Sto Misli Filozofa

STO MISLI FILOZOFA

1

1. 2. 3. 4. 5.

“Jezik je obećao, nije pamet.” Platon “Želi samo ono što zavisi od tebe.” Epiktet “Djelo neće biti ispravno, ako namjera nije ispravna.” Seneka “Čovjek nije ni zvijer ni bog, pa da je sam sebi dovoljan.” Aristotel “Jedina vrlina kojom čovjek ne može da se pohvali jeste skromnost. Kad bi se njome pohvalio, više ne bi bio skroman.“ Fransoa Mari Arue Volter 6. “Poslije poraza čovjek poznaje svoje prave prijatelje.“ Karl Marks 7. “I na najvišem prijestolu svijeta ipak sjedimo samo na svojoj zadnjici.” Mišel de Montenj 8. “Ogovaraš li nekog, očekuj da ćeš uskoro čuti još gore stvari o sebi samom.” Hesiod 9. “ Ne treba se uvijek ponašati isto, samo oni koji se znaju promijeniti, s promjenom situacije će se spasiti.” Ezop 10. “Izbjegavaj nasladu koja rađa tugom.” Solon 11. “Kada si sretan budi umjeren, kad si nesretan, budi razborit.” Perijandar 12. “Svako mnoštvo ima na neki način udjela u jednome.” Proklo 13. “Nigdje drugdje ne trena tražiti zlo, nego ga postaviti u dušu i smatrati ga odsustvom dobra.” Plotin 14. “Nijedno zadovoljstvo nije samo po sebi loše, već su loši načini putem kojih ljudi dolaze do zadovoljstva, koja time postaju bolna, a ne sretna. “ Epikur 15. “Tko nanosi nepravdu, nesretniji je od onog koji je trpi.”Demokrit 16. “Riječi su lijek duši koja pati.” Eshil 17. “Nesretan je onaj, koji ne zna nesreću trpjeti.” Bijant 18. “Vladati samim sobom i ne brinuti o bogatstvu čini čovjeka sretnim.“ Platon 19. “Lakše je trpjeti siromaštvo i bijedu, nego oholost i bezobzirnost drugih.” Euripid 20. “Preveliko bogatstvo je uzrok propasti mnogih, jer je teško održati mjeru u izobilju.” Teognid 21. “Bolje je siromaštvo bez opasnosti i straha od bogatstva punog nemira i patnje.” Ezop 22. “Čovjek ne poznaje pravu sreću, jer uvijek želi ono što nema.” Bakhilid 23. “Bogovi slušaju one, koji im se pokoravaju.” Homer 24. “U obrazovanju korijeni su gorki, a plodovi slatki.” Aristotel 25. “Ljepota jest nešto životinjsko, ako nije udružena s umom.” Demokrit 26. “Glupost je sestra zlobi.” Sofoklo 27. “Oči i uši su loši svjedoci ako im duh nije obrazovan.” Heraklit 28. “Mnoštvo riječi ne ukazuje na mnoštvo znanja.” Tales 29. “Ukradene stvari nas ne obogaćuju. “ Hesiod 30. “Bogovi zaista od početka nisu smrtnicima otkrili sve stvari, ali dugim traganjem smrtnici postižu napredak u pronalaženju.” Ksenofan 31. “Postoji vrijeme za zaljubljenost, vrijeme za vođenje ljubavi i postoji vrijeme da se prestane.” Timon

32. “Ne voli stvarno onaj, koji ne voli neprekidno.” Aristotel 33. “Kraljevska je stvar činiti dobro i o sebi slušati loše. “ Antisten 34. „Samo demokratsko državljanostvo pripravlja put k statusu svjetskog građanina.“ Habermas 35. „Moj savjet je da se oženite: ako nađete dobru ženu, bit ćete sretni, ako ne postat ćete filozof“ Sokrat 36. „ Lijepo je ono što je skladno. „ Aristotel 37. „Mis mo ono što neprestano činimo.“ Aristotel 38. „Nada je san budnih.“ Aristotel 2

39. “Bogu je svejedno pojmove dobra i zla izmislili su ljudi.” Heraklit 40. “Ćovjek se treba više brinuti za dušu nego za tijelo.”Demokrit 41. “Neistražen život nije vrijedan življenja.”Sokrat 42. “Mudri ljudi govore zato što imaju nešto da kažu. Budale zato što moraju nešto da kažu.” Platon 43. “Najveće blaženstvo koje je ikad postojalo na svijetu postiže se ljubavlju.” Platon 44. “Najstarije i najkraće riječi “da” i “ne” zahtijevaju najviše razmišljanja.” Pitagora 45. “Iskustvo je najbolja škola samo je školarina vrlo skupa.” Sokrat 46. “Cinik je čovek koji svemu zna cenu, a ničemu vrednost.” Vajld 47. “Ko vodi razumu onog ko misli da ima razum, uzalud se trudi.” Demokrit 48. “ Budućnost pripada onima koji se najdalje i najduže sećaju prošlosti.” Fridrih Niče 49. “Nevidljivim nitima najčvršće smo povezani.” Fridrih Niče 50. “Naše mane su naš najbolji učitelj.” Fridrih Niče 51. “Kako možeš da ceniš zdravlje ako nikada nisi bio bolestan.”Gotfrid Vilhelm Lajbnic 52. “Sreća nije ništa drugo da zdravlje i loše pamćenje.” Albert Svajcer 53. “Ne nedostatak ljubavi, nego nedostatak prijateljstva stvara nesrećne brakove.”Fridrih Niče 54. “Došao sam da vam pomognem, a vi se žalite da ne želim sa vama da plačem.”Fridrih Niče 55. “Mudar ne kažnjava zato što je neko loše postupao, nego da loše ne bi postupio.” Fridrih Niče 56. „Duše se ne pobeđuju oružjem, nego ljubаvlju i blаgorodnošću.“Baruh De Spinoza 57. “Kad ljubav hoće govoriti, razum mora šutjeti.” Baruh De Spinoza 58. “U prirodi stvari nema ničeg slučajnog, nego je sve određeno iz nužnosti božje prirode da na izvijestan način postoji i funkcionira.” Baruh De Spinoza 59. “Samo o onome izvjesno znamo da je dobro ili hrđavo, što uistinu vodi saznanju, ili što može da nas spriječi da saznajemo..”Baruh De Spinoza 60. “Saznanje je neophodno da bi se moglo uživati” Baruh De Spinoza 61. “Čovjek je čovjeku vuk” Tomas Hobs 62. “Vlas , a ne istina čini zakon.” Tomas Hobs 63. “Zdrav duh u zdravu tijelu je nakraći opis sreće” Džon Lok 64. “Svko bogatstvo je prouzvod nečijeg rada” Džon Lok 65. “Uvijek sam mislo das u ljudski postupci najbolji tumači njihovih misli” Džon Lok 66. “Razmišljanje :razgovor duše sa samim sobom” Džon Lok 67. “Muškarci su ustvari slabiji pol” Charles de Montesquie 68. “ Lakše je izgraditi snažmo dijete nego popraviti slomljenog muškarca” Charles de Montesquie 3

69. "Gotovo sve vlade koje su postojale do danas, ili od onih od kojih preostaje neki zapis u priči, bile su osnovane izvorno ili na uzurpaciji ili osvajanju ili oboje, bez pretenzije pravičnog pristanka ili voljnog potčinjavanja naroda." David Hume 70. „ Mislim dakle jesam“ Dekart 71. „Čovjek uvijek mora biti sam sa proturiječiti“ Fichte

sobom istovijetan, on nikada ne smije sebi

72. „ Priroda je vidljiv duh, duh je nevidljiva priroda“Scheling 73. „ Znam da ništa ne znam“ Sokrat 74. „Sve dok vladari ne postanu filozofi ili filozofi vladari, svijet neće biti bolji“ Platon 75. „ Umjetnost je treća od istine, sjena sjene, kopija kopije“ Platon 76. „Dok smo mi nema smrti, a kad nastupi smrt tada više nema nas“Epikur 77. „Ne traži vani, vrati se u sebe, u čovjekovoj nutrini stanuje istina“ Aurelije Augustin 78. „Istina ne može proturiječiti istini“ Toma Akvinski 79. „ Priroda je Bog u stvarima“ Đordano Bruno 80. „Znanje je moć“ Francis Bakon 81. „Ovo je najbolji mogući svijet“Gotfrid Vilhem Lajbnic 82. „Nema ničeg u razumu što prije toga nije bilo u osjetilima“Džon Lok 83. „Morao sam dakle ograničiti znanje da bi dobio mjesto za vjerovanje“ Kant 84. „Ono što proturiječi srcu, ne ulazi u glavu, volja je gospodar, a intelekt sluga“ Schopenhauer 85. „Samo čovjek ima visinu sa koje može pasti“ Plessner 86. „Svjetska povijest besciljno je lutanje“ Schopenhauer 87. „Pismo je skrivena istina govora“ Derida

4

88. „Samo demokratsko državljanstvo pripravlja put k statusu svjetskog građanina“ Habermas 89. „Humanizam je odrsatao u utopiji“ Bloch 90. „Koliko znamo toliko možemo“ Francis Bakon 91. „Ljepota je ono beskonačno prikazano kao konačno“ Scheling 92. „Prijatelje stvara sreća, a nesreća provjera“ Seneka 93. „Čovjeka prepoznaješ po njegovim djelima“ Ciceron 94. „Biti čovjek znači postojati čovjekom“ Karl Jaspers 95. "Čovek i Bog kao duhovna bića primarno su i izvorno bića ljubavi." Max Scheler 96. "Filozofija je univerzalna fenomenološka ontologija, koja polazi od hermeneutike tubivstvovanja i koja je kao analitika egzistencije tamo pričvrstila kraj niti vodilje svakog filozofskog pitanja odakle ono proističe i kuda se vraća." Martin Heidegger 97. "Lepo je po sebi i za sebe predmet umetnosti, a ne podražavanje prirode, koje je samo jedno prolazno i neslobodno podražavanje ideje". Hegel 98. "Treba se, dakle, baviti filozofijom ili se oprostiti od života i otići odavde, jer sve je ostalo golema besmislica i naklapanje." Aristotel 99. "Skok u filozofiju, događa se kao ponovno-započinjanje-kretanja umirene transcendencije, kao izričito prevazilaženje " bivstvujućeg u celini " putem projekta ustrojstva bivstvovanja sveg bivstvujućeg, koji se filozofirajući vrši u ispitujućoj začuđenosti nad bivstvom." Eugen Fink 100. "Da ljudsko znanje uopšte treba da se iscrpe, znači da ono treba da se odredi bezuslovno i apsolutno, što čovek može da zna ne samo na sadašnjem stepenu svoje egzistencije, nego na svim njenim mogućim i zamislivim stepenima." Johan Gotlib Fihte

5