Stranac - Albert Camus
April 16, 2018 | Author: Ante Šušak | Category: N/A
Short Description
Download Stranac - Albert Camus...
Description
19. 10. 2017.
Stranac Albert - Camus
Stranac - Albert Camus Bilješ ke o piscu (verzi ja 1):
Albert Camu s, (1913 .– 1960. ), francu ski roman opisac , drama tičar i esejist . Dobitn ik nobel ove nagra de za knjiže vnost 1957. godin e. Za drugo ga svjets ka rata sudjel uje u Pokret u otpora . 1945. postaj e glavni uredni k lista “Le Comb at”. Od 1947. posve ćuje se isključ ivo knjiže vnosti . https://slobodni.net/t4831/
1/67
19. 10. 2017.
Stranac Albert - Camus
Pogin uo u autom obilsk oj nesreć i. Čitav Camu sov opus temelj i se na ideji apsur dnosti ljudsk e sudbin e. Camu sa muči pitanj e: kako pomiri ti čovjek ovu čežnju za vječno šću i efeme rnost njego ve egzist encije ? Pokuš avajuć i riješiti tu antino miju Camu s nalazi izlaz u Revolt u, koji životu daje sadrža ji veličin u. Apsur dnosti svijet a https://slobodni.net/t4831/
2/67
19. 10. 2017.
Stranac Albert - Camus
Camu s supro stavlj a stvara lački akt koji tu apsur dnost poriče (“stva rati znači dvapu t živjeti ”). Camu s ističe pogub an utjeca j grada na moder nu civiliz aciju koja je izgubil a dodir s prirod om, sa čistoć om krajoli ka; umorn ai neurot ična, ne pozna je mir sijeste , vedrin u duha, blagos t večeri . Moder nog čovjek a https://slobodni.net/t4831/
3/67
19. 10. 2017.
Stranac Albert - Camus
naziva hladni m, cinični m monst rumo m. Nasup rot svijet u današ njice evocir a primje r stare Grčke, koja je “u svem u znala naći pravu mjeru ”. Ateist s dušo m kršćan ina. Camu s želi da se spase moral ne i duhov ne vrijed nosti čovjek a: one za njega predst avljaj u jedini smisa ou apsur dnosti života . Bilješ ke o piscu (verzi https://slobodni.net/t4831/
4/67
19. 10. 2017.
Stranac Albert - Camus
ja 2):
Alber Camu s (1913 .– 1960. ), francu ski roman opisac , drama tičar i esejist , rođen u Alžiru. Godin e 1940. dolazi kao već formir an filozof i knjiže vnik u Franc usku, gdje se priklju čuje Pokret u otpora ,a nakon rata aktivn o se angaži ra u nizu društv enih i politič kih pitanj a. Strad ao je u napon u stvara nja kao žrtva autom https://slobodni.net/t4831/
5/67
19. 10. 2017.
Stranac Albert - Camus
obilsk e nesreć e. Knjiže vni rad mu je usko vezan s filozof skim pogle dima i dijeli se na dvije faze: I. Faza – faza «apsu rda» -U ovoj fazi veom a je blizak egzist encijal izmu Djela koja nastaj u odišu osjeća jem bespo moćn osti Život prikaz uje kao niz apsur da (patnj a, nasilje , zločini , smrt) Čovje k je bespo moća https://slobodni.net/t4831/
6/67
19. 10. 2017.
Stranac Albert - Camus
n, a pojedi nac može ostvar iti svoju filozofi ju jedino ukolik o prihva ti svoju životn u filozofi ju (tzv. filozofi ju apsur da), i presta ne doživlj avati stvarn ost kroz tradio cional ne vredn ote Djela koja tada nastaj u su: filozof ski esej «Mit o Sizifu » 1942. g. roman «Stra nac» 1942. g. drame «Nesp orazu m» i «Calig ula» 1944. https://slobodni.net/t4831/
7/67
19. 10. 2017.
Stranac Albert - Camus
g. II. Faza – faza «pobu ne» Raskid s egzist encijal izmo m Smiso čovjek ova egzist encijal izma pronal azi u njego voj pobun iprotiv životn og apsur da i u ljudsk oj solida rnosti Djela koja tada nastaj u su: filozof ski esej «Pobu njeni čovjek » 1951. g. roman i «Kuga » 1947. g. i «Pad» 1956. g. drame «Opsa https://slobodni.net/t4831/
8/67
19. 10. 2017.
Stranac Albert - Camus
dno stanje » 1948. g. i «prav ednici » 1950. g. Zbog izvanr ednog stila i majst orske komp ozicije 1957. godin e biva nagra đen Nobel ovom nagra dom za knjiže vnst. Knjiž evna vrsta:
Moder ni roman lika Mjest o radnj e:
Alžir Kratk i sadrž aj:
Radnj a roman a događ a se u Alžiru. Glavni junak je mali namje https://slobodni.net/t4831/
9/67
19. 10. 2017.
Stranac Albert - Camus
štnik Mersa ult, mladić s banal nim životo m bezbr oja malih, bezna čajnih ljudi. Roma n, pisan u prvom licu, započi nje jedno stavn om konst atacij om: “Dana s je majka umrla ”. Od te prve jedno stavn e rečeni ce u roman u svi događ aji djeluj u tako na glavn og junak a - oni najgla vniji, presu dni, kao i svako dnevn i. Uprav o je ta bezna čajna svako https://slobodni.net/t4831/
10/67
19. 10. 2017.
Stranac Albert - Camus
dnevn ost i ispunil a prvi dio ove ispovj edi. Mir i ravno dušno st kojom Mersa ult putuje na pokop majke , mir koji u njemu učestv uje, produ žuje se do poslje dnjeg retka knjige .U njego vu životu nema potres a. Imati prijate lja, djevoj ku, izlaziti s njima, ljubiti - to je okvir njego va života , okvir koji ispunj ava danaiz u dan na isti način. Jedan događ aj odjed nom https://slobodni.net/t4831/
11/67
19. 10. 2017.
Stranac Albert - Camus
unosi promj enu u taj život. Za uobiča jnog izleta u okolici grada Alžira s prijate ljem i djevoj kama, dolazi do sukob a sa koji je za Mersa ulta bio presu dan. On i njego v prijate lj Raym ond potukl i su se sa dvojic om Arapin a. Najgo re je proša o Raym ond kojeg je Arapin ranio nože m. Kad su se strasti smiril ei činilo se da je sve zabor avljen https://slobodni.net/t4831/
12/67
19. 10. 2017.
Stranac Albert - Camus
o dolazi do preokr eta. Mersa ult pištolj em ubija tog Arapin a. Drugi dio roman a odvija se u zatvor u bez ikakvi h događ aja osim ispitiv anja i suđen ja, on sadrži osjeća nja i misli Camu sova junak a, koji ne može dati nikakv o objaš njenje za svoj postu pak; isto tako ne može prona ći nijeda n razlog pokaj anja, niti želi da se spasi. https://slobodni.net/t4831/
13/67
19. 10. 2017.
Stranac Albert - Camus
Smrt na koju je osuđe n prima potpu no ravno dušno , uvjere n da je, napok on, sve svejed no, da nema vrijed nosti zbog kojih bi trebal o nešto poduz eti. Užasa vanje koje izaziv a svojo m otvore nom ravno dušno šću očito je užasa vanje koje čovjek pokaz uje pred otkrić em besmi slenos ti, apsur da svog postoj anja. Mersa ult ide miran https://slobodni.net/t4831/
14/67
19. 10. 2017.
Stranac Albert - Camus
u smrt uvjere n da ona nije ni u čemu gora od života , ni besmi slenija , uvjere n da je ona apsolu tni kraj. Komp ozicij a djela:
Roma n se sastoji od 2 dijela: I dio – 6 pogla vlja i II dio –5 pogla vlja O djelu:
Kratak roman u dva dijela, u kojem se opisuj e jednol ičan i besmi slen život mlado g službe nika Mersa ulta u Alžiru od https://slobodni.net/t4831/
15/67
19. 10. 2017.
Stranac Albert - Camus
trenut ka kad je sazna o za smrt svoje majke pa do iščeki vanja vlastit e smrti na koju je osuđe n zato što je bez pravo g razlog a ustrije lio nekog Arapin a, koji se pretho dno potuk ao s njego vim prijate ljima. Svi ti događ aji ispriča ni su u obliku ispovj edi glavn og junak a, koji u tamni ci s podje dnaki m mirom i ravno dušno šću govori https://slobodni.net/t4831/
16/67
19. 10. 2017.
Stranac Albert - Camus
o protek lim zbivan jima kao i o smrti koja mu preost aje. Djelo je pisano izvanr ednim stilom ,a iskaz je dan u jasni m, preciz nim i kratki m rečeni cama. Prema roman u «Stra nac» 1967. godin e snimlj en je istoim eni film. Camu sov Stran ac jest roman s poprili čno usko m usmje renošć u, jedno stava n je u svijet u puno m https://slobodni.net/t4831/
17/67
19. 10. 2017.
Stranac Albert - Camus
nedok učivos ti i ravno dušno sti, događ aji koji se nižu nemaj u oprav danja, nemaj u smisla i svi su apsur dni, kao što je primje r sukob Raym onda i Mersa ulta s dvojic om Arapin a. Uprav ou tom sukob u Camu s želi prikaz ati unuta rnje napet osti, nelag ode, osjeća je krizni h situaci ja. Camu s to prikaz uje Mersa ultovi m razmi šljanj em u https://slobodni.net/t4831/
18/67
19. 10. 2017.
Stranac Albert - Camus
tim trenici ma. Stran ac se razlik uje od drugih suvre menih roman a i po temati ci koja ne govori o politici ,o ratu, o gospo darski mi kultur nopsihol oškim razlozi ma, već govori o neče m posve drugo m, govori o privat nim stvari ma, zgoda ma i nezgo dama jedno g mladić a, Mersa ulta. Anali za likov a:
Mersa ult Sitni banko https://slobodni.net/t4831/
19/67
19. 10. 2017.
Stranac Albert - Camus
vni činovn ik koji ni od koga ništa ne traži, i koji prizna je drugi ma pravo da rade što žele. Otuđi o se od majke . Nakon majči ne sahra ne započi nje vezu s Marijo m. Ona hoće da se oni vjenča ju no njemu je svejed no. On je ravno dušan , nezain teresir an, za sve mu je svejed no. Prepu stio se životu . Ništa ne poduzi ma da bi bolje živio. Ubija https://slobodni.net/t4831/
20/67
19. 10. 2017.
Stranac Albert - Camus
Arapa te mu sude za to ubojst vo. Na suđen ju je nezain teresir an, kao da se to njega ne tiče. Otuđ enje – alijen acija od majk e:
“Djelo mice je i zbog toga nisam u poslje dnju godin u dana gotov o uopće posjeć ivao. Pa i zato što bih tada izgubi o cijelu nedjel ju – a da ne govori mo napor u koji je bio potreb an da odem na autob https://slobodni.net/t4831/
21/67
19. 10. 2017.
Stranac Albert - Camus
us, kupuj em kartu i putuje m dva sata.” Besm islen ost:
“Ali svi ljudi znaju da ne vrijedi živjeti . Uglav nom sam znao da je gotov osvejed no hoću li umrije ti u trides etoj ili seda mdese toj godini života , jer će, narav no, u oba slučaj a drugi ljudi i druge žene i dalje živjeti i to na tisuće godin a. Zaista , ništa nije jasnij e od toga.. .” Ciniz https://slobodni.net/t4831/
22/67
19. 10. 2017.
Stranac Albert - Camus
am (nako n majči ne smrti ):
“... uostal om, nisam se imao zbog čega ispriča ti. Zapra vo je trebal o da mi on izrazi sućut. Vjeroj atno će to učiniti preko sutra, kada bude mu crnini. Zasad kao da mama nije ni umrla. A nakon pokop a bit će to nešto svršen o i sve će popri miti službe niji izraz.” Raym ond Sintes Oniza k, plećat , ima boksa https://slobodni.net/t4831/
23/67
19. 10. 2017.
Stranac Albert - Camus
čki nos. Najbol ji Mersa ultov prijate lj. Uvijek je bespri jekorn o obuče n. Živio je u stanu s jedno m sobo mi kuhinj om bez prozor a. Imao je ljubav nicu koju je pretuk ao jer ga je varala . Mersa ult je prista o svjedo čiti da ga je ona varala i izvrgl a ruglu. Potuk ao se je sa njezini m brato m. Salam an Mersa ultov prvi https://slobodni.net/t4831/
24/67
19. 10. 2017.
Stranac Albert - Camus
susjed . Imao je starog psa prepel ičara koji je imao neku kožnu bolest pa mu je poispa dala sva dlaka i tijelo mu je bilo osuto pjega ma i krasta ma. On i pas živjeli su u istoj sobi. Salam an je imao crven kaste kraste na licu i žute rijetke dlake. Svako g dana starac je psa izvodi ou šetnju . Uvijek je grdio psa i tukao ga, ali ga je stvarn o volio. On mu je bio https://slobodni.net/t4831/
25/67
19. 10. 2017.
Stranac Albert - Camus
sve. Kada ga je izgubi o bio je utuče ni sve je pretra žio da bi ga našao . Marija Mersa ultova prijate ljica. Bivša daktil ografk inja u njego vom uredu. Srela je Mersa ulta na kupan ju i od tada su oni u vezi. Želi se udati za njega, ali njemu je svejed no. Posjeć uje ga u zatvor ui raspla če se na suđen ju. Perez Nosio je sešir okrugl a tulca i https://slobodni.net/t4831/
26/67
19. 10. 2017.
Stranac Albert - Camus
širkog a oboda , odijel o kojem su hlače padal eu nabori ma na cipele, i kravat u od crne tkanin e, koja bijaše prema lena za njego vu košulj us veliki m bijeli m ovratn ikom. Iz njego ve sijede i priličn o nježn e kose virile su čudne , klemp ave i nepra vilne uši kojih je boja crven a kao krv iznena dila svako ga na tom bljedu https://slobodni.net/t4831/
27/67
19. 10. 2017.
Stranac Albert - Camus
njavo m licu. Ostali likovi :
Celest e (Mers aultov a mama ), Eman uel (Nads tojnik i upravi telj doma za starce ), Vratar doma, Mason i njego va žena, Vlasni ca restor ana u kojem se Mersa ult hrani Anali za glavn ih likov a:
Mersa ult Nakon u jedno m dahu pročit anog roman a za Mersa ulta želim reći https://slobodni.net/t4831/
28/67
19. 10. 2017.
Stranac Albert - Camus
samo jedno: «Stva rno čudna biljka! » U dosad a pročit anim knjiga ma junaci koji su se htjeli odupri jeti konze rvativ nom tradici onaliz mu bilu su donek le pasivn i, što znači da su se barem donek le sukobl javali sa društv om čineći određ ene stvari, za razlik u od Mersa ulta koji ne čini apsolu tno ništa. Njego va apsolu tna pasivn ost čak https://slobodni.net/t4831/
29/67
19. 10. 2017.
Stranac Albert - Camus
me je u određ enim dijelo vima roman ai zbunji vala, jer ja imam namje ru dok čitam roman ili bilo koje drugo djelo razum ijeti postu pke i razmi šljanj aglavn og junak a, a Mersa ult mi je to dopus tio tek u određ enim sfera ma; samo u pogle du apsur dnosti ljudsk og života , te općelj udsko g postoj anja. Smrt Mersa ultove majke Uobič ajeno je ukolik https://slobodni.net/t4831/
30/67
19. 10. 2017.
Stranac Albert - Camus
o neko me netko umre, posebi ce ako je riječ o majci, da je vidljiv osjeća j tuge i žalosti u očima . Za Mersa ulta je vijest o smrti nešto je norma lno, kao da je u novin ama pročit ao da se to desilo neko m treće m, a ne njemu . «Majk a mi je danas umrla. A možd ai juče, ne znam. Primio sam telegr am iz doma starac a: 'Majka https://slobodni.net/t4831/
31/67
19. 10. 2017.
Stranac Albert - Camus
umrla. Sahra na sutra. S osobiti m pošto vanje m.' Međut im, to ništa ne znači. Možda je to bilo i juče.» Mersa ult nema izljeva nikakv ih emoci ja, totaln a ravno dušno st. U počet ku sam mislila da je odsust vo emoci ja uzrok ovano šokom nakon sazna nja za događ aj, ali kako je vrijem e prolaz ilo on opet nije iskazi vao nikakv e osjeća je, a i kasnij https://slobodni.net/t4831/
32/67
19. 10. 2017.
Stranac Albert - Camus
e, u nasta vku događ anja, shvatil a sam da on ni prema čemu nema razvij ene emoci je – on je zapra vo kao ameb a. Primje r: kad se vraća na posao i kome ntira protek le događ aje: «Misli o sam da je prošla još jedna nedelj a, da je majka sahra njena, da ću se opet prihva titi posla i da se, sve u svem u, ništa nije izmeni lo.» On je u https://slobodni.net/t4831/
33/67
19. 10. 2017.
Stranac Albert - Camus
stvari jedva čekao da se sve ovo rješi, da može dalje nasta viti živjeti kako je i običav ao u monot oniji vlastit e svakid ašnjic e. Najču dnije mi je djelov ala ova rečeni ca: «Nije moja krivica .» Tom rečeni com se pokuš ao poslod avcu oprav dati za dvoda nje odsust vo sa posla radi sahra ne majke – pa nitko ga ni za šta nije okrivi o da https://slobodni.net/t4831/
34/67
19. 10. 2017.
Stranac Albert - Camus
bi on morao ovako reagir ati. Na samoj sahra ni on se ponaš a ponov no neuob ičajno ; pije bijelu kavu, puši, i kao kruna svem u tome – sljede ćeg dana odlazi u kino sa prijate ljicom Marijo m gledat i kome diju. Život i postoj anje Kroz cijeli roman Mersa ult je ravno dušan po pitanj u postoj anja, djelov anja, te života općeni to. Cijeli https://slobodni.net/t4831/
35/67
19. 10. 2017.
Stranac Albert - Camus
život on ide linijo m manje g odbor a (kao da ga je današ nja mlade ž savjet ovala kako da korač a životo m), a njego vi pogle di dolaze do izražaj a kad biva optuž en za ubojst vo, a za kaznu mu porota izglas a smrt i onu fizičku , ali ga pritom i moral no osudi na smrt izvrgn uvši ga javno m ruglu. On ne žali ni zbog čega, niti zbog https://slobodni.net/t4831/
36/67
19. 10. 2017.
Stranac Albert - Camus
majči ne smrti, niti zbog zločin a koji je počini o, što jedno stavn o zbunj uje i plaši društv o. Nema ni trunke kajanj a kao da želi dati dozna nja da ga osude na što višu kaznu . Ljude zapra vo zbunj uje to što on niti pred likom Krista ne osjeća nikaka v stid niti kajanj e. On je nevjer nik, ne vjeruj e ni u kakav život poslije smrti. Za Mersa ulta je https://slobodni.net/t4831/
37/67
19. 10. 2017.
Stranac Albert - Camus
Bog, kao i ljudsk o postoj anje, još samo jedan u nizu apsur da, jer nije od ovog svijet a, nije opiplji vi vidljiv ljudski m očima . Mersa ultova razmi šljanj ao životu i ljudsk om bivstv ovanj u najviš e dolaze na vidjel o kada odbija ispovj ednik a, i na kraju ga ipak primi ali s veliki m negod ovanj em. Za Mersa ulta je postoj anje stvar čiste https://slobodni.net/t4831/
38/67
19. 10. 2017.
Stranac Albert - Camus
sudbin e, a sudbin a je jedino u što je on još vjerov ao. Smatr a da nije važno da li si dobar ili loš, pošte n ili nepoš ten, hraba r ili kukavi ca, jer svako ga na kraju stigne ista apsur dna i surov a smrt. «Ali svi ljudi znaju da ne vredi živeti. Očigle dno je da, kad dođe smrtni čas, nije važno kako se i kada umire. » Smrt je jedina stvar u Mersa ultovu https://slobodni.net/t4831/
39/67
19. 10. 2017.
Stranac Albert - Camus
životu koja nije besmi slena i jedina ona ima smisa o da uništi jednol ičnost ljudsk og života i postoj anja. Mersa ult je strana c ljudim a i to je jedini proble m zbog kojeg ga ljudi osuđu ju. Oni si jedno stavn o ne mogu predo čiti da netko nema osjeća ja ni za što i to ih jedno stavn o zastra šuje. Društ vo ga osuđu je na smrt ponaj više zato što se ne kaje. https://slobodni.net/t4831/
40/67
19. 10. 2017.
Stranac Albert - Camus
Za mene on nije niti negati vac, a još manje tragič an lik; po meni jedini nositel ji tragik eu ovom roman u su ljudi i njihov i bijedn iprepu životi ni tuge, žalosti , kajanj ai straha nad nepoz natim i novim . Prirod e Mersa ult je jedino uživao u prirodi , jedino je ona bila u kojoj se moga o opusti ti, odmar ati i prepu stiti užicim https://slobodni.net/t4831/
41/67
19. 10. 2017.
Stranac Albert - Camus
a. «Osje ćao sam se skoro izgublj en izmeđ u plavo gi vedro g neba i monot onije ovih boja, ljeplji ve crne boje naprsl og asfalt a, tamno crveni h odjela i crno lakova nih kola. Sve to, sunce, miris kože i konjsk e baleg e, miris laka i tamja na, umor od besan e noći – mutio mi je pogle di misli. » Zapra vo kad razmi https://slobodni.net/t4831/
42/67
19. 10. 2017.
Stranac Albert - Camus
šljam o Mersa ultovu poima nju prirod e dolazi m do zaklju čka da on jedino u prirodi , točnij e suncu i nebu, pronal azi sklad i neku vrstu ideala jer se često opisuj ući svoja razmi šljanj a zausta vlja proma trajući sunce i plavet nilo neba. «Na nebu je sunce već uvelik o sjalo. Počelo je da pritisk uje zemlj u, vrućin a je naglo rasla.. .» https://slobodni.net/t4831/
43/67
19. 10. 2017.
Stranac Albert - Camus
Pisac takođ er prirod ui prirod ne pojav e koristi kako bi uspost avio određ eni ugođa j– vrućin ai užare no sunce. Simb olika plavo g neba:
- Kao što sam već navela ono je jedini ideal u Mersa ultovu životu Jedino nebo ima moć da utječe na njega Imam osjeća j da ga je pogle d na nebes ki svod i krstar enje snovi ma https://slobodni.net/t4831/
44/67
19. 10. 2017.
Stranac Albert - Camus
još jedino i držalo na životu Nakon što je osuđe n na smrt jedino za čim žali su slike prirod e: «Zaže lio sam da još jedno m oslušn em žubor vode, da se skloni m od sunca, napor a, plača žena i da prona đem hlad i mir.» Sklad koji pronal azi u prirodi pokuš ava prenij eti u vlastit i život i to je razlog zbog kojeg ga ljudi smatr aju strani mi nestv https://slobodni.net/t4831/
45/67
19. 10. 2017.
Stranac Albert - Camus
arnim. Salam an Mersa ultov prvi susjed . Imao je starog psa prepel ičara koji je imao neku kožnu bolest pa mu je poispa dala sva dlaka imu tijelo je bilo osuto pjega ma i krasta ma. «Penj ući se mračn im stepe nicam a, sudari o sam se sa starim Salam anom, susjed om iz hodni ka. Bio je sa svoji m psom. Već deset godin a viđaju ih zajed no. https://slobodni.net/t4831/
46/67
19. 10. 2017.
Stranac Albert - Camus
Prepel ičar je imao neku kožnu bolest , mislim neko zapalj enje, od koga mu je opala sva dlaka i od kojeg je dobio pjege i smeđe kraste . Živeći tako s njim, obojic a sami u jednoj sobici, stari Salam an bio mu je najza d potpu no sličan. I on je imao crven kaste kraste na licu i žućka ste i proređ ene dlake. Ai sam pas bio je povije n kao i njego v https://slobodni.net/t4831/
47/67
19. 10. 2017.
Stranac Albert - Camus
gospo dar, imao isture nu njušk ui izduže n vrat. Izgled alo je kao da su iste rase, mada su jedan drugo g mrzili. » Poisto vjećuj ući čovjek ai psa, Camu su ovom citatu kritizir a obične ljude koji kroz život idu četver onošk e kao kakvi «šuga vi» psi, čekaju ći smrtni trenut ak koji će ih oslobo diti boli i patnje koju im je život dodije lio. https://slobodni.net/t4831/
48/67
19. 10. 2017.
Stranac Albert - Camus
Svako g dana starac je psa izvodi ou šetnju . Uvijek je grdio i tukao psa, ali ga je stvarn o volio. On mu je bio sve. Kada ga je izgubi o bio je utuče ni sve je pretra žio da bi ga našao . Ovaj lik je jedno stavn o dokaz one stare poslov ice: «Pas je čovjek ov najbol ji prijate lj!» Raym ond Sintes Oniza k čovjek , veom a razvra https://slobodni.net/t4831/
49/67
19. 10. 2017.
Stranac Albert - Camus
tan i «prijat elj» Mersa ulta, te njego v susjed . «Upra vo u tom trenut ku uđe moj drugi susjed iz hodni ka. U ovom kraju grada govori lo se da živi od žena. Kad bi ga neko upitao šta je po zanim anju, odgov arao bi da je 'maga cioner '. Nitko ga nije volio. Sa mnom često poraz govar akatka i d prove de po neki časak kod mene, jer ga https://slobodni.net/t4831/
50/67
19. 10. 2017.
Stranac Albert - Camus
ja sluša m. Smatr am da je ono što kaže zaniml jivo. Nema m, uostal om, nikakv og razlog a da s njim ne razgo varam .» Raym ond je pak slika radnič kog društv a onog doba, on je zapra vo boem u ovom roman u– uživa u životu i ima veom a neobič an odnos prema žena ma – on smije njih varati, ali one ne smiju ni u kom slučaj https://slobodni.net/t4831/
51/67
19. 10. 2017.
Stranac Albert - Camus
u njega varati. On je bio Mersa ultov tzv. prijate lj jer Mersa ult, kako nije imao mišlje nja o svem u što se događ alo oko njega, tako nije imao niti mišlje nje o prijate ljstvu. Raym ond je određi vao i Mersa ultov odnos prema žena ma posebi ce onaj prema Mariji. Marie Mersa ultova prijate ljica, daktil ografk inja u njego vu uredu, a kasnij ei njego va https://slobodni.net/t4831/
52/67
19. 10. 2017.
Stranac Albert - Camus
ljubav nica. «U vodi zatek oh Mariju Kardo nu, bivšu daktil ografk inju u mojoj kancel ariji, koju sam u ono vreme priželj kivao. » To je žena prema kojoj nije osjeća o ništa drugo doli same seksu alne privla čnosti koja je vidljiv au njego vim opisim a Marije dok ju je gleda o ili je se prisjeć ao. «Mno go sam je želio, jer je imala lijepu https://slobodni.net/t4831/
53/67
19. 10. 2017.
Stranac Albert - Camus
haljin u sa crveni mi bijeli m pruga ma i kožne sandal e. Nazira le su se njene čvrste grudi a od sunca prepla nulo lice podsj ećalo je na cvijet. » Mersa ult je u Mariji vidio samo seksu alni objekt , a to se najbol je vidi u trenut ku kad ona predlo ži da se vjenča ju. «Te večeri Marija dođe po mene i upita me da li bih se s njom oženio . https://slobodni.net/t4831/
54/67
19. 10. 2017.
Stranac Albert - Camus
Odgov orih joj da mi je to svejed no i da bismo mogli to učiniti ako ona to želi.Ta da je ona htela da zna da li je volim. Odgov orih joj, kao što sam to već jedno m učinio, da to ništa ne znači, ali da sam sigura n da je ne volim. » On ju čak nije nikad a niti barem malo volio, a još manje toliko da se vjenča s njom. Kroz ovo se samo https://slobodni.net/t4831/
55/67
19. 10. 2017.
Stranac Albert - Camus
još jedno m potvrđ uje Mersa ultova ravno dušno st, ali u ovom konkr etnom slučaj u, ravno dušno st prema ljubav i kako kroz ovaj citat, tako i kroz njego vo razmi šljanj eo Mariji kad završi u zatvor u: «Te večeri sam razmi šljao i sam sebi rekao da se možd a umoril a od toga da bude ljubav nica na smrt osuđe nog. Došao sam i na ovu https://slobodni.net/t4831/
56/67
19. 10. 2017.
Stranac Albert - Camus
pomis ao da se možd a razbol ila ili umrla. To bi bilo sasvi m prirod no. Od tog trenut ka, uostal om, ostao bih ravno dušan sjećaj ući se Marije . Mrtva me više nije intere sovala .» Doja mo djelu:
“Stran ac” sadrži priču o čovjek u koji se našao u situaci ji zločin ca i osuđe nika na smrt, a da ništa od toga ne shvać a. https://slobodni.net/t4831/
57/67
19. 10. 2017.
Stranac Albert - Camus
Odnos no, on je izgublj en, živi u svom svijet u, a za druge ne brine što me se poseb no dojmil o, kao i odgov ori na pitanj a: Što je život? Što je svijet? – “Život i svijet su apsur dni: apsur d proizl azi iz sukob a izmeđ u iracio nalnos ti i nostal gije za smislo mi sklado m”. Međut im, mi ipak živimo , mislim o da postoj i neki intere s da živimo https://slobodni.net/t4831/
58/67
19. 10. 2017.
Stranac Albert - Camus
. Jedno privile girano iskust vo ipak otkriv a vrijed nost: to je pobun a, a uprav o tu vrijed nost Mersa ult nije želio iskoris titi što je veom ačudno . Ljudi žive u apsur du, u kugi, dok se Mersa ult u potpu nosti slagao s tim negati vnim smislo m života . Djelo mi se svidjel o jer pisac svoji m bojam aoslika va opću zajed ničku situaci ju svih ljudi; https://slobodni.net/t4831/
59/67
19. 10. 2017.
Stranac Albert - Camus
osvije tljenje koje on baca na događ aje obasja va svako g od nas pojedi načno . Kao i sreća život je varljiv . Jer tako je malo potreb no da bude mo sretni, a tako često nam to malo nedos taje. Zato smatr am da je Camu s ovim roman om pružio okrutn u, ali istinit u sliku o čovjek ovom položa ju u svijet u.
› Pog https://slobodni.net/t4831/
60/67
19. 10. 2017.
Stranac Albert - Camus
led ajt e te me slič ne ovo :S tra nac Alb ert Ca mu s Registrirajte se da bi mogli odgovoriti
#2
6.2.2014, 19:34:26
soko Vrlo iskusni korisnik
Stranac - Albert Camus - lektira Književna vrsta - Moderni roman lika Mjesto radnje - Alžir
Spol
Ženski
Dat.Reg. Lokacija Poruka
5.11.2011 Belgrade, Serbia 8,968
Sviđanja postova
Teme Blog Entries Spomenut(a) Tagged
683 228 976 Post(s) 2 Thread(s)
Awards:
Kompozicija djela - Roman se sastoji od 2 dijela 1. dio - 6 poglavlja 2. dio - 5 poglavlja Kratki sadržaj - Radnja romana događa se u Alžiru.
Glavni junak je mali namještnik Mersault, mladić s banalnim životom bezbroja malih, beznačajnih ljudi. Roman Stranac je roman o ljudskoj egzistenciji, o njemu se govori o čovekovoj usamljenosti, otuđenosti, besmislu, i apsurdu žota. Roman se zato i zove stranac što je Mersault stranac društvu, a društvo njemu. U romanu se javljaju misli koje kazuju koliko je apsurdan položaj čoveka u svetu jer ma šta radio rezultat je isti: kao ona misao gde kaže da ako čovek ide lagano po suncu dobiće sunčanicuumreće, ako ide suviše brzo oznoji se i umire. Znači izlaza iz pojedinih zemaljskih situacija nema. Mersault oseća da u svetu može gde živi može izbor da utiče na svetšta i da gasemenja. On samo dane napravi od onoga mu u životu nudi, odnosno izbor po svome ponašanju ne menjajući ni sebe ni svet. Postavlja se pitanje nehotičnog ubistva Arapina, da li čovek ima pravo da drugom čoveku oduzme život, i da li sud ima pravo i društvo da Mersaultu oduzmu žvot. U ime koje pravde se nekome život oduzima? Kakva je to pravda ako isto tako postupaš zločinački, kao i sam zločinac? Mersaultu se sudi ustvari za bezosećajnost i indiferentnost u njegovom ponašanju na sudu. Postavlja se
https://slobodni.net/t4831/
61/67
19. 10. 2017.
Stranac Albert - Camus
pitanje da li je on zaista bezosećajan čovek ili je čovek koji oseća ali ne ispoljava osećanja? Da nije počinio ubistvo za koje mu se sudi, društvo ga ne bi žigosalo, niti bi mu sudilo za njegove moralne osobine, kao što mu inače sude za bezosećajnost. U romanu Kami neguje novinarski stil, sabijenu misao i rečenicu a roman kao takav nudi više različitih poruka: Mersault poseduje unutrašnje bogatstvo i do toga samoga dolazi na kraju romana u razgovoru sa sveštenikom (prvi put sam sebe ispoljio, pokazao emocije). U tom razgovoru pada u afekat jer mu smeta popova briga za njegovu dušu i on doživl;java pravi moralni preobražaj, pravu katarzu, kad ubacuje popa i celokupno licemerje građanskog sveta i religije kojima taj Bog pripada. On pokazuje da veoma misli i da je vezan za zemlju i zemaljski život primedbom da ne vodi brigu o Bogu i duši. Odbacujući laž građanskog sveta i religije u tom afektnom ponašanju, dolazi do osećaja slobode baš zato što se oslobodio pripadnosti društva koje je odbacio kao što je ono odbacilo njega. Mersault voli svoju majku jer je prva rečenica: - Danas je mama umrla, ali ujedno beži od nje. Postavlja se pitanje ako je on od detinjstva sve neosetljiviji i hladniji, nije li to i krivica njegove majke, koja je ćutala, nije sa njim govorila, pratila ga pogledom te nije umela da mu da neophodnu toplinu. Nesumnjivo da njegova majka koja je rano izgubila Mersaultovog oca, svojim nespretnim stavom prema sinu doprinosi razdvajanju njegove ličnosti te se on priklonio liniji manjeg otpora, pobegavši u neku ravnodušnost i skučenost. Ako je Mersault kriv, onda nije kriv za ono zašto mu sudi društvo nego je kriv pred samim sobom, za svoje povlačenje pred životom. Dugi zatvorski dani odvajaju Mersaulta od životne svakodnevnice i okreću ga ka unutrašnjem životu, a da bi on u svojevrsnoj pobuni (sukobu sa popom) otkrio ono što je u njemu godinama bilo zakopano. Nesumnjivo je da je taj sukob najbolniji događaj u njegovom životu, dramatičniji od ubistva Arapina, jer ovde Merso dostiže najviši i najveći mogući stepen svog emocijalnog ispoljavanja.Do toga dolazi jer je razdražen i izazvan upornošću da će se moliti Bogu za njega što izaziva eksploziju besa Mersault koji je okrenut životu a ne nebu. Svoj gnev je izlio na popa, a to se odnosi na društvo, svet dvoličnog morala koji ga je prvo sudio, pa žalio i molio za njega. U tim trenucima u ćeliji misli na majku i tada shvata zašto je ona na kraju života našla verenika i upustila se u igru počinjanja života. On se u zatvoru nalazi i u istoj situaciji kao majka u domu. Oko nje se gase životi, osetila blizinu smrti i oslobađanje i spremnost da sve ponovo iznova preživi.Sukob sa popom je i njegov prvi znak identifikacije sa majkom: I ona se u tome domu koji liči na zatvor borila protiv smrti i usamljenosti. Sada je Mersault mogao da razume zašto se majka igrala vereništva i da je ona to doživela u odnosu na društvo kao i ona sada kao oslobađanje od društva i pobunu protiv njega. Zato je Mersault smtrao da niko nema prava da njom jer je u domu doživela oslobođenje kaoplače i on uzazatvoru. U tri dramatična trenutka kada se Mersault nalazi u presudnoj situaciji u sećanju mu se pojavljuje slika majke, sećanja ne nju poklapa se svaki put sa bezizlaznošću situacije u kojoj se nalazi. Prvi trenutak je sahrana, drugi je pre zločina na plaži, a treći je nakon petomesečnog boravka u zatvoru kada mu se u sećanju javlja lik majke. https://slobodni.net/t4831/
62/67
19. 10. 2017.
Stranac Albert - Camus
Nerazmršen odnos Mersoa i majke ogleda se i u situaciji kada je čuo komšiju Salamana da plače za psom, a on nije za majkom. On je mislio na majku po asocijaciji sličnosti situacija odnosno gubitka nekog dragog. Na jednom mestu Merso kaže: - Svakako majku sam mnogo voleo, ali to ništa ne znači. Sva zdrava ljudska bića priželjkuju manje više smrt onih koje vole. Tu se oseća njegov apsurdan odnos prema majci. Ako se posmatraju odnosi koje Merso uspostavlja sa okolinom, vidi se da ih karakterišu ravnodušnost, skučenost, on ne preduzima inicijativu već odgovara na tuđu inicijativu. Jedna zona ličnosti, oblast Mersaultovih osećanja stalno je potisnuta. Mersaultov društveni razvoj je nekada bio prekinut, napustio je studije bez razloga i on je čovek koji je izgubio osnovni životni impuls sa isticanjem, prirodnom željom za uvažavanje. Nesvesno pruža otpor vidrom izraženih emocija, miran, ćutljiv je u dobrim odnosima sa drugim ličnostima. On je u društvu miran, ali neizbegava ljude koji ga cene. Mersault samo nije inicijator i neće sam prvi preduzeti, ali prihvata kada drugi preduzmu. __________________________________ Roman, pisan u prvom licu, započinje jednostavnom konstatacijom: Danas je majka umrla. Od te prve jednostavne rečenice u romanu svi događaji djeluju tako na glavnog junaka – oni najglavniji, kao i svakodnevni. ta beznačajna presudni, svakodnevnost i ispunila prvi Upravo dio ove jeispovjedi. Mir i ravnodušnost kojom Mersault putuje na pokop majke, mir koji u njemu učestvuje, produžuje se do posljednjeg retka knjige. U njegovu životu nema potresa. Imati prijatelja, djevojku, izlaziti s njima, ljubiti - to je okvir njegova života, okvir koji ispunjava iz dana u dan na isti način. Jedan događaj odjednom unosi promjenu u taj život. Za uobičajnog izleta u okolici grada Alžira s prijateljem i djevojkama, dolazi do sukoba sa koji je za Mersaulta bio presudan. On i njegov prijatelj Raymond potukli su se sa dvojicom Arapina. Najgore je prošao Raymond kojeg je Arapin ranio nožem. Kad su se strasti smirile i činilo se da je sve zaboravljeno dolazi do preokreta. Mersault pištoljem ubija tog Arapina. Drugi dio romana odvija se u zatvoru bez ikakvih događaja osim ispitivanja i suđenja, on sadrži osjećanja i misli Kamijevog junaka, koji ne može dati nikakvo objašnjenje za svoj postupak; isto tako ne može pronaći nijedan razlog pokajanja, niti želi da se spasi. Smrt na koju je osuđen prima potpuno ravnodušno, uvjeren da je, napokon, sve svejedno, da nema vrijednosti zbog kojih bi trebalo nešto poduzeti. Užasavanje koje izaziva svojom otvorenom ravnodušnošću očito je užasavanje koje čovjek pokazuje pred otkrićem besmislenosti, apsurda svog postojanja. Mersault ide miran u smrt uvjeren da ona nije ni u čemu gora od života, ni besmislenija, uvjeren da je ona apsolutni kraj. __________________________________ Analiza likova
Mersault - Sitni bankovni činovnik koji ni od koga ništa ne traži, i koji priznaje drugima pravo da rade što žele. Otuđio se od majke. Nakon majčine sahrane započinje vezu s Marijom. Ona hoće da se oni vjenčaju no njemu je svejedno. On je ravnodušan, nezainteresiran, za sve mu je svejedno. Prepustio se životu. Ništa ne poduzima da bi bolje živio. Ubija Arapa te mu sude za to ubojstvo. Na https://slobodni.net/t4831/
63/67
19. 10. 2017.
Stranac Albert - Camus
suđenju je nezainteresiran, kao da se to njega ne tiče. Otuđenje – alijenacija od majke: Djelomice je i zbog toga nisam u posljednju godinu dana gotovo uopće posjećivao. Pa i zato što bih tada izgubio cijelu nedjelju – a da ne govorim o naporu koji je bio potreban da odem na autobus, kupujem kartu i putujem dva sata. Besmislenost - Ali svi ljudi znaju da ne vrijedi živjeti. Uglavnom sam znao da je gotovo svejedno hoću li umrijeti u tridesetoj ili sedamdesetoj godini života, jer će, naravno, u oba slučaja drugi ljudi i druge žene i dalje živjeti i to na tisuće godina. Zaista, ništa nije jasnije od toga... Cinizam (nakon majčine smrti) - ... uostalom, nisam se imao zbog čega ispričati. Zapravo je trebalo da mi on izrazi sućut. Vjerojatno će to učiniti prekosutra, kada budem u crnini. Zasad kao da mama nije ni umrla. A nakon pokopa bit će to nešto svršeno i sve će poprimiti službeniji izraz. Da li je Mersault dočekao pomilovanje ili je pogubljen, ne zna se. Ostavljeno je čitaocu da sam zaključi. Da li će živeti otuđen od svih u nekom zatvoru, godinama čekajući dan svoje smrti ili će ga ubiti oni koji su mu sudili, svejedno je. To bude isto, jer on je svoj život svakako završio, ne onda kadarekao je ubio Arapina, iveć onog trenutka kada je sve što misli svešteniku kada je postao svestan sebe. On je stranac čitavom svetu, jer prihvata, da život jeste jednostavan i ne komplikuje ga bez nekog cilja. Svi ljudi negde u sebi imaju potrebu da budu voljeni. Ako im još u detinjstvu ta potreba ne bude ispunjena, onda im je zaista svejedno šta ih čeka u životu. Svojim prilagođavanjem situacijama, ostaju stranci ostalim ljudima i tu pomoći nema. Neće ih nikada shvatiti i prihvatiti. Privićiće se na sve u svojoj potrazi. Čini se da čovek zaista može i u "sanduku" da živi. Raymond Sintes - Onizak, plećat, ima boksački nos. Najbolji Mersaultov prijatelj. Uvijek je besprijekorno obučen. Živio je u stanu s jednom sobom i kuhinjom bez prozora. Imao je ljubavnicu koju je pretukao jer ga je varala. Mersault je pristao svjedočiti da ga je ona varala i izvrgla ruglu. Potukao se je sa njezinim bratom. Salaman - Mersaultov prvi susjed. Imao je starog psa prepeličara koji je imao neku kožnu bolest pa mu je poispadala sva dlaka i tijelo mu je bilo osuto pjegama i krastama. On i pas živjeli su u istoj sobi. Salaman je imao crvenkaste kraste na licu i žute rijetke dlake. Svakog dana starac je psa izvodio u šetnju. Uvijek je grdio psa i tukao ga, ali ga je stvarno volio. On mu je bio sve. Kada ga je izgubio bio je utučen i sve je pretražio da bi ga našao. Marija - Mersaultova prijateljica. Bivša daktilografkinja u njegovom uredu. Srela je Mersaulta na kupanju i od tada su oni u vezi. Želi se udati za njega, ali njemu je svejedno. Posjećuje ga u zatvoru i rasplače se na suđenju. Perez - Nosio je sešir okrugla tulca i širkoga oboda, odijelo kojem su hlače padale u naborima na cipele, i kravatu od crne tkanine, koja bijaše premalena za njegovu košulju s velikim bijelim ovratnikom. Iz njegove sijede i prilično https://slobodni.net/t4831/
64/67
19. 10. 2017.
Stranac Albert - Camus
nježne kose virile su čudne, klempave i nepravilne uši kojih je boja crvena kao krv iznenadila svakoga na tom bljedunjavom licu. Ostali likovi
Celeste - Mersaultova mama Emanuel - Nadstojnik i upravitelj doma za starce Vratar doma Mason i njegova žena Vlasnica restorana u kojem se Mersault hrani Mišljenje o djelu - Stranac sadrži priču o čovjeku koji se
našao u situaciji zločinca i osuđenika na smrt, a da ništa od toga ne shvaća. Odnosno, on je izgubljen, živi u svom svijetu, a za druge ne brine što me se posebno dojmilo, kao i odgovori na pitanja: Što je život? Što je svijet? Život i svijet su apsurdni: apsurd proizlazi iz sukoba između iracionalnosti i nostalgije za smislom i skladom. Međutim, mi ipak živimo, mislimo da postoji neki interes da živimo. Jedno privilegirano iskustvo ipak otkriva vrijednost: to je pobuna, a upravo tu vrijednost Mersault nije želio iskoristiti što je veoma čudno. Ljudi žive u apsurdu, u kugi, dok se Mersault u potpunosti slagao s tim negativnim smislom života. Odnosno, djelo mi se svidjelo, jer pisac svojim bojama oslikava opštunazajedničku ljudi, koje on baca događaje situaciju obasjavasvih svakog odosvijetljenje nas pojedinačno. Kao i sreća život je varljiv. Jer tako je malo potrebno da budemo sretni, a tako često nam to malo nedostaje. Zato smatram da je Cami ovim romanom pružio okrutnu, ali istinitu sliku o čovjekovom položaju u svijetu. Od te prve jednostavne rečenice u romanu svi događaji djeluju tako na glavnog junaka - oni najglavniji, presudni, kao i svakodnevni... __________________________________ Alber Kami - Stranac
Polazni ulomak Čekao sam. Obrazi su mi gorjeli od sunca i osjećao sam kako mi se kapljice znoja skupljaju u obrvama. Sunce je peklo isto onako kao i onoga dana kad smo pokopali mamu i, isto onako kao i onda, najviše me boljelo čelo i sve su mi žile na njemu u isti mah damarale ispod kože. Zbog toga žara koji više nisam mogao podnositi, koraknuo sam naprijed. Znao sam da je to glupo, da se neću izbaviti od sunca ako se pomaknem za jedan korak. Ipak, prešao sam jedan korak, samo jedan korak. A tada, ne pridižući se, Arapin izvadi nož i pokaza mi ga na suncu. Svjetlo sijevnu na čeliku i kao da me duga svjetlucava oštrica pogodi u čelo. U isti mah znoj nakupljen u obrvama poteče mi odjednom niz kapke i zastre ih mlakim i gustim velom. Taj zastor od suza i solii, zasjeni oči. Osjećao cimbale sunca na čelu nekakomi nejasno, blistavisam mačsamo uperen iz noža svejednako u mene. Taj užareni mač palio mi je trepavice i kopao bolne oči. Tada sve zaigra preda mnom. Zapahnu me težak i vreo dah mora. Učini mi se da se nebo širom otvorilo da pusti ognjenu kišu. Napeh se svim svojim bićem i ruka mi se zgrči na revolveru. Otponac popusti, dotaknuh glatki trbuh drška i tada sve poče, usred praska koji bijaše u isto vrijeme rezak i zaglušan. Stresoh sa sebe znoj i sunce. https://slobodni.net/t4831/
65/67
19. 10. 2017.
Stranac Albert - Camus
Smjernice - Predstavite književno stvaralaštvo Alberta Camusa i njegov roman Stranac u kontekstu vremena u kojem je napisan. Smjestite polazni tekst u kontekst romana. - Portretirajte lik Mersaulta prema situacijama i strukturi romana. Opišite situaciju iz polaznog teksta i odredite temeljni problem romana u cjelini. - Uočite osjetilne podražaje i odredite njihovu funkciju. Potkrijepite primjerima. Odredite ulogu motiva sunca i povežite ga s motivom majke i motivom smrti u romanu. - Obrazložite odnos čovjekove slobode i istine u romanu Stranac. Protumačite naslov romana na temelju autorove rečenice: U našem društvu svaki čovjek koji ne plače na pogrebu svoje majke izvrgava se opasnosti da bude osuđen na smrt. - Svoje tvrdnje potkrijepite argumentima iz polaznog teksta i primjerima iz romana. Esej
Albert Camus je francuski književnik i filozof. Stvara u dvije filozofski različite književne faze, fazi apsurda i fazi pobune. Najpoznatija djela prve faze, apsurda, u kojoj dolazi u dodir s egzistencijalizmom, su zbirka eseja Mit o Sizifu i roman Stranac, a druge faze, pobune, zbirka eseja Pobunjeni čovjek i roman Kuga. U Strancu Camus prikazuje apsurdost, besmislenost egzistencije. ovom eseju namjeravam objasniti ljudske okolnosti i motive podU kojima Mersault ubija arapina i pod kojima potom biva osuđen na smrt. Gospodin Mersault običan je činovnik koji ravnodušno proživljava svoju ustaljenu svakodnevnicu. Ne traži nikave promjene svoga života, ne polaže nikakve nade u bolje sutra i uopće nije nesretan. Na samom početku romana čitatelju se doima veoma hladnim, bezosjećajnim čovjekom, svojom reakcijom na vijest o majčinoj smrti. Na bdijenu uoči sporvoda Mersault spava, a na ukopu majke ne plaće. Štoviše, doživljava to kao dosadnu formalnost koju treba ćim prije obaviti. Dan pokopa bio je veoma vruć i činio je Mersault nelagodnim. Mnoštvo prisutnih osudilo je takvo pošanje, zbog svoje nemoći da razumiju osobu drukčijih svjetonazora. On je za njih bio stranac. Polazni tekst opisuje kako Mersault ubija Arapina. Događa se na kraju prvog dijela romana. Radnja je smještena na jednoj plaži izvan grada Alžira kad Mersault susreće Arape s kojima je njegov susjed Raymond u sukobu. Dan je bio jako vruć, baš kao i na dan sprovoda. Sunce je jako peklo i činilo je Mersaulta nervoznim. Odbljesak sunca na čeliku isukanog noža jednog Arapa doživljavao je prvom patnjom. „Taj užereni mač palio mi je trepavice i kopao bolne oči." Oblijevao ga je znoj i mutio mu se vid. Osjećao se omamljenim. Kako je imao revolver uza se, zapucao je. Arapin je pao mrtav, a Mersault je osjećao olakšanje. „Stresoh sa sebe znoj i sunce." Nakon toga ispucao je još četiri puta. Kasnije, Mersault se našao na opuženičkoj klupi zbog ubojstva. Sud je teško mogao shvatiti ubojstvo u samoobrani s pet hitaca. Sud nije mogao shvatiti zašto je Mersault ispucao četri hitca nakon što je ispalio prvi, a nije ni Mersault. Nekolicina svjedoka na sudu bili su ljudi iz ubožnice koji su bili s njime na majčinu sprovodu. Vjerovali su u njegovu krivnju temeljem toga što nije https://slobodni.net/t4831/
66/67
19. 10. 2017.
Stranac Albert - Camus
plakao na ukopu. Na kraju Mersault je bio osuđen na smrt jer ga je društvo doživljavalo bezdušnim. Ali on to nije bio. Živio je svojim svjetonazorom, spoznao je istinu i istina ga je oslobodila. Nije se osjećao obveznim poštivati društvene konvencije i norme. Nije se bojao ni smrti. Bio je slobodan. Mersault je tipočan predstavnik čovjeka koji živi apsurdno, zna da tako živi i svojim prijezirom ga nadilazi. Na samom kraju romana, kad svakodnevno u zatvoru očekuje svoju smrt razmišlja o svome životu. Svjestan je da nije živio savršeno. Mogao je živjeti i drukčije, ali shvaća da je bio sretan načinom kojim je izabrao živjeti. Smatram kako je u tome bit ovog romana. Čovjek može živjeti sretno, ali mora biti dovoljno hrabar da se sukobi s društvom koje će ga zbog njegove sreće doživljavati čudakom, strancem i temeljom toga osuditi ga. __________________________________ Alber Kami (Mondovi, Alžir, 07.11.1913 - Villeblevin,
04.01.1960), francuski romanopisac, dramatičar i esejist. Dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1957. godine. Za Drugoga svjetska rata sudjeluje u pokretu Otpora. 1945. postaje glavni urednik lista "Le Combat". Od 1947. posvečuje se isključivo književnosti. Poginuo u automobilskoj nesreći. Čitav Kamijev opus temelji se na ideji apsurdnosti ljudske sudbine. Kamija muči pitanje: kako pomiriti čovjekovu čežnju za vječnošću i efemernost njegove egzistencije? Pokušavajući da riješi tu antinomiju, Kami nalazi izlaz u Revoltu, koji životu daje sadržaj i veličinu. Apsurdnosti svijeta Kami suprostavlja stvaralački akt koji tu apsurdnost poriče ("stvarati znači dvaput živjeti"). Kami ističe poguboan utjecaj grada na modernu civilizaciju koja je izgubila dodir s prirodom, sa čistoćom krajolika, umorna i neurotična, ne poznaje mir sijeste, vedrinu duha, blagost večeri. Modernog čovjekova naziva hldnim, ciničnim monstrumom. Nasuprot svijetu današnjice evocira primjer stare Grčke, koja je "u svemu znala naći pravu mjeru". Ateist s dušom kršćanina. Kami želi da se spase moralne i duhovne vrijednosti čovjeka: one za njega predstavljaju jedini smisao u apsurdnosti života. Alber Kami - Stranac prepričano lektira | Lektire.me
https://slobodni.net/t4831/
67/67
View more...
Comments
