda. koja je dokmentacija potrebna za teh.pregled.

G

107 kategorije građevina i rokovi za njihovo dovršenje. 108 gradnja, građenje

G G

102

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

G

G

4/55

Popis svih pitanja s grupe od 01.01.2013. do 01.03.2015. Osnove tehničke regulative R.Br. 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118 119 120

Pitanje: što je zgrada temeljni zahtjevi za hrađevinu sudionici u gradnji revident zahtjev za izdavanje građ. dozvole (sve nabrojat kad ne ide lokacijska i kad ide) dokaz pravnog interesa sudionici u gradnji obaveze nadzornog inženjera sve o glavnom projektu i obaveza glavnog projektanta zahtjev za građevinsku dozvolu fazno građenje i na primjeru objasniti tipski projekt

Struka G G G G G G G G G G G G

121

što je energetsko svojstvo zgrade? podpitanja:kada je potreban elaborat alternativnih  sustava opskrbe energijom? koji su alternativni sustavi opskrbe energijom?

G

122 energetski certifikat? podpitanja: kada ga je potrebno izraditi? što je iskaznica topline?

G

nabrojati temeljne zahtjeve za građevinu? podpitanje: više o mehaničkoj otpornosti i  stabilnosti?

G

124 sudionici u gradnji? podpitanja: nadzorni inženjer – tko je, koje su njegove dužnosti? 

G

123

što je tipski projekt? podpitanja: koja je glavna razlika između tipskog i glavnog projekta?  primjer kada se radi tipski projekt? 126 fazno građenje? 127 građevinski dnevnik?

125

za koje građevine se ne izdaje građ. dozvola? (one određene prema pravilnku o  128 jednostavnim…., i za one koje se grade za zaštitu u slučaju rata, vremenskih nepogoda..)  podpitanje:  u kojem roku je potrebno za ove druge ishoditi akt o gradnji. 129 skupine građevina? 130 u kojem roku se koja skupina mora dovršiti? sudionici ugradnji? recite nešto o investitoru, s kim potpisuje ugovore? tko je projektant? tko  131 je odgovoran za međusobnu usklađenost projekata? (ne projektant, nego glavni projektant)  što radi revident?

G G G G G G A

recite nešto o upravnim aktima, koji su u gradnji? za koje zahvate se izdaje lokacijska  dozvola? zašto su lokacijska i građevinska dozvola upravni akti ? (tu me zbunila, dodatno se  132 rugala kako to ne znam a položila sam državni pred 6 mjeseci – vjerojatno je čekala odgovor:  jer se omogućuju pravni lijekovi – žalba, upravni spor)

A

133 134 135 136 137 138

A A A A A A

što znate o hrvatskim normama? dokumentacija na gradilištu ispu – informacijski sustav prostornog uređenje temeljni zahtjevi za građevinu nadzorni inženjer vrste prostornih planova lokacijska dozvola za što se izdaje (i što su zahvati koji se na smatraju građenjem: pontonski  139 mostovi…) 140 što je lokacijska informacija 141 temeljni zahtjevi‐ nabrojati

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

A A G 5/55

Popis svih pitanja s grupe od 01.01.2013. do 01.03.2015. Osnove tehničke regulative R.Br. 142 143 144 145 146 147 148 149 150 151 152 153 154 155 156 157 158 159

160

161 162 163 164 165 166 167 168 169 170 171 172 173 174

Pitanje: Struka sudionici u gradnji G sve o revidentu i kontroli projekta G dokumentacija na gradilištu G zahtjev za građevinsku dozvolu G temeljni zahtjevi G tipski projekt G obveze nadzornog inženjera (treba sve nabrojati) i za kog radi G građevinska dozvola G energetski certifikat G glavni projekt G temeljni zahtjevi G glavni projekt G definicije ;građevina,rekonstrukcija G podjela građevina G zahtjev za izdavanje građevinske dozvole? – pustila me da pričam o svemu što znam bez G podpitanja građevinski dnevnik? – tu mi je postavila podpitanje da li građevinski dnevnik može poslužiti nadzoru kao dokaz uporabljivosti za gr.proizvode koji su proizvedeni na gradilištu za potrebe G tog gradilišta projektant? G glavni projekt? – sve o njemu G što se promijenilo otkad smo ušli u eu s obzirom na rad inozemnih firmi u hrvatskoj? ‐ ja sam rekla da inozmene firme mogu raditi u hrvatskoj, ali da nisam u detalje proučavala taj zakon pa nisam sigurna što trebaju točno napraviti da im se to omogući na što mi je ispitivačica G odgovorila da njima nije u interesu da mi znamo zakone na pamet već žele viditi na koji način razmišljamo energetsko certificiranje – pričala sam što znam i razliku između certificiranja novih i G postojećih zgrada, tko daje ovlaštenje, što sadržava en.certifikat itd. lokacijska dozvola – za koje građevine se izdaje? A A planovi – podjela i koji su? +struktura – tko provodi planove i gdje? temeljni zahtjevi za građevine A pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima A pravilnik o obveznom sadržaju idejnog projekta A glavni projekt? G prostorni planovi? G pravilnik o jednostavnim građevinama!  G za koje jednostavne građevine je potrebno ishoditi uporabnu dozvolu? građevine  namijenjene obavljanju djelatnosti ili građevine koje se prema posebnim propisima  G evidentiraju u katastru. kada je potreban geodetski projekt, a kada parcelacijski elaborat? tj. razlika. G državni plan prostornog razvoja – što određuje, za koje zahvate se donosi A lokacijska dozvola – što je i za koje zahvate se izdaje  A etapne i fazne građevine – objasniti na primjeru A

175 pravilnik o jednostavnim građevinama i radovima – struktura zakona i o čemu se radi građevine 1968. – kakav je postupak sa zgradama do 1968. i podjela nezakonito izgrađenih  zgrada 177 vrste građevina, što su posebni uvjeti, razlika između 3. i 4. skupine 178 lokacijska dozvola, zahvati koji se ne smatraju građenjem

176

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

A A A A 6/55

Popis svih pitanja s grupe od 01.01.2013. do 01.03.2015. Osnove tehničke regulative R.Br. Pitanje: zakon o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i  179 gradnji 180 jednostavne građevine i radovi 181 akti na temelju kojih se gradi (nabrojiti) 182 bitni zahtjevi (nabrojiti) 183 rekonstrukcija 184 izvođač 185 građ. dnevnik 186 ugovor o građenju 187 lokacijska, upravni akt, stranke (upravni odjel / ministarstvo), za koje zahvate 188 dokumentacija na gradilištu (11 točaka) 189 uporabna dozvola , koja je dokumentacija potrebna na gradilištu 190 sudionici u gradnji 191 koje su vrste prostornih planova 192 5 skupina građevina 193 temeljni zahtijevi za građevinu 194 glavni projekt 195 sudionici u gradnji 196 nadzorni inženjer 197 tipski projekt 198 cetifikat 199 sve o uporabnoj dozvoli, privremena u d? 200 rekonstrukcija? 201 energetsko svojstvo zgrade 202 ugradnja 203 temeljni sigurnosni zahtjevi za građevinu su: 204 prijava početka građenja 205 dokumentacija na gradilištu 206 otpornost na požar 207 požarno opterećenje 208 (temeljni/bitni zahtjev za građevinu vezano za požar 209 sigurnosna udaljenost 210 zona opasnosti 211 otpornost na požar nosivih konstrukcija ugostiteljskog objekta 212 razredi reakcije na požar građevnog proizvoda 213 koje uvjete mora ispunjavati izvođač kako bi obavljao djelatnost građenja 214 nabrojati sudionike u gradnji 215 nabrojati dokumentaciju na gradilištu 216

ostale je pitala: definicija projektanta, obveze projektanta, obveze nadzornog inženjera,  temeljni zahtjevi za građevinu, vrste projekata, od čega se sastoji glavni projekt

glavni projekt izvodac nadzor energetski certifikat gradevinski dnevnik razvrstavanje građevine u grupe i sta treba za koju grupu građevine, nabroji posebne uvijete,  222 studija utjecaja na okoliš

217 218 219 220 221

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

Struka A A A A A A A A A A A A A A G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G A A A A A G

7/55

Popis svih pitanja s grupe od 01.01.2013. do 01.03.2015. Osnove tehničke regulative R.Br. Pitanje: što je potrebno za građevinsku dozvolu, koje potvrde javnopravnih tijela, koja su to  223 javnopravna tijela. sa i bez lokacijske dozvole 224 pojmovi, gradnja i građenje 225 investitor 226 bitni zahtjevi za građevinu, za 4 i 5 skupinu građevina 227 definicija gradnje i građenja 228 za koje građevine se izdaje lokacijska dozvola 229 što je potrebno kod prijave gradilišta 230 energetski certifikat 231 osnove tehnicke regulative 232 norma 233 temeljni zahtjevi za građevinu 234 zahtjev za gradevinsku dozvolu 235 glavni projekt 236 građevinski dnevnik 237 ugovor o građenju 238 izvođač 239 temeljni zahtjevi 240 mehanicka otpornost i stabilnost 241 dokumentacija na gradilistu 242 održavanje 243 temeljni zahtjevi (detaljnije o meh.otpornosti i stabilnosti) 244 teh.propisi 245 lokacijska dozvola –sve 246 kontrola projekta prema novom zakonu 247 glavni projekt – sve, koji elaborati (nabrojat ih par) 248 glavni projekt (sadržaj, elaborati, ostali projekti, i sve što znam) 249 nadzor geodetski projekt (pitanje je bilo tako da sam ja morao dogovoriti "geodetski projekt" pa  250 malo o njemu) 251 nadzorni inženjer 252 sve o energetskom certifikatu 253 temeljni zahtjevi 254 građevinski dnevnik 255 ugovor o izvođenju radova 256 načini osiguranja naplate izvedenih radova 257 što je energetsko svojstvo zgrade 258 što je iskolčenje 259 temeljni zahtjevi + sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe 260 sudionici u gradnji + sve o nadzoru 261 što mora osigurati investitor prije izvođenja. 262 rekonstrukcija 263 5 skupina građevina po novom zakonu 264 temeljni zahtjevi za građevinu 265 sudionici u gradnji – izvođač detaljnije

Struka G G G G A A A A G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G

266 prostorni planovi, razine, pobrojati ih, te podpitanja vezano uz to što koji određuje.

A

267 lokacijska dozvola, za što se izdaje? 268  koji su to zahvati koji se ne smatraju građenjem?

A A

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

8/55

Popis svih pitanja s grupe od 01.01.2013. do 01.03.2015. Osnove tehničke regulative R.Br. Pitanje:

Struka

rudarska postrojenja, kakav je postupak za njih? (reći da je za građenje takvih objekata 269 potrebno prvo ishoditi lokacijsku, te će ona poslužiti tijelima koja izdaju posebnu dozvolu prema posebnim propisima kojima se uređuje građenje takvih objekata…)

A

270 271 272 273 274 275 276 277 278 279 280 281 282 283 284 285

A A G G G G G G G G G G G G G G

286 287 288 289 290 291 292 293 294 295 296 297 298 299 300 301 302 303 304

jednostavne građevine akt za uporabu zgrade koja je građena 1968. objasniti, te reći tko ju izdaje? podjela građevina (5 skupina) što treba  imati izvođač na gradilištu sudionici u gradnji građenje? gradnja? temeljni zahtjevi temeljni zahtijevi za građevinu  glavni projekt  sudionici u gradnji  projektant ‐ glavni projektant  glavni projekt  podjela građevina  temeljni zahtjevi ( meh. otpornost i stabilnost‐ o njoj) tehnički propis lokacijska dozvola i za koje građevine se izdaje uklanjanje građevina (po prvi put ne treba dozvola nego samo prijaviti i naravno projekt kako  pise u zakonu) energetski certifikat program kontrole i osiguranje kvalitete kontrola projekta prema novom zakonu temeljnji zahtjevi (nabrojati) energetski certifikat tipski projekt dokumentacija za građevinsku dozvolu što je pravo služnosti sudionici u gradnji nadzorni inženjer glavni projekt o energetskom certificiranju građevni dnevnik lokacijska, upravni akt, stranke (upravni odjel / ministarstvo), uvid u spis, kome se dostavlja (samo koji su se odazvali, ostalima na oglasnu ploču) lokacijski uvjeti (definicija i nabrojati koji su), građenje izvan građevinskih područja (članak 44 zopu 153/13), kad treba biti oformljena g.č. (tek prije prijave gradilišta) kontrola glavnog projekta (po zog samo mois, po posebnim propisima i zop u posebnim slučajevima, ali tim dijelom odgovora nije bila zadovoljna jer "nije njeno područje"?)

G G G G G G G G G G G G G G A A A A A

305 dokumentacija na gradilištu (11 točaka)

A

306 kad se radi izvedbeni projekt (za 1. skupinu ili po želji investitora) a kad idejni (za lokacijsku)

A

307 uporabna 308 temeljni zahtjevi za građevinu 309 izvedbeni projekt

A G G

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

9/55

Popis svih pitanja s grupe od 01.01.2013. do 01.03.2015. Osnove tehničke regulative R.Br. 310 311 312 313 314 315 316 317 318 319 320 321 322 323 324 325 326 327 328 329 330 331 332 333 334 335 336 337 338 339

Pitanje: skupine građevina gradnja, građenje, investitor, izvođač ugovor o građenju dokumentacija na gradilištu. rekonstrukcija građevine (definicija, promjena lokacijskih uvjeta) temeljni zahtjevi za građevinu (nabrojati) glavni projektant (sve o njemu) lokacijska dozvola (za koje građevine se izdaje) skupine građevina (nabrojati) temeljni zahtjevi za građevinu. izvođač. nadzor. zahtjev za građevinsku dozvolu. prijava gradilišta. građevinski dnevnik. energetski certifikat sudionici u gradnji nadzorni inženjer temeljni zahtjevi za građevinu i kad se smije odstupiti + tko daje na to suglasnost temeljni zahtjevi za građevinu legalizacija pomoćnog objekta geodetski projekt podjela kod ishođenja građevinske dozvole dokumentacija za ishođenje građevinske dozvole rekonstrukcija (šta je?) lokacijska dozvola(sve‐zahtjev, sadržaj, za koje građevine treba) bitni zahtjevi za građevinu(+ mehanička otp.i stab‐što podrazumijeva) akti na temelju kojih se gradi i tko ih izdaje sudionici u gradnji

Struka G G G G G G G G G G G G G G G G G A A A G G G G G G G G G G

340 tehnicki propisi (da li su obavezni‐da, a norma?‐samo ako na nju upućuju teh.propisi)

G

341 342 343 344 345 346 347 348 349 350 351 352 353 354 355

uporabna dozvola(zahtjev i za koje građevine, te za koje građevine je dovoljno samo izvješće  nadzora) lokacijska dozvola po novom za koje gradjevine se izdaje tehnicki propis upravni akt stranke u postupku ( na primjeru objasniti) uvid u spis predmeta‐kada se provodi, da li se uvazavaju sva misljenja, prijedlozi ‐ potrebno  je reci da se ona razmatraju i da se samo neka prihvacaju koje razlike ste prepoznali u odnosu novi‐stari zakon tko su sudionici u gradnji? koji novitet je kod revidenta? tko je izvodjac?sto sve mora imati na gradilistu? temeljni zahtjevi za građevinu fazno građenje zahtjev za građevinsku dozvolu dokaz pravnog interesa tehnički propis nadzorni inženjer

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

G A A A A A A A A G G G G G G 10/55

Popis svih pitanja s grupe od 01.01.2013. do 01.03.2015. Osnove tehničke regulative R.Br. 356 357 358 359 360 361 362 363 364 365 366 367 368 369 370 371 372 373 374 375 376 377 378 379 380

Pitanje: energetski certifikat građevinski dnevnik temeljni zahtjevi za građevinu dokumentacija na gradilištu suglasnost za obavljanje djelatnosti graditeljstva i koliki su iznosi ugovorenih radova za koje  mora imati istu tko može graditi temeljni zahtjevi energetski certifikat glavni projekt izvođač zahtjev za izdavanje građevinske dozvole ugovor o građenju građevinski dnevnik temeljni zahtjevi za građevinu (nabrojati) gospodarenje energijom i očuvanje topline što je enrgetski certifikat i za koje se građevine donosi? što je energetsko svojstvo? sudionici u gradnji (nabrojati) nadzorni inženjer revident što je građevinski dnevnik, tko ga vodi i što se u njega upisuje? građenje,gradnja sudionici u građenju+sve o projektantu temeljni zahtjevi za građevinu, sve o novom 7 zahtjevu uklanjanje građevine i projekt uklanjanja

Struka G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G

građevinska dozvola, tko izdaje, koliko traje i da li se može produžiti, za što izdaje 381 ministarstvo, da li ministarstvo može prenjeti svoje ovlasti (u kojim slučajevima (za pojedinačne građevine), da li je potrebno podnjeti kakav zahtjev)

A

382 kako se označava gradilište (tabla i to...) i kako se označava u slučaju jako velikih gradilišta  

A

383 384 385 386 387 388 389 390 391 392 393 394 395 396 397 398 399

definicije: rekonstrukcija, građevina temeljni zahtjevi ene.certifikat glavni projekt projektant fazno građenje nadzorni inženjer glavni projekt + sadržaj revident i kontrola projekta građevinska dozvola energetski certifikat temeljni zahtjevi za građevinu sudionici u gradnji, nabrojati projektant vrste projekata vrste građevina (1.‐4‐ + jednostavne g.) sudionici u gradnji

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

A G G G G G G G G G G G G G G G G 11/55

Popis svih pitanja s grupe od 01.01.2013. do 01.03.2015. Osnove tehničke regulative R.Br. 400 401 402 403 404 405 406 407 408 409 410 411 412 413 414 415 416 417 418 419 420 421 422 423 424 425 426

Pitanje: revident i za koje građevine treba kontrola temeljni zahtjevi za građevinu energetski certifikat tipski projekt nadzorni inženjer glavni izvođač građevinski dnevnik sudinici u gradnji fazno građenje glavni projekt glavni projekt revident i revizija prijava gradilišta tipski projekt ugovor o građenju program kontrole i osiguranja kvalitete što je glavni projekt, njegovi dijelovi dokumentacija na gradilištu što je rekonstrukcija što su temeljni zahtjevi ugovor o gradnji dužnosti glavnog inženjera gradilišta pisana izjava izvođača prostorni planovi  podjela, tko ih donosi. skupine građevina ( u koju skupinu bi spadala obiteljska kuća ) pravilnik o obveznom sadržaju idejnog projekta jednostavne građevine i radovi (osnovno)

Struka G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G A A A A

427 Razvrstavanje građevina? (5 skupina) U koji skupinu spada obiteljska kuća (3. ili 4.)

A

428 Temeljni zahtjevi za građevinu. 429 Razine prostornih planova? Za koje se područje donosi UPU državnog značaja? Za koje se građevine/zahvate izdaje lokacijska dozvola? Navesti 1 primjer zahvata koji se ne  430 smatra građenjem. Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima. Kada se provodi stručni nadzor  431 kod takvih građevina/radova? Zahvati u prostoru za koje se određuje građevna čestica i/ili obuhvat u prostoru (prema  432 Pravilniku o obveznom sadržaju idejnog projekta). 433 prostorni planovi  podjela, tko ih donosi. 434 skupine građevina ( u koju skupinu bi spadala obiteljska kuća ) 435 pravilnik o obveznom sadržaju idejnog projekta 436 jednostavne građevine i radovi (osnovno)

A A

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

A A A A A A A

12/55

Popis svih pitanja s grupe od 01.01.2013. do 01.03.2015. Zaštita od požara R.Br. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42

Pitanje: što sve mora biti zadovoljeno da bi se ispunio temeljni zahtjev zaštite od požara odstupanje od temeljnog zahtjeva zaštite od požara otpornost na požar i oznake. reakcije na požar i oznake. sigurnosna udaljenost, zone opasnosti bitni zahtjevi – koji su, kada se odstupa elaborat zaštite od požara – što sadrži, tko ga izrađuje, čemu služi evakuacijski put – samo nabrojat od čega se sastoji gdje bi na gradilište smjestio skladište sa zapalj. i ekspl. tvarima? požarni pristupi? rei‐m90? sprečavanje širenja požara u građevini? temeljni zahtjev ‐ požar dokumentacija na gradilištu vezana za zop oznake za zaštitu od požara (rei‐m‐objasniti + oznake za reakcije a, b, c, d, ... ) kako bi organizirao gradilište uzimajući u obzir zop sprijećavanje širenje vatre unutar građevine oznaka rei‐m 90 rei 90 m. dodatne oznake (odnosno karakteristike) za vrata – c i s. požarni sektori. kako dokazati da neki ab zid ima određena požarna svojstva – norma sigurnosna udaljenost skladištenje zapaljivih tekućina i plinova (općenito) izjava o svojstvima i dokumenti kojima se dokazuju požarna svojstva evakuacijski put, od čega se sastoji? sigurnosni put – značajke? pristupni prostor – koliko dug, čime se može  produljit (sprinkelrom)? što smatramo visokim objektima (preko 22 m), na koju visinu se to odnosi ? (od razine  okolnog terena za gašenje, do najviše razine poda gdje je predviđen boravak ljudi) oznake otpornosti na požar materijala, koje su? oznake gorivosti materijala, koje su? dokaz da materijal nije goriv? (izjava o svojstvima i certifikat) požarno opterećenje vatrogasni pristupi, dimenzije ukratko i s koliko strana za koje građevine zona opasnosti, što je i kada se određuje (osim plinova i zapaljivih tekućina čekao je da  kažem i eksplozivna prašina... silosi, drvena prašina, ugljena i sl.) požarni zid (otpornost požarnog zida, kako se dokazuje otpornost na požar) oznake reakcija na požar (što znače oznake s i d ‐ primjena) kako se sprečava širenje požara unutar građevine (kojim elementima) kako skladištimo zapaljive i eksplozivne tvari na gradilištu (sigurna udaljenost, zone  opasnosti) skladišta – podjela prema površini i načinu skladištenja temeljni zahtjevi za građevinu – vezano uz požar požarno opterećenje, otpornost, reakcija na požar (oznake za reakciju) koja je oznaka za vrata između dva požarna i dimna sektora(tako nešto ) ei‐60 –s‐c (pogledaj  to u onom pravilniku  o otpornosti na požar‐nema ga na popisu)‐ ali to ne zamjera ako ne  znaš – kao ne piše u zakonu,već u nekoj normi skladišta (podjela, otpornost, izlazi, vatrogasni pristupi) zona opasnosti (zapaljive tekućine) 

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

Struka G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G A A A G G G G G A A A A A 13/55

Popis svih pitanja s grupe od 01.01.2013. do 01.03.2015. Zaštita od požara R.Br. Pitanje: 43 što je reakcija na požar? 44 45

46

47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73

što je požarno opterećenje? što je specifično požarno opterećenje, kako se dijeli? što mora ispuniti građevina u slučaju požara? što je vatrogasni pristup, koja mu je minimalna nosivost, koje su dimenzije površine za  operativni rad, za koje građevine se ne mora osigurati vatrogasni pristup, kada se može  odstupiti od uvjeta za vatrogasne pristupe i što se u tom slučaju mora napraviti? (primjeniti  dodatne mjere i pribaviti suglasnost nadležne vatrogasne postrojbe). kod kojih građevina se  mora osigurati pristup s tri strane? sve o zaštiti od požara u ugostiteljskim objektima. temeljni zahtjevi zop‐a požarno opterećenje zone opasnosti – za koje građevine se određuju, što je to sigurnosna udaljenost temeljni zahtjevi za građevinu vezano za požar kako se spriječava širenje požara unutar građevine koja je oznaka za vrata između dva požarna sektora reakcija na požar i otpornost na požar ‐ definicija razredi reakcije na požar (klasifikacija materijala prema doprinosu požaru, samo nabrojati te  razrede) ugostiteljski objekti (otpornost nosive konstrukcije, požarni odjeljci, širina stubišta,  evakuacijski putevi, slijepi hodnici) opterecenje i vrste sve o skladistima (nosivi, pregradni zidovi, udaljenosti….) otpornost i oznake reakcija na pozar i oznake vatrogasni prilazi (kada se moze odstupiti) temeljni zahtjev 2 što je to reakcija na požar? razredi reakcije na požar? ugostiteljski objekti? tz1, tz4? može slijepi hodnik kod ugostiteljskih objekata? (može u  određenim situacijama) otpopornost na požar? koja još svojstva znaš? reakcija na požar? da li ste proučavali norme? koje  reakcije znaš? ukupno požarno opterećenje? specifično opterećenje? temeljni zahtjev za požar? ugostiteljski objekti općenito? koliki je pristupni put? elaborat  zop‐a (tko ga izrađuje,kada, za koje građevine, podjela građevina , nabrojati  zahtjevne)

Struka A A A

A

A A A A A A A A A A A A A A A A A A A A A A A A A A G

74

kojim se slovima označava otpornost od požara (rei‐m), kojim reakcija, kojim vatrogasna  oprema (ima 7 razreda reakcije na požar,a‐f,pogledajte si detaljnije...)

G

75 76 77 78 79 80

bitni zahtjevi za građevinu (nabrojati, pa kad može odstupanje) kako se grade požarni zidovi na što se odnosi  kontrola glavnog projekta (sve vezano uz zop) što sve mora biti zadovoljeno da bi se ispunio temeljni zahtjev zaštite od požara odstupanje od temeljnog zahtjeva zaštite od požara elaborat zop

G G G G G G

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

14/55

Popis svih pitanja s grupe od 01.01.2013. do 01.03.2015. Zaštita od požara R.Br. Pitanje:

Struka

81

hidrantska mreža ‐ tlak na izlazu iz hidranta, uređaj za povišenje tlaka (gdje se smješta)

G

82 83 84

što je požar. temeljni zahtijevi otpornost na požar, rei m 90

G G

85

hidrantska mreža, min tlakovi, gdje se ugražuje sustav za podizanje/osiguranje min tlaka

G

87 88 89

kako se skladišti opasni materijal na gradilištu, sigurne udaljenosti, označavanje,  osposobljena osoba za rukovanje tim sredstvima temeljni zahtjevi za građevinu vezano uz požar odstupanje od temeljnog zahtjeva vatrogasni pristupi

G G G

90

elaborat zaštite od požara (što sadrži, za koje građevine, tko ga izrađuje, za što služi)

G

91 92

temeljni zahtjevi za zaštitu od požara idejni projekt za skladišta zapaljivih tekućina i plinova (što se u njemu definira)

G G

93

kako ćemo znati da li građevni proizvod izveden na gradilištu ima zahtjevana svojsta za požar

G

86

94 95 96

što je otpornost na požar? podpitanje: o čemu ovisi propisana otpornost na požar neke  konstrukcije u nekoj građevini? što je reakcija na požar?podpitanje: koliko ima i koji su razredi? temeljni zahtjev za građevinu – sigurnost u slučaju požara? napomena: ne govoriti da je  nastanak i širenje požara i dima unutar građevine ograničeno jer se nastanak ne može  spriječiti, već samo da je širenje požara i dima unutar građevine ograničeno!

G

G G G

na koje se načine sprječava širenje požara unutar građevine? podpitanje: kako se sprječava  vertikalno prenošenje požara po pročelju zgrade? 98 koji su dijelovi evakuacijskog puta? 99 temeljni zahtjevi za građevinu? 100 kad se može odstupiti od njih? 101 vatrogasni pristupi?

G G G G

102 elaborat zaštite od požara : za koju skupinu zgrada se radi, kad i tko ga radi, te što sadrži?

G

103 temeljni zahtjev za građevinu po pitanju požara 104 uvjeti zaštite od požara u prostornom planiranju

A A

vatrogasni pristupi – sve što znate: kada ne moraju biti osigurani? (napomenuo je da je u  pravilniku greška za čl.1a jer nije navedeno da se odnosi isključivo na stambenu namjenu, jer  105 ako je vrtić izgrađen isključivo prizemno svejedno treba vatrogasni pristup s 2 duže strane)  kad moraju biti osigurani? koje su dimenzije prilaza i operativnih površina? (nisam navodila  one radijuse, a on nije pitao – pomagao kad bi zapela s nekom brojkom)

A

106 skladišta – podjela po površini i po opterećenju

A

107 požarni sektori u skladištima, kolika površina, koje su vatrootpornosti, što je r e i …

A

108 109 110 111 112

A A A G G

97

reakcija na požar temeljni zahtjevi  dimne pregrade evakuacijski put – sve ‐ pristupni prostor oznake reakcija na požar

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

G

15/55

Popis svih pitanja s grupe od 01.01.2013. do 01.03.2015. Zaštita od požara R.Br. Pitanje: 113 oznake otpornosti na požar 114 idejni projekt za skladištenje zapaljivih i eksplozivnih tvari 115 odstupanje od vatrogasnih prilaza 116 reakcija na požar  117 rei m 90 118 kako će se provjeriti zid koji je zidan na gradilištu da je otporan na požar 119 elaborat zop‐a 120 podjela zgrada 121

evakuacijski putevi? – pitao me je čime su definirani što ja nisam baš najbolje razumila, ali tim podpitanjem je htio da kažem da su uvjetovani dijelovima evakuacijskog puta i duljinom

122 razredi reakcije na požar? kako dokazati vatrootpornost gr.proizvoda koji je proizveden na gradilištu za potrebe tog gradilišta? – ja sam tu svašta nabrajala, da se to mora definirati u projektu i programu 123 kontrole u kojem se navode norme koje koristimo, pa onda sam spomenila ispave o sukladnosti za proizvode izrađene u tvornici itd., ali je tražio samo da kažem da je to definirano u normi bez ostalog kompliciranja. 124 otpornost na požar i što znače rei‐m?

Struka G G G G G G G G G G

G

G

što sadrži idejni projekt skladišta zapaljivih tekućina/plinova? – nabrojila sam situaciju, tehničke opise građevine, postrojenja, sustava za upravljanje i nadziranje i ostalo što je u 125 zakonu, ali je htio da mu kažem što je najbitnije sa gldišta projektanta. odgovor je da projektant na situaciji treba definirati sigurnu udaljenost.

G

126 127 128 129 130 131 132 133 134 135 136

G G A A A A A G G G G

što je sigurna udaljenost? što su visoki objekti? tri definicije ugostiteljski objekti malo o visokim objektima vatrogasni pristupi požarni sektori otpornost na požar? temeljni zahtjevi za zop i odstupanja od njih? kako se sprječava širenje požara unutar sektora? evakuacijski put?

137 pomoću čega se dokazuje vatrootpornost zida izvedenog na gradilištu? pomoću normi! 138 139 140 141 142 143 144 145 146 147 148 149

vatrogasni pristup? temeljni zahtjevi zop‐a prostorni zahtjevi zop‐a vatrogasni pristupi – sve o njima i što kad ih je nemoguće izvesti temeljni zahtjevi za građevinu prostorni uvjeti zaštite od požara vatrogasni pristupi spriječavanje prijenosa vatre i dima unutar objekta (požarni sektori, požarni zidovi, zaklopke,  brtve..) sigurnosna udaljenost, zona opasnosti vatrogasni pristup temeljni zahtjevi zop (5 tz) otpornost na požar, reakcija na požar + oznake materijala, požarno opterećenje

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

G G A A A A A A A A A A A 16/55

Popis svih pitanja s grupe od 01.01.2013. do 01.03.2015. Zaštita od požara R.Br. Pitanje: 150 ugostiteljski objekti ( tz1,tz2,tz4 + stubišta,prilazi...) 151 visoki objekti skladišta ( tehnički opis šta mora imati‐ opis koje vrste zapaljivih materijala če se skladitšti i  152 sigurnu udaljenost u slučaju opasnosti ) 153 otpornost na požar i objasni oznaku rei‐m 90 154 klasifikacija  materijala prema doprinosu na požar vatrogasni pristupi (dijelovi, uvjeti, dimenzije), u kojim slučajevima zgrada ne treba imati   155 vatrogasni pristup? 156 157 158 159 160 161 162 163 164 165 166 167 168 169 170 171 172 173 174 175

hidrantska mreža, koliko iznosi minimalni tlak na izlazu iz hidranta, što ako hidrantska mreža  nema minimalni tlak, gdje se ugrađuje uređaj za povišenje tlaka na koji se način hidrantska mreža odjeljuje od ostalih dijelova zgrade ako se postavlja unutar  zgrade? ostale je pitao: otpornost na požar, zone opasnosti, protupožarni zidovi, oznake u otpornosti  na požar vatrogasni prilazi skladstenje zapaljivih tvari pozarni sektori otpornost na požar i kako se označava duljina evakuacijskog puta u ugostiteljskim objektima od čega se sastoji evakuacijski put i sve o tome, dozvoljeni nagibi veličina požarnog sektora u ugostiteljskim objektima požarno opterećenje temeljni zahtjevi odstupanje elaborat zaštite otpornost na požar isprave idejni projekt temeljni zahtjev pozar oznaka rei‐m karakteristicno pozarno opterecenje

idejni projekt skladista zapaljivih tekucina (kako je vec neko napisao ovdje na grupi, prvo  176 napomenuti da je naj naj bitnije definirati sigurnu udaljenost...mene nakon toga nije pitao da  nabrojim ostale stvari i pitao kako ja to znam i jesam li bio na pripremnom seminaru)

Struka A G G G G G G G G A A A A A A A A G G G G G G G G G G

177 178 179 180 181 182

što je požar rei‐m 90 vatrogasni prilazi požarni sektori evakuacijski putevi gdje i kako na gradilištu uskladištiti eksplozivni materijal

G G G G G G

183

kako dokazati sukladnost proizvoda  proizvedenih na gradilištu a kako proizvedenih u  tvornici. >tko je odgovoran za sukladnost proizvoda proizvedenih na gradilištu

G

184 185 186 187

što sadrži idejni projekt skladišta zapaljivih tekućina zona opasnosti tko izrađuje elaborat zop‐a i za koje građevine temeljni zahtjev zop i kada se može odstupiti

G G G G

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

17/55

Popis svih pitanja s grupe od 01.01.2013. do 01.03.2015. Zaštita od požara R.Br. Pitanje: Struka 188 kako znamo da je proizvod vatrootporan – ima izjavu o svojstvima G 189 otpornost na požar G 190 oznake rei G 191 skladištenje zapaljivih tvari na gradilištu G gdje se postavljaju zaklopke (koje su inače u ventilacijskim kanalima) – na mjestima prijelaza  192 G požarnih odjeljaka 193 temeljni zahtjevi zop. A 194 kako se dokazuju temeljni zahtjevi‐osim projektom? (3 su načina, pogledati zakon) 195

skladišta (otpornost na požar, podjela skladišta, što ako su u sastavu zgrade druge namjene, prema čemu se onda određuje otpornost pregradnih konstrukcija)

A A

196 definicije: otpornost na požar, reakcija na požar, nisko požarno opterećenje? oznake reakcija na požar, klase (7 reakcija na požar, klase obzirom na razvoj dima, i na 197 goruće kapljice) 198 protupožarni zidovi 199 pregradni zigovi(kakvi moraju biti)

G G

200 kako se rade požarni odjeljci (od čega‐materijal otporan   na požar, niske  reakcije)

G

201 zaklopke (gdje se postavljaju) 202 hodnici‐dimenzije (od kakvog materijala..) 203 hidrantska mreža i sve o njoj  skladišta ( tehnički opis šta mora imati‐ opis koje vrste zapaljivih materijala če se skladitšti i  204 sigurnu udaljenost u slučaju opasnosti )  205 požarno opterećenje 206 elaborat ‐ tko izrađuje, za koje građevine  207 otpornost  na požar, reakcija na požar 208 što treba osigurati kod skladišta s opasnim plinovima i tvarima  209 elaborat zop‐ tko ga izrađuje, što je i za što je potreban (temelj za glavni projekt) 210 sigurna udaljenost 211 evakuacijski putevi (definicija, dijelovi) 212 koje su viskoke građevine 213 idejni projekt zapaljivih tek. i plin. 214 temeljni zahtjevi za požar 215 odstupanje od temeljnih zahtjeva 216 hidrantska mreža, tlakovi 217 elaborat zaštite od požara ‐ kad se izrađuje, za koje građevine 218 požarni zid, požarni sektor 219 temeljni zahtjev za građevinu‐ odstupanja ( kada se smije i što treba napraviti) 220 zaštita instalacija i ventilacija. 221 oznake r,e i , m, oznake gorivosti materijala a,b,c,... 222 oznake za otpornost na požar (rei‐m) 223 oznake za reakciju na kpožar (a,b,c,....s,....d,...) kad se može odstupiti od temeljnih zahtjeva zaštite od požara i što se u tom slučaju mora  224 poduzeti 225 što mora imati građevni proizvod prije stavljanja na tržište 226 elaborat zop‐a (što je, čemu služi, za koje građevine) 227 idejni projekt skladišta eksplozivnih tvari 228 požarni sektori + oznake rei‐m.

G G G

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

A A

G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G 18/55

Popis svih pitanja s grupe od 01.01.2013. do 01.03.2015. Zaštita od požara R.Br. Pitanje: Struka 229 pp zidovi, vrata, brtvljenja instalacija, zaklopke. G 230 kako znamo da je neki građ. proizvod otporan na požar. G 231 dokaz da je neki npr. monolitni zid otporan na požar – pozivamo se na normu. G skladištenje zapaljivih /eksplozivnih tvari na gradilištu (najbitnija sigurna udaljenosti, ispričati  232 G o zoni opasnosti, označavanju). A 233 otpornost na požar, reakcija na požar i sve ostale glavne definicije 234 skladišta sve A 235 236 237 238 239 240 241 242 243 244 245 246 247 248 249 250 251 252 253 254 255 256 257

skladišta zapaljivih tekućina i plinova – što se ne smije u tim prostorima i pitanje uz tvari koje  se ne smiju tamo držati uz samozapaljive, oksidirajuće je prašina; zone u skladištu (0,1 i 2) visoki objekti kako znamo goriva svojstva za neki proizvod skladištenje zapaljivih tekućina i planova kad se može odstupiti od temeljnih zahtjeva evakuacijski put‐djelovi rei 60 (sta znači) zapaljive tvari i sigurna udaljenost otpornost na pozar reakcija na pozar s koliko strana treba osigurati pristup, kod kojih gradjevina treba s 3 ( skladista ) o skladistima ‐ kako se rjesava kada je unutar zgrade druge namjene‐ otpornost, da li se  otpornost moze smanjiti vatrogasni pristupi opcenito, operativne povrsine dimenzije reakcija na požar (što je? oznake?) otpornost na požar (što je? oznake koje poznajem..) požarno opterećenje (što znači? veličine) vatrogasni pristupi – sve što znam o njima ugostiteljski objekti – evakuacijski putevi (koliko ih je? veličine? iznimke..otpornost zidova),  požarni sektori idejni projekt skladišta zapaljivih tekućina sigurna udaljenst zone opasnosti vatrogasni pristup elaborat zaštite od požara

A A G G G G G G A A A A A A A A A A G G G G G

građevine skupine 2(zahtjevne građevine), pitanje za to je bilo koje su to građevine, da dam  neki primjer? tu sam brljavio, ali zaključak je bio da su to građevine sa složenim sustavom i  258 opremom za dojavu i gašenje požara jer jedna dvorana recimo može biti jednsotavno  opremljena ali može biti i složeno opremljena.

G

259 temeljni zahtjevi za građevinu po pitanju sigurnosti u slučaju požara 260 kako provjeriti da li je proizvod vatrootporan

G G

261 o čemu ovisi koliki je min vremenski period otpornosti na požar (o požarnom opterećenju)

G

262 kako spriječiti širenje požara unutar građevine, kako između dva požarna sektora kako spriječiti da požar ne uđe u instalacije i proširi se njima (zabrtviti sve otvore na  263 kanalicama) 264 što znače oznake rei‐m 90 visoki objekti – pita o koti od 22m koja je to točno visina? (visina gotovog poda zadnje etaže  265 na kojoj borave korisnici)

G

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

G G G

19/55

Popis svih pitanja s grupe od 01.01.2013. do 01.03.2015. Zaštita od požara R.Br. Pitanje: 266 otpornost na požar, oznake

Struka G

evakuacijski put – sve o njemu, dijelovi, dužine – dodatno pitanje: zašto je dužina pristupnog  puta max 35m? (jer je to dio u kojem su osobe ugrožene i duže od toga ne smiju biti izložene  267 opasnosti) drugo dodatno pitanje: od čega se gradi sigurni put? ( od proizvoda otpornih na  požar. zašto? zato jer je to požarni odjeljak)

G

268 temeljni zahtjevi za građevinu u slučaju požara 269 kada je moguće odstupiti od temeljnih zahtjeva?

G G

270 što je sigurnosna udaljenost i o čemu ovisi? (o količini i vrsti zapaljivih/eksplozivnih tvari)

G

271 koje su oznake za požarnu otpornost a koje za reakciju na požar? 272 što je elaborat zaštite od požara, što sadrži i za koje se građevine donosi?

G G

273

koje su isprave kojima se dokazuje uporabivost proizvoda i tko ih izdaje? (pitanje je možda  bilo vezano za nešto požarno ali se ne sijećam više, ali to je bila poanta...)

G

274 elaborat zop(tko ga moze raditi, za koje građevine) 275 uloga revidenta kod zop 276 minimalan tlak kod hidranata i kako ga pojačati ako je preslab skladišta – naveo je neki primjer (samostojeće skladište sa puno požarnih sektora), pa koja je 277 otpornost na požar  (ovisno o požarnom opterećenju)

G G G

278 ugostiteljski objekti – otpornost na požar nosive konstrukcije, evakuacijski putevi, stubišta 

A

279 280 281 282 283 284 285 286 287 288 289 290 291 292 293 294 295 296 297 298 299 300 301

zona opasnosti, što je i kada se određuje (osim plinova i zapaljivih tekućina čekao je da  kažem i eksplozivna prašina... silosi, drvena prašina, ugljena i sl.) ciljevi zop odstupanje od mjera zop‐a otpornost od požara razredi reakcije na požar sprječavanje širenja od požara preko otvora na fasadi (propisana međusobna udaljenost  između otvora‐‐‐> min. 1,50 m u vertikalnom smjeru) sprječavanje širenja požara unutar građevine sprječavanje širenja požara kroz vent. i klim. kanale dokaz otpornosti na požar građ.proizvoda ( certifikat o svojstvima) evkuacijski put‐ definicija, djelovi, dužina, da li se dužina može mijenjati sigurna zona i zon opasnosti (razlike) skladištenje eksplozivnih tvari temeljni zahtjevi za građevinu u vezi požara širenje požara u građevinama (unutar građ. i izvan građ.), otpornost na požar vatrogasni pristupi u kojim se slučajevima može odstupiti od minimalnih zahtjeva za građevinu u slučaju požara (  spomenici kulture) što nam garantira da su materijali otporni na požar, tko ih izdaje (izjava o svojstvim – daje  proizvođač, certifikat – tijelo za certificiranje) temeljni zahtjevi skladišta na gradilištu koje mjere poduzeti i što se ne smije u skladištima otpornost na požar evakuacijski put temeljni zahtjevi za požar otpornost na požar i oznake

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

A

A G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G 20/55

Popis svih pitanja s grupe od 01.01.2013. do 01.03.2015. Zaštita od požara R.Br. Pitanje: 302 kako provjeriti otpornost na požar elementa napravljenog na gradilištu 303 idejni projekt 304 o čemu ovisi sigurnosna udaljenost 305 temeljni zahtjevi 306 za koje građevine se izrađuje elaborat zaštite od požara, u kojoj fazi, tko ga izrađuje?

Struka G G G G G

kod kojih građevina se može odstupiti od temeljnih zahtjeva, tko izdaje potvrdu za te  slučajeve? 308 idejni projekt skladišta zapaljivih tekućina i plinova 309 razredi otpornosti 310 razredi reakcije na požar

G G G

311 dokazivanje otpornosti na požar elementa koji je napravljen prema građevinskom projektu

G

312 313 314 315 316 317 318 319 320 321 322 323

spriječavanje širenja požara u zgradama požarne zone ei30, ei60, ei90 oznake r,e,i,m širenje požara vent kanalima (požarne zaklopke) elaborat zaštite od požara, kada se izrađuje visoke zgrade, odakle do kud se mjeri visina zgrade temeljni zahtjevi za građevinu vezano za požar kako se spriječava širenje požara unutar građevine koja je oznaka za vrata između dva požarna i dimna sektora 3 definicije (otpornost, reakcija, p.opterećenje) razredi reakcije na požar  skladišta

G G G G G G A A A A A A

324

Otpornost na požar, reakcija na požar, razredi reakcije na požar, temeljni zahtjevi za  građevinu –zop, požarno opterećenje, specifično požarno opterećenje...osnovne definicije 

A

325

Skladišta. Podjela? Minimalna otpornost na požar gr. elemenata (kako kad je slobodnostojeći  objekta, u sklopu objekta druge namjene, na granici požarnih odjeljaka)?

A

326 327 328 329 330 331 332 333 334 335 336 337 338

temeljni zahtjevi za građevinu vezano za požar kako se spriječava širenje požara unutar građevine koja je oznaka za vrata između dva požarna i dimna sektora 3 definicije (otpornost, reakcija, p.opterećenje) razredi reakcije na požar  skladišta otpornost na požar požarno opterećenje (temeljni/bitni zahtjev za građevinu vezano za požar sigurnosna udaljenost zona opasnosti otpornost na požar nosivih konstrukcija ugostiteljskog objekta razredi reakcije na požar građevnog proizvoda

A A A A A A G G G G G G G

307

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

G

21/55

Popis svih pitanja s grupe od 01.01.2013. do 01.03.2015. Zaštita na radu R.Br. Pitanje: 1 osposobljavanje za rad na siguran način 2 poslovi sa posebnim uvjetima rada‐ specijalist medicine rada

Struka G G

3

pravilnik o listi strojeva sa povećanom opasnosti‐ pitao me na primjeru pumpe za beton.

G

4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24

G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G

30

plan izvođenja radova mjere znr kod kopanja kanala elaborat zaštite na radu – tko ga izrađuje, što sadrži, za koje građevine se izrađuje vertikalni prilazi – sve o njima što moraš imati od dokumentacije znr na gradilištu? obveze investitora? kordinator zaštite na radu? poslovi s posebnim uvjetima rada? zaštita na radu kod zemljanih radova obveze investitora prijava gradilišta, tko, kada, kome poslovi s posebnim uvjetima rada tko potpisuje zapisnik o ocjeni praktične osposobljenosti osnovna pravila znr posebna pravila znr (na koga se primjenjuju za razliku od osnovnih pravila) vertikalni prilazi obveze investitora dokumentacija znr na gradilištu tko potpisuje zapisnik o ocjeni praktične osposobljenosti? koji dokument dokazuje ispravnost nekog stroja na gradilištu? obaveze investitora u fazi projektiranja? plan izvođenja radova, što sadrži, tko ga radi (koordinator i) , a kome on u konačnici služi?  (koordinatoru ii na gradilištu). vertikalni prilazi – sve o njima? koordinator 1 dimenzije radnih prostora medicina rada (tu sam nabrajao sve što mi je palo na pamet, čekala je da dođem do poslova  s posebnim uvjetima i tražila da kažem nekoliko) obvezna dokumentacija na gradilištu (isprave i evidencije)

31

kako se dokazuje da radnik ispunjava uvjete za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada

G

32 33 34 35 36 37 38 39

G G G A A A A A

41

dužnosti investitora u fazi projektiranja i u fazi izvođenja radova elaborat zaštite na radu (što je, što sadrži) plan izvođenja radova (što je, što sadrži) – prekinuo me u pola odgovora medicina rada (što sve radi) izvlaštenje ( zakon o kulturnim dobrima) obaveze radnika na koji način se ostvaruje znr – primjenom pravila znr, pa navesti podjelu pravila poslovi s posebnim uvjetima rada što je buka u okolišu i što radnik može učiniti u slučaju povećane buke – koristiti osobna  sredstva za zaštitu sluha zaštita na radu kao organizirano djelovanje

42

kako se označavaju prepreke ( boje znakova, što koja predstavlja,geometrijski oblici)

A

25 26 27 28 29

40

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

G G A A A G

A A

22/55

Popis svih pitanja s grupe od 01.01.2013. do 01.03.2015. Zaštita na radu R.Br. Pitanje:

Struka

43

na koji način poslodavac provjerava da li je radnik pod utjecajem sredstava ovisnosti (kojim  mjerama poslodavac provodi zabranu zlouporabe sredstava ovisnosti, kad može udaljiti  radnika sa mjesta rada, kad poslodavac ne smije provjeravati da li je radnik pod utjecajem  sredstava ovisnosti, kolka je dozvoljena razina alkohola u krvi , tko daje ocjenu zdravstvene i  psihofizičke sposobnosti... uglavnom sve o tome, al u kratko)

A

44 45

odbor (tko ga cini, kada se sastaje, sto u slucaju ozljede….) plan izgradnje (kada se radi, tko ga radi, od cega se sastoji, gdje to pise….)

A A

46

priznata pravila (moze se napomenuti da se mi orijentiramo na britanska pravila….)

A

47

tko daje ovlaštenje i koje su obveze osobe ovlaštene za provođenje znr? koje su obveze poslodavca s obzirom na prvu pomoć? (1 osposobljen za pružanje svakih 20  radnika, 1 svakih dodatnih pedeset; medicina rada) maksimalne dopuštene razine buke prema zonama? (ima 5 zona) koordinator 1? dimenzije radnih prostorija? osobna zaštitna sredstva? koja postoje? koja su za sluh? obaveze investitora u fazi projektiranja plan izvođenja radova elaborat znr koordinator i dimenzije prostorija vertikalni prilazi obveze investitora u fazi projektiranja plan izvođenja radova mjere znr kod kopanja kanala uvjeti za rad na visini (tko ne smije raditi na visini ‐ trudnice, dojilje, invalidne i slabo  pokretne osobe, maloljetnici) poslovi s posebnim uvjetima rada (ovo je bilo u sklopu prvog pitanja) obveze poslodavca vezano da pružanje prve pomoći (do 20 radnika 1 osposobljeni, preko 20  treba 1 na 50, mora im omogućiti sredstva za pružanje prve pomoći, osposobljavanje vrši  specijalist medicine rada ili crveni križ)

A

48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64

65 66 67 68 69 70

kako ćete znati da je radnik osposobljen za rad na siguran način (uvjerenje nikakvo ne vrijedi,  vrijedi jedino zapisnik o stručnoj osposobljenosti za rad, tko ga postpisuje)

A A A A A G G G G G G G G G G G G

G

plan izvođenja radova prva pomoć. sve. rad na visini. tko. oprema. što treba osigurati. osposobljeni za rad na siguran način. kako dokazujemo. knjiga nadzora‐tko se upisuje, što moramo učiniti kad se upiše inspektor znr, mjere znr kod iskopa ‐ (ograđivanje, razupiranje, ne dopustiti promet teških vozila u blizini  iskopa...) obaveze investitor u fazi projektiranja i fazi građenja da li je obavezno imenovanje dva različita koordinatora ili može ići samo jedan (uglavnom  koordinator 1 može obavljati i poslove koordinatora 2)

G G G G G

74

elaborat zaštite na radu (što sadrži, za koje građevine, tko ga izrađuje, za što služi)

G

75 76

dokumentacija na gradilištu  plan izvođenja radova

G G

71 72 73

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

G G G

23/55

Popis svih pitanja s grupe od 01.01.2013. do 01.03.2015. Zaštita na radu R.Br. 77 78 79

Pitanje: prijava gradilišta obveze investitora u fazi projektiranja i u fazi izvođenja? koji su mikroklimatski uvjeti? dimenzije radnih prostorija, veličina i visina? podpitanje: u kojim slučajevima visina radne  80 prostorije može biti manja od 2,5 metara? 81 radne prostorije 82 mikroklimatski uvjeti 83 koje su obveze poslodavca koji ima zaposlenih 50 radnika? 84 služba medicine rada, ugovor, zadaće, obveze? što se predaje s dokumentacijom za građevinsku dozvolu za nuklearno postrojenje?  85 (odobrenje državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost) 86 što uređuje zakon na radu 87 kako se postupa s opasnim tvarima 88 označavanje opasnosti 89 plan izvođenja radova 90 dimenzije radnih prostorija 91 obveze investitora prema novom zakonu 92 dimenzije radnih prostorija 93 elaborat znr  94 vertikalni prilazi 95 plan izvodenja 96 osnovna i posebna pravila 97 tko je odgovoran za plan izvođenja (investitor) 98 elaborat zaštite na radu – što sadrži, tko ga radi 99 vertikalni prilazi – sve o njima 100 transportni putevi – sve o njima 101 obveze proizvođača prema obavješćivanju?

Struka G G G G G G A A A A A A G G G G G G G G G G G G A

102 koordinator i i ii – koje osobe mogu biti koordinatori i i ii i koje su njihove obveze?

A

103 pravila zaštite na radu? potpitanje: sredstva rada? tko je obveznik osposobljavnja za rad na siguran način i na koji se način ono provodi?  104 otprilike tako formulirano. odgovor na prvi dio pitanja je radnik. 105 ograde? 106 što uređuje zakon o znr? 107 postupanje s opasnim radnim tvarima? 108 buka u okolišu?

G

G A A A

109 visina ograde (rukohvata)zamijenjeno sa zaštitom od buke (općenito, definicija i dr.)

A

110 111 112 113 114 115

A A A A A A

procedura pri radu s opasnim tvarima opća pravila zaštite na radu mjere znr za radnika koji dođe na gradilište mjere znr za zemljane radove prva pomoć obaveze poslodavca obaveze organizatora javnih skupova na otvorenom (koncerata,sportskih događanja....) 116 (nisam baš znao, trebalo je reć da mora obavjestiti javnopravno tijelo + dobiti dozvolu od njih, i označiti ulice i puteve gdje će doći do buke ....) dizalice na mehanizirani pogon  (obaveze radnika, tu sam rekao koje su obaveze s poslovima  117 s povečanim opasnostima i uvjete radnika za takve poslove ) Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

G

A A

24/55

Popis svih pitanja s grupe od 01.01.2013. do 01.03.2015. Zaštita na radu R.Br. 118 119 120 121 122 123 124

Pitanje: stepenište vertikalni prilazi kada se radi elaborat zaštite na radu, tko ga mora napraviti i tko ga radi osnovna pravila znr zapisnik o ocjeni praktične osposobljenosti pružanje prve pomoći i medicinska pomoć osposobljavanje provodi crveni križ ili specijalist medicine rada!!

125

Struka G G G G G G G G

pravilnik o listi strojeva i uređaja s povećanim opasnostima (ne nabrojavati nego općenito) 126 koje mjere na gradilištu treba poduzeti prilikom iskopa građevne jame od 3 m?

G

127 koje uvjete treba ispunjavati radnik kako bi obavljao poslove s posebnim uvjetima rada?

G

na koji način se dokazuje da je radnik osposobljen za rad na siguran način? tko potpisuje     zapisnik o ocjeni praktične osposobljenosti? kako je organizirano pružanje prve pomoći na gradilištu? na koliko ljudi treba biti  129 osposobljen 1 radnik za pružanje prve pomoći? 128

ostale je pitao: elaborat zaštite na radu, vertikalni prilazi, treba li se vezati na skeli, prijava  gradilišta, dokumentacija na gradilištu prema zakonu o radu, obveze investitora,  130 koordinatori i i ii i njihove obveze, koliko osoba mora biti osposobljeno za pružanje prve  pomoći ako je na gradilištu 70 radnika (2), a koliko ako je 1 radnik (0)

G G

G

iskopi obveze investitora prije pocetka gradenja koordinator 2 zapisnik o strucnoj osposobljenosti (tko ga potpisuje) tko je odgovoran za provođenje zaštite na radu? i kada nije? (u izvanrednim okolnostim npr  135 vremenskim neprilikama)

A A A A

136

A

131 132 133 134

137 138 139 140 141 142 143 144 145 146 147 148 149 150 151 152 153 154

što je potrebno prije održavanja javnih skupova? (obvijestiti mup o vremenu, mjestu i sl.) što je potrebno za rad na skeli? (poslovi s posebnim uvjetima rada) parametri mikroklime investitor u zr elaborat zr prijava gradilišta elaborat znr (ovdje napomenuti da se izradjuje za vrijeme izrade glavnog projekta i da  ujedinjuje iskustva svih projektanata bla bla...ova recenica uzrokuje instantni orgazam kod  ispitivaca) stubista dužnosti i odgovornosti investitora kod projektiranja eznr pg plan izvođenja radova dužnosti investitora prijava gradilišta koordinator i i ii vertikalni prilazi obaveze investitora u fazi projektiranja vertikalni prilazi plan izvođenja radova

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

A

A G G G G G G G G G G G G G G G G G 25/55

Popis svih pitanja s grupe od 01.01.2013. do 01.03.2015. Zaštita na radu R.Br. Pitanje: dokumentacija na gradilištu (spomenuti i svakodnevnu evidenciju radnika te plan izvođenja  155 radova) 156 prva pomoć na gradilištu 157

dužnosti investitora prilikom građenja (prijava gradilišta, imenovanje koordinatora, dati  izraditi plan izvođenja radova, te vidno izložiti prijavu na gradilištu)

Struka G G G

158 priznata pravila zaštite na radu. odbor zaštite na radu (kada se osniva, koliko često se sastaje, tko ga čini, koje su mu dužnosti 159 ?)

A

160 plan izvođenja radova (što je/što sadrži, kada ga je potrebno izraditi, tko ga izrađuje)

A

161 162 163 164 165 166 167 168 169 170 171 172 173

G G G G G G G G G G G G G

174 175 176 177 178 179 180 181 182

plan gradilišta(tko ga radi? ,kada?,  što sadrži?) sigurna udaljenost(kada?,u kojim slučajevima? oznake opasnosti?) procjena rizika prva pomoć stepenište  vertikalni prilazi  kada se radi elaborat zaštite na radu, tko ga mora napraviti i tko ga radi  duznosti investitora i projektanta  elaborat zaštite na radu (sve o njemu  i kad je potreban)  kordinator i , ii  plan izvođenja  tko prijavljuje gradilište s obzirom na znr  plan izvođenja radova tko je odgovoran za plan izvođenja radova (koo1), tko je otgovoran da se on nalazi na  gradilištu (investitor) tko može biti koordinator (zahtjevi) unutarnje stepenište vertikalni prilazi prijava gradilišta dimenzije prostorija koordinator 2 prijava gradilišta (odgovorio sam po zog i pravilniku o znr na gradilištima) osobna zaštitna sredstva za tijelo (odgovorio definiciju + načelno koja su tj. prsluk, pregača, odijelo ‐ nisam znao "službene" nazive ali ispitivačica nije ni tražila)

183 184 185 186 187 188 189 190

poslovi posebni uvijetima rad na siguran naćin plan izvođenja radova koordinatori elaborat znr (što je, što sadrži, za koje građevine) vertikalni prilazi (sve o njima) unutarnja stubišta (sve o njima) iskopi i načini osiguranja istih, kada se rade kaskadni iskopi. osposobljavanje za rad na siguran način (obavezno prođite novi zakon o znr koji je važeći od  19.6. i sve promjene u odnosu na dosadašnji, ja sam mu spomenuo da radnik koji nije  191 osposobljen za rad na siguran način po novom zakonu može raditi 60 dana uz radnika koji je  osposobljen, a dosad je bilo 30 dana‐ispitivač zadovoljno zaključi ispitivanje, a ja još  zadovoljniji..).

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

A

G G G G G G A A A G G G G G G G G

G

26/55

Popis svih pitanja s grupe od 01.01.2013. do 01.03.2015. Zaštita na radu R.Br. 192 193 194 195 196 197 198 199 200 201 202

Pitanje: prava i obveze radnika koordinator 2 elaborat zaštite na radu – općenito o njemu plan izvođenja radova – općenito razlika između ta dva dokumenta, kad koji trebamo imati prijava gradilišta‐sve sta sadrzi i kada i kome prijavljuješ prva pomoć(sta treba imati i gdje se osposobljava‐u prostorima medicine rada) poslovi s posebnim uvjetima (koje uvjete treba imati,koji su i tko ih ne smije obavljati‐ maloljetnici, trudnice i dojilje!!!!!!!ne treba ih sve nabrojit nego reći da su u pravilniku  nabrojeni) posebna pravila zastite na radu, na koga se odnose parametri radnog okolisa, izmjene zraka u prostorijama na temelju cega poslodavac odredjuje osobna zastitna sredstva

Struka A A G G G G G G A A A

203 posebna pravila rada – sve o njima (na koga se odnose, koja su, zasto se provode..)

A

204 205 206 207

A A G G

pomoćne prostorije – sve o njima (nabrojati, neke velicine..) sigurnosni znakovi – sve o njima (boja, oblik, kada se upotrebljavaju..) provedba zaštite na radu vertikalni prilazi

osposobljavanje za rad na siguran način (kako ispitivač kaže to moramo znati za svoje dobro,  208 znao sam opće stvari, a on je tražio cijeli postupak). to se dobro pripremite jer je rekao da su  i kandidati prije mene slabo znali a neki i ništa o tome. 209 elaborat zaštite na radu i šta sadrži 210 obveze investitora (bitno reći da mora ažurirati prijavu radilišta) dokument kojim se dokazuje osposobljenost radnika za rad na siguran način (zapisnik o  211 praktičnoj osposobljenosti, tko ga potpisuje) 212 prijava radilišta, što sadrži, kada je istu potrebno ažurirati) 213 plan izvođenja radova 214 obveze investitora u vezi znr unutarnja stepeništa – dodatno pitanje: širina gazišta zavojitih stepeništa (13cm u najužem  215 dijelu) 216 radni okoliš 217 elaborat znr – za koje građevine?  218 obveze investitora po pitanju znr 219 tko dobiva kaznu ako kopija prijave nije izložena na gradilištu? (investitor) 220 sadržaj prijave gradilišta 221 kome se prijava podnosi? (inspekciji rada i upravnom tijelu za graditeljstvo) 222 tko može biti koordinator zaštite na radu 223 dimenzije radne prostorije 224 dimenzije radnih prostorija 225 vertikalni prilazi prijava gradilišta(kome, tko, kad, te što se navodi u prijavi,onih 16 stavki iako me prekinio  226 kod 13 i rekao dobro,vidim da znate o čem se radi.) 227 postupci kod ozljede na radu 228 koordinator 2  prava i obveze radnika (ono što navodno nitko ne kaže je da radnik mora postupati sukladno 229 svim pravilima, postupcima i protokolu firme!) 230 prijava gradilišta i tabla na gradilištu  Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G A A A 27/55

Popis svih pitanja s grupe od 01.01.2013. do 01.03.2015. Zaštita na radu R.Br. Pitanje: Struka 231 elaborat znr G 232 obveze investitora vezano za znr G dokumentacija na gradilištu što se tiče znr (ne spominjite knjigu nadzora, po novom zakonu o  233 G znr ne treba više) 234 dužnosti koordinatora ii G 235 dokaz o osposobljenosti za rad na siguran način G G 236 elaborat zaštite na radu : tko g izrađuje, za koje građevine, sadržaj 237 stubišta G 238 koordinator zaštite na radu G 239 investitor u fazi projektiranja G 240 parametri mikroklime G 241 elaborat zaštite na radu G 242 najmanje veličine radnih prostorija G 243 vertikalni prilazi G 244 treba li elaborat znr za ceste G 245 koordinator i G 246 plan izvođenja radova G 247 obaveze investitora u fazi projektiranje G 248 vertikalni prilazi G 249 obveze investitora u fazi projektiranja i fazi građenja G 250 elaborat zaštite na radu (sadržaj, za koje građevine) G 251 prijava gradilišta  G 252 radne prostorije – površine i visine G 253 mikroklimatski uvjeti G 254 hodnici G 255 stubišta G 256 dokumentacija na gradilištu G 257 kako se provodi osposobljenost za rad na siguran način G 258 sredstvo rada, radni okoliš, mjesto rada, izdvojeno mjesto rada, radna oprema, radilište

A

259 260 261 262 263 264 265

A A A A A G G

minimalni uvjeti za vrata obveze poslodavca kod uvođenja tehnologije na mjesto rada Što uređuje Zakon o ZNR? Kako poslodavac projerava je li radnik pod utjecajem sredstava ovisnosti? Kako se označavaju prepreke? plan izvođenja radova koordinator i

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

28/55

Popis svih pitanja s grupe od 01.01.2013. do 01.03.2015. Tehnička regulativa gradnje R.Br. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39

Pitanje: Struka građevinski proizvod – bitno reci da utječe na tem.zaht.za građ. G certifikat, izjava – tko, što, zašto G sustavi ocjenjivanja G ce i c G pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina ‐ šta propisuje, elementi pristupačnosti za G svladavanje visinskih razlika koje zahtjeve mora ispunjavati građevni proizvod G akreditacija – tko je izdaje, za koga, koje uvjete mora zadovoljiti pravna osoba za dobivanje  G akreditacije sustavi ocjenjivanja G što je beton G program kontrole i osiguranja kvalitete – svakojaka pitanja, stalno se vrti oko građevnih  G proizvoda vrste zidanih konstrukcija G isprave o stalnosti svojstava ? G G „ce“ usklađeno područje, tko označava proizvod...? program kontrole i osiguranje kvalitete ? G mehanička otpornost i stabilnost ? (pitala pitanje iz osn.teh.reg.) G projekt betonske konstrukcije ? G elementi  pristupačnosti? G sustavi ocjenjivanja (nabrojati sve i objasniti sustav 2+, tko i šta provjerava) G koje sustav ocjenjivanja ima beton, cement, armatura G označavanje građ. proizvoda (kad ide koja oznaka) G izjava o svojstvima i certifikat o stalnosti svojstava G akreditacija (za koga treba, koje uvjete moras imat i općenito) G čime se dokazuju svojstva proizvoda koji je proizveden na gradilištu G temeljni zahtjev – mehanička otoprnost i stabilnost G akreditacija G sustav 2+, koji certifikati se iddaju G program kontrole i osiguranja kvalitete za betonsku konstrukciju G dali je beton u usklađenom području i koji je sustav? (ne, 2+) G program kontrole i osiguranja kvalitete G izjava o svojstvima G ocjenjivanje i provjera stalnosti svojstva i tablica (koja tijela što provjeravaju kod građevnog  G proizvoda) taktilna površina G obavezni elementi pristupačnosti G dijelovi javne ceste G što je građ. proizvod ? (definicija) G kako se označava proizvod ( oznakom o sukladnosti ce i c), zašto od kad smo u eu nije samo  G ce, (zato jer su proizvodi c pokriveni neusklađenim normama) program kontrole i osiguranja kvalitete – što ću u njemu sve napisati? G što je to certifikat, za koje sustave ocjenjivanja se izdaje (1+ i 1, a za 2+ cert. kontrole tvor.  G proizv) što je to prilagodljiv stan ?(onaj koji se uz manje intervencije prilagodi invalidima, na 10  G stanova 1 mora bit prilagodljiv)

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

29/55

Popis svih pitanja s grupe od 01.01.2013. do 01.03.2015. Tehnička regulativa gradnje R.Br. Pitanje:

Struka

40

zakon o građevnim proizvodima, uredba 305/2011, dosta naširoko i općenito... o ovome smo  pričali stvarno dugo i tu se treba snalaziti, nije bilo konkretnih pitanja... trebalo je znati  sadržajno reći što određuje uredba a što zakon o gp (usklađeno/neusklađeno, temeljni  zahtjevi), što se dogodilo sa stupanjem u eu, malo konkretnije što se treba i gdje odrediti  glavnim projektom prema tp o toplinskoj zaštiti vezano na ovo prije. ukratko: uredba‐ >zakon(i)‐>tehnički propis‐>projekt

A

41 42 43 44

zakon o državnoj izmjeri i katastru (općenito što uređuje i karte po mjerilima) upravni vodopravni akti (samo navesti) zakon o građevnim proizvodima (razlike novi‐stari) usklađeno – neusklađeno područje (što je usklađeno, a što nije)

A A G G

45

sustav ocjenjivanja i provjere stalnosti – na temelju čega se izdaje izjava o svojstvima

G

46 47

program kontrole i osiguranja kvalitete kako se dokazuje sukladnost betona na gradilištu dostavnica betona (što se na njoj nalazi, jel beton u usklađenom području ili u  neusklađenom, sustav ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava betona) kako se potvrđuje sukladnost armature, a kako čelika za armiranje tehnički propis za betonske konstrukcije (što definira, što sadrži projekt betonske  konstrukcije, sve detaljno) zakon o cestama (što definira) zakon o vodama (što definira)

G G

48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75

što uređuje zakon o građevnim proizvodima (usklađeno i neusklađeno područje itd.) što je novo donijela uredba ( koji je prvi prilog uredbe) što sve mora imati proizvod (izjavu, oznaku i teh. upute) zakon o vodama (što uređuje i vodopravni akti) teh. propis o rac. uporabi en. (o čemu govori i dijelovi projekta) geodetski projekt  sve o zakonu o građevnim proizvodima, koju eu uredbu unosi, čime se bavi ta uredba, kad je  stupila na snagu, koji je prvi prilog iz uredbe? što je usklađeno a što neusklađeno područje? tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštite u zgradama, što propisuje?  sadržaj projekta zgrade u odnosu na racionalnu uporabu energije u toplinsku zaštitu u  zgradama? što je iskaznica? zakon o vodama? koji su upravni vodopravni akti? što je upravni akt? što su tehnički propisi što su norme – da li su obavezne kako se označuje građ. proizvod – c, ce vodopravni akti temeljni zahtjevi  za građevinu  svojstva građevnih proizvoda oznaka c i ce norme, oznacavanje hrvatskih i preuzetih europskih koje tehničke propise poznajem – samo nabrojati teh.propisi, def i tko ih donosi izjava o svojstvima, tko daje izjavu ‐ proizvodjac uskladjeno i neuskladeno podrucje, objasniti norme, oznacavanje, jesu li obavezne

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

G G G G G A A A A A A A A A A A A A A A A A A A A A A A 30/55

Popis svih pitanja s grupe od 01.01.2013. do 01.03.2015. Tehnička regulativa gradnje R.Br. 76 77 78 79

81 82 83 84 85 86 87

Pitanje: Struka temeljni zahtjevi, nabrojati A tehnički propisi, definicija A sadržaj glavnog projekta definiran t.p. za konstrukcije A što su eurokodovi? čemu služe? šta određuju? A kako se označava europska norma prihvaćena u hrvatskoj? (hrn en) je potrebna nostrifikacija  A za primjenu takve norme? (ne, hr je dio eu) šta je to građevni proizvod? oznake ce i c? A što uređuje zakon o gp? A koje oznake imamo? A usklađena i neusklađena tehnička specifikacije, što su? A što je novo donijela uredba? A koji sustavi ocjenjivanja postoje? A koji su sustavi za ocjenjivanje armature i cementa? A

88

koji je sustav ocjenjivanja za materijale za toplisnku izolaciju? koje vrste proizvoda imamo?

A

89 90 91 92 93

što uređuje zakon o vodama? što su vode? koji su upravni vodopravni akti? što znači upravni akt? što uređuje teh.pr.o racion.up.en. i topl.zašt.? razlika između energetskog pregleda i energetskog certificiranja? što uređuje zakon o državnoj izmjeri i katastru? koje su državne karte?

A A A A A

94

tko su osobe smanjene pokretljivosti? elementi pristupačnosti? što znači neovisnog življenja?

A

koji je nagib rampe? stepenice? tpbk (sve o tome i puno potpitanja...uglavnom zeli vidjeti da se to podrucje dobro  razumije,da nije napamet nauceno, mozda je osobama koje rade na gradilistu mrvicu jasnije  96 kad pita sve o otpremnici betona i sto nadzor sve provjerava, nego onima koji  rade vecinom  u uredu...barem se meni tako cini) normizacija ( usklađeno i neusklađeno područje, na koje se proizvode stavlja ce,na koje c  97 oznaka,harmonizirane norme,sto se promijenilo ulaskom u eu...) 98 eurocodovi (koji za sto,koji trebaju za projektiranje vik‐a) 99 sustav ocjenjivanja betona (2+,tko što,zašto) 100 pgp (tko ga izrađuje,čemu služi)

A

80

95

G

G G G G

što je građevni proizvod (znači definicija i bitno je reći da je građevni proizvod samo onaj  proizvod koji utječe na temeljne zahtjeve za građevinu, znači čavao zabijen u zid za objesit  101 sliku je postao dio građevine zabijenjem u zid, ali nije građevni proizvod jer ne utječe na  temeljna svojstva. čavao u spoju u drvenoj konstrukciji jest građevni proizvod jer utječe na  temeljna svojstva građevine ‐ ovo mi je doslovce ispitivač ovako objasnio)

G

akreditacija (navesti što akreditacijsko tijelo kontrolira prilikom kontrole osposobljenosti za  102 rad certifikacijskog tijela ‐ da ima adekvatnu potrebnu opremu, prostor i uvjete za ispitivanje,  osposobljeno osoblje..)

G

sustavi ocjenjivanja stalnosti svojstava ‐ tu sam rekao samo koliko ih ima, i naveo da je  najstroži 1+, da definiraju sudjelovanje treće strane u procesu dokazivanja svojstava i da je  najzastupljenija treća strana u sustavu 1+ a u sustavu 4 da je sve ostavljeno na proizvođaču,  103 na primjeru sam objasnio da npr armatura ima sustav 1+ jer je njena uloga u betonskoj  konstrukciji u okviru temeljnih zahtjeva prioritetnija nego samog betona pa je beton 2+; nije  bilo potrebno objašnjavati koje sve radnje tko provodi u kojem sustavu

G

104 što certificira certifikacijsko tijelo (proizvod ili tvorničku proizvodnju)

G

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

31/55

Popis svih pitanja s grupe od 01.01.2013. do 01.03.2015. Tehnička regulativa gradnje R.Br. Pitanje: Struka 105 koje isprave sukladnosti daje tijelo a koje proizvođač G 106 uporabljivost građevnog proizvoda (kad je sukladan tehničkoj specifikaciji) G pristupačnost (koje građevine moraju biti pristupačne, što znači “prilagodljiv” stan, elementi  107 G pristupačnosti) 108 što je građevinski proizvod, koja dokumentacija ide uz njega G 109 sadržaj izjave o sukladnosti G 110 sustav ocijenjivanja i provjere sustava svojstava G 111 usklađena tehnička specifikacija G 112 mehanička otpornost i stabilnost G 113 uredba 305/2011 G tpbk ‐ što propisuje, prilozi, sadržaj projekta bk (posebno šta sadrži teh.opis, proračun i 114 G pkok), eurokodovi za projektiranje zakon o građevnim proizvodima ‐ šta uređuje, usklađeno i neusklađeno područje => uredba 115 G eu 305/2011 ‐ šta uređuje, svrha, šta je donijela novo pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina ‐ šta propisuje, elementi pristupačnosti za 116 G svladavanje visinskih razlika, rampa (nagibi) 117 zakon o cestama ‐ šta uređuje, dijelovi javne ceste, zaštitni pojas G zakon o građevnim proizvodima‐koje su novosti u odnosu na stari ‐što definira ‐ usklađeno i  118 G neusklađeno područje 119 tehnički propis za betonske konstrukcije‐ što definira, prilozi G zakon o vodama‐ što definira‐koliko vodopravnih akata: 6‐ koji su upravni: vodopravna  G 120 dozvola i vodopravni uvjeti pravilnik o pristupačnosti osobama smanjene pokretljivosti‐obavezni elementi  pristupačnosti, nabrojati‐rampa detaljno, koje visine premošćuju (max 120 cm), nagib rampe  G 121 (max 5%)‐ el. pristupačnosti za svladavanje visinskih razlika (rampa, podizne platforme i  dizalo) 122 koje područje pokriva uredba i malo o tome G 123 o čemu govori zakon o građevnim proizvodima G 124 što je građevni proizvod G 125 što je tehnička specifikacija G sustavi ocjenjivanja (gdje su definirani, za koje sustave ide izjava za koje certifikati i koji, što  126 radi treća strana u sustavima 3 i 4 – tu se radi o mjernim laboratorijima i njihovoj  G dokumentaciji) 127 razlika akreditacija i certifikacija G 128

kojem sustavu ocjenjivanja priprada beton? podpitanja: u sustavu 2+ koje se isprave izdaju?  tko izdaje te isprave? koje radnje provodi proizvođač, a koje treća strana?

G

129 130 131 132 133 134 135 136 137 138

koja je razlika između usklađenog i neusklađenog područja? kako se sve može potvrditi sukladnost građevnog proizvoda? što sve obuhvaća program kontrole i osiguranja kvalitete betonske konstrukcije? što je akreditacija? podpitanje: koje su zadaće akreditacijskog tijela? građevinski proizvod – def? da li je oplata građevinski proizvod? tko izdaje izjavu o stalnosti svojstava, na osnovu čega? što proizvođač uz nju treba napraviti da bi proizvod stavio na tržište? temeljni zahtjevi za građevinu, objasniti mehaničhu otpornost i stabilnost program kontrole osiguranja kvalitete

G G G G G G G G G G

139 sustavi ocjenjivanja –sve‐ koja tijela, koje radnje, opširnije 2+, koje isprave se izdaju Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

G

32/55

Popis svih pitanja s grupe od 01.01.2013. do 01.03.2015. Tehnička regulativa gradnje R.Br. 140 141 142 143 144 145 146 147

Pitanje: akreditacija proizvod i malo o njemu sustavi oipss (tu me malo ispitivao obaveze tijela, šta koje tijelo izdaje i sl) zašto su bitna svojstva bitna (ugl treba reći da se prikazuju samo svojstva od utjecaja na  konstrukciju, ne sva svojstva)  elementi pristupačnosti, koji su i za koje građevine osiguranje i kontrola certifikacijska tijela (uvjeti za obavljanje;prostor,stručno osoblje itd) preuzimanje proizvoda na gradilištu (oznaka,uputstva,suk.sa gp)

148

prekid betona (naznačiti u uvjetima izvođenja;to me je pitao jer sam konstrukter) 149 koje zgrade moraju biti prilagođene za inavlide i slabo pokretljive što definira uredba 305/2011 i zakon o građevnim proizvodima? – općeniti razgovor u kojem 150 se treba dobro snalaziti; kada sam rekla da se sada 'karakteristike' gr.proizvoda zovu 'bitne karakteristike' mi je prigovorila da nisu karakteristike nego 'bitne značajke'

151 tehnički propis za betonske konstrukcije koji ec‐ove imamo i koji se odnose na sve tipove gradnje, npr. na čelik i beton itd.? – ec0, 152 ec1, ec7 i ec8  153

što je specifično za svaku državu u ec? – rekla sam vjetrovne karte, karte snijega i potresa, ali je rekla da je to ok, ali da se to ne zove tako na što ja nisam znala reći točan naziv iz ec

154 155 156 157 158 159 160 161 162 163 164 165 166 167 168 169 170 171 172 173 174 175

nabrojati sustave ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava? tehnički propis građevni proizvod označivanje c i ce građevni proizvod – definicija, kakav mora biti, uporabljivost? usklađeno i neusklađeno područje? certifikat o stalnosti svojstava i izjava o svojstvima – tko izdaje? certifikacija? zahtjevi za prozore i vrata? vodopravni akti? razvrstavanje javnih cesta? ocijenjivanje sukladnosti izjava i certifikat o svojstvima za koji proizvod se ne izdaje izjava o svojstvima akreditacija – uvjeti za dobivanje akreditacije elementi pristupačnosti u stanovima građevinski proizvodi sustav ocjenjivanja akreditacija cetificiranje tko daje izjavu o svojstvima  oznake c i ce kome je važnija oznaka ce proizvođaču ili izvođaču  ( proizvođaču radi veće mogućnosti  176 stavljanja na tržište )  177 norma 178 građevni proizvod

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

Struka G G G G G G G G G G G G G G G A A A G G G G G G G A A A A A G G G G G G G G G

33/55

Popis svih pitanja s grupe od 01.01.2013. do 01.03.2015. Tehnička regulativa gradnje R.Br. Pitanje: 179 građevni proizvod je uporabljiv ako su njegova tehnička svojstva sukladna tehničkoj  specifikaciji, a dokazuje se: ispravom o sukladnosti i oznakom sukladnosti. 180 181 182 183 184 185 186 187 188 189 190 191 192 193 194 195 196 197 198 199 200 201 202 203 204 205 206 207 208 209 210 211 212 213 214 215 216 217 218 219 220 221

iznimno uporabljivost građevnog proizvoda proizvedenog ili izrađenog na gradilištu za  potrebe tog gradilišta dokazuje se u skladu s glavnim projektom ili izvedbenim projektom  građevine, zog i propisima donesenim na temelju zog‐a ili tehničkim propisom. sigurni proizvod sustavi ocjenjivanja sukladnosti za beton, cement, agregat, čelik za armiranje...? definicija certifikacije definicija akreditacije sustavi ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava objasniti primjer izjave o sukladnosti za beton: c12/15 d31.5 s2 cl 0.40 x0 energetski certifikat energetsko certificiranje zgrade javno izlaganje energetskog certifikata obavezno je za građevni proizvod, definicija koji dokumenti prate isporuku građevnog proizvoda na gradilište? označavanje građevnih proizvoda, neusklađeno područje sadržaj izjave o svojstvima sustavi ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava građevnih proizvoda, nabrojati, gdje se  mogu pronaći nabrojati elemente pristupačnosti sadržaj programa kontrole i osiguranja kvalitete gradevinski proizvod akreditacija ocjenjivanje sukladnosti‐beton vodopravni akti taktilna povrsina vrste zavrsnih radova zakon o mjeriteljstvu zastitni pojas i koliki je kod drzavne ceste akreditacija i certifikacija građevni proizvod eurokod 1 granična stanja nosivosti i uporabljivosti vrste morta tehnički propisi za vrata vodopravni akti završni radovi zaštitni pojas autoceste građevni proizvod siguran proizvod isprava o sukladnosti akreditacija mjeriteljstvo tehnički propis celicne jkonstrukcije taktilna povrsina zakon o vodama

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

Struka G

G G G G G G G G G G G G G G G G G A A A A A A A A A A A A A A A A A G G G G G G G G 34/55

Popis svih pitanja s grupe od 01.01.2013. do 01.03.2015. Tehnička regulativa gradnje R.Br. 222 223 224 225 226 227 228 229 230 231 232 233 234 235 236 237 238 239 240 241 242 243

Pitanje: Struka zakon o cestama G tehnička regulativa G 1+ 1 2 3 4 G izjave o svojstvima G kakav mora biti gradj proizvod G tpbk‐šta su, koji je prvi, a koji zadnji prilog,šta u zadnjem prilogu sve piše G usklađeno i neusklađeno područje ‐ tu me apsolutno sve pitala, da navodin primjere, koji je  G cilj zakona sustave ocjenjivanja‐ ni ode se nije dala omest stotinama pitanja G program kontrole i osiguranje kvalitete G uredba 305/2011‐ koji je prvi prilog u uredbi G zakon o cestama‐šta, zaštitni pojas za autocestu (40m i 7m u visinu!) G što je građevinski proizvod G kada je uporabljiv G certifikat i izjava... G što mora imati beton kod dopremanja na gradilište G sustavi ocjenjivanja + beton G što se izdaje za ocjenu 2+ G tko kontrolira građevinske proizvode i gdje G vodopravni akti – koji su upravni i što je upravni akt G izjava o svojstvima građevnog proizvoda (što joj prethodi, radnje koje radi proizvođač, a koje  G odobreno prijavljeno tijelo…..) akreditacija (oprema, stručno osoblje i sustav upravljanja mora se imati da bi se dobila  G potvrda o akreditaciji) temeljni zahtjevi za građevinu‐nabrojati. A

244 što su norme? kako označavamo hrvatske norme kojima su prihvaćene europske norme?

A

245 što su eurocodovi? 246 koje tehničke propise znate? teh. propis za zidane konstrukcije, o čemu govori? koji su dijelovi projekta zidanih 247 konstrukcija? 248 označavanje c ili ce, objasniti 249 tehnički propisi 250 otpremnica 251 oznaka betona(gdje se piše‐otpr.‐što sve piše na otpr.) 252 sustav ocjenivanja(2+) 253 što mora imati svaki građ. proizvod(izjava,cert. o svojstvima kvalitete, oznaka) 254 uredba 305/2011 255 usklađeno i neusklađeno područje  256 tpbk ‐ sve o tome i prilozima  257 tko daje izjavu o svojstvima  258 temeljni zahtjevi za građevinu  259 305/2011  260 tehnički propisi za građevinske proizvode ( o cijevima ) 261 što je građevni proizvod  262 što je uporabljivost 263 kako dokazujemo da je građevni proizvod uporabljiv 264 sve o sustavu ocjenivanja  265 program kontrole i osiguranje kvalitete

A A

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

A A G G G G G G G G G G G G G G G G G 35/55

Popis svih pitanja s grupe od 01.01.2013. do 01.03.2015. Tehnička regulativa gradnje R.Br. 266 267 268 269 270 271 272 273 274 275 276 277 278 279 280 281 282 283 284 285 286 287 288 289 290 291 292 293 294 295 296 297 298 299 300 301 302 303 304 305

Pitanje: Struka tehnička ocjena  G akreditacija, certifikacija  G što je mjeriteljstvo, čime se bavi, tko obavlja poslove mjeriteljstva G taktilna površina G vodopravni akti  G zaštitne pojase za sve ceste  G akreditacija G sustavi ocjenjivanja (nabrojati) G pkok G detaljno 2+ G mehanička otpornost i stabilnost G g. proizvodi i malo o njima (što sadrži izjava o svojstvima, koje treće tijelo sudjeluje u sustavu  G ocjenjivanja) elementi pristupačnosti G norme G program kontrole G oznake c i ce G sustavi ocjenjivanja G tehnička specifikacije G sustavi ocjenjivanja (koliko ih je, tko, što, primjer proizvoda) A tehničke specifikacije (usklađene, hrvatske pa daljnja podjela) A certifikacija, akreditacija A mjeriteljstvo (samo što je i tko u rh), A tpbk (što uređuje, projekt bk, ec za projektiranje bk, sustav za ocjenjivanje i provjeru  G stalnosti svojstava betona) uredba 305/2011 (što je novo donijela, projektiranje u različitim zemljama eu – različita  G opterećenja od vjetra, snijega, potres) 7. temeljni zahtjev za građevinu G G što proizvod mora imati prije stavljanja na tržište pristupačnost građevina osobama smanjene pokretljivosti G građevni proizvod + izjava +certifikat. G sustavi ocjenjivanja. G akreditacijski tijelo (što ocjenjuje kod certif. tijela). G program kontrole i osiguranja kvalitete. G zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina A zaštitni koridor za autocestu (40 sa strane, 7 u visinu) A zakon o građevnim proizvodima – usklađeno i neusklađeno područje (najbitnije je reći da za  usklađeno vrijede usklađene hrvatske i europske norme, a za neusklađeno vrijede  A neusklađene hrvatske i europske norme) o zakonu o građevinskim proizvodima G usklađeno i neusklađeno područje G tehnička regulativa – betonske konstrukcije i toplinska zaštita i ušteda energije (što sadrži  G glavni projekt) zakon o građevinskim proizvodima(ovo obavezno proučit‐sta je usklađeno a sta neusklađeno  G područje‐to je osnova svega) beton (koji sustav je ...2+ u neusklađenom području je i ima oznaku „c“ na otpremnici  G betona) elementi pristupačnosti (koji su? nagib rampe i koliko stanova treba prilagoditi u zgradama ‐1  G stan na 10)

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

36/55

Popis svih pitanja s grupe od 01.01.2013. do 01.03.2015. Tehnička regulativa gradnje R.Br. Pitanje: Struka zakon o javnim cestama...(ona je sama rekla o cemu govori a ja nabrojala koji su elementi  306 G ceste) dijelovi gl projekta betonskih konstrukcija, detaljno i usporedba s gl projektom s obzirom na  307 A ustedu energije ( teh propis o racionalnoj uporabi energije...) 308 pgp, tko ga izadjuje, a tko ovjerava A sto je donio novi zakon o gradevnim proizvodima ( sustavi ocjenjivanja, uskladnjeno  309 A neuskladjeno podrucje,7.temeljni zahtjev) građevni proizvodi – o novom zakonu, što znači harmonizirano što neharmonizirano, što se  310 A uređuje, sustavi sukladnosti, promjene.. zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina – što uređuje, koje karte poznajem, zašto se  311 A izrađuju.. 312 313 314 315 316 317 318 319 320 321 322 323 324 325 326 327

zakon o cestama – što uređuje, zašto je važan, koji su osnovni termini, što je to prometna  građevina? koje veličine poznam? od koga tražimo uvjete za priključenje i gradnju.. tehnički propisi akreditacijsko tijelo akreditacija(to dobro naučite) certifikacija(to dobro naučite) mjeriteljstvo(to doboro naučite) program kontrole i osiguranja kvalitete ocjenjivanje i provjera stalnosti svojstava građevinski proizvod taktilna površina gsn i gsu tpbk što definira što treba dobiti izvođač prije isporuke betona na gradilište, osim otpremnice (izjavu o  svojstvima od betonare i tehničke upute za isti) kod oznake "c" na otpremnici betona, što piše uz istu s desne strane (broj certifikata, koji se  može provjeriti na net‐u) što definira zakon o građevinskim proizvodima, posebno dva rasčlanjenja (usklađeno i  neusklađeno područje) što je usklađeno a što neusklađeno područje (za usklađeno "ce" vrijede usklađene europske i  hrvatske norme, a neusklađeno "c" vrijede neusklađene europske i hrvatske norme, to u  paladinu krivo piše, ovo je ispravno‐i bitno)

A G G G G G G G G G G G G G G G

328 zakon o vodama što definira, koji od vodopravnih akata su upravni akti, te što je upravni akt

G

pravilnik o pristupačnosti osobama smanjene pokretljivosti, elementi pristupačnosti, rampa  detaljno (koje visinske razlike se premošćuju rampom, koji su nagibi (i u postotku))

G

329

330 331 332 333 334

oznake ce i c – proučiti pravilnik o obliku, sadržaju i izgledu oznaka! dodatno pitanje: što sve  piše na oznakama? (bitno je bilo reći da se na dnu oznake nalazi obavijest o svojstvima  građ.proizvoda.) obveze proizvođača? program kontrole i osiguranja kvalitete izjava o svojstvima elementi pristupačnosti, detaljnije o prilagodljivom stanu – bitno je reći da je to stan koji je  lako prilagodljiv (bez većih ulaganja) da bi postao pristupačan.

335 što je novo po pitanju zakona o građevinskim proizvodima od ulaska hrvatske u eu? Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

G G G G G G

37/55

Popis svih pitanja s grupe od 01.01.2013. do 01.03.2015. Tehnička regulativa gradnje R.Br. 336 337 338 339 340 341 342 343 344 345 346 347 348 349 350 351 352

Pitanje: što je usklađeno područje? označavanje ce/c? što definira tpbk? što sadrži projekt betonske konstrukcije? (detaljno još svaki dio) što definira zakon o cestama? dijelovi javne ceste zaštitni pojas  autoceste što definira pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i  smanjene pokretljivosti? osnovni elementi pristupačnosti elementi pristupačnosti za savladavanje visinskih razlika detaljno o rampi tehnički propis za beton što dostavlja proizvođač betona na gradilište što je novo u zakonu o građ.proizvodima od ulaska u eu usklađeno i neusklađeno područje koji su sistemi ispitivanja stalnosti svojstava,detaljnije 2+ obavezno proučiti uredbu 305/2011 (usklađeno i neusklađeno) to su skoro svakog pitali  ispitivači.

Struka G G G G G G G G G G G G G G G G G

zakon o građevnim proizvodima, uredba 305/2011, dosta naširoko i općenito... o ovome smo pričali stvarno dugo i tu se treba snalaziti, nije bilo konkretnih pitanja... trebalo je znati 353 sadržajno reći što određuje uredba, a što zakon o gp (usklađeno/neusklađeno, temeljni zahtjevi), što se dogodilo sa stupanjem u eu, program kontrole i osiguranja kvalitete

A

354 355 356 357 358 359 360 361 362 363 364

A G G G G G G G G G G

365 366 367 368 369 370 371 372 373 374 375 376 377

zakon o državnoj izmjeri i katastru (općenito što uređuje i karte po mjerilima)  što proizvođač mora prije stavljanja proizvoda na tržište? sadržaj programa kontrole i osiguranja kvalitete? koji su sustavi ocjenjivanja stalnosti svojstva i što određuju? sustav sukladnosti betona o sustvu 2+ građevni proizvod izjava o svojstvima usklađeno i neusklađeno područje tehnički propisi za bet. konstrukcije (općenito) sustav potvrđivanja za beton što svaki proizvod mora sadržavati da bi došao na tržište( izjavu o svojstvima, certifikat, tko  ih izdaje) sustavi ocjenjivanja sustav 2+ što kontrolira proizvođač pkok elementi pristupačnosti što prati isporuku materijala na gradilište (koja dokumentacija) akreditacija uredba 305/2011 građevni proizvod tehnička specifikacija koje su isprave o sukaldnosti i tko koju donosi za dodatak usklađeno i neusklađeno područje

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

G G G G G G G G G G G G G 38/55

Popis svih pitanja s grupe od 01.01.2013. do 01.03.2015. Tehnička regulativa gradnje R.Br. 378 379 380 381 382 383 384 385 386 387 388 389 390 391 392 393 394 395 396 397 398 399 400 401 402 403 404

Pitanje: sustav ocjenjivanja 2+, koje su obaveze proizvođača, a koje treće strane sustavi ocjenjivanja uredba 568/2014 akreditacija izjava o sukladnosti elementi pristupačnosti čime se bavi pravilnik za bet konst rampe za invalide u zgradama – koliki nagib, u kojim zgradama usklađeno i neusklađeno područje, oznake c i ce tehnička ocjena za beton – što znači (2+) tehnička ocjena za armaturu – što znači (1+) što mora od dokumentacije za beton na gradilištu projekt proizvodnje i upravljanja kvalitetom betona prvo pitanje; koje gradivo želite odgovarati?  (zidane konstrukcije) cefrtifikat mjeriteljstvo Građevni proizvod Elementi pristupačnosti Energetski pregled i certificiranje Zakon o vodama  vodopravni akti usklađeno.neusklađeno područje oznake ce, c. sustavi ocjenjivanja sukladnosti (5 sustava, 3 tjela) koje zgrade moraju biti pristupačnje invalidima(koje prostorije?) da li oznake ce i c znaće što šefu gradilišta?‐ne, bitno da imaju certifikt.... akreditacija, certifikacija elementi pristupačnosti, koji su kod samostalnog življenja (samo nabrojiti), a koji su za  405 svladavanje visinske razlike i reci nešto o rampi

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

Struka G G G G G G G G G G G G G A A A A A A A A G G G G G G G

39/55

Popis svih pitanja s grupe od 01.01.2013. do 01.03.2015. Uže područje stuke ‐ ZGRADE R.Br. Pitanje: 1 vrste ziđa

Struka G

2

tehnički propis za dimnjake (koji dimnjaci su izuzeti propisom ‐ industrijski i slobodnostojeći)

G

3 4 5 6 7 8 9 10 11

uvjeti za vrata i prozore bitni zahtjevi za zidane konstrukcije koji objekti moraju biti pristupačni a koji ne tpbk i što je beton, gustoća betona, težina konstrukcije vrste cementa vrste mortova kako armirati vertikalni serklaž vrste ziđa oznake armature

G G G G G G G G G

12

energetsko certificiranje, pojmovi osobito (inzistirala je dosta na stučnom izražavanju)

A

13

elementi pristupačnosti, nabrojati  i malo detaljnije o elementima neovisnog življenja, stan,  dozvoljeni nagibi rampe... (tu sam se krenuo stručnije izražavati i odgovarati strogo po  pravilniku pa je falilo ljudskosti u odgovorima...)

A

14

toplinski most (prvo definicija pa onda zdravo seljački ‐ to je prošlo bez prigovora)

A

15 16 17 18

energetsko ceriticiranje ( nove i postojeće) ziđe‐ što je, vrste, omeđeno ziđe elementi pristupačnosti toplinski most sve o energetskim pregledima i certificiranju. (podpitala me nešto kako se određuje koje su  građevine postojeće a koje ne ili koje su stare a koje nove, a u smislu energetskog pregleda i  certificiranja. zblesila me pa se ni ne sjećam pitanja, a nisam znala ni odgovor, rekla da je  određena granica – neki datum u 2008. godini. poslije sam po netu tražila ali nisam naišla na  tu informaciju?!) koji su elementi pristupačnosti? sve o elementima pristupačnosti za svladavanje visinske  razlike. nabroji neke elemente pistupačnosti neovisnog življenja.

A A A A

19

20 21

22 23 24 25 26 27

što je toplinski most? kad i kako se rješava (napomenuti da se prvo u idejnom mora svesti na  najmanju moguću mjeru, a onda detaljima u izvedbenom, na temelju fizike zgrade)? energetski certifikat – što sve iz njega možemo saznati o građevini, kako znamo da li je  izrađen za postojeću ili novu građevinu, koja je granica postojeće/novo (ja sam rekla datum  iz pravilnika 1.10.2007., ali mi je onda objasnila da u praksi zapravo nije tako nego  2011.godina, ali ne znam točno koji datum plivajući pod toplinski most energetski certifikat (sto arh. saznaje iz njega – nabrojati od čega se sastoji ec) plivajući pod (kako se  izvodi) elementi pristupačnosti ( pitala me da kažem šta znam o rampi i dozvoljena visina stepenice   13‐15cm )

A

A A

A A A A A A

28

energetski certifikat (def., sto arh. saznaje iz njega, sto kod novih/starih zgrada….)

A

29

toplinski most i problematika (kako se pronalaze, sto uzrokuju, kako se izbjegavaju….)

A

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

40/55

Popis svih pitanja s grupe od 01.01.2013. do 01.03.2015. Uže područje stuke ‐ ZGRADE R.Br. Pitanje: 30

sto se nadovezalo na razgovor o pasivnoj kuci i problematici prozracivanja te na minimalne  uvijete za projektiranje i gradnju stanova (dimnjak) – sto bi arhitekti trebali znati…

Struka A

35 36

energetski certifikat općenito? razlika u e.c. za novu i staru zgradu?(nova zgrada je, prema  novom pravilniku, od 2007!!! zaboravite 2010 ili bilo koji drugi datum) elementi pristupačnosti? nešto o rampi.. toplinski most? (na kraju smo i razgovarali o problemima zrakopropusnosti kod pasivnih  zgrada) tehnički propis za zidane konstrukcije (temeljni zahtjevi za zidane konstrukcije, na što se sve  odnose prilozi tehničkog propisa za zidane konstrukcije, vrste ziđa, vrste morta, vrste  cementa...) izračun vlastite težine ploče koeficijenti sigurnosti za opterećenja

G G

37

kako se armiranju vertikalni serklaži (1 etaža 4æ10, 2 etaže 4æ14, vilice æ6/25cm)

G

31 32 33 34

38 39

razredi izloženosti betona (x0, xc, xf, xd, xs, xm, xa ‐ ukratko samo reći o okolišu, npr.  xf=smrzavanje/odmrzavanje) energetski certifikat (što je, tko ga izrađuje, u što daje uvid, koje bitne podatke sadrži ‐ tu je  bilo bitno reći da daje upute za korištenje za nove zgrade i prijedlog poboljšanja energetskih  svojstava za postojeće zgrade)

A A A G

G G

40

b500b ‐ objasniti sve oznake (bitno je bilo reći da je “b” srednji razred duktilnosti)

G

41 42 43 44 45

težina armiranog betona ‐ 25 kn/m3 o čemu govori ec1, o čemu ec8 taktilna površina što je ziđe plivajući pod

G G G A A

46

energetski certifikat – što je, kako izgleda, što govori (gospodja je pitala što bi me kao  projektanta najviše zanimalo kod rekonstrukcije – odgovor je podaci o termotehničkom  sustavu, da znamo čime je zgrada opremljena, koje energente korisit…)

A

47

energetsko certificiranje – kako izgleda? koja je razlika za nove i postojeće zgrade?

A

48

toplinski most plivajući pod – kako bi u dvije riječi objasnila što je? rekla sam udarni zvuk i odvajanje. pa  smo malo pričali o tome. energetski certifikat za stare i nove građevine? koje su to nove građevine? bila je zadovoljna  odgovorom 2007 (stupanje na snagu zakona o puig) iako sam spomenula da su i drugi datum  tj. godine mogući (2010., 2011.). za nove građevine bitno reći da se radi na temelju završnog  izvješća nadzornog inženjera.  toplinski mostovi? elementi pristupačnosti i osobe smanjene pokretljivosti? kolege je pitala eurokodove, a posebno eurokod 7. energetski certifikat i iskaznica toplinske energije taktilna površina tehnički propis za prozore i vrata – uvjeti vrste cementa, morta i ziđa završni radovi (nabrojiti) temeljni zahtjevi za građevine

A

49

50 51 52 53 54 55 56 57 58 59

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

A

G G G G A A A A A A 41/55

Popis svih pitanja s grupe od 01.01.2013. do 01.03.2015. Uže područje stuke ‐ ZGRADE R.Br. Pitanje: Struka 60 beton ( vrste, sustavi ocj.,) A 61 šta je norma A energetski certifikat, šta je, od čega se sastoji (kako vidimo dali je postojeća ili nova zgrada – 62 A po en.pregled ili  ) 63

elementi pristušačnosti za osobe smanjene pok. i invalide ( mjere rampe...i mjere škala...)

A

64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77

sadržaj glavnog projekta iskaznica topline cetificiranje kako se računa vlastita težina ploče eurocod 1 –  vrste opterečenja gsn i gsu – objasni razliku i koje je važnije kako se armiraju vertikalni serklaži tehički propisi  za prozore i vrata završni radovi u građevinarstvu kako se armira v serklaž? balkon? ploča oslonjena na 2 zida? o čemu govori eurocod 1 i osnove eurokoda 8? vrste ziđa? vrste cementa? vrste morta? armatura, kakva se koristi najviše danas? što su oznake b500b, jedinica mjere n/mm2, drugi  b je duktilnost!! sve o tehnički propis za čelične konstrukcije taktilna površina u javnim objektima? dimenzije? svojstva (prozora i vrata) za predvidive uvjete uobičajene uporabe građevine

A G G G G G G G G G G G G G

78 79 80 81

82

83

84 85 86 87 88 89 90 91 92

zidje: skup zidnih elemenata polozenih na projektom odredjeni nacin povezanih mortom na konacnom mjestu u gradjevini ili predgotovljeno zidje (a.1. teh propisa); to znaci da je zidni element dio koji cini zidje, a ne zid. zid: uspravan dio zgrade na kojemu lezi kroviste ili koji pregradjuje unutrasnji prostor (rjecnik hrvatskoga jezika), na to se moze dodati, uz kroviste, isto medjukatna konstrukcija. to znaci da je zid pregradni element bilo kojeg sastava (knauf, staklo, metal....), i da je zidje vrsta zida za zid je bolje reci: "uspravan dio gradjevine koji pregradjuje prostor i moze biti od bilo kojeg materijala" i tako izostaviti na kojega lezi, odnosno nosivi zid, posto ako je nosivi zid gradjen od zidnih elemenata se podrazumijeva da je on zidje, a ako je nosiva konstrukcija drvena ili celicna, onda se koriste eventualno jednoslojni oblozni zidovi npr.od knaufa za pregraditi ili obloziti konstrukciju što je to energetski pregled i kada se vrši? koja je granica nove zgrade po teh. propisu o rac. uporabi energije i topl. zašt.? zašto 2007? –kriteriji za energetska svojstva npr 2005.e su bili niži (manje izolacije, koeficijenti bili drugačiji…) razlika en certificiranja novih i starih zgrada? koji su dijelovi certifikata u jednom, a koji u drugom slučaju? eurocod 7, sve o geotehničkom elaboratu toplinski most plivajući pod (ključna riječ u definiciji  je odvajanje) tehnički propisi (4 područja, koji su) teh. propisi za konstrukcije (što uređuju ‐ 3 dijela) vrste opterećenja (eurokod 1 – stalno, promjenjivo, izvanredno)

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

G G G G

G

G

A A A A A A A A A 42/55

Popis svih pitanja s grupe od 01.01.2013. do 01.03.2015. Uže područje stuke ‐ ZGRADE R.Br. 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107

Pitanje: koeficijenti gsn armiranje serklaža, ploče, konzole definicija i tipovi ziđa, smicanje redova cigli ceste, razvrstavanje, zaštitni pojas nabroji ec‐ove? koji je koji? ec0 osnove projektiranja  ec1 djelovanja na konstrukciju ec2 projektiranje betonskih konstrukcija ec3 projektiranje čeličnih konstrukcija ec4 projektiranje spregnutih konstrukcija ec5 projektiranje drvenih konstrukcija ec6 projektiranje zidanih konstrukcija ec7 geotehnička projektiranja ec8 projektiranje konstrukcija otpornih na potres ec9 projektiranje aluminijskih konstrukcija

Struka A A A A G G G G G G G G G G G

108 energetski certifikat (koje informacije iz certifikata su bitne za projektanta tj. što on može iz  njega vidjeti kad ga pogleda‐ sustavi grijanja, hlađenja, ventilacije, energenti, voda...) 109 plivajući pod 110 toplinski most energetski certifikat ( sto je opcenito, sto sadrzi, sto nam govori, razlika nove i postojece  111 zgrade, koje informacije iz certifikata su bitne za projektanta ‐ sustavi grijanja, hladjenja,  ventilacije, energenti, voda...) 112 plivajuci pod

A

113 zidje ( sto je, primjere, razlika u odnosu na zid, kako se strucno zove nadozid‐omedjeno zidje)

A

114

115 116 117 118 119 120 121 122 123 124 125 126 127 128

energetski certifikat (da ga opišem – kako izgleda, koje sve podatke ima, kako se podaci  dobivaju, zašto se uopće izrađuje – kome je namijenjen..novina s novim zakonom – da se  dostavlja prije uporabne i da se tijekom projektiranja izrađuje elaborat alternativnih izvora  energije) toplinski mostovi – da pojasnim njihov nastanak(kondenzacija, vlaga), posljedice i kako ih  spriječiti plivajući pod – kada se i zašto izvodi, kojih je slojeva… energetsko certificiranje, koje su to postojeće, a koje nove zgrade (po ispitivačici – granica je 2011. – primjena direktive),  elementi pristupačnosti, nabrojati i malo detaljnije o elementima neovisnog življenja, na koga se to odnosi (u najvećem dijelu na invalide, manje na slijepe ili ograničene pokretljivosti)  ziđe – definicija (zašto na konačnom mjestu u građevini), omeđeno ziđe (iznad 1m), u kojem se propisu nalazi sve o ziđu temeljni zahtjevi za građevinu što znači 4. točka temeljnog zahtjeva za građevinu, objasniti na primjeru vlastita težina zida specifična težin opeke, betona c 25/30 b500b tpzk – građevni proizvodi eurokod 1 – gsn gsu taktilne površine

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

A A A A

A

A A A A A G G G G G G G G G 43/55

Popis svih pitanja s grupe od 01.01.2013. do 01.03.2015. Uže područje stuke ‐ ZGRADE R.Br. 129 130 131 132 133 134 135 136 137 138 139

Pitanje: energetski certifikat vrste morta oznaka m20 kod morta oznaka b500b kod armature plivajući pod  elementi pristupačnosti (dozvoljena visina stepenice  13‐15cm! a ne 13‐19! ) toplinski most (važno je reći da se locira i određuje po vrsti t.mosta vec  u fizici zgrade u  glavnom, u izv. samo razrada) ziđe Toplinski mostovi (kako se rješavaju u glavnom projektu, kako u izvedbenom?) Plivajući pod Geotehnički elaborat/Eurokod 7 (važan je za temeljenje, naglasiti to)

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

Struka G G G G A A A A A A A

44/55

Popis svih pitanja s grupe od 01.01.2013. do 01.03.2015. Uže područje stuke ‐ BETON R.Br. Pitanje: 1 ec2, koja je metona proračuna, gsn i gsu

Struka G

2

napravi analizu opterećenaj za gredu – gdje se nalazi armatura u gredi, a gdje u osloncima

G

3 4 5

c25/30, b500b razredi izloženosti armiranje vertikalnih serklaža ovisno o etažama ec 8, ubrzanje tla‐za ovo ubrzanje bitno je reći da je hr.prije bila podjeljena na zone, a da se sad očitava ubrzanje. ispitivanje ab.konstrukcija pokusnim opterećenjem. ec2, koja je metoda proračuna, analiza opterećenja ,koja imamo djelovanja klase betona, što je d32, cl, pregledi betonske konstrukcije, kad se koja gleda kako se armira ploča, kako balkon, kako serklaž za prizemnicu pita dosta pitanja , ali  je ok, skripta tehnički propis za zidane konstrukcije (koji su prilozi) eurokod 1,8 vrste betona po težini armiranje proste grede potresne karte oznaka betona c30/37, oznaka čelika b500b seizmika opis proračuna po ec8 (nove potresne karte>spektar ubrzanja>ubrzanje*masa=sile  na konstrukciju>rezne sile>dimenzioniranje) dimenzioniranje objasni kod odabira betona c30/37 i armature b500b znače sve oznake (za  armaturu b 500 b ovaj zanji b zanči povećanu duktilnost) koje metode proračuna se koriste u en normama i objasni ih malo (gsn i gsu) za što je en 1991 (za djelovanja) opiši analizu opterećejna (stalna, promjenjiva i izvanredna djelovanja)

G G G

6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35

36

koeficijenti sigurnosti za djelovanja (1,35 stalna, 1,5 promjenjiva, 1,0 seizmika – izvanredno) ec metoda graničnih stanja vrste djelovanja što znaći oznaka m20 vrste morta vrste cementa kako pristupiti proračunu potresa za građevinu u zadru (kad je potrebno raditi proračun na  potres kad ne, gdje ću naći te podatke) seizmološka karta hrvatske (što pokazuju izolinije) za koje ubrzanje tla nije potreban proračun na potres, koje zone imamo u hrvatskoj sa kojim  ubrzanjima i što je sa zonom 10 uporabni vijek građevine (koliko godina za koju vrstu konstrukcije, nekoliko primjera  inženjerskih građevina) gdje se definiraju svojstva za beton izrađen na gradilištu što je ec 1? podpitanje: kako se modelira po ec 1? objasniti koja je razlika između te dvije  metode? vrste djelovanja? podpitanja: koliko iznosi parcijalni koeficijent sigurnosti za stalno  djelovanje? kako se dobiva opterećenje snijegom? koliko općenito se uzima djelovanje  snijega u našim krajevima? kako se dobiva opterećenje vjetrom? kako se provodi  dimenzioniranje obiteljske kuće?

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G

G

45/55

Popis svih pitanja s grupe od 01.01.2013. do 01.03.2015. Uže područje stuke ‐ BETON R.Br. Pitanje: o čemu govori tehnički propis za zidane konstrukcije?podpitanja: vrste ziđa? kako se armira  37 vertikalni serklaž kod dvoetažne građevine? 38 objsniti oznaku b500b? 39

nabrojati razrede izloženosti betona? podpitanje: zašto su bitni razdredi izloženosti betona?

Struka G G G

55 56 57 58 59 60 61

kontrola betona prije ugradnje i održavanje betona prema tehničkom propisu za betonske  konstrukcije? podpitanje: koliko se često vrši pregled mostova, a koliko stambenih zgrada?  koja je zadaća nadzornog inženjera? kada je potrebno provesti probno opterećenje betonske konstrukcije? što je proboj? podpitanja: kako se rješava problem proboja? kakve pukotine nam  signaliziraju da postoji problem proboja? tehnički propis za zidane – općenito vrste ziđa omeđeno ziđe m20 što znači vrste mortova prema sastavu vrste cementa – pet vrsta cem i do cem v koje vrste cementa se smiju koristiti za sve namjene proboj ec8 analiza opterećenja za most (jer sam projektant mostova) gsu i gsn dosta pitanja je bilo onda o betonskim mostovima (potres, kako odakle, potresna  kombinacija ali samo općenito) c25/30 ‐b5005 što definira ec2 vrste opterećenja razredi izlozenosti vrste cementa što su ec i što znam o njima?

G G G G G G G

62

po kojim stanjima računamo po ec‐u? – po graničnim stanjima nosivosti i uporabljivosti

G

63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78

kada se treba provesti probno opterećenje? koeficijenti sigurnosti za djelovanja? c 25/30, što znači 25, a što 30? ec8 metoda graničnih stanja analiza opterećenja održavanje betonske konstrukcije pokusno opterećenje betonskih konstrukcija razredi izloženosti podjela ziđa vrste mortova armatura ec nabrojati i osnovno granicna stanja pregedi konstrukcije osnovno o opterecenjima i koeficijentima

G G G G G G G G G G G G G G G G

40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

G G G G G G G G G G G G G G G

46/55

Popis svih pitanja s grupe od 01.01.2013. do 01.03.2015. Uže područje stuke ‐ BETON R.Br. 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118 119 120 121 122 123 124

Pitanje: Struka na što se odnosi ec2 G vrste opterećenja? G metode proračuna? G c25/30 objasniti? čelik b500b, šta znači b, koji još postoje G c25/30 d8 s2 cl0,4 xc2 – objasniti značenje svega G razred otpornosti prema razredima izloženosti – nabrojati  G kako izračunati težinu ploče ? G vrste zidova, ziđa, šta je omeđeno ziđe? G koji mortovi postoje? G vrste cementa G sustav ocjenjivanja za beton G zakon o građevinskim proizvodima (vrlo bitno poznavanje uskl. i neuskl. područja i kako je  G što u zakonu definirano) t.z. G proboj ploče G razredi izloženosti + xd – primjer klorida koji nisu iz mora G djelovanja – stalno G težina grede G objasniti beton c25/30 G ec1, što je, nabrojiti djelovanja, najpoznatije izvanredno djelovanje – potres G seizmika (neke osnove, potresna sila – težina zgrade puta očitanje iz grafa.., povratni period  G grafa je 475 godina) označavanje betona u otpremnici – klasa, max zrno agregata, slijeganje, sadržaj klorida,  G razred izloženosti nabroji razrede izloženosti G za što su koeficijenti 1.35 i 1.5 (stalno i pokretno opterećenje) G na što se odnosi ec2 G vrste opterećenja? G metode proračuna?  G što je gsu i gsn? G c25/30 objasniti? čelik b500b, šta znači b, koji još postoje G c25/30 d8 s2 cl0,4 xc2 – objasniti značenje svega G razred otpornosti prema razredima izloženosti – nabrojati  G kako izračunati težinu ploče ? G vrste zidova, ziđa, šta je omeđeno ziđe? G kako se armira balkon? G kako se armiraju vertikalni serklaži? G za koje betonske konstrukcije se mora provesti probno opterećenje? G koji mortovi postoje? G vrste cementa, vrsta betona G ec1 G 2vrste opterećenja G proboj, što je i kako se rješava G b500b‐ za što je vezana drugi b? G proboj ploče i stupa G armiranje konzole i ploče G klasifikiacija betona G pregledi betonskih konstrukcija (koliko za koje građevine) G granična stanja (gsu i gsn) G

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

47/55

Popis svih pitanja s grupe od 01.01.2013. do 01.03.2015. Uže područje stuke ‐ BETON R.Br. 125 126 127 128 129 130 131 132 133 134 135 136 137 138 139 140 141 142 143 144 145 146 147 148 149 150 151 152 153 154 155 156 157 158 159 160 161 162 163 164 165 166

Pitanje: opterećenje na ploču ili gredu‐analiza koeficijenti sigurnosti oznake na otpremnici betona. ec8 proboj ploče (radijalne pukotine). vrste mortova. tehnički propis za betonske konstrukcije sadržaj projekta betonske konstrukcije proboj ploče, kakvog su oblika pukotine, kako se riješava proboj u projektiranju vrste morta razredba izloženosti betona oznaka c12/15 i koje su mjerene jedinice za tlačnu čvrstoću građevinski dnevnik ec 1 i ec8 gsn i gsu gsn i gsu razredi izloženosti – prekinuo me prije nego sam sve nabrojala vrste cementa seizmika – postupak – počela sam pričati o ubrzanju tla i na tome smo se zadržali, nije na  kraju pitao cijeli postupak. dodatna pitanja: odakle se dobije podatak o ubrzanju tla (iz  nacionalnih dodataka u sklopu ec8). da li se računa na potres ako je ubrzanje 0,05? (ne).  koliko je maksimalno i koja je to zona? (0,3 i  9. zona).  ec2  ec6  koeficijenti za stalno i promjenjivo opterećenje probni rad – nabrojati za koje konstrukcije što definira tpzk? vrste ziđa održavanje betonske konstrukcije – vrste pregleda i vremenski periodi razredi izloženosti betona što je omeđeno ziđe? proboj ploče i kako ga prepoznati? (kružne pukotine) ec2 metode proračuna vrste cementa dimenzioniranje betonske konstrukcije potres vlastita težina probno opterećenje koji ec koristimo za projektiranje betonskih konstrukcija, a koji za potres ec 2 metode graničnih stanja, gsn i gsu pojasniti vrste djelovanja, primjer za svaku vrstu razred tlačne čvrstoće objasni c 25/30 i b500b

Struka G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G

167 objasniti proračun otpornosti na potres, koje karte koristimo, što je na njima naznačeno

G

168 da li je za ag=0,05 potreban proračun na potres 169 analiza opterećenja obiteljske kuće

G G

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

48/55

Popis svih pitanja s grupe od 01.01.2013. do 01.03.2015. Uže područje stuke ‐ BETON R.Br. Pitanje: seizmički proračun – vrste proračuna – nacionalni dodatak, područje jako male i male  170 seizmičnosti, metoda bočne sile 171 razredi izloženosti nabrojati 172 o parcijalnim koeficijentima općenito

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

Struka G G G

49/55

Popis svih pitanja s grupe od 01.01.2013. do 01.03.2015. Uže područje stuke ‐ ČELIK R.Br. Pitanje:

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

Struka

50/55

Popis svih pitanja s grupe od 01.01.2013. do 01.03.2015. Uže područje stuke ‐ HIDROTEHNIKA R.Br. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

Pitanje: što je to aglomeracija (definicija) zaštićena područja (samo nabrojati) planski dokumenti upravljanja vodama (nabrojati) strategija upravljanja vodama (tko ju donosi, na koliko dugo, od kada vrijedi trenutna  strategija) opće korištenje voda, slobodno korištenje (ukratko objasniti) vodopravna dozvola (ukratko objasniti za što se izdaje) tko može biti javni isporučitelj vodnih usluga, koje uvjete mora ispunjavati za obavljanje  djelatnosti zone sanitarne zaštite izvorišta sa zahvaćanjem vode iz vodonosnika s međuzrnskom  poroznosti, tko donosi odluku o određivanju zona sanitarne zaštite zakon o vodama vodopravni akti (nabrojati,koji su upravni akti, vodopravna dozvola detaljno ) tko je isporučitelj javnih službi (komunalna društva,u čijoj su nadležnosti‐jls) zone sanitarne zaštite krša (sve o pukot.i pukot.‐kavernoznoj poroznosti, što kad su površine  velike‐ zona 1a i 1b,tko je nadležan kad su velike površine slivova‐županija)

13

hidrotehničke građevine sustava odvodnje (preljevi,cs,uređaji za pročišć.,koliko ima  stupnjeva pročišć.)

14

državni plan obrane od poplava (opisati taj plan i što su to izvanredne i iznenadne mjere)

15

vodopravne dozvole građevine javne odvodnje ‐ nabrojati, kad se koriste lagune, podmorski ispust (dozažni bazen)

16 17

uredba o standardu kakvoće voda ‐ šta propisuje, elementi za utvrđivanje stanja voda

18 19 20 21 22 23 24

upravljanje rizicima od poplava posebni uvijeti priključenja(opis, tko ih izdaje) što mora zadovoljit pravna osoba da može oavljati poslove obrane od poplava kad se koriste brane, kad nasipi, materijali. obrana od leda vodno dobro i javno vodno dobro, definicije, koja je razlika među njima? vodopravna dozvola, definicija, za što se izdaje, tko je izdaje, na koje razdoblje što je potrebno osigurati u 1. zoni sanitarne zaštite izvorišta sa zahvaćanjem vode iz  vodonosnika s međuzrnskom poroznosti? državni plan obrane od poplava, nositelji obrane od poplava, razlika između redovnih i  preventivnih mjera obrane od poplava razlika između navodnjavanja i odvodnje, građevine za melioracije nasipi, definicija, na koji način se održavaju vodna područja, nabrojati i tko određuje granice podjela voda  načelo upravljanja vodama zone zaštite   zone zaštite izvorišta u kršu  šta je aglomeracija šta je melioracija  planski dokumenti upravljanja vodama tko obavlja djelatnosti vodoopskrbe i odvodnje

25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

Struka G G G G G G G G G G G

G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G

51/55

Popis svih pitanja s grupe od 01.01.2013. do 01.03.2015. Uže područje stuke ‐ HIDROTEHNIKA R.Br. Pitanje: 38

zone sanitarne zaštite za zahvaćanje iz akumulacije i jezera (u biti samo nabrojati)

39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50

vodopravni uvjeti uvjeti priključenja državni plan zaštite od poplava uvjeti koje moraju ispunjavati javni isporučitelji vodne usluge uvjeti priključenja (koji su i tko ih izdaje, na koji period se izdaju – 2 godine) područja posebne zaštite nasute brane obrana od štetnih djelovanja voda nasipi vodopravni uvjeti obvezno vodopravno mišljenje zahvati vode na otvorenim vodotocima

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

Struka G G G G G G G G G G G G G

52/55

Popis svih pitanja s grupe od 01.01.2013. do 01.03.2015. Uže područje stuke ‐ PROMET R.Br. Pitanje: 1 ovlasti upravljača javnih cesta

Struka G

2

zašto upravljač ne izvodi radove redovnog i izvanrednog održavanja ‐ zakon o cestama, čl. 33

G

3 4

što je rigol, rubnjak razlika između autoceste i brze ceste (zaustavni trak)

G G

5

zašto se na autocesti mogu razvijati visoke brzine ‐ osim tehničkih elemenata ceste koji  omogućavaju razvijanje visokih brzina najbitnije je to da su križanja izvedena van razine

G

6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43

što je redovno, a što izvanredno održavanje željezničko‐cestovni prijelazi izvanredni prijevoz dijelovi javne ceste održavanje raskrižja u istoj razini koliki je zaštitni pojas za reklame (100 m) bankina, berma o čemu ovisi nagib pokosa (vrsti materijala od kojeg se radi, kut unutarnjeg trenja materijala  određuje max nagib) pravilnik o autobusnim stajalištima istražni radovi zakon o cestama – općenito što su javne ceste što su nerazvrstane ceste njihova razlika istražni radovi geotehnički elaborat zaštita pokosa što sadrži tehnički opis glavnog projekta za javnu cestu razlika autoceste i brze ceste berma rubni trak mjere zaštite javnih cesta financiranje javnih cesta kakvi planovi postoje u smislu zakona o cestama križanje ceste i pruge križanje dviju cesta – nadležnost nad upravljanjem i održavanjem (kad se križaju državna i  lokalna cesta ko upravlja) što definira zakon o željeznici što je infrastrukturni kapacitet željezničke pruge kao javno dobro kako se planira, i tko, izgradnju novih pruga, rekonstrukciju postojećih, itd...(vlada, prostorni  planovi‐koji su...) što uređuje zakon o cestama što su javne ceste podjela javnih cesta što su to nerazvrstane ceste dijelovi javne ceste zaštitni pojas zaštitni pojas za reklame i odstupanje od njega održavanje ceste

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G 53/55

Popis svih pitanja s grupe od 01.01.2013. do 01.03.2015. Uže područje stuke ‐ PROMET R.Br. Pitanje: 44

građenje ceste (u smislu ishođenja dozvola ‐ samo nabrojati lok, građ. i uporabnu dozvolu)

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

Struka G

54/55

Popis svih pitanja s grupe od 01.01.2013. do 01.03.2015. Uže područje stuke ‐ PROSTORNO UREĐENJE R.Br. Pitanje: 1 kako su razvrstane građevine u zakonu o gradnji?

Struka A

2

za koje zahvate se izdaje lokacijska dozvola? koji su to zahvati koji se ne smatraju  građenjem? (nakon što sam joj rekla da je to malo problematično područje jer nisam našla  konkretan odgovor osim onog u nacrtu uredbe objasnila je da su to svi zahvati u prostoru  koji se doslovno ne mogu smatrati građenjem kao npr. ribolovna područja za koje se  postavljaju bove, mreže – a svejedno moraju na npr. procjenu utjecaja na okoliš, drugi  primjer: poletno sletna staza za zmajarenje?)

A

3

prostorni plan grada zagreba ima obilježja dva plana, koja? (između ppž i ppuo/g) zašto? (jer  određuje granice građevinskog područja) tko donosi prostorne planove u gradu zagrebu?

A

4 5 6

kad se izrađuje upu? koji planovi moraju proći stratešku procjenu utjecaja na okoliš? kad se izrađuje dpu za groblja?

A A A

7

kolika je dozvoljena površina bazena u pravilniku o jednostavnim građevinama i radovima?

A

8 9

podjela građevina prema zakonu o gradnji – samo nabrojati kada se radi dpu kod proširenja postojećeg groblja podjela nezakonito izgrađenih zgrada i što su i koja se dokumentacija predaje kod  jednostavnih građevina  što je strateška procjena utjecaja na okoliš i za koje planove se radi kad se radi upu postupak donošenja planova tko donosi odluku o izradi plana i kad se donosi izvješće o stanju u prostoru – za koje radzoblje se radi, koje su mu značajke zakon o cestama zakon o naseljima

A A

10 11 12 13 14 15 16 17

A A A A A A A A

18

pravilnik o općinama koje mogu donijeti prostorni plan uređenja općine smanjenog sadržaja i  sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza i obveznim prilozima toga plana

A

19 20

uredba o procjeni utjecaju zahvata na okoliš pravilnik o obveznom sadržaju idejnog projekta

A A

21

pravilnik o sadržaju i obveznim prostornim pokazateljima izvješća o stanju u prostoru

A

Izradio: Matej Mihić, mag.ing.aedif.

55/55