Stjepan Damjanović et al.: Mali staroslavensko-hrvatski rječnik

HRVATSKA JEZIČNA BAŠTINA Knjiga 3.

UREDNICA

JELENA HEKMAN

MALI

S TARO SLAVENSKO-HRVATSKI REDAKTORI

STJEPAN DAMJANOVIĆ MATEO ŽAGAR

RJEČNIK Sastavili

RECENZENTI

JOSIP BRATULIĆ MILAN MIHALJEVIĆ

Stjepan Damjanović / Ivan Jurčević / Tanja Kuštović / Boris Kuzmić I Milica Lukić / Mateo Žagar

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveučilišna knjižnica- Zagreb UDK811.163.1(038)=1!i3.42 MALI staroslavensko-hrvatski Iječnik I sastavili Stjepan Damjanović ... . - zagreb : Matica hrvatska, 2004. - (Hrvatska jezična baština; knj. 3) ISBN 953-150-558-6

i. Damjanović, Stjepan 441105045

MATICA HRVATSKA ZAGREB 2004

UVOD ili kako se služiti ovim rječnikom

Mali staroslavensko--hrvatski rječnik izraden je u okviru znanstvehOga projekta Encikloped\ja hrvatskoga glagoljaštva (br. 0130448) koji je fInanciralo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske.

Staroslavensko-hrvatski mali rječnik na­ mijenjen je u prvom redu studentima kroatistike i slavistike koji se u svom studiju susreću sa staroslavenskim tekstovima, ali i svima onima koji se zanimaju za slavensku jezičnu starinu. Kor­ pus na koji smo se naslanjali određen je u prvom redu tekstovi­ ma s kojima se studenti susreću, ponajviše onima koji se nalaze u »Staroslavenskoj čitanci« Josipa Hamma i »Slovu iskona'( Stjepana Damjanovića, ali i u nekim drugim, starijim izdanjima. Studenti se u pravilu ne mogu služiti velikim rječnicima staro­ slavenskoga jezika koji su u novije doba dovršeni ili se rade u paleoslavističkim središtima. Za tim će rječnicima posegnuti stručnjak-specijalist, jer njega neće moći zadovoljiti građa koju nudi naš namjenom bitno ograničen rječnik. Ipak, korisnik će i u našem rječniku naći najveći dio riječi iz staroslavenskoga kano­ na s iznimkom osobnih i zemljopisnih imena koja smo uvrštavali vrlo selektivno. Kanon, kao što je poznato, uključuje sve najsta­ rije staroslavenske tekstove, tj. one s kraja desetoga i iz jedanae­ stoga stoljeća, glagoljične i ćirilične. Prema njima se pišu i gra­ matike staroslavenskoga jezika. 5

1. Novost je što staroslavenske natuknice nudimo u latiničnoj grafiji, ali držimo da će to olakšati služenje Rječnikom. U predo­ čenoj tablici čitatelj će naći slova starih slavenskih azbuka i nji­ hovu transliteraciju (preslovljavanje, tj. postupak kojim grafem iz jednoga sustava zamjenjujemo grafemom iz drugoga po nače­ lu »znak za znak" i kojemu nije prvi cilj da posreduje izgovor nego da iz njega točno saznamo kako je zapisano u originalu), kao i danas očekivan način izgovaranja tih slova.

U RJečniku smo na mjestima gdje neko slovo počinje napisali njegovo ime,brojevnu vrijednost u glagoljici i ćirilici,te očekivan način čitanja. Ti će podaci uz neka slova biti i jedini,jer se uz njih upućuje na stupce pod drugim slovom. Tako se riječi napisane u originalu s početnim ćiriličnim I€ [je] koji nema svoj glagoljični parnjak, moraju potražiti pod f [e/je], tj. ako u tekstu naidete na riječ I€AbRd, tražit ćete je pod ed'bva, a riječi napisane s počet­ nim ćiriličnim M [ja], potražit ćete pod grafemom '"Ii (transliteri­ ra se u latinicu kao e, a čita kao valje]); npr. riječ MAĐ naći ćete kao edb. To znači da smo prednost dali glagoljičnom dijelu kano­ na i ponašali se tako kao da je svaka riječ prvotno napisana gla­ goljicom. Time se griješi protiv realnosti jer je npr. najopsežniji kanonski tekst Suprasaljski zbornik ćirilični (i mnoge su riječi samo u njemu zasvjedočene), ali u suprotnome bismo iznevjerili primjere iz g1agoljičnoga dijela kanona. Dali smo prednost stari­ joj azbuci i stoga što je hrvatska tradicija staroslavenske pisme­ nosti glagoljična. Iz praktičnih razloga primjere napisane s i (tzv. desetično i, u glagoljici 'P/T, u ćirilici I) podveli smo pod dva­ desetično i (u glagoljici 6, u ćirilici H). Za grafem šta (u glagoljici 'lJ, u ćirilici lJ.I) upotrebljavamo znak e a ne dvoznak što Grčka slova thita (9), ksi (a),psi Nf) dolaze kao oznaka za brojevnu vri­ jednost, a kada se javljaju u grčkim riječima (ponajviše imenima) 6

otisnuta su ukošenim latiničnim dvoslovima prema izgovoru:

th, ks, ps.

Onima koji se tek uvode u problematiku činit će problem i či­ tanje pojedinih latiničnih grafema koje nalaze u transliteraciji pa ih upozoravamo na ovo: a) Grafemom e bilježimo fonem [e], ali i skupinu [je]. Ta se sku­ pina izgovara na početku riječi i iza samoglasnika (elika se čita kao [jeliko], moe se čita kao [moje]). Iznimka je izgovor početno­ ga e u osobnih imena neslavenskoga podrijetla (eva se čita kao [eva]), te zacijelo u riječima koje su redovito dolazile na početku rečenice (npr. eda, ese). b) Grafemom 3 bilježimo glas koji je u staroslavenskom imao status fonema, a u hrvatskom ima status pozicijski uvjetovane inačice, tj. izgovaramo ga kad se e nade ispred zvučnoga sugla­ snika (»otac ga je poslao«), dakle kao sliveno [dz]. c) Grafemom i bilježio se fonem [i], ali i fonem Gl te skupina [ji] pa se moi bog'b čita kao [moj bog], a izraz moi bozi kao [moji bozi]. To odgovara hrvatskom izgovoru. d) Grafem e izgovaramo kao [št ]: moci čitamo kao [mošti]. e) Znakovi koje zovemo jerovi (jor 'b i jer b) na početku ri­ ječi ne dolaze, a na kraju nječi ih ne čitamo. U sredini riječi ostvarujemo ih predahom (pauzom). Riječ napisanu kao S'bn'b či­ tamo dvodijelno, kao [s-n], a dbnb kao [d-n]. Jer (b) može ozna­ čavati i mek izgovor prethodnoga suglasnika,tj. može sudjelova­ ti u bilježenju fonema ul i [n] pa se npr. kralb čita kao [kral], a konb kao [kon]. Kao što se vidi, to odgovara izgovoru u hrvat­ skom standardnom jeziku. -

t) Grafem y izgovara se kao stražnje i. 7

-

g) Grafem' (jat) čita se kao (je] (iza tvrdih suglasnika) i kao (ja] (na početku riječi, iza samoglasnika i iza palatala). To znači da mesto čitamo kao [mjesto], moe kao [moja], eko kao (jako], a vole kao [vola]. Posebno valja upozoriti na jat iza l, n, ris. Pogledajmo ovu tablicu: ćirilica

glagoljica (obla)

transliteracija čitanje

C"5AHTH

2�MDOć

s&liti

sjediti

RbCIdK'h

VWA!l08

Vbsek'b

v-sak

EO(\'tiTH

�ADOć

boIeti

boljeti

BOt\ld

'lP)AJ.\

vole

vola

H1iM'h 80HldTH

.pJ.\�08

nem'b

njem

V)pJ.\DOć

voneti

vodati

p'tiKd

b�>+

reka

Ijeka

Odmah uočavamo da se glagoljično jat (lA) u ćiriličnom kor­ pusu kadšto u ovim situacijama zamjenjuje ćiriličnim jatom ('ti) a kadšto digrafom ja (Id). Cirilica je preciznije od najstarije gla­ goljice zabilježila izgovor. Već smo napomenuli da smo slijedili glagoljični način i uvijek pisali e. Govornici hrvatskoga jezika najbolje će postupiti ako izgovaraju (je] tamo gdje je u hrvat­ skom jat, a (ja] gdje se i u 'hrvatskome nalazi a.

I

I

Obrada po vrstama riječi:

Imenice koje pripadaju glavnim (0-, a-) deklinacijama, te u- i i-deklinaciji obrađene su tako da se uz nominativni oblik donosi genitivni morfem, oznaka za rod i hrvatski prijevod:

žena, -y Ž. - žena syn'b, -u m. - sin Kod imenica koje pripadaju konsonantskim deklinacijama i ženskoj v-promjeni uz nominativni donosimo potpuni genitivni i dativni oblik:

tel�, tel�te, tel�ti, s. - tele smoky, smok'bve, smok'bvi Ž. - smokva Imenice srednjega roda na -b(jJe treba tražiti pod istom ime­ nicom na -ie: mqčem.(j)e pod mqčenie, milosrdb(j)e pod mi­ losrdie. Uz te imenice navodimo genitivni završetak-e iako je riječ o gramatičkome morfemu -a jer želimo, koliko je moguće, da ono što korisnik traži ima isti oblik u tekstu i u �ečniku: npr. bytie, -e s. jer će u glagoljičnom tekstu korisnik naći oblik byti6 . pa bi ga obrada bytie, -a s. mogla zbuniti. Poimeničene pridjeve obrađivali smo kao imenice:

devae, -yj� ž. - djevica, Djevica. Uz zamjenice ne navodimo kojim vrstama pripadaju. Oblik za koji držimo da ga korisnik neće moći dovesti u vezu s nominati­ vom donosimo i upućujemo na nominativ:

ceuu. v. k'bto Pridjeve donosimo samo u neodređenom obliku muškoga roda

noV'b prid. 8

-

nov 9

Komparativ obrađujemo uz pozitiv i to samo ako su ga glasov­ ne promjene »udaljile« od pozitiva: . bud'b prid, komp. buždii - slab, beznačajan; malen ( ... ) buždii v. bud'b

Ako glavni brojevi imaju oblik imenice, navodimo im geni­ tivni i dativni morfem: dev�t.., -i, -i gl. broj -devet tysqCa, �, -i gl. broj -tisuća

Ako se sklanjaju kao pridjevi, donosimo i oblike za ženski i srednji rod: edin'b, edina, edino gl. broj -jedan, jedna, jedno d'bva, d'bve, d'bve gl. broj - dva, dvije, dvoje Redne brojeve donosimo u određenom obliku također u sva tri

roda: V'btoryi, V'btorae, V'btoroe red. broj - drugi, druga,

drugo

Glagole donosimo samo u prezentu u prvom i drugom licu jed­ nine, i to uglavnom od posljednjeg zajedničkog grafema u konju­ giranom i osnovnom obliku. U primjerima gdje se mijenja gotovo cijela riječ, donosili,smo pune oblike: vr.str'bgati -ajQ, -aeši -trgati, čupati gasiti g8ŠQ, gasiši -koriti, kuditi

mijeniti sufiksom -uj-, tj. »besed-ova-ti« pretvoriti u »besed-uj-Q«. U Iječniku to izgleda ovako: besedovati, -ujQ, -ueši -govoriti komu, razgovarati; raspravljati s kim.

Prezentske osnove glagola koje nisu u infinitivu prepoznat­ ljive upućivali smo na infinitivni oblik oznakom v. ved- v. vesti1 vez- v. vesti2

Ako dva oblika, ili više njih, imaju isti oblik u natuknici, ali ra­ zličitu gramatičku obradu i značenje, tada se donose zasebno, uz dopunu natpisanih brojeva. ' obiti,1 obidQ, obideši - obići, okružiti obiti,2 obijQ, obieši - obaviti, oviti nebo,1 nebese, nebesi s. - nebo neb02 vez. -jer, budući da Kosu crticu upotrebljavali smo kad je natuknica jedna, a obrada ima više, npr. kod glagola koji imaju različitu konjuga­ ciju: imeti, imamb, imaši / imejQ, imeeši -imati (. .. )

ili ako su natuknice različite po tvorbi, ali znače isto i slijede II Rječniku jedna za drugom: opresn'bč..n'b / opresn'bčr.sk.. prid. - beskvasni

Upozoravamo da kod glagola sa sufiksom -ova-/-eva- nismo u završetku navodili zadnji suglasnik zajednički infinitivu i prezentu jer korisnik može sufiks -ova-/-eva- jednostavno za-

Oznakom usp. koristili smo se da bismo s obrađene natuknice upozorili na sinonime (balll, -a m. - liječnik; usp. vrač.. I) vrač.., -a m. -liječnik; usp. balU), i na istoznačne lekseme koji se morfološki razlikuju (kamenr., kamene, kameni ln. - ka-

10

11

men; usp. kam.y l/ kam.y, kamene, kameni m. -kamen, stijena; usp. kam.eDh). Kod pridjeva i priloga tom oznakom često upuću­ jemo na različite tvorbe te na preklapanja i razilaženja u znače­ nju:

različb prid. -različit, drukčiji; usp. različbn'b različbn'b prid. -različit; usp. različb Oznaku usp. nismo koristili kod glagola jer držimo da bi upozorenja na mnogobrojne raznovrsne veze medu glagolima jako opteretila Rječnik.

neskl. -nesklonjiv; nesvr. -nesvršeni;pas. part. prez -pasivni particip prezenta; pl. t. - pluralia (plura1ie) tantum; prez. prezent;prid. -pridjev;prid. mm. -pridjevska zamjenica;pri­ jed. -prijedlog;pril. -prilog; red. broj -redni broj; s. -srednji rod; sg. t. -singularia (singularie) tantum; svr. -svršeni; V vokativ; vez. -veznik; mm. zamjenica; zam. prid. -zamje­ nički pridjev; zb. broj. -zbirni broj; zb. im. -zbirna imenica; ž. -ženski rod. -

Oznaku v. koristimo nakon »diskriminiranih« natuknica. S njih upućujemo na uobičajenije, čeŠĆe ili etimološki pravilnije oblike, odnosno s neobrađenih natuknica (s osnova, s promije­ njenih oblika) na mjesta gdje se obrađuju.

jutru. utr­ ty�a v. tYSQca maten v. mati Zagradu smo upotrebljavali kada riječ ima i svoj kraći (odno­ sno stegnuti) oblik da bismo jednom natuknicom upozorili na oba, npr. avra( a)mlb, te kod glagola koji mogu biti povratni i ne­

. povratni: hvaliti (stV. U gramatičkom opisu natuknica upotrebljavaju se ove krati­ ce: A -akuzativ; akt. part. pret. I - aktivni particip preterita I; akt. part. pret. II -aktivni particip preterita II; akt. part. prez­ aktivni particip prezenta; aor. -aorist; br. im. - brojna imeni­ ca; br. prid. -brojni pridjev; čest. -čestica; D -dativ; dv. dvojina; dvov. -dvovidni, G -genitiv; gl. - glagol; gl. broj glavni broj; gl. im. -glagolska imenica; I -instrumental; im. imenica; imp. imperativ; imper{. -imperfekt;jd. -jednina; L -lokativ; m - muški rod; mn. - množina; N -nominativ; -

12

13

+Ad

a-slovo »aZb«;' +. -broj 1" cl ·

avra(a)m'b, -a m . - Abraham,

-broj 1 a vez. i čest. -a, ali, no ako; pak a

aV'bgust'b, -a m. - August, os.

os. ime

ne n'b -a kamoli; a bi -ako bi; a se -a evo

ime; kolovoz

ave prilo

able prilo -odmah, istom, brzo

aggelb8k'b

avva neskl. -oče

V.

angelb8k'b

agnecb, -a m. - janje, Jaganjac

avel'b / aveb., -a m. - Abel, os.

(Krist)

ime

agn�, agn�te, agn�ti S. -janje

avilinie, -Q Ž. - Abilena, zemlj. V.

javno; usp. eve

aggel'b V. an'bgel'b

abLe V. abie

aviti (�)

-

agoda v. egoda

eviti (s�)

agrikolai, -ia m. -Agrikola, os.

aviud'b / avijud'b, -a m. - Abi-

ime

jud, os. ime

agripa, -y m. -Agripa, os. ime

avl- V. evl-

agrip'b V. agripa

avoroV'b prid. -javorov

adamoV'b prid.

avra(a)mlb / avra(a)mov'b

prid. -Abrahamov

-

Adamov

adam'b, -a m. -Adam, os. ime 17

adoVh / adOVbn1. / adOVb8k'b

prid. -pakleni ad'b, -a m. -pakao; usp. geona, tn.ton.

ad'bdieVh prid. - Adijev, prema

Adi, Adije, os. ime aen., -a m. -zrak aetii, -a m. -Ecije, os. ime

8Zari� , � m. -Azarij(a), os. ime 8Z'b, mene, mbne mm.-ja;naziv prvoga slova azb uke aien. v. aen. aice, -a s. -jaje ain. v. iain. akakii, -a m. - Akakij , os. ime

aldU v. al'bdii

amen'b V. amin'b / aminb

aleksandriisk'b / . aleksandrb­ . sk'b prid. - aleksandrijski, . iz

ametust'b, -a m. -ametist

Aleksandrije aleksandri�, � ž.-Aleksandri­ ja, os. ime aleksandroVh prid. - Aleksan­ drov aleksandn., -a m. - Aleksan­ dar, os. ime alelui� / alilui� / allelu� / alli­ lui� uskl. -aleluja

al'bdii, �ž.-Iađa, brod;usp.la­ dii

vac

akrogoniei / akrogoniiprid. -

ugaoni

akula, -y m.-AkHa, os. ime; usp. akila

-

antipasha, -yž.-Bijela nedjelja

amin'b / aminb uskl. - amen; amin'b glagoJjQ vam'b-zai­

antifon'b, ,-il m. -antifona

sta vam kažem

antihrb8t'b, -a m.

-

antikrist,

an'bdronik'b, -a m.

-

Andronik,

Antikrist

amori�, � ž. -Amorija, zemlj.

os. ime

amos'b, -a m. -Amos, os. ime

an'btonii / an'btonin'b / an'b­ ton'b, -a m. -Antun, os. ime

anagnostb8tvo, -a s. - lektor-

stvo, čitačka služba

al'bkati, al'bčQ, al'bčeši-biti gla-

koje monasi nose na prsima sa slikom Kristovih stradanja)

anbdree, � m.-Andrija, os. ime

drija, os. ime

snik (malo četverokutno platno

al'bnii, � ž. -lane

anani�, � m. -Ananija, os. ime

anbdreOVh / an�oVh / &BbdrieVh prid. -Andrijin

al'bČbba, -y ž. -glad; post

anatoilb / anatolU, a m. -Ana­

&Bbdri� , � m. -Andrija, os. ime

-

tolij, os. ime

al'bČbn'b prid. -gladan; postan; usp. lačbn'b

anak8arh'b, -a m. - Anaksarh,

al�ksandr- v. aleksandr­

andiohi� v. antiohi�

aky vez. -kao, isto kao, kao što, kao da bi; aky i -kao i, kao

ambakum'b, -a m. - Habakuk,

akila, -y m. -Akila, os. ime; usp. akula alavastn., -a m. - posudica s alabastrom alguin'b, -a m. -od aloje

amemurmnii, � m. -kalif, usp. amemurmnin'b

os. ime

amemurmniin'b prid. -kalifov amemurmnin'b, -a m. - kalif, usp. amemurmnii 18

antiohiisk'b prid. -antiohijski

Aminada­ bov, prema Aminadab, os. ime

aminadavoVh prid.

� ž. - Antiohija,

zemlj.

Amide

anbdrei / anbdrei, -a m. - An­

al'bČbbbB'b prid. -postan

akrotom'b, -a m. - stijena

amidt.sk'b prid. - amidski, iz

analaVh, -a m. - analav, napr­

dan, gladovati; postiti

akrid'b / akricb., -a m. -skaka­

nik.prihoda

antiohi�,

al'bkanie, -e s. - gladovanje;

post

akov.�ko

antigrafeis'b, -a m. - nadgled­

-

&Bbna, -y m, ž. -Ana, os. ime an'btipat'b / anthipat'b, -a m. -

os. ime

namjesnik

apoloni�, � ž. - Apolonija,

andrea v. an'bdr�a

zemlj.

angeb, -a m. -anđeo

apolonoVh prid.

angelb / angelb8k'b / angelb8ky

-

Apolonov

apolon'b, -a m.-Apolon, os. ime

prid. -anđeoski

apostol'b, -a m. -apostol; posla-

angelb8k'b prid. -anđeoski

nik

ankira, -y ž. -sidro

apostolbsk'b prid. -apostolski 19

apostolb8tvovati, ujQ, ueši. -

-

-

biti apostol, poslanik

appoloni� v. apoloni� araviisk"b prid. -arabijski aravi�, � ž.-Arabija, zemlj. araVb8k"h prid. -arapski aramoV"b prid. -Aramov aram"b, -a m. - Aram, os. ime arei, -ia m.-Ares, os.ime areta laretha, -y m.- Aretas, os. ime ariani v. ari�ni ariam.sk"b v. ari�ru.sk"b arieV"b prid. ...,... Arijev; arieva v�ra -arijanstvo

arom. prid. -Aronov; usp. aro­ noV"b, arunoV"b artemon"b / artem"b, -a m. - Ar­ temon, os. ime; usp. arthe­ mon"b

arunOV"b prid. - Aronov; usp. arom., aronoV"b arteDlh / artemi, -idy ž. - Artemida, os. ime arhangeloV"bprid.-arhanđeov arhangel"b, -a m. -arhanđeo arhiepislmp"b, -a m. - nadbi-

skup arhierei, -a m, D arhiereovi -

prvosvećenik, arhijerej, sveće­ nički glavar

arii, -e m.-Arije, os. ime

arhiereisk"b prid. - prvosveće­

arimate� I arimat�, � ž. Arimateja, zemlj.

arhiereoV"b prid.-prvosvećeni­

aristid"b,-am.-Aristid,os.ime

nički, arhijerejski kov, arhijerejev

ari&ii, -"b m, mn.- arijevci, Ari­

arthemon"b v. artemon"b / ar­ tem"b

ariem.sk"h priZ. -arijski; arijan­

aspida, -y ž. -zmija; usp.gad"b, ehim.na, zmii, zmi�

armeniiskh / armem.sk"b prid.

aspidoV"bprid.-zmijin, zmijski

jevi sljedbenici ski

-armenski aromat"b, -a m. -miomiris

assarii, -e m. - asarij, sitan

mjeden novac, v. drahme -a m.-Asirac

aronoV"b prid. - Aronov; usp. aroDh, arunOV"b

asurh,

aron"b, -am.-Aron, os. ime

asm v. asurh

asirii, -a m.-Asirija, zemlj.

asirs..k"h prid. - asirski

aha(a)V"b, -a m.-Ahab, os. ime

afedron"b, -a m.- čmar; usp. zdd..

aCe vez. -ako, kada; aCe li -a ako; iže ace -tko god

bezveCbB'b prid. - netjelesan,

bezd'bidie, � S. -suša

nematerijalan bezviru.n'b prid. - nevin, bez­

bezd'bna�, -y� Ž. - ponor, bez-

bezd'bBa, -y Ž. -ponor, bezdan

grešan; usp.bezgriibn'b, ne­ viBbn'b

�BE

dan bezd'bn'b prid. - bez dna, bez

bezvodm.n'b prid. - suh; pu­

poda

stinjski

bezlmeBbn'b prid. -bezimen

bezvrtlimeBbB'b prid . - bezvre­

bezakoBbn� prilo -bezbožno

bezltlitbn'b prid. -koji ne stari men;nepravodoban bezmilostiV'b prid. - nemilosrbezv�cb.n'b prid. -koji ne zna dan bezv�rie, � s. - bezvje:tje, nebezmbvie, � S. - tišina; usp. 'I vjera bezmbVb8tbvie bezvtlistbn'b prid. - nepoznat; bezml'bVbn'b prid. - tih neizvjestan, nejasan bezml'bvb8tbvie, � S. - tišina; bezglubn'b prid.-nijem;tih usp. bezml'bvie bezgn�Vbn'bprid.-miran, blag bezm�n.n'b prid. - neizmjeran, bezgodie, � S. - neprikladno, nemjerljiv nezgodno vrijeme bezmqibn'bprid.-muž samo po bezgocb.n� prilo - u nepriklad­ imenu (Sveti Josip) no, nezgodno vrijeme beznadeibn'b prid. - beznade­ bezgradbniJn., -a m. - osoba žan bez domovine, prognanik, izbjeglica beznač�lbB'b prid. - koji nema početka, koji je oduvijek; vje­ bezgrišbn'b prid. - bezgrešan;

ban�, � ž. -kupka

bezboibn'b prid. - bezbožan; usp. bezakoBbn'b

bezdan.stVbn'b prid. - -neza­

bedra, -y ž. -bedro

bezboib8tvo, -a S. -bezboštvo

bei v. bez

bez�znie, � S. - odvažnost,

nost, nepoštenje; prijestup, zlodjelo

b-slovo »buky«;· �·-broj2,­ u ćirilici nema brojevne vrijed­ nosti b&gbriti, -:tjQ, -riši -bojiti u grimizno b&gbrh, -a m. -grimiz bagrinica, �ž. -grimizni plašt

bezakonbnik'b, -a m. - bezbož­

nik;zločinac, prijestupnik bezakoBbnovati, -ujQ, -ueši -

živjeti bezbožno, u nepoštenju, bezakonju; činiti prijestupe, zlodjela

balU, � m. -liječnik;usp.vračb

bezakoBbn'b prid. - bezbožan; nezakonit;usp.bezboibn'b

balovanie, � s.-liječenje balb8tvo, -a s. -lijek, liječenje bllJlb8Jn. prid.-koji se odnosi na

kupanje, kupku

bez prijed. s G -bez

neustrašivost bezbec:b.n'b prid. - siguran, be­

bezakonenie / bezakonie / bezakoBbnie, � s. - bezbož-

zopasan 22

usp.bezviBbn'b, neviBbn'b

čan

bezokovati, -ujQ, -ueši -biti dr·

hvalan

zak, bestidan. bezobrazan

bezdobb prilo -uzalud

bezoob8tvo, -a S. - drskost, be­

be�Vbn'b prid.-koji nije od

stidnost bezumie. � S. -bezumlje, nera­

drva bezdUŠbn'b prid. - bezdušan

zumnost;budalaština, glupost 23

bespečab.n... prid. -bezgrešan

bezum(..)b. prid. - nerazuman, lud, bezuman; usp. beZUlD.ltD....

besplač..n... prid. - koji je bez

bezumld1ik..., -a m. -bezumnik,

suza, bez pat!\ie

nerazuman čovjek

bez...lobie, -a s. - nevinost, ne­

dužnost; dobrota

bestudJ,n6 prilo

nost, nepravda

žan bez...ratii prid. -miran

bespraVlodJ.n... prid. -neprave­

bez... čltStvovati v. vati

besprildadJ,n... prid. - bespri­

dan

becltStvo-

mjeran, neusporediv

benedUn.t..., -a m. - Benedikt,

besprestani prilo -neprestano,

os. ime

postojano

besv6tbJl... prid. - taman, mra­

bespqtbJl'"prid. -besputan, bez

čan, bez svjetla beskvasie, -e s. - beskvasan kruh' beskvM.m.n... prid. - neoskvr­ !\ien, neokaljan

puta besramie, -e S. - besramnost, bestidnost; usp. bestudie besranuJn., -a m. -besramnik, bestidnik; usp. bestudJ,nik..., bestucb.c..

beskoneč..n...v.beskOnhČbJl'" beskonhČbJl'" prid. -beskrajan,

besrambn... prid. - besraman, bestidan; usp. bestudJ,n...

beskonačan beskr1tb..n... prid. -bezbrižan bes1ovesbJl... prid. - nijem; nerazborit; neobrazovan besloVhn... prid. -nepromišljen besl...n..n... prid. -bez sunca

bestrastie, -e S. -život bez pat­

!\ie bestras..n... prid. - koji je bez

pat!\ie bestudie, -e S. -bestidnost, be­ sramnost;usp. besramie

besmn.tltStvo v. bes1tmn.t... stvo 24

govor; tekst Evanđelja; propo­ vijed; jezik bes6dovanie, -e s. - razgovor, besjeda, govore!\ie bes6dovati, -ujQ,.-ueši -govori­ ti komu, razgovarati; rasprav­ ljati bes�men..n... prid. - bez sje­ mena beCinie, -e S. - neobuzdanost, razuzdanost beCin..nica, � Ž. - neobuzda­ nost, razuzdanost; zloupo­ treba beciDbn... prid. -razuzdan becis1..n... prid. -bezbrojan, nemjerljiv

bestud.t.c..

besp....ti,n... prid. -bestjelesan bespravwUe, -e S. - nepraved-

bez...lobbJl...prid. -nevin, nedu­

-

bespl...tbJlo prilo -bestjelesno besposa� prid. -neudana

be�da. -y ž. - riječ, govor, raz­

bestidnik, besramnik; usp. besrambk...,

bestudJ,n... prid. -bestidan, besraman; usp. besram..n...

besplodt.n... prid. -neplodan

beZUDlltD.... prid. -budalast, lud, bezuman; usp. bezum(..)b.

bestudJ,nUn., -a m.

-

bestidno, be­

, sramno bestucb.c.., -a m. - bestidnik, besramnik; usp. besrambk", bestudJ,nik... best..16nie, -e S. - neraspadlji­

vost best..16Dbn... prid. - neraspad­ ljiv; usp; neish16Dbn... best�ž..n... prid. - strpljiv, bez

pritužbi beshrambnib, -a m. - bes­

beeismeDbn... prid. -bezbrojan

kućnik; Qsoba bez domovine, prognanik, izbjeglica

becuVltStVbn...prid. -bezosjeća-

beec6Dbn...v.bec6Dbn...

jan becltStvie, -e s. - obeščašće!\ie; beCltStvie tvoriti - obešča­

be8Č-v. beebeS'lomn.tie, -e s. besmrtnost; usp. bes'bDlI"'IotltStvo -

šćivati beCltStvovati, -ujQ, -u.eši -obe­

be8'bDll"'lotbJl'" prid. -besmrtan

ščašćivati

bes"'Dl1"IotltStvo, -a s. -besmrt­ nost; usp. beS'lollltl"b ie

beCltStbJl'" prid. -nečastan be�e, -e s. -neplodnost; osa­

bes...nie, -e s. - nesanica; bud­

ma

nost

�... prid. -bez C",-a m. -pobožan čovjek borI>C.., -a m. -borac bo,olIvlenie, � S. -Bogojavlje- bosti,bodQ, bodeši -bosti nje; usp. epifani� bonprid. -bos bo,..., a m -Bog, bog bollzu1t,-i ž. -strah, bojazan bogyni,� Ž. -božica boliti �, bojQ �, boiAi S� -bojati boiiiprid. -Božji se boilt8k1tprid. -božanski, Božji brada,-y Ž. -brada boiJoStvo,-a s. -božanstvo brady,brad'bve, brad'bvi Ž. -sje­ kira, bradva boi..stVl>U1t prid. - božanski, Božji brad�ti,-d�jQ, -d�eši -obrastati, dobivati bradu boleprilo -y Ž. -brazda brazda, bo1ii V. v:elikJ. bol6,-i m. -bolesnik, nemoćnik braIn.,-a m. -svadba; brak branie,� s. -borba; natjecanje; bol..ma V . bol..mi usp.br8nl>,borenie l boll>mipri. braniti,-n.iQ, -ni�i -braniti usp. boll>Š..mi br8nl>, -i Ž. - natjecarije; bitka, bo16n1tprid. -bolestan boj, rat; usp. boreme, branie, boll>Š..mi prilo br8nl> ma; usp. bol..mi bol�zm., -i Ž. - bolest, boležlji­ branlt8k1tprid. -ratni, borbeni vost; bol. patnja brati (�), boIjQ (s�), boreši (s�) -boriti se, vojevati bol�zm.n1t prid. - bolestan, bo­ lan bratie V. bratrie -

.

32

bratoJjubutvie,� S. -bratska ljubav; usp. bratroJjubie bratontvorenie, � S. - brati­ mljenje; usp. bratrotvorenie bratoubii8tvo, -a s. - bratou­ bojstvo bratrie, � ž. - bratstvo, braća; usp. bratrloStvo bratroJjubie,-a S. -bratska lju­ bav; usp. bratoJjubloStvie bratrotvorenie, -a S. - brati­ mljenje; usp. brato81ttvore­ me bratn,-a m. -brat bratrl>n ..prid. -bratski bratrl>8tvo,-as. -bratstvo; usp. bratri� bratu��d1t,-a m. -nećak brat- V. bratrl bratukyprio bra�"u1tprid. -svadbeni; synove bra�..mi -svadbeni gosti brailonO,-a S. -hrana, jelo; usp. pica,pi�me brai..m.ce, a s. -hrana; pričest brid1tk1tprid. -bridak, oštar britva,-y Ž. -britva bnVl>,-i Ž. -obrva bnzoprilo bnu�,brbnb Ž, mn. -oklop -

33

br1t8elie,� s ,zb. ne, komadići

mn.

- krhoti-

brysalo,-a s. -ručnik, ubrus brl>Vl>Uo,-a S. -brvno brl>na,-y Ž. - blato, prljavština; usp.blato,brl>uie,kal1t brl>nie,� s. -blato; usp. blato, brbua,kal1t brl>nI>U1>prid. -blatan bri,...,-a m. -brijeg brii..u1tprid. -bregovit briz..u1t,-a m. -travanj bremem.u1tprid. -opterećen brem�, bremene, bremeni -breme, teret briCi

V.

S.

uebriCi

b�canie,� s.-zveketanje, bre­ canje buest.., -i Ž. -ludost, glupost bui prid. - lud, glup; usp. OI'Q­ diV1t buistvo, -a S. -glupost, ludost, bezumlje bukar&,-i m. -knjigoznanac buky,buk'bve, buk'bvi Ž. -slovo; štivo, napisan tekst, listina bunn1tprid. -buran, olujan buri,� Ž. -bura b'l>drost.., -i Ž. -čilost, živahnost

b1ldrJ. prid. -čio, živahan; UBp. b"bidn. b"bd�nie,� B. bdjenje -

b"bd�ti,b'hždQ, b'hdiAi -bdjeti b"bidn.prid. -čio, živahan; UBp. b1ldrJ.

b"bh"bma I b"bh"bmb prilo -uop­ će; UBp. b'hiijQ b"bčela,-y ž. -pčela b'hiijQ prilo -uopće; UBp. b"bh"b­ ma I b"bh"bMb

b�diti,MždQ, bMiAi -siliti, .pri­ nudivati becb.n"b prid. - bijedan; težak; opasan b�ianie, � B. - bijeg; UBp. be­ stvo blJiati, MŽQ, Mžii!i - bježati; UBp. b�lati b�liti,�JjQ, MliAi -bijeliti b�lorizbCb,-a m. -laik blJlostb,-i i. bjelina; čistoća beb prid. -bijel b�siti �, MAQ s�, MsiAi s� -biti opsjednut demonom b�sovanie,� B. -bijes, bjeAnje­ nje b�SOVbSkl. prid. -demonski bestvo,-a B. bijeg; UBp. beia­ nie ben,-a m. -zao duh, demon be8bnovati 8�,-ujQ s�, -ueši � ­ biti opsjednut demonom be8bn"b prid. bijesan; opsjed­ nut demonom beienie, -e S. -bijes; op�ednutost demonom beien"b prid. bijesan bQdQv. byti bQdQCii prid. - budući; bQ­ dQcee -budućnost

'lP V B

-

byvati, -ajQ, -aeAi - nastajati; događati se; održavati se; nala­ ziti se bylie,-e B. -(ljekovito) bilje bystn. prid. - bistar; čio, živa­ han

-

byti,esmb, esi (neBvrš) I bQdQ, bQ­ deAi (svrš), aor. byh'b, impr Mah'b, kond. bimb byl'b akt. part. prez. sy (m, s), sQci (i) biti; dogoditi se I događati se; nastati I nastajati bbrati,berQ, bereAi-brati, sabi­ rati bytie,-e s. bitak, biće -

-

-

begati,-ajQ, -aeAi -bježati; usp. Mžati beda,-y i. -nevolja, jad

34

v-slovo »vMy«;· 'tP. broj 2

-

valeti 8�,-1�jQ s�, -l�eši s� -valjati se

broj 3" B·

vapa,-y i. -bara

-

va -N, A dvo zam. ty

varaava,-y m.-Baraba, os. ime

vaaloVbprid. -Baalov vaal"b,-a m. -Baal, os. ime

varahiin"b prid. - Varahijin, prema Varahija, os. ime

vabiti, vabljQ, vabiši - vabiti, mamiti vavilon"b,-a m.-Babilon, zemlj. vavilonb / vavilonb8k"b prid. babilonski vaditi,važdQ, vadiši -tužiti, op­ tuživati, klevetati vai neskl, m. mn. -palmine gra­ ne; usp. vae

variti,l varjQ, variši - ići napri­ jed, preteći; prethoditi, doći ispred variti,2 varjQ, variši-kuhati, va­ riti V&r"b,-a m. -vrućina, žega V&r"bV&r"b, stranac

-a

m.

-

barbarin;

v&r"btolomei, -e m. - Bartolo­ mej, os. ime

valiti �, valjQ s�, vališi s� -va­ ljati se, kotrljati se

V8l'b,-i i. -palača, dvorac 35

variti, -6jQ, -6eAi - prethoditi,

pretjecati, dolaziti ispred V88Dh prilo -vjerojatno, valjda Vdb, vala, vaie zam. - vd, vMa, vMa v� neBkl, B. mn. - palmine grane;UBp. val va'nie, -6 B. - kip, skulptura ved.- V. vesti vedro prilo -vedro vezde V. VbIIbde vele V. o vele veleglasbno prilo - vrlo glasno velericiV'b prid. - razmetljiv velieimeBbn'h prid. -slavan veli�d'h, -a m. - izjelica velii prid. - velik; velii dbBb blagdan; us p. veliki.

veli�aV'b prid. - umiAljen, ohol;

ponosan veli�anie, -6 B. - umiAljenost,

oholost; ponos veli�ati (s�), -ejQ (�), -aeAi (s�)

- veličati (se), slaviti (se), uz­ dizati (se); razmetati se; UBp. veli�iti (�) veliMe, -6 B. - veličina; uzviAe­ nost, veličanstvenost; UBp. ve· li�bStvie / veli�bStvo veH�iti (�). -čQ (s�),-čiAi (�) veličati, slaviti, uzdbati; raz­ metati se; UBp. veli�ati (s�) veli�bStvie / veli�bStvo, -a B. veličina, uzviAenost; veličan­ stvenost; usp. veličie veli'n., -a m. - belijal, đavao velmi v. velbmi

veliistvo, -a B. - veličina; UBp. velikota

velbbqd'h, -a m. - deva

velikoduibn'h prid. - velikodu­

velbglasbBb prid. - glasan

vebbqidb prid. - devin

Aan

velbdarovanie, -6 s. - darežlji-

velikol'potie, -e B. - veličan­

vost,dobrotvornost

stvenost

velbz'vob / velbz'vul'h, -a m.

velikota, -y ž. - veličina; usp. veliistvo

- Belzebub, Sotona vebi v. velii

velik'h prid, komp. v�Cii, boW ­ velik; velik1. dbBb -blagdan; velika(') ned'l' Uskrs; usp. velii

velbl'pota, -y ž. - veličanstve­

nost, uzvišenost vebl'P'h / velbl'pbn'h prid. -

-

veličanstven, uzviAen 36

velbDli prilo - vrlo, veoma; jako,

ve8Bbn'h prid. - proljetni

glasno

vesti, vedQ, vedeši, 1. l.jd. Bigm.

1. aor. V�S1> -voditi

velbmoj�, -b pl. t. -plemići,vel·

može

vesti (�), vezQ (s�),vezeti (s�) -

voziti (se), jahati, ploviti

velbmqđrbStvovati, -ujQ, -ueAi

- razmetati se velbricevati, -ujQ, -ueAi - raz­ metati se

veSbn- V. VbIIbn'h

velbriciV'b V. velericiV'b

vet'hiati, -ajQ,-aeši - starjeti

velflnie, -e B. -zapovijed, nared­ ba, nalog, odredba; UBp. pove­ l'nie

VeCb, -i ž. - stvar, predmet; na­

vehh'hprid. -star,davni; vet'h­ hyi zavih - Stari zavjet

velflti, veljQ, veliii - zapovijeda­

ti, naređivati, nalagati; htjeti, željeti ve�amin'h, -a m. -Benjamin, os. ime ve�miBb prid. -Benjaminov vepn., -a m. - vepar veriga, -y Ž. -lanac ver�, � ž. - zasun, zapor veseliti (�), -ljQ (s�),-liši (�)-

rav, ćud; događaj, zgoda; posao, čin veCbn'h prid. -predmetni,stvar­ ni, materijalni VeCbStvo, -a B. - predmetna stvarnost vooen., -a m. -večer vooennii prid. - večernji večeri, � ž. - večera, gozba večerenie, -e B. -večeranje vooeriti, -6jQ,-6eši - večerati vidimo prilo vidljivo vidim'h prid. - vidljiv; usp. vi­ -

veseliti (se), radovati (se); ve­ selo živjeti veselie, -e s. - veselje, radost; gozba veselo prilo -veselo,radosno vesel'h prid. -veseo, radostan veslo, -a s. - veslo vesna, -y ž. - proljeće

dom'h, vidbn'h vidovati, -ujQ,-ueAi -promatra­

ti, motriti vidom'h prid. - vidljiv; UBp. vi­ dim'h, vidbn'h vidsaida V. vid'h8alda vid'h, -a m. -vid; pogled; izgled 37

vid'b88ida, -y ž. - Betsaida,

zemlj.

virb8av�, � ž. - Bat-šeba, os.

ime

vid..saicb.sk..prid. -betsaidski vicb.n.. prid. - vidljiv; usp. vi· dim.., vidom..

vis�nie, -tl s. - viset\ie vi�ti, viAQ, visiAi -visjeti

vidJ.cob, -a m. -očevidac, svjedok

vitani�, � ž. -Betanija, zemlj.

vid�nie, -tl s. - gledanje, proma­

vitanie, -tl s. -Qbitavanje, bora-

tranje; pogled; vid; izgled

vak vitati, -8jQ, -aeAi -obitavati, bo­

vid�ti, viždQ, vidiAi -vidjeti; gle­

raviti, živjeti; navratiti

dati vina, -y ž. - krivnja, propust;

vitie v. v�tvie

uzrok, povod; izgovor

vitlee-, vitleo--, vitlio--, vitl�o-­ v. vitblee-, vithbleemb

vinarb, -a m. -vinogradar s. - vino; vinova loza, grožđe; vinograd vinoVbn.. prid. - kriv; vino­ Vbna tvoriti -okrivljavati vinograd.., -a m. -vinograd, vi­ nova loza vinogracb.n.. prid. - vinograd­ ski vinodatie, -tl s. -darovanje vina

vino, -a

vitbleem.., -a m. - Betlehem,

zemlj. vitbleemskiprid. -betlehemski vitbleom.., vitbl�mb, vitbleo­ m.. v. vitbleem.. vi�lica, � ž. -vihor, oh.\ia vithleem.. / vithbleemb v. vitb­ leem..

vinopiVbCa / vinopiica, � m. -

vinopija, pijanica vinopitie, -tl s. -pijenje �na vin&nik.., -a m. - začetnik, po­ kretač vinbn.. prid. - kriv, okrivljen; prouzročitelj; obvezan; vinski; vim.na (s..)tvoriti -obveza­ ti, zadužiti

vlaga, -y ž. -vlaga vladyka, -y m. - vladar, gospo­

dar; vlast vladyčica, � Ž. -vladarica, gos­

podarica vladyčbn.. prid. -vladarov, gos­

podarev vladyčb8k.. prid. -vladarski 38

vladyčbstvie / vladyčb8tvo, -a s. - vladavina, vlast, gospoda­

vlwnqti, -nQ, -neAi - mucati

.

v"'hvovanie, -a s. - vračanje,

ret\ie

magija

vlasvimisati, -s8jQ, -saeAi - bo­

vl..hvoVbn.. prid. - magijski,

gohuliti

čarobni

vlasviml6ti, -tljQ, -tleAi - bogo-'

v"'hvoJjubie, -a s. - strast za

vlasvimi�, � ž. -hula, bogohu­

v"'hv.., -a m. -vrač, čarobt\iak

huliti

vračanjem

ljet\ie

vl1>ČbCb, -a m. - stričak (biljka)

vlastelin.. / vlastelb, -a m. -

v"'šbba, -yž.-vračanje, magija

gospodar, vladar vlastelbsk.. prid. -vladarski

vl..šbbbn.. prid. -magijski

vlasti, vladQ, vladeAi - vladati,

vl"šb8tvie / vl"šb8tvo, -a s.

vl..šb8k.. prid. - vrački

upravljati

- vračanje, magija

vlastb, -i ž. - vlast, sila, moć;

vlbk.., -a m. - vuk; usp. VI..k1>l

područje vlasti

vleci, vlekQ, vlečeAi, akt. part. pret. l. vl'bh -vući, odvlačiti

vlasf- v. vlasvvlas.., -a m. -vlas, dlaka, kosa

voaniMtges.. neskl. - Boaner­

vlasen.. prid. -od kose, dlakav

ges, os. ime

vlačiti, -čQ, -čiAi -vući, odvlačiti

voda, -yž. -voda; vodena povrAi­

vl..k.. 1, -a m. -vuk; usp. vlbk..

na (rijeka, jezero, more)

vl..k.. 2 usp. vl�ci

voditi, voždQ, vodiAi - voditi

vl..na, -y ž. -val; vuna

vodono8.., -a m. - vodonoAa;

vjedro, posuda za vodu

vl..niti 8�, -t\iQ s�, -niAi s� -biti

vodono8b, -i ž. -vjedro

valovit, talasati se, lelujati se vl.. nbn.. prid. -valovit

vodopiica, � m.

vl..n�ti �, -tljQ s�, -tleAi s� -biti

VOdOtOOb, -a m. -vodeni tok; po-

valovit, talasati se, lelujati se

-

vodopija

tok

vl..nenie, -tl s. -udaranje valova

vocb.notrdovihprid. -koji bo­

luje od vodene bolesti

o obalu, talasanje 39

vodltJl1oprid. - voden voidr., -a m. - vođa; vojvoda, knez vozitl.�, vožQ s�, voziAi � - voziti (se), ploviti (se) VOZ1o, -a m. - kola volvo vom1o vom1o, -a m. - vojnik, ratnik, mn. voini/voi-vojnici,vojska voim.stvo, -a m. -vojska, vojna služba; ot�ti voim.stvo -na­ ruliiti vojničko dostojanstvo voieka, -yž. -rat,borba; vojska volav. vol� vole čest. -i gle; dakle; zar (ne),li voliti, voljQ, volilii - htJeti, želje. ti; davati prednost,pretpostav­ ljati voloVbn1o prid. -volovski; 8QP1'Q1J'It voloVbl1yi - volovska zaprega vol1o, -u m. -vol vob.n1o prid. - dragovoljan, vo­ ljan, hotimičan vole, � ž.-volja; odluka,namje­ ra; želja,zahtjev; pohota,lako­ most; bez volt; -nenamjerno; po voli - dobrovoljno vol�volevez. - ili-ili, bilo-bilo volejqprilo -rado, s voljom 40

vo�, � ž. -vonj, miris von�ti, �jQ,�Ai - mirisati VOOZ1o, -a m. -Booz,os. ime VOU1o, -a m. -vosak voe.,a, -y ž. - bič voevati, vojujQ, vojuelii - rato­ vati voevoda, -y m. - vojskovođa, zapovjednik; vladar; vojvoda; prefekt Voevodin1o prid. - vojskovođin, zapovjednikov; vladarov; voj­ vodin; prefektov VoeVocb.sk1oprid. -koji se odno­ si na vojskovođu, zapovjedni­ ka, vladara, vojvodu, prefekta voevocb.stvo, -a s. -prostor vla­ danja vladara,vojvode,prefek­ ta; vojvodstvo vrabii, � m. - vrabac vralJ'lt, -a m. -neprijatelj vrdenie, � s. -vračanje, gatanje vrdiiprid. -neprijateljski vrdt.da, -y ž. - neprijateljstvo; vrddq im�ti -mrziti vrd&dovati, -ujQ,-uelii -nepri­ jateljevati; mrziti vr�b8kyprilo -neprijateljski vranoV1o prid. - gavranov; vra­ nin

vran1o, l -a m. - gavran,vrana vran102prid. - cm vrata, -b s,pl. t. - vrata vratarica, � ž. -vratarica vratan., -a m. - vratar; usp. vratt.nik1o vratiti (�), vraĆQ (s�), vratilii (s�) - vratiti (se); obratiti (se) vrat1o, -a m. -kolo,kotač (za mu­ čenje); nazupćani obrambeni zid vrat'lok1oprid. - kolebljiv, nepo­ stojan, nestalan vratr.nik1o, -a m. - vratar; usp. vratlU"b vračevati, -ujQ, -uelii - liječiti, ozdravljati vračeV10prid. -liječnikov vračevr.n1o/vračeVb8k'loprid. liječmčki vračr., -a m. -liječnik; usp. balii vračr.ba, -y ž. -liječenje, iscjelji­ vanje vračr.br.noprilo -liječnički,medicinski vračr.br.n1oprid. -koji liječi vrbba, -y ž. -vrba vrbbie, � s. - vrbik vrbVb, -i ž. - konopac, uže vrbženie, � s. -bacanje 41

vr108ta, -yž. - životna dob; nara­ litaj vrbtogradan., -a m. - vrtlar vrbtograd1o / vrbt'lo / vrbt'lopO­ gracb, -a m. - vrt vrbt'lop1o, -a m. - vrt; lipiJja, jaz­ bina vrbt�ti 8t;, Vl"'bĆQ s�, vntilii � vrtJeti se vrbhovr.n1o / vrhOVbnb prid. vrhovni, najviIii, glavni vr1ohuprijed. s G - iznad, nad, povrh vrbhupril. - gore vrbh1o, -u m. -vrh vr....v. .. vrr.�ti, vreždQ, vr&:lilii - ozlije­ diti; oštetiti vred1o, -a m. - ozljeda, rana; bolest; ne vredu 81otvoriti , (imeti) -odbaciti što kao ne­ vrijedno vredr.n1oprid. -ozlijeđen vreždati, -ajQ,-aelii -ozljeđiva­ ti, raniti vreždenie, � s. - ozljeđivanje, ranjavanje vremenr.n1o prid. - vremenski, privremen, kratkotrajan, ne­ postojan

�m�, vr�mene, vr�meni B. vrijeme, razdoblje; godiAnje do­ ba, trenutak; prigoda, dobra prilika; ob m'hD.oga �­ mene - već odavno; v'h � ­ m � - navrijeme, u pravi čas �ti v. VIt�ti vrAtice, -a 8. - torba �ci, VI"bgQ, VI"bžeAi - baciti (se), vrgnuti vs-v. V'h8v'h prijed. B L i A - u; VIt čemIt­ čemu, radi čega; v'h t� - protiv tebe; v'h nezaapQ v. V'hneza­ aPQ V'hblagovoliti, -voljQ, -voliAi učiniti Ato milostivo V'hbAgati, -ajQ, -aeAi - utrčati V'hbAgnQti, -nQ, -neAi - pobjeći u Ato V'hvesti, -edQ, -edeši - uvesti (uvedem) V'hvleci, -ekQ, -ečeAi - uvući V'hvociiti, --oždQ, --odiši - uvoditi V'hvreti, V'bVbrQ, V'bvbreAi - udariti V'h�ćH, -rbgQ, -rbžeAi - ubaciti V'hveriti, -rjQ, -riši.....:. uvjeriti; po­ vjeriti V'hvesiti, -ešQ, -esiši - objesiti

V'hvMti, V'bV�jQ, V'bv�Ai - upu­ hati

Vhd.rqžati, -ajQ, -aeAi - usprav­ ljati, podizati

V'hgaidanie, -e 8. - ugađanje

V'hdrqžiti, -žQ, -žiši - uspraviti, podignuti

V'hgaidati, -ždajQ, -ždaeAi ugađati V'hglaAenie, -e poduka

8.

- poučavanje,

V'hglQbiti, -bljQ, -biAi - udubiti V'hgnezditi �, -eždQ s�, -ezdiAi s� - ugnijezditi se V'hgoditi, --oždQ, --odiAi - ugoditi V'hgod&nik...., -a m. - mio, drag, ugodan; božii V'hgod&nik"b bolji ugodnik V'hgodbJl.... prid. - ugodan V'hdaati v. V"bdaAti V'hdati, -amb, -asi - dati, uručiti, predati; V'hdati s� - odati se, predati se; podati se, potčiniti se V'bdaeti, -ajQ, -aeši - davati, uručivati, predavati; V'hdaeti s� - odavati se, predavati se; otpravljati se V'hdvareti �, -ejQ s�, -eeši � nastanjivati se, naseljavati se

42

V'hzal(1.)kati (s�), -l('b)ČQ (�), -l('b)čeAi (s�) - ogladnjeti V'hzbiti, -ijQ, -ieši - udariti

V'hdunQti /V"bd....hnQti, -nQ, -ne­ ši - puhnuti, duhnuti v'bdeždQ, V'bdeždeši / v'bd�jQ, V'bd�eAi - staviti, polo­ žiti

v....dAti,

V'hžagati, -gajQ, -gaeAi - užizati, paliti V'hždelati, -ajQ, -aeši - žudjeti, čeznuti V'hždelAti, -lejQ, -leeši - žudjeti, čeznuti V'hžd�dati (�), -ajQ (s�), -aeši (s�) - ožeđati V'hžeci, -egQ, -ežeši - užeći, za­ paliti V'hži3ati, -ajQ, -aeši - užizati, paliti V'hžizati vo V'hži3ati V'hžltgati, -ajQ, -aeši - užeći, za­ paliti V'hZ vo V'hz....

V"bdvlgnQti v. V'hzdvlgnQti

V'hzakoniti, -njQ, -niši - ozako­ niti, propisati zakonom

V"bdvoriti �, -rjQ s�, -riši s� nastaniti se, naseliti se

V'hzakonie, -e 8. - zakon; zako­ nodavstvo 43

v....zblagoslovestviti, -ećtvjQ, -estviši - blagosloviti V'hzboeti �, --ojQ s�, --oiši s� uplaAiti se V'hzbraniti, -njQ, -niAi - zabra­ niti; spriječiti; uskratiti V'hzbraneti, -ejQ, -eeAi - zabra­ njivati, priječiti; suprotstavlja­ ti V'hzbuditi, -uždQ, -udiši, akt. part. pret. lo V'bzbuždb - pro­ buditi v....zbuždati, -ajQ, -aeši - buditi V'hzbužd& Vo V'hzbuditi V'hzbuenie, -e 8. - glupost, ludost, budaIaAtina V'hzb....nQti, -nQ, -neši - probudi­ ti, prenuti V'hZbLrati, -berQ, -bereši - sa­ brati, pokupiti, skupiti V'hzbesiti (�), -eŠQ (s�), -esiAi (s�) - razbjesniti, razbjesnje­ ti se V'hzbA80vati �, -ujQ s�, -ueši s� - postajati bijesnim V'hzbAsLneti, -n�jQ, -n�ši - raz­ bjesnjeti se

�zb6iati, -ajQ, -aeši - postajati

�zvraCati (�), -ajQ (SQ), -aeAi

bijesan

�zb6ienie, �

8.

- bijes, bje-.

snilo

(s�) - vraćati (se), obraćati se; povlačiti unatrag

�zvracenie, �

�zvaliti, -JjQ, -liši - navaliti, nagurati

8.

- vraćanje,

gnuti; položiti, povjeriti

rastaliti

�zvyiiti, -yAQ, -ymši - podi­

�zveličati, -ajQ, -aeši - veliča­

gnuti

ti, hvaliti, uzdizati �zveličiti, �, --čiši - uvećati; učiniti velika (dobra) zemljQ, V1>zemleši / -ajQ, -aeši -(pre)uzimati; ubi­ rati, skupljati; podizati; V1>zi­ mati kom...kanie - pričešći­ vati se; V1>zimati č�st.. sudjelovati; V1>zimati grflhy -oduzimati grijehe -

V1>zirati, -ajQ, -aeši - gledati, motriti

V1>ziskanie, -a s. -traženje V1>ziskateb., -a m. -istražitelj V'JJziskati,l -ajQ, -aeši - tražiti;

V1>ziskovati, -ujQ, -ueši -tražiti

nuti

V1>ziti, -idQ, -ideši - popeti se; uzići, otići gore; izrasti, nara­ sti; izići, otići

uzdisanje

V1>zdyhati, -ajQ, -aeši -uzdisati V1>zdbrati, -derQ, -dereši -iščupati

V1>zlagati, -gajQ, -gaeši - pola­

V1>zdfllati, -ajQ, -aeši -pružati,

V1>zlakati, v. V1>zal(...)kati (s�) V1>zležati, -ležQ, -Iežiši - ležati

gati, stavljati

protezati

(za stolom)

V1>zdflti, -ejQ -eeši / -deždQ, dež­ deši - podignuti, protegnuti (ruke); uzdignuti (oči)

V1>zletfJti, -lećQ, -letiši - uzle­ tjeti 46

V1>zleci, -1�gQ, -l�žeši - leći (za

V1>zmflriti, -IjQ, -riši -odmjeri­

stol), zaleći

ti. izmjeriti

V1>zlivati -ajQ, -aeši -nalijevati,

V1>zmfltati, -ajQ, -aeši -'- uzvitlati; bacati

izlijevati

žiti, istražiti; poželjeti

V1>zd1>hnQti, -nQ, -neši -uzdah-

manje

istraživati; htjeti, žudjeti V1>ziskati, 2 -iskQ, -ićeši -potra­

nuti, uzdahnuti

Vl>zdyhanie, -e s.

V1>zigrati �, -ajQ s�, -aeši s� poskočiti od radosti V'JJzimanie, -El 8. - upad, zauzi­

V1>zUflti, -1�jQ, -leeši -nalijevati, izlijevati

v..zm�sti, �tQ, �teši - smesti,

V1>zložiti, -žQ, -žiši - položiti, postaviti; V1>zložiti flzvy raniti; V1>zložiti oči -uprije­ ti oči

V1>zmQžati, -ajQ, -aeši - ohra­

V1>zlflganie,

. smutiti

-El 8.

- zalijeganje (za stol, pri gozbama)

briti

V1>zmQtiti, -QČQ, -Qtiši -uzmuti­ ti; smesti, smutiti

V1>zmQcati, -ajQ, -aeši -mutiti; tresti; smućivati

V1>zlflsti, -ezQ, -ezeši -popeti se,

V1>zmQilenie, -e

8. - smutnja, nemir; uzburkanost

uspeti se

V1>zJjubimyi prid. -omiljeni V1>zJjubiti, -bljQ, -biši -zavolje­

V1>znak... prilo - nauznak, pole­ đice

ti; čeznuti za čime

V1>znenavidflti, -iždQ, -idiši -

V1>zJjublenie, -e s. -ljubav; žud­

zamrziti

nja, čežnja

V1>znep..cevati, -ćujQ, -eueši -

V1>zJjublenik..., -a m. -miljenik V1>zJjublen... prid. - omiljen,

misliti što o komu, držati koga za što

drag

V1>znesenie, -e

V1>zmagati, -gajQ, -gaeši -moći,

S.

- uznesenje,

uzdizanje

biti kadar

V1>zmetati v. V1>zmfltati V1>zmož..n... prid. - moguć; V1>­ zmož..na s...tvoriti -ojačati V1>zmooi, -ogQ, -ožeši -moći, uz­

V1>znesti, -SQ, -seši - uzvisiti,

moći; osiliti, ojačati; svladati

V1>znisti, -nbZQ, -nbzeši -nadje­

uznijeti, uzdići; povisiti V1>zniknQti, -nQ, -neši - (iz)ni­ knuti

V1>zm..zdie, -e s. -naknada

nuti, nataknuti 47

Vltznositi, �šQ, �siši - nositi gore, uznositi; uzvisivati, povi­ Bivati; Vltzn�i - nosač

uzeti, primiti; dobiti; ukloniti; podići; Vltz�ti kom'hkanie pričestiti se Vltz�tie, -a s. -primanje Vltzno�i v. Vltznositi Vltznoienie, � s. - uznesenje; VItkluti, -adQ, -adeši - natova­ riti uzdizanje, slavljenje VItkopati, -ajQ, -aeši -zakopati, VltzllbZllQti v. Vltznisti okopati Vltzon., -a m. � izgled; pogled Vltz(...) prijed. s A -za; umjesto; VItkoreniti, -njQ, -niši -ukorije­ niti; Vltkoreniti � -pustiti blizu, pokraj; blagod�tJ. VltZ korijene blagod�tb - milost za milost Vltz... vanie, � s. -poziv; doziva­ vhlmp... / VltkuPb prilo - zajed­ no; istodobno; usp. Vltku� nje, pozivanje VltZ'bvati, V1>zoVQ, V1>zoveši-uz­ Vltkupbn... prid. -zajednički viknuti, zazvati, pozvati; na­ Vltku� prilo -zajedno; istodobzvati no; usp. VItkup... / VltkuPb VltZ'bpiti, -ijQ, -ieši -zavapiti VItkusiti, -ušQ, -usiši -okusiti Vltz�riti �, -rjQ s�, -riši s� - VItkus..., -a m. -ukus razbjesnjeti se VItInUati, -ajQ, -aeši -kušati, jesti Vltzyvati, -ajQ, -aeAi -zvati � s. -kušanje, jedeVltkuienie, Vltzbmati v. Vltzimati nje V'bZbm'" v. Vltz�ti VltkysnQti, -nQ, -neši-ukiseliti VItzbriti, -rjQ, -riši -pogledati Vltky�ti, �jQ, �eši -ukiseliti VltZbrinie, � s. -pogled -a s. -torba VItlagalice, Vltzhriti, -rjQ, -riši -pogledati -gaeši -ulagati, -gajQ, VItlagati, Vltz�hati, �Q, �deši - izvesti naređivati umetati; (izvezem) VIt�ti, V1>ZbmQ, V1>zbmeši, 3. l. VItlaziti, -8ŽQ, -aziši -ulaziti jd. V1>Z�t1>, aor. V1>Z�S1> / V1>Z�­ VItlaz..., -a m. -ulaz h1>, akt. part. pret. l. V1>Zbm1>- VItlati � V. Vltla�ti � 48

Vltla�ti �, -ajQ �, -aeši � lju­ ljati se Vltleiati, -ŽQ, -žiši -marljivo se baviti čime VItlivati, -ajQ, -aeši - ulijevati Vltlitie, � s. -ulijevanje; žrtva Vltli�ti, V1>lejQ, V1>leeši - uliti, ulijevati v...loVbn"'prid. -miran, polagan v...loiiti, -žQ, -žiši -uložiti, po­ staviti

Vltnimati, V1>nemljQ, V1>nemleši / -ajQ, -aeši-opažati, razabira­ ti; v...nimati seb� -čuvati se

v...lb8titi -bĆQ, -b8tiši -obmanuti, prevariti v...l�sti, �zQ, �zeši-ući, stupiti v...mesti, -etQ, -eteši -baciti

Vltnositi, �šQ, �siši -unositi v...nutiti, -ŠQ, -šiši-čuti, dočuti v...nutn. prilo - unutra Vltn... prilo -van v...n... prijed. s G - izvan; usp. Vltn�2

�

v...nisti, V1>DbZQ, V1>nbzeAi -za­ biti, zabosti, zarinuti Vltniti, -idQ, -ideši, akt. part. pret. l. v1>Šbd1> / V1>šed1> -ući, stu­ piti V'bDitie, � s. -dolazak v...noziti, �žQ, �ziši - zabiti, zabosti

v...metati, -eĆQ, -ećeši/-ajQ, -seši -bacati Vltmeniti, -njQ, -niši -ubrojiti; smatrati koga za što . v...m�riti, -rjQ, -riši - pokoriti, poniziti

v...nbznQti, -nQ, -neši - zabiti, zabosti, zarinuti Vltn..mati V. Vltnimati Vltn� prijed. s G i prilo -izvan, vani; usp. Vltn... v...necbnb I Vltneibnb prid. (iz)vanjski

v...m�stiti, �ĆQ, �stiši - smje­ stiti; obuhvatiti v...m�tati, -ajQ, -aeši -bacati Vltm�cati, -ajQ, -aeši -obuhva­ ćati; smještati se; shvaćati v...mešenie, � s. - tijesto naglo, nena­ v...nezaapq prilo dano, iznenadno v...nesti, -8Q, -seši -unijeti

-

Vltnejqdu prilo i prijed. s G vani, izvan; usp. v...nejqde Vltnejqd� prilo - vani; usp. Vltn�jqdu v...negda(ie) vez. -kada, uvijek kada

-

49

V'hpraianie, � 8. - pitanje; ispi­ tivanje V'hprdati, -šI\iQ, -i§aeši - pitati, ispitivati; istraživati; moliti, V'bnqtn. prilo - unutra zahtijevati V'hnqtn.m. prid. - unutarnji . V'hpro8iti, -oi§Q, -osiši - upitati; v1tnqtrltjqdu / v1tnqtrltjqdA zamoliti prilo - unutra V'hpro81t, -a m. - pitanje; slučl\i V'hobraziti, -ažQ, -azii§i - stvori­ V'hpro8ltnlk.1t, -a m. - mislilac ti, oblikovati, napraviti V'hproienie, � 8. - pitanje; ono V'horqiiti, -žQ, -žii§i - naoružati što je izmoljeno V'hpadati, -dI\iQ, -daei§i - upa­ V'hpr1tV'hzIAganie V. pr1tVOV'h­ dati zleienie, pr1tvoV'hzlflganie V'hpadenie, � 8. -pad, upadanje V'hpriky prilo - protivno; V'h­ prflky glagolati - proturje­ V'hpa.sti (�), -adQ (�), -adei§i čiti (s�) - upasti V'hp�i, �gQ, �žeši - upreći V'hperiti, -rjQ, -rii§i - poletjeti V'hpe�aliti �, -ljQ s�, -lii§i .s� - V'hpustiti, -ucQ, -ustiši - pustiti u što, pripustiti rastužiti se V'hpucati, -I\iQ, -aei§i - puštati u V'hpiti, -ijQ, -iei§i - zvati, vikati što, pripui§tati V'hplakati, -lačQ, -lačei§i - zapla­ V'hraVltniti 8�, -njQ s�, -niši � kati izravnati se, izjednačiti se V'hpl1ttiti �, -bCQ s�, -btii§i s� - V'hrazumiti, -mljQ, -miši - ra­ utjeloviti se zjasniti, uputiti V'hpl1tcenie / V'hpl�enie, � 8. V'hri8niti, -njQ, -niši - ukorije­ - utjelovljenje niti se, utvrditi se V'hpl�iti, -čQ, -čii§i - poredati V'h�diti, �ždQ, �diši - poreda­ V'hplit, -a m. - vapl\i, krik ti, uvrstiti V'hpraVltditi �, -hždQ s�, -bdiši V'h�idenie, � 8. - red, niz, po­ redak � - dosegnuti pravdu V'hn�ti, V'bnbmQ, V'bnimei§i opaziti, primijetiti; V'hn�ti � - zapaliti se

-

50

V'hrqeati �, -I\iQ �, -aei§i· SQ padati, sručivati

V'hskliknqti, -njQ, -nii§i - uskli­ knuti, uzviknuti

V'h�iti, -čQ, -čii§i - povjeriti V'hS V. V'hZ1t

V1t8k.licanie, � 8. - klicanje; U8p. V'bskliknoveDJe

V'hsaditi, -aždQ, -adiši - postavi­ ti; usaditi, posaditi (biljke)

V1t8kloniti, -njQ, -nii§i - uspra­ viti

V'h8veripflti, -p@jQ, -p@ei§i - razbjesnjeti se

V'h8klonenie, � nje

V'h8eliti, -ljQ, -lii§i - naseliti

V1t8kolebati �, -I\iQ �, -aei§i SQ / -bljQ SQ, -bleši SQ - zateturati

V'hselena, -y Ž.

-

svijet

S.

- uspravlja­

V'h8elenafl, -yjQ Ž. - svijet

V'h8kori V . skorfl

V'h8elenie, � 8. naseobina, naselje, mjesto stanovanja, obita­ valište

V1t8krai prijed. s G - (po)kraj, do, kod

V'h8kooiti, -čQ, -čii§i - uskočiti

-

V'hselenltsk1t prid. - (sve)opći, svjetski

V'h8kriliti, -ljQ, -lii§i - uzbuniti

V'hsklasti, -adQ, -adeši - složiti, položiti

V'hskritsenie / V1t8kn.snovenie, � 8. - uskrsnuće; usp. V'h­ skrešenie, V1t8tavlenie, V'h8taflnie

V'h8krilie, � S. - obrub (na tkaV'hselflti, -1@jQ, -l@ei§i - useljava­ . nini) ti; naseljavati V'hskri�ati, -čQ, -čiši - kriknuti, V'hsieti, �jQ, -ooši - zasjati zavapiti V'hskakati, V'bskačQ, V'bskačeši - V1t8kr1tbflti, -bljQ, -bii§i - ožalo­ skočiti, skakati stiti se, rastužiti se V'hskladati, -dI\iQ, -daei§i - shS-­ V'h8kr1tmiti, -mljQ, -miši - od­ gati, polagati hraniti V'hsklanflti �, �jQ SQ, -ooši SQ - V'h8kn.sati, -I\iQ, -aeši - uskrsa- . uspravljati se vati

V'hskliknovenie, � 8. - klica­ nje; usp. V1t8klicanie 51

V'WIJ.rior.sn.q ti, -nQ, -neAi - uskr­ snuti

V'h8ID.ieti �, -m�jQ �, -m�i � - nasmijati se

V'h8priimati, -riemljQ, -riemleši - primati, prihvaćati

V'lt8krisiti, �AQ, �siAi - podići; probuditi (za nov život), uskri­ siti . V'WJkriSItD'h prid. - uskrsni

V'WIQlr'hdeti �, -'bždQ �, -'bdiAi � - usmrdjeti se, zasmrdjeti

V'h8prij�ti, -riimQ, -riimeši primiti, prihvatiti

V'h8JDeeti � V. V'WImieti � V'h8pitanie, � s. - domaća, rasplodna životinja

VIo8prositi, -oŠQ, -osim - zapita­ ti, zatražiti

V'WJkriAati, -ajQ, -aeAi - uskrisi­ vati ; V'WJkriienie, � s. - uskrsnuće; usp. V'WIkn.senie / vwkr..snovenie, vNtavlenie, V'h­ stdnie V'WIkuriti �, -rjQ �, -riAi s�, zadimiti se V'hskypfiti, -pljQ, -pim - uskipje­ ti, prekipjeti; biti pun

.

V'h8pitati, -ajQ, -aeši -othraniti V'h8piteti, �jQ, �ši - othraniti V'h8plakati (�), -lačQ (s�), -lačeši (�) - zaplakati V'h8planQti, -nQ, -neši -planuti V'h8plaCenle, � s. - naknada

V'h8prititi, -eĆlQ, �tiši - zaprije­ titi, prekoriti; zapovjediti V'h8precati, -ajQ, -aeši - ugroža­ vati; koriti, prekoravati V'hspricenie, � 8. - prijekor V'hsp�nQti, -nQ, -neši - prenuti se, probuditi se

V'h8pleskati, -ećlQ, -aIleši - zapljeskati

V'h8pr�tati, -ajQ, -aeši - zausta­ viti, priječiti

V'hskymQti, -nQ, -neAi - uski­ snuti, postati kiseo; zavreti

V'h8plicevati, -ujQ, -ueši - zabu­ čiti

V'WI�ti, -sejQ, -�eAi - uski­ snuti, postati kiseo; zavreti

V'h8pJjunQti, -nQ, -neši - plju­ nuti

V'WIpustiti, -ućlQ, -ustiši; V'h8pU­ stiti pe8l1h - zapjevati pje­ smu

V'WIkQJQ prilo - zaAto V'WIlaviti, -vljQ, -vim - proslaviti

V'h8pominanie, � s. - sjećanje, pamćenje

V'WIladiti, -aždQ, -adiAi - zasla­ diti

V'hspominati, -ajQ, -aeši - sjeća­ ti se; podsjećati

V'WIpytati, -ajQ, -aeši - pokuša­ vati

V'WIlaneti s�, �jQ s�, �ši s� naslanjati se Y'l>sledovati / V'WIledbstvovati, -ujQ, -uem - slijediti V'WIled... V. sled...

V'h8pOmenQti / V'WIpom�nQti, -nQ, -neši - sjetiti se, podsje­ titi V'WIpopl ...zenie, � s. - posrtaj

V'h8p6vati, -ajQ, aeši - pjevati

V'WIpojQ V. V'hspeti V'hsprieml- V. V'WIpriimati

V'WIlepati, -pljQ, -pleši -izvirati 52

V'hstavati, -vajQ, -vaeAi - usta­ jati V'hstavitel.., -8 m. - uzročnik V'WItaviti, -vljQ, -viši - postaviti; podići, uspraviti V'hstavleti, -1�jQ, -l�eši - postav­ ljati; uskrsivati V'WItavlenie, � 8. - uskrsnuće; usp. VWlkn.senie / V'hSkns­ novenle, V'hskr6ienie, V'h. staenie V'WItaniV'h prid. - marljiv, spre­ man, hrabar V'hstanie, � 8. - ustajanje, diza­ nje; ustanak V'WItan..n'b prid. - koji se odnosi na ustajanje, dizanje, ustanak V'hstati, -aDQ, -aneši - ustati; pobuniti se, suprotstaviti se V'WItaeme, � s. - ustajanje; uskrsnuće; usp. V'WIkriienie, V'hskrbsenie / V'h8krwmove­ nie, V'hstavlenie V'WItaeti, -ajQ, -aem - ustajati, . suprotstavljati se V'hstenati, -nQ, -neši - zaste­ njati V'WItirati, -ajQ, -aeši - trti, tr­ ljati V'h8tlapiti, -pljQ, -piši - umiriti, ukrotiti

V'h8pucati, -ajQ, -aeAi; V'WIpU­ cati pe&nb - počinjati pjevati pjesmu

V'WIpeti, -pojQ, -poeši - zapjeva­ ti, proslaviti pjesmom V'h8p6tie, � 8. - pjevanje; kuku­ rikanje �t.. pril. - (u)natrag 53

Vlt8tok'h, -a m. - izlazak (Sunca); istok; usp. V'h8hoch

V'h8tQpiti, -pljQ,. -piAi - ući, stupiti

V'h8točiV'h prid. - bijesan

V'hsud'h V. V'h8QCl'h

V'hStoo..n'h prid. - istočni

V'h8ue prilo - uzalud

V'h8trepetati, -peeq, -peeeAi zadrhtati

V'h8hvaliti, -ljQ, -liAi - pohvaliti, zahvaliti

V'hStrr.gatl, -ajQ, -aeAi - trgati, čupati

V'h8hlQpati, -ajQ, -aeAi - prositi V'h8hodlti, -oMQ, -odiAi - uzla­ ziti

V'h8trr.PQtl, -nQ, -neAi - istr­ gnuti, iAčupati

V'h8hod'h, -a m. - izlaz; izlazak (Sunca); istok; izvor; usp. V'h­ stok'h

V'hStrr.3ati, -ajQ, -aeAi - trgati, čupati V'h8t.i �, -SQ s�, -seAi s� - za­ tresti se

V'hshoidenie, � 8. - uz lazak,

V'hStrqbiti, -bljQ, -biAi - zatrubi­ ti, rastrubiti

V'h8hoUJti, -ocQ, -oeeAi - htjeti, poželjeti, zaželjeti

V'hSt'hknQti, -nQ, neAi - nata­ knuti; na m8h V'h8hknQti - raspeti

V'h8hul�ti, -1�jQ, -1�Ai - grditi, kuditi, sramotiti

V'h8t�PQti, -nQ, -neAi -stegnu­ ti, krotiti

V'hshytati, -ajQ, -aeši - otimati, prisvajati, grabiti

V'h8t�3anie, -a s. - potrebovanje

V'h8hytlti, -ycQ, -ytiši - oteti, prisvojiti, pograbiti

uznesenje

V'h8h'ht�ti V. V'h8hot�ti

V'hS�3ati, l -ajQ, -aeši / �žQ, �žeši -istraživati, ispitivati; . potrebovati

V'hshycati, -ajQ, -aeši -otimati, grabiti

V'hSt�3ati, 2 �ŽQ, �žeši-istraži­ ti, ispitati

V'h8hycenie, � pljačka

V'h8tQiiti, -žQ, -žiši -zateći se u

V'h8hyC..nik'h, -a m. - razbojnik, pljačkaš

nevolji 54

8.

- grabež,

vwnJati, -ljQ, -leAi - poslati gore, uzaslati V'h8Ylati, -ajQ, -aeAi - slati gore; V'h8Ylati hvalQ - zahvaljivati se vr.synenie, � s. -posinjenje

V'ht'hcepril. -nataAte; usp. tbC"

V'hhodlti, -oždQ, -odiAi - ulaziti, stupati V'hhod'h, -a m.-ulaz, prilaz; usp. V'hhoidenie

V1t8YPati, -ajQ, -aeAi -usuti, nasuti V'hdl�ti V. V'hsel�ti

V'hbodJ,n'h prid. - ulazni, prila­ zni, pristupni V'hhoidenie, � S. -ulaz, prilaz, pristup; usp. V'hhod'h

V'hdsti, Vb�dQ, Vbs�eši-sjesti V'hd�ti / V'hdti, -�jQ, -s�eši - posijati, zasijati

V'hcuditi �, -uždQ s�, -udiAi s� - začuditi se, zadiviti se V'hir.d'h V. V'hniti

V'hsQd'h, -a m. -pričest

V'hdsariti s�, -rjQ s�, -riši s� -, postati kraljem ili carem; preu­ zeti vlast

V'h8Qdr.n'h prid. - pričesni V'htainoinu.n'hprid. - tajno uhvaćen V'htoricejQ prilo - drugi put V'htoropn.vyi red. broj; V'hto­ ropn.va4!J sqbota - prva su­ bota poslije Uskrsa V'htoroe prilo -drugi put; drugo (u nabrajanju)

V'htoryi, V'htora4!J, V'htoroe red. broj drugi, druga, drugo; V'htoryi na de�te - dva­ naesti; usp. drugyi, druga�, drugoe V'htorr.nik'h, -a m. -utorak

Vl>Činiti, -njQ, -niAi - poredati, svrstati Vl>Čin�ti, �jQ, �Ai-redati, svr­ stavati V'h�isti, -ČbtQ, -čbteši -pribroji­ ti, ubrojiti, uračunati V'h�lov��enie, -a S. -počovječe­ nje V'h�lov��iti s�, -čQ �, -čiši s� počovječiti se, postati čovje­ kom

-

VI>Č�lo, -a s. -početak �ti, VbčbnQ, VbČbneši - po­ četi V'hŠed'h V. V'hniti

V'htrr.t'hrati, -ajQ, -aeši-poslati u pakao 55

vlt.e.rltdlt prilo - svesrdno, srdačno VIt8eI1tžagae:m... prid. - žrtva paljenica; usp. VIt8e....ieie· Die, olokavto:ma VIt8e....ieieDie, -a S. - žrtva pa· ijenica; u8p. VIt8e....žagae:m..., olokavto:ma Vlt81t,1 -i Ž. - selo VIt... ,2 Vlt86/V1t8a, VIt8e zam. sav, sva, sve; svaki, svaka, svako Vltllid e prilo - posvuda, svugdje Vlt8ltžde prilo - posvuda; uopće Vlt81tD... prid. - trgoviAni, sajam· ski VItslJko prilo - uopće, posve, zaci· jelo Vlt86kI., Vlt86ka, Vlt86ko zam. svaki, svaka, svako; sav, sva, sve VltsiJmo prilo - (po)svuda; sva· kamo VltslJčIt8k ... prid. - svaki; sav VltslJčlt8ky prilo - svakako Vlt8Qdul Vlt8Qd6prilo - (po)svuda VltČerapril. -jučer �erae..ntt prid. -jučerdnji vy - vi, vas N i A mn. zam. ty vyvl6Ci, �kQ, -ečeAi - izvući, istrgnuti

V'ltium.6ti, �jQ, �Ai - zdumje· ti, bučiti Vltilid v. VItDiti V'IIilt8t(v)ie, � s. - ulaz, pristup, prilaz, dolazak V'lt6hati, Vh�dQ, Vh�deAi - uvesti (uvezem...) Mova I vt.eiovica, -y ž. - udo· vica Vltd.ovičlt prid. - udovički VItZ- v. V'ItSVltniti v. Vltniti Vltriti, -rjQ, -riAi - kipjeti, vreti VWtaIn. v. Vlt86kI. Vlt8evid� prid. - svevideći Vlt8evladyka, -y m. - svevladar Vlt8ev6dy prid. - sveznajući Vlt8egdapril. - uvijek, stalno Vlt8edrltžitellt, -a m. - Svemo· gući Vlt8edrJ.žitellt8tvo, -a 8. - sve· moćnost, svemOĆ VIt8edrŽ� prid. - svemogući Vlt8eŽego:m... prid. - sažgan, posve izgoren Vlt8eličlt8ky prilo - uopće VIt8eUlo,... prid. - svemoguć Vlt8eĐOOltn... prid. - cjelonoćni Vlt8eplodltn... prid. - koji se od· nosi na žrtvu plodova u

56

vyvri ci, -l"bgQ, -l"bžeši - izbaci· ti, odbaciti

vyiltntt prid. - gornji; najviši; višnji

vygoDiti, -njQ, -niši - izgoniti

vy6, � Ž. - vrat, šija, zatiljak v6 - N dv. zam. az...

vy,...nati, vyženQ, vyženeši prognati, izgnati, otjerati vydati, -amb, -asi - dati, izdati vyinttn...prid. - postojani, stalni

v6dom... prid. - poznat v6dro, -a 8. - vjedro V6db, -i Ž. - znanje

vyinQ V. vynQ

v6d6 V. v6d6ti

vyknQti, -nQ, -neši - naviknuti se, naučiti

v6d6nie, � 8. - znanje v6d6tt, vE\mb (vEldE\), vElsi, v�st'b - znati, poznavati, biti svje· stan čega

vylaaiti, -8ŽQ, -aziši - izlaziti vyne.tt, -eSQ, -eseši - iznijeti vym�, vymene, vymeni 8. -vime

v6žda, � Ž. - vjeđa; U8p. v6ko

vyinQ I vynQ prilo - neprestano, bez prestanka

v6ie, � zb. im, S. - (mlado) gra· nje; usp. v6tvie

vyrinQti, -nQ, -neši - istjerati, otjerati; izbaciti, odbaciti

v6ko, -a 8. - vjeđa; U8p. vMda v6k..., -a m. - vrijeme, vječnost; ot... v6ka - od vječnosti; v6k... 81t - ovo vrijeme, ovaj svijet; VIt v6k... - u vječnost, zauvi· jek; VIt v6k... v6ku, VIt v6kI. v6kom... - u vijeke vjekova

vysitt, vyšQ, visiši - povisivati, rasti VYlOk... prid, kamp. vyiU - visok vysota, -y Ž. r- visina, veličina VYIOČe prilo - gore vyBpl'b prilo - uvis, nagore, pre· ma gore VY8prttnb prid. - gornji, najviši

v6Diti, -njQ, -niAi - prodavati V6n1tCb, -a m. - vijenac, kruna

v6DbČati, -ajQ, -aeši - (o)vjenča· ti, (o)kruniti

vyie pril, kamp. i prijed s G više, povišenije; iznad, nad; .... viie, oh vyie - odozgo vyiU V. visokI.

v6ra, -y Ž. - vjera; religija; v6rq j�ti (imati) - (po)vjerovati v6rovati, -ujQ, -ueši - vjerovati 57

v�roVltll... prid. - vjerovni; koji se odnosi na vjeru

v6tn.n... I v6trhDh prid. - vjetren v6t..., -a m. - dogovor v6tb8ky prilo - izmiiiJjeno v6cavati, -vajQ, -vaeiii -govoriti v6canie, � s. - glas, zvuk v6aatl, -ajQ, -aeiii - govoriti, pričati, pripovijedati v6ce, -a s. - vijeće d�.. no prilo - vječno v6č.. n... prid. - vječan vM, � ž. - grana (stabla); usp. v6tVh v�6nie, � s. - puhanje, vijanje d6ti, v�jQ, v�iii - puhati, vijati v�zati, v�žQ, v�žeiii / -BYQ, -aeiii vezivati v�e v. m... nogo v�ii v. velik... vizan.. tiiskh prid. - bizantski vis(s)on..., -a m. - fino laneno platno; usp. UBOn ...

v�n.nik..., -a m. - vjernik v�n.no pril: - vjerno; točno v6n.n... prid. - vjeran; istinski, zbiljski; koji vjeruje v6n.n6 prilo - vjerno v6n.stvovati, -ujQ, -ueiii - vje­ rovati v6st1t1 prid. - poznat; očigledan, jasan v�st1t2

v.

v6d6t1

v6st.., -i ž. - vijest; glasina v6st..nik..., -a m. - izaslanik; glasnik v6tvie, � zb. im, s. - (mlado) grarije; usp. v6ie v6tvh, -i ž. - grana (stabla); usp. vM v6tU, � m. - govornik v6tn., -a m. - vjetar

58

90 G

r

galaad..., -a m. - Gilead, zemlj. galilei, � m. - Galilejac; usp. gaUie6nin... galileisk... prid. - galilejski galile6, � ž. - Galileja, zemlj. galile6nin... , -a m. - Galilejac; usp. galilei galil6- v. galilegali6, � ž. - lada, brod gananie, � s. - zadaća, zagonetka gasiti, gaiiQ , gasiši - gasiti gatati gatajQ, gataeši - proricati, gatati gvozdvii, � ž. - čavao; usp. gvozdU, gvozdh gvozdviin... / gvozdein...prid. čavlen; usp. gvozdiin...

g-.slovo »glagoljQ« ; · � . -broj 4, . r · - broj 3 gavvata I gavvath a, -y ž. - Ga­ bata, zemlj. gavriil... , -a m. - Gabrijel, os. ime gadarbu.sJn.prid. - gadarinski, zemlj.

gadati v. gatati gad..., -a m. - gmaz; zmija; usp. uplela, ehidhna, zmii, zmi6 gadhn... prid. - odvratan, gnusan gaza, -y ž. - blago, dragocjenost gazofilakii v. gazofilaki6 gazofilaki6, � ž. -kutija za dragocjenosti gai, � m. - Gaj, os. ime 59

gvozdU, � m. - čavao; usp. gvozdvii, gvom gvozdiin.. prid. - čavlen; �zva gvozdiina - rana od čavala; usp. gvozdviin.., gvozdein.. gvozdl., -i m. -čavao; usp. gvozdvil, gvozdii

ky / protivq glagolati - pro­ tusloviti, proturječiti; priide glagolati - proricati; 8tn.mb glagolati - svadljivo, nepo­ mirljivo govoriti; maly glago­ lati - likrtariti na riječima glagol.., -a m. - riječ; govor, raz­ govor; stvar; događaj gladiv.. prid. - gladan; usp. glacb.n..

gemon.. v. igemon.. geni8areh v. genisaretb genisaretwJkJ. v. genisaretwJkJ.

gladiti, glaždQ, gladilii - gladiti glad.., -a m. - glad; usp. gladi. glad.. k.. prid. - gladak gladi., -i m. / -i ž. - glad; usp. glad..

pona v. geona geom.sk.. v. geonb8k.. georgU v. geor(b)iU gerbges� v. gerbge8ti8k.. / ierbgesinb8b

-

60

glqbim.n.. prid. - dubinski, pa­ klen; zmU glqbhu.ny - pod­ zemni zmaj, davao

gn�zditi �, gn�ždQ �, gn�zdilii s� - gnijezditi se, raditi gni­ jezdo; stanovati, prebivati gn�zdo, -a s. - gnijezdo

glqblii v. glqbob glqbok.. prid, komp. glqblii dubok

gnqsiti �, gnQliQ s�, gnQsiši � gnuiiati se, gaditi se

glqsli v. iqsli

gnqSbn.. prid. - gnjusan, odvra­

gnati v. IfJtnati

tan

gnesti, gnetq, gnetelii - tlačiti, ugnjetavati

glasovati, -ujQ, -uelii - zvati glaS.., -a m. - glas, glasanje; riječ, govor; zV\Uk, ton

gniti, gnijQ, gnielii -gnjiti, truliti gnoi, � m. - gnoj, trulež; gnojna rana, čir

gobb3evati -3,jujQ, -3,juelii - obi­ lovati

gluati, -ajQ, -aelii - zvati, nazi­ vati

gnoin.. prid. - gnojan; pokriven ranama

gobb3ie, � s. - obilje, pretek; usp. gobino

g1igorii v. grigorii glim.n.. prid. - zemljan, glinen; usp. gniJ.bn..

gnu- v. gnq-

gObb3iti, gobbžQ, gobb3iiii - biti bogat gObb3b prid. - obilan, bogat

glumiti �, -mljQ �, -milii � hvastati se, razmetati se, br­ bljati glum.., -a m. - hvastanje, raz­ metanje, brbljanje, čavrljanje gluh.. prid. - gluh

glagolati, -ljQ, -lem - govoriti, kazivati; zvati, nazivati; Uho glagolati - brbljati; glagola­ ti na kOlO - govoriti protiv koga, žaliti se na koga; v.. pre-

glqbina, -y ž. - dubina

gnqiati �, -ajQ s�, -aelii s� gnuliati se, gaditi se gobezie v. gobb3ie gobino, -a s. obilje, pretek; usp . gobb3ie

glasiti, glaiiQ, glasilii - zvati

gisten.na v. jisten.na glava, -y ž. -glava (čovjeka, knji­ ge); poglavar; sulitina stvari; ugaoni kamen glavizna, -y ž. - sulitina stvari glaVbD... prid. - glavni; glavnoe m�o - Kalvarija glagolanie, � s. - govor, razgo­ vor; m..nogo glagolanie brbljanje

gn�, -a m. - gnjev, srcHba, ljutnja gn�Vbn.. prid. - gnjevan, srdit, ljut

gl�ati, -ajQ, -aelii - gledati, mo­ triti

gnib.n.. prid. - zemljan, glinen; usp. glhu.n..

_ .

gnb8b, -i ž. - prljavština gnevanie, � s. - gnjev, srdžba, ljutnja

gobb3b8tvovati, -ujQ, -uem - obilovati, živjeti u obilju gobbzovati v. gobb3evati gObbZb- V. gobb3bgovoriti, -rjQ, -riši -bučiti, gala­ miti

gn�vati (�), -ajQ (�), -aeAi (s�) - srditi se, ljutiti se, biti gnje­ van; vrijeđati gneviti, -vljQ, -vim - ljutiti, razdraživati 61

govon, -a m. - galama, vika gov�in1> prid. - pobožan, bogo­ bojazan gov�im.stvo / gov�nie, -a s. pobožnost, bogobojaznost gov�n1> v. gov�in1> godti, �jQ, �eAi - pobožno ži­ vjeti gov�1dh prid. - goveđi godina, -y ž. - čas; odredeni tre­ nutak; sat goditi, goždQ, godiAi - udovolja­ vati, goditi, ugađati god1>, -a m. - određeno, priklad­ no vrijeme; godina; svečanost, blagdan; vb god� (god1» byti - pristajati, sviđati se; vb h god1>, vb to goda - u ono vri­ jeme, onda; preide goda prerano, preuranjeno; ot1> go­ da do goda - svake godine; ne vb god1>, bez goda - ne­ prikladno vrijeme; na godt! prikladno, primjereno; vb go­ d1> byti - biti prikladan godt! prilo - prikladno, primjere­ no, ugodno; godt! byti - biti prikladno, pristajati golgota V. gol1>gota gol1> prid. - nag, gol gobgota, -y Ž. -Golgota, zemlj.

gobgotin1>prid. -koji se odnosi na Golgotu gol�ru., -i Ž. - golijen, cjevanica golqbin1> / golqbim. prid. - go­ lubinji golqbb, -i m. - golub gomol'b8kJ. prid. - gomorski, koji se odnosi na Gomoru gomol'b�ne, -b m, mn. - Gomo­ rani, stanovnici Gomore gonal ati, -žajQ, -žaeši - osloba­ đati, izbavljati goneznqti, -nQ, -neši - spasiti se, osloboditi se, izbaviti se gonenie, � s. - progon gonitelb, -a m. - progonitelj goniti, -njQ, -niši - tjerati, goniti, loviti; težiti čemu gonoziti, -OžQ, -oziši - spasiti, osloboditi gon�ti, --ejQ, --eeši - dostajati, biti dovoljno gora, -y Ž. -brdo, brežuljak, bri­ jeg, gora; oh gory do nizu, oh gory do dolu - odozgo nadolje; Sb gory - otpočetka gordi�n1>, -a m. - Gordijan, os. ime

gore V. gore gorti V. z1>l1> 62

gospodim. prid. - gospodarev; gospodnji; usp. gospodbru., gospodbsk1> gospodb, -i m. - Gospod, gospo­ dar; usp. gospodin1> gospodbm. prid. - gospodarev, gospodnji; usp . gospo dim., gospodb8k1> gospodbsk1> prid. - gospodski; usp. gospodim., gospodbm. gospodbstvie / gospodbstvo, -a S. - gospoda, vlast gospoida, � .ž. - gospoda gostiniea, � Ž. - gostionica, ko­ načište; usp. gospoda1 gostinbnikJ., -a m. - gostioni­ čar, krčmar; usp. gOStbnik1> gostim.niea V. gostiniea gOStim.cb, -a m. - širok put, ce­ sta

gol'bko prilo - gorko gol'bkJ. prid, komp. gOl'bČai gorak gol'bniea, �ž. - poviAeno mjesto (u dvorani); planina, brdovit kraj gol'bn1>prid. - planinski, gorski; usp. gOl'b8kJ. gol'bru. prid - gornji; gomil nebeski stanovnik; gorm.t!t! planina, gora gorbSk1> prid. - gorski; usp. gOl'bn1> gorbCt! prilo - gorko gOl'bČai V. gOl'bk1> gort!pril i uski. - gore, uvis; jao; oh gory - odozgo gOrestb, -i Ž. - gorčina goreti, -rjQ, -riši - gorjeti gorjuibn1> prid. - gorušičin; znno gorjuibno - gorušiči­ no zmo gorjuha, -y Ž. - gorušica gosli V. gqsli gospoda,1 -y Ž. - gostionica, ko­ načište; usp. gostiniea gospoda,2 -y Ž. - gospoda, gos­ podstvo gospodin1>, -a m. - gospodar; gospodin; glava obitelji, doma­ ćin; usp. gospodb .

.

gostiti, gOĆQ, gostiši - ugošćiva­ ti, gostiti gOStb, -i m. gost gostbnikJ., -a m. - gostioničar; usp. gostim.nik1> gotovati -ajQ, -aeši -pripremati gotoviti (�), -vljQ (s�), -viši (�) - pripremati (se), spremati (se) gOtOVb prid. - spreman, pripra­ van, gotov �

63

grebice, -a 8. - grob; UBp. gro ­ biee, grob.. grezn- v. grozngreti, grebq, grebeAi, aor. gr�S'bgrepsti; veslati � v. 11'b6griVhllB, -y Ž. -ogrlica; narukvica Iif1'lgorii / grigOrh, -a m. - Grgur, OB. ime grobice, -a 8. - grob; usp. gro­ b.., grebice If1'Ob.., -a m. - grob, grobnica; u8p. grobice, grebice . grobbn.. prid. - grobni; s..mtie grobbDoe - silazak u grob groza, -y Ž. -jeza, groza, užas grozd.., -a �. - grozd; U8p. grozn.. If1'Oznovie, -e zb. im, B. -grožđe If1'Ozn.., -a m. - grozd; UBp. If1'Ozd.. groZbD.. prid. - straAan, grozan gromovni, koji If1'OmoVb prid. se odnosi na grom; UBp. gro­ mbn.. grom.., -a m. - grom grom'bglu'b, -a m. - grmJjavina grombn'b prid. - gromovni, koji se odnosi na grom; UBp. gro­ moVb

grabiti, -bJjQ, -biši - grabiti, oti­ mati grab16nie, � 8. - grabež, otima­ čina lP'aditi, lP'aidQ, gradiAi - ogra­ đivati, graditi gra.b.,l -a m. - (utvrđen) grad, mjesto; gradske zidine; vrt, ograđen prostor grad..,2 -a m. - tuča, grid gracb.nik.., -a m. - građanin; U8p. graldanin.. gracb.n..1 prid. - gradski gracb.n..2 prid. - koji se odnosi na tuču (grid) gradYk.. prid. - gradski; gra­ đanski gracb.skypril. - građanski; jav­ no gradt.cb, -a m. - gradić, manje mjesto; manji ograđeni prostor graidanin'b, -a m. - građanin; U8p. gradbnik.. gradnja, gragraidenie, � B. đevina graidb, -a m. - staja gran.., -a m. - stih grati6n.., -a m. - Gratijan, OB. -

-

ime

gre� v. greti grebenie, -e B. - veslanje 64

grudbn.., -am. -mjesec studeni

grešan; U8p. grAhoVItD.. prid. gr6ibn'b grAh.., -a m. - grijeh; krivnja, krivica; bez grAha - nevin; po grAhu - nažalost greh.. padanie, -e B. upadanje u grijeh grAAbnik.., -a m. - greAnik grAAbnica, � Ž. - greAnica gr6A.niČb prid. - grešnikov gr eA� n'b prid. - greAan; usp gr6hoVhn'b -

gr-.dOStb, -i Ž. - ponos; oholost; U8p. gr-.dyni

gr-.d.. prid. - ponosan; ohol gr..dyni, � ž. - ponos, oholost; U8p. gr..dOStb

-

gr-.d6 prilo - ponosno; straAno

gr-.d6ti �, gr'bždQ s�, gr'bdiši s� - ponositi se gr.. idenie, -e B. - ponos

.

gr..zn'b V. grozn'b gr..l ica, � Ž. - grlica

grAeti, grejQ, greeši - grijati

Jr'bličicb, -a m. - mlada grlica

gr�qCiiprid. -budući, dolazeći gr�i, gr�dQ, gr�deši - ići, koračati; dolaziti; mimo �sti prolaziti; vb �qCee vrim� - u budućnosti; �sti vb s16d'b koJO, gr�st i po kOmb, �sti posledb - slijediti ko­ ga; gr�ti S'b cem.. - pratiti koga

gr..m'b, -a m. - grm gl"'bnbČ8l'b, -a m. - lončar, gmčar gn,stb, -i Ž. - pregršt

gr.. tan'b, -a / -i m. -grlo, grkljan grbm6ti, -mJjQ, -miši - grmjeti grbČin'b, -a m. - Grk grbČbSk'h prid. - grčki

grqb'b prid. - grub; neobrazovan, nevješt

grbČb8ky pril o - grčki grhm'b V . gr.. m'b

grqstok'h prid. - tegoban gubitelb, -a m. - upropastiteJj gubite1b8tvo, -a 8. - propast gubiti, -bJjQ, -biši - gubiti, kvariti, uništavati gumhno, -a S. - gumno

grysti, gryZQ, gryzeši - gristi, glodati gr6ati V . gr6eti gr en V. greti

greti, grejQ, greeši - grijati 65

gybati, gybJjQ, gybleši - propa­ dati

gyb6lJ., -i ž. -propast, uništenje; gubitak spužva, guba IQba, -y ž. IQPI)iV'h prid. - nijem, mucav

gybnQti, ":'nQ, -neši - propadati, propasti; nestajati, nestati

Iqsli, -ii ž, pl. t. - citara lfqsti, gQdQ, gQdeši - gudjeti

pnati, ženQ, ženeši-goniti, tje­ rati; revno slijediti

-

db D A d -slovo »dob�«; . en, - broj 5,

davydoV'h prid. -Davidov

· A · - broj 4 da vez. i čest. za tvorbu imperativa

davyd'h, -a m. - David, os. ime

.

daVbcb, -a m. -davateJj, darivateJj; usp. datelJ. ,

da; i, i tako, dakle; t'ltkmo da - osim da; da prideb neka dode; za pitanje: da nek'hli da li; zapojačavanje: tli; da ubo poslušai mene ta stoga poslušaj mene

-

dažel vez. - dok; dok ne; preide daže - prije nego što

-

daže2 pril. i čest. s prijed. - sve, štoviše, čak; daže do -sve do, čak do

daati v. daeti daeti, dajQ, daeši - davati david- v. davyd-

daži v. daže

daviti, davljQ, daviši - daviti

daleče prilo - daleko, dalje; da­ leče S'htvoriti Čbto ot'h kOlO - odstraniti, ukloniti. što od koga

dale prilo komp. -dalje

davna prilo - odavna, odavno daVbn'h prid. - davan; iz daVbDh, iz'h daVbna - odavna, odavno; usp. izdaVbDh, iz'h­ daVbna 66

daleče prijed. s G - daleko od, daJje od 67

dab.mathSIn. prid. - dalmatin­ sld dab.nU prid. dalek, udaljen, zabačen

dviiati 8fil, -žQ s�, -žiši s� pokretati se, micati se

dab.n'h prid. - dalek

dviiim'h prid. - koji se miče, po­ kretan

dviienie, � s. pomicanje

-

dal6, � ž. - udaljenost damasIn.-a m. - Damask, zemlj.

-

pokretanje,

dam., -i ž. - danak, dadžbina, porez dara, -y ž. - dar, milost

dvon, -a m. - dvor, dvorac; stan, dvorište dVbI'b, -i Ž, mn. dVbri, -ii - vrata, dveri, usp. vrata

dariti, da:rjQ, dariši - davati; da­ rivati

dVbl'bnik'h, -a m. - vratar; usp. vratan.

darovanie, �s. -dar, darivanje darovati, -ujQ, -ueši - darivati, darovati

dVbn.nica, � ž. - vratarica; usp. vratarica

darlt, -a l-u m. - dar, milost; na­ grada; darlt na b6sy - spo­ sobnost liječenja bolesti, spo­ sobnost istjerivanja zlih du­ hova

dVbI'bC�, -b ž. pl. t. - vratašca; prozor debelbstvo, -a s. debljina; hra­ pavost, tvrdoća

des�tina, -y ž. - desetina de8filtistrunt.n'h prid. - desetožični, koji ima deset struna

dan.stvovati, -ujQ, -ueši - dari­ vati, darovati

dev�tb gl. broj - devet; dev�tb na des�te - devetnaest

dateb., -a m. - davatelj, darivatelj; usp. daVhCb dati, damb, dasi - dati; dopustiti

des�toro br. im. - desetero des�ton v. des�toro

dev�tyi, dev�tae, dev�toe red. broj - deveti, deveta, deveto

des�tostrunt.n'h v. de8filtistru. I1hn'h

�nie, � s.

deždq 8fil v. d6ti s�

des�tb gl. broj - deset

dekapolb, -a m. - Dekapolis,

de8filtb8trunt.n'h v. d�tistru· I1hn'h de8filtyi, de8filtae, de8filtoe red. broj - deseti, deseta, deseto

-

-

davanje; dar

zemlj.

da6ti, dajQ, daeši - davati

dek�bl'b, -a m. prosinac; i u inačicama dekebn I deke-

dvignqti (8fil), -nQ (�), -neši (s�) -pokrenuti (se), maknuti (se)

-

68

diviti s�, divljQ s�, diviši s� - ču­ diti se, zaprepaštavati se diva divese, divesi s. - čudo diV'h, -a m. - čudo; čuđenje, zaprepaštenje diVbDo prilo čudesno, divno diVbD'h prid. - čudesan, divan didrag.m.a, -y ž. - moneta od dvije drahme dilDitrii, � m. - Dimitrije, Mi­ tar, os. ime dilDosii, � m. javni, državni službenik dinarb, -a m. - denar dioklitien'h, -a m. - Dioklecijan, os. ime dira, -y ž. - rupa, poderotina dievoloV'h prid. - đavolov dievol'h, -a m, - đavao dievolb prid. - đavolski diekonisa, -y ž. - đakonica diekon'h, -a m. - đakon diekoDhStvo, -a s. - đakonat diek'h, -a m. đakon diepsal('h)IDa, -y ž. - glazbeni znak izmedu dijelova psalama, dijapsalma, cezura diepsaI'hlD'h v. diepsaI('h)lDa dlaru., -i ž. dlan

-

dvi3ati I dvizati, -ajQ, -aeši I dvi­ žQ, dvižeši - micati, pomicati, pokretati; opterećivati

danii"", -a m. - Danijel, os. ime

divii prid. - divlji

vrii I dekevn. I dek�brii I dek�bl'b I dek�vrii I de­ k�vn / dek�vn. / dek�lDbl'b dellDatii, � m. Delmat, os. ime delDon'h, am. - zao duh, demon delDODhSk'h prid. - demonski delDun'h v. delDon'h delDunQ:'it v. delDonsk'h den(bn)ica v. db(l1h)nica derv v. dbrati desiti (s�), dešQ (s�), desiši (s�) ­ zateći (se), naći (se) desnica, � ž. - desnica, desna ruka desn'h prid. - desni; o desnqjq - po pravici desbnica v. desnica deSbn'h v. desn'h

-

-

-

-

69

dbgosluiie, -a s. - izdržljivost, ustrajnost (u službi) dbgota, y ž. - dužina dh.gotn.pfJliV'h prid. - vrlo str­ pljiv dbgotr'l>pfJlie / dbgotn.pfJnie, � s. velika strpljivost dbgotl'bpfJliV'h v. dbgotn.pfJ­ liV'h -

-

doblest.., -i ž. ':'" hrabrost; hrabro djelo

dobrod��ti, -d�jQ, -d�eši -činiti dobro

dobrontvorenie, � S. - dobro­ činstvo, dobrotvornost

doblest..n'b prid. - hrabar

dobroli�..n'b prid.

dobI.. prid, komp. dobI�i - smi­ on, hrabar; jak; plemenit

dobroobraz..n'b prid. - pristo­ jan

dobrota, y Ž. - dobrota; vrlina, krepost; ljepota; savršenost; usp. dobrost..

dobI..no prilo - hrabro; usp. doble

dobropob�dt.n'b prid. - pobje­ donosan

dobrotvoriti, -rjQ, -riši - činiti dobro

doblbStvO, -a s. - hrabro djelo

dobropomoc..nica, � ž. - do­ bra pomoćnica

dobrOO..stiV'h prid. - pobožan, dobar; usp. dobroobSt..n'b

dobropotr�b..n'b prid. - kori­ stan

dobrOObStie, � S. - pobožnost, bogobojaznost

dobl�i v. dobI..

dbgotn.p�ti, -pljQ, -piši - biti vrlo atrpljiv dbg'h,l -a m. - dug dbg'h2 prid, komp. dbžai -dug, dugačak; na dl'bz� - dugo, dugotrajno dl'bž..nik'b, -a m. - dužnik dl'bž..n'b prid. - dužan, obvezan; pripadajući dl..ž..nik'b v. dl'bž..nik'b dl..ž..n'b v. dl'bŽ..n'b dnes'b v. dt.nbs.. do prijed. s G - do; protiv; gotovo do, oko; do koI�, do neliže dokle; do ideže, do ižd� - ko­ liko dugo; dont.deže - sve dok; do seI� - dosad; do vra­ ga svoego - protiv svojeg ne­ prijatelja; do trii na de�te ­ oko trinaest doblepril. - hrabro; usp. dobI..no

dobl�ti, �jQ, �eši - vladati dobro,l -a s.

-

dobro; imovina

dobro2prilo -dobro; usp. dobri dobrovonie, � S. - miris dobroV'hgodt.n'b prid. - ugo. dan, dopadan dobrogov�in'b prid. - pobožan dobrogov�nie, � S. - pobožnost dobrod8l'bstVbn'b prid. hvalan

-

za-

dobrodn.zost..n'b prid. - koji iskreno, otvoreno govori dobrod�amde v. dobrod��nie

70

-

stasit; lijep

-

dobro�bSt.., -i ž. - vrlina, kre­ post

dobropriimati, -riemljQ, -rie­ mleši - biti jak, biti zdrav

dobro�..st..n'b prid. - pobožan; usp. dobro�bStiV'h

dobrorazumiV'h prid. - razu­ man, pametan, mudar

dobn. prid, komp. lu�ii / unii dobar; lijep

dobrorazumiv� prilo - razu­ mno, pametno dobrorodie, � S. - plemstvo, vlastela; usp. dobrorodt.stvo

dobri prilo - dobro; usp. dobro

dobrorod..n'b prid. od dobra roda

dovesti, -edQ, -edeši - dovesti, privesti (dovedem ... ; prive­ dem... )

-

dobrii v. dobn.

plemenit,

dobrorod.bStvo, -a S. plem­ stvo, vlastela; usp. dobroro­ die �

dovoditel.., -a m.

-

vođa

dovol'b, -a m. - što je dovoljno, (za)dovoljnost; skromnost

dobrod�t�l..n'b prid. - pun vr­ lina, krepostan; usp. dobro­ d��n'b

dobrost.., -i Ž. - dobrota; vrlina, krepost; usp. dobrota

dobrod�nie, � S. - plemenito djelo; vrlina, krepost

dobros'btvar�ti, -r�jQ, -r�eši činiti dobro

dovoI..n'b prid. dovoljan, spo­ soban; skroman, umjeren

dobrodeen'b prid. - pun vrlina, krepostan; usp. dobrod��'b

dobrontvoriti, -rjQ, -riši - uči­ niti dobro

dOV'hIbStvo, -a S. - dostatna mjera

dovoIt.no prilo - dovoljno, dosta -

71

doVltl6ti, -IjQ, -IMi / -1�jQ, -1�Ai - dos�ati, biti dovoljno

domestik'h -a, ukućanin

doii v. d.aie

domovi prilo - kod kuće

doit.d.ati do!idQ, do!ideAi / do­ !hdQ, dO!bdeAi - pričekati

domoVltJl'h prid. - kućni; pri- · stavlenie domovr.noe - up­ ravljanje kućom

doz.riti, -IjQ, ,-riAi - ugledati, prepoznati

m.

- domaćin,

doid- v. doitf1

dom'h, -u m. - kuća, dom; slu!in­ čad; rod

doideie / doiide / doiideie / doiie v. dom.de(ie)

domyaliti (�), -yAljQ (s�), -ysliAi (�) - domisliti (se)

doiliea, � ž. - dojilja; dadilja

domyil6ti (�), -lejQ (�), -1�Ai (s�) - domiAljati (se)

doiti,l doidQ, doideAi, akt. part. ­ pret. I. doAhd'b, akt. part. pret. II. doAbl'b - doći, prići, stupiti; dosegnuti

doneliie / donel6ie / don6liie / V. dom.de(ie) dom.de(ie) vez. - (sve) dok (ne), do, prije nego Ato (ne); u broj­ .nim inačicama, npr. donde­ (ie) / donie / donide(ie) / don.ide(ie) / donh!e

doiti,2 dojQ, doiAi - dojiti, sisati dokoli / dokol6 prilo - dokle, do­ kada, kako dugo dokollltČati, -ajQ, -aeAi - svriiti, dovrAiti; ne dokonbČal'h esi - nedos�e ti

donesti, -8Q, -seAi - donijeti dopasti, -adQ, -adeAi - pasti

dolu prilo - dolje (smjer); usp. dole dol'h, -a m. - dol, dolina dol.n. prid. - donji

dopozd6 prilo - kasno, kasnije dosaditel., -a m. - hulitelj; oholica

.

dosaditi, -aždQ, -adiAi - drsko, loše postupiti; uvrijediti, pro­ kleti

dol6 prilo - dolje (POložaj); usp. dolu domapril. - kod kuće

dosaidati, -!dajQ, -!daeši - dr­ sko, loše postupati; vrijeđati, proklinjati

domac.n. / domaA.n. prid. domaći 72

dosudenie, -e s. - drskost; prijekor doseli V. dosel6 dose16 prilo - dosad dostati, -anQ, -aneAi - dostati; dostanet'h - dosta je dostoino prilo - dostojno, pri­ kladno, primjereno; usp. do­ stoin6 dostoinov6n.n'h prid. - vjero­ dostojan dostoin'h prid. - dostojan, pri­ kladan, primjeren; dostoino est. - primjereno je; dolikuje; dopušteno je, moguće je dostoinhn'h prid. - prikladan; dostojan; vrijedan dostoin.stvo, -a s. - čast, dosto­ janstvo dostoine prilo - dostojno, pri­ kladno, primjereno; usp. do­ stoino dostoenie, -e S. - dopuštenje; nasljedstvo, baština; dostojan­ stvo; zasluga dosroen'h V. dostoin'h

doteei, dotekQ, dotečeAi - dostići; doteći dotoli V. doto16 doto16 prilo - dotle, dotad dohoditi, doho!dQ, dohodiši nadolaziti, stizati doh'hton V. d'hh'hton doAt.d.'h V. doiW doAbStie, -e s. - dolazak draIfJ> prid. - skup, skupocjen, dragocjen drag('h)ma, -y Ž. - drahma drevIe prilo - ranije, prije; jed­ nom, nekada drevlhn'h / drevlbn. / dreVbn. prid. - star, drevan, neka­ dašnji -

drobiti, "':bljQ, -biši - drobiti, lo­ miti drobbn'h prid. - sitan droid1n'h / droidien'h prid. od kvasca, s kvascem droždij�, -ii Ž, pl. t. - kvasac druga, -y Ž. - prijateljica drugoici / drugoe prilo - drugi put

dostoeti, -stojQ, -stoiši - biti pri­ kladno, dostojno, primjereno dost.d.e prilo - dovde

druIfJ>, l -a m . - drug, prijatelj drulfJ>2 mm. prid. - drugi, dru­ gačiji; sljedeći, idući; druzii drugi, mn; v'h drugyi - drugi

do�gnQti / do�ci. �gQ, �eši - dosegnuti, doseći

OI­

73

put; drup druga - jedan drugoga; druIfb k'JJ drugu jedan drugomu

drJ.znQti (�), -nQ (�), -neši (S�) -drznuti se, biti drzak.; usudi­ ti se drJ.zo prilo - smjelo; usp. drt.zA

drugyi, drugaA, drugoe red. broj - drugi, druga, drugo; UBp. V'htoryi, V'htoraA, V'hto­ roe družina, -y ž. - društvo, druži­ na, družba; pratnja družbba, -y ž.- prijateljstvo družltJ1'JJ / drulltJ1bprid. teljski; drugi drJ.va, -'b B,

mn.

-

prija-

- drva

drJ.lava, -y ž. - sila, moć, vlast

dunovenie V. d'JJhnovenie

drt.Iati (�) v. drJ.lati (�)

duhati, dušQ, dušeši - disati; duhati, puhati

-

drJ.lanie, � B. - držanje, dotica­ nje drJ.lati (s�), -žQ (�), -žiši (s�) ­ držati (se); ostati, izdržati; drJ.lati ČbtO, drJ.žati � če­ so - držati se, pridržavati se, priznavati; dr1Jžati kogo, ČbtO- vladati, gospodariti ki­ me, čime

drevod�l�, � m. - tesar dr�Vbn'JJ / drev�n'JJ prid. - dr­ ven, šumski dremanie, � S. - drijemanje dr�mati, -mljQ, -mleši - drije­ mati

drJ.zati, -ajQ, -aeši- sokoliti se, biti hrabar; imati vjere, pouz­ danja drJ.znovenie, -a s. - smjelost, pouzdanje 74

drQlfb, -a m. - palica drqčenie, � B. - neugodnost, muka

drJ.zovati, -uj Q, -ueši - smjelo govoriti drJ.zost'JJ, -i ž.- smjelost, povje­ renje drJ.z'JJ prid. - smion; UBp. drt.z'JJk'JJ drJ.zA prilo - smjelo; UBp. drt.zo drJ.kob, -a / -i m. - toljaga drt.žava v. drJ.lava drb3ati / drt.zati V. drJ.zati drt.z'JJ V. drJ.z'JJ drbz'JJk'JJ prid. smion; drzak.; usp. drJ.z'JJ dr�vo, dr�vese, dr�vesi / -a, -u S. - drvo, stablo; kolac

drJ.lavbn'JJ prid. - moćan, jak.; gospodski

d'JJva, Ćlv�, dv� gl. broj - dva, dvije, dvoje; d'JJva na de�te - dvanaest; d'JJva na d'JJva ­ dva po dva; d'JJva kraty- dva­ put

�hlt.stvo, -a B. - tuga, žalost

dužde� v. d'JJždeV'h

d'JJvad�tltJ1'JJ, d'JJvad�tItJ1d, d'JJvade�tbnoe red. broj dvadeseti, dvadeseta, dvade­ seto d'JJvaidyprilo -dvaput; i u inači­ cama: d'JJvai&d1 / d'JJvaci / d'JJvudi / d'JJvaidy / d'JJVUh­ di / d'JJvut.dy / d'JJVUbti d'JJvoglasbn'JJ prid. - dvoglasan d'JJvodušie, � B. - dvojba, sum­ nja d'JJvoi br. prid. dvojak.; na d'JJvoe - u dva dijela d'JJvoica, � Ž.- dvojica, dvoje

dum�an'JJ V. idumAAnin'JJ dunaV'h, -a m. - Dunav, zemlj. dunQti, -nQ, -neši - duhnuti, puhnuti dupina / duplina, -y Ž. - rupa; špilja

duhovbn'JJ prid. - duhovan

-

duh'JJ, -a m. - duh; dah duša, � Ž. - duša; oh (Vbsej�) d�- od (sveg) srca

d'JJvoiceju / d'JJvoicejQ prilo dvaput, dvostruko d'JJvopomostih prid. - jedno­ katni

duieVbn'JJ prid. - duševan; živ duiegubbn'JJ prid. - za dušu po­ guban duiepagub'JJn'JJ v. dušegubbn'JJ

d'JJvoenade�telučhn'JJ prid. s dvanaest zrak.a d'JJždeV'h prid. - kišni; usp. d'JJ­ ždeVbn'JJ d'JJždeVbn'JJ prid. kišni; usp. d'JJ­ ždeV'h d'JJžditi, d'bždjQ (d'bždQ)' d'bždiši - kišiti

duieusp�šbn'JJ prid. - koristan za dušu

dr�zga, -y Ž. - šuma, gaj

dušhn'JJ prid. duševan, dušni (koji pripada duši); živ

�selovati, -ujQ, -ueši - tugo­ vati, biti tužan

dukB'JJ, -a m.

�seb / �hl'JJ prid. - tužan

d'JJbr& V. d&brh

-

dukBOV'h prid. - vojvodin -

vojvoda

75

d...icb., -a m. - kiša d...lcb.n... prid. - kišan d...m:Q v. dQti

noe. - dan i noć; tretibm. cb.ne - prelijučer

d...na, -y ž. - kostobolja d...no, -a B. - dno d'hBka, -y ž. - daska; ploča d1olmovenie, � B. - dah d'hhnQti, -nQ, -neši - dahnuti, puhnuti d...h... v. duh... d...h...tol"b, -a m. -jastuk za glavu d...ci, d'bčere, d'blleri ž. - kći

d�eAi up. čeBt. - da li (ne); deeii moliti � trebova tbgda treba li se tada moliti

dI.nbSbDb / dbm.A..Db prid. - da­ našnji dbranie, � B. - oderana koža

d�i8tvovati, -ujQ, -ueši - djelo­ vati, činiti

dbCi v. d...ci dym..., -a m. - dim dym&n... prid. - dimni dyhanie, � B. - dah, disanje; živo biće dyhati, -ajQ, -aeši / dyšQ, dyšeši disati; puhati d�va, -y Ž . ...,-- djevica, Djevica

d...cica, � ž. - daščica, pločica

cb.bn., -i ž. -udolina, dolina, klanac dJ.naPl"b, -a m. -Dnjepar, zemlj.

dI.neVbD... prid: - danji, dnevni; nadnevni dI.nesb v. dI.w.sb dI.mca v. dI.Dbnica

d�vae, -yj� Ž. - djevica, Djevica

dI.nijQ prilo - danju, po danu, za ' dana

devica, � Ž. - djevojka, djevica, Djevica d�vicb / devicb8bprid. - djevi. čin d�vol... V. di�vob d�Vb8tvo, -a S. - djevičanstvo d�Vb8tvbn'b prid. - djevičanski

dI.1lb, dbne, dbni m. - dan; do sego dI.ne - do danas; V'IO dI.ne, V'IO dI.Db po danu, za dana; dI.Db dI.ne, dI.ne dI.ne, dI.Db ot... dI.ne. dI.Db �ce dI.Db - dan za danom; dI.Db i -

76

d�dI.n... prid. - djedov, od pret­ ka, praotački

cb.w.nica�, ž. - zvijezda Sjever­ njača (Danica) dbDbn... prid. - dnevni, svakod­ nevrii dbw.sb prilo - dan8,S; doii i do dbw.s.. - sve do danas

dbrati, derQ, dereši - drati, derati (kožu) d.t.ska V. d....ka

dele prijed. s G - zbog, radi; UBp. d�lbma d�telb v. detelb detelb, -i ž. - djelo, čin; djelo­ vanje, način; blaga� dobrd detel.. - dobro, kreposno dje­ lo d�ti, l -ii Ž, mn. - djeca deti2 d�jQ. d�eši / deždQ, deždeši - činiti, raditi, djelovati; govo­ riti, kazati; )Juby, pre)Juby deti - činiti preljub; kup)JQ deti - kupovati, trgovati; ne dei - ostavi, pusti detP s�, d�ždQ s�, d�eši s� - izgu­ biti se, nestati d�tiCb, -a m. - dječak, djetešce detogublenie, � S. - čedomor­ stvo d�tb8k... prid. - dječji d�telb, -i Ž. - čin, djelatnost; na­ čin d�nie, � S. - djelo, čin; djelat­ nost d�ti V. deti2

d�d..., -a m. - djed; praotac

d�istvo, -a B. - djelatnost, djelo­ vanje

d�istVbD'" prid. - djelotvoran, moćan d�lanie, � S. - rad, posao; djelo d�latel.., -a m. - radnik, stvaratelj d�lati, -ajQ, -aeši - činiti, raditi d�lenie, �B. -podjela, razdioba d�litelb, -a m. - djelitelj deliti, d�ljQ, d�liši - dijeliti d�lo, d�lese, d�lesi S. / -a, -u - djelo, čin; rad, posao

S.

d�lom�n.n... prid. - koji se od­ nosi na sredstvo za mjerenje zemlje

dQbie, � S. drva, stabla; UBp. dQb... dQbrava, -y Ž. -gaj; bjelogorična šuma -

d�l..., -a m. - dio d�lbma, prijed. s G - zbog, radi; ČbSO delma- zašto; usp. d�l� d�lbnik..., -a m. - radionica

dQbraVbn...prid. - koji se odnosi na gaj ili bjelogoričnu šumu

d�lbnica, � Ž. - radionica 77

dQbrova v. dQbrava

dQla, -y ž.

dQbroVhD� v. dQbra�n�

dQti, d'bmQ, d'bmeši - duhati, pu­

dQb�, -a m. - stablo; hrast

hati; dQti 8� - nadimati se

-

duga

JE€

estb«; e . 3 - broj 6; e . e - slovo " .

hk�mo / tOldaže elda .

.

čim

- broj 5

egdaže1 prilo - kada,jednom, na-

ebr�isk� v. evriisb

posljetku

evangelie, -e s. - dobra vijest;

Radosna vijest, Evanđelje evangelii8k� prid. - evanđeo­ ski; usp. evangelbSk� evangelish, -a m. - evanđelist evangelbsk� prid. - evanđeoski, usp. evangeliisk� evero� prid. - Eberov

eldaže2 vez. - kada egum.en�

78

-

egipatski

egipbt�nin�, -a m. - Egipćanin egipbt�nyni, � Ž. - Egipćanka eda čest. i vez. - zar, li; dane; eda kako / eda kogda / eda koli

židovski židovski e�la, -y Ž. - Eva, os. ime e�prak8i�, � Ž. - Eufrazija, os. ime elda prilo i vez. - kada; jednom, nekada; dok; zar, li; elda evriisb prid.

igumen�

egipbtbsk� prid.

evreisk� v. evr�isb evriisky prilo

V.

egipbh, -a m. - Egipat, zemlj.

- da ne

-

-

edva v. ed�va edeMbSk� prid. - edomski, pre­

ma Edom, zemlj. eden v. eten edinak� prid. -jednak

79

ecliJuWe prilo-joA; nadalje; joA k tomu; ali, doduAe, uostalom; usp. em.nače edinač..n... prid. - redovnički, monaAki edinenie, � S. - jedinstvo; usp. edinosqeie, edlnhstvo eciinoglasie, � B. - suglasnost; UBp. ec:b.noglasie edinoduibnoprilo-jednoduAno edinoeat..tVbn... prid. - isto­ bitan, istoga temelja; usp. ecb.. noest..tv..n... edinomqdn.no prilo - jednoduAno, složno

po edinomu - potanko, po

redu edin...že prid. -jedan, sam

edin..tvo, -a oS. -jedinstvo; usp. edinenie, edinosqeie edinq prilo - jedanput, jednom; UBp. ec:b.no ednonades�tyi, ednonade�· td, ednonades�toe red. broj -jedanaesti, jedanaesta, jeda­ naesto ednoroždenyi prid. - jedinorodeni ed...va pril. -jedva, teško ed",v8Že vez. - čim

edinosqeie, � S. - istobitnost; usp. eciinenie, edin..tvo

em.nako prilo - zajedno ec:b.nače prilo -još; nadalje; još k tomu; ali, doduše, uostalom; UBp. edinače

edinosqCbn'" prid. - istobitan; usp. ec:b.nosqe..n... edinoUJnbn'" prid. - jednodu­ Aan, istoga mišljenja; UBp. em.· noUlllbn...

edbnoglasie, � B. - suglasnost; usp. edinoJlasie ednoduien... prid. - suglasan, jednodušan

edinoo�d... prid. - jedinoroden, jedinac; osamljen, napušten

em.norožden... prid. - jedinoro­ den

edinojq prilo - jedanput, jed­ nom; jednom zauvijek, odjed­ nom; usp. em.nojq edin..., edina, edino gl. broj, prid., zamj. - jedan; pojedini; isti; jedini; sam, osamljen; ne­ ki; rijetko kao redni br: prvi;

em.nosqcbn... prid. - istobitan; usp. edinosqC..n... em.noumbn... prid. - jednodu­ šan, istoga mišljenja; usp. edi· noum..n... BO

eliko(že) prilo i vez. - koliko; ako, kada elikožezam.- što; � elikole - sve što elikrah prilo - koliko puta elĐn., elika, elika zam.- kolik, kolika, koliko; što god, tko god elik'lože, elikaže, elikože zam. - koji god, koja god, koje god; što god elinin... / elin... / elim.n..., -a m. - Grk, Helen; poganin elinb8k... prid. - grčki, helenski; poganski elinyni, �ž.-Grkinja, Helenka elionWlk... V. eleom.skt. etisavetb, -ii.-Elizabeta, os. ime elisei, -a m. - Elizej, os. ime elispont..., -a m. - Dardanell,

em.noestb8tvhn... prid.- istobi­ tan, istoga temelja; usp. edi· noest..tVbn... em.nq prilo - jedanput, jednom; usp. edino em.nojq prilo - jedanput, jed­ nom; jednom zauvijek, odjed­ nom; usp. edinojq ežel čest. i prilo ....:. pak, i; zaista, čak eže2 odn. zam. - koje, što; zaAto; eže esh- to jest; UBp. !že ežea vez. - što; kao i; pošto, na­ kon što; jer, budući da; , ako, ukoliko; eže aCe- što god ezeki�, � m. - Ezekija, OB. ime ezero, -a B. -jezero eze�, -a m. -jezero ei čest.- da, zaista

zemlJ·

elispontb8k'lo prid. - dardanelski ek'bdik..., -a m.-crkveni zastupeliud..., -a m. - Elijud, os.. ime nik, prokurator eliezor'lt, -a m.-Eleazar, os. ime eIen..., -a m. -jelen ellin ... V. elinin... / elin... / elieleni> prid. -jelenov nl>n... eleon... neskl, m. - Eleon, zemlJ. ' elmodanoV'lo prid. - Elmadaeleonb8k'Jo prid. maslinski mov eli neskl. - Bože moj!; usp. eloi eloi neskl. - Bože moj!; usp. eli eli vez. - ako elb prilo - koliko; el.. krahprilo - koliko puta eliakimoV'lo prid. - Elijakimov eklisiash, -a m.- propovjednik

_

Bl

elbDla vez. i prilo -jer, budući da; ako; koliko eb.maie prilo i vez. eb.maie tolhmaie - što... to... ; čim... tim... ; čim, kada elr.mi(ie) prilo - kako; ne tolh' mi.. . elbDli... - ne tako ... kako.. . el� prilo -jedva emanuib., -a m. - Emanuel, os.

.••

...

ime

emati, emljQ, emleši - imati; v�1'Q emati - vjerovati emaus'h, -a m. - Emaus, zemlj. emprism'h, -a m. - požar, vatra enkeni�, � Ž. - svetkovina posvećenja hrama enosoV'h prid. - Enosov enohoV'h prid. - Henokov enuan. / en..varh, -a m. - siječanj en'hnon'h, -a m. - Enon, zemlj. em.dikt'h / endikt'h V. indikh eparh'h, -a m. - namjesnik, prefekt eparilt8k'hprid. - namjesnički epen('h)dih, -a m. - gornja odjeća epikun.prid. - epikurejski episkop-. V. episkup'h

episkupi�, � Ž. biskupija, epi­ skopati usp. episkuph8tvo episkuplh prid. - biskupski; usp. episkuplt8k'h episkup-., -a m. - biskup episkuph8k'h prid. - biskupski; usp. episkuplh episkuph8tvo, -a s. - biskupija, episkopat; usp. episkupi� epistoli�, � Ž. - pismo, epistola epitemi� / epitbni�, � Ž. crkvena kazna epifani�, � Ž. - Bogojavljenje; usp. bog�vlenie erakb, -a m. - Herkul, os. ime eremita, -y m. - isposnik, ere­ mit eresevii, � ž. - snijet, plame­ njača eresh, -i ž. - hereza, krivovjer­ stvo eretik'h, -a m. - heretik, krivo­ vjerac eretičlJsk'hprid. - heretički, krivovjerni erse, � Ž. - Hera, os. ime erodoV'hprid. - čapljin erusii v. eresevii en.dam.sk'h prid. jordanski; usp. iord8nh8k'h -

ermUnh / er-.mUnhsk'h prid. hermonski esve, esta prezent, 1. i 2. l. dvo glagola byti (nesvr) ese uski . - evo, eto eSMl>, esi esvtIJ, esta V. byti esperina, -y Ž. - večernja molitva esromoV'h / esromlh prid. Esromov est'h -prezent, 3. l.j. glagola byti (nesvr) esthstvie, -e S. -priroda, prirod­ nost; usp. esth8tvo esth8tvo, -a S. - priroda, prirod­ nost; biće, bit, materija, stvar­ nost; usp. esthstvie esthstVhn'h prid. - prirodan eter-., etera, etero zam. - neki, neka, neko;jedan, jedna, jedno -

•••

etiophsk'h prid. - etiopski etioptlJne, -'b m, mn. - Etiopljani efeshsk'h prid. - efeški, prema Efez, zemlj. efesenin'h, -a m. - Efežanin efim.eritIJ, �ž. -poredak, raZred efranta, -y Ž. - Efrata, zemlj. efremoV'hprid. - Efrajimov efrem'h, -am. - EfrajimJ os. ime effata uski. - otvori se! ehicb.na, -y ž. - zmija; usp. gad'h, aspida, zmii, zmie ehicb.noV'hprid. - zmijski eCe prilo -još, dosad; već; nadalje eAa čest. - da barem ethanarh'h, ":"a m. - namjesnik eiroklidon'h, -a m. - sjeveroistočni vjetar eihi, � Ž. - molitva eihoklidon'h V. eiroklidon'h

-

82

83

žestokoleganr.nib, -a m. koji leži na tvrdoj postelji žestob prid, komp. žestočai tvrd žestosn.div... prid. - nezahva­ lan žestosn.die, � s. - okrutnost, nemilosrdnost žestočai u. žestok...

� Ž iK

želA, � Ž. - tuga želAzn... prid. - željezan želAzo, -a s. - željezo želja, željenje; žel6nie, � B. usp. želanie želiti, �jQ, �eAi - željeti; usp. želati žena, -y ž. - žena, supruga ženiti (�), -njQ (s�), -niAi (�) ženiti (se) ženitva, -y Ž. - ženidba; brak ženihov... prid. - mladoženjin, ženikov ženih..., -a m. - mladoženja, ženik; usp. nevestr.nik... žem.sk... prid. - ženski žellh8tvo, -a s. - ženstvo

ž - slovo »živ�ti«; . a'b - broj 7, . � . - nema brojeune urijedno­ sti žaba, -y ž. - žaba žaliti (sl), -IjQ (si), -liAi (si) - tugovati; tužiti, jadikovati žalovati, -\\iQ, -ueAi - tugovati žalost.., -i ž. -revnost, gorljivost žalb, -a m. / -i ž. -grob, grobnica ždri- u. žriže uez. i pril. · - dakle, prema tome; i; a, ali, nego, no; onda, zatim; ipak .

-

žeg-, žež- u. žeCi želanie, � S. - želja, željenje; usp. želfJnie ielati, -ajQ, -aeši - željeti; usp. želfJti

ženQ u. gr.nati 84

židoV'bSk1. prid. - židovski židoVbstvie, � s. - židovstvo žid... u. iidovin... žiznodaVbC", -a m. - darovatelj života žiznr., -i Ž. - život; si ŽizDb I ŽiZDb nyneibnii - zemaljski život; usp. živoh, žitie, žit.. ŽiznbDb prid. - životvoran žila, -y Ž. - žila, tetiva; žfiami oslablen... -uzet, paraliziran žiliCe, -a s. - boraviAte žitelin... / žite"', -a m. - stanov­ nik žiti, živQ, živeAi, aor. 2. l. i 3. I.jd. žive, ži - živjeti, prebivati; oživljavati žitii8k... prid. - životni; slastb žitii8kafJ - životna slast žitie, � s. - život, življenje; pre­ bivalište; žitle se / žitle nyne­ ibnie - zemaljski život; usp. živoh, žlznr., Žitb žitr.e u. žitie žito, -a S. - žitarica; plod žitomerenie, � S. - Injerenje žita Žitb, -i Ž. - život; usp. živob, žizDb, žitie žit..mca, � ž. - žitnica žitbn... prid. - životan; žitni

žeCi, žegQ, žežeAi / ŽbgQ, žbžeAi, aor. sigm l. žah'b, 2. 1. i 3. 1.jd. žeže - žeći živ- u. žiti živiti, -vljQ, -viAi - oživljavati; usp. živAti živleti, -1�jQ, -leeAi - oživljavati živoh, -a m. - život; usp. Žiznr., žitie, žit.. život..no, -a s. -živo biće; životi­ nja, zvijer život..noe prid. - živo biće; živo­ tinja, zvijer životbn... prid. - živ, životan; ži­ votvoran; životinjslri živ... prid. - živ; živ... byvati oživjeti; živ... byti - živjeti živeti, -vljQ, -viAi - živjeti; usp. živiti žid- u. žbdati židovin..., -a m, mn. židove - Ži­ dov; usp. evrii, ijudei 85

iiCe, -as. - prebivalište, smještaj

iupan... , -a m. - župan

ilacb.ba, -y ž. - gubitak, šteta

iupe"", -a m. - sumpor

ilasti, žladQ, žladeši - nadokna-

iupelbn... prid. - sumporni

đivati štetu; podmirivati dug; usp. il�.ti

iupl�e, -a s. - grob, grobnica

ž�lo, -a s. - žalac

i�telb / i�tel�nin..., -a m. - že­

žetva ž�tVhn... prid. - žetven

i�ti, ŽbnjQ, žbneši - žeti

ž�tva, -y Ž.

telac

-

iUPb"" v. iupe....

ilbČb V. zlbČb

iust... prid. - prav

il�.ti, žIMQ, žlMeši - nadokna­

ibdati, žbdQ, žbdeši / židQ, žideši - čekati; usp. �dti

đivati štetu; podmirivati dug; usp. ilasti inc:b., -i ž. - koplje; toljaga; usp.

iblQ v. ieci ibuJQ v. i�ti

drJ,kolb

ibrQ v. in.ti

in.n...Vhn... prid. - mlinski irbny, žl'hn'bve, žrbn'bvi Ž. - žr-

ibzlie, � s, zb. im. - šiblje, pruće;

vanj, mlinski kamen in.tva, -y Ž. - žrtva in.tVhn... prid. - žrtven

ibzl... , -a m. - šiba, prut; palica;

palice žezlo ibneb, -a m. - poganski sveće­

inti v. iriti

nik

intie, � s. - žrtvovanje

ibrbČb.k...prid. - svećenički, što

intva v. in.tva

se odnosi na poganskog sveće­ nika ijupelb / ijuPblb V. iupe.... i�danie, � s. - žeđ; žudnja, če­ žnja ž�dati, -ajQ -aeši / ž�ždQ, ž�ždeši - žeđati; željeti, tražiti, žudje­ ti, čeznuti

iribii / irib.... -a m. - ždrijeb; irebie metati (mesti, vriCi, dati, poloiiti) - kladiti se žribbCb, -a m. - mladunče; ždri-

jebe, magare; usp. irib� iribbi v. irebii / ir�b... žri�, žre�te, žreb�ti s. -.mla­

dunče; ždrijebe, magare; usp.

ž�n... prid. - žedan; suh

·ir�bbCb

i�den... prid. - željen

žriti, žbrQ, žbreši - prinositi žr­

ž�ida, � Ž. - žeđ; suša

tvu, žrtvovati; aor. 1. l. jd. žreh'b, 2. l. i 3. l.jd. žret'b

ž�idbn... prid. - žedan 86

87

9o Z 3

ft 3 S

3�lo �ril . - vrlo, jako

a - slovo »3�lo«; · . · -broj 8; · S · - broj 6

3- v. z-

3V�zda v. zv�zda

zabytie, � s. - zaborav; usp. zabytlt, zab�venie

z -slovo »zemli«; · 90 · -broj 9, · 3 · - broj 7 zaprijed. s A, I i G - za, iza; zbog; za utra - ujutro zablqditi, -QždQ, -Qdiši - zablu­ djeti, zalutati zablQždenie, � s. - zabluda zab...venie � s. -.zaborav; usp.

zabytlt, -i i. - zaborav; usp. za­ bytie, zab...venie zavida, -y i. - zavist zavidr.liVlt prid. - zavidan; usp. zavistr.iiVlt zavideti, -iždQ, -idiši - zavidjeti zavistIt, -i i. - zavist; zavistlt imy - onaj kojemu se zavidi

zabytie, zabytlt zab1>d�l1Itn... prid. - koji bdije;

zavistltliVlt prid. - zavidan; usp. zavidr.liVlt

molitva zab...d�nltnae -

molitva pri bdijenju zab...d�ti, -bždQ, -bdiši - prob­ djeti zabyvati, -ajQ, -aeši zaborav­ ljati zabyti, zahQdQ, zabQdeši - zabo­ raviti

zavistItnikr., -a m. - zavidnik zaviti, -ijQ, -ieši - zaviti zavora, -y i. - zasun, zapor, kračun; usp. zatvOr1>

�

88

zavreti, zaVbrQ, zaVbreši - za­

tvoriti, zaprijeti, zaključati 89

zaV'ltlon'b, -a m. - Zabulon, os.

zadfJti, zad�jQ, zad�eši -naložiti,

ime

nalagati komu što

zaV'ltlon& prid. - Zabulonov

zaem'b V. zaim'b

zavfJt'b, -a m. - zavjet, ugovor,

zaida, � Ž. - leđa; zaidq dati ­

dogovor, obećanje zavfJCavati, -vajQ, -vaeAi - za­ vjeAtavati (zavjei§tati), ostav­ ljati u nasljedstvo; zarih zavfJcavati - zaključivati do­ govor zavfJcati, -ajQ, -aei§i - ostaviti u nasljedstvo; zavfJh zav�cati - zaključiti dogovor

pobjeći zaid&,l -a m. - čmar; usp. afe­ dron'b zaid&2 V. s'bzadi / s'bzadu / S'bzaida zaieei, -agQ, -ažeši - zapaliti

mreže zagladiti, -aždQ, -adiAi - izbri­ zagraditi, -aždQ, ...:adiAi - zagra­

ti se

zakijučiti, -čQ, -čii§i - zatvoriti,

kej, os. ime

ti, predbacivati, ljutiti se zajmljivati, posuđivati

gnuti komu

zalaz'b, -a m. - opasnost -

klaI\ie

zalop, -a m. - zalog zaloiiti, -žQ, žiši - zakrčiti, pre­ priječiti; zaloieno imfJnie -

davac

blago, dragocjenost zamazati, zamažQ, zamažeAi -

uprljati, zamazati

prestupaJ\je zakona

zamaterfJti v. zamatorfJti

zakonopristqp&nik'b, -a m. -

zamatoriti, -r�jQ, -r�Ai - osta­

prijestupnik zakona

ljeti

zakonopristqp&n& prid. - pro­

zamoriti, -ljQ, -riši - umoriti,

tivan zakonu; bezbožan

mučki ubiti zamysl'b, -a m. - zamisao, na­ mjera

zakonoučitel&, -a m. - učitelj

Zakona zakonikb V. zakon&nik'b

zaimodaVbC&, -a m. -vjerovnik

zakon'b, -a m. - zakon, poredak

zaim'b, -a m. - zajam, posudba

zakon&nik'b, -a m. - zakonoda-

zaiti, zaidQ, zaideAi - zaći, otići

zak&heoV'lt prid. - Zakejev

zakl�ti, -lbnQ, -lbneši - prise­

zakonoprfJstqplenie, � S. -

zaimati, zaemljQ, zaemleši - po-

zak&hei / zak'bhfJi, � m. - Za-

zaključati

zadfJti, zad�jQ, zad�eši '--- siliti;

de, prijekora

zak'bsn�ti, -J\jQ, -niAi - zadrža­

(koga čime)

-ajQ, -aeši označiti (pečatom)

zaz&riti, -ljQ, -riAi - zamjerava­

zamqditi (�), �ždQ (s�), �diši

(s�) - zadržati se zamqdenie / zamqždenie, � s.

vac; učitelj Zakona; svećenik

- zaostatak, zadržavaI\ie

zakalati, -lajQ, -laeši - klati

zakon&n'b prid. - zakonski

zaniOS'b, -a m. - Soan, zemlj.

zaklati, zakoJjQ, zakoleši - za-

zakon&ne prilo - zakonito, za­

zane(ie) vez. - jer, budući da;

klati 90

zakltnati, -ajQ, -aeši - zakliJ\jati

zakonodanie / zakonopoloie­ nie, � s. - zakonodavstvo

zazor&n'bprid. - vrijedan poku­

diti, prepriječiti zagrad&n'bprid. -zagrađen; vrt zag&nati, zaženQ, zaženei§i prognati, protjerati zađi (S'b zadi) prilo - straga, otraga, iza; unatrag zadl'biiti, -'bžQ, -'bžiAi - produ­ žiti zadušiti �, -AQ �, -i§iši s� ostati bez d8ha zad'bhnqti S�, -nQ s�, -neši s� zagrcnuti se

zakryti, -yjQ, -yeši - zakriti

zazirati, -ajQ, -aeAi - gledati sa

zazon, -a m. - sumJ\ja

vati, zakrivati; zastirati

lažna prisega

zakonodaVbC&, -a m. - zakono­

nalagati

sati

zakryvati, -ajQ, -aeAi - prekri­

zaklinanie, � s. - zakliJ\jaI\ie,

zaii3ati, -ajQ, -aeši - paliti

zaznamenati,

mrii� zav�zati - krpati

zaklepe - zatvoriti, zaključati

zakolenie, � s.

sumJ\jom, optuživati

zav�zati, -ajQ, -aeAi - zavezati;

zakroV'lt, -a m. - koprena

zaklenqti, -nQ, -neAi, aor. 3. l.jd.

zato što

konski 91

zapad1o, -a m. - zapad zapadr.n1o I zapad.....n. prid. -

zapadni zapaliti, -ljQ, -liAi - zapaliti zapečab.leti, -lejQ, -leeAi - za­ pečatiti zaplbvanie, � 8. - pljuvanje

zapust6ti (�), �jQ (�), �Ai

(�) - opustjeti, opustoAiti

zapItrati, zaperQ, zapereAi - iz-

gaziti

'

za"ti, zapbnQ, zapbneAi - pod­

metnuti nogu, oboriti; posr­ nuti

zaplbvati, zapljujQ, zapljueAi -

zapljuvati

zaraziti, -ažQ, -aziAi - ugnjetati zareci, -ekQ, -ečem - narediti,

zapov6danie, -a 8. - naredba, zapovijed; usp. zapov6d., za­ rolu.

zapovjediti; zabraniti

zar(e)6, � ž. - bljesak, svjetlo zarob, -a m. - naredba, zapovi­ jed; usp. zapov6danie, zapov6d.

zapov6dati, -ajQ, -aeAi - zapovi­

jedati

zapov6d., -i i. - naredba, zapo­ vijed; usp. zapov6danie, za­ rob

zan, -a m. - Zara, os. ime zaskopie, � s. - podmuklost

zapov6d6ti, -v�mb, -v�si - na­

zast06ti, -ojQ, -oiAi - mučiti,' do-

rediti, zapoyjediti zapnvapril. - isprva, prvo

sađivati

zastQpanie, � s. - zaAtita

zaprititi, -MQ, �tiAi - strogo

zastQpati, -ajQ, -aeAi - zastupa­

narediti, zapovjediti; zaprijeti­ ti; zaprititi duhu - uznemi­ riti se, uzbuditi se

zaprieati, -ajQ, -aeAi - strogo

92

za�inati, -ajQ, -aeAi - počinjati,

začinjati

Z�bDQ v. za��ti za��lo, -a s. - početak za��ti, začbnQ, začbneAi - početi, za�tie, � s. - začeće

zat'lllmQti, -nQ, -neAi - začepiti,

zaJ�ti, zaimQ, zaimeAi - uzeti,

zataknuti zatykatl, -ajQ, -aeši - čepiti zautrapril. - ujutro zaušanie I zauienie, � s. - zauAnica, Aamar zaušiti, -AQ, -Aiši - oAamariti zaharlin10 prid. - Zaharijin zahari6, � m. -Zaharija, os. ime zahoditi, -oždQ, -odiAi - zalaziti zahOd1o, -am. -zalazak; nužnik zacititel.., -a m. - zaAtitnik; usp.

začeti

pozajmiti si, posuditi si; zatvo­ riti zaJ�c.., -a m. - zec zvon1o, -a m. - zvuk zv6zda, -y i. - zvijezda zv6rl(nr.)n1o I zv6rlru.sJn. prid.

- zvjerski

ZV6rokrJ,Dlbnik1o, -a m. - hra-

nitelj zvijeri zver06dim'lt prid. - požderan zv6rr., -i m. - zvijer

zv6rr.n1o prid. - zvjerski

zaeit..nik1o

Zaeitr.nik1o, -a m. - zaAtitnik;

zv6stiti v. V1ozv6stiti

titi

zv�i, zv�gQ, zv�žeAi - pričati,

govoriti

usp. zaCititelb

me v. 8Itde

zacicati, -ajQ, -aeAi - zaAtićivati,

zdelen'lt v. zelen10

skrivati

zastQp1o, -a m. - pomoć, zaAtita

zaeieenie, � s. - zaAtita

zastQP..nik1o, -a m. - pomoćnik,

zacicati, -ajQ, -aeAi - nagovje­

zaAtitnik

zacMiti, �ždQ, � -napojiti

zatvon, -a m. - zasun, zapor, kračun; zatvor; usp. zavora

zastQpiti, -pljQ, -piAi - zastupiti,

Atita

povijed; zabrana; prijekor; ka­ zna zapust6nie, � s. - (o)pustoAenje

zatvoriti, -rjQ, -riši - zatvoriti

zaeititi, zaciĆQ, zaćitiši - zašti­

zastqpienie, � 8. - pomoć, za­

zapriCenie, � 8. - naredba, za­

- {za)svjedočiti, posvjedočiti zas6d.nlk1., -a m. - uhoda zatvar6ti, �jQ, �Ai -zatvarati zatvoft'lnie, � s. - zatvaranje

ti, pomagati; odstupiti, uzma­ knuti pomoći

naređivati, zapovijedati; prije. titi

z88'ltv�vatl, -ujQ, -uem

zeVedeoV1o I zevedooV1o prid. -

Zebedejev, prema Zebedej, os. ime

zevei, � m. - Zeb, os. ime

štavati, aludirati

93

zelen1> prid. - zelen

zlatonosiV1> prid. - koji nosi

zelie, -e s , zb. im. - raslinje, bilje;

zlatni nakit zlatoust'J> prid. - zlatoust; lje­ pOlječiv; ioan1> zlatoust1> Ivan Zlatousti; usp. hrr.so­

.

povrće zemlel�ganie, -e s. - ležanje na

zemlji

usp. aspida, gad1>, ehid.na,

zeml�, � ž. - zemlja, tlo

zmi6

zeml�

zmiin1> / zmiiu. prid. - zmajski,

zeis1>, G die, A die, dijQ - Zeus,

zmijski

Jupiter zižditeb., -a m. - tvorac, gradi­

telj v.

aspida, gad1>, ehid.na, zmii

zi>dati

zmn.na, -y ž. - smirna; Smirna,

zilot1>, -a m. - zelot, revnitelj, vrući pobornik,

zr�i

zmii, -a m. / � ž. - zmaj, zmija;

maljski

ziidQ

zmi6, � ž. - zmaj, zmija; usp.

zl1>Čb, -i ž. - žuč

zem.b.sk1> / zellll>8k1> prid. - ze-

v.

zmi�V1> prid. - zmajski, zmijski

zlat(bn)'J> prid. - zlatan

mljan, zemni

zem�

načivati, obilježavati zDanie, -e s. - poznanik znati, znajQ, znaeši - znati, poznavati; doznavati zDoi, -e m. - žega zora, � ž. - zora zorovavel1> / zorovavelb, -a m. - Zorobabel, os. ime zorovaveleV1> prid. - Zorobabelov zrak1>, -a m. -vid; pogled; izgled zrbDO, -a s. - zrno zn.calo, -a s. - zrcalo

stom1>

zem(l)wu. prid. - zemaljski, ze­

zmn.u.n1> prid. - smimski

zima, -y ž. - zima; hladnoća

zmin.na, -y ž. - smirna; Smir­

ziuu.n1> prid. - zimski; hladan

na, zemlj; usp. zmn.na zmin.n1> prid. smimski; usp.

zinonoV1> prid. - Zenonov

-

zmn.u.n1>

zinon1>, -a m. - Zenon, os. ime

znaem1> prid. - poznat

zinQti, -nQ, -neši - zinuti

znamenavati, -vajQ, -vaeši

zi�ti ziejQ, zieeši / zejQ, zeeši - zi-

označivati znamenati, -ajQ, -aeši - označi­ ti; zapečatiti znamenie, -e s. - znak znamenit1> prid. - poznat, ista­ knut

jevati, otvarati usta zlak1>, -a m. - zeleno raslinje zlatik1>, -a m. - zlatnik zlatica, � ž. - zlatnik zlato, -a s.

-

zlato 94

v.

z1>lodeistvo, -a s. - zlodjelo, zlo­

čin z1>lod��nie, -e s. - činjenje zla z1>lodeeti �, -dejQ �, -deeši s�

- pobolijevati z1>lok1>znbn1> prid. - zao, opak z1>lonraVbD1> prid. - pokvaren z1>losloviti, -vljQ, -viši -govoriti

loše o komu; omalovažavati z1>los1>mn.tbD1> prid. - koji za­

služuje sramotnu smrt z1>lotvoriti, -rjQ, -riši - grditi,

kuditi z1>ločbstbD1> prid. - bezbožan

zbr6ti

Z1>l1>l prid. - zao

zbvanie, -e s. - krik; poziv; zva­

z1>lb,2 -i ž. - zlo, nevaljanost

nje zbvati, zOVQ, zoveši, - vikati;

zemlj.

fanatik

znamenovati, -ujQ, -ueši - oz­

z1>le prilo - zlo, loše; bol�ti Zbl�

zvati, pozivati; nazivati z1>lo, -a s. - zlo; zlodjelo z1>loba, -y ž. - zloća; usp. z1>lobb z1>lobiV1> prid. - zao, zloban z1>lobb, -iž. -zloća; usp. z1>loba z1>lob�sbD1> prid. - opsjednut zlim duhom z1>loverie, -e / z1>loverb8tvo, -a ' s. krivovjerje, hereza z1>lod�i, -e m. - zločinac, razboj­ nik z1>lod�in1> / z1>lod�isk1> prid. zločinski

- teško bolovati zi>danie, -e s. - zgrada, zdanje;

stvaranje zbdatelb, -a m. - tvorac, stvara­

telj zi>dati, ziždQ, ziždeši - graditi;

stvarati zi>de

v.

si>de

zi>d1>, -a m. - �brađena glina; zid

-

zbd., -i ž. - obrađena glina; zid zbrel1> prid.

-

zreo

zbrenie, -e s. - pogled, izgled

95

zbriti, Z'bI:jQ, zbriAi - gledati, motriti, promatrati; na lice zbriti - biti pristran

z6ntca, � ž. - zjenica

zybanie, � 8. - zibaIije zybati, zibljQ, zibleAi - ljuljati

nik zqb.., -a m.

z610 v. 3610

zQbr.n.. prid. - zubni

z�ti, z�bQ, z�bem -trgati, čupati z�tr., -i m. - zet; mladoženja, že-

I

zub

UPIT I LI I »iže«; o fJJ!f'1P o - broj 10, o L o - broj 10

i - slovo

i- v. i­

god, ma gdje; kamo god, ma kamo iditum'h, -a m. - Jedutun, os. ime

ienI88JimJ�nin'h, -a m, mn. -ml�­ ne - Jeruzalemac; usp. ieru­ sa1imfJnin . ierusalimoVb prid. - jeruza­

lemski

idolie, -€l s. - poganski hram

6I H

ierusalim'h, -a m. - Jeruzalem,

idoložn.tVhl1b prid. - prinesen

zemlj.

kao žrtva poganskome bogu

ierusalimb8k'h prid. - jeruza­

idoloslujenie, -€l B. - idolopo­

lemski

klonstvo

ierusa1imfJnin'h, -a m, mn. -m�­ ne - Jeruzalemac; UBp. ieru­ sa1imlfJnin'h

idol'h, -a m. - idol idolb8k'h, prid. - idolov, idolski;

poganski igemon'h v. igemon'h

i - slovo »i« ; · 6 · - broj 20, · H · ­ broj 8 i vez. - i; takoder i, �, e zam, iza prijedloga uvijek dolazi s prefiksom n- (oh nego, kb nemu); Njd. m. roda nije potvrđen -taj, ta, to; onaj, ona, ono; on, ona ono; koji, koja, koje; usp. iže, �je, eje ia s, mn. - ljubičice iain., -a m. -Jair, os. ime iann�eVb prid. -Janejev iaredoVb prid. -Jaredov,prema Jared, os. ime ian. v. iain. iasa, -y ž. -Jasa, zemlj. iafet'h, -a m. -Jafet, os. ime ibo vez. -jer, zato što; čak i; ipak

igo, -a s. - jaram igrati, -ajQ, -aeši - igrati se, za­

bavljati se; poskakivati od ra­ dosti igr., -i ž. - igra, zabava, šala igumeni�, � ž. - predstojnica

samostana, igumanija igumen'h, -a m. - upravitelj, po­

glavar; predstojnik samostana, iguman; usp. igemon'h igumel1b prid. - upraviteljev, poglavarev ig'blin'h prid. - iglin

98

ierii- V. ierei-

idum��, � ž. - Idumeja, zemlj.

iesei, -€l m . - Jesej, os. ime

idume�nin'h, -a m. - Idumejac,

jev

id�je V. ideje

ižde(je)l prilo - gdj�

iezekllb / iezekiil'h, -a m. -Eze­

ijde(je)2 vez. - jer, zato što; kada; ijdeje ace da / iždeje kolijbdo - gdje god, ma gdje

kiel, os. ime ierdanoVb prid. - jordanski ierdan'h, -a m. - Jordan, zemlj; usp. ion.dan'h ierei, -€l m. - svećenik iereisk'h prid. - svećenički iereistvo, -a s. - svećeništvo

iidenQ V. iZg'bnati iideei, -egQ, -ežeši -spaliti, saž­

gati; zapaliti ižditi, -ivQ, -iveši - potrošiti, ra­

suti

ieremie, � m. - Jeremija, os.

ije, eje, eje zam, Ajd. m. r. i -

ime

ide vez. i prilo - jer; iako; ide i / ide ubo - iako; gdje; kada

ieriba, -y Ž. -Jerihon, zemlj.

ideje prilo -gdje; budući da; ide­ je aCe / ideže koliždo - gdje

ierusa1imlb prid. - jeruzalem-

.

ieseeVb / ieseoVb prid. - Jese-

stanovnik Idumeje

koji, koja, koje; tko; koji (koja, koje) god; što god; iže aCe tko god, koji (koja, koje) god; im'hje obrazom'h - kako; iže i t'h -koji (koja, koje) takoder

ieribon'h, -a m. -Jerihon, zemlj.

ski 99

iz prijed. s G - iz, od, kroz; iz V'IInu v. iZV'ltnu; iz liha v. izliha; iz qtn.qdu v. lzq. tn.qdu izbavItelb, -a m. - osloboditelj,

izbavitelj, spasitelj, otkupitelj izbaviti, -vljQ, -viAi - osloboditi, izbaviti, spasiti, otkupiti izbavl�ti, -ll!jQ, -ll!eAi - osloba­ đati, izbavljati, spaAavati, ot­ kupljivati izbavl�nie, --€l s. - oslobodeJ\je, izbavljeJ\je, spas, otkupljeJ\je izbaVbnik'h, -a m. - osloboditelj, izbavitelj izbadati, -dajQ, -daeAi - izbada­ ti, probadati izbivati, -ajQ, -aeAi - ubijati re­ dom, pobijati, istrebljivati izbirati, -8jQ, -aeAi - izabirati, odabirati izbiti, -ijQ, -ieAi - pobiti izblbvati, -ljujQ, -ljueAi - ispo­ vratiti, izbljuvati izbon.n'h prid. - izabran, oda­ bran; usp. izbbra(Db)n'h izbosti, -ociQ, -{)deAi - izbosti izbyVati, -ajQ, -aeAi - obilovati; IjeAavati se izbytt, izbQhnqti, -nQ, -neši - izdahnu­

izmesti / izmetati, �tQ, �teši /

izdaV'ltDa / izdann1> prilo -

ti, umrijeti izdyhante, -e s. - izdah, izdisaj

izml1>knQti, -nQ, -neši - zamu­

odavno izdaleča / izdaleče prilo - izda­

izdyhati, -ajQ, -aeši - izdisati,

umirati

leka

izcb.rati, izderQ, izdereši - istr­

izda�ti, -ajQ, -aeši - izdati, izda-

izd�lati, -ajQ, -aeši - napraviti,

gnuti

pružiti

diti

izdrailitb8� prid. - izraelski izdrailit�nin1>, -a m. - Izraelac; usp. iZdrailbtin1> / izdra­ ib.t�nin1> izdrailb, -a m. - Izrael, zemlj. iZdrailbtin1> / iZdrailbt�nin1>, -a m. - Izraelac; usp. izdrai­ liMnin1> izdreci, �kQ, -ečeši - izreći, iz­

govoriti izdrbvanie / izdrbvenie, -e s. -

istrgnuće izciryti, -yjQ, -yeši - izriti, isko­

pati

ti, uzimati iziskati, iziskQ (izićQ), iziĆeši -

tražiti, zahtijevati iziti, izidQ, izideši, akt. part. pret. II.

iŠbl'b - izići; prošikJjati izlaziti, -ažQ, ":"aziši - izlaziti;

prekoračivati izlivati, -ajQ, -aeši - izlijevati izliti, -ijQ, -ieši - izliti izliha prilo - prekomjerno; usp. izdr�/i�no

iz�ienie, -e S. - iskupljenje

izli�ti, izlejQ, izleaši - izliti

iz�db / izdr�dbno prilo - iz­ vanredno, prekomjerno; usp. ' izliha

izlomiti, -mJjQ, -miši - slomiti izl�kovanie, -e 8. - izlječenje izl�sti, izlezQ, izlezeši - izići

102

jebiti

izobr�sti, -r�cQ, -r�ćeši - pro­

naći izobritati, -ajQ, -aeši - pronala­

ziti izostriti, izoĆrjQ, izostriši, pas.

part. pret. izoerep.'b - naoštri­ ti, izoštriti

sti, proždrijeti mrijeti izm1>ždati, -ajQ, -aeši - oslablji-

izimati, izemljQ, izemleši - vadi­

I. iZ'bšbd'b, akt. part. pret.

knuti, zašutjeti

iz�ti, -mbrQ, -mbreši - izu­

izdfJ�ti, izd�jQ, izd�eši - proizvo­

izditditeb., -a m. - stvoritelj

vati izobib.n1> prid. - obilan

iz:mn.m1>rati, -rjQ, -reši - izje­

zgotoviti

vati; dati, davati

�, �Ćeši - izbaciti

izmoriti, -rjQ, -riši - ubiti, istri­

izdati, -amb, -asi . izdati, dati,

izobllovati, -ujQ, -ueši - obilo­

elci

izoeren1> V. izostriti izr- V. izdrbizum�ti �, -ejQ s�, -eeši s� - iz­

bezumiti se, izgubiti razum

vati, činiti slabim izm1>knqti, -nQ, -neši - trgnuti izmyti, -yjQ, -yeši - umiti, oprati izm�na, -y ž. - zamjena izm�niti, -njQ, -niši - promijeni-

ti, izmijeniti; zamijeniti izmqdrivati, -ajQ, -aeši - dola­

ziti na pamet iznemagati, -gajQ, -gaeši - osla­

bJjivati, iznemagati iznemoci, -ogQ, -ožeši - oslabje-

ti, iznemoći iznesti, -sQ, -seši - iznijeti

iz�ina, -y Ž. olakšanje; iZ1lDbiinq tvoriti - donijeti -

olakšanje iz'b- V. iziZ1>hoditi V. ishoditi iz1>ibd1> V. iziti iz�sniti, -ešnjQ, -esniši - rasvi­

jetliti iz�sti, izemb, izesi - pojesti, izje­

sti iz�ti, iZbmQ, iZbmeši - izvaditi; .

oduzeti; IZVUći iZ�bniČb8k1> prid. - carinski

iznicapril. - koso

izqtr&qdupril. - iznutra

iznositi, -oŠQ, -osiši - iznositi

iisus1> V. isUS1>

izobati, -bljQ, -bleši - pOjesti

igemon1>, -a m. - upravitelj 103

ikona, -y ž. - slika

inako prilo - drugačije

ikonUsIn. prid. - ikonijski, prema Ikonij, zemU.

inamo prilo - drugamo

ikonom.. , --a m. - upravitelj

inače prilo - inače,. joA inov�n.nik.., --a m. - heretik

lli vez. - ili; nego nun.. prid. - ilijin ili�, -4i! m. - Ilija, os. ime

inoIda prilo - jednom, nekoć; u

drugo vrijeme

inoduir.no prilo -jednoduAno inokOItr., -i ž. - putovanje, bora­

imanu. v. im�ti

vak u tuđini

imanie, � s. - žetva, berba imati, emJjQ, emleAi - hvatati,

uzimati; loviti; sabirati, brati;

v�1V imati - vjerovati; usp. j�ti

inok.., -a m. - samotna zvijer inomysb.n.. prid. - istoga mi­

Aljenja, složan

inomyilenie, � s. - slaganje,

sloga

imenit.. prid. - znamenit, po­

znat

imenovati, -ujQ, -ueAi - imeno-

inoplemem.nik.., -a m. - tuđi­ nac, stranac, barbar; usp. ino­ stram.niIn., inoj�zyčr.nik..

imeii v. j�ti

inoro,.. prid. -jednorog

imr.ie vez. -jer

inorožr. prid. -jednorogov

in1�niice, -a s. / im�nie, -e s. -

ino8ta(m.)nr.prilo - neprestano,

vati

imovina, imetak im�m.n.. prid. - imovinski

im�ti, imamb, imaši / im�jQ,

im�eši - imati; morati; moći; v�1V im�ti - vjerovati; b&I.. im�ti - biti opsjednut zlim duhom; sul� im�ti - davati prednost

im�, imene, imeni s. - ime

postojano

inostranr.nik.., -a m. - tuđinac, stranac, barbar; usp . inople­ mem.niIn., inoj�ZYČr.nik.. inočb8k.. prid. - monaški, re­

inoj�zyčr.niIn., -a m. - tuđinac, stranac, barbar; usp. inople­ menr.nik.., ino8tranr.niIn. inOj�ZYČbD" prid. - koji govori

druge jezike, stran

iorr.dan.., -am. -Jordan, zemU. ; usp. ierbdan.. iorbdam.sk.. prid. -jordanski

i08ifOVb prid. - Josipov ios:lfr., -a m. - Josip, os. ime

in.., ina, ino zam. prid. - drugi,

iosi� / iosU, -4i! m. - Josip; Jozija, os. ime

in..gda V. inogda

iohoni�, -4i! m. - Jehonija, os. ime

druga, drugo; neki, neka, neko

in..de / in..žde prilo - drugdje

inqdu / inqd�prilo -:- drugim putem, drugdje ioaVb, -a m. - Joab, os. ime ioanane(o)Vbprid. - Jonamov ionaeVb prid. - Joananov ioa(n)na, -y Ž. - Ivana, os. ime ioa(n)noVb prid. - Ivanov; !J,sp. ioam. / ioaneVb ioa(n)n.., -a m. - Ivan, os. ime ioam. / ioaneVb prid. - Ivanov; usp. ioa(n)noVb io(a)ramoVb prid. - Aramov,

Jorimov

io(a)safat, -a ,m. - Jozafat, os. ime ioatam.., -a m. -Joatam, os. ime

ipokrit.. V. ipokrit.. ipostur. / ipostatr. V. i�tasr. / ipOltatr. iraklU, � m. - Heraklij, os. ime

irakl.. / iraklr., -a m. - Herkul, os. ime irinei, � m. - IrenEti, os. ime irini, -4i! ž. - Irena, os. ime iroVb prid. - Herov irodi�, -4i!ž. - Herodijada, os. ime irodi�da, -y Ž. - Herodijada, os. ime irodi�din.. prid. - Herodijadin irodi�ne, -nb m, mn. - hero-

dovci

irodoVb prid. - Herodov

dovnički, samostanski inOČb8tvo, -a S. - monaštvo, re­ dovništvo

iovoVb prid . - Jobov iozi�, -4i! m. - Ozija, os. ime

isa(a)voVb, -a m. - Ezavov

inoč�.. prid. - jedinoroden;

Jona, os. ime ionin.. prid. - Jonin

isa(a)koVb prid. - Izakov

osamljen, napušten

imQ v. j�ti (�) 104

iOVb, -a m. - Job, os. ime iona, -y -m.

-

irod.., -a m. - Herod, os. ime irodr.Ma V. irodi�da

isa(a)In., -a m. - Izak, os. ime 105

isavri, -'b m; mn. - Izauri, stanovnici Izaurije

iskopati, -ajQ, -ael\i - iskopati; is korene iskopati - iskori­ jeniti

iskus..n'h prid. - iskusan, isku­ šan, provjeren, priznan, doka­ zan

isaieV'lt / isai(i)n'h prid. - Izaijin; UBp. isai�

iskoreniti, -njQ, -nilli - iskorijeniti

iskujati, -ajQ, -aelli -iskullavati, isprobavati; dovoditi u napast

iskočiti, -čQ, -čilli - iskočiti

isai�, � m. - Izaija, OB. ime

iskra, -y Ž. - iskra

iskujenie, � 8. - proba; iskulIe­ nje, napast; iskul\avanje

isavri�, � Ž. - Izaurija, zemlj. isavn.skh prid. - izauraki

isalri� v. isavri�

iskrasti, -adQ, -adelli - iskrasti

isatn.sk'h v. isaVl'b8k'h

iskračUo, -a S. - sprava za IDUčenje

iskaziti, -ažQ, -aziAi - unilItiti; ullkopiti, ulltrojiti iskanie, � B. - istraživanje

iskropyt..n� prilo - savrlleno, .' točno

iskariotin'h / iskariot'h, -a m. Iskariot, Juda (iz Shariota)

iskrbm. prid. - bližnji

iskariotr.sb prid. - iskariotski

iskri> prijed. 8 G i prilo

-

blizu

iskupiti, -pljQ, -pilli - otkupiti, osloboditi, iskupiti

iskati, iskQ, ieelli / H\Q, ieelli - tra­ žiti, istraživati; željeti isklati, iskoljQ, iskolelli -poklati iskoni prilo - u početku; od po­ četka

iskupovati (�), -ujQ (s�), -uel\i ' (s�) - otkupljivati, oslobađati, . iskupljivati

iskydati, -ajQ, -aelli - izbaciti, izliti iskypeti, -pljQ, -pilli - iskipjeti, illikljati

zavjet; hvalospjev; bez ispo­ vMani� - neizreciv ispov�dati (�), -ajQ (�), -aelli (�) - ispovijedati (se), prizna­ vati; izricati; obećavati; hvali­ ti, zahvaljivati ispov�dovati, -ujQ, -uelli - ispo­ . vijedati, priznavati ispov�db, -i Ž. - ispovijed (grije­ ha); ispovijedanje (vjere); pri­ znanje ispov�dbnik'h, -a m. - ispovjed­ nik

isol'h V. is(s)op'h isl&liti, �ždQ, �ši - pronaći ispasti, -adQ, -adelli - ispasti, otpasti

ispovAdJ,nica, � Ž. - ispovjed­ nica

ispeci, -ekQ, -ečeši - ispeći

ispov�d�ti (�), -v�mb (�) (-v�­ d� /s�/), -v�si (�) - ispovjediti (se), priznati; ispripovijedati; objaviti, razglasiti; . obećati; hvaliti, zahvaliti

ispiti, ispijQ, ispieši - ispiti, po­ piti isplesti, -etQ, -etelli - isplesti, splesti

ispodi>m. prid. - donji

iskom.n'h prid. - iskonski

iskusitel.., -a m. - napasnik, iskušavatelj

iskoDhČavati (�), -vajQ (s�) , -vaeši (s�) - skončavati, umi­ rati

iskusiti �, -ullQ (s�), -usiši (s�) - iskullati, okušati, isprobati; dovesti u napast; odbaciti

iskoDhČati (�), -ajQ (�), -aelli (s�) -dokrajčiti; skončati; um­ rijeti; slabjeti, iscrpljivati se; prestajati, završavati se

iskus'h, -a m. - ispit, provjera; . iskustvo; iskus'h tvoriti - do­ vesti u iskušenje

ispl'hm. prilo - potpuno, posve

ispravitel.., -a m. - popravljač

iskushnik'h, -a m. - istraživač, ispitivač

ispl'hn�ti (�), �jQ (�), �ši (s�) - ispunjavati (se) ispov�e, � S. - ispovijed (vjere); ispovijedanje (grijeha);

ispraviti (�), -vljQ (s�), -viši (�) - pripremiti, pripraviti; ispra­ viti; napraviti; urediti; ispravi­ ti, popraviti

iskopanie, � S. - iskopavanje

106

ispl'hniti (�), -njQ (s�), -niši (s�) - ispuniti (se), napuniti (se); ispl'hnen'h - ispunjen; pot­ pun ispl'hm. prid. - pun

ispolin'h, -a m, mn. ispoli - div; junak ispolupril. - napola, upola ispočiti, -ijQ, -ieši - odmoriti se'

107

ispravlenie, � 8. - ispravljenje,

izravnavanje; upravljanje; po­ stupak, KK k - slovo » kako«; . > . - broj 40,

ganski bog; poganski hram

-

kamenit; usp.

kana neskl. - Kana, zemlj; vb kana galileisdi - u Kani

Galilejskoj kanagalilMsk... prid. - kanaga-

1ilejski

-

kaplja

kaPit. -i Ž. - oblik, sličnost kan.vana, -y Ž. - riznica (u hramu); usp. korvan... kasati �. -ajQ s�. -aeši s� - doti­

cati (se) katapetazma. -y Ž. - zastor, za­ vjesa; usp. opona katarotn., -a m. - balegar (ku­

kac)

kananei, � m. - Kanaanac kanon... , -a m. - pravilo; crkveni

zakon

katekumen... / katikumen... . -a m. - katekumen, pripravnik

za krštenje ili za krizmu

kanQti, -nQ, -neši - kanuti kapadokiisk... prid. - kapado­

cijski

kapati, --pljQ, -pleši / -ajQ, -aeši -

'

kap16, � Ž.

kasanie, � s. - dodir, ticanje

kapadokie, � Ž. - Kapadocija, zemlj. ,

kapicltn"'prid. - idolopoklonski

kapati kapen.naum..., -a m. - Kafar­ naum, zemlj; usp. kafen.­ naum...

katolikii prid. - opći kafen.naum..., -a m. - Kafarna­ um, zemlj; usp. kapen.naum... kašiea, � Ž. - kašica kaezm., -i Ž. - pokajanje, raska­

janje; usp. ka6nie kaenie, � s_ - pokajanje, raska­ janje; usp. kaezm.

113

kaeti s�, kajQ s�, kaeAi �- kajati se, ogorčiti se kvas'b, -a m. - kvas kvasbll'b prid. - kvasni kedrJ" -a m. - cedar kedrb8k'b prid. - cedarski kela novaž.- Kela Nova, zemlj. ken'bturion'b, -a m. - stotnik, zapovjednik nad stotinom ljudi kerash, -a m. - poskok kesareV'b prid.- carski, koji pri­ pada rimskom caru; usp. kesa· roV'b kesarie, � ž. - Cezareja (fe­ nička, palestinska, kapadocij­ ska), zemlj. kesaroV'bprid.- carski, koji pri­ pada rimskom caru; usp. kesa· reV'b kesan., -a m, D jd. kesarovi / ke­ sarevi- rimski car kivot'b, -a m. - ormarić, škrinjica kin'bs'b / kil1hs'b, -a m. - porez kifa, -y m. - Kefa, os. ime klada, -y ž. - klada klad�3b, -a m. - studenac, zde­ nac klaneti �, -nejQ s�, -neeši s� klanjati se

klasti, -adQ, -adeAi - ulagati (predmete jedne ponad dru. gih); čuvati klas'b, -a m. - klas klasbn'b prid. - od klasa klati, koljQ, koleši - klati klatiti, klaCQ, klatiAi- pokretati, njihati, ljuljati kleveta,

y ž. - kleveta,

-

tužba

klevetarb, -a m. - tužitelj klevetati, -ajQ, -aeAi! -OOQ, -eaeAi - klevetati, tužiti klevetbnik'b, -a m. - klevetnik, tužitelj klevetbll'b prid. - klevetnički klevret'b, -a m. - suposlužitelj, suradnik, sudionik klepati, -pljQ, -pleši - označiti, objasniti kliknovenie, � s. - kliktanje, pocikivanje, radovanje kliment'b, -a m. - Klement, os. ime klirik'b / klirosbnik'b, -a m. klerik, duhovnik kliros'b, -a m. - kler klicati, kličQ, kličeši- klicati, vi· kati kličb, -a m. - krik, galama

114

klokotati, klokoćQ, klokoćeAi klokotati; kipjeti, vreti kloniti (s�), -njQ (s�), -niši (s�) ­ nagnuti (se), prikloniti (se) klopot'b, -a m. - lupa, tutnjava klbcati, -ajQ, -aeši - mudrovati, mozgati klbČtati, -ČbĆQ, -čbĆeAi - cvokotati klbČt'b, -a m. - cvokotanje klevreh v. klevreh kleth, -i ž. - sobica, ćelija klethka, -y ž.- komorica, sobica, ćelija kljU8�, kljus�te, kljus�ti s. kljuse kljUČedrhihCb, -a m. - ključar ključiti s�, -čQ s�, -čiši s�- dogo­ diti se; ace � ključih- na­ primjer; možda kljUČb, -i ž. / -a m. - ključ kl�tva, -y ž.- prisega; lihokl�t­ va- krivokletstvo kl�ti, klbnQ, klbneši - kleti, pro­ klinjati; kl�ti s� - prisezati, kleti se kl�čati, -čQ, -čiši- klečati kn�zb v. k'bn�Zb kohh, -i ž. - sudbina, kob kOVarbn'b prid. - lukav

kovarb8tvo, -a s. - lukavost kovati, kovQ, koveši / kujQ, kueši - kovati koV'b, -a m.- nešto kovano; pre­ pirka; spletka, buna, urota kOVbnik'b, -a m. - urotnik, za­ vjerenik koV'bČegr. / koVbČegr., -a kovčeg, sanduk, Akrinja kOVbČeihCb, kovčežić

-a

m. -

m. - škrinjica,

kogda v. bgda koia, � ž. - koža koihn'b prid. - kožan kozari, -'b m, mn. - Kozari, Hazari kozma,

-y ž. -

Kozma, os. ime

kozbl'b, -a m. - kozlić kozbl'b prid. - kozji kozbl�, kozbl�te, kozbl�ti s.- ko­ zle kokotoglaienie, � s.- glasanje pijetla, kukurikanje; usp. ku· roglašenie kokot'b, -a m .- pijetao kolesbnica, � ž. - kola kolesbničbn'b prid. - kolni, kolski

115

koli prilo - kada, jednom; iie koli - kad god; ne koli - ni­ kada koliilodo prilo - iie koliido tko god; ideie koliido - gdje

god koliko prilo - koliko koliIn., kolika, koliko zam. kolik, kolika, koliko kolo, kolese, kolesi s. - krug, ko­ tač kol..., -a m. - kolac kob. prilo - koliko, kako; kolh velik... - koliki kolhmi čest, pred komp; kolhmi pače - to više kol43 V. dokoli / dokol43 kol43bati (�), -bljQ (�), -bleši (s�) - kolebati se; klatiti se, ljuljati se kol43no, -a s. - koljeno; pleme kol�a, -y Ž. - koleda komana, -y Ž. - Koman, os. ime komisii V. komin / komih komu... / komit..., -a m. - grof, župan; pratitelj kom'hkanie, -e S. - pričest kom...kati, -ajQ, -aeši - pričešći­ vati konob..., -a m. - kotao, kazan

konstantin..., -a m. - Konstan� tin, os. ime konstantiDh prid. - Konstanti­ nov; konstantinh grad... Carigrad (KonstantinopoI) kODh, -a m. - konj kODhn... prid. - konjski kom.sk... prid. - konjski, jahaći kODhCh, -a m. - kraj, završetak; usp. kODhČina, krai kom.čavati (8Q), -ajQ (�), -aem (�) - završavati; puniti se kODhČanie, -e S. - završavanje, svršavanje konhČati (�), -ajQ (s�), -aeši (s�) - završiti, svršiti, napuniti se kODhČina, -y Ž. - kraj, za�šetak; usp. konhCh, krai kopati, -ajQ, -aeši - kopati kopiinik..., -a m. - kopljanik kopie, -e S. - koplje kopn, -a m. - kopar korablich, -a m. - lađica korablh, -a m. - lađa korahh, -i Ž. - lađa korablhniIn., -a m. - lađar, brodar korabIhn... prid. - lađarski korabhčii, � m. - mornar, bro­ dar

116

-

.

korvan..., -a m. - riznica (u hramU)j usp. karhvana korenie, -e s, zb. im. -korijenje korenovati, -ujQ, -ueši -usaditi korenh, korene, koreni m. - korijen korin'hlhi43ne, -'b m, mn. - Ko­ rinćani korinth..., -a m. - Korint, zemU. kOristh, -i ž. - dobitak, plijen, korist koriti, -t:iQ, -riši - ponižavati, huljti, vrijeđati kOriCf�, -b Ž, mn. - cimet kon / korhCh -a m. - staroži­ dovska mjera za zrnatu hranu (393 1) k08nQti (�), -nQ (�), -neši (�) - dotaknuti (se) kostantin... V. konstantin...

kotoryi, kotora43, kotoroe zam. - koji, koja, koje kohka, -y ž. - sidro kotyga, -y ž. - tunika kOthl'h, -a m. - kotao krabU, -e m. -košarica, ormarić kragui, -e m. - sokol krada, -y Ž. - lomača kral, -em. -kraj, završetak; gra­ nica, rub; usp. kODhCh, kODh­ čina kralh, -a m. - kralj kramola, -y ž. - buna, ustanak kramolhnik..., -a m. - buntovnik, urotnik krasa, -y Ž. - ukras, nakit krasiti (�), krašQ (�), krasiši (�) - nakititi (se), ukrasiti (se)j hvaliti se krasovati (�), -ujQ (�), -ueši (�) - kititi (se), ukrašavati (se) krasota, -y Ž. - ljepota, ukras; naslada krasta, -y ž. - krasta

kosth, -i ž. - kost kOŠh, -a m. - koš košhnica, � Ž. - košnica kotora, -y ž. - svađa, spor kotorati, -ajQ, -aeši - osuđivati kotorati 8Q, -ajQ s�, -aeši s� sporiti se, svađati se kotorič.. / kOtOrr.nb prid. svadljiv

krasti, -adQ, -adem - krasti kras..n...prid. - lijep, divan, ugodan kratb, -a m, dolazi kao dioprilož­ nih izraza: d...va kraty - dva-

117

put, kol& kraty - koliko puta. m...nogo kraty - mnogoput kratu... prid. - kratak; v1t krat1tCe -ukratko, nakratko kriV1t prid. - kriv, loš krii&, -a m. - križ; (s...)tvoriti krii� - prekrižiti se, načiniti znak križa križ&n... prid. - križni krilat... prid. - krilat krilo, -a s. - krilo; strana

krinica, � i. - vrč, ćup, bokal krin..., -a m. - ljiljan krih, -a m. - Kreta, zemlj. krit&sk... prid. - kretski kr1teue, -'b m, mn. - Krećani kričava, -y i. - vika, galama kričati, -ČQ, -8ši, 3. Z. mn. kričQt'b - kričati kriČ&, -a m. - kričanje, vika kroV1t, -a m. - krov; stan; zašti­ ćeno mjesto kromepriZ. i prijed. s G - izvan, daleko; osim krom6C&n& prid. - vanjski kromeŠltn& v. kromec&n& kronii I kron..., -a m. - Kronos, os. ime kropiti, -pljQ, -piši - škropiti, kapati, curiti, sipiti

krople, � i. - kaplja krotiti, krocQ, krotiši - krotiti, umirivati ,

kroto)Jub&C&, -a m. - miroljubiv. čovjek krotost&, -i i. - nježnost, bla­ gost, krotkost krotost&n... prid. - krotak; usp. krot...k... krohkoprilo - krotko, strpljivo; usp. krot1tCe krohk... prid. - krotak; usp. krotost&nb krot...ce priZ. - krotko, mirno, smireno; usp. krot...ko

krbvo6diV1t prid. - krvožedan; usp. kr1tvopiV1t

kryti (�), kryjQ (s�), kryeši (s�) - kriti (se), pokrivati (se)

kr'Itv&, kr'bve, kr'bvi i. - krv; točenie kr1tve - krvotok

krytilo, -a s. - krstionica, ku· pelj

krbV&n... prid. - krvni

kn.stitel&, -a m. - Krstitelj (Ivan)

kr'Itknqti, -nQ, -neši -oglasiti se

krytiti, krbCQ, krbstiši - krstiti; činiti znak križa

krbkyga, -y i. - lagana kola kr'Itma,l -y i. - kormilo

msti6(ni)n..., -a m, mn. krbsti· �ne - krŠĆanin; usp. msti· en...

kr'Itma,2 -y i. - hrana krbmiti, l _mljQ, -miši -kormila­ riti

kr&8ti6nyi I mstien&8k... prid. - kršćanski

krbmiti,2 -mljQ, -miši - hraniti kr'Itmlenikb, -a m. - dojenče, malo dijete

kr&8tien6 prilo - krŠĆanski msh, -a m. - križ; krštenje

krupa, -y i. - kaša, tarana

krbmlenie, -a s. -hrana, namir­ nica

kr&8hnb prid. - krsni

krupica, � i. - mrvica

kr'Itmle, � i. - hrana

kr&Cati, -ajQ, -aeši - krstiti

kr1tvaV1t prid. - krvav kr1tvopiV1t prid. - krvožedan; usp. kr1tvoediV1t kr1tvotečenie, -e s.

- krvotok

kr&Cenie, ---e s. - krštenje

krbm&čae prid. Ž. - zbornik cr­ kvenoga prava

krepiti (�), -pJjQ (s�) , -piši (s�) - krijepiti (se) , jačati; potvrđi­ vati, utvrđivati (se)

kr&m&nikb, -a m. - kormilar; usp. kr1tm&čii

kr1tvotočiV1t prid. - koji boluje od krvarenja

kr'Itmbčii, kr'bmbČij� m. - kor­ milar; usp. kr'Itm&nik...

kr'Itvotočiti, -čQ, -čiši - bolovati od krvarenja

kr1tčag&, -a m. - krčag, glinena posuda; usp. Č&VlU1b

kr1tvotočica, � i. - koja boluje od krvarenja

krbčaž&n& prid. - koji je u obli­ ku krčaga

s. - krvožed­

kr1tčmlevati, -ajQ, -aeši - kva­ riti

kr1tvoMenie, nost

118

---e

krepost&, -i ž. - snaga, moć kr6p...ko prilo - jako, silno; usp. krep1tCe kr6pu... prid. - jak, snažan, zdrav kr6p...ce prilo - jako, silno; usp. krepbko krqg&, -a m. - krug

119

kuditi, kuždQ, kudiši - kuditi, grditi

kukuh, -a m. - kapa, kapuljača kuma, -y ž. - kuma; usp. nmo­ tra, kqpetra kum1rosluienie, � s. --..: idolopo­

klonstvo kumirJ., -a m. - kumir, idol kumirbnica, � Ž. - poganski hram ku.m.in.skb prid. - kumirski, koji se odnosi na idole

kupiti, -pljQ, -piši - kupiti kupb.n'h prid. - trgovački, td­ nički kupl�, � ž. - kupovanje, trgovi­ na kupovati, -ujQ, -ueši -kupovati kup'h, -a m. - hrpa, gomila, kup; VJ. kup'h, v'h ku� - zajedno, skupa kup'hD.o prilo - zajedno; istodob­ no; kupno utro - ujutro, u zoru kupbnosqCii prid. - istobitan; usp. kupbDoSQCbn'h kupbnosqCie, � s . -istobitnost kuPbDosqCbn'h prid. - istobitan; usp. kupbDOSQCii

kuPbn� prilo - opće, zajedničko, skupno kuPbCb, -a m. - trgovac kurU prid. - pijetlov kuriti �, -rjQ s�, -riši � - dimi­ ti se kuroglaiente, � S. - glasanje pijetla; usp. kokotoglaienie kur'h, -a m. - pijetao kurenie, � S. - pušenje, para kWJiti, kuŠQ, kusiši - kušati, pitati kWJtodi�, � ž. - straža kuci�, � ž. - koljivo, žito (sveča­ ni obrok od pšenice) k'h prijed. s D - k(a)j prema; oko, za; k'h večeru - predvečer; k'h tomu ne - viAe ne; k'h po­ lud..ni - oko podneva k'hgda prilo - kada k'bde prilo - gdje, negdje k'bdeie vez. - kada, tek što k'hido mm. - svatko k'hZDb, -i Ž. - vrebanje, zasjeda; urota, lukavost k'hk'hn�, � Ž. - koljeno k'hmotra, -y Ž. - kuma; usp . kuma, kqpetra In.nilfbČii, � m. - knjigoznanac, pisac

120

k'hnigy, -"b ž, mn. - knjiga, knji­ ge; listina; pismo k'hniiic�, -b Ž, mn. - knjižicaj li­ stina k'hniinik'h, -a m. - znalac zako­ naj književnik, pisac k'hniibn'h prid. - knjižni, književni; svetopisamski

-

.

k'hn�gyni, � Ž. - kneginja k'hn�ienie, � S. - kneževstvo

k'hn�ib prid. - kneževski, vladarski k'hn�3b, -a V k"bn�že m. - knez,

vladar, upravitelj k'hn�Zb V. k'hn�3b kbSn�ti, k"bšnjQ, k"bsniši - kasni­ ti, usporavati k'hto mm, G kogo, L CElmb - tko;

k'hto )jubo .- tko god kyzDb, -i Ž. - zasjeda, urota kyi, ka�, koe mm. - koji, koja, kojej kyi )jubo - bilo koji kyiido, ka�ido, koeido zam. ­ koji god, koja god, koje godj . svaki, svaka, svako kyka, -y ž. - kosa, vlasi

kyp�ti, kypljQ, kypiši - kipjeti; iščekivati kyaeh I ky�l'h prid. - kiseo ky�enie, � S. - ponos, uobraže­ nost, oholost ky�iti �, -ČQ s�, -čiši � oholi­ ti se kqdu pril. - kuda; ob kqdu ­ odakle kqpetra, -y Ž. - kuma; usp. kuma, k'hmotra kqpina, -y Ž. - kupina kqpinie, � S. - grmlje kq�lb, -i Ž. - kupelj; kupaliAte kqca, � Ž. - koliba, šator Idmbah, -a m. - cimbal kimin'h, -a m. - kim, kumin Idpri�n'h, -a m. - Ciprijan, os. ime Idpr'h, -a m. - Cipar, zemlj. Idpr'hsk'h prid. - ciparski Idril'h, -a m. - Ćiril, os. ime Idrinii, � m. - Kvirinij, os. ime Idrini�, � Ž. - Sirija, zemlj. Idrin�i, � m. Cirenac Idrin�isk'h prid. - cirenski Idri�k'h, -a m. - Cirijak, os. ime

121

-

lentii -e m. - laneno platno, la-

levii, -e m. - Levi, os. ime; usp.

nena pregača

levjii, leVbgti, letili

db L "

leviin'h prid. - Levijev

lepta, -y ž. - novčić

levgti, -e m. - Levi, os. ime; usp. levgiin'h, leviin'h, lelgun'h

let6ti, lećQ, letiši - letjeti

levgiin'h prid . - Levijev; usp. leviin'h

li čest. i vez. -li; pak; i, ili, a, nego; priMe li - prije nego što

leCi, l�gQ, l�žeši - leći

levbgii, -e m. - Levi, os. ime;

liva, -y ž. -jugozapad

usp . levii, levgU, leigli

livan'h, -a m. - tamjan; Libanon,

leVbgtin'h prid. - Levijev; usp. leiilin'h 1 - slovo »ljudie«; eA, - broj 50, . tt · - broj 30 .

lamehoVb prid. - Lamekov

.

lanita, -y ž. - čeljust, brada; .

obraz, lice

lavaanoVb prid. - Labaanov

laodikiisk'h prid. - laodicejski

lavra, -y ž. - pustinjački samo­

laodiki6, � ž. - Laodiceja,

stan

.

lavn.sk'h prid. - koji se odnosi

na pustinjački samostan

leVbiit'h, -a m. - levit; usp. lev­ gih, letiit'h

lakom'hprid. -lakom, pohlepan

laeti, lajQ, laeši - biti u zasjedi;

os. ime

lak'b tb, -i m. - lakat

uhoditi; lajati, psovati 122

liviMa, -y ž. - Libija, zemlj. livra, � ž. - litra; usp. litra lizati, ližQ, ližeši - lizati

levgIb, -a m. - levit; usp. lew.ii­ b, lei(pt'h

laskati, -ajQ, -aeši - laskati,

lakati, laČQ, lačeši - gladovati, biti gladan, postiti; usp . al'h­ kati

lazaroVb prid . - Lazarov lazarr. I lazan., -a m. - Lazar,

liviisk'h prid . - libijski

leigiin'h prid. - Levijev; usp. leVbgiin'h, levgiin'h

levitbSk'h prid. - levitski; usp. leVbgitbSli:'h

ulagivati se laskn.db, -i ž. - pohota latinbsk'h prid. - latinski latinbsky pril. - latinski la6nie, -e S. - zasjeda, uhođenje laetelb, -a m. - koji stoji u zasjedi; uhoda, progonitelj; razboj­ nik

ladiica, � ž. - lađica

leigli, -a m. - Levi, os. ime; usp . levii, levgti, leVbiii

laskanie, -e s. - laskanje, ulagi-'

vanje

ladU, � ž. - lada, brod; usp.

ai'helii

zemlj.

zemlj. liVanbSk'h prid . - libanonski

likinii, -e m. - Licinije, os. ime likovati, -ujQ, -ueši - plesati,

slaviti plesom lik'h, -a m. - kolo, skupni ples lik'hStvovati, -ujQ, -ueši - plesa­

ti, slaviti plesom

leVbiitbSk'hprid. -levitski; usp. levitbSk'h

lima priZ. - zašto; usp. lema I lemma

legeon'h, -a m. - legija, čata

lisii prid. - lisičji

leigJ.t'h, -a m. - levit; usp. lev­

listvie, -e s, zb. im. - lišće

iit'h, leVbiib led'h, ledu, ledovi m. - led, mraz

list'h, -a m. - list, folij

ležati, ležQ, ležiši ---: ležati; nalazi­

lis'h, -a m. - lisica

ti se

litie, �, ž. - zajednička usmjere­

na molitva; litanija

lema/ lemma - zašto; usp. lima 123

litostrata / litostratha / lito" strota, -y ž. - Litostrata, zemlj. litra, -y ž. - litra; usp. livra Uturgi', � i. - liturgija, obred litu. - Leto, os. ime libva, -y ž. - nepravedna kamata libo prijed. s G i prilo - iznad, nad; kamp. liie - prekomjer­ no, suvišno, pretjerano lihovanie, � s. - lišenje; otima­ čina, pljačka lihovati, -ujQ, -ueši - lišavati; otimati, pljačkati liboemati v. liboimati liboem(b)stvo, -a S. - pohlepa, gramzivost, škrtost; usp. libo­ imanie / lihoimie / liho­ imwJtvie / liboimbstvo / li­ hoim�nie liboimanie, � s. - pohlepa, gramzivost, škrtost; usp. libo­ em(b)stvo / lihoimie / libo­ imJ.stvie / lihoimlo8tvo / li­ hoim�nie liboimati, lihoemljQ, lihoemleši - zakidati, varati za novac; li­ hoj�mlei - škrtac lihoimie / liboimJ.stvie / libo­ im.J.atvo / lihoim6nie, -e s. pohlepa, gramzivost, škrtost;

usp. lihoem(b)stvo, liboima­ nie lihokl�tva, -y ž. -lažna prisega lihomysliti, -yšljQ, -sliši - imati zle namjere lihos...tvoriti, -rjQ, -riši - poči­ niti zlo libot'JJkJ., -a m. - pretek, obilje lihoAdenie, � m. - prejedanje, proždrljivost lih... prid, kamp. Uiii - preko­ mjeran, obilan, suvišan; zao, loš; iz liha -još više, previše; lib... byti - biti lišen čega, ne­ mati lice, -a, s. - lice, obraz; osoba; bez lica - besramno licem�rie, � s. - licemjerje; usp: licem�rb8tvo licem�n, -a m. - licemjer licem�rbstvie v. licem�rie licem�rIo8tvo, -a s. - licemjerje; usp. licem6rie liiati (�), -ajQ (s�), -aeši (s�) oskudijevati; stajati sastrane; otimati liše prilo i prijed. s G - iznad, nad; više nego; usp. libo lišenie, -e s. - oskudica, potrebi­ tost

124

lišen... prid. - nedovoljan; ma­ len, slab liiii V. lih... lišiti (s�), liiQ (�), llilii (�) oskudijevati; stajati sastrane; otimati li6nie v. lRAnie li�ti, l�jQ, l�eši - liti, lijevati lob...zanie / lobyzanie, � s. ljubljenje, cjelivanje lob...zati, -'bžQ, -'bžeši -poljubiti lobyzati, -ajQ, -aeši - ljubiti, cje­ livati; usp. lob'JJzati lovitva, -y Ž. - lov; ulov; lovitva ryb... - ribolov; usp. lov... loviti, -vljQ, -viši - loviti, hvata­ ti; lov�i - lovac, ribar lov..., -a m. - lov; ulov; usp. lovitva lovbCb, -a m. - lovac loVItČb prid. - lovački lože, -a s. - postelja; odar; brlog, jazbina ložesno, -a s. - majčino tijelo (utroba); majčino krilo; obično u mn: ložesna; ot... (iz...) 10žesn... - iz majčina krila / iz majčine utrobe loza, -y ž. - loza lozie, -€l s. - trsje; šiblje

lozbn... prid. - lozov, od loze loky, lok'bve, lok'bvi ž. - lokva lomiti, lomJjQ, lomiši - lomiti; lomiti � - trsiti se lono, -a s. - krilo, koljena; tijelo, utroba lopata, -y ž. - lopata lopotiv... prid. - mrmljav, koji mrmlja lotOV'JJ prid. - Lotov lot..., -a m. - Lot, os. ime luka, -y m. - Luka, os. ime luk..., -a m. - češnjak; luk luna, -y Ž. - Mjesec lunlo8k... prid. - Mjesečev luča, � ž. - zrak, zraka, trak lučati �, -ajQ �, -aeši � - događati se luče V. dobro2, dobri lučii V. dobn lučiti �, luČQ �, lučiši s� - dogo­ diti se l...b...n...prid. - lubanjski; m�sto l...bbnoe - Kalvarija, zemlj. ....gati, l'bžQ, l'bžeši - lagati l...ža, � ž. - laž; v... l...žQ kl�ti s� - lažno prisegnuti; v... I...ŽQ navaditi - klevetati, lažno optužiti; l...žQ s...v�d�telb125

stvovati (posluiati) - lažno svjedočiti l'hieimenitl. / 11aŽeimem.n...prid. - lažan l...ieposlui...tvovati, -ujQ, -ueAi - lažno svjedočiti I...ies...v&:l�nie, -e s. - lažno svjedočanstvo l'hieftv&:l�teb., -a m. - lažni svjedok; l'hies...v�d�teb. byti - lažno svjedočiti; usp. I...ii­ posluh... l'hies...v�d�telbstvovati -ujQ, -ueAi - lažno svjedočiti ' l'hiiv... prid. - lažljiv; lažan; usp. l...ib(n...) l...iiposluh..., -a m. - lažni svje­ dok; usp. l�ies...v�d�telb I...ib(n...) prid. - lažljiv; lažan; usp. l'hiiv... Ibvii prid. - lavlji; usp. lhVhSk... IbVOv... prid. - lavov, lavlji lbv..., -a m. - lav; Lav, os. ime IbVfJ8k... prid. - lavlji; usp. lhvii lbgota, -y ž. - lakoća lbg...ko prilo - lako, bez napora; malo lhg...k... prid. - lak; nenaporan IblfhČiti, -čQ, -čiši - olakšavati lbgyni, � ž. - olillanje

Ib3� prilo - moguće; Ib3� est.. moguće je

-

Ibzati IbžQ, lbžeši - lizati lbn�n... prid. - lanen; platnen l...teCb v. l...tr.cb l...tiv...prid. -lukav, podmukao IbStiti (s�), lbĆQ (�), lbstiši (s�) obmanjivati (se), varati (se), la­ gati; zavoditi I...tb, -i ž. - lukavština, varka; prevara, obmana; zabluda lbstbn... prid. - lukav, lažan lfJ8tbC.., -a m. - varalica, luka­ vac, lažac l..canie, -e s. - blistanje l..cati �, IbcQ s�, IbĆiši � - lašti­ ti se Ibcenie, -e s. - lu�vstvo, preva­ ra, obmana l�v... prid. - lijevi I�galbnica, � ž. - spavača soba,' ložnica l�gati, -ajQ, -aeši / ležQ, ležeši lijegati leniv... prid. - lijen, nemaran; usp. len... leniti s�, IenjQ s�, leniši s� - biti lijen, nemaran; kolebati se, oklijevati, otezati .

126

lenostb, -i ž. - lijenost, nemar­ ljubim... prid. - omiljeni, lju­ bljeni nost lim... prid. - lijen, nemaran; usp. ljubiti, -bljQ, -biši - voljeti, že­ leniv... ljeti lepo prilo - lijepo; prilično, pri­ ljublenik..., -a m. - miljenik; po­ kladno; dobro; usp. I�p� štovatelj lepotno prilo - ugodno; pri­ Ijublenie, -a m. - ljubav, prija­ kladno teljstvo; dobrota lepota, -y Ž. -ljepota; ft lepoty, ljubo vez, čest. i prilo - ili; lju­ v... l�potQ, po lepote - pri­ bo-ljubo - ili-ili; k...to ljubo kladno, prilično - tko god; kyi ljubo - koji lep... prid. - lijep; prikladan god; ugodno lepbstvovati, -ujQ, -ueAi - isti­ ljuboVhn... V . ljub...Vhn... cati se, odlikovati se Ijubovykati, -yčQ, -yčeši - biti lepe prilo - lijepo; prilično, priznatiželjan kladno; dobro; usp. lepo ljubodei1 prid. - preljubnički lestvica, � Ž. - ljestve ljubod�i,2 , -e m. - preljubnik; lesti, lezQ, lezeši - ići razvratnik, bludnik; usp. Iju­ les..., -a m. - šuma bod�icb leto, a S. - ljeto; godina prid. - preljubni, ljubodein... letoraslb, -i Ž. - mladica, izdaslovo ljubode­ preljubnički; nak; grana inoe - povod preljuba; usp. I�tb, -i ž; let.. esti. - dopušteno Ijubodeen&n... , je, smije se -a S. - preljub, Ijubodeistvo, letbnii / letbnyi prid. - godišnji, preljubništvo ljetni leha, -y Ž. - gredica, lijeha; na ljubodeica, � Ž. - preljubnica; bludnica lehy na lehy - u skupinama I�čbba, -y Ž. - liječenje Ijubodeicb, -a m. - preljubnik; razvratnik, bludnik; usp. Iju­ drag, mio, lju­ Ijubiv... prid. bodei2 bljeni -

-

127

lJubod��Die, -as. -preljub, pre­ ljubništvo; blud; usp. lJubo­ d��tvo lJubod��m.n'h prid. - preljub­ nički, razvratan; slovo ljubo­ ciMJDhnoe - povod preljuba; . usp. lJubod�in'h J,juboim�Dhn'h prid. - koristo­ Ijubivj pohlepan lJuboDicb prid. - dobročinitelj­ skij suoEdećajan IJUboPbriV'h prid. - svadljiv lJuboslyianie, � s. - pozornost j pozorno slušanje lJubostram.Die, � s. - gosto­ primstvo Jjubostran..n'h prid. - gostolju­ biv lJub'h prid. - drag, ljubak IJuby, Ijubbve, Ijubbvi Ž. - lju­ bav; lJuby tvoriti / d��ti - či­ niti preljub lJubhzno prilo - ljubazno, prija­ teljski; uSp. IJUbbzn� lJubbZn'h prid. - ljubazanj milo­ stiv, milosrdanj prijateljski lJubbzn� prilo - ljubazno, prija­ teljskij uSp. lJubbzno lJubhn'h prid. - ljubljen, drag, mio

IJudie, ii m, mn. - ljudi; usp. ' člov6k'h lJudin'h, -a m. - seljak j svjetovo njak, laik lJudr.sk'h prid. - ljudski lJuto,l ljutese, Ijutesi S. - zlo lJuto,2 prilo - ljuto, bijesnOj usp. lJut� lJutov6trr.n'h prid. - olujni IJUtosth, -i Ž. - okrutnost, grubost ljub prid. - ljutitj strašanj zao IJUtr.cb, -a m. - osoran čovjek lJut6 prilo - ljuto, bijesnOj usp. lJuto2 l�dvi�, � ž. - bubregj bedro, bok; uobičajena je uporaba u mn. l�vij� l�ža�, � Ž. - kvočka l�ati, I�Q, l�češi - postavljati zamke lQgh, -a m. - šumica, lug, gaj lQžhn'hprid. - šumski, koji se od­ nosi na IQgh lQka, -y Ž. - lukavstvo; zaljev; bara, močvara lQkavestvie v. lQkaVh8tvie lQkaV'h I IQkaV'hn'hprid. - opak, zao, lukav; IQkavyi - đavao lQkaV'hstvo, -a S. - lukavstvo, zloća; usp. lQkaVh8tvie

128

-

lQkavyi V. IQkaV'h lQkaVhno prilo - lukavo, zlura­ do, zločesto IQkaVhnovati, -ujQ, -ueši - čini­ ti zlo, spletkariti lQkaVhstvie, � s. - lukavstvo, zloća; usp. lQkaVb8tvo

lQk'h, -a m. - luk (oru�e) ; svod, luk (u arhitekturi) IQčiti, -čQ, -čiši - lučiti, rastav­ ljati, razlučivati lQ6a, � Ž .:.-. koplje HsanU, � m. / Hsan'h, -a m. - Li­ zanija, os. ime •

129

WMM

malo, kratko vrijeme; malo ČbtO - nešto malo; po maly ­ sitnica; umjereno, polako, po­ stupno; na male - za kratko vrijeme; po male - malo da­ lje; u kraćem vremenu; Dlbnii byti - smanjivati se; mwi diek'b - predavač, lektor mal'bžen'b, -a m. - muž; usp. mQžb

malOVel"b, -a m. - malovjernik

60" M · - broj 40 magdalyni, � ž. - Magdalena,

malogodbn'b prid. - kratkotra­ jan, prolazan; usp. malovr6meDbn'b

mazati, mažQ, mažeši - mazati

malomoob, -a m. - nemoćnik,

os. ime

makedoni(e), -i� ž. - Makedo­

bogalj; gubavac

nija, zemlj.

mala ne prilo - bezmalo, malne, jedva da, skoro; ni mala uopće ne; ne vb mala - mno­

go, vrlo

prije maloslovie, --fl S. - kratak govor malos'bpanie, --fl s. - kratak san

malo pril, kamp. Dlbne - malo,

nekoliko; kratko vrijeme, ča­ sak; potODlb malo, malo po­ tomb, poseDlb malo - malo poslije malovremeDbD'b prid. - kra­ tak, kratkotrajan, prolazan;

usp. malogodbn'b

malomb prilo - komadić, nedale­ ko; malomb prežde - malo

maločismeDbn'b prid. - umje-

ren mal'b prid, komp. mbnii - mali, maleni; po maleh'b . dbneh'b - za malo dana; vb mal'b čas'b - izvjesno vrijeme; malo est'b teh'b - malo je tih; vb male -

130

mart'b, -a m. - ožujak m8l"bko, mar'bk'b / man.k'b, -a

m. - Marko, os. ime maslina, -y ž. - maslina masliDbD'b prid. - maslinski maslo, -as. - maslo, ulje, maslac mastiti, macQ, mastiši - mastiti,

mazati mastit'b prid. - mastan, pretio;

malbČbko prilo - sasvim malo

m - slovo » myslite«; . we . - broj

mark'b V. m8l"bk'b

maly prilo - malo; predi maly, prežde maly, pred'b simb maly - malo prije; maly ne ­

skoro, gotovo mana, -y Ž. - mfula manastirb / manastyrb, -a m. -

samostan manastynsk'b prid. - samo­

zamazan mastb, -i Ž. - mast, pomast; ulje; mastb masliniju, masliny mastb, oleinae mastb - ma­

slinovo ulje matei, -a m. - Matej, os. ime materb V. mati materbDb prid. - majčin, mate­

rin

stanski mandragora, -y Ž. - Mandrago­

materbStvo, -a s. - starost, oro­

manna / man'bna / m8Dbna V. mana

mati, matere, materi Ž. - majka,

nulost

ra, zemlj.

mati matizm'b, -a m. - haljina

man'bdra, -y - ograda, vrt; usp. ograda, ograd'b, ogražde­ nie, oplot'b

matica, � Ž. - matica; matica olDbnae - pakao

m8Dbtiica, � Ž. - monaški ogr­

matorbStvo V. materbStvo

tač (bez rukava) mariin'b prid. - Marijin

matusal'b, -a m. - Metuzalem,

marie, � Ž. - Marija, os. ime

mat'btei / matei v. matei

os. ime

131

medVbn.. prid. - meden, sladak no med medvIJdb, -i m. - medvjed medoVItn.. v. medVItn.. medotočhIl.. prid. - medotočiv, iz kojeg teče med; slatkorječiv med.., -u m. - med, medovina; med..mb teky, med.. kaplj�i - tekući med med..Vltn.. v. medVItn.. meida, � ž. - meda, sredina, granica; mala ulica meidu / meidjuprijed. s l i A među, između, po sredini; meidu Simb - izmedu; me­ idu soboJu - medusoban, uzajamni meidumerie, � 8. - vremenski razmak meiduramie, �s. -leda, hrbat meidjurečie, � s. - međuri­ ječje; Mezopotamija, zemlj. mezebon.., -a m. - Ezebon, Hezebon, zemlj. mesilJ, � m. -mesija, pomazanik mesti, metQ, meteši - mesti metati, metajQ, metaeši / metQ, meteši / meCQ, meeeši -bacati mečb, -a m. - mač; mečemb iaeci, mečemb useknqti obezglaviti mačem

-

mDovati, -ujQ, -ueši - smilovati (se); naći smilovanja; biti milo­ stiv; voljeti, ljubiti

milostbn.. prid. - milosrdan, milostiv

minovati, -ujQ, -ueši - prolaziti, mimoići, prelaziti

milosndie, � s. - milosrđe, smilovanje, dobrota, milost; usp. milolll"bdbstvie

miloti, � Ž. - ogrtač milotb, -i ž. - ogrtač

minqti, -nQ, -neši - proći, minuti; propasti; prijeći mira v. mira miro v. miro mirodrr.iitelb, -a m. - gospodar svijeta mirotVOl'bCb, -a m. - mirotvo­ rac min, -a m. - mir, tišina; idi v.. min - idi u miru; Vb8b min - svijet mir&no prilo - mirno; usp. minnIJ

mDosn.d... prid. - milosrdan, dobrodušan

mil.. prid. - drag, mio, dostojan sućuti; mil.. mijest.. narod.. - drag mi je narod, žao mi je naroda; mil.. byti - biti žao; mD.. � tvoriti / mU.. � dil­ lati - moliti milost od koga

milosrwb.stvie, � s. - milo­ srđe, sažaljenje; usp. milosn'" die

mimo prilo - mimo, pokraj; mi­ mo iti (hoditi, �8ti) - pro­ laziti

milo8n.die v. mDosn.die

mimo�sti, �Q, �eši laziti

mDosndovati, -ujQ, -ueši smilovati se, imati sažaljenda

mDo8rwlovati v. milosn.dovati milosrwl.. v. milo8n.d.. mDosrwlbnoprilo -dobrodušno milosrwlbn.. V. milo8n.d.. milostiv.. prid. - milostiv, saža-

ljiv, dobar; pobožan

mDostiVltno prilo - milostivo mDostyni, � Ž. - milost, smilo­ vanje, milostinja, milosrđe, do­ brotvornost; milostynJq tvo­ riti - činiti milostinju; usp. milostb mDostb, -i Ž. - milosrđe, smilo­ vanje, milost, milostinja; usp. mDostynl

132

_

pro-

mimoiti, -idQ, -ideši, akt. part. pret. l. mimošbdb - mimoići, proći, prolaziti; prijeći, prelazi­ ti; nestajati, izgubiti se, presta­ jati mimonesti, -sQ, -seši - mimoići; pronijeti mimo (koga, čega) mimoteci, -ekQ, -ečeši - otjeca­ ti, oteći mimotekati, -ajQ, -aeši - otjeca­ ti, iscrpiti; protjecati mimohoditi, -hoždQ, -hodiši mimoilaziti, prolaziti, proći, ići okolo; nestajati, gubiti se mimošbd.. V. mimoiti

.

minn.. prid. - miran; svjetski mirbnepril. - mirno; usp. m.in.no mir&sb prid. - svjetovan misa, -y ž. - zdjela mitropolit.., -am. -metropolit mite prilo - pored, uzastopno mladenicb, -a m. - malo dijete mladeničb prid. - dječji nđaden.. v. mladbn.. nđadenb8tvo v. mladbnb8tvo nđadenb8tvovati v. nđadbnbstvovati mladeDhCb v. mlad.nbcb nđadeDhČb v. nđadbn&čb uđadeDhČbn.. v. mladbDbčbn..

133

m1adellbČbSkJ, V. m1adbIlbČb­ sk'h m1ad.'h prid. - mlad, svjež m1adbn'h prid. - mlad, dječji; usp. m1adbllbČb m1acb.nbStvo, -a s. - mladost, djetinjstvo m1acb.nbStvovati, -ujQ, -ue�i praviti se djetetom, mladiće­ vati m1acb.m.cb, -a m. - maleno dije­ te, dojenče; usp. m1ad�tbCe mlacb.llbČb prid. - dječji; usp. m1acb.n'h m1adbllbČbn'h prid. - djetinjski mlacb.llbČbSk'hprid. -djetinjski mlad�nbCb v. mlacb.nbCb mlad.�tbce, -a s. -maleno dijete; usp. mlacb.nbCb mlat'h, -a m. - čekić ml'hva, -y ž. - buka, vika, metež, nemir; četa, mnoštvo ml'hviti, -vljQ, -viši - bučiti, gun­ đati; boraviti ml'hnii, � �. - munja ml'hčaliV'h prid. - �utljiv, muča­ ljiv, miran, tih; usp. ml'hČalbn'h, ml'hč8llbn'h ml'bČalbnik1., -a m. - šutljiv čo­ vjek, šutljivac

ml'hČalbn'h prid. - miran, tih. usp. m1'hČaliV'h, ml'hČ8Ilbn'h ml'hČanie, -e s. - šutnja, mir ml'hČ8Ilbn'h prid. - tih, miran; usp. ml'hčaliV'h, ml'hČalbn'h ml'hČati, -čQ, -iši - šutJeti mlbva v.·ml'hva mlbv�ti v. ml'hviti m1bknQtl, -nQ, -neši - umuknuti, ušutjeti mlbnii v. m1'hnii mlbČati v. ml'hčati ml�ko, -a s. - mlijeko ml�sti, mlbzQ, mlbzeši - musti ml�ti, meljQ, meleši - mljeti mleČbn'h prid. - mliječni mnasb v. m'hnas'h mnih'h v. m'hnih'h mnišbsk'h v. m'hnišbSk'h mnog'it v. m'hnog'it množb8tvo v. m'hnožb8tvie m'hnOžbStvo mog- v. moci2 modlitva v. molitva modliti v. moliti mož- v. moci2 moždan'h prid. - moždan m03- / moz- v. mooi2 mozg'it, -a m. - mozak

134

moj, moi, m�, moe zam. moja, moje moisl(i) v. mosi(i) moistl'b, -a m. -majstor; učitelj mokrotbn'h prid. - mokar, vlažan mokr'h prid. - mokar molgranb, -a m. - mogranj, nar, morski šipak molenie, -e s. - molba, molitva; usp. molitva molitva, -y ž. - molitva, molba; usp. molenie molitvovati, -ujQ, -ueši -moliti molitVbnik'h, -a m. - svećenik, molitelj molitVbn'h prid. - molitven moliti (�), -IjQ (s�), -liši (s�) moliti (se) molb, -a m. - moljac molbba, -y ž. - molba monastirb v. manastir.. monastirb8k'h v. manastyn.skJ, monastyrb v. manastirb monista, -y ž. - grivna monisto, -a s. - kovani novac monostyrb v. manastirb more, -a s. - more mor'h, -a m. - pomor, pošast, kuga mOl'bsk'h prid. - morski

mosei v. mosi moseoV'h prid. - Mojsijev

mosi(i), mosea/mosea, -a m. Mojsije, os. ime most'h, -a m. - most mo�i v. mosi motyka, -y ž. - motika motyla, -y ž. - blato, glib; izme­ tine mooi,1 -i ž. pl. t. - moći (sve­ tačke) mooi,2 mogQ, možeši, imp. ne m03i, ne m03ete - moći, biti u stanju, biti jak, moćan, imati moć mocb, -i ž. - moć, sila, snaga mOCbn'h prid. - moćan, silan, sposoban; moona est'h - mo­ guće je močiti, -čQ, -iši - močiti mošbna, -y Ž. - putna torba m� v. moi mravii, � Ž. - mrav mraziti, mražQ, mraziši - smr­ zavati mraz'h, -a m. - mraz, led mrazbn'h prid. - mrazovit, hladan, leden mrak'h, -a m. mrak, tama mramor'h, -a m. - mramor mraČbno prilo mračno, tamno mraČbn'hprid. -mračan, taman -

-

135

IDl'bZOstb, -i ž. - grozota, sramo­

muditi, muždQ, mudiiii - otezati,. oklijevati; odugovlačiti

ta, gadost, gadenje, odvratnost mru'!.]"" prid. -grozan, sramo­ tan, gadan, odvratan, gnjusan Dlr'Itznqti,

murin1t, -a m. - Etiopljanin musild6, � Ž. - glazbena umjetnost, pjevanje, ples; poezija

-nQ, -neiii - zepsti,

mrznuti

muha, -y Ž. - muha

Dlr'Itz6ti,

llU'bžQ, mrbziiii - biti odvratan, mrziti

muica v. m1tiica m1tzda v. mbzda

Dlr'Itknqti,

-nQ, -neiii - smrknu­ ti, pomračiti, potamnjeti

m1tzdoimbCb, -a m. - carinik

mn.evljQ, mn.tviiii ubiti, ubijati

m1tknqti (�) , -nQ (s�), -neiii (s�) ....:.. maknuti (se)

-i ž. - umiranje,

m...nu1t neskl. - kovani novac, moneta

Dlr'Ittviti,

Dlr'Ittvostb,

smrt Dlr'IttV'lt prid.

mbnii v. mal1t

- mrtav

m1tnih1t, l _a m. - monah, redov­ nik

Dlr'IttVbn1t prid. Dlr'IttVbCb,

- smrtan -a m. - mrtvac

mncati,

mrbČQ, mrbČeiii - smrkavati se, mračit{se

m1tnih1t,2 -a m. - oteklina, izra. slina

DlrbČenie, -e s. - zamračivanje, tama, mrak

m1tnišb8k1t prid. - monaiiki, re­ dovnički

IIll'hzostit V. Dlr'ItZOstb IIll'hZ1t� v. Dlr'Itz1tk1t

m1tnogaidi pril. - mnogo puta, često, katkad; u inačicama: m1tnogaidy / m1tnogaibdy I m1tnogaci / m1tnog&Šbdi / mnogaibdy

DlI'Itz6ti v.

Dlr'Itzllti

DlI'Ittvt.Cb V. DlI'ItCati

v.

Dlr'Ittvt.Cb

mncati

�ia, � Ž. - mreža �korie, � ž. - dvoriiite �ti, mbrQ, mbreiii - mrijeti

m1tnogo pril, komp. v�Ce mnogo, prilično m1tnogoboib8tvo, -a goboiitvo 136

s.

- mno­

m1tnogobolhn.l.n1t prid. -jako bolestan; koji boluje od mnogih bolesti m1tnogovl1tnbn1tprid. -valovit m1tnogog}aVbn'h prid. - mno­ goglav, s mnogo glava m1tnogog}agolati, -ljQ, -leiii mnogo govoriti, brbljati m1tnogodbnbn1t prid. - viiie­ dnevan m1tnogod6t61bD1t prid. - težak m1tnogollČbn1t prid. - raznolik; usp. m1tnogoobrazbn1t m1tnogoličbneprilo - raznoliko, na različite načine; usp. m1t­ nogoobrazbne m1tnogo16tbn1t prid. - mnogogodiiinji, koji je duga trajanja m1tnogomil08tiV'lt prid. - jako milostiv m1tnogomlbVbn1tprid. - bučan, nemiran; usp. m1tnogom�te­ Žbn1t m1tnogom�teibn1t prid. - bu­ čan, nemiran; usp. m1tnogo­ mlbVbn1t m1tnogoobrazbn1t prid. - koji ima mnogo oblika, likova, ra­ znolik; usp. m1tnogoliČbn1t m1tnogoobrazbD6prilo - razno­ liko; usp. m1tnogoličbne

m1tnogoočitelbD1t prid. - mno­ gook, koji ima mnogo očiju m1tnogoplačr.n1t prid. - jako tužan, koji je pun suza, pun briga m1tnogoplodbn1t prid. - jako plodan m1tnogoprisvetl1t prid. - pre­ svijetao m...nogopM'iV'lt prid. - drzak, bezobrazan m1tnogorazličie, -e S. - različi­ tost, raznolikost m1tnogorazličr.no prilo - razli­ čito, raznoliko m1tnogorazličbn1t prid. - vrlo različit m1tnogosilr.n1t prid. - jako mo­ ćan m1tnogotrudI.n1t prid. - težak, mučan, ispijen mnogim mu­ kama m1tnogoceDbn1t prid. - vrije­ dan, drago�en, skupo�en m1tnogOČb8tbn1t prid. - visoko­ uvažen m1tnog�sto prilo - vrlo često, prilično često m1tnog'h zam. prid. - mnogi, brojan, velik, znatan; komp . m1tnoiai I m...nožei - viiie;

137

m'bJ1ogo ...rebro - mnogo srebra; m..nolfJt VltP1J, - jak plač; nad.. m'bJ1ogy �ie .'Ia­ tvori i8U8'h - i mnoga druga djela učini Isus; na m..noz� ­ dugo; na m'hDoz�, po m..nogu - mnogo, vrlo m..nožai v. m'hDolfJt

gradivač, otplatitelj, koji vraća dug mbzdodav.cb, -a m. - otplati! telj, koji vraća dug; usp. mr.­

m..noiati, -ajQ, -aeAi - množiti, umnožavati

mbzdoimbeb, -a m. - carinik

mr.zdam.. V'hZdatelb - ot-' platitelj, koji vraća dug; UBp. myto mr.zdoVltzdatelb, -a m. - na·

zdoohdav.cb

m..nožiti .�, -žQ s�, -žiAi s� množiti se, povećavati se, raz­ množavati se; dolaziti u većem broju m..nožieejQ prilo - često, mnogo puta m..noibstvie, � / m..noib8tvo, -a S. - mnoAtvo, izobilje m..noiei V. m..nolfJt m'b8k.., -a m. - mula, mazga m'h8t.., -a m. - mastika; moAt, slatko vino

mr.zdoohdavr.cb, -a m. - otpIs" titelj, koji vraća dug; UBp. mr.zdodavr.cb mr.zdbniea, � Ž. - carina, mit-

nica mbn88b V. m..n88'h mr.ne v. malo

nu.nii V. mal.. mr.niti (s�), mbnjQ (�), mbniA.

(s�) - smanjivati (se), oduzi­ mati mr.nbibmi pril. - manje

mbrQ v. mreti

mr.stiti, mbćQ, mbstiAi - osvetiti, kazniti; braniti

mbstbnik.., -a m. - osvetitelj,

zaAtitnik mbČb v. meilb mbČbnik.., -a m. -nositelj mača,

medb, -i ž. - mjed; bakar

ra, halucinacija; mig okom

medbniea, � ž. - kovani novac,

mlJia, � Ž. - misa, služba, litur­ gija; mlJiQ tvoriti - služiti

moneta

m&b.n.. prid. - mjeden; bakren

misu

meden.. v. medbn..

mbiiea v. m'biiea

mei.. , -a m. - vapno, kreč

mr.eati, -ajQ, -aeAi - osvećivati

mena, -y Ž. - razmjena, promje-

mr.eenie, -a s. - osveta; usp. mb8tb

mbne V. az..

my, nas'b, nam'b zam. - mi mysliti, myAljQ, mysliAi � misliti,

138

meden.. V. m&b.n..

mbČbh, -a m. - priviđenje, utva­

mbnenie, � s. - namjera, miAlje­

mbrbtVlt V. mr-.tVlt

myibCa, � i. - mišica; rame

zaAtitnik

m..iiea, � Ž. - muAica, komarac, skakavac mbgIa, -y Ž. - magla mr.dlostb, -i Ž. - tromost, lije­ nost mr.zda, -y Ž. - plaća, nagrada; osveta; dar, poklon; mbzde,

(s�) - misliti, činiti se, nekoga za nešto držati; mbnimyi valjda, po svoj prilici

-

mbstb, -ii. -osveta, kazna, obra­ na; UBp. m..cenie

mr.ne v. mne

nje, razmišljanje

myti (�) , myjQ (s�), myeAi (�) ­ miti (se), umivati (se) myto, -a B. nagrada, dar, po­ klon; nadnica, plaća, dobit; no­ vac; usp. mbzda mytoimbCb, -a m. - carinik; usp. myt&rb mytr.niea, � ž. -carina, mitnica myib, -i ž. - miš

mbsk.. , -a m . ...:.. maska

m'hČati, m'bčQ, m'bčiAi - hitati; razbacati

mr.neti (.�), mbnjQ (s�), mbniši

mytarb, -a m. - carinik; usp . mytoimr.eb

mr.reti v. mreti

na, mijena menenie, � s. - razmjena, pro­

mjena menen.. prid. - spomenut

razmišljati; namjeravati

meniti, m�njQ, m�niši - mijenja­

myslb, -i ž. - misao, svijest, um,

ti, promijeniti; spomenuti; vje­ rovati, misliti

myslbn.. prid. - mišljen; duše­

mera, -y Ž. - mjera; VIt merq -

pamet; namjera

van, razuman, pametan, duho­ van

točno po mjeri merilo, -a s. - vaga

139

m6riti, �rjQ, m�riii - mjeriti

m6sto, -a s. - mjesto; m6sto pu­ sto - pustiJ\ja; m6sto pridl.­ nee - počasno mjesto; m6sto stariiiee - metropola; m6sto giaVl>noe - Kalvarija,

zemlj. m6�sloves..mk'b, -a m . -ka­ lendar m6.r., -a m. - ?fjesec, mjesec; noV'h m6�cr. - mladi ?fjesec m6�cr.n'bprid. - mjesečni, mje­ sečev; m�r.n'b neciQll'b imy - mjesečar m6tati, -ajQ, -aeši - bacati (mre­ že) m6h'b / m6šr.cr., -a m. - mješina, mijeh m�knqti, -nQ, -neši - smekšati, umekšati m�In.ko16ganie, -e 8. - mekani ležaj, postelja m�k'bk'bprid, kamp. m�ln.čai ­ mek; m�In.ka riza - mekana odora m�so, -a 8. - meso

mesopu.., m�80pu.str.n'b prid. stan m�sti �, mQtQ SQ, mQteši SQ zbuJ\jivati, smetati, ometati. smesti se, uznemiriti se, buni ti se m�ta, -y l. - metvica m�teir., -i l. - metež, ustanak" buna, nemir buntovnik m�teir.nik'b, -a m. m�teir.n'b prid. - metežan m�ti, mbnQ, mbneši - stiskati, gužvati mqditi, mQždQ, mQdiši - otezati, oklijevati; odugovlačiti mqdriti, mQždrjQ (mQdrjQ), mQd. riši - mudriti, činiti mudrim, pametnim, misliti, razmisliti mqdrovati, -ujQ, -ueši - misliti, razmišljati, pametovati mqdrostr., -i ž. - mudrost; S'b­ m6rena mqdrostr. - ponizna mudrost, poniznost mudar, razuman mqdrJ. prid. mqdn.stvo, -a 8. - mudrost, pre­ dumišljaj mqdn.stvovanie, -e 8. - mudro­ vanje mqdrr.stvovati, -ujQ, -ueši . mudrovati, misliti, razmišljati mqdre prilo - mudro, razumno -

m6siti, m�iQ, mAsiii - mijesiti, pomijeAati; m68iti krt.VI> dopuitati mijeianje krvi; do­ puAtati incest

140

-

-

mqdl.n'bprid. - trom, spor, pola­ gan

mqiati �, -ajQ SQ, -aeši SQ - po­ stati hrabar, odvažan mqžeblair.stvie, -e 8. - hra­ brost mqib, -a m. - muž, muškarac, čovjek; mqžr. k'bniir.n'b učeJ\jak; mqir. cesan. - kra­ ljevski činovnik; usp. mab­ žen'b mqžr.sk'b prid. - muževljev, muški mqŽbskyprilo -muževno, muški mqžr.stvo, -a 8. - muževnost, muškost mqka, l -y Ž. - muka, mučilo; mqky poimati - pretrpjeti, trpjeti muku mqka,2 -y Ž. - brašno mqtiti (�), mQĆQ (sQ), mQtiši (sQ) - smućivati se, zbunjivati, smesti

mqčenik'b, -a m. - mučenik mqčenica, � ž. - mučenica mqčeničr. prid. - mučenički mqčeničr.sk'b prid. - mučenički, mučenikov I

mqčenie, -e 8. - mučeJ\je, muka, patJ\ja; mqčenie postradati - pretrpjeti muku mqčUr.n'b prid. - koji je predan na mučeJ\je; mqčnr.nyi 8'b8q­ d'b - mučilo, sprava za mu­ čenje mučitelj, vlamqčitelr., -a m. dar, gospodar, tiranin -

mqčitelr.stvo, -a 8. - tiranija mqčiti, mQČQ, mQčiši - mučiti mqčr.n'bprid. - koji se odnosi na muku; m6sto mqčr.noe mjesto mučenja mira, -y ž. / miro, -a 8. - pomast, mirisno ulje

-

141

PN N

nadoiti, -ojQ, -oiši - nahraniti, nadojiti

naznamenovati, -ujQ, -ueši označavati

naduti �, -ujQ s�, -ueši � - pra­ viti se važan, uzoholiti se

nazJtriti, -rjQ, -riši - promotriti, pogledati

nad'b prijed. s A i I - (iz)nad

nalvQCe pril, sup. m'bnogo

nad'bležati, -žQ, -žiši - ležati

(na čemu)

naimbnik'b, -a m.

-

naVY80če prilo - visoko, uvis navycati, -ajQ, -aeši - učiti se, navikavati se navM�ti, nav�mb, navesi - znati nav�t'b, -a m. - lukavstvo, zasjeda, nagovor

naz�i, -e m. - Nazarećanin; usp. nazarei, naz�nin'b

nav�zati, �žQ, �žeši - privezati

naz�nin'b, -a m, mn. nazar�ne - Nazarećanin; usp. nazarei, nazar�i

nagostb, -i ž. - golotinja nagota, -y ž. - golotinja nagotovati, -ujQ, -ueši -biti gol nBg'b prid. - nemljeven, nag nada, y Ž. - Nada, os. ime -

nadežda, � Ž. - nada

142

nalti, naidQ, naideši - doći, naići nakazanie, -e mena

nadqti, nadbmQ, nad'bmeši - na­ duti (se) nazarei, -e m. - Nazarećanin; usp. nazar�i, naz�nin'b nazareisk'b prid. - nazaretski nazaret'b, -a m. -Nazaret, zemlj.

najamnik

/zemlj.

nadMti s�, nad�jQ s�, nadeeši s� - nadati se

nav�ždenie, -e S. - posjet

-

nain'b, -a m. - Nain, os. ime

nadymati �, -ajQ .s�, -aeši s� nadimati se, praviti se važnim navyknqti, -nQ, -neši - navi­ knuti se, naučiti se (na što)

najviše; usp.

naim'b, -a m. - najam

nacibneVbn'b V. nadbnbVbn'b nacibnLVbn'b prid. - svagdanji

n - slovo »našb«; . P . - broj 70, . H · broj 50 naprijed. s A i L - na, (iz)nad; na �j�zyki - iznad svih naro­ da navadUi, -aždQ, -adiši - nagovo­ riti, skloniti navat'b, - a m. - Nabat, os. ime navesti, -edQ, -edeši - privesti, uvesti; navesti navečerie, -e s. - večernjica pri­ je blagdana navoditi, -oždQ, -odiši - navodi­ ti, uvoditi navodie, -e s. - poplava navodbniti �, -njQ s�, -niši s� poplaviti naV'bhodonosorb, -a m. - Na­ bukodonosor, os. ime

-

S.

- pouka, opo­

nakazati, nakažQ, nakažeši / -zajQ, -zaeši - Poučiti, pouča­ vati; odgojiti, odgajati; opome­ nuti, opominjati nakladati, -dajQ, -daeši -ulaga­ ti, tovariti, trpati naklasti, -adQ, -adeši - uložiti, umetnuti, natrpati nakovalo, -a S. - kovačnica nakrbmiti, -mljQ, -miši - nasiti­ ti, nahraniti

nazelllbn'b prid. - zemaljski; prolazan nazirati, -ajQ, -aeši - motriti, promatrati, slijediti naznamenati, -ajQ, -aeši - oz­ načiti, naznačiti

nakynqti, -nQ, -neši - dati znak, signalizirati nalagati, -ajQ, -aeši - nalijegati naležati, -žQ, -žiši - ležati; nagr­ nuti

143

nali�ti, -1@jQ, -l@elii - naliti, na­

puniti

napadenie, � 8.

naloiiti, -žQ, -žilii - staviti, polo­

žiti

napad

sruiiiti se, napasti naputh, -i l. - napast, kuAnja

naloiiti �, -žQ �, -žiiii s� -baci­

ti se (na lito), predati se (čemu) napinjati, zapinjati napeti 8. - mig, opo­ mena, znak, uputa

nama�ti, -ajQ, -aeAi - davati

znak

vati

napitati, -ajQ, -sem - nahraniti,

nasititi napitiIti, �jQ, �eAi - nahraniti

nllPl'ltniln1t prid. - pun, ispu­

njen

nam�riti, -rjQ, -rim - nl1lnjeriti,

odmjeriti

napl'ltn�ti, �jQ, �eAi - puniti,

napunjati -s

m. - nasljed­

nik, zamjenik

napoiti, -ojQ, -oiAi - napojiti,

dati piti

nanebeshn1t prid. - nebeski

nijeti

ti, uputiti napravlilti, �jQ, �eAi - usmje­

nanositi, - AQ, -osiši - nanositi,

prinositi

ravati, voditi napruniV'lt prid. - žestok

naostriti, naocrjQ, naostriAi -

naprUbno prilo

naoštriti, nabrusiti napadati, -dajQ, -daeAi - padati,

-

iznenada, ne­

očekivano naprun1t prid. - iznenadan,

napadati

brz 144

posjesti nuel�ti, - l�jQ, -1�eAi - naselja­

vati, zaposjedati

pisati, popisati, priopćiti .

naselena�, � ž. - svijet

naraCenie, � 8. - porast

nuiliti, -ljQ, -liAi - učiniti na­

nard1t, -a m. - pomast

silje (nad kime), povrijediti (koga)

nardlitn1t prid. - pomastni nareci, -ekQ, -ečeAi - imenovati,

nuilie, �

zvati, nadjenuti nare6enie, � s. - ime, naziv, imenovanje

silje, Atetiti baciti se (na Mo), skočiti (na Ato)

- imenovati, nadjenuti ime, zvati (se), apelirati

nasladiti, -aždQ, -adiAi - zasla­

narodovodim1tprid. - predvod­

diti naslaidati (s�) , -ždajQ (s�),

narod1t, -a m. - narod, puk naroJn., -a m. - dogovoreni ter­ min; glas (pri glasovanju); na­ rokom.h - uglavnom

-ždaeAi (s�) - naslađivati se, radovati se nas1aidenie, � S. - naslada nasl&ti.e, �

- naslijede, na­

nasl�dovati, -ujQ, -ueAi - nasli­

jediti; slijediti

prigoyor I1BrQganie, --e s . -poruga, ruglo

S.

sljedstvo

značajan, poznat n�ie, � s. - odluka, rjeAenje;

- nasilje

naskakati, naskaČQ, naskačeAi­

naricati (� ), -ajQ (�), -aeAi (s�)

nar06it1t prid. - osobit, slavan,

S.

nasililti, -1�jQ, -1@eAi - činiti na­

nički

napraviti, -vljQ, -viAi - usmjeri­

nanesti, -8Q, -seAi - nanijeti, pri­

nasaditi, zasaditi naseliti, -ljQ, -liAi - naseliti, za­

napEt8ati, napiiiQ, napiAeAi - na-

ispuniti

nam�niti, -njQ, -niAi - imeno­

nasaditi, nasaždQ, nasadiAi

narugati se, rugati se

priopćenje, popis, tekst

napisati, -ajQ, -seAi - zapisivati/

napl'ltniti, -njQ, -niAi - napuniti,

namo6iti, -čQ, -čim - namočiti

nap�idh prilo - sprijeda

napEt8anie, � 8. -natpis, naslov,

napa�ti, -ajQ, -seAi - napajati,

popisivati, opisivati; slikati

namanovenie, �

n81'Qgati �, -ajQ s�, -selii � -

ti, zatezati; napeti, napinjati

naputlitvovati, -ujQ, -ueAi - či­

navodnjavati

nal�i, �kQ, �Ai - nategnuti,

napnvoe prilo - prije svega; usp. p�ide2 na�ci, - �gQ, �žem - zategnu­

niti zlo komu, iskuiiavati koga

nal�cati, -ajQ, -aelii - natezati,

namilsthnik1t,

-

naputi, -adQ, -sdeAi - pasti,

nasl&b.nik1>, -am. -nasljednik

145

naslflcb.stvovati, -ujQ, -ueAi naslijediti

nasycati, -ajQ, -seAi -činiti koga sitim, hraniti

nasonoV"b prid. - Naasonov nason"', -a m. - Naason,08. ime

nasycenie, � s. - zasićenje, za.. doyoljstvo; usp. nasycanie

nastaviti, -vljQ, -viAi - naučiti, usmjeriti

nasflvati, -ajQ, -seAi - posijati, posaditi

nastavlflt1, -1�jQ, -l�Ai - usmje­ ravati, upućivati

n�flti v. nasAti

nastavlenie, � s. - vođenje, upravljanje

nasqebn... prid. - nasuAan, bio. tan, prijeko potreban

nastavwrlk..., -s m. - voda, uči­ telj, znalac zakona

natanail..., -a m. - Natanael, os. ime

nastati, -tanQ, -taneAi - nastati, početi

natanoV"b prid. - Natanov

nastolbllib, -a m. - (prijesto. lo)nasljednik

natruti, -rovQ, -roveAi - nahraniti

nastoflnie, � s. - nastanak, tra­ janje

nat...kati, -'bkQ, -'bčeAi - nabiti, zbiti, natrpati

nast�ti, -ojQ, -oiAi - biti tu; tek nastati

naum..., -a m. - Naum, os. ime

nastblati, -teljQ, -teleAi - namje­ stiti postelju nastqpati, -ajQ, -aeAi - stupati (na što) . nastqpiti, -pljQ, -piši - stupiti (na što)

nasflti, �jQ, �eAi - zasijati

natan..., -a m. - Natan, os. ime

naustiti, naucQ, naustiši - nago­ voriti, navesti naučati, -ajQ, -aeAi - učiti, nau. čavati naučenie, � s. - učenje, pouka; običaj

nasytiti, -y&2, -ytiši - nasititi

naučiti, -ČQ, -čiAi - naučiti, pro­ učiti

nasycanie, � s. - zasićenje, za­ dovoljstvo; usp. nasycenie

nahoditi, -oždQ, -odiAi - prido­ laziti, nailaziti

146

nebJjudom... prid. - koji se ne može očuvati, neobranjiv nebo, l nebese, nebesi s. - nebo načinati (�), -ajQ (sQ), -seši (BQ) nebo2 vez. -jer, budući da - počinjati načn.pati �, -ajQ SQ, -aeAi BQ - nebol'bprid. -ubog, siromaAan nebolflzniV"b I nebolflzJibn... nagrabiti, nacrpsti prid. - zdrav načrbtanie, � s. - nacrt, znak nebrigom ... prid. - neprimije­ načr&tati, -ajQ, -aeši - nacrtati, ćen, zapostavljen narisati, napisati nebriCi, �gQ, �žeši - ne mariti, nač�lo, -a s. - početak; uprava, zanemariti vlast nebytie, � s. - nepostojanje, ne­ nač�lbnik..., -a m. - voda, začet­ bitak nik nevelik... prid. - nevelik, bezna­ nač�lbn...prid. - prednji, vodeći, čajan glavni nevidenie, � s. - sljepoća na�ti, načbnQ, načbneši - po­ nevidimo prilo - nevidljivo; usp. četi nevidimfl nač�tie, � s. - početak, podrije­ nevidim... prid. - nevidljiv tlo nevidimfl prilo - nevidljivo; usp. nač�t...k..., -a m. - početak, po­ nevidimo drijetlo nevinbn... prid. - nevin; usp. našb, naia, naie zam. - naA, bezvinbn..., bez�bn'" naAa, naAe nev....n�i �prid. - koji se ne uz­ naib8tvie, � s. - dolazak, na­ buđuje vala nevod... , -a m. - velika ribarska mreža naj�ti, naimQ, naimeši - unaj­ miti nevoibn...prid. - nedobrovoljan, neželjen ne čest. - ne nebesbn... I nebe8bSln. prid. - nevolfl, -Q ž. - nevolja nevrflda v. vred... nebeski načinanie, � s. - djelo, postu­ pak

.

147

nevr�iden1> prid. - nepovrije­ đen, nedirnut neV1>zblagodatbn1> prid. - ne­ zahvalan neV1>zdrl.ian1> prid. - neizdr­ žljiv, neodoljiv neV1>ZDloibn1> prid. - nemoguć neV1>kuien1> prid. - neiskusan, neprovjeren neV1>m�stim1> prid. - nedoku­ čiv, nepojmljiv neV1>m�caem1> prid. - koji ne može ući (proći) neV1>n�hprid. - nepojmljiv, ne­ uhvatljiv nev�gl881>prid. - neznan, nera­ zumljiv nevMom1>prid. - nepoznat, ne­ priznat nevM�nie, -e s. / nev�idltstvo, -a s. - neznanje nev�rie, -e s. - nevjerovanje, bezvjerstvo nev�rltn1> prid. - nevjeran, vje­ roloman nev�rIt8tvie, -e s. / nev�rlt8tvo, -a s. - malovjernost, nevjer­ nost nev�rlt8tvovati, -ujQ, -ueši - ne vjerovati, ne povjerovati nevesta, -y ž. - nevjesta, snaha

nevestb, -i ž. - neznanje nev�stltnik1>, -a m. - mladože­ rYa, ženik; usp. iemdh1> nev�stlt8tvo, -a s. - svadba negasim1> prid. - neugasiv, neu. gašen ne,lagolanie, -e s. - šutrYa negodovati, ujQ -ueši - proti­ viti se, negodovati -

,

nelfJtblb prid. - nepokoran, ne­ podatan

nedostoinlt8tvo, -a s. - nedo­ stojrlost nedoum�nie, -a S. - nedoumica, dvojba

nelfJtli prilo i vez. - možda, valj- . da; nego neda čest. - neka

nedelan1> prid. - neobrađen ned�lbn1> prid. - nedjeljni

negod� prilo - neugodno, neu­ dobno, neodgovarajuće

neie(l1) vez. - nego, nego li; (n)i ne - a ipak, tim manje; pn.­ vh neie / priide

nedostat1>vovati, -ujQ, -ueši manjkati, nedostajati nedostat1>k1>, -a m. - nedosta­ tak nedostahčltD1> prid. - osku­ dan, potrebit nedostoino prilo - nedostojno nedostoin1> prid. - nedostojan, beskoristan, nevrijedan

neie - prije nego nezavidbl1V1> prid. - koji je bez zavisti nezavidbno prilo - bez zavisti nezazon.n1> prid. ran, čestit

-

besprijeko-

nezamQdbnoprilo -neprekidno neznaem1> prid. - nepoznat neZ1>van1> prid. - nepozvan nez1>loba, -y Ž. - bezazlenost nez1>lobiV1>prid. - bezazlen, nedužan

nedočaeDltn1> prid. - beznadan

nez1>JjubiV1> prid. - besprijeko­ ran, prostodušan, dobroćudan

nedaleče prilo - nedaleko; us­ koro

ned�le, � Ž. - tjedan; nedjelja (dan u tjednu)

nedviiim1> prid. - nepomičan, nepokolebljiv

nedQgovati, -ujQ, -ueši - bolo­ vati

nezyblem1> prid. - nepokole­ bljiv, neustrašiv, postojan

nedl1>Žbn1> prid. - neobavezan

nedQIfJt, -a m. - bolest, nemoć, slabost

neizv�st1> prid. - nepoznat, ne­ siguran

nedQiiV1> / nedQžbliV1> prid. boležljiv, slab; usp. nedQibn1>

neizglagolano prii. - neizreci­ vo; usp. neizdrečeDltno

nedQibnik1>, -a m. - bolesnik

neizglagolan1> prid. - neiska­ zan

nedobro / nedobri prilo - loše nedov�dim1> prid. ljiv, nepojmljiv

-

neshvat-

nedov�d�ti, -Vemb, -vesi - ne shvacati, ne razumjeti nedoim�ti, -mamb, -maši imati nedostatak nedostati, -ajQ, -aeši - oskudije­ vati, zaostati

148

nedQiltD1>prid. - bolestan, bole­ žljiv; usp nedQiiV1> / nedQ­ iliV1> neeman1>, -a m. - Naaman, os. ime .

nez1>lobie, -a S. - neporočnost

neizglagolem1> prid. - neiska­ ziv neizdaem1> prid. - neiscrpan neizdrečen1> prid. - neizreciv

149

neizdrečem.no prilo - neizreci­ VO; UBp. neizglagolano neizm6m.n.. prid. - nepromje­ njiv neizum6em'loprid. - nedostižan neiskwn.n'lo prid. - neiskusan, nevješt neis16dim'lo / neisl6cb.n'lo prid. - neistraživ neisl6iden'lo prid. - neistražen, neispitan; UBp. nelspytan'lo neispisanbn'lo prid. - neopisiv nei8povMan'lo prid. - neiska­ zan neu.pov6dim..prid. -neizreciv neispytan'lo prid. - neispitan, neistražen; UBp. neisl�iden'lo nei8tovlenie, � B. - ludost, be­ zumlje nei8toV'lo prid. - lud, bezuman neistoVb8tvo, -a B. - ludilo, be­ zumlje nei8tn.gnom'lo prid. - koji se ne da istrgnuti / iščupati, neiskor­ jenjiv neishl�nbn'lo prid. - neprola­ zan, neraspadljiv; usp. bĐ8tb­ lem.n'lo neicislbn'lo / neicbten'lo prid. neizbrojiv, neizmjeran nei(8)celim'lo prid. - neizlječiv

ne�'Ioli V. nelfJtli neklJu6im..prid. - beskoristan, nevaljao nekotori6bn.. prid. - mirolju� biv, prijateljski nekrohk'lo prid. - neukroće� neukrotiv neknstbn'loprid. - nekrAĆ8nSQ nekn.Cen'lo prid. - nekršten nekuplen'loprid. - nepotkupljivj iskren nek'loniinik'lo, -a m. - neuk oo. vjek nelipril; oh neli / oh neliie ­ od toga vremena nelice-: nelicem6n.n'lo prid. mjeran, iskren nelicenelicem6n.ne prilo mjerno, iskreno nel'ložno priZ. - neprijetvomo, istinito nelepo prilo - nelijepo, nepri­ kladno, loše neJjubb8tvo, -a S. - neljubav nelQČen'lo prid. - nerazlučen, nedjeljiv nemilostiV'lo prid. - nemilosr­ dan, nemilostiv nemlbČbnopriZ. - neumuknjivo, neušutljivo nemogy prid. - nemoćan, slab

150

nenasyeen.. prid. - nenasioon; nezasitan nenau6en'lo prid. - neuk

nemoCb, -i Ž. - nemoć nemOCbn'lo prid. - nemoćan; ne­ moguć nemra6bn'lo prid. - nezamra­ čen, neugaAen, jasan nemrbČem'lo prid. - jasan, svije­ tao nem'lovenie, � 8. - nečistoća, neurednost nem'lono(('lo prid. - malobrojan nemerbn'lo prid. - neizmjeran, beskrajan

neobinovati �, -ujQ s�, -ueAi � - izravno govoriti, ne okoliAati neobim.n'lo prid. - bezgrešan, nepogreAiv neobiskan'lo prid. - nepotvrđen, neprovjeren neobrazbn'lo prid. - bezobličan neobrizan'lo prid. - ne()brezan neodr'loiim'loprid. - nedostižan, neuhvatljiv; nepostojan neom'loven'lo prid. - neumiven, neopran; U8p. neum'loven'lo

nemqdr'lo prid. - nerazuman, nerazborit nemqib8tVbn'lo prid. - nemuže­ van

neo8kqd6nbn'lo prid. - neiscr­ pan, nepresušan

nemQČen'lo prid. - otporan na muke, neranjiv nenavid6nie, � 8. - mržnja nenavideti, -iždQ, -idiAi -mrziti nenavistie, � B. - mržnja nenavi8tb, -i ž. - mržnja nenavi8tbnik'lo, -a m. -mrzitelj, osvetoljubiv čovjek nenavistbn'lo prid. - koji mrzi, osvetoljubiv nenaročih> prid. - beznačajan nenaselenae prid. Ž. - nenase­ ljena zemlja nenasileem'lo prid. - nenasilan

ne(o)uqdeem'lo prid. - obilan, neiscrpan neosIabim'lo prid. - neoslabljen, istrajan neostavim'loprid. -nenasljedan neosqide(nb)n'lo prid. - neosu­ den, nevin neot'loVetbn'lo prid. - nepovratan; neodoljiv neocecen.. prid. - neočiAćen ne�zaem'lo prid. - nedokučiv neplodovih prid. - neplodan, nerodan

151

neplody, neplod'bve, neplod'bvi ž. - nerotkinja, neplodnica neplodJ.n'h prid. - neplodan neplocb.stvo, -a s. - neplodnost, nerodica nepl'htb8ln. prid. - bestjelesan nepoWdim'h / nepo�m. prid. - nepobjediv nepoWiden'h prid. - nepobije­ đen nepovelfln'hprid. � nedopušten nepovinuJ�i � prid. - nepoko­ ran, nepodložan nepovim.n'h prid. - nedužan nepovolltD.'h prid. nedobrovo­ ljan, prisilan nepog!UlIUono prilo - nepre­ stano nepog!...cen'h prid. - neprogu­ tan nepogonenie, -e s. - neistraži­ vanje, neis1jedivanje; oprost nepodviiim'h / nepodviir.n'h prid. - nepokretan, postojan nepodobr.nikr., -a m. - bezbož­ nik, razvratnik nepodobr.n'h prid. - neprikla­ dan, nedostojan nepodobltD.� prilo - neprilično, neodgovarajuće nepozybr.n'hprid. - nepokretan -

nepokon., -a m. - nepokorn� neposlušnost nepokon.n'hprid. -neposluAan nepokorenie, -e s. - nepoko1"< nost, neposluh nepo13r.n'h prid. - nekoris� beskoristan, nepotreban nepomračqeii � prid. neza:" tamnjen, nekasnonoćni -

nepri6zm., -i Ž. zlo, đavao, zlo­ duh nepriflzDltD.'h / nepri�zm.sk'h prid. - zao, vražji, đavolski

nepotribr.n'h prid. - nepotre­ ban, nekoristan; usp. nepo­ spflšltD.'h

-

nepravr.da, -y Ž. - nepravda

nepri�zDb8tvo, -as. - zloba, zlo neprodaem'h prid. - koji nije za prodaju

nepravr.diV'h prid. - neprave­ dan; usp. nepravr.dr.n'h nepravr.dos'htvorenie, -e s. činjenje nepravde, ružan po­ stupak

neprotbkovan'h prid. bjaAnjen, neobjaAnjiv

neJDrbCaQQcii prid. - nezatam.., njen, neugaAen neporočr.n'h prid. neporočan. nevin, besprijekoran neporočltD.fl prilo - neporočno, nevino neposluir.UV'h prid. - neposlu­ Aan nepospMr.n'h prid. - nekori­ stan, nepotreban; usp. nepo­ tribltD.'h neposramlen'h prid. - neposra­ mJjen, nepostiđen nepostiir.n'hprid. - nedostižan, nepojmljiv, nedokučiv nepostradam.n'h prid. - koji nije stradao nepostydr.n'h prid. - koji se nema čega stidjeti, besprijeko­ ran, neporočan

nepravr.dr.nik'h, -a m. - nepra­ vednik

nepostQpbn'h prid. - nepokre­ tan, nepopustljiv

nepri�znin'h prid. - zao, đavol­ ski

-

152

nepravr.dr.n'h prid. - neprave­ dan; usp. nepravr.diV'h nepravr.dr.nfl prilo - nepraved­ no neprazdr.naprid. - trudna neprigvoiden'h prid. jen, nerazapet

-

nepribi­

neprim�sltD.'h prid. Aan, bez primjesa

-

nepomije­

nepri8tQpr.n'h prid. - nedostu­ pan neprič�stltD.ik'h, -a m. - koji ne sudjeluje neprič�tbD'h prid. - koji ne su­ djeluje

neo­

neprohodim'h / neprohodJ.n'h ­ prid. - neprohodan, nedostu­ pan nepriborem'h prid. - nepobje­ div neprizorr.stvo, -a s. - skro­ mnost nepriidom'h prid. - neodoljiv, nenadmaAan nepriklom.n'h prid. neslom­ ljiv, uporan nepriloienie, -e s. - neslomlji­ vost, upornost, nepokoleblji­ vost, stalnost neprim�m.no prilo - neizmjen­ ljivo, nepromjenljivo neprim�DItD.'h prid. - neizmjen­ ljiv, nepromjenljiv nepripodobr.n'h prid. - bezbo­ žan nepripodobltD.� prilo - bezbo­ žno -

neprikosnoven'h prid. - nedo­ dirljiv, nedostupan

,....

153

nepripltriV'b prid. - nevjeroja­ tan, neuvjerljiv nepristam.nopril. -neprestano nepristan&n'h prid. - nepre­ stan, neumoran nepristQpbD'h prid. - nepovre­ div, nenarušljiv; postojan neprihodim'h / neprihodJ.n'h prid. - neprelazan, neprevlad­ ljiv nep..cevanie, � s. - mišljenje, pretpostavka, predodžba; sum­ nja, tobožnji razlog nep..cevati, -ujQ, -ueši - misliti, smatrati, držati za; izgovarati se, izmotavati se neraditi v. neroditi nerazdriAaem'hprid. -nerješiv nerazdriAen'h / nerazdriAim'h prid. - ne(raz)riješen nerazdt.ran'h prid. - nerazde­ ran, nerastrgan nerazd�lim'h prid. - nec:ljeljiv nerazd�len'h / nerazd�lLn'h prid. - nepodijeljen, zajed­ nički nerazlQČen'h prid. - neodije­ ljen, nerastavljen; usp. neraz­ lQČ&n'h nerazlQČim'h prid. - nec:ljeljiv, nerastavljiv

nerazlQČbn'hprid. -neodijeljenj nerastavljen; usp. nerazlq6en'h nerazorim'h prid. - neporušiv nerazum.iV'b prid. - nerazu­ mljiv, nerazuman; usp. nera­ zumbliV'b, ner8ZUDlbD'h nerazumie, � s. - nerazumnost nerazumLliV'b prid. - nerazu­ mljiv; usp. nerazum.iVL, ne· razumbn'h nerazum(bn)i�bn'h prid. - nerazumljiv, neshvatljiv nerazumbD'h prid. - nerazu­ man, nerazumljiv, tupoglav; usp. nerazum.iV'b, nerazu. mliV'b nerazumLn�prilo - nerazumno, tupoglavo ner�(DL)n'h prid. - okorio, nepopravljiv nerBStvoren'h prid. - nerazrije­ den neroditi, neroždQ, nerodiši - ne brinuti se, zanemarivati nerodJ.no prilo - nebrižljivo, . bezbrižno nerqkotvorLn'h prid. - koji nije ljudskom rukom stvoren nesažden'h prid. - neposaden

154

neS'hdraV'b prid. - nezdrav, bo­ lestan nes'hzLdan'h prid. - nesazdan, nesv�tbl'h prid. � taman nestvoren neskvrbm.n'h prid. - neoskvr­ nes'hkažem'h / nes'hkazaem'h njen, neporočan prid. - neiskazan, neizreciv neskqdJ.n'h / neskQdhm'h prid. nes'h :m.n.tLn'h prid. -'- besmrtan - obilan, neiscrpan, neosku­ neS'hmyslLn'h prid. - nerazbo­ dan rit, bezuman, besmislen neslava, -y Ž. - sramota nes'hmyilenie, � S. - nerazum­ nesti, nesQ, neseši - nositi nost neslan'h prid. - neslan, nep080neS'hm�SLn'h prid. - nepomije­ ljen šan neslove8bn'h prid. - nijem, koji nes'hpov�dom'h prid. - neizre­ je ostao bez riječi; nerazuman civ nestroenie, � 8. - nered nentvoren'h prid. - nestvoren nes'hvr...Aen'h prid. - nesvršen, nes'htr...pim'h / nentr...p�n'h nesavršen prid. - nestrpljiv, netoleran­ nes'hv&ia, -y Ž. - bezbrojno tan mnoštvo nesytostb, -i Ž. - nezasitnost, nes'hv�dom'h prid. - neshvat­ nenadomjestivost; usp. nesy­ ljiv, neopisiv tbStvo nes'hv�dLn'h prid. - neizbrojiv, nesyt'h/nesytLn'hprid. - nezasi­ neshvatljiv tan, neBit neS'hV�stLn'h prid. - nesvjestan nesytbStvo, - as. - nezasitnost, nenadomjestivost; usp. nesy­ nes'hv�t'h, -a m. - zbunjenost, bespomoćnost tostL nes'h�anie, � S. - zbunjenost, n.kom'h prid. - koji se ne može razbiti, tvrd; neotesan bespomoćnost ne�t'h prid. - nezasijan, neposi­ nes'hgonim'h prid. - beskona­ jan čan, nedostižan nesamovolbn'h prid. - bezvo­ ljan

155

nesqeii prid. - nepostojeći netr.l�nie, � s. - neraspadlji­ vost, neprolaznost netr.l�nr.n...prid. -neraspadljiv, neprolazan neuboir.no prilo - nesiromaAno neulJ88aem... / neulJ88im....prid. - neugasiv neudrr.ianr.n'b prid. - neshvat­ ljiv, nedokucrv, neobuzdan neukrotim.... prid. - neukrotiv

nečlovekoJ,jubie, � m. - mri� nja prema ljudima, nečovještVQ nečlovek'h, -8 m. - nečovjek nečlovečr.n...prid. -nečovječan nečloveč..� prilo - nečovječno nečuvr.stvo, -8 S. / nečuVblltvie, � S. - neosjećajnost, tupost nečuvr.stvr.n... prid. - neoBjeća· jan nečr.stvovati, -ujQ, -ueši - po.. našati se neodgovorno

nivr.n... prid. - njivski, poljski niedin..., niedina, niedino mm. - nikoji, nikoja, nikojej nije· dan, nijedna, nijednoj nitko nižel vez. - niti niže2 prilo - niže niŽr.nb prid. donji -

niziti, nižQ, niziši - ponižavati, snižavati nizu / niz... prilo - dolje niz...biti, -bijQ, -bieši - skinuti, povaliti

nikogda(že) V. nikoliže, nik... gda(ie) nikodim..., -8 m. - Nikodem, os. ime niko1iie prilo - nikadaj usp. ni· kogda(že) nikotoryiže prilo - nijedan niJn.deie prilo - nigdje, nikada nik...gda(ie) prilo - (još) nikada •

nik...tože mm. - nitko nikyiže mm. - nitko, nikakav nicati, ničQ, ničem - nicati

neum...ven... prid. - neumiven, neopranj usp. neom...ven...

neč..tiV1t prid. - bezbožan, opak, nečastiv neč..tie, � s. - beščašće, sram, bezbožnost j usp. nečr.str.

neupodarenie, � s. - nezahval­ nost

neč..tvovati, -ujQ, -ueši - biti nečasnim, biti bezbožnim

neUBtroen'b prid. - neureden, neuvježban

nečr.str., -i ž. - beščaAće, sram, bezbožnostj usp. neč..tie

niz...loiiti, -žQ, -žiši - svaliti, zbaciti

neusypaj�iprid. - neusnuli, ne­ .umirući

nečr.str.n... prid. - nečastan, ne· plemenit neč..tne prilo - nečasno, neple­ menito

niz"'pasti, -adQ, -adeši - spasti, upasti

nier. prid. - siromaAan, ubog, si­ romah

niz'brinqti, -nQ, -neši - strovali­ ti, srušiti

neC�n... prid. - bespoštedan, žestok

niz...hoditi, -oždQ, -odiši - sila­ ziti, spuštati se niz...hoždenie, � S. - silazak, spuštanje nikakože prilo - nikako nikamože prilo nikamo nikak...že prilo - nikako

no v. n... novolepnoprilo - novo i p�kra­ sno

neukroCen'b prid. - neukroćen, neukrotiv

neut�iim....prid. - neutješiv, ne­ utješan neučen'b prid. - neobrazovan nec�saruem... prid. - koji ne vlada nečaenie, � s. - smetenost, zbr­ ka, bespomoćnost nečiatota, -y Ž. - nečistoća nečist'h prid. - nečist

neir.ven'b prid. - nešiven, u ko· madu, bez šavova nej�ytr., -i Ž. - pelikan ni vez. - ni, niti niva, -y Ž. - njiva, oranica

156

niz...vesti, -adQ, -adem - skinuti, staviti dolje

nicr. prilo - ničice ničr.tože zam. - ništa

niz...voditi, -oždQ, -odiši -voditi dolje, spustiti se

niceJ,jubie, � S. - ljubav prema siromasima niceJ,jubr.cb, -a m. - ljubitelj si­ romaha

niz...iti, -idQ, -ideši - sići

-

niceta, -y Ž. -bijeda, siromaAtvo

novoosvecen... prid. - novopro­ svijećenj usp. novosvMr.n... novopristqpiti, -pljQ, -piši - ne­ davno pristupiti novoprihoditi, -hoždQ, -hodiši - odnedavno dolaziti 157

novoroiden..prid. -novoroden novosv�t..n.. prid. - novopro­ svijećen; usp. novoo8V�en.. nov�viti, -vljQ, -viiii - netom javiti nov.. prid. - nov noga, -y ž. - noga nogr.t.., -i m. - pandža, nokat noi.., -a m. - nož noir.n.. prid. - nožni nomakanon.., -a m. - nomokanon, zbornik crkvenoga prava nosilo, -a s. - nosiljka nositi, noiiQ, nosiiii - nositi nos.., -a m. - nos noe.., -i Ž. - noć noc..n.. prid. - noćni noj�b"" -a m. - mjesec studeni nrav.. v. n..rav-. nucb.ma v. nqcb.mi n.. vez. - nego, već; n.. ne samo ne; n.. t..kr.mo - nego samo; n.. obače - ali ipak; n.. i - nego i, čak i; n.. da - nego da

nyn6 prilo - sada nyn�i..n.. prid. - sadaiinji nyrice, -a s. - razvalina kuće, iipilja, jazbina n�kako prilo - nekako n�kak.., n6kaka, n�kako zam. - nekakav, nekakva, nekakvQ n�k..to mm. - netko n6kyi, n�ka�, n6koe mm. neki, neka, neko n�kr.gda pril . - nekada n�..to zam . .....; neiito n6movati, -ujQ, -ueiii - biti ni� jem n�moglagolati, -ljQ, -lem - g0voriti s teiikoćama, mucati n6most.., -i Ž. - nijemost n6m.. prid. - nijem n6mr.c.., -a m. - Nijemac n6Dl1tČ..sk.. prid. - njemački nQ v. n.. nQditi, nQždQ, nQdiiii - siliti, pri­ siljavati, prinuđivati nQduie, ot.. nqduie prilo - dakle, otkuda

nr.znqti, -nQ, -žneiii - pronicati, prodirati, probijati

nqcb.mi pril. - nasilu, od nužde

nr.r�ti, nbrQ, nbreiii - roniti, izroniti

nQidr.nik.., -a m. - nasilnik nQŽdr.n.. prid. - nasilan; nužan, prijeko potreban, neophodan

m.Cvi, -ii Ž, mn. - naćve, korito

nQida, � Ž. - prisila, nužda

158

�OO

o - slovo »onb«; ' � . -broj 80, · O · - broj 70 o prijed. s A, L - o; oko; glede; kroz; zbog; radi; za; u; o pn.st6 boiii - Božjim prs­ tom; o boz6 sqb sad61ana ­ u Bogu su učinjena; potn.pi o mr.n6 -budi strpljiv sa mnom oan- V. ioan­ ob v. ob.. oba, ob6, ob6gl. broj -oba, obje, oboje obavati, -vajQ, -vaeiii - čarati, bajati obaviti, -vljQ, -viiii - otkriti, objaviti; pokazati obavlenie, � s. - objavljivanje, ukazivanje, pokazivanje; uka­ zanje

obavl�ti, -lt�jQ, -l�iii - otkrivati, objavljivati, izdavati; pokazi­ vati obaditel.., -a m. - tužitelj obaditi, obaždQ, obadiiii - optu­ žiti ob8Ždenie, -{! s. - kleveta obače vez. i prilo - ali, no; nego; a i; n.. obače -ali ipak, ali una­ toč tomu; obače ubo - a ipak; zaista; samo, tek; unatoč tomu obet....ati, -ajQ, -aeiii - ost8ljeti, postati starim obet'l>iiti, -iiQ, -iiiiii - ostariti, učiniti starim obida, -y Ž. - nepravda; pakost, zlo; obidQ tvoriti - vrijeđati, pakostiti

159

obicbJ.iV"b prid. - nepravedan obicb.liVlo8tvo, -a s. - nepravda, krivda obldAti, obiždQ, obidiši - ošteti­ ti, oštećivati; naAkoditi, ško­ diti; prezreti, prezirati; pod­ cijeniti, podcjenjivati

dQCa - svakogodišnje, svake godine

obležati, -žQ, -žiši - ležati u kru· gu, okruživati

obiti, 2 obijQ, obieši - oviti, omo­ tati

obleci, obl�gQ, obl�žeši - preno· ćiti

obUle, � s. - obilje, pretek

obitAb., -i ž. - konačište; samo· stan obit6b.n'b prid. - prikladan za obitavanje

obUo pril, kamp. obUAe - obilno; usp. obilltDA

oblagati, -ajQ, -aeši - oblagati, prekrivati

oblihovati �, -ujQ �, -ueši � izbaviti se

obUovati, -ujQ, -ueši -obilovati

obladanie, � s. -vladanje, vlast

obU(ItD)'b prid. - obilan

obladati, -ajQ, -aeši - ovladava· ti, vladati, upravljati

obličati, -ajQ, -aeši - osuđivati; prekoravati

obUItDApril. - obilno; usp. obUo

obl..vati, obljujQ, obljueši - za· povraćati se, uprljati se bljUV0tinom obl"g'hČavati, -vajQ, -vaeši olakšavati

oblizati, -ižQ, -ižeši - oblizivati

obb.g'hČati, -ajQ, -aeAi - olakAati

oblistva.n6ti, -n�jQ, -n&ši prolistati

obb.g'hČiti, -ČQ, -čiši - olakšati oblb8titi, -bCQ, -bstiši -prevariti oblhČenie V. opbčenie oblAdAti, -d�jQ, -d�eši - problijedjeti oblAniti �, -njQ s�, -niši s� -uli­ jeniti se

obličenie, � s. - okrivljavanje, optužba

obimati, obemljQ, obemleši / -ajQ, -aeAi - obujmljivati; brati, ubirati, skupljati

obl8Ženik'b, -a m. - svetac, bla· ženik

obličie, � s. - oblik, obličje

obl8Ženie, � s. - blaženstvo obl8Žen'b prid. - blažen

oblACi, �kQ, �eši - obući, odje· nuti

obličitel.., -a vetnik

tužitelj, kle­

obnavifJti, �jQ, �eši - obnav­ ljati

obinovati �, -ujQ �, -ueši s� izbjegavati, kloniti se; ne obi· nuj� � - bez okoliAanja

oblaznlti, -ažnQ, -azniši - sablazniti; skrenuti (s puta) oblak'b, -a m. - oblak

obličiti, -ČQ, -či�i - optužiti; po­ svjedočiti

obnRŽati, -žajQ, -žaeši - razot­ kriti; razgolititi, obnažiti

obinQti �, -nQ s�, -neši � izbjeći, uplaAiti se; ne obinQti � - ne prezati

oblast'b, -i ž. - moć, vlast; po­ dručje, kraj oblast..no prilo - silovito

oblič..niIn., -a m. - tužilac, kle­ vetnik

obn8Ženie, � s. - nagost, razgo­ lićenje

obiskati, -ajQ, -aeši / -iĆQ, -iceši - promotriti; dotaknuti, opi­ pati

oblačiti, -ačQ, -ačiši - oblačiti, odijevati

obUAe v. obUo

obitati, -ajQ, -aeši - naseljavati se; prebivati, obitavati obiti,l obidQ, obideši - obići; okružiti, opkoliti; IAta obi·

m.

-

obliAti, oblejQ, obleeši - preliti oblob'bzati, -bŽQ, -bžeši / -ajQ, -aeši - poljubiti

obn8Žiti, -žQ, -žiši - razgolititi, obnažiti obnicati, -ajQ, -aeši - osiroma­ šiti

oblač..n'b prid. - oblačan

oblobyzati, -ajQ, -aeši - ljubiti

oblačr.c.., -8 m. - oblačak oblaš.. prid. - svjetovan, laički oblašb8kt. prid. - svjetovni, laički

obložiti, -žQ, -žiši - obložiti, po­ staviti uokolo; pokriti

obnoviti, -vljQ, -viši - obnoviti obnovlenie, � S. - obnavljanje, obnova

obl'bgati / oblygati, -ajQ, -aeši ­ ogovarati, klevetati

obnositi, -ošQ, -osiši - nositi ukrug

160

161

obnoowca, � ž. - cjelonoćna liturgija obnoobn... prid. - cjelonoćni obogatiti, -aćQ, -atiAi - obogati­ ti, obdariti obogacati, -ćajQ, --ćaeAi - oboga­ ćivati oboiprid. - oboji, i ovakav i ona­ kav obon�ti, -n�jQ, -n�eAi - omiri­ sati oboriti, -rjQ, -riAi - sruAiti, obo­ riti: oboriti s� - nasrnuti obo�ko prilo - u oba slučaja, na oba načina oboJQdupril. - dvostruko, s obi­ ju strana obradovanie, -e s. - radost, ve­ selje obradovati, -ujQ, -ueAi - obra­ dovati obraziti, -RŽQ, -aziAi - oblikova­ ti: obraziti � -udariti se, su­ dariti se obrazovati, -ujQ, -ueAi - obliko­ vati: označavati, predstavljati obraz..., -a m. - izgled, lik, poja­ va; oblik, forma; odjeća; način; slika, kip; simbol, znak: pri­ mjer, uzor(ak); ponašanje; ky­ Dlb obrazomb na koji način -

obrazbn... prid. - slikovit obratiti, -aćQ, -atiAi - okrenut� obrnuti; obratiti; promijeniti; odagnati, odvratiti: obratit! � - vratiti se obracati, --ćajQ, --ćaeAi - okreta4 ti, obrtati; obraćati; mijenjati; odvraćati; obracati s� - vra­ ćati se obraeenie, -e s. - obraćenje obrok..., -a m. - plaća; danak

obnp...titi, -P'bćQ, -p'btiAi - proturječiti

obr�zanie, -e s. - obrezivanje obr�zati, -ežQ, -ežeAi / -ajQ, -aeM - obrezati obr�zovati, -ujQ, -ueAi - obrezi­ vati obrimeniti, -njQ, -niAi - optere­ titi obr�men�ti, -n�jQ, -n�eAi - op­ terećivati obristi, obr�cQ, obr�ceši - naći, pronaći; ustanoviti, ustvrditi; dosegnuti, postići; obristi � - zateći se, naći se obritatelb, -a m. - pronalazač; začetnik

162

ob...hoditi / obbhoditi, -oždQ,

obr�tati, -ajQ, -aem - nalaziti, pronalaziti; ustanovljavati, 'us­ tvrđivati; dosizati, postizati obr�teb.nikb, -a m. - začetnik obr�tenie, -e s. - pronalazak; ustanovljavanje obret�lb, -i ž. - pronalazak

-odiAi - obilaziti; okruživati, opkoljavati ob...hodbn... / Obbhodbn... prid. - ophodni

obbdo, -a s. - bogatstvo, blago: nasljedstvo, baAtina obbmati v. obimati

obr�ci v. obrisU obrqčiti, -čQ, -čiAi - zaručiti; primiti obuboiati v. ouboiati obuiti, -ujQ, -uiAi - izluditi, pas. part. pret. obuen'b - luđak, be­ zumnik obuti, -ujQ, -ueAi, pas. part. pret. obuven'b - obuti obueti, �jQ, -eeAi - izgubiti ra­ zum, poludjeti; izgubiti okus ob( ...) prijed. s A - kroz, na; ob... on... pol... - na drugoj obali (strani); ob nocb - kroz noć, tijekom noći ob...vet'hšati v. obet'hšati ob'hdrbiati v. odrbžati ob...zirati v. ozirati ob...mati v. obimati ob1>8rbdovanie, -e s. - srdžba ob...st- v. ostob...teci, --ekQ, --ečeši - raspro­ strijeti

obbcevati, -ujQ, -ueAi - sudjelo­ vati; saobraćati obbCenie, -e s. - zajednica, op­ ćinstvo; pričest obbcina, -y ž. - zajednica; zajed­ nička, opća stvar obbCin� prilo - druAtveno ObbCiti 8�, --ćQ s�, --ćiAi s� - sudje­ lovati obbCie, -e s. - zajednica, dru­ Atvo; usp. ObbCb8tvo ObbCb prid. - zajednički, oPĆi; ObbCii manastyn. - samo­ stanska zajednica (u odnosu na pustinjačke samostane) ObbCbnik..., -a m. - član zajedni­ ce, druAtva; drug; sudionik obbCbn... prid. - opći, zajednički: koji sudjeluje ObbCb8tVO, -a s. - zajednica, društvo; usp. obbCie ob�ti v. o�ti

163

obyknqti, -nQ, -neši - naviknu· ti se obyčai, � m. - običaj, navika obyčain'h prid. - uobičajen obyčen'h prid. - uobičajen obyčMl'h prid. - običan, uobi· čajen obyč..n6 prilo - obično, uobiča· jeno obManie, � 8. - proždrljivost, prežderavanje oMdovati, -ujQ, -ueši - ručati, objedovati oMd'h, -a m. - objed (doručak, ručak, večera)j gozba ob6siti, ob�ŠQ, obasiši - objesiti ob6sti �, obemb s�, ob�si s� prejesti se ob6tovanie, � 8. - zavjet, obe· ćanje oMt'h, -a m. - zavjet, obećanje ob6cati V. oMeati ob6c6nde v. oMcanie o�vati (�), -vajQ (s�), -vaeši (�) - obećavati, obvezivati se

ob6iati, -ajQ, -aeši - vješati o�zanie, � 8. - povez o�zati, ob�žQ, o�žeši / o�z� ob�zaeši - obvezati, obveziva.­ ti; povezati, povezivati; sveza� ti, svezivati ob�ti, obbmQ, obbmeši -obuhva� titi, obujmiti; zagrliti; okružiti. opkoliti; zahvatiti; steći, dobiti o�triti �, -rjQ s�, -riši s� - rao splamtjeti, užariti o�triti 8� / o�r6ti �, -r�jl> s�, -rMi s� - rasplamtjeti seI žariti se o�erende, -a 8. - buktinja obqz'h, -a m. - teret, težina; pod obqzom.. - nevoljko, neljuba�' zno obqrod6ti, �jQ, �eši - oglupje .. . ti, izgubiti razum obqhati, -ajQ, -aeši - mirisati ovamo prilo - ovamo, tamQ, onamo o vele - o, jao! ovidoV'h prid. - Obedov

ob6ilanie, -a 8. - obećanje, za­ vjet

ovid'h, -a m. - Obed, os. ime

oMeati (�), -ajQ (s�), -aeši (s�) - obećati, obvezati se; položiti zavjet

ovo vez; ovo... ovo. .. - ili... ili... ; sad... sad... , jednom... drul!lil put.. .

164

oglagolanie, � B. - okrivljava­ nje, optuživanje; klevetanje oglagolati, -oljQ, -oleši - okrivi· ti, optužiti

ovogda pril; ovogda... ovog­ da.. . - sad... sad. . ., jednom... drugi put... ovoee, -a 8. / ovoe.., -a m. -plod; voće

oglasiti, -aŠQ, -asiši - poučiti u vjeri oglaiati, -šajQ, -šaeši - poučava­ ti u vjeri oglašenie, -e S. - poučavanje u vjeri

ovoc..n'h prid. - voćni OV'h, ova, ovo mm. - ovaj, ova, ovo; neki, neka, neko; OV'h drugyi. . . / OV'h. . . OV'h. . . / OV'h... s... .. - jedan... drugi. . . j prvi... drugi... oV'hde prilo - ovdje, ondje

•••

ogl�dati �, -ajQ �, -aeši B� ogledavati se ogntt, -i m. - vatra, oganj; gro­ znica ognttnlt prid. - plamen, vatren, ognjen

oV'htoriti, -orjQ, -oriši -ponoviti oyYšati �, -ajQ s�, -aeši s� - povišavati se oVltde v. oV'hde oVltn'h, -a m. - ovan OVItnIt prid. - ovnov ovltCa, � Ž. ovca OVItč.. prid. - ovčji -

OVItČ�, oVbč�te, o�ti S. - ovči­ ca, janje ovqdupril. - ovdje, ondje; sqdu i ovQdu - s jedne i s drugll strane ogavie, � S. - neugoda; ogavie tvoriti (d6eti) - iscrpljivati ogaVltenie V . oglavlenie oglavIende, � S. - glavnica; os­ novni kapital

ogob"3iti (�), -bŽQ (�), -b3iši (s�) - biti plodan, donijeti bo­ gat plod ogoliti, -oljQ, -oliši - ogolititi, obnažiti ogotovati V. ugotovati ograda, -y Ž. - ograda; tor, ogra­ đeni prostor; brlog; usp. ma· n'ltdra, ograd'h, ograidenie, oplot'h ograditi, -aždQ, -adiši - ogradi­ ti; utvrditi ograd'h, -a m. - ograda, vrt; usp. man'ltdra, ograda, ograide­ nie, oplot...

165

ograždati, -žd�Q, -ždaeši -

ožidati, -�Q, -aeši - očekivati,

od�žditi, od'bždQ, od'bždiši

ograđivati ograždenie, � 8. - opkoljava­ nje, opsada; U8p. man1.tdra, ograda, ograd�, oplot�

ožiti, oživQ, oživeši - oživjeti

od�lllkb v. ohlllk� odJ.nače v. edbnače odJ.rati, oderQ, odereši - odrati,

ogr�8ti, �dQ, �deši - obilaziti, prolaziti; l�ta o�dqCa

ostrugati odllvati, -�Q, -aeši - odijevati,

svake godine

oblačiti

og'lt, -a m. - Og, 08. ime odariti, -rjQ, -riši - obdariti odežda, � ž. -odjeća, pothaljina odeždJ.n� prid. - odjevni odel- v. odol-

odol�nie, � 8. - pobjeda, svlada­ odol�ti, �jQ, �eši - pobijediti,

lijes, odar odrJ,žanie, � s. - vladanje

ozarivati ozimllnie, � 8. -prezimljavanje

oz�lobiti, -bJjQ, -biši - iscrpiti,

izmučiti, oštetiti, ugnjetati; ogor­ čiti oz�loblenie, � s . ....;. nevolja, pat-

nja oz�lenie, � 8. - patnja

oženiti, -njQ, -niši - oženiti

oimi,

ože8titi, OŽeCQ, ožestiši - otvrd­

oimbsk� prid. - vojnički

-'b

m, mn. - vojnici

oimb8tvo, -a 8. - vojska

ožestočanie, � 8. - otvrdnuće

oka(a)n� v. okae(nb)n�

ožestočiti, --ČQ, --čiši - otvrdnuti,

okamenenie, � 8. - okamenje-

Odn.cb, -a m. - ražanj, rešetka u

ože8t�ti, �jQ, -reši - otvrdnuti,

nje; otvrdnuće

ožeci, ožegQ, ožežeši - opeći

od�ždati, -ajQ, -aeši - kišiti

oživiti, -vljQ, -viši - oživiti 166

-aeši - (o)klevetati, (po)grditi; optužiti, optuživati oklosniti, -ošnjQ, -osniši - osa-

okameniti, -njQ, -niši - okame­

katiti oko, očeSe, očesi / -a 8. - oko; po-

gled okovati, -ujQ, -ueši - okovati okovi,

.

okameneti v. okameniti

-'b

m, mn. - okovi

okonbčati, -ajQ, -aeši - svršiti,

okončati okopati, -�Q, -aeši - okopati okrasti, -adQ, -adeši - okrasti,

opljačkati okratiti, -aČQ, -atiši - skratiti okriliti, -ljQ, -liši - zakriliti, ogr­

nuti; zaštititi okrin�, -a m. - posuda, zdjelica okropiti, -pljQ, -piši - poprskati,

poškropiti

niti; otvrdnuti

ogrubjeti

od�va v. ed�va

oklevetati, -veCQ, -veeeši / -�Q,

mirisnim uljem

zahvaćivati; okruživati; pro­ matrati peći

oklevetanie, � 8. - kleveta

obazirati se

opustošiti

ogrubjeti

klevetati; grditi

ozariti, �jQ, �eši - obasjavati,

ozobati, -bljQ, -bleši - pozobati;

nuti

odrbžati, -žQ, -žiši - ovladavati,

požaliti se, oplakati oklevetavati, -v�Q, -vaeši

odllti, odeždQ, odeždeši -odjenu­

oblaciti

odn., -a m. - postelja, nosiljka;

sretan, grešan okallti, o�Q, okaeši - sažaliti,

obasjati, oza­

ozmbren� prid. - pomiješan s

odll�ti, od�jQ, od�eši - odijevati,

svladati, nadvladati

�

riti

odllnie, � 8. - odjeća; usp. odilio, odlllllo, odllllnie

od�nie, � 8. - odjeća; usp. odilio, od�nie, odlllllo

vanje, nadvladavanje

ozariti, -rjQ, -riši

ozirati (8�), -�Q (s�), -aeši (s�) ­

od�lllo, -a s. - odjeća; usp. odilio, od�nie, od�n,ie

vati, svladavati, nadvladati

.

odilio, -a 8. - odjeća; U8p. odll­ nie, odlllllo, odllllnie

ti, obući

odol�vati, -�Q, -aeši - pobjeđi­

okall(m.)n� prid. - bijedan, ne­

čekati

prokišiti, prosuti kišu

okročiti, --čQ, --čiši - opkoliti,

okružiti

okaenie, � 8. - bijeda, jad 167

okri.vaviti, -avljQ, -aviAi - okr­ vaviti, raniti do krvi okri.venie, � 8. - otkrivenje, objava

olokavtomah V. olokavtoma olom..pii, � ž. - Olimpija, 08. ime oltan. V. obtan.

okryvati, -EYQ, aeM - otkrivati, objavljivati

0lu6itl, -čQ, -čiši - pokazati, ra­ svijetliti ob, -a m. - opojno, omamljivo piće

okryti, -yjQ, -yeAi - otkriti; otvo­ riti; objaviti, pokazati okn.etb prilo - uokolo, naokolo, ukrug okr...tbn... / Okn.stbnt. prid. okolni

obguin... V. alguin... 011>m'" V. hbm... ol...tan., -a m. - oltar, žrtvenikj prezbiterij obtarbVbD... prid. - oltarni, žr­ tvenički ollli, � m. - ulje

okrQIfb prijed. 8 G - oko, okolo okrQlfbnb prid. - okolni oktobn. / oktobrb / okt�bn., -a m. - listopad okusa, -y Ž. - kušnja, iskušenje, napast okuAati, -EYQ, -aeši - iskuAavati, dovesti II napast ok...nr.ce, -a s. - prozor; puko­ tina oky prilo - kao (i), kako; oko, otprilike

omakati, -kf\iQ, -kaeši - nama­ kati, močiti, vlažiti ometa, -y Ž. - obrub, donji dio O6ati, -ČQ, -čiši - zašutjeti, umuknuti

onQCIupril. - onuda, ondje opaky prilo - (u)natrag; su­ protno

omra61ti, -ČQ, -čili - zatamnjeti, zamračiti; oslijepiti omrbzllti, -ejQ, -eeši - zamrziti, zgaditi se

opaliti, -IjQ, -liši - zapaliti, spa­ liti

omri»knQti, -nQ, -neši - smr­ knuti se, smračiti se omr..tvllti, -ejQ, -eeši - obamrl­ jeti, umrtviti se, ukočiti se om...venie, -e 8. - umivanje

opaliti, -lejQ, leaM - paliti, spaljivati opasenie, � s. - brižljivost, , skrbnost

omyvati, -EYQ, -aeši - umivati, prati

opasiV1> prid. - brižan, skrban opas..., -a m. - briga, skrb

omyti, omyjQ, omyeši - umiti, oprati

OpasbDOprilo -brižljivo, skrbno

om�6iti, -ČQ, -čiši -umekšati; iz­ baviti

ope6aIiti, -JjQ, -liši - ožalostiti, rastužiti

omQtiti s�, omQ8Q s�, omQtiši � - užasnuti se, preplašiti se

opivati �, -EYQ �, -aeM � - opi­ jati se

OP8Šb, -i Ž. - rep

on&gn., -a m. - divlji magarac onamo prilo - onamo onudeprilo - ondje; usp. on1>de

oplakati, oplaČQ, oplačeši - opla­ kati oplat..., -a m. - hostija

onuea, � Ž. - sandala on... , ona, ono zam. - onEY, ona, ono; on... pol... - druga (su­ protna) obala on...depril. - ondje; usp. onude

oplot..., -a m. - ograda; usp. man1>dra, ograda, ograd..., ograždenie opl1>6ati, -EYQ, -aeši -postavljati u bojni red

ole uski. - oh olovo, -a s. - olovo

omooiti, -ČQ, -čiM - smočiti, umočiti, navlažiti

on...sica, � zam. - jedan, neki

opl1>6enie, -e 8. - utaborenje

olovin... prid. - olovan

omraziti s�, -ažQ s�, -aziši � pokvariti se; postati odvratan

onemliti, -lejQ, -leaši - ušutkavati

omra6ati, -čf\iQ, -č&eši - zatam­ njivati, zamračivati

onemeti, -mejQ, -meaši - zanije­ mjeti

opl1>6iti, -ČQ, -čiši - utaboriti, podići tabor; opl1>6iti � - po­ staviti se u bojne redove, pri­ praviti se za borbu

olokavtoma, -y Ž. - žrtva paJjenica; usp. Vlt8eS1>žeženie, v..­ sis...žagaem...

168

169

oplbvatl, opljujQ, opljueši - po­

opustiti, opuĆQ, opustiši - oslo-

pljuvati

boditi, lišiti; opustoAiti

osvecenie, -a s. - krštenje; usp. krb&enie, prosvecenie

osknbeti, -bljQ, -biši - ražaloo sknd'b, -a m. - pijuk, budak

oplilnenie, � s. - zatočenje

opus�ti, �jQ, �eši - opustjeti

opozditi �, opoždQ �, opozdiši

osv�titi, �cQ, �tiši - posvetiti

opytati, -ajQ, -aeši - istraživati

osv�cati, -ajQ, -aeši - posveći-

s� - gubiti vrijeme

oralo, -as. -ralo, plug; usp. ralo

opona, -y Ž. - zastor; usp. kata­ petazma opo sluAati, -ajQ, -aeši - posvje­

. dočiti opraviti, -vljQ, -viši - uperiti, ci­

ljati, dati smjer opravdavati propis, odredba, naputak opraVbdati, -dajQ, daeši - oprav­

o8V�cenie, � s. - posvećenje osv�cenie v. o8V�enie

osla, -y Ž. - brus, tocilo

oriti, orjQ, oriši - zavoditi

osed'blati, -ajQ, -aeši - osedlati

ongan'b, -a m. - harfa

oslaba, -y Ž. - popuštanje, olak­

osli v. iosiil

onmUDb sk'b prid. - hermon-

osilo, -a s. - zamka

osie v . iosie osieti, -ajQ, -aeši - obasjati

orqienosb stvovati, -ujQ, . -ue"

oskvnnaviti, -vljQ, -viši - za-

kola orqibnik'b, -a m. - naoružana

nepravdu

osoba

opražneti, �jQ, �eši - trošiti,

osan(n)a čest. - hosana

iscrpljivati oprovreci, -vrbgQ, -VThžeši -

o svitati, -ajQ, -aeši -svitati, raz­

danjivati se

isprevrtati opresn'bk'b, -a m . - beskvasan

o8Vetiti, �cQ, �tiši - osvijetliti�

kruh

prosvijetliti

Oprem'hCbn'b / opresn'bČb8k'b -

prid. - beskvasni

o8Vecavati, -vajQ, -vaeši - ()80.

vjetljivati

opreti �, opbrQ s�, opbreši s� -

o8Vooati, -ajQ, -aeši - osvjetlji­

oduprijeti se, oprijeti se

vati 1 70

šanje oslabiti, -bljQ, -biši - olakšati;

osloboditi, pustiti; dopustiti; popustiti

plavjeti

o1'Qd,ie, � s. - djelo, stvar

orqiie, � s. - oružje; mač; bojna

opraVbditi, -bŽdQ, -bdiši - oprav­ dati; ne opraVbditi - počiniti

potrošiti; oslabjeti, malaksati

osineti, �jQ, �eši - modrjeti,

orb1.J, prid. - orlov

- zaštititi oružjem

davati, opravdati

oskQdeti, �jQ, �eši - propasti,

oriV'b, -a m. - Oreb, os. ime

orbl'b, -a m. - orao

opraVbdan1e, � s. - dobro djelo;

o skqd1ti, --qždQ, --qdiši -oduzeti

vati

orati, OIjQ, oreši - orati

ski; prema Hermon, zemlj.

opraVbdavati, -vajQ, -vaeši -

stiti se

oslablenie, � s. - popuštanje;

ublažavanje oslablen'bprid. - oslabljen; uzet; oslablen'b žilami - uzet, pa­

mrljati, okaljati

raliziran

oskvnnenie, � s. - oskvrnuće;

oslabeti, �jQ, �eši - oslabjeti,

mrljanje, kaljanje, prljanje

malaksati, iznemoći

oskvnniti, -njQ, -niši - zamr­

osluAanie, � s. - neposluh, ne­

ljati, okaljati, zaprljati

poslušnost; nevjerovanje, bez­ vjerje

oskvrbneti, �jQ, �eši - mrljati,

kaljati, prljati osklabiti s�, -bljQ s�, -biši s� -

osluAati (�), -ajQ (s�), -aeši (s�)

- biti neposlušan, ne slušati

nasmijati se, naceriti se osklablenie, � s. - osmijeh

o sluAbliV'b prid. - neposlušan;

koji ne vjeruje

osknbiti, -bljQ, -biši - ražalo­

o slbnQti, -nQ, -neši - oslijepiti,

stiti, ožalostiti osknbleti, -lejQ, -leeši - žalo­

stiti, tugovati

oslijepjeti o slbpenie, � s. - osljepljenje 1 71

osl"pnQti, -nQ, -neAi, aor. oslbp'b/

osobiti �, -bljQ �, '-bim � -osa-

oslbpnQh'b - oslijepiti, oslije­ pjeti

mljivati se, živjeti samotno

osob1.pril. -posebno; odijeljeno

osl'piti, -pljQ, -pim - oslijepiti

osoliti, -oljQ, -oliši - posoliti

osl6pl�ti, -1�jQ, -l�eši - osljeplji-

osramiti, -mljQ, -miAi -postidje-

vati

ti, posramiti

osl6plenie, -a s. - sljepoća

osram16ti �, �jQ �, �ši s�

osmi d�t'It v. osuu. de�t'It

-­

stidjeti se, sramiti se

osmodbnevr.n1> prid. - osmo-

osramlenie, � s. - sramota; po

dnevni

.

sramljende; osramoćende

osmonade�tyi, osmonade�­ td, osmonad�toe red. broj

ostaviti, -vljQ, -viši - ostaviti,

- osamnaesti, osamnaesta, osamnaesto

napustiti; dopustiti; propusti­ ti, izostaviti; otpustiti, opro­ stiti

osmraditi, -aždQ, -adiši - za­

ostavlenie, � s. - napuštande, otpuštande, oproštende

smrdjeti

osm1>, osmd, osmoe red. broj ­ osmi, osma, osmo; osmy! na des�te - osamnaesti

ostavl'ti, -e.iQ, �ši - ostavljati,

OSmi> gl. broj - osam; GSmb de�t1>, osmi des�t1> - osam­

ostan'bk1>, -a m. - ostatak; reli­

napuštati, dopuštati; otpušta­ ti, opraštati kvija; nasljedstvo

deset

ostati, -anQ, -aneši - ostati; do­ pustiti; ostati � - napustiti,

osnovanie, � s. -temelj, osnova osnovati, -VQ, -vem - utemeljiti, osnovati

osnyvati, -ajQ, -aeAi - temeljiti, osnivati

osn'žiti, �žQ, �žiši - zasnije­ žiti

odustati

ostatie, � s. - ostanak; ostatie sini - sirotanstvo ostat1>k1>,

-a

m. - ostatak

o&tat'ltčbn'b prid. - preostali osta'ti, -ajQ, -aeši - preostajati

1 72

osto'nie, -a s. - utvrđivande; grad1> osto'ni' - utvrđeni

ostQpiti, -pljQ, -piši - okružiti, opkoliti; odstupiti, udaljiti se; odustati, ostaviti se čega; otpa­ sti

grad

ost06ti, -ojQ, -oiši - okruživati, opkoljavati

ostrastiti, -aćQ, -astiši - rastu­ žiti

ostrie, -as. -oštrica; neravnost ostriti, ofujQ, ostriši - oštriti; ostriti � na ČbtO - pripre­ mati se za što

ostroV1>, -a m. - otok; usp. oto;k1> ostrog&, -a m. - palisada, ograda od kolja

ostrostb, -i ž. - oštrina ostrota, -y ž. -oštrina; surovost ostnJ.iti, -ujQ, -ueši - uništiti ostnl6ti, �jQ, �eši - uništavati, razarati

ostn prid. - oštar ostngati, -'bžQ, -'bžeši - oslobo­ diti, izbaviti

ostri prilo - brzo ostbn1>, -a m. - žalac, tm, bodlji­ ka, šiljak

ost'niti, -njQ, -niši - ograditi, podići zid

ostQpati, -ajQ, -aeši - odstupati,

ostQPbn1>prid. -posrnuo, otpao omiati, -ajQ, -aeši - isuAivati OS1>pa, -y Ž. - boginje OS1>pbn1> prid; m'sto OS1>PbDO - pješčani prud, sipina

osypati, -pljQ, -pleši - zasipati, posipati; osypati gnoeuu. gnojiti

osyriti, �jQ, �ši - usiriti se OSb, -i Ž. - os oSbl1>, -a m. - magarac os..... / oSblb8k1>prid. -magareći oSbl�, oSbl�te, oS'bI�ti s. - magare, magarac

oSbl�tin1> prid. - magaretov, magarčev

�niti, -njQ, -niši - zatamniti, zasjeniti

o�n'ti, -nejQ, -naeši - zatam­ ndivati, zasjendivati

os'sti, os�dQ, os�deši - pritije­ sniti, opkoliti

os'ti, osejQ, oseeši - zasijati o�gnQti, -nQ, -neši - dotaknuti, dodirnuti

otpadati 1 73

oS�3ati, os�žQ, os�žeAi -doticati,

otrovenie v. otrovlenie otrovlenie, -e s. - otrovaI\ie otrokoviea, � Ž. - djevojči�

dodirivati oSQditi, oSQždQ, oSQdiAi - osuditi osqcb.n'b prid. -koji se odnosi na osudu

djevica

otrok'b, -a m. - dijete, dječaki sluga otrooii prid. - dječji otro�ina, -y ž. - djetinjstvo

osqždati, -ajQ, -aeAi - osuđivati osqždenie, -e s. - osuda osqkat'b prid. - trnovit, bodljikav

OtrGČiCh, -a m. - djetešce Otro�h prid. - dječji otroohnik'b, -a m. - joA nezreo

otai pril. - (po)tajno otvoriti, -rjQ, -riAi - otvoriti otvrhzati, -ajQ, -aem - otvarati Otvrbnh v. ot'bvrhnh otvresti, -nzQ, -nzeAi - otvori-

grozd

otro��, otroč�te, otroč�ti s. - dj.. jete

otr'bti, otbrQ, otbreši - otrti,

ti, rastvoriti

obrisati

otimati v. ot'bimati otirati, -ajQ, -aeAi - otirati otiti, otidQ, otideAi, akt.part.pret. I. oAbd'b, akt. part. pret. II.

ot�biti, -bljQ, -biši - očistiti ot�bleti, -IejQ, -leeAi - čistiti ot�ti v. otr'bti ot�šati, -ajQ, -aeAi - odvezivati ot�šenie, -e s. - odrjeAenje, ot-

oAbl'b - otići

otišati, -ajQ, -aeši - umirivati otišie, -e s. - utočiAte, pristanište

pečaćenje; razrješenje

otrešiti, -ešQ, -Miši - odvezati;

otl'bsteti, -ejQ, -eeši - odebljati otnqcb. v. ot'bn(j)qdh otok'b, -a m. - otok; usp. os­ troV'b otoohn'b prid. - otočni; more otoohno - ocean otraviti, -vljQ, -viši - otrovati

osloboditi "

ot�sti v. ot'btr�sti ot'b prijed. s G - od, iz, zbog ot'bbegati, -ajQ, -aeši - bježati ot'bbegnqti, -nQ, -neši - pobjeći, umaknuti

ot'bbežati, -žQ, -žiši - pobjeći

1 74

nje; račun; ot'bvet'b S'btvoriti (dati) - donijeti presudu

ot'bvaiiti, -ljQ, -liAi - odvaliti ot'bvaieti, -ejQ, -eeši - odvaJjati ot'bvaienie, -e s. - odvaJjenje

ot'bvecavati, -vajQ, -vaeši - od­ govarati; protusloviti; oprav­ davati se, braniti se; ot". vecati s� - odricati se ot'bvecanie, -a S. - odgovor

ot'bvesti, -edQ, -edeši - odvesti, izvesti

ot'bvleci, -ekQ, -ečeAi � napeti ot'bvoditi, -oždQ, -odiAi - odvo­

.

diti, izvoditi

ot'bvecati, -ajQ, -aeši - odgovoriti, odgovarati; protusloviti, protuslovljavati; opravdati, opravdavati; presuditi, presu­ đivati; priznati, priznavati; op­ rostiti se, opraAtati se; ot'b­ vet'b ot'bvecati - davati od­ govor

ot'bvratiti, -8.ĆQ, -atiAi - odvra­ titi

ot'bvracati, --eajQ, --eaeAi - od­ vraćati

ot'bvrbženie, -a s. - odricaI\ie, poricanje, nijekanje

ot'bganeti, -ejQ, -eeši - tjerati,

ot'bvrhžen V. ot'bvreci

proganjati, protjerivati

ot'bvrhzi v. ot'bvreci ot'bvrhnh prilo - obratno, obr­

ot'bgoniti, -onjQ, -oniši - tjerati, proganjati, protjerivati

nuto

ot'bvrhSt'b prid.

-

ot'bg'bnati, ot'bženQ, ot'bženiši -

otvoren

potjerati, odagnati

ot'bvreci, -rbgQ, -rbžeši, imp. ot'bvr'bzi, pas. part. pret. ot'b­

ot'bdaie�e prilo izdaleka ot'bdanie, -e S. - davanje, izda­ -

vrbžen'b - odbaciti, odbiti; ot­ pasti; ot'bvreci � - odreći se

vanje; nagrada; otpuštenje

ot'bdati, -amb, -asi - predati,

ot'bVhSQdu / ot'bVhSQde prilo odasvud

dati, vratiti; otpustiti

ot'bdaeti, -ajQ, -aeši - predavati, vraćati, otpuAtati

ot'bvetiti, -eCQ, -etiši; sigm. I. aor. ot'bveš� - odgovoriti ot'bvet'b, -a m. odgovor; osuda,

ot'bdes�thStvovati, -ujQ, -ueši - plaćati desetinu

-

presuda; ukazanje; opravda-

ot'bdoenoe prid. - dojenče

1 75

otwl'bienie / otwlyhanie. -a s.

ot'ltmesti, -etq, -eteAi - odbaciti; ot'ltmetyi � - otpadnik, b*

- odahnuće

ot'ltmetanie. -a s. - odbacivanj,

otwlIJUti. -IjQ. -liAi - udaljiti;

odlaganje, nijekanje, poricanje

odijeliti

ot'ltmetati, -eCQ, -eCaM / �QJ.

ot'ltimati. otbemljQ. otbemleAi -

-aeAi - odbaciti, otkloniti, ot� kazati, ukidati, odstupiti

oduzimati

ot'ltkn.venie v. okn.venie

ot'ltmethnh prid. - pokvaren,

ot'ltkryvati v. okryvati

loA, nevrijedan

ot'ltkryti v. okryti

ot'ltmyvati. -ajQ, -aeAi - ispirati

ot'ltkQdu(te) / ot'ltkQdIJ(že)prilo

ot'ltmyti. -myjQ, -myeAi - ispra.;.

- odakle. otkuda

ti, izbrisati

ot'ltlagati. -gajQ. -gaeAi - odlaga.

ot'ltmb8titi, -bCQ, -bstiAi - osve­

ti, otklanjati

ot....oženie. � s. -odlagax.Ue. odbačenje

titi

ot'ltm..cati, -ajQ, -aeši - osveći­ vati

ot'ltlotiti. -žQ. -žiAi - odložiti

ot'ltmhcenie, �

ot1.1IJk'lt, -a m. - ostatak

ot'ltlQčenie, �s. -odvajanje, od­ cjepljenje; isključenje

ot'ltlQČiti, -tQ, -tiši - odvojiti, ra­ zlučiti; isključiti; odijeliti, ra­ zlikovati; odrediti; ot....QČivyi � - šizmatik

ot'ltm�iti, �čQ, �iAi - smekšati V.

ot'ltneliže

ot'ltnemooi, -ogQ, -ožeAi - iznemoći, onem0Ć8ti

ot'ltnositi, -ošQ, -osiši - odnositi 1 76

ot'ltraždati. -ždajQ, -ždaeši -

ot'ltn(j)Qdhn'lt prid. - tamošnji

biti obziran, strpljiv

ot'ltn(j)Qde prilo -sasvim, posve;

otvaslh, -i ž. - mladica, izdanak ot'ltreei, -ekQ, -ĐČeši - odgovori­

uopće

ot'ltn(j)Qdete prilo - odakle

ti; odbiti, otkloniti; poricati; uskratiti; ispričati;

ot'ltpadati. -dajQ, -daeši - otpa­ dati, odjeljivati

ot'ltreei �, -ekQ s�, -ĐČeAi s�

ot'ltpadenie, � s. - padanje,

�

odreći se; oprostiti se

pad, opadanje; poraz

ot'ltrečenie, -a s. - presuda ot'ltrivati, -ajQ, -aeši - odgura-

ot'ltpasti, -adQ, -adeši - otpasti, odijeliti; pogriješiti

vati

ot'ltplatiti, -aćQ, -atiši -otplatiti

ot'ltrigati, -ajQ, -aeši -izbacivati ot'ltrignQti, -nQ, -neAi - izbaciti ot'ltrinQti, -nQ, -neši - odgurnu-

ot'ltpluti, -lovQ, -loviM - otplo­ ot'ltpl'hva prilo - ispočetka, is­

ti, odbaciti

ot'ltricati �, -ajQ �, -aeAi � odricati se; ispričati se

ot'ltpustiti, -uĆQ, -ustiši - (ot)pu­

ot'ltrOOhn'lt prid. - ispričan ot'ltl"ltvanie, � s. - otkidanje,

stiti; osloboditi; ostaviti; opro­ stiti

ot'ltpucati, -ajQ, aeši - (ot)pušta­

otrgnuće

ti; oslobađati; slati .

ot'ltneliže prilo - otkad ot'hJleleže

lako

uopće; jako; zauvijek

prva

vati, odbijati; remetiti, naruša­ vati; ot'ltmetati s� - odreći se

ot'ltlQČhn'lt prid. - odijeljen, is­ ključen

- osveta, od.

ot'ltmetati, -ajQ, -aeši - odbaci­

razlučivati; isključivati

ot'ltradhne prid. - podnošljivo.

viti s.

mazda

ot'ltlQČati, -ajQ, -aeši - odvajati,

stiti, oprostiti

otkud

ot'ltn(j)Qdhprilo - sasvim, posve;

božnik

otwlyhati. �Q. -aeAi - disati

ot'ltraditi, -aždQ, -adiAi - otpu­

ot'ltn(j)Qdu(te) prilo - odakle,

ot'ltl"ltvati, -rbVQ, -rbveši - otki­ nuti, otrgati

ot'ltpucenie, � s. - oslobađanje;

ot'ltrezati, -ežQ, �žeši - odre­

oproštenje

ot'ltrada, -y Ž. - otpuštanje, ot­ pust; oslobođenje; V'It ot'ltradQ

zati

ot'ltrezovati, -ujQ, -ueši - odre­ zivati

- na slobodu 1 77

ot'h�ti, -rejQ, -reeAi - odgura-

ot'htoli / ot'htole prilo - otad; odatle; stoga

vati, odbacivati

ot'hseli v. ot'hsel� ot'b8el� prilo - odsad ot'hskočiti, -čQ, -čiAi - odskočiti,

ot'htnpQti, -nQ, -neAi - otrlJ" nuti

ot'htrb3ati, -ajQ, -aeAi - trgati, kidati

otrčati

ot'hstaviti, -vljQ, -viAi - maknu­ ti, ukloniti; udaljiti

ot'hst�ti, -ojQ, -oiAi - biti dale­ ko, stajati sastrane

ot108tropiti, -pljQ, -piAi - razru­ Aiti krov sobe

ot'htribiti V. otribiti ot'htriti V. otnti ot1otr�sati, -ajQ, -aeAi - otresati ot'ht�sti, -sQ, -seAi - otresti ot'ht�3ati s�, -ajQ s�, -aeAi � odgađati

ot'hst�ti, --ejQ, --eeAi - postati ne­ popravljiv

ot'htQdu / ot'htQd� prilo - odatle, otud

ot1081o1ati, -S'bljQ, -s'bleši - oda­ slati, poslati

ot'h8Ylati, -ajQ, -aeši - odaAiljati, slati

ot'hsekati, -ajQ, -aeAi - odsije­ cati

ot'h�1mQti, -nQ, -neAi - odsjeći ot'h�ci, --ekQ, --6češi - odsjeći, ukloniti

ot'h�čenie, --e S. - odsijecanje; bez ot1o�čenie - neobrađen, neotesan

ot'humyti, -yjQ, -yeši - braniti ot1ohoditi, -oždQ, -odiši - odlazi­ ti, udaljavati se

ot'hhod1o, -a m. - odlazak ot1ohodbnik1o, -a m. -pustinjak, isposnik

ot'hhodbn1o prid. - pustinjački, isposnički

ot1ocvisti, -vhtQ, -Vbteši - ocva­ sti

ot'hčaenie, --e S. - očajanje, bez­ nadnost

ot'hsqditi V. oSQditi . ot'hsQClu / otwQCleprilo -odavde ot'hteei, -ekQ, -ečeši - pobjeći,

ot1očaen1oprid. -suviAe odvažan ot'hčaeti, -ajQ, -aeši - zdvajati! očajavati; ot'bČaeti � - polu­

uteći

djeti 1 7Ef

ot�gočiti / o�,...čiti, -ČQ, -čiAi ­

ot1očisti, -ČbtQ, -čhteAi -dočitati,

pritisnuti, opteretiti

iščitati

ot�žati, -ajQ, -aeši - otežati, po­

ot1ocetiti, -eĆQ, -etiši - oštetiti;

stati težak

pretrpjeti Atetu

ot�žbČavati, -vajQ, -vaeši - ote­

ot'hcecati, -ajQ, -aeši - ošteći-

žavati

vati

ot�žbČati, -ajQ, -aeši - otežati,

ot1oed1o, -a m. -protuotrov; lijek

postati težak

ot'hj�ti V. ot�ti

ot�3ati, ot�žQ, ot�žeši - upitati,

otbmiti, -mljQ, -miši - potam­

zapitati

njeti, zamračiti

ot�ti, othmQ, othmeši - oteti,

otbmbJlen1o prid. - zatamnjen,

oduzeti

zamračen

ot�tie, --e S. - otimanje

otbmbneti, -ejQ, --eeši - zatam­

ohl�danie, --e

njeti se

S.

- nemar, ne­

marnost

OtbCb, -a m, V otbče - otac; pre­ dak; predstojnik samostana;

ohod- V. ot'hhod­

otbei - roditelji

ohn(m1o)nQti, -nQ, -neši - po­ stati hrom

otbčina, -y Ž. - domovina Otbčb prid. - očev

ohuditi, -uždQ, -udiši - umanji­ ti, poniziti

otbČbSk1o prid. - očinski, očev otbČbstvie, --e S. - porodica, rod; domovina; otbČbstvie rodi­ -

ohudeti, --ejQ, --eeši - smanjiti se ohuliti, -ljQ, -liši - pokudjeti, oklevetati

telji

ohQpiti, -pljQ, -piši - zgrabiti,

otbČbStVO, -a S. - porodica, rod;

uhvatiti, ščepati

domovina

OCbt1o, -a m . - ocat, kiselo vino oCbtbn1o / ocbten1oprid. - octen

ot�got�ti, --ejQ, --eeši - otežati, opteretiti

ot�gočati / ot�g...čati, -ajQ, -aeši

oceždati, -ajQ, -aeši - cijediti, ocjeđivati

- otežati 1 79

ocApati, -ajQ, -sem - tvrdnuti; ukrućivati se ocApAnAvati, -ejQ, -aeAi - tvrd­ nuti; ukrućivati se �Ati, -n�Q, -n�- (o)tvrdnuti; ukrotiti se, ukrućivati se oc�stiti, oC�Q, oc�stiAi -očistiti oc�6ati, -ajQ, -aeši - očistiti ociCenie, � B. - očiAćenje očesltJl... prid. - očni očivist.. prilo - očigledno, jasno

očiCenle, � B. - očiAćenje očrr.vlen... prid. - crveno (gri­ mizno) obojen očrr.n�ti, �jQ, �Ai -potamniti, zacrniti očnee, -a B. - Aator očutiti u. oeutiti

f' p n

oeutiti, -uĆQ, -utiAi - osjetiti; zamijetiti oitod.... u. otiti Gi..b u. otiti

očistiti, očiĆQ, očistiAi - očistiti oč16ati, -ejQ, -seAi - čistiti

OiMIte.., -a m. - pustinjak, ispo­ snik

p - slovo »pokoi,,; . r . - broj 90, n · - broj 80 paVbloV'b prid. - Pavlov, Sveto­ ga Pavla; UBp. paVbl.. paVbl..., -a m. - Sveti Pavao, OB. o

ime

paVbl.. prid. ...:.. Pavlov, Svetoga Pavla; UBp. paVbloV'b paguba, -y Ž. - propast, pogibelj; pokvarenost pagubbnik..., -a m. - gubitnik; upropastitelj pagubbno prilo - pogubno; po­ kvarljivo pagubbn... prid. - poguban; po­ kvarljiv padanie, -.e S. - pad, (pro)pada­ nje, opadanje; usp. padenie padati (�), ejQ (�), -seši (�) ­ padati -

180

padenie, � S. - pad, (pro)pada­ nje; UBp. padanie pažit..., -i Ž. - paAnjak, livada, is­ paAa, krmivo pazneg'bt... / paznog'bt..., -a m. - pandža, papak, kopito pazuha, -y ž. - pazuho; prsa, na­ ručje pakost..., -i Ž. - zlo, ozljeda, po­ vreda, Ateta; pakosti tvoriti (d��ti) - zlostavljati, tući pakostbnik..., -a m. - nasilnik, mučitelj pak... u. paky paky prilo - opet, ponovno, za­ tim, pak, onda, joA, nadalje, ta­ koder, osim pakybytie, -.e S. -ponovno rode­ nje, preobrazba (nakon sud­ njeg dana)

181

palatii, -a m. - dVOIjanin, dvor­

paremi�, � ž. - paremija, biblY­ sko čitanje koje se čita uvečer uoči blagdana parimi� v. paremi� pariti, -rjQ, -riši - letjeti, lijetati paropsida, -y ž. - zdjelica paska v. pasha pastva, -y ž. - stado, mnoštvo

ski službenik

palatin.. v. palatU palestin.., -a m. - Palestina, zemlj. palestinlt8k..prid. -palestinski

.

paliti, -ljQ, -liši - paliti; žariti se, gorjeti

ljudi koje nekoga slijedi

palica, � ž. - palica, štap palenie, � s. - požar, gorenje

pastvina, -y ž. - ispaša pastvin..no, -a s. - pašnjak pastvin..n.. prid. - koji se odno-

pametiV'bprid. -koji pamti, koji se sjeća

si na ispašu; obrastao travom

pam�nQti v. pom�nQti

pasti (�), padQ (s�), padeši (�)

pam�tiV'b v. pametiV'b

- plisti pasti, pasQ, paseši - plisti (ovce

pam�tie, � s. - sjećanje, uspo-

npr.) pastuhov.. prid. - pastirov pastuhIt / pastyn" -a m. - pa­

mena

pam�tlt, -i ž. - uspomena, sjeća­ nje; pozornost

stir

panica, � ž. - posuda za vodu;

pasha, -y ž. i neskI. - Uskrs; pas­

cisterna

halna žrtva (janje koje se jede za Pashu)

pani�ica v. panica papa, -y m. / papežlt, -a m. -

pasy v. paky patriarh.., -a m. - patrijarh; praotac; rimlt8ki patriarh..

papa

papn.t.., -a m. - predvorje paraskeVltgi(i), � ž. - petak, dan spremanja kada se Židovi ­ uoči subote pripremaju za blag­ dan; Petka, os. ime; usp. p�­

bka

- papa

patriaršltsk.. prid. - patrijar­ ški, koji se odnosi na patrijarha

patriaršltStvo, -a s. - patri. jarštvo

182

patrikii, � m. - vlastelin; Pa­ trik, os. ime pau'" v. pav..l.. pa�e prilo -više, više nego, upra-

pe�alovati �, -ujQ s�, -ueši � ­ tugovati

pe�allt, -i Ž. - tuga, nevolja, jad, briga

vo, radije, štoviše

pa(j)�ina, -y Ž. - paučina pail.. V. pav..l.. pelena, -y Ž. - pelena pen(..)tikosti(i) V. �tikosti pen(..)tikosti(i)n.. V. �tikostiin'b pepe'" -a m. - pepeo pervar1> V. fervar1> pergamii, � m . - Pergam, zemlj. perinii, � m. - Perinij, os. ime persi m, mn. - Perzijanci persidItsk.. V. persit8k1> persiisk.. V. perslt8k.. persltSk.. prid. - perzijski pe�nin.., -a m. - Perzijanac perltnab prid. - pernat, krilat per- V . pItrati petas.., -a m. - Petason ili Petas, ime poganskog hrama petrov.. prid. - Petrov, Svetoga Petra

petr1>, -a m. - Petar, os. ime pe�aliti �, -ljQ s�, -liši s� - žalo­ stiti se, uznemirivati se, brinu­ ti se

pe�alltno prilo - brižno �alltm. prid. tužan, brižan pe�atlt, -i / -a m. - pečat pe�atltl�ti, �jQ, �eši - zapeča-

titi

peeera, -y ž. - špilja pecen.n.. prid. - špiljski peei, pekQ, pečeši """""' peći peei �, pekQ s�, pečeši s� - brinuti se

pecb, -i Ž. - špilja; peć peebnica, � Ž. - (otvorena) peć pecltn.. prid. - koji se odnosi na špilju ili peć

pivo, -a s. - piće; gozba; usp. pitie piVltca, � m. - pijanica pigan.., -a m. - ruta, rutvica pila, -y Ž. - pila pilatov.. prid. - Pilatov; usp. pilacb pilab, -a m. - Pilat, os. ime pilacb prid. - Pilatov; usp. pila­ tov.. pinakida, -y ž. - piočica za pisa­

183

nje

pinik1. / pinik...... v. ftnib

pica, � i. - hrana; izobilje; UBJ!I. brai..no, pit6me

pira, y i. - putnička torba -

pn, -a m. - gozba, pijanka pilBDie v. plt8anie

picfon.. prid. - koji se odnosi na

pisati v. plt8ati

piAQ v. plt8Bti

hranu ili izobilje

piddon, -a m. - Posejdon, OB.

pi6nica, � i. - pijanac, pijanica

ime

pi6n.. prid. - p�an, pripit

plakati, -ajQ, -aeli - zvi!dati,

pi6ll108tvie, � s. - pijanstvo

svirati u kakvu sviralu piaku.pb. prid. - biskupski pilkup.., -a m. - biskup pismem.n.. prid. - pismovni, pi. sani, pismeni pismenyii prid. - pisani

pi6D1t8tvo, -a s. - pijanstvo, opi-

jenost plavati, -vajQ, -vaeiii - plivati.

ploviti plav-. prid. - !ućkast pladr.ne1 prilo - u podne; naju"

pism�, pismene, pismeni s. - slo·

južno

vo; tekst pitaem.. v. pitati pitati, -ajQ, -aeiii, paB. part. prez.

pitaemh - hraniti, othranji· vati piti, PbjQ, pbeiii / pijQ, pieiii -piti pitie, � B. - piće; gozba; usp. pivo

pladr.ne2, � S. - podne; UBp. poludr.ne plakati (�), -aČQ (s�), -ačeiii (�)

- plakati, oplakivati, naricati; prati, propirati plameDh V. plamy plameDhn.. prid. - plamen, va­

tren

pitii prid. - pitak

plamy, plamene, plameni m. -

pitom.. prid. - nahranjen pit�nie, � s. braihno, pica

-

plamen, vatra

hrana; usp.

plam�n..prid. -plamen, vatren

piUti, -ejQ, �iii - hraniti, ot·

plah, -a m. - komad tkanine; fi­

hranjivati pica v. pica

tilj plač.., -a m. - plač 184

plodoprinoienie, � s. - plod­

plaeanica, � i. - veći komad,

nost plod.., -a m . - plod, rod plod..tvoreme, � S. - rađanje (djece) plodhn.. prid. - plodan plosk.. prid. - plosnat, ravan plot.., -a m. - plot, ograda

obično lanena, platna plaeani6t.n.. prid. platneni, laneni plac.., -a m. - ogrtač, plaiit plemeDn.. prid. - plemenski, koji se odnosi na pleme -

plem�, plemene, plemeni s. -

pleme, rod

pluti, plovQ, ploveiii - ploviti

plemca, � i. - lanac, okovi; uvo-

pluca v. plJuCa

jak

pbzati, pl�!Q, pl�žeiii - puzati,

pie_ti -eeQ, -eeeiii - pljeskati

puziti

plesna, -y i. - taban

pl..ziti l pl..z�ti, plbžQ, plb!iiii -

plesDhCe, -a s. - sandala

puzati, puziti pbz..k1. prid. - sklizak pl1tk.., -a m. - odred, puk (vojna jedinica); mnoiitvo, puk pl..nie, � s. - (riječni) tok pl..u.. prid. pun pbtolJubiv-. prid. pohotan pl..t06div-. prid. - koji jede meso, mesožder pl..th, -i ž. - ljudsko tijelo, put (ž.); meso pl..t..n.. prid. - tjelesan, puten

plesti, pletQ, pleteiii - plesti piece, -a s. - pleće, rame; pleei v-.dati - dati se u bijeg; dv. pleci - pleća, leđa pleci V. piece

-

plinoveme, � S. - slina

-

plinQti, -nQ, -neiii - pljunuti plicevati, -ujQ, -ueiii - uznemi-

rivati se, uzbuđivati se plic.., -a m. - nemir, buka, .krik plod1ti, ploždQ, plodiiii - ploditi,

rađati, davati plodove plodovih prid. plodan plodonoslt8tvovati, -ujQ, -ueiii - ploditi, rađati, davati plodove -

pbth8k1. V. pl..t..n.. pl..Un.. V . pbt..n.. pl'hČiti �, pl'bČQ, pl'bčiši s� -

spremati se za borbu pb.vanie, � S. - pljuvanje

185

pb.vati, pljujQ, pljuelii - pljuvati

po prijed. 8 D, A, L. PO; za, na· kon; po mflsta - po mjestima; po vas'h est'h - za vas je; po Isusfl - za Isusom; po d'hvoju dbnu - nakon dva dana -

plltJl'h v. pl'hn'h plflva, -y ž. - pljeva, mekinje plflveb, -a m. - korov plflVhnica, �ž. - litagaJj, žitnica

pobesfldovati, -ujQ, -uelii - raz­

plflVhn'h prid. - koji se odnosi na

govarati

pljevu, mekinje

pobivati, -ajQ, -aelii - pobijati,

plfliq v. pbzati

ubijati

plflnenie, � 8. - zarobljenilitvo,

pobiti, pobbjQ, pobbeAi - pobiti,

pustolienje, zarobljavanje, pljač­ kanje

ubiti poboIflti, -IjQ, -lilii - osjetiti bol,

plflniti, -njQ, -nilii - zaplijeniti,

osjetiti sućut

opustoliiti, zarobiti, opljačkati

poboriti, -rjQ, -riši - pomoći u

plfln'h, -a m. - plijen, zaroblje-

borbi

nilitvo

pobranb8k'h prid. - ratni

plflm.nik'h, -a m. - zarobljenik

pob'hdflti, -'bždQ, -'bždilii - prob-

plflnbnica, � ž. - zarobljenica

eljeti

plflnflti, -n�jQ, -n�elii - plijeniti,

pobytb, -i ž. - pobjeda

pustoliiti, zarobljavati, plja­ čkati

pobegati, -ajQ, -aelii - bježati pobegnqti, -nQ, -nelii - pobjeći

plflti, pl�vQ, pl�velii - plijeviti

pobeda, -y ž. - pobjeda

plysk'h v. pljusk'h

pobeditelb, -a m. - pobjednik

pljunqti, -nQ, -nelii - pljunuti

pobecUti, �ždQ, �dilii - pobije-

pljusk'h, -a m. - buka, galama

pl�sati, plfi!šQ, plfi!šelii / -f\iQ, -aeši

- plesati

pl�SbCb, -a m. - plesač

vati, poražavati, nadvladavati, svladavati

povieti, �Q, �elii - uvijati, za­

pobflidenie, � 8. - pobjeda; po­

povleci, �kQ, �eši - povući,

186

vijati, zamatati

raz

nategnuti; prevući; odvući povodatai, � m. - vođa

povaditi, .-aždQ, -adilii - prou­

zročiti, potaknuti

povrflsti, -r'bZQ, -r'bzelii - pove­

povaidati, -ždajQ, -ždaelii - uz­

zati, privezati

rokovati, poticati

povreci, povr'bgQ, poVrDželii -

povapbniti, -njQ, -nilii - obijeli­

baciti, odbaciti

ti, premazati

pOV'hpraiati, -ajQ, -aelii - raspi­

povelevati, -ajQ, -aelii - zapovi­

tivati (se), ispitivati

jedati, naređivati

pOV'hsledovati, -ujQ, -uelii - sli­

povelenie, � 8 . - zapovijed, na­

jediti; oponaliati

redba; odredba

povedanie, � 8. - pripovijest,

povelem.n'h prid. - zapovjeđen,

proglas, izjava, svjedočenje; po­ ticanje

naređen poveleti, -IjQ, -liši - zapovjediti,

povedati, -ajQ, -aeši - izjavljiva­

narediti

ti, proglašavati, svjedočiti, pri­ znavati

povesti, povedQ, povedeši - po­

povedovati, -ujQ, -ueši - izjav­

vesti, odvesti; odvoditi

povinovati, -ujQ, -ueši - podre­

pobjedonosan

zamotati

pobeidati, -ajQ, -aeAi - pobjeđi­

pobedotvorbcb, -a m. - pobjed­ pobedbliV'h prid. - pobjednički,

pokoriti, podvrgnuti poviti, -ijQ, -ielii - uviti, zaviti,

pobjedonosan

povivati, -ajQ, -aeši -uvijati, za­

nik

povinqti, -nQ, -nelii - podrediti,

pobfldbn'h prid. - pobjednički,

diti, poraziti, nadvladati, svla­ dati

pljuca 8, pl. t. - pluća pl�sanie, � 8. - plesanje, ples

pobedbnik'h, -a m. - pobjednik

ljivati, proglašavati povem., -i ž. - uče�e, nauk

matati, motati

povedeti, -v�mb, -v�si - izjaviti,

proglasiti, posvjedočiti

đivati, pokoravati, podvrgavati povim.n'h prid.

pokoren, pod­ vrgnut, podređen; kriv -

povesiti, �šQ, �siši - objesiti,

187

okvačiti

pov<J" -i ž. -pripovijest, priča, izjava

pogreti, --ebQ, --ebeši - pokopatit sahraniti

POV<bll"', -a m. - povijesni, pripovijedni, izvještlijni po,anin..., -a m, mn. pogane poganin

popibati, -ajQ, -aeši -pokapati, sahranjivati pogribanie, � s. - pogreb, po­ kop; usp . pogrebenie pogribati, -ajQ, -aeši - pokapa.. ti, sahranjivati pogriienie, � 8. - zabluda, ogrešenje, pogreška pogriiiti (�), -šQ (sQ), -šiši (�) - zalutati, propustiti, pogrije­ šiti; promašiti po�znQti, -nQ, -neši - potopi­ ti, potonuti, uroniti pogrqžati, -ajQ, -aeši - potapati, tonuti, uranjati pogrqienie, � s. - potopljenje, potonuće, uranjanje; krštenje :Pogrqziti, -QžQ, -Qziši -potopiti, potonuti, uroniti poguba v. paguba

pogan... prid. - pogan po,8.DJa8k... prid. - poganski po,8IlIJ8tvo, -a 8. - poganstvo poganyni, � ž. - poganka po,an�ti, �jQ, �i - goniti, tjerati po,asiti, -ašQ, -asiši - pogasiti, ugasiti pogladiti, -aždQ, -adiši - gladiti, milovati; sravniti, razrušiti poglumiti �, -mljQ SQ, -miši SQ - porazgovarati; po,lumiti � v1> čemb- zabaviti se čime pogl...titi, -'bĆQ, -'btiši - progu­ tati po,l...cati, -ajQ, -aeši - gutati popesti, --etQ, --eteši - stisnuti, pritisnuti pop�vati �, -ajQ sQ, -aeši SQ razljutiti se po,oniti, -njQ, -niši - goniti pogrebenie, � 8. - pogreb, po­ kop; usp. pogrebanie pogrebitelb, -a m . - pogrebnik

pogubiti, -bljQ, -biši - zatrti, uništiti, upropastiti pogublenie, � s. - zatiranje, uništavanje, upropaštavanje pogubl�ti, �jQ, �eši - zatirati, uništavati, upropaštavati pog..nati, poženQ, poženeši (is)pratiti, (pro)goniti, (po}žu­ riti

188

podvipQti, -nQ, -neši - pokre­ nuti; podignuti, dići; potaknu­ ti, navesti na što podvig.., -a m . - napor, trud, na­ stojanje; borba, podvig

pogybati, -bljQ, -bleši / -ajQ, -aeši - ginuti, pogibati, propadati, kvariti se . pogybenie, � s. - propast, pro­ padanje, zatiranje, uništenje

podvižati / podvižiti, -ižQ, -ižiši - pokretati, tresti, dizati, poti­ cati podyižbnik..., -a m. - borac, po­ bornik podvižbno prilo - gorljivo podvižbn... prid. - pokretan; re­ van, gorljiv

pogybnQti, -nQ, -neši - poginu­ ti; propasti, pokvariti se pogyb�lb, -i ž. - pogibelj, neda­ ća, propast pogyWlbll... prid. - pogibeljan, poguban podavati, -vajQ, -vaeši - davati; pružati, nuditi

podvi3anie, � 8. - kretnja; na­ por, naprezanje; borba podvi3ati, -ižQ, -ižeši /-ajQ, -aeši - pokretati se, dizati se

podaviti, -vljQ, -viši - udaviti, ugušiti podavl�ti, -1�jQ, -l�ši - daviti, gušiti

podiviti �, -vljQ SQ, -viši SQ - za­ diviti se podlbg'bprijed. 8 A - uzduž podoba, -y Ž. - način, vrsta; pri­ kladnost; podoba esb - pri­ stoji se, dolikuje; čini se, vjero­ jatno

podaditelb, -a m. - davatelj, da­ rivatelj podalie, � s. - udaljenost, raz­ mak poctareti, -r�jQ, -r�ši - darivati podatelb, -a m. - davalac, dari­ vatelj podati, -am'b, -asi - dati, pružiti poddnie, � s. -davanje, pruža­ nje podaeti, -dajQ, -daeši - davati, darivati; pružati, nuditi

podobati, -ajQ, -aeši - priličiti, dolikovati, biti potrebno, tre­ bati podobie, � S. - sličnost; isto­ vjetnost; usp. pOdobstvie podobiti, -bljQ, -biši - prikazi­ vati, izlagati, nalikovati

189

podoblenie, -e 8. - lik, slika; vr­

podrugr., -a m. - drug, sudrug;

sta

bližnji

podobnoravr.n'h prid. - sličnog

podružie, -e S. - brak; supruga

običaja

podrr.ianie, -� S. - upotreba, ·

podoboličr.n'h prid. - sličan

korištenje

podobstvie, -e 8. - sličnost; usp. podobie

podrr.iati, -žQ, -žiši - zadriati po�ianie V. podražanie, po­ draženie

podobr.no prilo - slično podobr.nostrastr.n'hprid. -koji podobr.n'h prid. - sličan, prikla­

dan, dostojan

podobr.n'hv�r'h prid. - pravi,

pod'hp�ga v. pot'hp�ga

pož�ti, požbnjQ, požbneši - po­

pod'himati, pod'bemljQ, pod'bem­

leši - podupirati, primati, prihvaĆ/iti

podražiti � - uvrijediti se

pod'hiti, pod'bidQ, pod'bideši -

podražiV'h prid. - sličan

telj

pod'hpaliti, -JjQ, -liši - potpaliti,

požr.dati, pOžbdQ, požbdeši / po­

pod'hzemie, -e S. - podzemlje

podražiti, -žQ, -žiši - opon�ati;

podražr.nik'h, -a m.

požreti,2 požbrQ, požbreši - pro­

gnut zakonu

podraženie, -e S. - opon�anje; usp. podražanie

-

prići, ući

opon�a­

pod'hkloniti, -njQ, -niši - na­

gnuti, položiti

190

poželanie, -e S. -pohota, žudnja

pod'hpadati, -dajQ, -daeši - pot­

pod'hzakonr.n'h prid. - podvr­

ti, ugledati se; rugati se, ismija­ vati

žiti se

postaviti ispod čega

pointi / požreti,l pOžbrQ, POŽb­

pod'hemati V. pod'himati

podražati, -ajQ, -aeši - oponaša­

poialiti si, -JjQ si, -liši si - rastu-

pod'hloiiti, -žQ, -žiši - podložiti,

pod'hnoiie, -e S. - podnožje,

pirati, podržavati

telj

lagati, postavljati ispod čega

pocirqiiti, -žQ, -žiši - postaviti,

pod'hdrr.iati, -žQ, -žiši - podu-

podražatelr., -a m. - opon�a-

pod�lie, -e S. - dodatak

požiti, -ivQ, -iveši - poživjeti

pod'hgorie, -a S. - podgorje

ugledanje; ruganje, ismijava­ nje; usp. podraženie

poiagati, -gajQ, -gaeši - spaliti

pati

ti, ugledati se; rugati se, ismija­ vati,

pod'hb�ga V. potr.�ga

podražanie, -e S. - opon�anje,

pod'hlagati, -gajQ, -gaeši - pod­

drška, pomoć

požeci, požegQ, požežeši / POŽbgQ,

pod'h prijed. s A i I - pod, ispod

podragr., -a m. - porub, obrub

pod'hkopati, -ajQ, -aeši - potko­

podymati V. pod'himati

pod'hnebesr.n'h / pod'hnebesr.s­ k'h prid. - podnebeski

uspraviti

neosporan, vjerodostojan

pod'h�tie, -e S. - potpora, po-

potkopavati

pod'hmet'h, -a m. -porub, obrub

po�iati, -ajQ, -aeši - oponaša­

slično trpi

pod'hkopavati, -vajQ, -vaeši -

požežeši - spaliti

podloga za noge

reši - prinijeti žrtvu ždrijeti

padati, pripadati upaliti

židQ, požideši - pričekati žeti

pod'hryti, -yjQ, -yeši - podriti,

pozavid�ti, -iždQ, -idiši - poza-

potkopati

vidjeti

pod'hstr.lati, -JjQ, -leši - poda­

pozakonr.n'h prid. - zakonski

strijeti, podložiti

pod'hsypati, -ajQ, -aeši - podai­

pozdr.n'h prid. - kasan; polagan

pod'hemati V . pod'himati

pozlatiti, -acQ, -atiši - pozlatiti

pod'h�telr., -a m.

podupiratelj,

poznavati, -vajQ, -vaeši - po-

pod�ti, pod'bimQ, pod'bimeši -

poznanie, -e S. -prepoznavanje,

pozd� prilo - kasno, noću

pati, sipati ispod čega -

znavati

zaštitnik

poduprijeti, ·podići; prihvatiti (se)

znanje

poznati, -ajQ, -aeši -prepoznati

191

pozobati, -ajQ, -seši - pozobati pozoratal, � m. - gledatelj pozoriee, -a B. - arena, kazali-

pokaeliti, -aždQ, -adiši - poka­ diti

pokazanie, � 8. - predznak, upozorenje; poticanje

. Ate, mjesto prikazivEll\i a

pokazati, pokažQ, pokažeši -z!ijQ, -zaeši - prekoriti, ka"

pozorovati, -ujQ, -ueAi - paziti na Ato, promatrati pozon, -a m. - prizor, kazaliAni

zniti

pokazovati, -ujQ, -ueši - poka­

komad

zivati, upozoravati, kažnjava­ ti, prekoravati

pozon.nik..., -a m. - gledatelj ponvanie, � B. - pozivEll\ie, zvEll\ie

poz...vati, pozoVQ, pozoveAi - po­ zvati

pozyvati, -!ijQ, -aeAi - nazivati pozhriti, -rjQ, -riAi - paziti, obratiti pozornost, promotriti

poimati, poemljQ, poemleAi uzimati; poimati ienq - že­ niti se; poimati na kogo / . o kom.. - okrivljavati, prekora­ vati koga

poimovati, -ujQ, -ueši - okriv­ ljavati

poiskati, poiCQ, poiceši - (po)­ tražiti; istražiti, istraživati

poiti,l pojQ, poiši - pojiti, napa­ jati

poiti,2 poidQ, poideši -poći, pola­ ziti; otići, odlaziti

pokaanie v. pokaenie

pokaleti �, �Q �, �eAi s� - za­ prljati se pokaeznr., -i i. - kazna; pokora, klijanje pokaeznr.n... prid. - poklijnički pokaenie, � 8. - (po)klijEll\ie, po­ kora pokaenr.n... prid. - poklijnički pokaeti, �jQ, �eAi s� - poklija­ ti se poklaniti �, -njQ s�, -niši � nakloniti se, pokloniti se poklanenie, � 8. - obožavanje poklaneti, �jQ, �eši - klEll\iati se, obožavati poklonenie, � 8. - naklon, po­ klon pokloniti, -njQ, -niši - nagnuti se, nakloniti se, pokloniti se, obožavati poklon..., -a m. - naklon, poklon

192

polmiati, -!ijQ, -aeši - pokuAati,

poklom.nikJ., -a m. - obožava­

nastojati, potruditi se

telj, poAtovatelj, poklonik

pokl,knqti, -nQ, -niAi - (po)kle­

pokyvanie, � 8. - kimEll\ie gla­

pokovati, -VQ, -veši / -ujQ, -ueši

pokyvati, -!ijQ, -aeši - kimati

vom

knuti

(glavom)

- okovati

pokoi, � m. - mir, odmor pokoin... prid. - miran pokoiti, �jQ, �iši - umiriti, odmoriti se; pokoitl zakona -

pokynovenie, � 8. - mig pokqpati �, -pljQ s�, -pleši S� okupati se, umiti se, oprati se

pola, -y i. - polovica, polovina polagati, -glijQ, -gaeši - polaga-

provesti zakon

pokon..., -a m. - početak; vlast,

ti, postavljati

ugled, autoritet

polata, -y i. - palača pole, -a 8. - polje polem... v. polemon... polemon..., -a m. - Polemon, 08.

pokorenie, � 8. - smjernost, po­ niznost

pokoriti, -rjQ, -riši - pokoriti, potčiniti, podvrgnuti

ime

pokrovitelb v. pokn.vitel.. pokrovice, -a8. -pokrivalo, veo pokrov..., -a m. -pokrivač, krov pokropiti, -pljQ, -piši -poprska-

poleteti, poleCQ, poletiši - pole­ tjeti, polijetati

polivati, -!ijQ, -aeAi - polijevati, zalijevati

ti, poškropiti pokn.vitel.., -a m. - zaštitnik, pokrovitelj

polizati, -ižQ, -ižeši - (po)lizati polica v. palica

pokryvati, -ajQ, -aeši - pokriva­ ti, zastirati

pokryti, -yjQ, -yeši - pokriti, za­ strti

pokusiti, -uŠQ, -usiši -pokušati, iskušati

polieti, polejQ, poleeši - politi poloienie, � 8. - polagEll\ie, polog

poloiiti, -žQ, -žiši - položiti, po­ staviti; učiniti

poludenr.n... v. poludr.nr.n... 193

polud.r.ne prilo - o podne, u pod­ ne; na polud.ne - na jug, na

polykarp1>, -a m. - Polikarp, OS.

ime

jugu, južno; UBp. pladne polucb.m.n1> prid. - podnevan

pom�žlti, -žQ, -žiši -sklopiti oči

pomagati, -gajQ, -gaeAi - porna..

pomoCi, pomogQ, pomožeAi -po-

pom�novenie, � S. - sjećanje

pomazanie, � B. - pomazlllije

pomooi�, -ii B, pl. t. - pomoć

pomazam.ntk1>, -a m. - poma­

pomoC.. , -i i. - pomoć

pom�nqti (�), -nQ (s�), -neAi (�) - sjetiti se; napomenuti,

-

ti, domahivati

podnevni

maha­

gati

polunoCi prilo - o ponoći, u po-

noć

polunoCh, -i i. - ponoć polu�ai, � m. - sudbina, sreća

polu�enie, � B. - slučaj, sreća

pravan

pomoehnica, � ž. - pomoćnica

pomqditi V. pomuditi

pompii, � m. - Pompej, OB. ime

pone vez. - jer, budući da

pomanqtl, -nQ, -neAi - domah.

pom.ra�enie, � B. -pomračenje,

poned�lr.nik1>, -a m. - ponedjew

pomdnie, � B. - mahanje, mig

pom.ra�iti, -čQ, -čiAi -zamračiti, smračiti se

poneže vez. - jer, budući da;

pom.rr.znqti, -nQ, -neši - smr­

ponesti, -sQ, -seši - ponijeti

pomdti, �jQ, �eAi - mahnuti

poluMti (�), � (s�), -čiši (s�) ­

primiti, dogoditi se, uspjeti

pomesti, -etQ, -eteAi - pomesti

pob, polu, polovi m. - polovina,

pometati, -eCQ, -eeeAi / -ajQ, -aeti

- bacati

polovica; riječna obala, strana

pol1>mapril. - napola, popola

pomi3ati, -ajQ, -aeAi - migati.

žmirkati

polr.3a / pol.za, -y Ž. - korist,

dobitak

pomilovati, -ujQ, -ueši - smilaw

vati se

polh3evati / polh30vati, -ujQ,

-ueAi - koristiti (se)

pominanie, � S. - sjećanje

polr.3..no prilo - korisno

pominati, -ajQ, -aeAi - sjećati se,

polh3hn1> prid. - koristan

pamtiti

polr.sk1> prid. - poljski, seoski

poml�ati, -čQ, -čiši - umuknu­

ti, zašutjeti

poleti, poljQ, poliši - plamtjeti,

goljeti

pomoženie, � B. - pomoć 194

spomenuti

pomazati, -m8ŽQ, -m8ŽeAi - maw

nuti

polu�iV'JJ prid. - spreman, pri­

moći

pom�tati V. pometati

zati

uzimati

pom�tati V. pometati

pomoohnik1>, -a m. - pomoćnik

zanik

polučati, -ajQ, -aeAi - primati,

Aljati, razmiAljati; ceznuti

tovati se pomorie, � B. - obala

pomavati, -vajQ, -vaeAi

poludhn. / poludhn.n1> prid. -

pomyjl�ti, �jQ, �eši - pomi-

pomoliti (s�), -ljQ (s�), -HAi (s�) - pomoliti se; zamoliti; zavje­

zamračenje

ljak

otad

znuti, zamrznuti

ponilmqti, -nQ, -neši - spustiti

glavu

pom.rr.lmqti, -nQ, -neši - smr­ knuti se, zatamnjeti

ponoviti, -vljQ, -viši - obnoviti;

pomuditi, -uždQ, -udiAi - zadr­ žati se, zaostati, čekati

ponovlenie, � S. - obnavljanje,

pomhneti (s�), -njQ (s�), -niši

posvetiti

obnova; posveta

(s�) - (u)pamtiti; sjetiti se, sje­ ćati se pomysliti, -yšljQ, -ysliši - pomi­ sliti, razmisliti; čeznuti pomyslh, -i m. misao, pomi­ šljanje pomyšlenie, � B . - pomisao, po­ miAljanje; namjera; čežnja -

ponositi, -ošQ, -osiši - nositi;

koriti, grditi

ponOS1>, -a m. - sramota; poru­

ga, prijekor

ponošenie, � S. - sramota, po­

grda, poruga

ponuditi, -uždQ, -udiši - nagna­

195

ti, prinuditi, primorati

ponuidati, --lijQ, -aeAi - nagoni­

popbrati, poperQ, popereAi -

ti, prinuđivati, primoravati pon..t.... prid. - Poncije (Pilat), 08. ime

pop..riee, -a 8 . - milja; stadio�

poni prilo - makar

pop...tvo, -a 8. - svećenst1lq�

zgaziti, zatrijeti staza za utrke

pon'va, -y Ž. - platno

svećenički poziv komu; porobljavati, pokoravati

popaliti, -IjQ, -liAi - spaliti

porabotiti, -oeQ, -otilii - pokori­

popal6ti, �jQ, �Ai - spaljivati

ti, porobiti

popeb V . pepeb

poraboCati, --lijQ, -aelii - poro­

pope6enie, � 8. - briga, sućut popeci �, -ekQ SQ, -8ČeAi SQ -

brinuti se; suosjećati, sažali­ ti se popirati, -ajQ, -aeAi - gaziti, �a­

bljavati, pokoravati poradovati s�, -ujQ SQ, -uelii sQ

- obradovati se poraždati s�, -ajQ SQ, -aeAi SQ

popl6niti, -njQ, -niAi - opustoAi­ popll>ZnQti �, -nQ SQ, -neAi SQ -

tući porazum6ti, �jQ, -eeAi - razu-

mjeti, shvatiti; prepoznati

okliznuti se, spotaknuti se popustiti, -u�, -ustiAi - dopu­

porasti, -tQ, -telii - porasti po�ti, -rejQ, -reeAi - tući

stiti, odobriti popucati, -ajQ, -aeAi '- dopuAta­

porivati, -ajQ, -aeAi - gurati, po-

micati

ti, odobravati popucenie, -e S. - dopuAtenje,

odobrenje pop.. , -a m. - svećenik popytati, -ajQ, -aeAi - upitati poPbranie, -e S.

-

poraziti, -ažQ, -aziAi - udariti,

ti, opljačkati, zaplijeniti

-

poroda, -y Ž. - raj poroditi, -oždQ, -odiAi - roditi porocb.n.. prid. - rajski porodJ.stvo, -a S. - ponovno ro-

uništenje

denje, uskrsnuće 196

� -jamčiti

poroidit8tvo / poro3lt8tvo, -a 8.

-ponovno rodenje, uskrsnuće

pOrQČenie, � 8. - povjerenje,

porok.., -a m. - prigovor, sramo-

preporuka; zavjeAtanje, zavjet pOrQČiti, -eQ, -ei/iIi - preporučiti, povjeriti; zaručiti se; zajamčiti,

portU.. V. porfI.rJ.

narediti

porfira V. ponftra

porQČwb, -a m. - jamac, ta­

porfin, -a m. -POrfirij, 08. ime

lac; zaručnik, ženik

portiri V. porfin

posagati, -gajQ, -gaeAi - udava­

porfyrii V. pQrfI.rJ.

ti se

porfira V. ponftra

posBgnQti, -nQ, -neAi - udati se

ponp..tati, -P'bćQ, -p'bćeAi -

ponovno se roditi

tirati

novno rodenje, uskrsnuće

ta, prijekor, pogrda

porabotati, -ajQ, -aeAi - sluiiti ­

ponivica, � Ž. - manje platno

porQčati, --lijQ, -aeAi - pouzdati se, imati povjerenja; pOrQČati

poroidenie, � 8. - rodenje; po­

posaditi, -aždQ, -adiši - postavi­

mrmljati, hroptati; gunđati

. ti, posjesti, odrediti

porltt..nik.., -a m. - stražar na

posaždati, -ždajQ, -ždaeAi - po­

vratima

stavljati, određivati

porltVltJ1ovati, -ujQ, -uelii - gor­

poskrJJb'ti, -bljQ, -biAi - rastu­

ljivo koga slijediti

žiti se, biti tužan; suosjećati

por'hftra, -y Ž. - grimiz, purpur

poskrlti..tati, -rbCQ, -rbCeAi -

po�e, -e S. - poredak, redosli­

. Akrgutati, Akripiti zubima

jed

poskQdu prilo - malo, oskudno

porqganie, -e S. - poruga, ruga­

posluienie, -e S. - posluga

nje, podsmijeh

poslužiti, -žQ, -žiši - poslužiti,

porQgati, -ajQ, -aeAi - rugati se, podsmjehivati se

uslužiti

porqtiti �, � SQ, --qtilii SQ udariti se, razbiti se, ozlijedi­

ti se

posluhovati, -ujQ, -ueAi - svje­

dočiti posluh.. , -a m. - svjedok

197

�uianie, � 8. - sluAanje, slu­

posobiti, -bljQ, -biši - pomoćit

šateljstvo; poslušnost; svjedo­ čenje

poduprijeti p080bovati, -ujQ, -ueši - zaštitI..

posluiati, -ajQ, -aeši - (po)slu­

ti se čime, pridr�avati se za što

šati; (po)svjedočiti posluitJiVb prid. - poslušan, poltoran poslui..nik'h, -a m. - sluAalac posluir.atvo, -a s. - svjedočenje

posoha, -y Ž. - batina, palica,

prut posp6ti, �jQ, �ši - uspjeti, do.­

spjeti kamo

posp6hovatl, -ujQ, -ueši - po­

posluir.atvovati, -ujQ, -ueAi -

slušati koga, biti poslušan; svje­ dočiti posl&u prilo - poslije, kasnije, naposljetku; poal6di 6ko nakon toga; usp. poslMr. posl6dovati, -ujQ, -ueši - slije­

diti, pratiti posl6d1tkJ., -a m. - kraj; na posl6d'h1o. - naposljetku poslMr. prilo - poslije, kasnije, naposljetku; usp. posl6di posl6dr.nii prid. - zadnji, po­ sljednji posI6dr.atvovati, -ujQ, -ueši -

slijediti, pratiti

magati

pos�h'h, -a m. - uspjeh, napre­

dak; pomoć; sposobnost, vrlina posp6iati, -ajQ, -aeši - pomaga�

ti; po�uriti se posp6ienle, � 8. - uspjeh, na­

predak; pomoć; nastojanje posp6iiti, -šQ, -šiši - napredo­

vati, uspjeti, pomoći, nastojati; po�uriti posp6i..niIn., -a m. - pomoćnik,

suradnik pospei..stvovati, -ujQ, -ueši -

uspjeti; pomagati

zatim, poslije, . kasnije; naposljetku

pospeeti, -pejQ, -peeAi - poma­

posmieti s�, -mejQ s�, -meeši s�

posramiti, -mljQ, -miši - zasra­

- nasmijati se, podsmjehnu­ ti se posobie, � S. - pomoć, savez

posramleti, �jQ, -eši - sramiti,

posl6žde prilo

-

gati miti, postidjeti

198

stidjeti

posridi / posridu prilo - usred, u sredini; izmedu; usp. pos­ r6d6

postraienie, � s. - prijetnja

posridr.nr. prid. - središnji

postrigati, -ajQ, -aeši - strići

posrid6 prilo - usred, u sredini; između; usp. posrMi / po­ sr6du postaviti, -vljQ, -viši - postaviti,

predstaviti; ustanoviti postavlenie, � S. - građevina, gradnja; postavljanje postavl6ti, �jQ, �ši - postav­ ljati; ustanovljavati postele, � Ž. - postelja; poste­ ljica posteJjq V. post..lati postlgnqti, -nQ, -neši - postići,

dospjeti kamo, sustići; dohva­ titi, biti sposoban postiženie, � S. - postignuće, shvaćanje postUati, -ajQ, -aeši -prostirati postiti �, pocQ s�, postiši s� -

postiti postoenie, � S. - postojanje,

održavanje postoeti, -ojQ, -oiši - postojati postradanie, -a S . - jad, bolest, bolovanje postradati, -aždQ, -adiši - na­ stradati, pretrpjeti

postrditi, -šQ, -šiši - u�asnuti,

zastrašiti, preplašiti postriženie, � S. - stri�nja postri3ati, -ajQ, -aeši - strići postrici, -igQ, -�eši - postrići,

ostrići postrikati, -ajQ, -aeši - poticati postr6ci V. postrici post'h, -a m. - post post..lati, -teljQ, -teleši - prostr-

ti, pokriti post..niIn., -a m. - isposnik post..nica, � ž. - isposnica post..n'h prid. - posni postydeti �, -y�dQ s�; -ydiši s�

- postidjeti se, zastidjeti se poslanje, misija pos'hlati, -ljQ, -leši - poslati

pos'hlanie, � s.

-

pos'hpati, -pljQ, -piši - prispati pos'hrebriti, -brjQ, -briši - po-

srebriti posylati, -ajQ, -aeši - slati posypati, -pljQ, -pleši / -pajQ,

-paeši - posipati, zasipati posedeti, pose�dQ, posemši - po­

sjediti 199

p�kati, -ajQ, -aeši

�

potir., -a m. - čaAa, kalež

sjeći, posi­

jecati, odsijecati

potiti �, pocQ s�, potiAi s� - zno­

po�niti, -I\iQ, -niši - zasjeniti,

jiti se

potamniti

potok1., -a m. - potokj vodeni

P08�8ti, pos�dQ, pos�eši - po­

tok

sjesti, smjestiti

potollll>(že) prilo - zatim, poslije

�titi, �, -etiAi - posjetiti

togaj onda

po�tovati, -ujQ, -ueši - žaliti,

potopiti, -pJjQ, -piši - potopiti.

oplakati, sažaliti se

utopiti j potonuti, uroniti potop.., -a m. - potop, poplava

po�eati, -ajQ, -aeši - posjeći­

vati

potoploD.lt prid. - koji se odnosi

po�nie, -e s. - posjet, posjeći­

na potop, poplavu

vaI\ie

potruditi �, -uždQ �, -udiAi 8@

po�ei, -ekQ, -ečeši - posjeći,

otesati; ubiti �3ati, �žQ, �žeši - opipati,

dodirnuti

potngnQti, -nQ, -neši -trgnuti; pot....gnQti smysl.. - smi­

sliti

posqditi, -QždQ, -Qdiši -presudi­

ti, odlučiti; osvojiti, dobiti

potr.3ati, -ajQ, �eši -trgati, ot.

kidati

posqždenie, -e s. - odlučivaI\ie,

odluka, presuda; osvajanje, do­ bitak potaiti, -ajQ, -aiši - zatajiti, uta­

jiti, skriti

potr.�ti, -pJjQ, -piši - potrpje­

ti, izdržati, podnijetij priče. kati; potr.�ti s�, -pljQ s�, -piši � -

biti strpJjiv

potapl�ti 8�, -ejQ �, -eeši s� -

tonuti, potapati; propadati

pot�ba, -y Ž. - potreba, koristj

nužda, nevolja

potvoriti, �rjQ, -riši - preinačiti,

preobraziti, pretvoriti

potr�biti, -bJjQ, -biAi - razoriti.

uništiti, zatrijeti

poteCi, -ekQ, -ečeši - (po)teći,

(po)trčati

- potruditi se

pot�bl�ti, -ejQ, -eeši -razarati.

uništavati, zatirati 200

poubožati �, -ajQ �, -aeši � osiromaAivati, ponižavati se

pot�bovame, -e s, - potreba,

nužda

pot�b.noprilo nužno, prijeko potrebnoj usp. pot�b.n� pot�b.n.. prid. - nuždan, pri­

pouvr.zenie, -es. - kajaI\ie, grl­

-

žI\ia savjesti poum.iti �, -mljQ s�, -miši s� -

jeko potrebanj prikladan, kori­ stan

opametiti se, postati razborit poustiti, poueQ, poustiši - pota­

pot�b.n� prilo - nužno, prijeko potrebno; usp. pot�b.no

knuti, bodriti j upozoriti, opo­ menuti

potr�sati, -ajQ, -aeši - tresti, dr­

poust.n.. prid. - spreman; čio,

mati

bodar

pot�sti, -SQ, -seši - potresti, po-

poueame, -e S. - poticanje, bo­

drmati

dreI\ie; opomena, stremJjeI\ie, nastojaI\ie; spremnostj usp. po­

potrqs.n.. prid. - potresen

ueenie

pot.., -a m. - znojj napor, muka pohknQti s�, -nQ s�, -neši s� -

poueati, -ajQ, -aeši -upozorava­

spotaknuti se; nataknuti, za­ biti

poueenie, -e S. - poticaI\ie, bo­

ti, bodriti, opomiI\iati

pot'bČenie, -e S. -posrtaI\ie, spo­ ticaI\ie, pad

dreI\ie; opomena, stremljeI\ie, nastojaI\ie; spremnostj usp. po­ ueame

pot.n.. prid. - znojan, uznojen pot.p�ga, -y Ž. - rastavljena, ot­

poučaliv.. prid. - dobar u uče­

I\iu

puštena žena; raspuštenica poheame, -a S. - hitI\ia, žurba;

gorljivost

poučati, -ajQ, -aeši - naučavati, poučavati; poučati 8� - raz­

mišljati

pot..cati �, -CQ s�, -Ciši � - žu­

poučenie, -e S. - poučavaI\ie, po­

riti se; nastojati

uka; razmiAljaI\ie

potykati, �Q, -aeši - poticati,

gurati, spoticati se poWCiti, -CQ, --.ciši - potisnuti

poučiti, -čQ, -čiši - poučiti, nau­ čiti; poučiti � - razmisliti 201

pohvala, -y ž. - pohvala, slava,

pohuliti, -ljQ, -liši - prekoriti,

ponos

pokuditi, opsovati

pohvalenie , � B. - pohvala, za­

hvala, slava

pohul�ti, �jQ, �ši - kuditi,

prekoravati, kleti

pohvaliti, -ljQ, -liši - pohvaliti,

zahvaliti

pohytati, -ajQ, -aelli -obuhvać...

ti, zahvaćati

pohvalItru. prid. - pohvalan, za­

hvalan

pohytiti, -yćQ, -ytilli - domoći se,

pohval�ti, -IAjQ, -IAeši - hvaliti,

zahvaljivati, slaviti (koga)

obuhvatiti, zahvatiti

pohQpiti, -pljQ, -pilli - zagrliti,

obgrliti

pohvatiti, -aćQ, -atiši -uhvatiti,

dohvatiti

pooivati, -ajQ, -aelli - mirovati,

odmarati se, počivati, boraviti, ne počivati - ne prestajati

pohvaeati, -ćajQ, -ćBeši - zahva­

ćati, uhvaćati

pooisti, POČbtQ, počbtelli - izra­

čunati, izbrojiti; pročitati; po­ lItovati, počastiti

pohoda, -y ž. - šetnja pohoditi, -oždQ, -odiši - ići ka­ mo, obilaziti; prebivati; poho­ diti nocijQ - prenoćiti

počitanie, � s. - počast počitati, -ajQ, -aelli - računati,

pohoh, -i ž. - pohota, požuda, želja; UBp. hOtb1 pohotbn'bprid. -pohotan, požu­

dan, puten

brojiti; čitati; polltovati pooiti, počbjQ, počbeši -odmoriti se, umiriti se, počinuti poonpalo, -a s. - vjedro, kabao

poho�nie, � s. - pohota, po­

počnpalbn.ikb, -a m. - vjedro,

žuda

kabao

poho�ti, pohoćQ, pohoćeši - žu­

počnpati, -ajQ, -aelli / -pljQ, -pim

djeti

- crpsti, (za)grabiti

pohrizmiti, -mljQ, -miši - po­

počriti, -rbPQ, -rbpelli - zagra­

biti, nagrabiti; zahvatiti

mazati krizmom pohulenie , � s. - prijekor, grd­

poouditi �, -uždQ �, -udiši 8� ­

nja

čuditi se 202

počuti, -ujQ, -uelli - osjetiti, za­

pravov6r&noprilo -pravovjerno

mijetiti, ol?aziti počI.tenie, � B. - počast, polIto­ vanje

pravov6r&n'b prid. - pravovje­

ran pravosloVbeb, -a m. - pravovje­

ran

POObtO vez. - zalito

pravostIt, -i ž. - pravednost, če­

poo�ti (s�), počbnQ (s�), pOčbnelli

stitost

(S�) - početi

pravota, -y Ž. - pravednost

poC�6ti, �ždQ, �illi - polIte-

praV'bprid. -pravedan, prav; ra­

djeti, počuvati

van

p06dati, -ajQ, -aelli -jesti

praVb prilo - pravilno; pravo;

p06sti, �m'b, po�si - pojesti

pravedno; amen

po�sati, -ajQ, -aelli / po�IIQ, po�-

praVbda, -y Ž. - pravda, praved­ nost; istina; bes prav&dy -

silli - opasati PO�S'b, -a m. - pojas

nepravedno

poj�ti, poimQ, poimeIIi - uzeti, odvesti; shvatiti; okriviti; po­ j�ti ienQ - oženiti se

prav&diVbprid. -pravedan, isti­ nit

pojQ v. p�ti praveden'b v. praVbdbn'b pravilo, -a s. - pravilo, crkveni

praVbdltnik'b, -a m. -pravednik prav&dbni(�1t prid. - praved­ nički

prav&dbno prilo - pravilno, pra­

zakon

vedno

pravitelb, -a m. - voditelj, upra­

praVbdbn'b prid. - pravedan,

vitelj

istinit

praviti, -vljQ, -villi - voditi, up­

pravY prilo - pravo, valjano; ravno

ravljati

pravlenie, � s. - pravilo; pra­

pravYni, � ž. - pravednost, pra­ vičnost

vičnost, pravednost

pravo prilo - pravilno, istinito; usp. prave pravoverie, � S. - pravovjerje

prave prilo - pravilno, istinito; usp. pravo pr&.gb, -a m. - prag

203

prad&:h., -a m. - pradjed

praCati, -eajQ, ooĆaeši - oslobađa­

prazcb.niIn., -a m. - blagdan,

praznik

ti, praštati, dopuštati pracbnik'll, -a m. - praćkaš, koji

gađa praćkom

prazcb.novatl, -ujQ, -ueši - svet­

kovati, praznovati; dokoličari­ ti, biti besposler1

prezvlter'll, -a m. - svećenik prezvlten.sD prid. - sveće­

prazcb.n1l prid. - prazan; bespo­ slen, dokon, lijen; prazcb.n1l bytl - oskudijevati

prezvltel'b8tvo, -a s. - svećen­

prazcb.m.stvie, � s. - blagdan, praznik; usp. prazdbm.stvo

preposit'll, -a m. - glavni k0-

prazdbm.stvo, -a s. - nezaposle­

pretorii, � m. - pretorij, palak

nost, dokolica; praznovanje; blagdan, praznik; usp. praz­ cb.llb8tvie prazdbm.stvovati, -ujQ, -ueši -

svetkovati, praznovati; dokoli­ čariti praznik1l v. prazcb.nik1l praotbCb, -a m. - praotac, patri­

jarh praprqda, -y ž. / praprqd1l, -a

m. - grimiz, purpur purpuran

praroditeb.n1l prid. - koji se od­

prah1l, -a m. - prah

mornik rimskih prokuratora pretor'll, -a m. - pretor pri prijed. s D i L - (po)kraj, pri; oko; u pogledu; pri dev�UJi :le godin� - oko devet sati pribiti, -bijQ, -bieši - pribiti

približavati se pribU:liti �, -žQ �, -žiši s� -

približiti se pribbrati, -berQ, -bereši - pri­

brojiti, priračunati

praprqd&n1l prid. - grimizan,

prahn�n1l prid. - truo

stvo

približati �, -ajQ �, -aeši s� -

prazn& v. prazd&n&

nosi na pretke

nički

pribyvati, -ajQ, -aeši - rasti,

odrastati pribyti, -bQdQ, -bQdeši - pridoći,

prići, pridružiti se pribyt'bk'b, -a m. - porasti, pri­

rast; dobitak, korist 204

prib6ganie, � s. - pribježište, utočište; usp. priMžice

privoditi, -oždQ, -odim - dovodi­

priMgati, -ajQ, -seši - tražiti

privr�i, -rbgQ, -rbžeši - baciti,

ti, privoditi; žrtvovati položiti

pribježište, bježati

priV'llpivati, -ajQ, -aeši - dozi­

priMpQti, -nQ, -neši - potraži­

vati, prizivati

ti pribježište, pobjeći

priv�t1l, -am. - poziv, nagovara­

priMiati, -žQ, -žiši - potražiti

nje; namjera, nakana

pribježište, pobjeći

priv�zanie, � s. - privez

priMiice, -a s. - pribježište, utočište; usp. prib�lanie

priv�zati, 1 �ŽQ, �žeši - prive­

zati

privudati, -ždajQ, -ždaeši - do­

priv�zati,2 -ajQ, -aem - vezati,

voditi, privoditi

privezivati

privaliti, -JjQ, -liši - dovaJjati

prigvudati, -ždajQ, -ždaeši -

priveslati, -ajQ, -seši - privesla­

prikivati, pribadati; priključiti prigvoždenie, � s. - prikivanje, pribadanje

ti, prići barkom privesti, 1 -edQ, -edeši - dovesti (dovedem... ), privesti (prive­ dem... ), pozvati; žrtvovati; pri­ vesti � - prijeći, uputiti se

prigvozditi, -oždQ, -ozdiši - pri­

kovati, pribiti

privesti,2 -eZQ, -ezeši - dovesti

prigkip,1I, -a m. - poglavar, za­

(dovezem... ), privesti (prive­ zem... ) privid�nie, � s. priviđenje,

priglasiti, -ašQ, -asiši - dozvati,

povjednik prizvati; posvetiti

-

priglaiati, -šajQ, -Š8eši - zvati,

utvara

dozivati, prizivati; prilagati

privitati, -ajQ, -aeši - smjesti­ ti se

prigoniti, -njQ, -niši - prigoniti

privlačiti, --čQ, -čiši - povlačiti,

prigotovati, -ajQ, -aeši - pripre­

miti, pripraviti

privlačiti privl�ci, -ekQ, -ečeši - povući,

prigotoviti, -vljQ, -viši - pripre­

privući 205

miti, pripraviti

prilJOtovl�ti, �Q, -6eAi - pri­

prizyvanie

premati, pripravljati prigrach., -a m. - trijem, pred­

komjerno potroAiti

'

priimanie, --e s. - primanje, pri­

pridati, -amb, -asi - dati

hvaćanje priimati, priemljQ, priemleAi primati, prihvaćati, uzeti, obu­ hvatiti; podnositi, trpjeti priimičbJ1'h prid. - prijemčiv

prida�ti, -ajQ, -aeAi - davati'

pružati prid�lati, -ajQ, -aeAi - privrije­

diti, steći

priiti u. priti

prid�ti, -deldQ, -deldeAi - prilo­

prikasati s�, -sajQ s�, -saeAi s� -

liti

doticati (se), dodirivati (se) prikladati, -dajQ, -daeAi - prila­ gati; uspoređivati; oponaAati priklad'h, -a m. - simbol prikloniti, -njQ, -niši - prikloni­ ti, nagnuti

prid�ti, -d�jQ, -d�eAi - prila­

gati priiagati, -gajQ, -gaeAi - paliti'

spaljivati priii3�ti, -ajQ, -aeAi - paliti,

spaljIvati

priklupl�ti

priiiti, -livQ, -živeAi - roditi

priz'hvanie, --e s.

prizivanje; poziv

-

pozivanje'

priz'hvati, -ZOVQ, -zoveAi - po­

zvati, dozvati, sazvati, nazvati

prikupl�ti -

prizirati, -ajQ, -aeAi - pogleda-

vara

u.

prikJju�ai, --e m. - slučaj; po prikJju�&ju slučajno

priiitie, --e s. - rođenje, rađanje

prizrak'h, -a m. - prikaza, ut­

'

priiiditi, -MivQ, -ldiveAi - pre­

pridavati, -vajQ, -vaeAi -davati

vati

prikr'hvenie, --e s. - pokrivač

priz'hvanie

dozivati, sazivati, nazivati

vorje

prulati

u.

prizyvati, -ajQ, -aeAi - prizivati

prikJju�iti �, �Q s�, �iši s� -

dogoditi se; nastati, postati; pristajati; prikJju�ii � ro­ đak prikosnovenie, --e s. - dodiriva­ nje, doticanje -

vati

prilu�ai, --e m. - slučaj; položaj

prikupl�ti, --ejQ, --eeši - vezivati,

prilu�iti �, �Q �, �iAi s� - do­

sjedinjavati

goditi se

prikup'h, -a m. - dobit, dobitak;

prilbnqti, -nQ, -neAi - prionuti;

korist

prilijepiti, pričvrstiti

prilagati, -gajQ, -gaeši - pri­

lagati, dodavati; pridrulivati, pripajati; uspoređivati

prilbpati / prilbpeti, -pljQ, -pleši

prileianie, --e s. - briga, njega,

prilepiti, -pljQ, -piši - prionuti,

- prilijepiti, pričvrstiti prilijepiti

skrb; gorljivost, ustrajnost prileiati, -IQ, -žiAi - nalaziti se

prilepleti �, -pl�jQ s�, -pl�eAi s�

kod čega, posvetiti se čemu, brinuti se o komu / čemu, nava­ ljivati na koga

prilepbn'h prid. - povezan, spo-

- prianjati, priljepljivati, pri­ pajati; pridruživati jen

prileibno prilo - brižno, savje­ sno; gorljivo, usrdno; usp. pri­ leibn�

priJjublenie, --e s. - ljubav

priležbn'h prid. - brižan, savje­

primati u. priimati

priJjubleti, --ejQ, --eeši - voljeti

stan; gorljiv, ustrajan priležbne prilo - brižno, sav­

jesno, gorljivo, usrdno; usp. prilog'h, -a m. - dodatak, prilog; prilog'h nepMznin'h - ne­

(s�) - dotaknuti (se), dodirnu­ ti (se)

priloženie, --e s.

log; usporedba

primetati �

u.

prim�tati �

primiriti, -rjQ, -riAi - izmiriti,

pomiriti

priležbno

prikosnqti (�), -nQ (s�), -neAi

206

metnuti; nametnuti; pridruži­ ti, usporediti; priloiiti � ovisiti (o komu / čemu)

prikryti, -yjQ, -yeAi - prekriti

volja, nesreća

prizbreti, -rjQ, -riAi - pogledati

priloiiti, -žQ, -žiAi - dodati, do­

prikryvati, -ajQ, -aeAi - prekri­

primorie, --e s. - primorje p�rak'h, -am. - sumrak, tanta primysliti, -yšljQ, -ysliši - sjetiti

-

se, smisliti što

dodatak, pri­

primyšlei, --e m. - zamisao 207

prim.yi16ti, �jQ, -iWi - izmi­

prinuditi, -uždQ, -udiAi - prinu­

Aljati, smiAljati prim.yilenie, -a s. - pomisao, smiAljanje

prinuidati, -ajQ, -aeti - prinu­

prim6niti, -njQ, -niAi - pribroji­

priobr6sti, -�ĆQ, -� - steQ,

ti, priračunati prim6siti, �AQ, �siAi - priklju­ čiti, ujediniti, združiti, primije­ Aati prim6tati �, -ajQ �, -aeAi � -

bacati (se) ustranu prim6iati, -ajQ, -aeAi - priklju­

čivati, ujedinjavati, združivati, mijeAati prim�tati s�, -ajQ s�, -aeAi s� -

pojaviti se (slučajno) prinesenie � 8. -prineseni dar, žrtva; U8p. prinos..

diti, primorati đivati, primoravati dobiti, privrijediti; prouzročiti priobr6tati, -ajQ, -aeAi - stjeca­

ti, dobivati priobr6telt.niln., -a m. - začet­

nik, pokretač priobr6tenie, � s. - stjecanje,

dobitak, korist priobr6t6lh, -a m. - dobitak, ko­

rist priob..cavati �, -vajQ �, -vaeti

s� - saobraćati, komunicirati priob..cati �, -ajQ �, -aeAi � -

sudjelovati; saobraćati, komu­ nicirati

prinesti, -sQ, -seši - prinijeti,

donijeti; položiti; prinijeti žr­ tvu; upotrijebiti, iskoristiti; na­ voditi prinilmQti, -nQ, -neAi - nagnu­

ti, prikloniti, prignuti prinositi, -oAQ, -osiši - donaAa­

ti; prinaAati (žrtvu); upotre­ bljavati, koristiti se prinon., -a m . -žrtva, prineseni ' dar, hostija; usp. prinesenie prinošenie, -e s. - prinoAenje (žrtve)

priob..citi, -eQ, -eiAi - početi su­

djelovati; početi saobraćati, ko­ municirati pripadati, -ajQ, -aeAi - padati

prema čemu, prikloniti se pripasti, -adQ, -adeAi - pasti (na

koljena); pristupiti priplesti, -etQ, -eteši - preple­

sti, splesti priploditi, -oždQ, -odiši - roditi,

208

donijeti plod

prisno prilo - uvijek, nepresta­

pripod.obiti, -bJjQ, -biAi - sličiti,

no, vječno; istinski, prisno

odgovarati; uspoređivati

prisnod6va, -y Ž. -Vazda Djevi-

prip�i, �gQ, �žeAi - pripojiti,

spojiti; �ediniti

ca, Bogotodica

prip6vatt, -ajQ, -aeAi - pripj e­

prisnod6va6 V. prisnod6va

vati, pjevati refren

pri�ti, -phnQ, -phneAi - sjedini­

ti, pripojiti priPQt..nrr. prid. - koji je na

putu; usputan prirazitt s�, -8ŽQ s�, -aziAi sQ -

udariti o Ato

prisnonvrr.stnica, � ž. - vječ.

na družica prisnosy prid. - vječni, nepre­

stani prisnotekyprid. - uvijek tekući prisn.. prid.

vječan, trajan, ne­ prolazan; pravi, vlastiti

priristatt, pririćQ, pririćeAi

pritrčavati, dotrčavati

-

prisp6ti, �jQ, -eeši - prispjeti,.

prirok.., -a m. - nadimak prisvoenie, �

prisnost.., -i Ž. - vječnost

doći

- prisvojenje; priključenje, sjedinjenje 8.

pristaviti, -vJjQ, -viši - pristavi­

prisvoistviti, -vljQ, -viAi - pri­

svojiti

ti, postaviti, namjestiti pristavIenie, -e s. - dodatak;

zakrpa; postavljanje, odre­ đenje, namještanje; pristanak, odobravanje; pristavIenie domovr.noe - upravljanje, uprava

prisv�d.. v. prisv�noti prisv�nQti, -nQ, -neši, aor. pris­

v�d'h - uvenuti, usahnuti priseUti s�, -ljQ �, -liši s� - na-

staniti se, naseliti se

pristavI6ti, --ejQ, -eeši - pristav­

priska v. priskil-.Ia

ljati, postavljati, namještati

priskočiti, --eQ, --eiši -priskočiti

pristavr.nikr., -a m . - upravi­

telj, predstojnik

priskr-.b..n.. prid. - vrlo tužan ,

priskil..Ia, -y ž. - Priscila, os.

pristanice, -as. -luka, pristani­

ime

šte 209

prisqditi, -QždQ, -QdiAi - o8uditi

pristati, -anQ, -aneAi -prići, pri­ stupiti; pristati, usidriti se, iskrcati se; suglasiti se

pritvariti, �Q, �eAi - pridava­

priBtrIliiti, -AQ, -AiAi - prestra­

pritvariti s�, �jQ 8�, �eAi � -

Aiti pristrubn'b prid. - prestraAen;

strašan pristroiti, -ojQ, -oiAi - pripojiti,

povezati, sjediniti; dobaviti pristqpati, -I:\iQ, -aeAi - pristu­

pati, prilaziti pristqpiti, -pljQ, -piAi -pristupi­ ti, prići pristqplenie -a s. - pristup, pri­

spjeće, dolazak pri8'bVbkupiti, -pljQ, -piAi - pri­ pojiti, povezati, sjediniti pris&ieti, -seždQ, -sediAi - zadr­ žati se, ostati prisetiti, �Q, �tiAi - posjetiti prisecenie, -a s. - posjet; isku­

Aenje

ti, pribavljati, prilagati pripremati se, pripravljati ae pritvoriti, -ljQ, -riAi - pridati.

pribaviti, priložiti pritVOr'b, -a m. - trijem, pred·

volje priteci, -ekQ, -ečeAi - pritrčava­

pri�gnqti, -nQ, -neAi - dota­

doticanje; prisega p�3ati, �žQ, �žeAi - prise­

zati

pad pričaeti, -čajQ, -čaeši -očekivati pričetati, -I:\iQ, -aeAi - prilagati,

pribrojiti priključiti, pripojiti; opremiti ti, priračunati

pritok!. v. prit'bk'b

pričitati, -ajQ, -aeši - priključi­

pritOr'b v. pretorii

ti, pribrojiti, priračunatij pri­ znavati

prit'bk'b prid. - oAtar; hrapav prit'bča, � ž. - usporedba, para-

bola, priča, alegorija pritekati, -I:\iQ, -aeAi - pritrča­

vati, dotrčavati, tražiti kod ne· koga utočište prit�ianie, � s. - stjecanje; do­

bit, posjed pri�iati, -žQ, -žiši - steći, pri.

vrijediti

pri�ci (�), �Q (s�), �žeAi (�)

- dotaknuti

prihod'b, -a m. - dolazak prihoždenie, � s. - dolazak, na­

pričisti, -ČhtQ, -čhteši - pribroji­

knuti pri�ienie, -a s. - dodirivanje,

ti, prilaziti

priti, pridQ, prideAi, akt. part. -

prit'bk!., -a m. - karika

pritqiati, -I:\iQ, -aeši - mučiti 210

vati komu da sudjeluje, uklju­ čivati prič�enie, -a s. - 8udjelovanje, zl:\iednica; udio, primanje

prihoditi, -oždQ, -odiAi - dolazi­

pričiniti, -njQ, -niši - pridružiti,

prez. priAhd'b - doći, prići

prič�cati, -I:\iQ, -aeši - omoguća­

laziti, prilaziti

ti, dotrčavati; potražiti utoči. Ate kod koga

pritbča v. prit'bča

pri�ga, -y ž. - prisega

prihodati, -ždI:\iQ, -ždaeAi - do­

pričbtbnik'b, -a m. - duhovnik,

klerik prič�stie, -e s. - zl:\iednica; su­

djelovanje; nasljeđe, baština; sudbina; dio, udio

priibd'b v. priiti priiblbstvie, -e / priiblbstvo, -a 8.

boraviti u u tuđini, putovati u tuđinu prilblbcb, -a m. - došljak, stra­ nac priibstvie, -e s. - dolazak; bora­ vak, prebivanje; napad; puto­ vanje u tuđinu priib&tie, � s. - dolazak pribmati v. priimati priezniV'b prid. - prijateljski prieZDb, -i ž. - naklonost, prija-

teljstvo, odanost prietelb, -a m. - prijatelj prieti, pri�jQ, priooši - biti na­

prič�stiti S�, �cQ s�, �stiši s� ­

postati sudionik, uključiti se, uzeti udio u čemu prič�tbnik'b, -a m. - drug; su­

- boravak u tuđini; egzil

priiblbStvovati, -ujQ, -ueši -

klonjen komu prij�mJjq v. priimati prij�ti, priimQ, priimeši - primi­

dionik prič�stbn'b prid. - koji sudjelu­

je, prisutan prič�canie, -e s. - pričest 211

ti, dobiti, steći; dostići, postići; uzeti, uhvatiti; ovladati, uzeti koga u zaštitu; potrpjeti prij�tie, -e s. - primanje, pri­ jam; dolazak, trpljenje

provHti, -v�jQ, -vAeši - prop� havati

priJ�t1tprid. -primljen; ugodan

priJ�tJ.n... prid. - ugodan probaviti, -vljQ, -viši - produžiti probiti, -ijQ, -ieši - probiti; glavq probiti - raniti, ozlije­ diti glavu problqditi �, -QždQ s�, -Qdiši s� - počiniti preljub; potrpjeti probosti, -bodQ, -bodeši - pro­ bosti probrizlJ'lt, -a m. - zora, svita­ nje pro�gnqti, -nQ, -neši -pobjeći, uteći provaidati, -ždajQ, -ždaeši pratiti, provoditi vrijeme provesti, -edQ, -adeši dovesti

_

provesti,

provoditi, -oždQ, -odi ši (do)pratiti; dovesti, dovoditi; provesti, provoditi

_

provr6ti, -rQ, -reši - prodrijeti proV'h, -a m. - Prob, os. ime proV'h8trqbiti, -bljQ, -biši trubiti

_

za-

propn6ti, �jQ, ,�eši - proga. njati, �erati proglagolati, -IjQ, -liši - prop voriti, spomenuti proglasiti, -8ŠQ, -asiši - uzbudi­ ti, ogorčiti; pretkazati; pjevati. pred kime progn6vanie, � s. - ljutnja, srdžba, uzbuđenje, ogorčelije progn6vati, -ajQ, -aeši - razlju­ titi progoniti, -njQ, -niši - progoni. ti, proganjati; pro�erivati; slio jediti progonenie, � s. - progon prolJ'ltnati, proženQ, proženeši prognati prodanie, � s. - prodaja prodati, -amb, -asi - prodati proda6ti, -ajQ, -aeši -prodavati prodh.žati, -ajQ, -aeši - produžiti, širiti prodlr.ženie, � s. - dužina, produženje, širenje

prov6cati, -ajQ, -aeši - (pro)go- prodlr.žiti, -žQ, -žiši - produžiti voriti; objaviti, objavljivati; pro- · prodrqžiti, -žQ, -žiši - probosti, glasiti, proglašavati prodrijeti 212

prodr.Uti, -IjQ, -liši - produljiti, rastegnuti prozviten. II. prezviten promati, -ajQ, -aeši - progle­ dati, prozirati; predviđati , prozorr.n... prid. - oprezan; pro­ nicav, vidovit proz...vati, -zoVQ, -zoveši - pro­ zvati, nazvati prozr.rinie, � B. - povratak vida; predviđanje; odluka prozr.riti, -rjQ, -riši -progledati pro�bati, -ajQ, -aeši - klijati, nicati proz�benie, � s. klica, mladi­ ca, izdanak proz�bnqti, -bnQ, -neši - pro­ klijati, niknuti proiti, -idQ, -ideši - proći; proširiti se prokaienie, � s. - guba prokažen1> prid. - gubav prokaza, -y ž. - zlo, zao duh; guba prokaziV'hprid. - lukav, pokva­ ren prokaziti, -ažQ, -aziši - upropa­ stiti, uništiti prokazr.16ti, �jQ, �eši - splet­ kariti -

prokazr.stvo, �a B. - lukavost, spletka, prevara proldmen..., -a m. - prokimen (kratak stih iz psalama koji se čita prije Evanđelja u Istočnoj crkvi) proklinati, -ajQ, -aeši - kleti, proklinjati i prokl�ti, -lbnQ" -lbneši -.:.. prokle­ ti, ekskomunicirati prokopati, -ajQ, -aeši - proko­ pati prokoj�pril. -�adaJje, ubuduće prokuda, -y ž. -'- uništenje, raza­ ranje; ljaga; oskvrnjenje prokuditi, -uždQ, -udiši - uni­ štiti, oštetiti prokudr.nik"', -a m. - upropa­ stitelj, uništavatelj prokudr.n... prid. - štetan prokuždati, -ajQ, -aeši - uništa­ vati, oštećivati prok..., -a m. - ostatak prokyi, proka�, prokoe prid. (pre)ostali, (pre)ostala, (pre)­ ostalo prolivati, -ajQ; -aeši - prolijevati proliti, -ijQ, -ieši - proliti proli�nie, � s. - prolijevanje proli6ti, -1�jQ, -l�eši -prolijevati

213

proobražeme, � s. - uvod, po.­

pro�ti, -pbnQ, -pbneAi - raste­

gnuti, razapeti, napeti

prosvora, -y ž. - pričest, hostija; usp. prosfora

- raAiriti, rasprostraniti, ra­ zglasiti

proobraziti, -a!Q, -aziAi - pre.­

pro"tie, � s. - raspeće

prosvr.tfJti, -bĆQ, -VbtiAi - razja­

promysliti, -yAljQ, -ysliAi - po­

proobrazovanie, � s. - uvod,

prologos'b, -a m. - prolog

četak; prikazivanje, slika

prom'blmQti s�, -nQ s�, -neAi s�

brinuti se promysh" -i ž. - namjera, naka­ na, promiAljenost; providnost; skrb promysl..nik'b, -a m . - skrbnik,

učitelj

dočiti, predstaviti, pokazati

početak; primjer, uzor

propadr. / propast.., -i Ž. - I»'

nor, provalija, jama

propinati, -ajQ, -aeAi - rasteza­

ti, razapinjati, napinjati

proplakati �, -lačQ s�, -lačeAi �

promyšlfJi, -a m. - skrb, briga promyšleme, � s. - namjera,

nakana; providnost; skrb, briga

- proplakati, rasplakati se.

propovfJdanie, � s. - proglas;

zagovor; propovijedanje; pred­ vidanje

pronesti, -8Q, -seAi - proAiriti,

pronijeti, rasprostraniti

pronisti, -nbZQ, -nbzeAi - probo­

sti, prodrijeti

pronositi, -noAQ, -nosiši - pro­

propovfJdatel.., -a m . - glasnik,

propovjedatelj, proglasitelj

propovfJdati, -ajQ, -aeAi - pro­

glašavati; pretkazivati; propo­ vijedati; zagovarati

nositi, širiti

pronr.znQti, -znQ, -zneAi - pro­

biti, prodrijeti, probosti

pronyriV'b prid. - zao, podao,

zloban

pronyrie, � s. - zlo, podlost,

zlobnost, lukavost

propovfJdovati, -ujQ, -ueAi -

proglaAavati, zagovarati

propovfJdr., -i Ž. - proglas, pro­

povijed

propovfJdr.nik'b, -a m.

gla­ snik, propovjednik, proglasi­ telj

pronyriti, -IjQ, -riši - postići lu­

kavstvom

propovfJdfJti, -vemb

pronyr'b, -a m. - zlo pronyrr.stvo, -a s. - zlo, pakost

214

-

(-vede), -vesi -proglasiti, prop�vijeda-­ ti, pretkazati

sniti, pojasniti; javiti se

proraziti, -ra!Q, -raziAi - udari­

prosvfJtiti, �Q, �tiAi - prosvi­

ti, probiti

jetliti, zasjati; rasvijetliti, ot­ kriti prosvfJcati, -ajQ, -aeAi - pro­ svjetljavati, svijetliti; pojaAnja­ vati, otkrivati prosvfJceme, � S. - svjetlo, pro­ svjetljenje; razjaAnjenje; pojav­ ljivanje prositel.., -a m. - prosjak prositi, proAQ, prosiši - moliti, prositi, zahtijevati; željeti; pi­ tati

prorazumfJvati, -ajQ, -aeAi - ra­

zumijevati

prorastiti, -aćQ, -astiAi -uzrasti prorečeme, � s. - proricanje,

proročanstvo, pretkazanje;

usp. proricanie proreci, --ekQ, -ečeAi; aor. pro­

reh'b - proreći, pretkazati

proricanie, � s. - proricanje,

proročanstvo, pretkazanje;

usp. prorečeme proricati, -ičQ, -ičeAi / -ajQ, -aeši

prosifJti, �jQ, �Ai - zasjati

- proricati, pretkazivati; do­ bavljati, pribavljati

proskup..stvo, -a S. - potkuplji­

vost

prorokr., -a m. - prorok

proslaviti, -vljQ, -viši - proslavi­

proročica, � Ž. - proročica

ti, učiniti slavnim, veličati; ra­ zglasiti

proroč.. / proročr.sk'b prid. -

proročki

proslavl�ti, �jQ, �Ai - proslav­

proročr.sky prilo - proročki proročr.stvo, -a m. - proročan­

ljati, činiti slavnim, veličati; razglaAavati proslutie, � S. - slava

proročr.stvovati, -ujQ, -ueši -

proslr.ziti, -bŽQ, -bziAi - propla­

prosaditi, -aždQ, -adiši - rastr­

proslyšati, -šQ, -Aiši - pročuti,

stvo, proricanje

proricati, pretkazivati gnuti, razbiti

kati, rasplakati se

215

ponovno čuti

prosmi6ti�, -m�jQ �, -m�Ai s�

- nasmijati se pro8Dll"aidati, -ždajQ, -ždaeši ­ nagrdivati

prostiti, prOĆQ, prostiši - otpu.

sti�ij osloboditi ' prosto prilo - jednostavno, samo; usp. prost� prostovl..... prid. - gologlav prostostIt, -i ž. -jednostavnost, čednost, bezazlenost prostranie, -e s. -prostranstvo; iskrenost, otvorenost prostraniti, -njQ, -niši - raširi· ti, proširiti (prostorom) prostrano prilo - prostrano, ši­ rokOj iskreno prostran... prid. - prostran, širok; iskren, otvoren

prostranr.no V. prostrano prostranItD... V. prostran... prostraDlt8tvo, -as. - prostran-

stvo; iskrenost, otvorenost prostr�ti, -t'b:rjQ, -t'breši - pro­ strijeti, raširiti, ispružiti, pru­ žiti, uspraviti prost... prid. - jednostavan, is­ kren, otvoren; uspravan prostyni, � Ž. - bezazlenost, ne­ dužnostj jednostavnost; oprost, oproštenje

prost6 prilo jednostavnoj usp. prosto prostora, -y ž. - hostija, pričest; usp. prosvora

protiVl>nik..., -a m. - protivnik,

prohoditi, -oždQ, -odiAi - prola­

protiVl>ničlt prid. - protivnički,

prohoždenie, -e s. - prolaz, pri­

prosypati, -pljQ, -pleši / -ajQ, -

protiVItDO / protiVl>n� prijed. s D i prilo - protiv; suprotn,o protivltn... prid. - protivan, su­

procvisti, -VbtQ, -vbteši - pro­

-

aeši - prosuti, prosipatij rasu­ ti, rasipati

protan; neprijateljski; nepo­ slušan

pros6sti �, pros�Q s�, pros�eši

protiVlt8tvo, -a s. - protivljenje;

pros66ti, -s�jQ, -s�eAi -prosijati protasii, -a m . - Protazij(e), 08. ime protu... V. protuii protvariti, -r�jQ, -r�eAi - pri­

protivQ prijed. s D i G - protiv,

s� - raspuknuti se, prsnuti

premiti

protesati, -eiJQ, -eAeši - razbiti, razlupati

protiviti �, -vljQ s�, -viši � usprotiviti se, protiviti se; odu­ prijeti se, odupirati se

protivlenie, -e s. - protivljenje, suprotstavljanje; neposluAnost

protivleti �, -ejQ, -eeši � - pro­ tiviti se, odupirati se

protivo prijed. s D - protiv; pre­ ma, s obzirom na

protiV'JJ / protiVI> prijed. prilo - protiv

216

8

D i

jelaz

neprijateljski

pros6kati, -ajQ, -aeši - sjea,. prosijecati

ziti, Airiti se

neprijatelj

cvaSti, procvjetati

procvitati, -ajQ, ,-aeši - procva­ sti, procvjetati

pročee prilo - dalje, nadalje pročU prid. - ostali, drugi; slje­ deći

zla sudbina, nesreća

pročl>nii / prooltnyi prid. ostali, drugi proeenie, -e s. - oproAtenje,

nasuprot, ususret

protl...kovati, -ujQ, -ueAi - istu­

oprost

mačiti, objasniti

protngDQti, -nQ, -neAi - rastr­ gnuti, razoriti, raskinuti

Protrl>3ati, -ajQ, -aeAi - raski­ dati

prot�gDQti, -nQ, -neAi - prote­ gnuti, ispružiti

pro�žltno prilo - s naporom; snažno

prouvedeti, -Vemb, -vesi - unaprijed znati

proučati, -ajQ, -aeAi -poučavati profit..., -a m . - prorok probladiti, -aždQ, -adiAi - ohladiti

problaždenie, -e s. -osvježenje

prošenie, -e s. -molitva, molba proiibati �, -ajQ s�, -aeAi � klijati, nicati, izbijati

pr'l>voV'JJzleženie / Pr'l>voV'JJ­ zl�ganie, -e s. - sjedenje za stolom na počasnome mjestu

pnvozl>dan... prid. - prvi stvorenj usp. prltvos...tvoren pr'l>voe priZ. - isprva, prvo, na početku, ponajprvo

pr'l>vomQČenik'l>, -a m . - prvo­ mučenik

pnvomQČenica, � Ž. - prvo­ mučenica

pnvorodl>cb, -a m. - prvorode- ' nac

21 7

pn.V08'1>tvoren'h prid. - prvi stvoren; usp. pn.vozbCian'h

pribyvanie, � 8. - život; prebi­

pn.vyi, pn.va�, pn.voe red. broj

pribyvati, -ajQ, -aeši - živjeti.

vanje; ustrajnost

- prvi, prva, prvo nac, prvenac pn.v� prilo - prije, ranije, prvo; ponajprije, prvi put

privelik'h prid. - prevelik

pn.pbrice V . poPbriee

privesti, 1 pr�vedQ, pr�vedeši -

vjeti, proboraviti, opstati, us­ trajati

prevesti (prevedem ... )

pl'bStenb, -a m. - prsten

pr�vesti, 2 pr�vezQ, pr@vezeši -

prevesti (prevezem ...)

Pl"hSt'h, -a m. - prst Pl"hStb, -a m. - prah, zemlja

pr�vitati, -ajQ, -aeši - preseliti

Pl"hStbD'h prid. - od praha; ze-

priviti, -ijQ, -ieši - zamotati,

mljani

uviti privl6C1, -1�kQ, -lečeši - prevu­

pn.tiCb, -a m. - krpa, dronjak

ći; skloniti

pn.V6IlhCb, -a m. - prvorođenac,

prvenac

pr�vratiti, -ačQ, -atiši -prevali.

ti, oboriti, prevrnuti; okrenuti, promijeniti; upotrijebiti

pn.t'h, -a m. - komad tkanine,

stijenj pribivati, -ajQ, -aeši - lomiti,

privracati, -CajQ, -eaeši - pre­

valjivati, obarati, prevrtati

slamati pribiti, -ijQ, -ieši - prelomiti,

privriditi, -reždQ, -rediši

slomiti

�

oštetiti

priblBgb prid. - predobar, vrlo

priV'hZVbriti, -rjQ, -riši - uza­

dobar

vreti, zakipjeti

priblažen'h prid. - blagoslov­

ljen, blažen

priV'hziti, -idQ, -ideši - nadići,

prevladati, prijeći

pribrati, -bOljQ, -boreši - nad­

priV'hznesti, -SQ, -seši - uzvisi­

vladati, svladati, pobijediti

ti, uzdići 218

pr�dati, -damb, -dasi - predati

priV'hshoditi, -oždQ, -odiši

nadvisiti, nadmašiti

pribyti, -bQdQ, -bQdeši - poži·

pn.si, -ii Ž, pl. t. - prsa

dajnik

zati, uzdizati

prebivati, boraviti

pn.WllhCb, -a m. - prvorode- .

pridateib, -a m. - izdajica, iz­

priVbZnositi, -oŠQ, -osiši -podi­

priddnie, -EJ S. - predaja, ispo­

pr�vysprbDb prid. - najviši

ruka; tradicija, predanje; iz­ daja

privyiii/privyibDb prid. - naj-

viši

pr�daeti, -ajQ, -aeši -predavati,

isporučivati, povjeravati; usta­ novljavati; otpravljati se kamo; žrtvovati

privha, -y ž. - zastor pr�dČbD'h prid. - vječan pr�grad.iti, -aždQ, -adiši - ogra-

pride16vati, -vajQ, -vaeši - po­

diti pri�ienie, -EJ

S.

- grijeh, po­

greška, zabuna

bjeđivati, nadvladavati pr�deleti, -lejQ, -l�ši - pobije­

diti, nadvladati

pr�gr�iiti, -šQ, -šiši - griješiti

pr�di prilo - ispred, naprijed,

pr�gybati, -ajQ, -aeši - svijati,

sprijeda

pregibati pr�gyni / pregyne, � Ž. - divlji

gorski kraj

pridiVbn'h prid. - predivan, ču­

desan pridobro prilo - predobro, izvr­

pregqcb.nica, � Ž. - citara predaVbnik'h, -a m. - izdajnik; usp. pridaditelb pr�daditeleV'h prid. - izdaj ni­

kov

sno predobn. prid. - predobar, vrlo

dobar, izvrstan predoievati, -ajQ, -seši - pobije­

diti, nadvladati

predaditelb, -a m. - izdajnik; usp. pridaVbnik'h

predol�nie, -EJ S. - pobjeda

pridanie, �s. -isporuka; tradi­

predoi6ti, -lejQ, -leeši - pobije­

diti, nadvladati

cija, predanje; žrtvovanje pridanbnik'h, -a m. - izdajica,

pridrap prid. - skupocjen,

dragocjen

izdajnik 219

pricln.iati, -žQ, -žiši - držati u svojim rukama; vladati. j pridržavati se

prid... prijed. s A i

I

borac na

prid"'pokazati, -kažQ, -kažeši - prije pokazati

prid....polagati, -gajQ, -gaeši m.

- borac

na prvoj liniji

stavljati ispred

prid"'postaviti, -vljQ, -viši pretpostaviti, postaviti ispred; donijeti jelo na stol; dovesti

prid....varlti, -rjQ, -riti -pretho­ diti; preteći, prestići

prid...varlJti, -rejQ, -reeši prethoditi; pretjecati, presti­ zati

prid....vesti, �Q, �eši - dove­ sti

prid.'itdvorie, --il s. - predvorje prid...z...vanie, --il s. - počasno

prid...pos...lati, -8"bljQ, -8"bleši poslati prije; izaslati

prid....Pbsanie� --il s. - primjer, uzor

pr�d...reci, -rekQ, -rečeši - reći prije

prid...staviti, -vljQ, -viši - stati ispred; prisustvovati; . služiti, pomagati

mjesto za stolom

prid...izvoditi, -aždQ, -adiši svjedočiti

prid...iti, -idQ, -ideši - prethodi­ ti, ići pred kim

prid�ti, -gajQ, -gReši - pred­ lagati; stavljati ispred

prid...stati, -anQ, -aneši - stati ispred; pomoći pridwtolie, --il s. -počasno mje­ sto za stolom

prid...loiiti, -žQ, -žiši - predlo­

prii�nik:J" -a m. - kormilarov

prM...hoditi, -hoždQ, -hodiši -

pomoćnik

poći naprijed

prM. v. prid... prid.n. prid. - prednji, pret­

prii�n.prid. -prijašnji, stariji prizon.no prilo - prezirno, dr­

hodni, raniji, prvi, glavni

sko

pri�rati, -derQ, -dereši - ra­

prizon.stvo, -a s. - prezir, dr­

strgnuti

skost

prM�d... v. prad�d... prid�b., -a m. - granica; kraj,

priz�nie, --il s. - nadzor; oma­ ška, propust

predio

priz.riti, -rjQ, -riši - promotri­

prid�ti / prid��ti, -dejQ, -deeši

ti, promatrati; previdjeti, pre. vidati

- braniti

pr� v. priide priiasati, -sajQ, -saeši - užasa­

pr�izlihapril. - to više, štoviše priiznuriti, -rjQ, -nši - preva­

vati se

riti

priide prijed. s G i prilo - prije,

pr�imati, preemljQ, preemleši -

pred; isprva, ranije, prije, dav­ no

primati, prihvaćati

ispred; nazočiti, prisustvovati; služiti, pomagati

priidezvanie, --il s. - prethodni

danje

prid...loienie, --il s. - stavljanje, prinošenje; odredba; namjera; napor

mjesto za stolom

ide pred kim/čim

prid...st�ti, -ajQ, -aiši - stajati

prid.�anie, -a s. - predsje­

pred kim/čim

priid_danie, --il s. - počasno

prid...teča, � ž. - preteča, koji

pr�idebyvyi prid. - prijašnji priideV'hzleganie, --il s. - poča­

prid...leiati, -žQ, -žiši - ležati

žiti, staviti ispred

-

prvoj liniji

- (is)pred;

prije

prid...bon.nik'h, -a

prid...pb.č.n... prid.

prid'h8&ti, -s�Q, -�eši - zau­ zeti počasno mjesto za stolom

prid...teci, -tekQ, -tečeši - pre­ bjeći, pobjeći pred kim/čim

220

sno mjesto za stolom poziv

priide(na)rečen... prid. - prije

najniži, najdublji, podzemni

priiti, preidQ, preideši - poći, ot­ putiti se; prijeći, proći, otići

pr�klada, -y ž. -poprečna greda priklan�ti, --iljQ, --ileši -naginja­

spomenuti

prižde8V�cen...prid.

priimbnik..., -a m . - nasljednik priispocb.n. prid. - najdonji,

-

ti se, klanjati se·

prethod­

no posvećen

priklonenie, --ils. - naklon, kla­ njanje

priždesyi prid. - prijašnji 221

prikloniti, -njQ, -niši - nagnuti, pokloniti se; prikloniti kol�­ n� - (po)kleknuti

prilomiti -m.ljQ, -miši - prelo- , miti, slomiti prilomlenie, --e s. - prijelom

priknmiti, -m.ljQ, -miši - na­

pr�b..titi, -bĆq, -bstiši - preva­

hraniti (do sita)

riti, obmanuti, zavesti

pr�""tb, -i ž. - prevara, obma­

priknstiti, -bĆQ, -bstiši - pre­

na, zabluda

križiti

prikrt.Cati, -ajQ, -aeši - prekri­ žiti

prilbstbnik'h, -a m. - varalica pril..cati, -ajQ, -aeši - varati, obmanjivati, zavoditi

prikutiti, -ucQ, -utiši -ukrasiti prilagati, -gajQ, -gaeši - prevr­ tati, obarati; mijenjati; otkla­ njati; prevoditi

prilaziti, -ažQ, -aziši -prelaziti prilamati, -majQ, -maeši - lo­ miti, prelamati

prilivati, -ajQ, -aeši - prelijevati; preplaviti

pr�lih'h prid. - prekOInjeran pr�licati, -ajQ, -aeši - varati pr�liiJti (s�), -lejQ (sQ), -leeši (sQ) - preliti (se), preteći

pril..cenie, --e s. - varka, obmana

primiJnr.nik'h, -a

primilostiV'h prid. - premilo­ priminovati, -ujQ, -ueši - pre­

ljubni, preljubnički priljubod�nie, --e s. - preljub

priJjubodiJiJti, --ejQ, --eeši - čini­

- sljMbe­

primiJniJti �, -nejQ SQ , -nMi SQ

koračivati, prelaziti; prolaziti

- mijenjati se

priminQti, -nQ, -neši - prekora­

primiJriti, -rjQ, -riši - premjeri-

čiti, prijeći; proći

ti, izmjeriti

primlbknQti, -nQ, -neši - umu­

primiJtati V. primetati

knuti, zašutjeti

primQdro prilo - vrlo mudro

pr�mlbčati, -čQ, -čiši - zaAutje­

priJmQdrostiti, -OCQ, -ostiši -

ti, prešutjeti

biti pametan, mudar

pr�moprijed. s D i G i prilo -pre­

primqdrostb, -i Ž. - mudrost,

ma, nasuprot

pril�p'h prid. - uzvišen pril�sti, -lezQ, -lezeši - prijeći priljubod�i, --e m. - preljubnik priljubodiJiprid. -preljubnički priljubodiJin'hprid. - preljubni .priJjubod�istvo, -a s. -preljub priljubod�istVbJl'h prid. - pre-

m.

nik, nasljednik

stiv, premilosrdan

znanje

primoci, -ogQ, -ožeši - nadvla­

primqdrostbn'h prid. - koji se

dati, svladati, pobijediti

odnosi na mudrost, znanje

pr�mraČbn'h prid. - posve ta­

primQdr'h prid. - vrlo mudar;

man

promišljen; umješan

pr�muditi, -uždQ, -udiši - pri­

pr�mQdriti �, --ejQ SQ, --eeši SQ ­

čekati, počekati; oklijevati

postati mudar, mudrovati

priJm'hnog'b prid. - mnogobro­ jan, preobilan

primb prilo pravo, pravilno primbdiV'h prid. - ovlaAten; ob­ -

primQždriti � ti �

V.

priJmQdriJ­

prinemaganie, --e S. - malo­ dušnost, obeshrabrenost

vezan

prilog'b, -a m. - proljev

ti preljub priJjuby, preljub-bve, preljub'bvi ž. - preljub; priJjuby diJiJti (tvoriti) činiti preljub

primbnr. prid. primiJna, -y Ž.

promjena, iz­

biti malodušan, izgubiti hra­ brost; iznemoći; biti nehajan

priloženie, --e s. - promjena, iz­

prilQkaV'h prid. - vrlo podao;

primiJniti, -njQ, -niši -promije­

prinemoei, -ogQ, -ožeši - poČeti

priJliiJti s�, -iejQ SQ, -ieeši SQ prelijevati (se), pretjecati

-;-

mjena; prijevod

vrlo lukav

priložiti, -žQ, -žiši - prenijeti; promijeniti; prevesti; obratiti

primetati, --eCQ, --eceši / -ajQ, -aeši - premetati, pripadati

222

-

priJnemagati, -gajQ, -gaeši -

nasuprotan

-

mjena, razmjena

se loše osjećati, klonuti

niti, izmijeniti, zamijeniti

priJm�novati, -ujQ, -ueši - raz­

priJnesti, -sQ, -seši - prenijeti;

mijeniti, zamijeniti 223

promijeniti, izmijeniti

dostojan poštovanja; svet; pravedan, ča­ stan

prericati, -ajQ, -aeši - nagova­

prAspevati, -ajQ, -aeši - svlada­

prepodobbnA prilo - pravedno,

preobraziti, -RŽQ, -aziši - pro­ mijeniti, preobraziti, pretvo­ riti

pr�brazovati s�, -ujQ s�, -ueši s� - mijenjati se, pretvarati

prAodolAti, -lejQ, -leeši - pobijediti, na(ljačati

p*tbCb v. praotbcb prepacia v. prefaciA prepirati, -ajQ, -aeši - gaziti,

obeščašćivati, oskvrnjivati; uv­ jeravati

·

prAsIUŠ8ti, -ajQ, -aeši - biti ne­

p*blACi s�, -MkQ s�, -leČeši s� -

·

prereci, -rekQ, -rečešj - prekori­

prepodobbn'b prid.

- preobući se, presvući se p*braienie; -e 8. promjena, preobrazba, pretvorba

·

prepodobie, -e 8. - pravednost,

-e 8. - prinOšenje, prenošenje pr�bidAti, -iždQ, -idiši - učini­ ti što krivo, nanijeti štetu; pre­ zreti

prinoienie,

prepisati, -ajQ, -aeši -prepisati,

pripisati prepiteti, -tejQ, -teeši - nahra­ niti, nasititi; udomiti, pobrinu­ ti se . prAplavati, -vajQ, -vaeši - plovi­ ti preko, preplivati preko prepladbnie, -e 8. samo podne prApluti, -lovQ, -loveši - preplo­ viti, preplivati

svetost

-

poslušan, tvrdoglav

ti, posvađati se

rati, uvjeravati

prePokoitl, -kojQ, -koiši - umi­

preroV'b, -a m. -jarak, pećina prAroditelhJl'b V. prarodite­ lbn'b prArezati, -režQ, -režeši -prere­

prApoloviti, -vljQ, -viši - prepo­

prerekanie,

prApolovlenie, -e 8.

polovica,

prerekati, -ajQ, -aeši - nagovo-

prepoAsati, -ajQ, -aeši / -oešQ, prAprovaidati, -ždajQ, -ždaeši

presvAtw'b prid. - presvijetao prAsv�t'b prid. - presvet preseliti, -ljQ, -liši - preseliti,

preprovoditi, -voždQ, -vodiši -

preselenie, -e

sveto

riti, smiriti loviti

-

polovina

-oeAeši - opasati se

- provoditi

provodliti (vrijeme) preprost'b prid. - jednostavan, iskren

preprostb / preproste prilo jednostavno, sasvim

-

preprqd- v. praprqd­ prepr.renie, -e 8. - nagovaranje, uvjeravanje

prepbreti, -rjQ, -riši - nagovori. ti, uvjeriti

-

prepeti, -pojQ, -poeši - slaviti

224

(pjesmom)

ti, svladavati; prekoračiti, pre­ koračivati; nadmašiti, nadma­ šivati

prespAti, -pejQ, -peeši - svlada­

ti, nadmašiti, prekoračiti; uz­ nastojati

zati, razdijeliti

-e 8. - svađa, pre­ pirka; proturječje

riti, uvjeriti; proturječiti

pre�ti, -pejQ, -peeši - svla­

davati, nadmašivati, prekora­ čivati

prestaviti, -vljQ, -viši - prenije­

ti, premjestiti, ukloniti, podi­ gnuti; ustvrditi; umrijeti

prestavlenie, -e

8. - premje­ štanje, preseljenje, uklanjanje; smrt

iseliti, prognati iseljenje

8.

- preseljenje,

preselbnik'b, -a m. - doseljenik, tuđinac

preskvr'bnhJl'b prid. - nečist, uprljan

prestavlAti, -IejQ, -leeši - pre­ našati, premještati; umirati .

prestareti (�), -rejQ (s�), -reeši (s�) - prestarjeti

prestati, -anQ, -aneši - prestati; stati pred koga/što

preskočiti, -,čQ, -,čiši - preskočiti

preskrbbbn'bprid. -vrlo tužan prAslaVbn'b prid. - preslavan preslavne prilo - preslavno pres1ušanie, -e 8. - neposlušnost, tvrdoglavost

prestaeti, -tajQ, -taeši - presta­ jati

prestol'b, -a m . - sjedalo, stolica; prijestolje; U8p. stol'b 8. - nazočnost, prisutnost; služba

prestoenie, -e

225

priJstoflti, -ojQ, -oiši - stajati (pred kim/čim); pomagati, slu­ žiti

priJtirati, -tYQ, -aeši - piliti prfltiti, precQ, pretiši - prijetiti; prekoravati; zapovijedati; raz­ ljutiti se

prflstradati, -dajQ, -daeši / -raždQ, -raždeši -trpjeti, patiti

priJstranflti �, -nejQ s�, -neeši s� - naginjati, biti naklon

priJstqpati, -tYQ, -aeši - prelazi­ ti, prestupati

priJstqpiti, -pljQ, -piši - prijeći, prestupiti

priJstqplenie, -e s. - prestupa­ nje, prijestup priJstqpokl,tie, -e s. - lažna prisega, krivokletstvo

priJStqpbnikb, -a m. - prijestu­ pnik, krivokletnik, otpadnik

pr�s�d�ti, -seždQ, -sediši - če­ kati u zasjedi

pr��ci, -sekQ, -sečeši -presjeći priJ�3ati, -s�žQ, -s�žeši - presi­ zati, zahvaćati

priJsQciti, -čQ, -čiši - isušiti priJtvareti, -rejQ, -reeši - mije­

priJtorii v. pretorii priJton. v. preton. priJtn.gnqti, -nQ, -neši - rastrgnuti

prfltn.3ati, -tYQ, -aeši - trgati priJtn.pfJnie, -e s. - trpljenje, patnja

priJtn.pflti, -pljQ, -piši - pretr­ pjeti, izdržati

priJtriJbiV'h prid. - znatiželjan priJtriJti, -tbrjQ, -tbreši - prepi­ liti

priJt1.lmqti, -nQ, -neši - udariti o što, spotaknuti se

priJtbDlbn1> prid. -posve taman priJtflkati, -tYQ, -aeši - pretje­ cati

priJtykanie, -e s. - zapreka priJtykati, -ajQ, -aeši - zapreči­ vati; spoticati se

njati, pretvarati

priJtvoriti, -rjQ, -riši - promije­ niti, pretvoriti

priJfaci�, � ž. -uvodna molitva prflhaidati, -ždtYQ, -ždaeši prelaziti

priJteei, -tekQ, -tečeši - preteći, proći

pr�hvaliti, -ljQ, -liši - hvaliti,

prflti s� v. PbriJti s�

veličati, slaviti 226

prflhvalbnb prid. - hvaljen, veli­ čan, slavljen

pr�hodim1> prid. - prolazan, prohodan

priJhoditi, -oždQ, -odiši - prela­ ziti, presizati, prolaziti

pr�hodbB1> prid. - prolazan, prohodan

prflčist1. prid. - posve čist prfJčuditi S" -uždQ s�, -udiši 8� -jako se čuditi

prflčbstb, -i ž. - blagost, milost prflČb8tbn1> prid. - prečastan, častan

priJcedn. prid. - premilostiv, milosrdan

priJCenie, -e s. - prijetnja; ka­ zna, odmazda; prigovor

priJflhati, preedQ, preedeši, aor. preed'b / preedoh'b - prevesti se, preploviti

priJe v. pr�žde pr�j�ti, preimQ, preimeši (pre)uzeti, primiti; dobiti

pr�sti, pr�dQ, pr�deši - presti p�tati, -tYQ, -aeši - tlačiti; za­ brinjavati

pustiti, pUĆQ, pustiši - pustiti, osloboditi, otpustiti; poslati, spustiti, ostaviti, dopustiti pustota, -y ž. - praznina

pustoAb, -i ž. - raspuštenost, ne­ obuzdanost

pustoAbn1> prid. - prazan, uza­ ludan

pust1>prid. - pust, zapušten, na­ pušten, osamljen

pustyni, � ž. - pustinja, pustoš, samoća; isposnica; pustošenje

pustynbnik1>, -a m. - pustinjak pustynbn1> prid. - pustinjski, pustinjački

pustynbsk1> prid. - pustinjski pucati, -tYQ, -aeši - puštati, ot­ puštati, oslobađati; slati

pucenica, � ž. - iz braka otpu­ štena žena

p1>vanie, -e s. - nada, povjere­ nje, pouzdanje

prqg'b, -a m. - skakavac prqžati s�, -ajQ s�, -aeši s� pružati se, prostirati se

prqtie, -e 8. - pruće psalbmOS'b v. psal1>m1> psal1>m1>, -a m . - psalam psal1>mb8k1> prid. - psalamski PSal(1))tyrb, -a m. - psaltir

p1>vati, -ajQ, -aeši - pouzdati se, nadati se

p1>pbrice v· poPbrice 227

pvati, perQ, pereši - tući p...al..tyn. 1). p.al(-.)tyn. p..tem.cb, -a m. - ptiče, ptić p-.tiab, -a m. - ptiče, ptić ' . p..tica, � ž. - ptica p-.tAru.cb l). p..tem.Cb pltk..b, -a m . - smola, pakao pbl'ati, perQ, perem - prhnuti, uzletjeti

pbrinie, � B. - prigovor pbriti I�, -rjQ s�, -riši � - prigo­ varati, svađati se

Pbri, � ž. - svađa, prigovaraI\ie; sudski proces; problem, za­ preka phlanie, � B. - nešto napisano (tekst), pisaI\ie, pismo; UBp.

pysanie phlati, pišQ, pišem - (na)pisati; (na)slikati; (na)risati PhlU prid. - pasji phi", -a m. - pas Phlhlky prilo - kao pas

(tekst), pisanje, pismo; UBp.

phlanie pytanie, � B. - istraživanje pytati, -ajQ, -aeši - istraživati �b, -a m . - pjevač pAgotiVI> prid. - gubav pAgoty, -'b ž, pl. t. - guba pAnie, � B. - pjevaI\ie, pjev; himan; počasna pjesma; UBp. pAtie pAniti, -njQ, -niši - pjeniti pAny, -'b ž, pl. t. - pjena pAnbn..prid. - zapjenjen, pjenav pAn�ibnik.., -a m . - mjenjač novca

pAn�3b, -a m . - novac, moneta pAroVI> 1). priroVI> pAlm., -i Ž. - pjevaI\ie, pjev; hi­

pAib prilo - pješice �cb., -i Ž. - pedalj �ta,

y Ž.

-

- peta

p�ti, pbnQ, pbneši - raspeti p�tide�h, "tide�taA, "tide�toe red. broj - pedeseti, pedeseta, pedeseto

duhovski

p�tikoltie, � B. - blagdan Du­ hova; UBp. "tbde�tbnica, rusali� p�tiko.tii, � Ž. -blagdan Duho­ va; UBp. p�tbde�tbnica, ru8ali� p�tikostiin.. 1). "tiko8tbn.. �tiko8tiA 1). p�tiko8tU p�tiko8tbn.. prid. - duhovski p�h gl. broj - pet

"hka, -y ž. - Sveta Petka, OB. ime; UBp. paraskeVl>gi(i) p�hk.., -a m. - petak "tbde�tbnica, � Ž. - blagdan Duhova; usp. p�tikostie, "­ tik08tii, rusali� p�tbdes�tbn.. prid. - pedeseti; p�tyi, "taA, "toe red. broj peti, peta, peto PQto, -a B. - lanac, okovi PQtb, -i m . - put, staza, prolaz

pqtbnik.., -a m. - putnik, prolaznik

pqtbn.. prid. - putni pqtbutro8iA, � Ž. / pqtblhltvie, � S. - putovaI\ie pQČina, -y Ž. - more; dubina pironia, � Ž. - Pironija, OB. ime

man; počasna pjesma

pAsnbn..prid. -koji se odnosi na pjesmu, himan

pbtica 1). p..tica pbCbl.., -a m. - smola pbCblbn.. prid. - smolav, pun smole

pi>Šenica, � ž. - žito, pšenica pbŠeniČ..n.. prid. - žitni, pše­ nični

Pbienbn" 1). pbŠeničbn.. pysanie, � B. - nešto napisano

pAstun.., -a m. - odgajatelj, njegovatelj

pAs..k.., -a m. - pijesak pAtelb, -a m. - pijetao pAti, pojQ, poeši - pjevati petie, --e S. - pjevaI\ie, pjev; UBp. penie

228

229

toga; česo radi - zašto; ego prid. - revan, uredan I'bVhnitelh, -a m. - revnitelj, po­ bornik I'bVhnie, -e s. - revnost, gorlji­ vost, svadljivost rbVhnovati, -tijQ, -ueši - revno­

ruti / rjuti, rovQ, roveši / revQ, re-

l"bVeEUe, -e s. - revnost, mar

l"bp"btwe, -e s. - gunđanje, mr­ mljanje; usp. l"bp"bt"b

vati; biti ljubomoran I'bVhn"b prid. - revan; ljubomo­ ran I'bVhnosth, -i ž. - revnost, gorljivost ryba, -y ž. - riba rybBrh / rybitVb, -a m. - ribar rydanie, -e s. ridanje, plač, jauk rydati, -ajQ, -aeši - ridati, gorko plakati rykanie, --e m. - rika, buka rykati, -ajQ, -aeši - rikati rylo, -a s. - motika, budak, sje­ kira ryh.sk"b prid. rilski (iz Rile, -

reiiti, -šQ, -šiši - riješiti, oslobo­

ryti, ryjQ, ryeši - kopati, rovati rechk"b prid. - rijedak r�za, -y ž. - urez, zarez rezati, režQ, režeši - rezati, ure­ zivati, zarezivati r�ka, -y ž. - rijeka, potok; m�ž­ du rekami - Mezopotamija,

diti, donijeti odluku reeti, rejQ, reeši - pritiskati, gu-

rati rjuti v. ruti �d"b, -a m. - red, niz, poredak rqgwe, -e s. - poruga, podsmi-

zemlj.

jeh

repie, -e s. - čičak, čkalj

rqgati (8�), -ajQ (s�), -aeši (s�) ­

resnota, -y ž. - istina; vb resno­ ta / r�8notojq - zaista

izrugivati (se), podrugivati se

resnOtiVb prid. - istinit, istin­

rqg'h, -a m. - poruga, rug rqžeEUe, -e s. - poruga, podsmi-

ski, pravi resnotiVhn"b prid. -istinit, stva­ ran

rečiVb prid. - krasno:rječiv, lje­

po:rječiv rečh, -i ž. - govor, jezik, izreka, prigovor, stvar, činjenica; si­ rečh - to jest r�čhnovati, -ujQ, -ueši - trebati (od koga što) reČhn"b prid. - riječni

jeh rqka, -y ž. - ruka, krak rqkov�th, -i ž. - rukovet, snop rqkOp(h)swe, -e s. - rukopis,

zadužnica, zapis rqkotvoren"b prid. - rukotvo­

ran, stvoren čovjekovom ru­ kom l"qČhn"b prid. - ručni

-

zemlj.)

l"bzati, nžQ, nžeši - rzati 238

239

samovlastbn'b prid.

-

samovo­

-

samovla­

ljan

samovlastbcb, -a m.

satornikb, -a m. - Satornik, os. ime sat'b, -a m. - sat, mjerica za žito

dar, monarh

QSC

(12, 14 1)

samodn.žitelb I samodn.ŽbCb, -ft m. - samovladar, monarh samoizvolbn'b prid. - dobrovo­ ljan

samotvon.n'b prid. - stvoren

s - slovo » slovo«; . Q . - broj 200, . c · - broj 200 sava, -y Ž. - Saba, zemlj. savaamr.sk'b ,prid. - koji je iz Sabe, sabejski

savaothoV'b prid. � Sabaotov savaoth'b, -a m. - Sabaot, Bog Sabaot, Gospod nad Vojskama

saditi, saždQ, sadiši - postaviti, staviti; saditi

sadukei, -8 m. - saducej, pripad­ nik židovske vjersko-političke stranke sadukeisk'b prid. - saducejski sad'b, -a m. - biljka; vrt sakelarii, -8 m. / sakelan. / sakelan., -a m. - blagajnik, riz­ ničar salomi neskl, Ž. - Saloma, os. ime

samaranin'b v. samarenin'b samareisk'b I samariisk'b prid. - samarijski; usp. samarei­ sk'b samarie, � Ž. - Samarija, zemlj. samareisk'b prid. - samarijski; usp. samareisk'b / samari­ isk'b s8marenin'b, -a m, mn. sama­ rene - SamaIjanin, Samarita­ nac; prema samarie samarem.sk'b prid. - samari­ tanski; prema samarie samarenyni, � ž. - SamaIjan­ ka, Samaritanka; prema sa­

marie samovidhne prilo - očevidno samovicb.cb, -a m. - očevidac samovlastb, -i Ž. - sloboda, slo-

240

bodna volja

vlastitim rukama samohotb, -i Ž. - vlastita volja, slobodna volja samohotbne prilo - po svojoj vo­ lji, dobrovoljno sampson'b / samson'b, -ft m. Samson, os. ime; usp. sam'b­

son S&m'b, sama, samo zam. - sam, sama, samo sam'bson'b, -a m. - Samson; usp.

sampson'b I samson'b sam'bčii I s&mbčii, � m. - pre­ fekt, poglavar

sanovit'b prid. - otmjen, dosto­ janstven, plemenit san'b, -a / -u m. - čast, dostojan­ stvo, status

san'bdalie, � Ž. - sandala sapogb, -a m. - obuća, čizma; usp. črevii sarra, -y Ž. Sara, os. ime �

svariti, -QQ, -rui - grditi; svađa­ ti se, prepirati se

svatbba, -y Ž. - svadba svekry, svekrove, svekrovi Ž. svekrva

sverepovati, -ujQ, -ueši - svirepo se ponašati

sverep'b prid. - svirep, žestok sverepbStvo, -a s, - svirepost svinii I svinie, � Ž. - svinja svirati, -ajQ, -aeši - pištati, zviždati, svirati u frulu Svin.cb, -a m. - svirač, frulač;

usp. SOPbCb svirelb, -i Ž. - svirala svitati; -ajQ, -aeši - svitati; sjati svobaždati, -ajQ, -aeši - oslobađati

svoboda, -y ž. - sloboda svoboditelb, -a m. - osloboditelj svoboditi, -boždQ, -bodiši osloboditi

svobod'b / svobodb prid, neskl. - slobodan

svobodbn'b prid. - slobodan svoboždenie, -8 s. - oslobođenje

241

svoi, sv�, svoe zam. - svoj, svo­ ja, svoje; svoi si, svoe si (D) vlastit; svoi emu - njegovi

(članovi obitelji) svoistvo, -a s. - osobina, osobi­

tost, osebujnost svbnQti, -nQ, -neši - ustati rano,

uraniti SVbtenie, -e s. - svjetlo, sijeva­

nje, žarenje SVbteti (�), SVbCQ (s�), sVbtiši

(s�) - svijetliti (se), blistati (se) svene prijed. s G i prilo - izvan;

mimo svetilo, -a S. -zublja, luč, svjetlo svetilbna, -y Ž. - svijećnica svetilbnik'b, -a

m.

- svijećnjak,

svjetiljka; usp. svecilo, sve­ cnik'b svetitelb, -a

m.

- svjetlonosac,

prosvjetitelj svetiti (s�), svecQ (s�), svetiši (s�)

sveh, -a m . - (danje) svjetlo; vi­

jek, svijet svetbIo prilo - jasno, svijetlo svetbloobrazbn'b prid. - koji

svijetli, jasan svetblostb, -i ž. - svjetlo, svje­ tlost svetblota, -y ž. - svjetlost; slava, sjaj; usp. svetIbstvo svetbl'b prid. - svijetao, jasan, divan svetb,stvo, -a S. - sjaj, radost;

usp. svetbIota sveca, � ž. - svijeća svecilo, -a S. - svjetlo, svjetiljka, svijećnjak; usp. svecbllikJ., sve­ tilbnik'b

svetodaV'bcb, -a m. - darovatelj

svjetla

v

sVetoZ8rbn'b prid. - sjajan, svi­

jetao svetonoSbn'b prid. - svjetlono­

broj - sedamdeseti, sedamde­

sv�tyni, � Ž. - svetinJa, svetište,

sakrament sv�te prilo - sveto; usp. sv�to sv�cati, -ajQ, -aeši - svetiti, po-

svećivati

broj - sedmi, sedma, sedmo

sv�cenik'b, -a m. - svećenik sv�cenomQČenik'b, -a m. - sve-

ćenik mučenik sv�ce(nb)n'b prid. - svet; usp. sv�h se1 uskl./čest. - eto, gle

sevastie, � Ž. - Sebasta, zemlj .

sv�tilo, -a S. - svetinja

segdapril. - tada

sebastijski

sv�titelbsk'b prid. - svećenički,

sedmero / sedmoro zb . broj -

sv�titi, sv�cQ, sv�tiši - svetiti,

posvećivati sv�to prilo - sveto; usp. sv�te sv�tosth, -i Ž. - svetost; sakra­

san 242

ment

prilo - sedam puta

selice, -a S. - sjedište, boravište

selunenin'b V. 8Olunenin'b

sele prilo - sada; oh sele - od­ sad; do sele - dosad sept�br'b / sept�brb, -a m. - ru­

sedmero

jan seraf'lDl'b, -a m. ili neskl. - sera-

sedmicejQ / sedmišbdi prilo sedam puta; usp. sedmerice ­ jQ / sedmoricejQ / sedmbkra­ ticejQ sedmb gl. broj - sedam

tako velik

selbn'b prid. - poljski

sedmericejQ / sedmoricejQ

biskupski

selik'b zam. prid. - takav, tolik,

selUnb8k'b V. 801Unb8k'b

- svećenik, bi-

skup

seliko prilo - toliko

S. - polje, njiva; zemlja, područje

sv�tilice, 8 S. - svetište m.

sekyra, -y Ž. - sjekira, bradva

selo, -8

sevastiisk'b prid. - sebastenski,

sv�titelb, -a

seta, sedamdeseto sedmbkraticejQ prilo - sedam puta; usp. sedmericejQ / sed­ micejQ / sedmišbdi / sedmo­ ricejQ sedmyi, sedmae, sedmoe red. -

sv�cenie, -e S. - posvećenje

se2 v. sb

-

sedmbdes�tbnyi, sedmbdes�­ tbnae, sedmbde�tbnoe red.

sv�tbCb, -a m. - svetac

svecbnik'b, -a m . - svijećnjak; usp. 8vetilbnik'b, svecilo

- svijetliti (se), sjati (se) svetoV'bn'b prid. - svjetlosni

sv�h prid. - svet; usp. sv�e­ (nb)n'b

fin sestra, -y ž. - sestra sestrbnb prid. - sestrin setbno prilo - na kraju, napo­

sljetku; potpuno, posve 243

set..n... prid. - posljednji, zadnji,

simon... , -a m. - Šimun, os. ime

skovrada, -y Ž. - tava

sina, -y Ž. - Sinaj, zemlj.

sieti, si�jQ, siooši -pružati zrake, sjati; usp . s..eti

sinai, -e m. - Sinaj, zemlj. sinaisk... / sineisk... prid. - si-

skakati, skačQ, skačeši - skakati skandalisati, -sajQ, -saeši - sa­

sinr. prid. - taman, crnkast

skandab / skandel..., -a m. -

sikera neskl. / siken, -a m. -

sionoV'b prid. - sionski; usp. sion.. / sion..sk...

skvoze prijed. s A i prilo - kroz;

sikili�, � Ž. - Sicilija, zemlj.

sion..., -a m. - Sion, zemlj.

konačan si1 prilo - ovako

si2 V. s..

najski

sidon... , -a m. - Sidon, zemlj. sidollb8k... prid. - sidonski

opojno piće

siko prilo - tako; usp. tako sikoV'b, sikova, sikovo zam. takav, takva, takvo; usp. si­ ceV'b, siceva, sicevo; SiCl., sica, sice sikomori� V. sikomori�

sik'h V. sic.. sila, -y Ž. - snaga, sila; mn. - vojska, čete silvia, � Ž. - Silvija, os. ime silen... V. si"'n... silo, -a s. - zamka, klopka, omča (za hvatanje ptica) SilOStb, -i Ž. - sila, snaga smno prilo - silno, jako; usp. smn�

sioDlt / siollb8k... prid. - sionski; usp. sionoV'b sirota, -y Ž. - siroče sin prid. - osirotio, ostao bez oca i majke; ostatie siru -

sirotanstvo

-

rojatno

-

sirski

to jest, naime; vje­

sice V. siko siceV'b, siceva, sicevo zam. takav, takva, takvo; usp. siko­ V'b, sikova, sikovo; sic.., si­ ca, sice

-

smn� prilo - silno, jako; usp. sib.no simmah... , -am . - Simah, os. ime

sice V. siko

simonoV'b prid. - Šimunov

sienie, -a s. - sijanje, sjaj 244

sablazan, iskušenje

SkOpbC.. , -a m. - eunuh skoro prilo - skoro, hitro, uskoro, brzo; usp. skor� skorota, -y Ž. - brzina

skroz

skoropisbC", -a m. - brzopisac

skvnna / skvr..na, -y Ž. - os­ kvrnuće; mrlja, nečistoća; usp. skvnnost..

skon prid. - brz skorpii / skonpii, -a m. - štipa­

vac, škorpion

skvnnaV'hprid. -prljav, nečist,

skore prilo :- hitro, brzo; v'b skore v. V'bskore; usp. skoro

pogan

skvnniti, -njQ, -niši - poganiti,

skot..., -a m.

životinja, stoka, marva, blago; usp. skot� skot'hn... prid. - životinjski

-

sic.., sica, sice zam. - takav, ta­ kva, takvo; usp. sikoV'b, siko­ va, sikovo; siceV'b, siceva, sicevo

smn... prid. - silan, jak

- škopiti

blazniti

skvnnost.., -i Ž. mrlja, ljaga; usp. skvnna / skvr..na

sirr.sky prilo - sirski siric.. čest.

skopiti (�), -pljQ ( �), -piši (s�)

prljati, skvrniti

sir'hk... , -a m . - svila sirr.sk... prid.

skoze V. skvoze

skvnn..n... / skvr..nr.n... prid. -

prljav, nečist, pogan skvr..niti, -njQ, -niši - poganiti, prljati, skvrniti skima, -y Ž. - habit, redovnička o(ljeća; redovništvo skinii / skinie, � Ž. - šator skinipa, -y Ž. - komarac skinopigie, � Ž. - blagdan sjenica sklabiti, -bljQ, -biši - smijati se 8kl�3" / sk'hl�3'" -a m. - sitan novac, moneta

-

skot�, skot�te, skot�ti - životi­ nja, stoka, marva; blago; usp. skot... skočiti, -tQ, -tiši - skočiti skrada, -y ž. - ognjište, oganj za

žrtvu

skrižal.., -i ž. - stijena, daska, tablica; skrižal.. zav4l!ta -

Mojsijeve zapovijedi napisane na tablicama

skrinica, � ž. - škrinjica, spre­

mnica za novac

sknbiti, .-bljQ, -biši - mučiti

245

skrJ.bb, -i ž. - tjeskoba, skrb,

Slabostb, -i ž. - slabost, nemoć,

tuga

oduzetost

skrJ.bbJlb prid. - tjeskoban, skr­

slab'h prid. - slab, nemoćan

ban

slabeti, --ejQ, --eeši - slabiti, osla­

skrhb�ti, -bljQ, -biši - skrbiti,

biti

mučiti se, nastojati

slava, -y Ž. - slava, dika

sk.n.g'btati, -g'beQ, -gheeši - škr­

slaviti, -vljQ, -viši - slaviti, pro­

gutati (zubima)

slavljati

skn,ibtati, -žbCQ, -žbeeši - škr­

slavosloviti, -vljQ, -viši - slaviti,

gutati (zubima) skrbibt'h, -a m. - škrgut skumen'h, -a m. - lavić, mladi lav; usp. Skimbn'h

hvaliti (se) slavlenie, -a s. - pohvala, slav­ ljenje slavosloves(t)ie, -a S. - hvalo­ spjev slavoslovie, -a S. - slavljeJ\je, hvalospjev, veličanje

skqd�b. / skqdolb V. skqdblb skqdo prilo - oskudno skqdostb, -i ž. - neimaština,

slaVbno pril, komp. slaVbnee -

nužda; škrtost skqd'h prid. - oskudan, škrt; po skqdu - škrto skqdbb., -a m. - glinena posuda,

slavno

sluibba, -y Ž. - služba, služerije; bogoslužje; usp. sluienie

slastbn'hprid. - sladak, ljubazan slatina, -y Ž. - močvara, blato,

sluzb, -a m. - sok; usp. 8Ok'b

slano tlo slovesbn'h prid. - koji se odnosi na riječ, Iječit; slovesbnae drJ,ZOStb - smjelost, odvaž­

sluti, slovQ, sloveši - pročuti se,

sloviti; zvati se, glasiti slutie, -a S. - slava, dobar glas

nost govora slovo, slovese, slovesi S.

sluh'h, -a m. - glas, vijest, glasi­

riječ, govor, razum; Sveto pismo, ho­ milija -

na; sluh; uho slušati, -ajQ, -aeši - slušati; biti

poslušan

slovoJjubr.cb, -a m. - ljubitelj

kJ\jiževnosti / znanosti, kI)jigo­ ljubac

slovopisatelb, ":a m. - pisac, lje­

sl'hza V. slbza sl'hnr.ce, -a S. - Sunce sl'hnbČbn'h prid. - sunčev, sunčan

topisac slovenin'h, -a m, mn. slovene -

Slaven

slyšanie, -a s. - slušarije slyšati, slyšQ, slyšiši / -ajQ, -aeši

- slušati, čuti

slov�nbsk'h prid. - slavenski

slaVbne V. slaVbno

slov�nbsky prilo - slavenski

slbza, � ž. - suza

slaVbn'h prid. - slavan

slok'h V. S'hlok'h

slbziti, slbžQ, slbziši - suziti, pro-

sladostb, -i ž. - poslastica

sluga, -y m. - sluga

skqdblbnikoVbprid. - lončarev

sladbko prilo - slatko

slugovati, -ujQ, -ueši - služiti

skqdblbnik'h / skqdelnik'h, -a

slad'hk'h prid. - sladak; mio,

sluienie, -a s. - služenje, služba; bogoslužje; usp. sluibba

lonac

ugodan

m. - Iončar, grnčar Skqdbb.niČb prid. ::"" lončarski

slacb.ce V . slad'hko

skqdeti, --ejQ, --eeši - nestajati,

slambJlbn'h prid. - slamnat

ponestajati; siromašiti

slana, -y Ž. - slana, iJ\je, mraz

skimbn'h, -a m. - lavić, mladi lav; usp . skumen'h slabo prilo - slabo

slan'h prid. - slan slastb, -i Ž. - slast, naslada, zado­

voljstvo · 246

lijevati suze, plakati slbzbn'h prid. - suzan

sluiitelb, -a m. - sluga, posluži­

slediti, sleždQ, slediši - slijediti sledovanie, --es. -red, niz, redoslijed; po sledovaniju - re­

dom, po redu

telj sluiitelbnica, � Ž. - sluškiJ\ja,

sl�dovati, -ujQ, -ueši - slijediti,

ići za kim

poslužiteljica sluiiti, -žQ, -žiši - služiti, dvori­

sIed'h, -a m. - slijed; vb sled'h iti

- slijediti, ići za kim

ti; baviti se (čime) 247

81�m�, sl�mene, sl�meni s. - slje­

sm�6ti � v . smi�ti �

me

snaga, -y ž. - snaga, sila

sl�pati, -pljQ, -pleši - skakati;

snop..., -a m. - snop

izvirati

sn...ha, -y ž. - snaha

sl�pota, -y ž. - sljepoća

sn�,..., -a m. - snijeg

sl�p1t prid. - slijep

so v. s...

sl�pJ>C'" -a m. - slijepac

sobiti �, sobljQ �, sobiši � -

slqb v. s...lqk..

biti osamljen, samovati

smi�ti �, sm�jQ s�, smeeši s� -

sobota, -y ž. - subota; usp. sqbota

smijati se smokoV'bniea / smokovr.nica / smok..vr.niea, �ž. - smokvi­

no drvo smok...vin... / smok...vr.nič..n... / smok...v..nič..sk... prid. -

sm9kvin smoky, smok'bve, smok'bvi ž. smokva smrad..., -I;l m. - smrad, zadah, vonj smradr.n... prid. - smrdljiv sDJ.rbd�ti, smrnždQ, smrndiši -

smrdjeti smykati �, -ajQ s�, -aeši s� - mi­

ljeti, puzati, gmizati, vući se smysl..., -a m. - smisao, razum, mudrost; usp. s...mysl... sm�h... , -a m. - smijeh

-

subotnji

sodoma, -y ž. - Sodoma, zemlj. sodoml�ne, -'b m. - Sodomljani lIodomr.sb prid. - sodomski sokačii, � m. - kuhar sokol... , -a m. - sokol sok..., -a m. - sok; usp. slUZI> solilo, -a s. - pladanj, zdjela

sDJ.rbd..., -a m. - kmet

sm�ati s� v. smi�ti �

sobotr.n... prid.

sob..rati s� v. s...b..rati �

solomon..., -a m. - Salamon, Salamun, os. ime; usp. solo­ mun... solomon.. prid. - Salamonov,

Salamunov; salamunski; usp. solomun.. solomun..., -a m. - Salamon, Sa­ lamun, os. ime; usp. solo­ mon...

248

solomun.. prid. - Salamonov, Salamunov; salamunski; usp. solomon..

s�ti (�), spejQ (�), sp&ši (s�) ­

pokretati (se) naprijed, uspije­ vati, biti koristan s�h..., -a m. uspjeh, težnja, na­ stojanje, žurba; (s...) s�homr. - rado, drage volje �iiti, -šQ, -šiši - žuriti se speibno prilo - žurno, hitro, hit­ no; odlučno uporno sp�šbn... prid. - koristan, revno­ stan, gorljiv spqd... , -a m. - posuda, mjera za žito, spud sraka, -y ž. - donja haljina, pot� haljina; usp. sračica

solun... , -a m. - Solun, zemlj.

-

solun6nin..., -a m, mn. solunene

- Solunjanin �lunr.sk... prid. - solunski sOlun�nyni, � ž. - Solunjanka sol.. , -i ž. - sol sonr.mice v. s...nr.mice sopr.e.. , -a m. - svirač, frulaš; usp. svirr.eb sotona, -y m. - sotona, vrag, đa­

vao sotonin... prid. - sotonin, vražji,

sraky V. sraka

đavlov

sramiti, -mljQ, -miši - osramoti­

ti, zastidjeti, posramiti

sotoninr.sk... prilo - sotonski

sraml�ti s�, -lejQ s�, -leeši s� -

sotbnik... v. s...tbnik... sofi�, � ž. - Mudrost, Sveta Pre­ mudrost i os. ime spathar'b, -a m. - član osobne

straže spekulator'b, -a m. - krvnik

-

stid, sramota, be­

sram..no prilo - sramno, sramot­ no; usp. sram..n�

spira, -y ž. - četa

skupina; na spody -po skupinama, skupno -

sram..., -a m.

stidnost

spodobiti v. s...podobiti spod... , -a m.

sramotiti se, stidjeti se sramotbn... prid. - sraman, sra­ motan; usp. sram..n...

sram..n... prid. - sraman, sramo­ tan; usp . sramotr.n...

spolin... v. ispolin...

srambn� prilo -sramno, sramot­ no; usp. sramr.no

spyti pril. -bezrazložno, uzalud

sraein..., -a m. - Saracen 249

sracim.skh prid. - saracenski

stadU, � m. - stadij (mjera za

sračica, � ž. - košulja; donja odjeća, pothaljina; usp. sra1ul

dužinu, 180 m), osmi dio rim­ ske milje stado, -a S. - stado stanie, � S. - zid, ograda, plot stan'b, -a m. stalno mjesto, 10gor, tabor; stanje

srebro v. sbrebro sn.banie, � s. - juha sn.dobole, � ž. - rodbina, bli-

žnji

-

sn.dbce, -a s. - srce; središte

starica, � Ž. - starica

sn.dt.cevecb.cb, -a m. - pozna­

starostb, -i ž. - starost; uzrast st8r'b prid. - star, prvi, glavni

vatelj srdaca sn.dJ.čbl1'b prid. srčan; srda­ čan; sn.cb.čbnae boleznb -

bolest srca

StarbCb, -a m. - starac, starje-

šina starlJČb prid. - starački

sn.dobole v. sndobol�

stareišina, -y m. - glavar, star­

sr&cb.ce v. sncb.ce

ješina, pretpostavljeni

srbdlJČbn'b v. sn.dJ.čbn'b

starešina V. stariišina stati, stanQ, staneši - stati, usta­

snp'b / Srbp'b, -a m. - srp

ti, zaustaviti se, izdržati statir'h, -a m. - statir, srebrn no­ vac

sreda, -y ž. - sredina; po srede

staeti, -ajQ, -aeši - stajati

- usred

steg&no, -a S. - but, stegno,

sredbnb prid. - srednji

noga

srede prilo i prijed s G - po sredi-

-

stranbnoJjubie, � S. - gosto­

Stjepan, 08. ime

primstvo

stignQti, -nQ, -neši - stići, dosti­

stra(nb)n'b prid.

ći; postići stih'b, ':"a m.

-

stih; redak

nja tornja (babilonskog) stl'bp'b, -a m; - toranj, stup -

strastotnpie, � S. - sladostra­

svetac (koji

šće

stoji na stupu) stol'b, -a m. - stol, prijestolje; I usp. prestol'b

strastotnpbCb, -a m. - muče­ nik, stradalnik; usp. strasto­ nOSbCb, strastbnikh

stomah'b, -a m. - želudac

strastb, -i ž. - strast; stradanje;

mučenje

stopa, -y Ž. - stopa, stopalo, trag

strastbnik'b, -a m. - mučenik, patnik; usp. strastotnpbCb, strastonoSbCb

stoenie, � S . - stajanje; nastoeti, stojQ, stoiši - stajati; pri­

strastbničbskh prid.

sustvovati, nazočiti stradanie, � S. - stradanje

patnički

dati, trpjeti

stratig&, -a m. - vojni zapovjed­

straža, � Ž. - straža; briga

nik, načelnik, gradonačelnik

stražii, � m. - stražar

strahovanie, � S. - strahovanje

ssarii V. assarii

stele, � Ž. - stelja

stražbba, -y Ž. - straža

stavilo, -a S. - vaga

stenanie, � S. - stenjanje

strana, -y Ž. - zemlja, kraj; na­

staviti, -vljQ, -viši - staviti, po­

stenati / steneti, stenjQ, steneši

- stenjati, uzdisati

stavleti, -lejQ, -leeši - stavljati,

stepenb, stepene, stepeni m.

postavljati, graditi; podizati

stupanj; korak 250

strah'b, -a m. - strah, užas,

groza strašiV'b prid. - plašljiv, boja­

rod

žljiv

stranbnik'b, -a m. - tuđinac, -

strašiti, -šQ, -šiši - plašiti, stra­

stranac stran&no prilo - čudno

muče­

strastbn'b prid. - mučenički,

stradati, -aždQ, -aždeši - stra-

stražb, -a / -i m. - stražar

staviti, ostaviti; ustanoviti

-

nički

stežen, -a m. - stup; podrška

ni, u sredini; usred

stran, tuđi;

strastonosbCb, -a m. - stradal­ nik, mučenik; usp. strasto­ tnpbCb, strastbnik'b

stl'hpotvorenie, -a S. - izgrad­

stl'bpbnik'b, -a m.

-

neobičan

zočnost, prisutnost

srna, -y Ž. - srna srebro v. sbrebro

stefan'b, -a m.

šiti strašbn'bprid. - strašan, užasan 251

striiltllik'b, -a m. - duhovnik strici, -igQ, -ižeši - strići stroi, � m. -red, poredak, ustroj stroiti, -ojQ, -oiši - spravljati, spremati, sređivati strop'b, -a m. - strop, streha stroenie,-em. -upravljanje, vo­ đenje, uprava struga, -y ž. - riječni tok; huk; usp. strue struna, -y Ž. - struna, žica strup'b, -a m. - rana strue, � Ž. - st�a, riječna stru­ ja, riječni tok; usp. struga strugati / stn.gati, stružQ, stru­ žeši - grepsti, strugati stn.k'b, -a m. - roda, štrk stn.P'btiVb prid. - prkosan, loš, ljut stn.p'btanie, -e s. -strwpputica Stn.P'btb, -i ž. - ljutina, prkos stn.p'btbn'b prid. - iskrivljen, hrapav; surov, grub stn.miti, -mljQ, -miši - težiti, truditi se, nastojati strbDllenie, -e s . -tlak, pritisak stn.mo prilo - tvrdo strikati, strecQ, str�ceši - bosti, probadati strekalo, -a s. - bodljika, trn

strila, -y ž. - strijela stril�ti, -lejQ, -l�ši - pucati, ga­ dati, strijeljati striti, sthrQ, sthreši - pružati, prostirati se striha, -y ž. - streha, krov striCi, str�gQ, strežeši - čuvati; stajati na straži studen'b prid. - hladan, studen studenb, -i ž. -hladnoća, studen studellbCh, -a m. - bunar, zdenac; ponor studoVbnh prid. - bestidan studodeenie, -e S. bestidnost, raspuštenost stud'b, -a m. - sramota; stid, sram studbn'b prid. - sramotan stuidb v. cuidb st'bgna / stbgna, -y ž. - ulica stbblie, -e s. - slama, pljeva StbgnO v. steg'bno sth3a / sthza, � Ž. - put, staza · sthklo, -a S. - staklo stbklbnica / sthklenica, � Ž. staklenka, čaša stblati, steljQ, steleši -prostirati sthreti v. striti StudOSth, -i Ž. besramnost, dr­ skost

252

---..,.

-

styd'b, -a m. - stid, sram stydenie, -e S. - stid, sram stydeti �, styždQ �, stidiši s� stidjeti se stena, -y Ž. -zid, stijena; utvrda stenb, -i ž. - sjena stQCiellbCb v. studenbCh stQpati, -ajQ, -aeši - stupati stQpiti, -pljQ, -piši - stupiti stQP'b, -a m. - sudište, sud st�3ati V. s'b�3ati sugubiti, -bljQ, -biši - udvostručiti suguboprilo -dvostruko; udvoje sugub'b prid. - dvostruk sudan., -a m. - otirač, rubac suiprid. - tašt, prazan, pust; vb sue - zaludu, uzalud sukno, -a S. - sukno sukne, � Ž. - suknja sulii / sulbi / sulei kamp, nema pozitiva - bolji, dostojniji sumr.neti s� V. SQmbneti � 8UnQti, sunQ, suneši - izvući, isukati, izvaditi (mač) suprug'b V. SQprqg'b surovb prid. - sirov, nekuhan surove prilo - sirovo, žestoko surh8k'b prid. - sirski susana, -y Ž. - Suzana, os. ime

suti, S'hPQ, s'hpeši - sipati suhan., -a m. - Sihar, zemlj. suho, -a s. - suho, čvrsto tlo; kopno suhorqk'b prid. - suhoruk, koji ima suhu ruku suhota, -y Ž. - suhoća, suhost

suh'b prid. - suh; ožujak suia, � Ž. - suho tlo, kopno suillo, -as. - suho granje, pruće suiiti, sUšQ, sušiši - sušiti sue prilo - uzalud, nepotpuno sueta, -y Ž. - ispraznost, taština suetbn'b prid. - isprazan, tašt sceglo pril. - posebno, za sebe, nasamo S'bprijed. s G i 1 - s(a); S'b zadi ­ iza s'bbiranie, -e S. - skupljanje, sa­ biranje s'bbirati, -ajQ, -aeši - sabirati, skupljati S'bblaineti, -nejQ, -neeši - sa­ blažnjavati; zbunjivati, sme­ tati s'bblazniti, -blažnjQ, -blazniši sablazniti, zbuniti, smesti s'bblazn'b, -a m. - pogreška, za­ bluda, nesreća; prepreka 253

S'I>blazm., -i ž. - pad, sablazan,

s'I>vesti, -edQ, -edeši � svesti,

nepristojnost

spustiti, odvesti dolje

s'I>bJjudati, -ajQ, -aeši - čuvati,

nvivati, -ivJjQ, -ivleši - svijati

rukovoditi se (čime)

s'I>viti, -ijQ, -ieši - sviti

s'I>bJjusti, -udQ, -udeši - ispuni­

s'I>vlačiti, -čQ, -čiši - svlačiti

ti, očuvati, istražiti

s'I>vlbft v. s'I>vl�ci

s'I>blqditi, -QždQ, -Qdiši -predati

s'I>vl�ci, -1�kQ, -1t3Češi, akt. part.

se razvratu

pret. l. s'bvlbk'b - skinuti,

s'I>blqždenie, -e s. - razvrat,

svući

preljub

s'I>vratiti, -aeQ, -atiši - svratitij

s'I>borice, -a s. - skupština, sina­ goga; usp. s'I>nbmice

svrnuti s'I>vracati, �Q, -l!aeši - svraća­

s'I>borb, -a m. - skup, skupština, sabor; usp. S'I>nbm'l>

ti, odvraćati nvrbg'b v. s'I>vr�ci

nborbn'l> prid. - zajednički, sa­

s'I>vriati, -ajQ, -aeši - izvršavati,

borski, sveopći

činiti

s'I>b...rati lJ. s'I>bbrati nbranie, -e s. - opskrba, utro­

šak s'I>bbrati, s'bberQ, s'bbereši - sa­

s'I>vn.ien'l> prid. - savršen, pot­

pun s'I>vn.ien� prilo - savršeno s'I>vn.iitelb, -a m . - autor, tvo­

brati, skupiti nbyvati �, -ajQ s�, -aeši s� -

ostvarivati se, ispunjavati se

rac s'I>vrbienie, -e S. - izvršenje, is­

punjenje

nbyti �, -bQdQ s�, -bQdeši s� -

ostvariti se, ispuniti se

s'I>vn.iiti / s'I>vrbiiti, -šQ, -šiši -

svršiti, izvršiti, ispuniti

s'bvada, -y ž. - prepirka, svađa nvadbnik, -a m . - svadljivac,

s'I>vreci, -rbgQ, -rbžeši, akt. part.

pret. l. S'bvrbgD - zbaciti, svr­

svađalica

gnuti

s'I>val'l>m'l>, -a m. - loptica, ku­

glica

s'I>v...kupiti, -pljQ, -piši - spojiti,

sastaviti 254

S'I>V�Stb, -i ž. - svijest, spoznaja,

s'I>vzdvignqti, -nQ, -neši - za­

saznanje

jedno podići

nv�st..n'l> prid. - svjestan, na­

s'I>v...kuplenie, -e S. - skuplja­

nje, spajanje

mjeran

s'I>v...kupl�ti, -ejQ, -eeši - spaja­

s'I>v�stbstvovati, -ujQ, -ueši -

ti, sastavljati

potvrđivati, svjedočiti

s'I>V'I>Skrsnqti, -nQ, -neši - suu­

s'I>vetovati, -ujQ, -ueši - savjeto­

skrsnuti

vati (se)

s'I>V'I>Staviti, -avljQ, -aviši - suu­

s'I>v�h, -a m. - vijeće, savjet; ra­

skrsnuti

zum

s'I>v...sta�ti, -ajQ, -aeši - zajedno

S'I>VetbnikI., -a m . - savjetnik,

ustajati (od mrtvih)

član vijeća

s'I>V'I>Shytiti, -ycQ, -ytiši - zajed­

s'I>v�cavati (�), -ajQ (s�), -aeši

no ugrabiti

(s�) - savjetovati (se), dogova­ rati (se); odlučiti

S'I>vyibnb prid. - koji dolazi s vi­

sine, s nebesa s'I>Vbreti, -IjQ, -riši - raskuhati

(se) s'I>v�denie, -e S. - svjedočan­

stvo, znanje, savjet s'I>ved�telb, -a m. - svjedok, vođa s'I>ved�telbStvie, -e S. / s'I>v�de­ telbStvo, -a S. - svjedočan­ stvo s'I>vedeteThstvovati, -ujQ, -ueši - svjedočiti, objaviti s'I>v�deti, S'bV�mb, s'bv�si - biti svjestan, znati, razumjeti s'I>v�siti, S'bvešQ, s'bvešiši - spu­ stiti, spuštati

s'I>vecati (�), -ajQ (�), -aeši (s�)

- posavjetovati (se); odlučiti s'bv�zati, -ajQ, -aeši / S'bV�žQ,

S'bv�žeši - svezati S'bv�zovati, -ujQ, -ueši - vezi­

vati S'bV�Zbm.l prid. - svezan, oko­

van S'bV�Zbm.2, -a m. - zatvorenik,

uznik S'bVQZ'l> V. s'I>qZ'b s'bgarati, -rajQ, -raeši -izgarati s'bglagolati, -ljQ, -leši - primije-

255

titi, opaziti

8'hglQd,ati, -ajQ, -aeši - pregleda­

nži.ati / 8'hži3ati, -ajQ, -aeši -

8'hdravr.stvovati, -ujQ, -ueAi -

ti, razmotriti

biti zdrav

8'hgniti, -ijQ, -ieši - sagnjiti, is­

trunuti 8'hgnwati, -ajQ, -aeAi - rasrditi,

razljutiti

s'hdrobiti, -bljQ, -biši - zdrobiti

s'hž&mq V. 8'hžQti

8'hdru1iti, -žQ, -žiši - združiti

s'hž,ti, S'bŽbmQ, s'bžbmeši - sti­

jedinstvo

viti ngraždanin'h, -a m, mn. 8'h­ graždane - sugradanin ngn.ždati 8� , -ajQ s�, -aeši s� -

s'hzirati (8�), -ajQ (�), -aem (s�)

8'hdei8tvo, -a 8. - suradnja, po­

- zagledati se, promatrati, razmatrati

moć 8'hdei8tvovati, -ujQ, -ueši - su­

S'hzn.no, -a S. -jezgra

rađivati, pomagati

s'hz'hvati, -VQ, -veši- sazvati

s'hdelati, -ajQ, -aeši - napraviti,

s'hgreiati, -ajQ, -aeši - griješiti s'hgr8iiti, -AQ, -Aiši - sagriješiti

učiniti, stvoriti ndetel&, -a m. - stvaratelj, tvorac

n(fbnati, s'bženQ, S'bženeši -

8'hdetel&n'h prid. - stvaralački

8'hgreienie, -a s. - grijeh

skupiti, stjerati

s'hdeenie, � 8. - postupak, po­

našanje

s'h(fbnqti, -nQ, -neši - sagnuti,

pognuti, svinuti

ndeeti, s'bdejQ, s'bdeeši - ciniti,

učiniti; svršavati, svršiti

s'hgybati, -ajQ, -aeši / -bljQ, -bleši

- sagibati, svijati

8'hžagati, -ajQ, -aeši - spaljivati,

s'hdoleti / s'hd'hleti, s'bdolejQ,

s'bdoleeAi - odoljeti, svladati, pobijediti 8'hdravie, -a s. - zdravlje 8'hdravo prilo - zdravo s'hdraV'h prid. - zdrav

izgarati 8'hžaliti si, -ljQ si, -liši si - sažali­

ti se, ražalostiti se, smutiti se nžen-

V.

s'h(fbnati

s'hžeci, s'bžegQ, S'bžežeši / S'bŽbgQ,

256

s'bŽ'bžeši - spaliti, sažeći

nkollhČavati (8Q), -ajQ (�),

sagraditi, dovršiti

ti, završavati, raditi

smežurati se

stezati; sažimati

8'hzidati, -ajQ, -aeši - sazidati,

8'hdevati, -ajQ, -aeši - ostvariva­

8'h,otoviti, -vljQ, -viši - pripra­

ti, stegnuti, ukliještiti nklecati, -ajQ, -aeAi - stiskati,

- otraga, straga

8'hdyhanie, � S. - jednodušje,

pravljati

jašnjavati, tumačiti, govoriti 8'hklestiti, �, �stiši - stisnu­

s'hzadi / 8'hzadu / 8'hzažda prilo

vladati; zadržati

n,oriti, -ljQ, -riši - izgoljeti

ti, tumačiti nkazovati, -ujQ, -ueši - ob­

snuti, sažeti

8'hdn.žati, -žQ, -žiši - držati,

8'hgotovati, -ajQ, -aem - pri­

8'hkazati, -zajQ, -zaeši - kaziva­

spaljivati

8'hzyvati, -ajQ, -aeši - sazivati i

8'hz&danie, � 8. - gradnja, iz-

gradnja, zdanje 8'hz&dati, s'bziždQ, s'bziždeši -

sazidati, sagraditi, utvrditi 8'hz&reti, -rejQ, -reeši - dozreti,

sazreti s'hkazanie, -e S. - objašnjenje,

opis, prikaz, homilija s'hkazatelh, -a 8. - opisivač, tu­

mač, propovjednik s'hkazati, s'bkažQ, s'bkažeši - ka­

zati, priopćiti; pokazati, obja­ sniti, označiti; 8'hkazati 8Q -izdavati se za koga

-aem (s�) - završavati, svrša­ vati, ispunjavati (se) 8'hkollhČanie, � 8. - svršetak, kraj, smrt 8'hkollhČati (8Q), -ajQ (s�), -aeši (s�) - završiti (se), svršiti (se), umrijeti, uništiti s'hkrovice, -a S. - skrovište, ri­ znica; blago, bogatstvo nkroV'h, -a m . - skrovište 8'hkroVhn'h prid. - tajan, skri­ ven s'hkruiati, -ajQ, -aeši -razbijati,

rušiti, satirati, deprimirati 8'hkruienie, � S. - propast, uni­

štenje, deprimiranost 8'hkruiiti, -šQ, -šiši - razbiti, sa­ trti 8'hkryvati, -ajQ, -aeši - skrivati, gomilati nkryti, -yjQ, -yem - �kriti, zata­ jiti

257

S1tkupiti, -pIjQ, -piAi -,skupiti,

8'blom.iti, -mIjQ, -miAi - slomiti,

razbiti

sjediniti n.kydati, -ajQ, --aeAi - izbaciti,

8lučai, -e m. - slučaj

ukloniti, odstraniti 8'bkQtati, -QĆQ, �Ai / -ajQ, -aeAi

- umiriti, utiAati, uguAiti (po­ bunu) 8'bkimeni v. 8kimhn'b 8'blagati, -gajQ, -gaeAi - slagati,

postavljati; dogovarati se 8'blaziti, -ažQ, -aziAi - silaziti,

spuAtati se 8'blaz'b, -a

m.

- silazak, spuAta­

nje 8'blamatl, -ajQ, -aeAi - lomiti,

razbijati

81učati �, -ajQ �, -aeAi � - do­

gađati se; slučajno se sretati 8'blučiti �, -čQ s�, -čiAi s� - do­

goditi se; slučajno se sresti S1tb, -a

- poslanik, poslan­ stvo; apostol m.

8bl'bgati, -1'bžQ, -1'bžeAi - slagati,

izmisliti; otkazati 8'bl�8ti, -ezQ, -ezeAi - sići, spusti­

ti se 8'bI�tati, -ajQ, -aeAi - slijetati 8'bl�ci, �kQ, �Ai - pognuti, sa­

viti, zgrčiti, slegnuti

8'blatl, S'bljQ, s'bleAi - slati 8'bležati, -žQ, -žiAi - ležati (bole-

8'bIQk'b prid. - zgrčen, zgrbljen 8'blQčiti 8�, -čQ s�, -čiAi s� - savi­

stan); odmarati se

ti se, zgrbiti se; skupiti se

8'blet�ti, -lecQ, -letiAi - sletjeti

S1tmatr�ti / 8'bmacriti, -at�jQ,

8'bličie, -e s . -bit, osnova; osoba

-atreeAi - gledati, promatrati; smatrati

8'blično prilo - bitno, istobitno 8'bli�ti (�), S'b"�jQ (�), s'bleeAi

(�) - sliti (se), pomijeAati (se) S1tlogr., -a m. - riječ

s'bmesti, -etQ, -eteši - smesti,

pomesti; skupiti

8'bloženie, -e S. - slaganje, spaja­

nje; stvorenje, stvor; početak, zbirka; snošaj 8'bložiti, -žQ, -žiAi - složiti, sa­

s'bmiliti �, -IjQ s�, -liši s� - smi­

lovati se, sažaliti se s'bmirenie, -e 8. -smirenje, mir s'bmiriti �, -tjQ s�, -rui s� -

smiriti se, izmiriti se

staviti; suglasiti se 258

S'bm.iriti �, -ejQ �, -eeAi s� -

S'bm�renie, -e 8. - smjernost,

poniženje

smirivati se, izmirivati se s'bmotriti, -oCtjQ, -otriAi - pro­

s'bm�rbno prilo - smjerno, poni­

motriti, razmotriti, uzeti na znanje

S1tM�rbn'bprid. - smjeran, poni­

-e 8. - pogled, gle­ danje; pozornost, briga

s'bm�siti, -eAQ, -esiAi - smijeAati,

S1tMotrinie,

S'bmr'btb, -i Ž. - smrt s'bmr'btbn'bprid. - smrtan, smr­

tonosan s'bmysliti, -yAIjQ, -ysliAi - smisli­

ti, promisliti, razmisliti s'bmysl'b, -a m. - smisao, razbor,

razum; usp. smys!'b S'bmyslbno prilo - razborito, ra­

zumno S'bmyslbn'b prid. - razborit, ra­

zuman s'bm�žati, -ajQ, -aeši - žmiriti,

žmirkati -žQ, -žiAi - zaklopiti oči, zažmiriti

S1tM�žiti,

s'bm�nie, -e 8. - smionost, od­

važnost, hrabrost, smjelost s'bm�ra, -y Ž. -izmjerena težina,

odgovarajuća cijena s'bm�riti �, -tjQ s�, -rim s� - po­

niziti se, pokoriti se s'bm�riti, -rejQ, -reeAi - poniža­

vati, pokoravati (se)

zno zan objediniti s'bm�Aati, -ajQ, -aeAi - mijeAati,

objedinjavati s'bm�ti, -ejQ, -eeAi - usuditi se,

smjeti s'bm�ti (�), �tQ (�), �teAi (�)

- smesti (se), smutiti (se) s'bmQtiti, -QCQ, --qtiši - smutiti,

uznemiriti s'bmqeati (�), -ajQ (�), -aeši

(�) -pokretati (se), uznemiri­ vati (se) s'bmqeenie, -e 8. - pokret, giba­ nje s'bnab'bd�ti, -'bždQ, -'bdiši - op­ skrbiti, sačuvati; pribaviti, pri­ skrbiti, postići s'bnesti, -eSQ, -eseši - snijeti, prenijeti odozgo nadolje s'bnie, -e S. - san S1tnimati (S�), s'bnemljQ (s�),

s'bnemleAi (sQ) - spajati (se) , skupljati (se) S1tniti, -idQ, -ideši - sići, saći

259

s'bn�tie, � s. - skup, vijeće, naj­

s...mtie, � 8. - silazak

viši sud koji je donosio smrtne . kazne

S'hniti �, -idQ S'il, -ideši s� - sku­

piti se, sabrati se, sresti se

s'hn�ti �, S'bnbmQ �, s'bnbmeši

s'hnoriti, -rjQ, -riši - srušiti,

s� - sastati se, skupiti se, sre­ sti se

oboriti S'hnuzltn'h prid. -jahaći s'hnuzltnik'h, -a

m.

- borac na

kolima

s'hObrazltn'hprid. - oblikom jed­

nak, sličan S'hpanie, � s. - spavanje

S'hnuzltnica, � ž. - kola (bojna)

S'hpasati, -ajQ, -aeši - spašavati,

S'hn'h, -a m. - san, spavanje; vide­

čuvati

nje

s'hpasenie, � s. - spasenje, spas

s'hn..mati S�, s'bnemljQ s�, S'bne­

mleši s� - skupljati se s'hn..mice, -a s. - skupština, si­

s'hpasiteb., -a m. - spasitelj, Spasitelj; usp. S'hpas'h S'hpasoVb prid. - koji pripada

Spasitelju

nagoga; bogoslužje S'bn..m'h, -a m. - skup, sabor, si­

S'hpasti, l -adQ, -adeši - pasti,

spasti

noda; bogoslužje S'hn..:nu.nik'h, -a m. - sudionik u s'hn&lati, -ajQ, -aeši -jesti, uži­

S'hP8S'h, -a m . - spasitelj, Spasi­ telj; spas; usp. s'hpasitellt

sačuvati, očuvati

vati, blagovati s'hnedenie, � s. -jelo, uživanje,

blagovanje s'hnedlt, -i ž.

-

S'hpasltn'h prid. - spasiteljev,

Spasiteljev; spasiteljski S'hpati, -pljQ, -piši -'-- spavati,

hrana

spati

s'bn&iltn'b prid. -jestiv

s'hpisanie, �

s'hDesti, �mb, �si - izjesti s'hn�ti, S'bnbmQ, s'bnbmeši - ski-

ba; dostojanstvo

s'hpleskati, -eCQ, --ečeši / -ajQ,

S'hpožiti, -ivQ, -iveši - zajedno

-aeši - mijesiti; stvarati, pra­ viti

s'hpospeAltnik'h, -a m. - sudrug,

drug, pomoćnik s'hpospeeti, -pejQ, -peeši - pri­

s'hpletati, -ajQ, -aeši - splitati

ti, plesati jedno se boriti s'hpov&lanie, � s. - razlaganje,

objašnjavanje; ispovijedanje, priznavanje s'hpovedati, -ajQ, -aeši - razla­

gati, objašnjavati; ispovijedati, priznavati povijedati s'hpovedeti, -Vemb, -vesi - ra­

zložiti, objasniti; ispovjediti s'hpogribati, -ajQ, -aeši - zajed­

no pokapati, sahraniti S'hpodvi3ati �, -ajQ s�, -aeši �

- podizati se

s'hpisati, -ajQ, -aeši - napisati,

s'hpodobleti, �jQ, �i - cijeni­

popisati 260

s'hpostat'h, -a m. -protivnik, ne­ prijatelj; usp. sqmpo&tat'h

s'hpobrati, -borjQ, -boreši - za­

načiti, prilagoditi, biti nalik; biti dostojan; cijeniti

nuti

donositi, pomagati

s'hpl�sati, �šQ, �šeši - zaplesa-

- spis, popis,

m.

živjeti

s'hplesti, -etQ, -eteši - splesti

s'hpodobiti, -bljQ, -biši - l.\ied­

književno djelo

s'hpodoblenie, � s. - uspored­

tvorevina, stvorenje

s'hpovedovati, -l.\iQ, -ueši - pri­

S'hpasti,2 -asQ, -aseši - spasiti,

skupu / saboru, sabornik

s'hpleskanie, � s. - stvaranje;

ti; biti dostojan

s'hpostignqti, -nQ, -neši - posti­

ći nešto zajedno s drugim, do­ segnuti s'hprazdltn..stvovati, -l.\iQ, -ueši - zajedno slaviti S'hprisnosqeltn'h prid. - jedna­ ko vječan, istovječan S'hprič�tltnik'h, -a m. - sudio­ nik, subaštinik S'hprič�tltn'h prid. - sretan, blažen, zadovoljan s'hprovesti, -edQ, -edeši - spro­ vesti, dopratiti s'hprosta prilo - potpuno, savr­ šeno, gotovo s'hpr'hvapril. - na početku, naj­ prije s'hpr'hvee prilo - prije, ranije s'hpribyvati, -ajQ, -aeši - bora­ viti s nekim s'hpr&li / S'hpridltprilo - sprijeda

261

8'hpristolbll'h prid. - suprije­

8'hrebroJjubr.cb, -a m. - srebro-

ljubac

stoini, koji je s nekim na prije­ stolju

8'hrebrr.nik'h, -a m. - srebrnjak 8'hrebrbll'h prid. - srebrn

8'hp�tati, -ajQ, -aeši - potiski­

vati, tiskati, tlačiti

s'hrieati, -ajQ, -aeši - raspravlja-

8'hP�8ti, �gQ, �žeši - spojiti se,

ti, dogovarati se

povezati se

ftristi, s'br�, s'br�teši - sresti,

8'hP1'Qg'h, -a m. - sprega, zapre­ ga, jaram; usp. 8qp1'Qg'h

sastati, poći ususret 8'hritanie, � s. - smjer, put

8'hp1'Qibn'h prid. - suupregnut

8'hritati, -ajQ, -aeši - polaziti

(u paru)

ususret, susretati ftritenie, � s. - susret

8'hpustiti (8�), -ueQ (s�), -ustiši

(s�) - spustiti (se)

8'h�a, �Ž. - susret; sreća, usud

s'h8toeti (8�), -ojQ (s�), -oiši (�)

- sastojati se, temeljiti se, sta­ jati skupa 8'hstrilati, -IjQ, -liši - ustrijeliti,

strijeljati 8'h8tqpiti �, -pljQ, -piši s� - spo­

jiti se skupiti se 8'h8ridati �, -ajQ s�, -aeši s� -

zgušnjavati se s�kati, -ajQ, -aeši - odsijecati s�sti �, -s�dQ s�, -s�eši s� -

zgusnuti se, sjesti, usiriti se

8'hpUcenie, � s. - spuštanje

8'h8ati, S'b8Q, s'bseši - sisati, dojiti

8'hsqditi, -QždQ, -Qdiši - suditi

s'h8taviti, -vljQ, -viši - sastaviti,

s'h8qidati, -ajQ, -aeši - priprav­

8'hpr.sati, s'bpišQ, s'bpišeši -napi­

sati, pisati 8'hpllti, S'bpojQ, S'bpoeši - zapje­

vati, pjevati 8'h�ti, S'bpbnQ, S'bpbneši - spu­

tati

sjediniti; napraviti 8'h8tavleti, -ejQ, �ši - sastav­

ljati, praviti s'h8tavlenie, -a s. - skup, osoba; preporuka 8'hstaV'b, -a m. - okupljanje; or­ ganizam, tijelo; biće, osoba 8'h8tariti S�, -rjQ s�, -rMi s� -

s'hradovati �, -ujQ s�, -ueši s� ­

radovati se s nekim

s'h8tati S�, -anQ �, -aneši s� -

s'hrazumeti, �jQ, �eši - spo­

znati 8'hrasp�ti, -pbnQ, -pbneši - za­

jedno raspeti

ostarjeti

ljati s'h8Qd'h, -a m. - sprava, instru­

ment; stvar, predmet; posuda S'hsqCbn'h prid.

-

stiskati (se), pokrivati (se) 8'htisnqti, -nQ, -neši - stisnuti s'htie, � s, zb. im. - piće od meda; USp. 8'ht'h s'htleci, -1'bkQ, -l'bčeši - stući, sa­

trti

S'h8'h / 8'h8r.cb, -a m. -sisa, dojka

8'hPbriti 8�, -rjQ s�, -riši � -

porječkati se, upustiti se u pre­ pirku

8'htiskati �, -ajQ s�, -aeši � -

8'hto gl. broj - sto s'htokratieejq prilo - stostruko; usp. 8'htorieejq s'htoletbn'h prid. - stoljetni s'htorieejq prilo - stostruko; usp. 8'htokratieejq s'btrr.pllti, -pljQ, -piši - izdržati,

istrpiti 8'htrr.ti / 8'htreti, S'btbrQ, s'btbreši

- strti, satrti s'htrebiti, -bljQ, -biši - očistiti;

bitan, glavni

S'htvarr., -i ž. - zgrada, kuća,

stvar s'htvariti, �jQ, �ši - stvarati,

praviti, proizvoditi 8'htvoriti, -rjQ, -riši - stvoriti,

učiniti, ispuniti, izvršiti

pripremiti leš za sahranu 8'ht�ati, -ajQ, -aeši - potresati,

tresti 8'ht�ti, �sQ, �seši - stresti,

zatresti, uništiti S'ht'h, -a m. - sat (meda)

sastati se, skupiti se, naći se s'h8tolr.nikJ., -a m. - sudionik na saboru, sabornik

8'htvorenie, � s. - čin, djelo, iz­

s'ht'hkati, -t'bkQ (-t'bČQ), -t'bČeši

vršenje, ispunjenje; stvorenje, stvor

8'htbnik'h, -a m. - satnik, stotnik

s'h8toenie, � s. -postojanost, iz­

s'hteci �, -ekQ s�, -ečeši s� - sju­

S'htbnyi, 8'htbnae, 8'htbnoe red.

držljivost

s'hrebro u. sbrebro 262

- priopćiti, predati

broj - stoti, stota, stoto

riti se, strčati se; okupiti se 263

st�gnQti, -nQ, -neši - stegnuti,

8'hhraniti, -njQ, -niši - sačuvati,

održati

svezati 8'h�ianie, � 8. - imetak, bogat­

8'hhran�ti, �jQ, �ši - čuvati,

paziti

stvo

8'hhram.no prilo - pažljivo, si­

8'ht�iati, -žQ, -žiši - dokopati se,

gurno

dobiti, steći 8'ht�3anie, �

8. - prepirka, obračun; u8p. 8'ht�zanie

s'h�3ati �, -ajQ SQ, -aeši s� -

prepirati se, raspravljati 8'h�zanie, � s. -prepirka, obra­ čun; U8p. 8'ht�3anie 8'h�zati 8�, -ajQ SQ, -aeši s� -

prepirati se, raspravljati 8'htQžati, -ajQ, -aeši - pritiskati,

biti na teret, mučiti 8'htQžanie, � 8. - tlačenje, priti­

skanje 8'htQžiti, -žQ, -žiši - pritisnuti;

izmučiti se 8'hhnQti, -nQ, -neši - sušiti, sah­

nuti 8'hhoditi (�), -oždQ (s�), -odiši

(SQ) - silaziti, odlaziti; dolazi­ ti, skupljati se s'hhod'h, -a m. - blagost, obazri­

vost; popustljivost 8'hhranenie, � s. - briga, čuva­

nje, zaštita

8'hC�niti, -njQ, -niši - ocijeniti 8Metanie, �

8.

- zajednica;

brak. sMetati, -ajQ, -aeši - spojiti,

svezati, povezati s'hČinenie, � s. - djelo, skladba 8'hČiniti, -njQ, -niši - složiti, na-

praviti 8'hib8tvie, � 8. - silazak 8'hQZ'h, -a m. - okov Sb1 V. 8'h 8b,2 si, se zam. - ovaj, ova, ovo sbde prilo - ovdje 8bžde / sbže zam. - isti sbrebro, -a 8.

-

srebro

sbrebroJjublenie / sbrebroJjubbstvie, � s. / 8brebroJjubb­

stvo, -a 8. - pohlepa za nov­ cem, koristoljublje 8brebroJjubbCb, -a 8. - srebro­ ljubac, pohlepnik sbrebrbnik'h, -a m. - srebrnik, denar 8brebnn'h prid. - srebrn

264

sb�zati, -ajQ, -aeši - gomilati, nanositi 8b�ti, SbĐjQ, sbĐeši - pružati zrake, sjati; usp. 8i�ti By V. byti

synOVbnb prid. - sinov synOVb8tvO, -a 8. - sinovstvo syn'h, l -u / -a m. - sin 8yn'h,2 -a / -u m. - toranj sypati, -pljQ, -pleši - sipati 8yrice, -a 8. - želudac &yr'h,1 -a m. - sir SYl"h2 prid. -vlažan; zelen, sirov, svjež 8yt08tb, -i ž. - sitost syt'h prid. - sit � uski, čest. - no, hajde, neka bude �anie v. ��nie �ati V. s��ti 8�veroV'h prid. - sjeverni s�ver'h, -a m. - sjever; sjeverac �Verbnb prid. - sjeverni

�diny, -'b ž, mn.-sjedine, sijeda kosa �d'h prid. - sijed sMeti, seždQ, sediši - sjediti �kyra V. sekyra �mo prilo - ovamo, tamo sem�, semene, semenis. - sjeme, sperma seno, -a s. - sijeno Senb, -i ž. - šator, sjena, sjenica _ti, s�dQ, s�deši - sjesti, posaditi (se) seti v. �eti s�tovati, -ujQ, -ueši - žalostiti se, biti tužan, sjetan setb, -i ž. - zamka, mreža ��bn'h prid. - tužan, sjetan �i, sekQ, seceši - sjeći secivo, -a 8. - sjekira 8ečbn'h, -a m. - ve�ača 8�nie, -a s. - usjev, njiva seeti, sejQ, eeeši, akt. part. prez. sej�i - sijati

�dalice, -a 8. - sjedište, stolac,

S� zam, čest. - sebe, se

učiteljska stolica, katedra �dalo, -a S. - klupa, stolica; re­ zidencija

�t'h 3. l.jd. prez. (verbum defecti­ vum) reče, kaže 8�ci, S�gQ, sQžeši - segnuti

sedati (8�), -ajQ (s�), -aeši (SQ)

8Qbota, -y ž. - subota; tjedan; usp. sobota

-

sjedati �dinaV'h prid. - sijed, sjedokos

-

sQbot'h v. sQbota 265

8Qbotltll1o prid. - subotIiji 8Qgrudanin1o, -a m. - sugrađa-

nin

SQP1'Qg'It, -a m. - sprega, zapre­ ga, jaram; usp. S1op1'Qg'It 8QP1'QŽbnik1o, -a m. - supruž­

nik; pomoćnik, sudrug

sqdii, � m. - sudac sqdiisk10 prid. - sudački

SQPbn., -a m. - suparnik

IIQdilice, -a s. - sudište, sudačka stolica; usp. sqdiee

IIQPbn.nik1o, -a m. - suparnik,

sqditeb., -a m. - sudac sqditi, 8QždQ, sQdiši - suditi, mi­

IIQdd1o, -a m. - susjed

sliti, upravljati sqdice, -a s. - sudište, sudski proces; usp. IIQdilice

sqs6dyni, � Ž. - susjeda sQb - preient, 3. l. mn. glagola byti (nesvr)

8Qdu prilo - ovamo; ob 8Qdu / ob sqd� - odavde, odatle; sqdu i ovqdu - s jedne i s

sqCie, � S. - bit

druge strane sqd1o, l -a m. - sud; pravda, pro­ ces, mišljeIije

IIQd1o,2 -a m. - posuda, oruđe, dio

tijela

sqdItIl10 prid. - sudIiji; sqc:b.n1o dJ.m, - sudIiji dan sqd� V. sQdu

sqebn10 prid. - bitan sqe- V. byti sqCbStVO, -a 8.

-

priroda, bit

lIqČr.cb, -a m. - trijeska, trun,

iver; slamka

.

sidarb V. sudan. sikamina / sikam6na, -y Ž. -

dud, murva

sikoman6 / sikomori6, � Ž. -

sikomorina, divlja smokva simeon1o, -a m. - Simeon, os.

8Qb, -a m. - grana 8QDlhIl�nie, -a S. - sumnja, boja-

zan; motreIije; rasprava 8QlD.Itn6ti (S�), -IijQ (�) , -niši (s�) - sumIijati sqmpostat1o, -a m. - protivnik, neprijatelj; usp. s1opostat1o u

OU T T

protivnik

IIQHda, -y Ž. - susjeda

ime simeon. prid. - Simeonov sinagog'lt, -a m. - predstojnik si­

nagoge

sin.sb prid. - sirski sihan., -a m. - Sihar, zemlj.

266

t - slovo » tvrbdo«; . OO

300, . T . - broj 300 tal prilo - tako, pak ta2 vez. - pa, ta

•

- broj

taibbnik1o, -a m. - kojije upućen

u tajnu

ta3 V. t10 taverna, -y Ž. - gostionica taven. V. thavon. tavita / tavitha, -y Ž. - Tavita,

os. ime

tavon. V. thavon. tadei / tad6i, -a m.

taibbna, -y Ž. - tajanstvo, miste­ rij; usp. taibbno

taibltllo, -a S. - tajanstvo, miste­ rij; usp. taibbna tailice, -a S. - skrovište, spremi­

šte, komora

taina, -y Ž. - skrovište; skloni­ -

šte; skrovitost; tajnost; tajan­ stvo, tajna, misterij, otajstvo, sakrament; V'JJ tain6 / V'JJ tai­ nQ - skriveno, potajno; usp.

Tadej, os.

ime tadin10 V. thadin10 tude V. bžde tue prilo i vez. - isto tako, kao i,

također; zatim, nakon toga, onda; pa tai prilo - tajno, potajno, krišom; V'JJ tal - potiho, tiho

tainol taina�, � Ž. - tiha molitva taino, l -a S. - skrovište, skloni­

267

šte; skrovitost, tajnost; tajan­ stvo, tajna, misterij, otajstvo,

sakrament; o tainyih.. - po­ tiho; UBp. taina taino2prilo - skrovito, (po)tajno; tajanstveno, mistično; usp.

tak..žde / tak..že mm. - (isto)

tain� tain..prid. -skrovit; tajanstven,

Grčkoj i mjera za težinu talan..hn.. prid. - talantski;

tajan, mističan tain� prilo - skrovito, potajno;

UBp. taino

taiti (�), tajQ (s�), tai�i (s�) -

skrivati (se), tajiti (se) takanie, � s. - trk, trčanje,jure­ nje tako pril, čest. i vez. - tako, ova­ ko; toliko; kao i, pa, zatim; to jest, naime; i tako, prema to­ me; tako i; tako mi - kunem se; da tako rekQ -takorekuć; �ko(že) I. . J - tako I.. J - kako I.. J - tako 1... /; eko tako čim; usp. siko takOV'h prid. - takav; tolik; usp. tab takOVhSb zam. - takav takožde / takože prilo - tako,

isto tako, takoder, isto tako, jednako, slično; ekože / .. J takože / .. J - �to / .. J - to / .. J, čim /.. J - tim / .. J takoze V. takožde / takože tak-. prid, kamp. tačai - takav, tolik; usp. takOV'h

takav, jednak, sličan talan(.. )h, -a m. / talan..to, .,.a B. - talen(a)t, novac u staroj

talan..tbna� prihča - priča o talantima; usp. talan(..)h talita kum.. V. talitha kum.. tali� V. ittali� talitha kum.. - djevojko, us-

tani! tamara, -y Ž. - Tamara, os. ime tamarr. V. tamara

tamopril. -tamo, onamo, ondje tanao� V. taneos.. taneos.., -a m. - Tanis, zemlj. taranr. prid. - Tarin, prema

Tara, os. ime

tar-.sidr.sk.. prid. - tar�i�ki, zemlj; usp. tar-.sisbsk.. / ta­ rbsk.. tar..sis.., -a m. - Tar�i�, zemlj. tarui8b8k.. / tarbsk.. prid. tar�i�ki, zemlj; usp. tar..sidr.­ sk.. tatb, -i m. -kradljivac, lopov, tat tatbba / tatbbina, -y Ž. - krada tatbbbn.. prid. - ukraden tačai V. tak..

268

tače prilo i vez. - onda, zatim, iza

tvr-.dostb, -i ž. - tvrdoća, čvr·

toga; i, i takoder, i tako; i za­ tim, i onda

tvr-.d..prid. - tvrd, čvrst, posto­

stoća; dosljednost, po�tenje jan; utvrđen, snažan, jak tvr-.dr., -i ž. - tvrđava, utvrda; potpora, upori�te; v'h tvr-.dr. - jako, snažno tvr-.dyni, �ž. - zatvor; trajnost

ta�ti, tajQ, tae�i - taliti, topiti tvarr., -i Ž. - stvorenje, biće; dje­

lo, čin; stvaranje; nebesko tije­ lo; oblik tvar�ti, �jQ, -&ši - tvoriti

tvr-.d� pril, Iwmp. tvr-.žde -

tvoi, tv�, tvoe zam. - tvoj, tvo­

čvrsto, temeljito

ja, tvoje

tvr-.d�b., -i ž. - nebeski svod

tvorenie V. tvo�nie

tvrr.d- V. tvr-.d

-

tvoriti, -IjQ, -mi - činiti, raditi,

tvr-.žde V. tvr-.d�

proizvoditi, izvr�avati; provo­ diti, ustanovljavati; postup�ti; nastojati; pripremati, priređi­ vati, organizirati; pretvarati; ispunjavati; slaviti; smatrati; pretvarati se; p�Jjuby tvori­ ti - činiti preljub tvor-., -a m. - djelo, kreacija; oteklina

te V. tetek- v. teci tek(..)}a, -y Ž. - Tekla, os. ime tektonoV'h prid. - tesarov tekton.., -a m. - tesar telica, � Ž. - janje, ovčica teb.cb, -a m. - tele; june tel�, tel�te, tel�ti S. - tele

tvorr.cb, -a m. - stvaralac, tvo­

rac; počinitelj tvorbČb prid. - stvaraočev, tvor­ čev

temilm.. V. thimian..

tvor�nie, � S. - činjenje

temen.. V. thimian..

tvr-.diti, -'bždQ, -'bdi�i - učvr�ći­

vati, ojačati tvr-.do prilo - čvrsto, dosljedno, pouzdano, sigurno; tvr-.do be�ovati - tvrditi

temr.nica V. tbmbnica tembn.. V. tbmbn.. teneto, -a S. - mreža za lov, uže,

konopac teodor-. V. theodor-. teofil.. V. theofil.. tepenie, � S. - bičevanje

269

teplo prilo - toplo teplost.., -i i. - toplina teplota, -y i. - toplina; žeravica,

žar

tUiti, tišQ, tišiši - stišavati, umi­

timon... V. thimon...

t....knqti, -nQ, -neši - udariti,

timotei I timof�i I timothei, �

tep.... prid. - topao

m. - Timotej, os. ime tim6nie, � s. - blato, kal, glibj usp. tina tim�(n..)n... prid. - blatan; usp.

tesati, tešQ, tešeši - tesati teti, tePQ, tepeši - bičevati, tući tetrarh..., -a m. - tetrarh

tinaV'b, tim.n...

tet1tka, -y i. - teta teča, � m. - trkač t8Čenie, � s. - tok, struja; po­

kretljivost; put; težnja, nasto­ janje; tečenie kl'1>ve - krva­ renje; usp. tob2, točenie tah'b, imp. tbCi - teći; trčati, žuriti, bježati; razbiti, napre­ gnuti se, akt. part. prez. teky I tekb - žurno, brzo; predi teCi - preteći, pretjecati, pretho­ diti til V. ty ti2 čest. i vez. - dakle, onda, tako;

i, pa, te; no, ali; još, dakle

Tigris, zemlj.

toli prilo i vez. - tolikOj onda; i

-a m. - prevoditelj, tumač; tumačenje

t....k...,

zato, i stoga, tako daj kako i, ali ipak; oh toli - otada, odon­ da; do toli - dotada

t....pa, -y Ž. - mnoštvo, gomila tl...sh prid. - debeo

tl..knqti V . tl...knqti

tolikoprilo - toliko; tako mnogo; samo; po tolic� l�h - poslije toliko godina; ekoliže l .. .! - to­ liko l .. .! - koliko l .. .! - toliko l.. .!; elikože l.. .! - toliko ( ) što više l.. .! - to više; n... toliko

čina tl�ci, tl'bkQ, tl'bčeši - udarati,

.. ,

tući; kucati

­

- ali ipak

to pril, vez. i čest. - tako, i tako,

onda; kao ij a, alij ipak, naime;

tolikož(d)e prilo - isto toliko

tisa, -y Ž. - cedar

a, ali, ipak; pak, pa, ta; to kako

tit..., -a m. - Tit, os. ime

- pa

(mnogo I često), upravo toliko (mnogo I često)

tit..la, -y i. I tit......, -a m. - nat-

pis, naslov, naziv

to2 V. t... tog(...)da V. hg(..)da

tiho prilo - tiho, mimo, blago

togdaž(d)e V. hgdaž(d)e

tihost.., -i ž. - blagost, mimost

tožde pril, vez. i čest. - jednako,

tihota, -y ž. -mir, tišina, blagost

prijateljski

tign.sk... prid; rika tigrb8k... tik..., -a m. - zrcalo

tok...s V. otob

tI...kovanie, � s. - tumačenje

tinaV'b prid. - blatan; usp. tin..nb, tim6(m.)n...

tih... prid. - miran, tih, uslužan,

tiverii, -a m. - Tiberije, os. ime

tok....2 -a m. - gumno

pokucati

tl...ca, � i. - debljina; snaga, ja­

tm..n... prid. - blatan; usp. tinaV'b, tim�(n..)n...

tok...,l -a m. - tok; tok... kr1>ve - krvotok; usp. t8Čenie. to­ čenie

rivati

tina, -'Y i. - blato, kal, glib; usp. tim�nie

tim., -i i. - remen

teCi, tekQ, tečeši, sigm. 1. aor.

isto tako; i; ali (ipak); također toždeimenie, � s. - istoimenost toždeimenih prid. - istoimeni

tiCi V. teCi

tože V. tožde

tinti, -ajQ, -aeši - stišavati,

toižde prilo - tamo, gdje

umirivati

timeoV'b prid. - Timejev, prema

Timej, os. ime

timi6n..., -a m. - tamjan; usp. thimi6n...

tišina, -y ž. - tišina, mir 270

tokrat'b prilo - kratko prije, ne-

davno

tolik... zam.prid. -tolik, tako ve­ lik; tolice I tolicemb - toliko mnogo; na tolice - za toliko; tolik'b da - toliko velik da tolik'bžde zam. - isto toliko

(mnogo) tol.. I tol..ma(že) I tol..mipril. ­ tako. toliko (mnogo); tol.. ve­ Ibmi - toliko; tol.. kraty toliko puta; tol.. dl'bgo doru.deže - tako dugo dok tole V. toli

271

toma v. thoma tomiteb.,l -a m. - tiranin, tlači­

telj, mučitelj tomitel..2 prid. .,- tiraninov, tla­ čiteljev, mučiteljev tomiti, -m1jQ, -miši -tlačiti, mu­ čiti tomlfinie, -e s. - tlačenje, muče­ nje tonqti, -nQ, -neši - tonuti toPanr.3ie, -e m. - topaz; usp. toPanr.3ii, tipanr.zie

trava V. triva traVhn... V. triVhn...

tretie(e) prilo - treći put

truditi (�), truždQ (s�), trudiši

tri V. trie

travit;i, -vljQ, -viši - žderati,

trivlie, -e s. / trivlii, -e

(s�) - mučiti (se), zamarati (se); svladavati; biti umoran; truditi se, nastojati; boriti se, žuriti se trud...,l _a m. - muka, mučenje, stradanje; trud, naprezanje, napor; borba; proizvod, djelo; v'h trudfi - naporno, teško; trud... esh - teško je; trudy d.aeti (defJti, tvoriti) -muči­ ti, gnjaviti

proždirati trapeza, -y Ž. - stol; poslužena hrana, trpeza; gozba, jelo; ut­ voriti, postaviti trapezq prirediti gozbu trapfJza V. trapeza tratati, traĆQ, traćeši - ubijati,

uništavati trafin..., -a

topanr.3ii, -e s. - topaz; usp. toPanr.3ie, tipBnhzie topl- v. tepltoprvo prilo - tek, jedva

tooenie, -es. -tečenje, tok, struja, rijeka; točenie krr.ve krvarenje; hemofilija; v'h toče­ nii krr.ve byti - bolovati od krvarenja; usp. tečenie, tok1 tooUo, -a s. - tijesak, preša; kori­ to pod tijeskom tOOU..niln., -a m. -tijesak, preša tOOiti, 1 tOČQ, točiši - trčati,juriti, bježati tooiti,2 tOČQ, točiši - točiti, istje­ cati; liti, prolijevati; sl...zy to­ čiti - plakati; krr.Vh tOOiti krvariti; eel..by točiti ozdraviti, liječiti

m.

- Trajan, os. ime

trepeza V. trapeza trepetati, -peĆQ, -pećeši - drh­

tati, treperiti, bojati se trepeh, -a m. - drhtanje, tre­ pet; strah trepetlon"', -a s. - strašan; tre­ pet..n... byti - drhtati, trepe­ tati, bojati se tretee V. tretie tretii, tretifi, tretie red. broj treći, treća, treće; tretiimh dione, tretiimh dhnhDlh prekjučer; tretie č�st.. - tre­ ćina; tretii na de�te - tri­

naesti tretiieejq prilo - (po) treći put;

triput treti(i)eipril. - treći put tretiea I tretiei V . treti(i)ei

272

m.

-

zdjelica trivol..., -a m. - stričak tride�t.. gl. broj - trideset tridhnev..n... prid. - trodnevan; tridhnev..noe V'hskn.senie

- uskrsnuće trećega dana trie, tri, tri gl. broj - tri; triput; trie na de�te - trinaest; tri kraty / tri krat.. I tri krata­ triput; usp. trici / triihdi / triihCiy I tmi

trud...2 V. trqd... trudhnik'h, -a m. - borac trudhn... prid. - naporan, iscr-

trizna, -y Ž. - nagrada, naknada,

pljujući; umoran, zamoren, is­ crpljen, iznemogao

plaća, nadnica tri8V�h V. trh8V�h

truždanie, -e S. - trud, posao,

trici I triihdi I triihCiy I trIaCi prilo - triput; usp. tri kraty I tri krah Itri krata

rad truždati (�), -ajQ (�), -aeši (�)

- umarati (se); mučiti (se); za­ marati (se); malaksati; truditi se, nastojati; boriti se

troi br. prid. - troji; trqjak, tro­

struk troin... prid. - trostruk troiea, � Ž. - trojstvo, Sveto

Trojstvo troič..n... I troičh8k'hprid. -koji

se odnosi na trojstvo, Sveto Trojstvo troiiti, -šQ, -šiši - rasipati trofJni, � Ž. - Trojana, os. ime

trupie, -e s, zb. im. - trupla, le­

ševi trup"', -a m. - truplo, leš truti, trovQ, troveši I trujQ, trueši

- trovati truh... V. trud...1 tr'hg'h, -a m. - trg, trgovište, trž­

nica

trpeza I trpeza V. trapeza 273

trhŽice, -a B. trg, trgovište, trž­ nica, sajmište

se komu / čemu, imati pouzda­ nja u koga / što

tn.ibDik'h, -a m. - mjenjač nov­ ca; tn.ibnici - svjetina

tr'hStie, � B, zb. im. - šaš, trska, trstika

tn.ib8tvo, -a B. - svetkovina, svečanost

tn.stb, -i ž. - trska, trstika; kalamus

tn.sanie, � B. -jadikovanje

tr'hStbn'hprid. -trskov, od trske

tn.sati -ajQ, -aeši - trgati, ki­ dati; tn.sati � - mučiti se

tn.ti, tbrQ, tbreši - trti, trljati

-

tMtDie, � B, zb. im.

-

trnje

tn.noV'h prid. - trnov, od trnja; UBp. tn.n�n'h tn.n'h, -a m.

-

tn.ton., -a m. - pakao; UBp. ad'h, geona tn.tOrb8b prid. - pakleni tn.t'hr'h v. tn.ton. tn.tvb8k'h v. tn.torb8k'h

trn; bagrem

tn.n�n'h prid. - trnov, od trnja; usp. tn.nOV'h

tn.h'htJ., -i m. sitan novac, malenkost, odlomak, zalogaj

tn.peza v. trapeza

tr&blaien'h prid. - triput blago­ slovljen, triput blažen

tn.�liV'h prid. zriv, obziran

-

strpljiv; oba­

tn.�Ib8tvie, � s. / tn.p�"'­ stvo, -8 B. - strpljivost, strp­ ljenje tn.�nie, -a B. - trpljenje, pod­ nošenje; postojanost; hrabrost; strpljivost, strpljenje; pouzda­ nje, pouzdanost; stradanje, ne­ volja tn.�ti, -pljQ, -piši - trpjeti, pa­ titi; biti strpljiv; imati strplje­ nja; ustrajati, biti uporan; tn.­ �ti cinu. biti ovladan čime; tn.�ti kogo / Čbto - nadati -

-

trbveličb8tVhn'h prid. - triput veći tr&gubiti, -bljQ, -biši -utrostručivati tr&gubo prilo - triput tr&gub.. prid. - trostruk, trojni tn.gub.. prilo - trostruko trbsati V. tn.sati tr&ZqbbCb, -a m. - trozubac

trb8t'h V. tr'hStb

tribe V. triba

trbhotb V. tn.h'htb

triva, -y Ž. - trava, još zelen usjev

tr�ba,l -y ž. prinošenje žrtve, služba Božja; žrtveni dar; tri­ by tvoriti - prinositi žrtvu, žrtvovati -

triba,2 -y Ž. - potreba, nužda; korist, korisnost; triba est'h potrebno je, treba; trib� im�ti ČbtO trebati što; tr�­ b� (byti) komu biti kori­ stan komu -

-

-

tribice, -a B. - mjesto za prino­ šenje žrtve, oltar; hram, po­ gansko svetište; UBp. tribb­ nib treblii V. trib'h

treVhn'h prid. - travnat trezati V . trici trizvenie, � B. - trezvenost, ra­ zumnost, suzdržanost, umje­ renost, skromnost trizviti �, -vljQ �, -viši s� -biti trezven, razuman, suzdržan, umjeren, skroman tr�zV'h prid. - trezven, razu­ man, umjeren, skroman triZVhnik'h, -a m. - trezven, ra­ zuman, umjeren, skroman čo­ vjek trisn'h, -a m. - kita, resa

trebnik'h V. tribbnik'h trebovanie, � B. - nužnost, nužda, potreba; potrebne stvari

tresnqti, -nQ, -neši - tresnuti, udariti triti V. tn.ti

tribovati, -ujQ, -ueši - trebati, potrebovati; biti potreban; ko­ ristiti; zahtijevati; tribovati kogo / česo - iskorištavati; trebuj�i - potrebit

tr�savica, � Ž. - groznica; UBp. t�S'hka

treb'h prid, komp. triblii - pri­ jek, hitan, potreban, blizak

tr�sti (�), tr�sQ (s�), tr�seši (s�) - tresti (se)

trici, trežQ, trežeši - trgati tre�za V. trapeza

t�'hka, -y Ž. - groznica; usp. tr�savica

trbsv�t'h prid. - triput svet

tribbnik'h, -8 m . - mjesto za pri­ noAenje žrtve, oltar; hram, po­ gansko svetište; usp. tribice

trb8tie V. tr'hStie

tribbn'h prid.

trqbiti, -bljQ, -biši - trubiti

tr&n- V. trJ>ntr..�l- V. tn.�l­

274

-

žrtven

trqba, -y Ž. - truba, trublja

275

-a m. - bik tun.2 V. ttn. tun.sk'h V. tiruk'h tu�ltn'h prid. - mastan, debeo; plodan, bogat t'h, ta, to zam. - ovaj, ova, ovo; taj, ta, to; togo radi - zbog toga; k'h tomu - dalje, na­ dalje; k'h tomu ne - ne više; po tom&(ie) - zatim; tfimlt ie V. t�mIt(ie); i t'h - dakle, i tako, prema tomu t'hg('h)da prilo - tada, nekada, jednom; zatim, onda t'hgdu(d)e prilo - tada, iznena­ da, upravo, odmah, naglo, isto­ dobno; t'hlda ie - na to t'hi(d)ezam. -isti, sam; taj, onaj t'hkanie, -a s. - tkanje, tkanina tun.,l

trqblfinie, � S. - trubljenje;

zvuk trube, trublje trqbltJl'hprid. - koji se odnosi na

trubu, trublju trqdovit'h prid. - bolestan

trqd'h, -a m. - dizenterija; trqd'h vodJ.nyi - vodena bolest trqs'h, -a m. - potres; oluja trqt'h, -a m. -straža, vojni odred trtfon'h, -a m. - Trifun, os. ime tu prilo i čest. - tu, tamo, ovdje,

ovamo, ondje, onamo; odsad, ubuduće; tako, pa; tu able odmah; obristi � tu / tu byti - biti prisutan; sqCii tu - koji je prisutan tužde prilo - ondje, tamo; isto­ dobno, ujedno tužderoidenie, -e s. - zemljaci tužc:b. prid. - tud; tu.đinac; Usp. CUŽdJ, tuže V. tužde tuiide prilo - upravo tu, upravo ondje tuk'h, -a m. - mast, loj; debljina; rodnost, obilje tul'h, -a m. - tobolac za strijele tum'hpam. V. tim('h)pan'h tune prilo - besplatno, badave; uzalud

hkati t'bkQ, t'bčeši - gurati, pri-

tiskati; tkati t'bkn�ti, -nQ, -neši - gurnuti,

(do)taknuti, udariti t'hk'hma / t'hk'hmo / t'hk'hmu prilo - samo, već; ne t'hk'hmo

276

- ne samo, bez obzira na to; t'hk'hmo ne - skoro, gotovo; n'h t'hk'hmo, razve t'hk'hmo, t'hk'hmo eže, t'hk'hmo ace ne / razve t'hk'hmo ace - osim

ako ne

t'hma V. t&ma

t�ltJlik'h, -a m. - vršnjak

t'hn'hko prilo - tanko, sitno

t�bn'h prid. - isti, sličan; drug

t'hn'hk'h prid, komp. tItnei - tanak, nježan, slab '" t'hcanie, -e s. - žurba; nastojanje, gorljivost; čežnja, strast; tbCanie tvoriti - posvećiva­ ti se tbCati s�, t'bcQ s�, t'bCiši s� - žu-

tItlitelb, -a m. - upropastitelj tbliti, tbljQ, tbliši - razarati,

upropaštavati, uništavati tblo, -a S. - tlo tIJenie, -e S. - uništavanje, ruše­

nje, razaranje; raspadljivost tble(n&)n'h prid. - raspadljiv"

prolazan, smrtan

riti se; nastojati, truditi se

tbleti, tblejQ, tbleaši - raspadati

tbCe prilo - uzalud t'hceslavie, -e S. -isprazna slava tbCeta, -y Ž. - šteta, gubitak, taština, sujeta; t'hcety tvoriti oštećivati, činiti štetu; t'bCet� primati - trpjeti štetu; bes t'heety tvoriti - nadoknađi­

vati štetu

se, propadati, trunuti tble, �Ž. -truljenje, trulež; hrda t&ma y Ž. - tama, mrak; deset -

tisuća; nepregledno mnoštvo; t&mami, v'h tbmah'h - mno­ gobrojan, bezbrojan, mnogo­ struk tbmien'h V. thimien'h tbmien&n'h prid. - tamjanski

t'bCetbn'h prid. - tašt, sujetan t'bCiV'h prid. - brz, hitar t'hCb prid. - prazan; gladan; uza­

tbmltnica, � Ž. - tamnica, za-

tvor

ludan, suvišan, ništavan; ne­ moćan; malen

tbm..ničbnik'h, -a m. - zatvore­

tbCbnoprilo - žurno, brzo; hitno,

tbmbniČItJl'h prid. - tamnični,

brižljivo, revno t�ij� čest. - samo; t'hčij� ne zamalo, gotovo; razve t�ij�, t�ij� eže - nego samo, osim; aCe t�ij� - samo ako; n'h t'hčij� - ali, ipak

nik koji se odnosi na tamnicu; strub tbmbnič&nyi -tamni­ čar tbmltn'h prid. - taman, mračan thmen'h / thmen&D'h V. timen'h tbn'hk'h V. t'bD'hk'h

277

t&ll"'čai v. hn'Lk...

tesk'h, -a m. - preša

thriti v. tn.ti

tes(h)n'h prid. - tijesan, uzak

thSth, -i m. - tast

teiiti, -šQ, -šiši - pokazivati put; poticati; rqkojq tetiti - dava­

tbCi v. teci

ti znak

ty, tebe, te�, I. tobojQ zam. - ti

t�tiva, � Ž. - tetiva

tqtbn'h, -a m. - tutnjava, tutanj

t�š- V. t�ž-

tqča, � Ž. - pljusak, kiša; oluja;

tqga, -y Ž. - teškoća; tjeskoba, tuga; strah; usp. tqženie

tqčbn'h prid. - mokar; nabujali, ttm('h)pan'h, -a m. - bubanj

tyi v. h tyiide v. hi(d)e

teCiti, -&;l, -ći.ši - tiskati, istiskiva­ ti; peny teCiti - bacati pjenu

tqdu / tqde prilo - tuda, tim, time; oh tqdu - odatle

t�c- v. tysqc-

t�goSth, -i ž. - teret, breme, teži­

tqienie, � S. - tjeskoba, strah, tuga; usp. tqga

na; teškoća, nevoija

tysqCa / tysqci, �, ž. - tisuća tysqChniJn., -a m. - predvodnik

tisuću vojnika

t�gota, -y .ž. - teret, breme, teži­

na; teškoća, nevolja t�got&ll'h prid. - težak

tysqehn'h prid. - tisućugodi�nji tepriZ, čest. i vez. -tada, sada; pa,

ta; i

mučiti se; biti tjeskoban; tužiti (se)

kišni ttm'hpanbnica, � Ž. - bubnja­

rica tipanhzie, � s. - topaz; usp. to­ panb3ie, topanb3ii tin., -a m. - Tir, zemlj. tirbSk'h prid. - tirski

t�ia, � ž. - prepirka, svađa; sud­ ski spor; usp. t�ih

teleshno prilo - tjelesno, materi­ jalno; usp. teleshne

t�žatelh. -a m. - zemljoradnik;

teleshn'h prid. - tjelesan, priro­

t�iati, t�žQ, t�žiši - vući; raditi

dan, materijalan

tqžiti, -žQ, -žiši - trpjeti, patiti;

snijeg

ratar; vinogradar �iesth, -iž. -težina, teret, breme

teleshnepril. - tjelesno, materi­ jalno; usp. teleshno telo, Mlese, telesi S. - tijelo; tjele­

snost; osoba, pojava; kip, sta­ tusa, stup; uzrast, starost; na­ raštaj; telo nepriezn(in)o ­ idol telopisanie / telophsanie, -a S. - natpis na stupu temh(že) prilo i vez. - zato, zato što, stoga, time; sada; te­ mh(že) togo radi - i zato

t�žii V. t�žhk'h t�ih, -i Ž. - prepirka, svađa; sud­ ski spor; usp. t�ža

t�žhko prilo - teško t�žhkosr'hd'h prid. - teškoga

srca, žestok t�žhk'hprid, komp. t�žii - težak; važan; bijesan; t�ibko byti komu - biti dosadan t�ibCe priZ. - teško; bijesno

t�3ati, t�žQ, �žeši - istraživati;

pitati

tesk'hn'h V . tes(h)n'h 278

279

uboistvo, -a S. -ubojstvo, usmr­ ćenje; usp. ubiistvo

uvracati �, -ajQ s�, -aeši s� -

napuštati, ostavljati (koga), okretati leda (komu), okretati lice (od koga)

uboica, � m. - ubojica uboičbDh prid. - smrtonosan,

uvresti, uvr'bZQ, uvrbzeši - otvo­

ubojit

D U OY

riti

ubosti, -odQ, -odeši - probosti

uvy uski. - jao; uvy tebe - jao

ubofJti s�, -ojQ s�, -oiši 8Q - pre­

tebi

plašiti se, prestrašiti se ubrus1t, -a m. - rubac, marama, koprena

uvedenie, -e S. - znanje, pozna­

ubuditi s�, -uždQ s�, -udiši s� -

uvedeti, uvemb, uvesi - saznati,

vanje; odluka spoznati, ustanoviti, saznati

probuditi se, probdjeti u - slovo »uk'b«; . D . - broj 400, . w · - broj 400 Ul prijed. s G - u, kod u2prilo - već; ne u -još ne, nika­ ko; u ne, ni u - ni na koji na­

čin

ćivanje ubivati, -ajQ, -aeši - ubijati,

usmrćivati ubiistvo, -a S . - ubojstvo; usp. uboi, uboistvo ubistVbn1t prid. smrtonosan,

ubuždati �, -ajQ s�, -aeši s� -

ubitie, -e S . - ubojstvo, usmrćeubica V. ubiica

ubfJditi, ubeždQ, ubediši - pri-

nje

ublažiti, -žQ, -žiši - blagosloviti,

uveriti, -rjQ, -riši - uvjeriti, is­

puniti vjerom, iskazati povje­ renje

buditi se, bdjeti ubfJgnQti, -nQ, -neši - pobjeći,

mrćivati ubienie, -e S. - ubojstvo, usmr­ ćenje; boj, bitka

ubalovati, -ujQ, -ueši -izliječiti ubivanie, -e S. - ubijanje, usmr-

-

ubiti, -ijQ, -ieši - ubiti, usmrtiti

ubifJti, -ejQ, -eeši - ubijati, us­

US uski. - o ualerii, -a m. - Valerij ualerian1t, -a m. - Valerijan ual1t, -a m. - Valens, os. ime

ubojit

ubilca, � Ž. - ubojica

skriti se

uvet1t, -a m. - podrška, potpora,

pomoć uvetbnik1t, -a m. - pomoćnik,

nuditi, prisiliti, uvjeriti

utješitelj

ubežanie, -e S. - odlazak, bijeg

uvecavati, -vajQ, -vaeši - nago­

ubežati, -žQ, -žiši -uteći, umaći

varati, poticati, ohrabriti; pre­ koravati, savjetovati

ubeždati, -ajQ, -aeši - uvjerava-

ti, prisiljavati

davati hvalu ubo1 prilo - tada, dakle, pak

ubeždenie, -e S.

nagovaranje, pridobivanje; guranje

uvecanie, -e S. - poticanje, uvje­

ubo2 vez. - zato, i tako

ubežice, -a S. - pristanište, uto­

uvecati (�), -ajQ (8Q), -aeši (s�)

ubog1t prid. - siromašan UbOŽbStvO, -a S. - siromaštvo,

uboštvo uboi, -e m. - ubojstvo, usmrće­ nje; usp. ubiistvo

280

-

ravanje - sporazumjeti se, dogovoriti (se)

čište ubežbn1tprid. - pristanišni, uto­

čišni

uv�dati, -ajQ -aeši / uv�ždQ,

uv�ždeši - venuti

uooliti, -ljQ, -liši - ubijeliti, uči­

niti bijelim

uv�ždati, -ajQ, -aeši - isušivati 281

uv,zati, uv�žQ, uv�žeši I -ajQ, ­ aeši - svezati, povezati; ovjen­ čavati, ukrašavati uv,znQti, -nQ, -neši - zaplesti se, zaglibiti uv,nqti, -nQ, -neši - svenuti, uvenuti uv,sti, uV�ZQ, uv�zeši -ukrasiti, okititi, ovjenčati ug8Ždati, -ajQ, -aeši - ugađati (komu), služiti (komu); ug8Ž' dati pred'b C�D1h - biti komu odan ugasati, -8ajQ, -saeši -ugasnuti, utrnuti se ugasiti, -llŠQ, -asiši - trnuti, ga­ siti ugasnqti, -nQ, -neši - ugasnuti ugaienie, -e s. - gašenje, suzbi" janje uglhbnQti, -nQ, -neši - zaglibiti uglqbiti, -bIjQ, -biši - udupsti, produpsti ugn�zditi �, -eždQ s�, -ezdiši s� - ugnijezditi se, useliti se

ugodie, -e 8. - zadovoljstvo, ugoda Ugodhnik'l>, -a m. - služitelj; ugodhnlk'b boiii - sluga Bo­ žji ugodhno prilo - ugodno ugodhn'b prid. - ugodan, mio ugoidenie, -e S. - uslužnost, revnost; odmaranje

udariti, -rjQ, -riši - udariti, na­ pasti; udariti v'b lanitq udariti po licu udarinie, -e B. -udarac; pljuska udariti, -ejQ, -eeši - udarati, tući udvar�ti ." -ejQ �, -eeši s� noćiti, boraviti, spustiti se, na­ seliti se

ugotovanie, -e S. - priprema, završavanje, temelj .

udvorhnib, -a m. -kućni prija­ telj, suputnik, ratni drug

ugroziti ." -ožQ s�, -Qziši s� užasnuti se

udebel�ti, -ejQ, -eeši - udeblja­ ti se

ugotovati ( .,), -ajQ (s�), -aeši (s�) - spremati (se), priređiva­ ti (se)

udel�ti V. udol�ti

ugotoviti (�), -vljQ (s�), -viši (s�) - prirediti (se), spremiti (se)

udob'b1 prid, kamp. udob�i udoban; usp. udobhn'b

ug'b V. jug'b udaviti (�), -vljQ (s�), -viši (s�) - ugušiti (se), objesiti (se) udavlenie, -e S. - vješanje; meso ubijene životinje

udobl�ti, -ejQ, -eeši - pobijediti, ojačati

udobh2 pril, kamp. udoMe udobno, lako

udrqčiti, -ČQ, -čiši - izmučiti, mučiti se (oko čega) ud'b, -a m. -ud, dio tijela; utroba · udhn'b prid. - člankovit Udbriti V. udariti uiasati (8,), -ajQ (s�), -aeši (s�) - čuditi (se), strašiti (se), boja­ ti se uiasenie, -e s. - užas, jeza, stra­ hota uiasiti (&,), -ašQ (s�), -asiši (�) - prestrašiti se, smesti se uiasnqti �, -nQ s�, -neši s� čuditi se, zadiviti se

�

za­

uiastb, -i Ž. -užas, strah, trepet; slabost uiastbn'b prid. - začuden, uža­ snut

udobhno prilo - udobno, lako; usp. udobhn�

uias'b, -a m. -užas, strah, trepet

udobbn'b prid. - udoban; usp. udob'b

uiasbn'b prid. -pogoden (čime), uplašen; začuden, zadivljen

udobbn� prilo - udobno, lako; usp. udobbno

uiepril. i čest. -već; čak, upravo;

UgObhziti I ugobh3iti, -bbžQ,

udavl�ti, -ejQ, -eeši - daviti, gu­ šiti

-bbziši (-bb3iši) - donijeti bo­ gat plod

udaliti (8,), -ljQ (s�), -liši (s�) udaljiti (se)

udr'bianie, -e S. - vlast, posjed

ugoditi, -QždQ, -odiši - svidjeti se, ugoditi, izaći ususret

udal�ti (�), -ejQ (s�), -eeši (�) - udaljavati (se)

udr'biati, -žQ, -žiši - zadržati, zaustaviti, hvatati

282

udrqčenie, -e S. - stradanje, mučenje

uie ne jedva

udoVbl�ti v, udol�ti

-

više ne, uopće ne,

uie&točenie, -e S. - okorjelost, tvrdokornost, zatucanost

udol�ti, -ejQ, -eeši - odoljeti

uieci, užegQ, užežeši - spaliti uzda, -y Ž. - uzda

283

uz'blobiti, -bJjQ, -biAi -naštetiti,

ukoriti, -rjQ, -riAi -ukoriti, po­

niziti, zagalamiti (na koga)

uniAtiti uzbriti, -rjQ, -riAi - ugledati,

uvidjeti; pobrinuti se (o čemu) ui, � m. - ujak mati, smanjivati

ulovlenie, � s. - lov, ulov, lo­

ukOrbn'b prid.

ulučati, -ajQ, -aeAi - postići,

-

pogrdan, sra­

motan ukrasiti, -ašQ, -asiAi - nakititi,

uistavlenie, � s. - dokaz

uJjepAati, ukrasiti; dovesti u red; prirediti

uist�ti, uicQ, uistiAi - uvjeriti uicati, -ajQ, -aeAi - uvjeravati

ukrasti, -adQ, -adeAi - ukrasti

uicenie, � s. - osiguranje

ukratiti, -acQ, -atiAi - skratiti,

ograničiti

ukazanie, � s. - ukazanje, oči-

tovanje, pokazivanje

ukrdati, -AajQ, -AaeAi -ukraša­

vati, kititi, uJjepAavati

ukazati, -ažQ, -ažeAi / -zajQ,

-zaeAi - pokaz(iv)ati, ozna­ či(va)ti ukaz'b, -a m. -oznaka, dokaz

ukrdenie, -e s. -ukrašavanje,

kićenje, uJjepAavanje ukroi, -e m. - komad platna; po­

ukariti, �jQ, �eAi - ocrnjivati,

grditi, sramotiti; omalovaža­ vati uklan�ti, �jQ, �eši - uklanjati

(se), odvraćati (se) ukloniti, -njQ, -niši - ukloniti

(se), odvratiti (se)

krov za mrtvaca ukrop'b, -a m.

-

juha

ukrotiti, -ocQ, -otiAi - ukrotiti,

smiriti ukruh'b, -a m. - komad (kruha) ukryti -yjQ, -yeAi - skriti, zatajiti

ukorenie, � s. - ukor, osramo­ ćenje, ponižavanje; usp. ukOri>

ukripiti, -pljQ, -piAi. - osiliti,

ukorizna, -y ž. - grdnja, psovka,

ukrepleti, -lt3jQ, -leeAi - jačati,

ojačati, utvrditi utvrđivati

sramoćenje ukOriZbD'b prid. - sramotan, bi­

vatiti

ukOri>, -a m. -ponižavanje, pre­ zir; usp. ukorenie

uimati, uemJjQ, uemleAi -oduzi-

ukripeti, -pejQ, -peeAi - ojačati,

postati jakim, očvrsnuti

jedan 284

umirati, -ajQ, -aeAi - umirati

uloviti, -vJjQ, -viAi - uloviti, uh­

um1'bknQti, -nQ, -neši - umu­

knuti, zaAutjeti, uAutjeti, pre­ stati

vina

uml'bčanie, � s.

ostvariti ulučiti, -čQ, -čiAi - postići, dobiti

-

umuknuće,

onijemJjenje

ulb8titi, ulbcQ, ulbstiAi - prevari­

ti, varkom dobiti ulqčiti, -čQ, -čiAi - mijenjati, sa­ vijati umalenie, -e s. - smanjenje, skraćenje, poniženje umaliti (8�), -JjQ (s�), -liAi (s�) ­ smanjiti (se), skratiti (se) umaleti, -ejQ, �eAi - omalovaža­ vati, ponižavati umariti, -ejQ, -eeAi - usmrćiva­ ti, ubijati umastiti, -acQ, -astiši -namaza­

um1'bČati, -ajQ, -aeši - umuknu­

ti, ušutjeti, onijemiti umnoiiti v. um'bnoiiti umoliti, -JjQ, -liši - zamoliti, iz­

moliti umoriti, -rjQ, -riši - umoriti,

usmrtiti tviti, -'bcvJj Q , -'btviši - us­ mrtiti, ubiti

umn.

t(v)ie, -e s. - smrt, kraj,

umn.

dan smrti umn.

tv�ti, -ejQ, �eši - umrijeti

umn.

titi, -'bcQ, -'btiši - usmrtiti,

ti, utrljati umiliti (S�), -JjQ (s�), -liAi (s�) -

skruAiti se, okajati, pokajati se, zabrinuti se umilosrI>diti (�), -'bždQ (s�), -'bdiAi (s�) - smilovati se, saža­ liti se umilenie, -e s. - poniženje, po­ kajanje, briga umilen'b prid. - skruAen, poni­ zan, brižan

ubiti umn.Cvl�ti, -lejQ, -leeši - usmr­

ćivati, ubijati umr�ti, umbrQ, umreši - umri­

jeti umudr�ti v. umQ(ž)driti um'b, -a m. - um, misao, duh,

spoznaja, razum, uzrok um'bvenie, -e s. - umivanje, pra­

285

nje

um'hllaiati, -žajQ, -žaeši - um­

nažati, umnožiti um'ltnoženie, -e s. - mnoštvo, obilje um'ltnožiti, -žQ, -žiši - umnoži­ ti, pomnožiti UDlItn'lt prid. - razborit, uman, duhovan umyvanie, -e s. - umivanje, pra­ nje umyvati (8�), -ajQ (sQ); -aeši (sQ)

- umivati (se), prati (se) umyti (8�), -yjQ (s�), -yeši (SQ) ­

umiti (se), oprati (se) umyil�i, -e m. - izum; izmišljo­ tina; spletka umyilenie, -e s. - misao, odlu­ ka; spletka um�ti, -ejQ, -eeši -umjeti, znati, moći, razuII\ieti um�lmQti, -nQ, -neši - smekša­ ti, oslabjeti um�čiti, -čjQ, -čiši - umekšati, smekšati umqdriti (�), umQždrjQ (sQ), umQdriši (s�) - učiniti mu­ drim, opametiti (se) umQždriti, -rejQ, -rooši - činiti mudrim, mudro razmišljati umQtiti (8�), umQCQ (SQ), umQtiši

umQČiti, -čQ, -čiši - pokoriti,

ukrotiti; izmučiti unii v. dobn

žavati, prezirati s.

- prezir(anje), omalovažavanje

uničw.žiti, -žQ, -žiši - prezreti,

omalovažiti unyvati, -ajQ, -seši - gubiti po­

uzdanje, postajati malodušan

unybprid. - slab, iscrpljen, mli­ tav, malaksao; žalostan unynenie, -e s. - nerad, bespo­

slica, ljenčarenje unynie, -e s. -malodušje, žalost unyti, -yjQ, -yeši - postati malo­

dušan, izgubiti pouzdanje unr.PQti, -nQ, -neši - zabosti,

ubosti ti; prevariti uobraziti, -ažQ, -aziši - obliko­

vati

nadati se; zvati, vikati uravr.niti (�), -njQ (sQ) , -niši

upiti �, -ijQ SQ, -ieši SQ -opiti se

(sQ) - izravnati (se)

upitie, -e s. - pijanstvo

ureei, urekQ, urečeši - naII\iesti­

upit�ti, -ejQ, -eeši - nahraniti

ti, postaviti, zapovjediti

upl'bČiti �, -čQ SQ, -čiši s� - po-

urivati, -ajQ, -aeši - tiskati, gu­

strojiti se, pripremiti se za boj

rati, tlačiti, udariti

upodobiti (�), -bljQ (sQ), -biši

urlI'It, -a m. - Urijel, os. ime

(sQ) - nalikovati, sličiti

uricati, -ajQ, -aeši - namještati,

upodobie, -e s. - stas, lik, poja­

određivati; omalovažavati

va, slika i prilika upoiti (8�), -ojQ (SQ), -oiši (s�) ­

orositi se, napojiti (se), opiti (se)

ružati se upasti, l upadQ, upadeši - (u)pa­

sti (ju/padnem. . . ) Upasti,2 UP8SQ, upaseši - pasti

(pasem . . ) ; spasiti, sačuvati .

uročr.n'lt prid. - utvrđen, tvrd,

određen unvati 8�, -VQ SQ, -viši SQ - otki­

nuti, porušiti

upraviti, -vljQ, -viši - ispraviti,

urezati, -ežQ, -ežeši - odrezati,

nišaniti, usII\ieriti, prilagoditi

otkinuti, otkidati

upravlenie, -e s. - vodstvo, diri­

urešiti, -šQ, -šiši - osloboditi

upravl�ti, -ejQ, -eeši - upravlja­

ti, rukovoditi; poboljšavati

uselena� v. V'ltselena� usi�, � ž. - suština, bit, bitak,

opstanak

upražnenie, -e s. - zadaća, vjež­

ba, posao

uorqžiti �, -žQ s�, -žiši s� -nao­

286

up'ltvati, -ajQ, -aeši - ufati se,

- opijati (se)

giranje, pouka, savjet

uobid�ti, -iždQ, -idiši - uvrijedi­

(sQ) - smutiti (se)

nje, ufanje

opijati (se) upivati (�), -ajQ (SQ), -seši (sQ)

uničr.žati, -ajQ, -aeši - omalova­ uničr.ženie, -e

up'ltvanie, -e s. - nada, povjere­

upa�ti, -ejQ, -eeši -napajati (se),

uslaždati �, -ždajQ SQ, -ždaeši SQ

- naslađivati se

uprazniti, -ažnjQ, -azniši - oslo­

boditi (se), izbaviti (se)

uslužiti, -žQ, -žiši - uslužiti,

ugoditi

upustiti, upucQ, upustiši - ispu­

stiti

uslyianie, -e s. - slušanje, usli­

šanje

upucati, -ajQ, -seši - ispuštati,

spuštati

uslyšati, -šQ, -šiši -čuti, uslišati 287

usma, -y ž. - koža

tij ustavlfJti kogo / čr.to - za­ državati (koga, što)j ustavleti oh česo - priječiti koga (u čemu)

usmi6ti s�, usm�jQ s�, usm�eši s�

- nasmijati se, narugati se usmfJn10 / usni6n1oprid. -kožni uson1o, -a m. - laneno platnoj usp. vis(s)on1o uspfivati, -�Q, -aeši - napredo­ vati, ići naprijed uspfiti, �jQ, �i - uspjeti, PO­ stići (nešto) uspfJh1o, -a m. - uspjeh, pred­ nost, korist, zarada, dobitak uspfJienie, � s. - uspjeh, pred­ nost, korist, zarada, dobitak uspfJir.n1o prid. - koristan, us­ pješan usramiti �, -mljQ s�, -miši s� postidjeti se usramlfJti �, �jQ s�, -eeši s� sramotiti se usn.die, -e s. - revnost, trud USr1odn1o prid. - hitar, brz, sr­ čan, hrabar usta, -'b s, pl. t. - usta ustaviti, -vljQ, -viši - postaviti, namjestiti, odreditij prosvije­ tliti ustavlenie, -e s. odredba, od­ luka, obustava, prekid ustavleti, -ejQ, -eeši - ustanov­ ljavati, utvrđivati, zaustavlja-

ustaV1o, -a m. - pravilo, granica,

obič�, dogovor, povijest, čita­ njej bez... ustava - neome­ đen, neodređen ustaVbJ110 prid. - postavljen, za­

konit ustati, -anQ, -aneši - prestati ustiti, -'-ućQ, -ustiši - nagovarati,

nagovoriti, obodriti, poticati ustrabiti (s�), -bljQ (s�), -biši

(s�) - uzdići (se), podići (se) ustraiati (�), -ajQ (s�), -aeši

(�) - zastrašivati, utjerivati strahj bojati se (za koga) ustraiiti (s�), -8ŠQ (s�), -ašiši

(s�) - uplašiti (se) ustrafJti, -ejQ, -eeši - stavljati,

postavljati; pripravljati ustroi, -e m . - ustroj, gradnja, pravilo, red; bez10 ustrofJ -

neuredno ustroiti, --ojQ, --oiši - urediti,

usustaviti, ustanoviti; opskr­ biti

-

ustroenie, -e s. - red, odredba,

2BB

ustrojstvo, odluka

ustrr.miti �, -mJjQ �, -miši s� ­

usynenie, -e s. - posinovljenje

ustremiti se, baciti se ustr10mlfJti �, -ejQ s�, -eeši s� ­ rušiti se, srljati, juriti ustrr.mlenie, -e s. - navala, na­ pad, stremljenje, namjera ustreliti, -ljQ, -liši -pogoditi, ra­ niti, povrijediti ustuditi, -uždQ, -udiši - ohladi­ ti, osvježiti ustydfJti �, -yždQ s�, -ydiši s� zastidjeti se (koga) ustr.na, -y Ž. - usta, jezik

usypati, -ajQ, -aeši - zaspati; ne usypaj�i - neumrli, nepre­

ustQpati, -�Q, -aeši - odstupati,

miti, spremiti, položiti mrtva­ ca u lijes

stani usyriti s�, -rjQ s�, -riši s� -usiri­

ti se

us6knQti, -nQ, -neši - odsjeći,

odrubiti (komu glavu); tući, klesati usfJCi, usekQ, usečeši - odsjeći,

odrubiti (komu glavu)j tući, klesati usqditi, uSQždQ, uSQdiši -pripre­

vraćati se ustQpiti, -pljQ, -piši - odstupiti, vratiti se usugubiti, -bljQ, -biši - udvo­ stručiti usušiti, -šQ, -šiši - osušiti, isušiti U81omocrenie, -e s. - upravlja­ nje, gospodarenje, briga

usqždati, -�Q, -aeši - priprema­

ti, spremati usqmr.neti �, -njQ s�, -niši s� -

posumnjati, pokolebati se utaiti, -ajQ, -aiši - skriti, zataji­

ti, prešutjeti, zastrti utapati, -ut�Q, -utaeši - utapa­

us1onQti, -nQ, -neši - zaspati,

usnuti, umrijeti us1opati, -pljQ, -piši - zaspati, usnuti, umrijeti uS1openie, -e s. - san, smrt U81opiti, -pljQ, -piši - zaspati, umrijeti us1ohnQti, -nQ, -neši - uvenuti, isušiti

ti, tonuti utaeti, utajQ, utaeši - t�iti, skri­

vati utvarr., -i Ž. - (stvoreni) svijet j

ukras utvareti, -ejQ, -e�i -oblikovati,

2B9

stvarati, priređivati, uljepša­ vati

utvoriti (�), -IjQ (s�), -riši (s�)

- sagraditi, ojačati, stvarati, uljepšati utvn.diti (�), -bždQ (s�), -bdiši (�) - učvrstiti (se), utvrditi (se), ojačati utvrl>idati, -8jQ, -aeši - utvrdi­ vati, ojačavati, štititi, podrža­ vati utvn.idenie, � s. - utvrda, za­ štita, sila, potpora; ozdravlje­ l\ie utetl, utePQ, utepeši - ubiti, utu­ ći, istući utiskati, -8jQ, -aeši - pritiskati, gurati, tlačiti utišati �, -8jQ s�, -aeši B� - uti­ šati se

utro, -a S. -jutro, zora, svanuće,

sutrašl\ii dan utros..., -a m. -jutarl\ia liturgija,

jutrel\ie utruditi, -uždQ, -udiši - umoriti

se, ostati bez snage utnnqti, -nQ, -neši - ukočiti se,

zaprepastiti se utn.nica, � Ž. -osvit, zora,jutro utn.Db prid. -jutar}\ji, rani; na-

redni, sutrašnji utrbŠbn... prid. - sutrašl\ii utr� prilo - ujutro, rano, sutra ut...knqti (�), -nQ (s�), -neši (s�)

- gurati, sresti (koga), sresti se (s kim); pogoditi ut�ha, -y ž. - utjeha, radost,

osvježel\ie

utiiiti (8�), utišQ (s�), utišiši (�)

ut6Cati, -ajQ, -aeši - pritisnuti,

- umiriti (se), ušutkati

tlačiti, ugnjetavati

utl'h8t�ti, �jQ, �eši - udebljati uto prilo i čest. - vjerojatno, na­

ut�šati (�), -8jQ (s�), -aeši (s�)

ravno, nesumnjivo; zar utoliti, -ljQ, -liši - umiriti, suzbi­ ti, obuzdati

- tješiti (se), umirivati (se), hrabriti (se)

pritisnuti; ući, težiti (za čim) U�ibČiti, -čQ, -čiši - opteretiti uho, uABse, ušesi 8. - uho, ušica igle; za uho hiene - zaušnica uhud�ti, �jQ, �eši - smanjiti se, uništiti ucedriti, uceždIjQ, ueedriši -

smilovati se, imati milosti ucuiditi, -ždQ, -ždiši - rastaviti,

udaljiti, odijeliti uc�sariti � V. Vbc�sariti � učenik..., -a m. - učenik učeničb prid. - učenički učenie, � 8 . -učenje, nauk, nau.

čavanje, učenost učinanie, -e S. - postupak učiniti, -l\iQ, -niši - učiniti, obli­ kovati, ustanoviti odredba, odlu­ učinenie, � S. ka, naredba učitelb, -a m. - učitelj -

učitelbn... prid. - koji je sposo­

ban poučavati, učiteljski učitelev... prid. - učiteljev učiti (�), uČQ (s�), učiši (s�) -

učiti (se), predavati; govoriti; prosvjećivati (se) učicati, -8jQ, -aeši - čistiti učr�diti, -eždQ, -ediši -ugostiti učuti, -ujQ, -ueši - upoznati, primijetiti uč�tie, -e 8. - društvo; dio uč�tbn� pril. - osobito uč,ti, uČbnQ, uČbneši - početi, započeti ušidl., -i m. - bjegunac u�denie, -e S. - zmijin ugriz u�zviti, -vljQ, -viši - raniti, ozlijediti u�šn�ti, -ejQ, -eeši - objašnjava­ ti, razjašnjavati uj�ti, uimQ, uimeši - oduzeti, za­ uzeti, zaposjednuti

ut�šiti (8�), -šQ (s�), -šiši (s�) -

utješiti (se), umiriti (se)

utonqti, -nQ, -neši - potonuti,

utonuti, utopiti (se) utopiti, -pJjQ, -piši - utopiti utrie � S. -jutro, zora, svanuće, sutrašnji dan; na utrla - su­ tra, sljedećega dana

ut�iiti, -žQ, -žiši · - opteretiti,

ut�bn... prid. - utješan, ohra­

brujući ut�gnqti, -nQ, -neši - postići

290

(što), biti vrijedan (čega), za­ služiti 291

ftniln.(S'b), -a m. ---: palma finian., -a m. - Pinhas, os. ime fi�lb, -i m. - posuda, čaAa flalll, -e m. - Flavije, os. ime

fon, -a m.

500, .

.

080/$ . - broj

4> . - broj 500

-

faris�isk'b prid.

falekoVh prid. - Falekov fanoil'b 1 fanuil'b, -a m.

faris�in'b prid.

farizejev

-

farizejski

fariseisky prilo - farizejski -

Fa­

nuel, os. ime fanuileVh 1 fanuiloVh prid. -

Fanuelov faraon'b, -a m. - faraon; usp. fa­ raos'b faraollh prid. - faraonov

fariseOVh prid. - farizejev fevr�b, -a m. - veljača felollh, -a m. - liturgijsko ruho fervarb 1 feir(o)8r'b u . fevr8r'b filea neskl, m. - Filea, os. ime filipoVh prid. - Filipov filip'b(p'b), -am. - Filip, os. ime

faraos'b, -a m. - faraon; usp. fa­ raon'b

rIliks'b, -a m. - Feliks, os. ime

faraošb 1 faraušb prid. - farao-

filo80p'b

nov faresoVh prid.

U.

filosof'b

filosofie, � Ž. - fIlozofija -

Faresov

fareso, -a m. - Fares, os. ime

fil080fJ.sk'b prid. - fIlozofski filosof'b, -a m. - fIlozof, mudrac,

farise- u. farisefarisei, -e m . - farizej

učenjak rmikisie, � Ž. - Feničanka 292

forum

frigiisk'b prid. - frigijski, prema Frigija, zemlj.

r&/ F v. hel"b8OnbSk'I>

hlQpati, -ajQ, -aeši -prositi; pro­

sjačiti

hen.son1> / herr.8Onb, -a m. -

Herson, zemlj.

hobot1>, -a m. - rep

herr.8On6nin1>, -a m. - Herso-

njanin

bHX

srednik, zagovornik

herr.8OnbSk1> prid. - her80nski

hodata1stvo, -a s. - posredova­

heruvim1> v. herovim1>

nje, pomoć, podupiranje

heruvimbSk1> v. herovimbSk1> hlton1>, -a m .

-

hodataiti, -ajQ, -aiši - zagovara­

donja odjeća, tu-

nika, košulja hlad1>, -a m. - pirkanje; hlad,

h - slovo »Mn«; · 1:1 . - broj 600, Je . - broj 600 .

har'l>tie, � ž. - papirus hvala, y ž.

hvala, nagrada; po­ hvala; zahvalnost; slava, čast; milost; hvalQ Vbzdati (dati, reci) - zahvaliti -

haidati, -ajQ, -aeši - hodati hah.kidon1>, -a m. - Kalcedo­

n(ija), zemlj. o

hal1>kidonbSk1> prid. - kalee­

hvalenie, --€l s. - hvaljenje, veli­

čanje, zahvaljivanje, zahval­ nost; hvala; priznanje, nag­ rada

donski halQga, -y ž. - ograda, plot hamoVb prid. - Hamov, prema

-

hvaliti, -ljQ, -liši - hvaliti, slavi­ ti; zahvaljivati; hvaliti � -

hlap1>, -a. m.

-

hl1>m1>, -a m. - brežuljak, hu­

hoidenie, --€l s. - hodanje, hod;

mak

hl�bb, -a m.

hapati, -pljQ, -pleši - gristi

herovimbsk1> prid. - kerubin-

294

hod1>, -a m. - kretanje, hod, trk

putovanje; vladanje, način ži­ vota

hleb1>, -a m. - kruh, hljeb (kru­ ha); hrana; hl6b1> 81>n6sti -

herovimb prid.

ski

-

rob, sluga; po­

moćnik

hanaon1> v. hana(a)n1> harava v. rahava

-

nja odjeća, ogrtač

hleVb, -a m. - staja

kerubinski

prolaziti; obilaziti; putovati; dolaziti, posjećivati; odlaziti; postupati; prebivati; hoditi vb čem1> baviti se čime; ho­ ravnati diti vb slM1> 0080 se . prema čemu; hoditi po kom1> - slijediti koga

hlamida / hlamida, -y ž. - gor­

herovim1>, -a m. - kerubin -

hoditi hoždQ, hodiši -ići, hodati;

hladbn1> prid. - hladan

hvalbn1> prid. - pohvalan hvatati, -ajQ, -aeši - hvatati

ti, zauzimati se

hladovina

Ham, os. ime hanaanoVb prid. - kanaanski hana(a)n1>, -a m. - Kanaan, zemlj. i os. ime hana(a)nbsn / hananeisk1> prid. - kananejski

hvaliti se, hvastati se; klicati

hodatai, --€l m. - poslanik, po­

jesti, sudjelovati pri gozbi

horazin1>, -a m. - Korozain,

zemlj.

hlebbn1> prid. - krušni hlevina, -y ž. - kuća; pribježište;

ćelija; riznica -

slap, brzak

hl�bbn1> v. hlebbn1>

horiVb, -a m. - Horeb, zemlj. horQgy horQg'bve, horQgDvi ž. -

žezlo; stijeg hOtb, l -iž. -pohota; usp. pohOtb hOtb,2 -i m. i ž. - ljubavnik, lju­

bavnica

hlQbati v. hlQpati 295

hoWnie, � s. - htijenje, volja,

želja, spremnost; namjera; �­ žnja, pohota hot�ti hooQ, hooeši - htjeti; ho­ t�ti komu - učiniti uslugu komu; hot�i (byti) - budući hrabn. prid.

�

hrabar, junački,

borben hrabn.sky prilo - hrabro, ju­

nački, borbeno hramina, -y Ž. - kuća, dom,

zgrada, prebivalište, pribježište hram1t, -a m. - kuća, dom, smje­ štaj, prebivalište hranilice, -as. - zaklon, skrovi­ §e; hambar; amulet; OVOOb­ noe hranilice - drvena ko­ liba u voćnjaku hranilo, -a s. - uzda hraniteb., -a m. - zaštitnik, bra­ nitelj, čuvar hraniti, -njQ, -niši - držati, ču­ vati, §tititi hran&no prilo - bezopasno, sigurno

hrom1t prid. - hrom hrombCb, -a m. - Aepavac, bogalj hr1tzan1t, -a m. ....,. bič

hudov�rbn1tprid. - malovjeran

h1tt�ti V. hot�ti

hudosil(&n)1t prid. - slab, ne­

hyza, -y ž. - koliba, kućica; usp. hyz1t

hrbsostom1t, -a m. - zlatousti

hudostb, -i Ž. - slabost, nemoć;

(Sveti Ivan Zlatousti / Sveti Ivan Krizostom) hn.sti�nbSk1t prid. - kršćanski hr1tstObOn.cb, -a m. - Kristov neprijatelj hn.st'b, -a m. - Krist hn.stOV1t prid. - Kristov hn.stoVbn1t prid. - Kristov hn.stoJjubiV1t j h.n.stOJjUbbVbn1t / h.n.stoJjubbn1t prid. -

koji voli Krista hn.stOJjUbbCb, -a m. - Kristov

ljubitelj, sljedbenik hrbstoJjubiV1t prid. - koji ljubi (voli) Krista hn.stoJjub1tVbn1t V . hn.stoJju­ biV1t

hyzina, -y ž. - komorica, ćelija

nedostatnost hudoum1t / hudoUm&n'bprid. ­

malouman hud1t prid, komp. hudii - slab,

beznačajan; malen; kratak; bi­ jedan, jadan, ubog, siromašan; loš; ne hud1t -nemalen, velik hud� prilo - malo huždil

u.

hud1t

hyz1t, -a m. - koliba, kućica; usp. hyza hytroprilo - pravilno, prikladno; usp. hytr� hytrostb, -iž. -oštroumnost, lu­

kavost; znanje, znanost; umi­ jeće, majstorstvo hytrostbn1t / hytn. prid. -

umješan, vješt, majstorski

hula, -y Ž. -kletva, ukor, pogrda,

kleveta; bogohulstvo, huljenje, hereza; ruglo, sramota; optuž­ ba; huly v�ati (glagolati, reei) - kleti, grditi, psovati; klevetati; huliti hulenie, � S. -huljenje, kleveta­ nje, proklinjanje

hytn.cb, -a m. - mudrac; stvara­

lac, majstor, zanatlija hytriprilo - pravilno, prikladno; usp. hytro hycenie, � S. - pljačka, razboj­

ništvo hYCbnik1t, -a m. - razbojnik

hrbstolju­

huliti, -ljQ, -liši - proklinjati,

hqdog1t prid. - mudar, uman,

hrbstoJjubbCb, -a m. - koji ljubi

psovati, grditi; klevetati; huliti hul&nik'b, -a m. - bogohulnik, heretik

hqdOŽbnik1t, -a m. - stvaralac,

hul&n1t prid. - sramotan, pogr­

hQdožbStvie, � S. - djelo, proi­

hrbstoJjubbn1t V . biV1t

(voli) Krista

hribbt1t u. hrbbbt1t hrizma, �y Ž. - pomast; krizma

hrbstonenavidJ.n1t prid. - koji

hrizmbn1t prid. - krizmeni hri.sostoV1t V. hn.stOV1t

hn.stos-- V . hrbst­

mrzi Krista hn.stoubiistvo, -a S. - ubojstvo

�stom1t u. iuMbsostom1t

hrist- V. hrbst-

moćan

Krista hrbbbt1t, -a in. - leda, hrbat 296

obrazovan, pametan graditelj

dan; bogohulan

zvod; umijeće, vještina; umjet­ nost, umjetničko djelo

huloJjubiV1t prid. - podrugljiv,

svadljiv husiin1t prid. Kuš, os. ime

hqdOŽbStvO, -a S. - mudrost, -

Kušev, prema

297

razboritost, razumnost; lukav­ stvo

A

ODW

cl

- slovo »oto« ; . - broj 700, . W · - broj 800 .

o- v.

o-

W C. QJ c - slovo »ea« ; . YI - broj 800; u .

ćirilici nosti

cola, y ž. -

štola, stola

cudb, -iž. -običaj, držanje, pona­

eedrota, -y ž. - milosrđe; veliko­

CuždekrLDlhnica, � ž. - preno-

šanje

dušnost; milost

ćište, konačište

cedroth8tvie, -e s. - veliko­

dušnost žljiv, milostiv

Cuždb prid. - tuđ, stran cjudb, -i ž.

ced.n. prid. - milosrdan, dare­

-

način; oblik; običaj

c�dbno prilo - štedljivo c�d�ti, c�ždQ, c�diši - štec:ljeti;

paziti, čuvati

cit'b, -a m. - štit

298

-

brojevne vrijed­

nema

299

c6liteb.n1> prid. - što liječi, što

�l1>vltn1> prid. - lječiv

iscjeljuje

c�ly, cel'bve, �l'bvi ž. - ozdravlje­

c�liti, �ljQ, celiši - liječiti, iscje­ ljivati; zacjeljivati; usp. c�l�ti

I\ie, izlječeI\ie, zacjeljeI\ie, is­ cjeljeI\ie

c�lovanie, -e s. - pozdrav, po­

c�lyvati, -ajQ, -aeši - wzdrav­

zdravljanje

ljati; ozdravljati

c�lovati, -ujQ, -ueši - pozdrav­

ljati, pozdraviti; opraštati se, oprostiti se; ljubiti, poljubiti .

c�"'bltn1> prid. - iscjeliteljski;

c�lomqdrie, -e s. - razboritost,

c�l�ti, -lejQ, -leši - liječiti, iscje­ ljivati; zacjeljivati; usp. �liti

promišljenost; suzdržljivost, umjerenost; čednost; usp. c�­ c - slovo »ci«; , ·V · -broj 900, · u ·

cn.bvicltD1> prid. - hramski,

- broj 900 carica v. c�8arica car- v. �8ar­ Ca&arh v. C�8&rb

c�lomQdrovanie, -e s. - razbo­

cn.koVbn1> v. Cnk1>Vbn1> cn.­ k1>vica, � Ž. - crkvica

c�lomQdro8tlt, -i ž. - suzdržlji­

cvisti, CVbtQ, CVbteši - cvasti hramski cVbtltn1> v. cv�tltD1> . cnky, crbk'bve, crbk'bvi Ž. - cr­ cv�tican1> prid. - rascvjetan kva; hram; društvo, (crkvena) cv�h, -a m. - cvijet; ljiljan zajednica; usp. cin.ky cv�tltn1> prid. - cvjetni crltnoriz'bClt v. čn.norizltClt cv�tltClt, -a m. - cvjetić clt8ar- v. C�8arCe881"h v. C�881"h c� vez. premda, makar, iako cin.k1>n1> prid. - crkveni, bogo­ služni c�Vbnica, � ž. - lira · -

cin.ky cink'bve, cir'bk'bvi ž. - cr­ kva; usp. cn.ky crkaVb / cn.koV'lt v. cn.ky cn.bvice, -a s. - poganski

hram

. lomqdrlt8tvie

koji pripada poganskome hra­ mu

crltk1>vltn1> prid. - crkveni;

c4Hen;.e, -e s. - liječenje, iscjelji­

vanje; zacjeljivanje; ozdravlja­ I\ie C�litelb, -a m . - liječnik, iscjeli­ telj

300

�"'ba, -y ž. -;- liječeI\ie; lijek

rito razmišljanje vost, čednost c�lomQdn.n1> prid. - razborit,

promišljen; suzdržljiv, čedan c�lomqdrlt8tvie, -e s. - razbori­ tost, promišljenost; usp. c�lo­

koji ozdravlja; spasiteljski

c�na, -y Ž. -naknada; cijena; vri­

jednost; novčana svota c�niti, -I\iQ, -niši - cijeniti, pro­

cjeI\iivati; plaćati c�sarevati, -ujQ, -ueši - vladati C�8areV'lt prid. - kraljev, vlada­ rev, carev; usp. c�saroV'lt c�sariti, -IjQ, -riši - carevati,

vladati c�arica, � Ž. - kraljica, vlada­

mqdrie c�lomQdn.stVbno prilo - razbo­

rito, promišljeno clJloWBltn1> prid. - suzdržljiv,

rica c�8arovati, -ujQ, -ueši -vladati c�8aroV'lt prid. - kraljev, vlada­

rev, carev; usp. �sareV'lt

čedan c�l1>prid. - sav, cio, potpuno; ne­

C�8&rb / �8arIt, -a m. - kralj;

ozlijeđen; bezazlen; zdrav, izli­ ječen; �11> 81>tvoriti - izlije­ čiti

C�8arIt prid. - kraljev; vladarov;

vladar; (rimski) car

301

carev

c�san.sk... prid. - kraljevski,

vladarski, carski c�san.sky prilo - kraljevski, vla­ darski, carski c�san.stvie, � 8 . - kraljevstvo, carstvo C�SBl'b8tvo, -a 8. kraljevstvo, carstvo -

C�sBl'b8tvovati, -ujQ, -ueAi

kraljevati, vladati, carevati �sta, -y Ž. - cesta, ulica �titi, �aQ, c�stiAi - Akopiti, ka­

strirati

It;\ Č

c�ta, -y Ž. - sitan novac C�toiDlI.stvo, -a 8. - javna kuća

LJ

čaenie, � č - slovo »črbvb«; . • . - broj 1000, . 4 . - broj 90

s. - čekanje, očekiva­ nje; nadanje

čaeti, čajQ, čaeši - čekati, očeki­

vati; nadati se; predo!ijećati, slutiti

čaati V. ča�ti čarod�i, � m. - čarobnjak; vrač

čelo, -a s. - čelo; odred

čarod�ica, � m. - čarobnjak

čelovati V. celovati

čarod��nie, � 8. - čarobnjaštvo

čeJjustb, -i Ž. - čeljust

čary, -'b m. 1 ž, mn. - čari, magija čas..., -a m. -vrijeme; čas, tre­ nutak; m...nogy časy - dugo

čelMb, -i Ž. - posluga, služinčad;

vrijeme; V'JJ � časy I n� V8�kJ, čas... - neprestano

česati, čeŠQ, češeAi - brati, sabi­

kućanstvo čere8'b v. čre81J

rati

časbn... prid. - satni

česo v. Čbto

čahoVhsk'JJ V. češb8k...

četverocb.neVbn... prilo - star

čaša, � Ž. - čaša, kalež

četiri dana

Čaemhn... prid. - iščekivan, oče-

četveroč�sthn'" prid. - četvero­

kivan 302

dijelan 303

četvoricejQ prilo - četverostru­ ko

trnaest; četyre de�te deset

-

četr­

četvOrh br. prid. - četveri, če­ tvori

četyri

četvrbtovlastbvovati, -ujQ, -ueAi - biti tetrarh, vladati kao te­ trarh

čil, čie, čie zam . - čiji, čija, čije

četvn.tovlastbnik..., -a m. - te­ trarh; usp. četvn.tovlastbCb cetvn.tovlastb8tvovati, -ujQ, ueši - biti tetrarh, vladati kao tetrarh četvn.tovlastbCb, -a m. - te­ trarh; usp. četvn.tovlast... nik... četvn.todI.Dbn... prid. - koji je star četiri dana četvn.tyi, četvrb�, četvrbtoe red. broj - četvrti, četvrta, čet­ vrto; d...vod�tbl1yi i čet­ vn.tyi - dvadeset četvrti četvn.t...k..., -a m. - četvrtak; četvn.tt.kt. sqbote - srijeda četvn.hnade�tltnyi, četvn.­ hnade�tltnae, četvn.h­ nades�tbnoe red. broj - četr­ naesti, četrnaesta, četrnaesto četenie

v.

čbtenie

četyre, četyri, četyri gl. broj četiri; .četyre na de�te - če-

v.

četyre

čene, � ž. - ljuska, lupina činiti, činjQ, činiši - redati; oblikovati, preoblikovati čin..., -u / -a m. - red, poredak; obred, čin; mjera, stupanj; ka­ tegorija; redovnički red; odred, trupa; način; ponašanje čislo, -a s. - broj; brojka; količi­ na; brojenje; mjera, razmjer; usp. čism� čislbn... prid. - odredeni čism�, čismene, čismeni s. broj; brojka; usp. čislo čisti, oČbtQ, čbteši - brojiti; čitati; poštovati, uvažavati; čbten... - poštovan, uvažavan čistina, -y ž. - dosljednost čistitelit, -a m. - svećenik čistitellt8tvo, -a s. - svećenstvo čistiti, čicQ, čistiši - čistiti čisto prilo - pravilno čistoijubbCb, -a voli čisto

m.

- onaj koji

Čist08tlt, -i ž. / čistota, -y ž. či­ stoća, svetost; usp. čistota

304

-

čish prid. čist, nezaprljan; bi­ jel, blještav; iskren; častan, svet čiste prilo - čisto; vrijedno pošto­ vanja človekoijubiVlt prid. - čovje­ koljubiv; usp. človekoljubi­ stvbn... človekoijubie, � s. - 'čovje­ koljublje; usp. človekoijublt­ stvo človekoijubbl1'" v . človekoiju­ biVlt -

človekoijubbne prilo - čovjeko­ ljubivo človekoJjublt8tvie v. človeko­ Jjubie človekoJjubbstvo, -a s. - čovje­ koljublje; usp. človekoJjubie človekoijubltstVltn... prid. - čo­ vjekoljubiv; usp. človekoJju­ biVlt človekoijubbClt, -a m. - 'čovje­ koljubac človekoubiica / človekouboi­ ea, � m. - ubojica človekougodbl1ikt., -a m. - koji se nastqji svidjeti drugima človeb, -a m, mn. ijudie - čo­ vjek; osoba; taj (onaj) čovjek; muAkarac, muž; sluga, · poda-

nik; netko, jedan čovjek; svat­ ko, svaki čovjek; po človeku - ljudski; človeei - drugi (ljudi); nenavisthnik... člove­ kom... - neprijatelj ljudi človečin..., -a m. - čovjek

človečb / človečr.n... / človečb­ sk... prid. - čovječji, ljudski človečItstvo, -a s. - čovječan­ stvo; ljudskost Črhven... / črhvlen...1 prid. .-!. (jarko)crven . črhvlen...,2 -i ž. - (jarko)crvena tkanina ČrhVlt, -i m. - crv črhmbBovati �, -ujQ s�, -ueši s� - crvenjeti se Črhmltn... prid. - crven; ognjen, vatren črhnilo, -a s. - crnilo, čađa črhniea, � ž. - stablo duda; monahinja, redovnica čn.norizb8b prid. - monaški, redovnički ČrhnorizbClt, -a m. - monah, re­ dovnik; u8p. ČrhBbCIt Črhn... prid. - crn ČrhBbCIt, -a m. - monah, redov­ nik; usp. ČrhnorizbClt Črhm.č1tSkt. prid. monaški, re.: dovnički

305

-

�n.pati, črepljQ črepleši / m' pajQ, čI"bpaeši - crpsti �n.ta, -y ž. - crta �n.tati, -ajQ, -aeši - crtati, risati �n.tol1>, -a m. - soba, odaja; ložnica, spavaća soba �rivii, -e m. - cipela, sandala; usp. saPOI1> �rivo, -a s. - trbuh; želudac; utroba �r�Vbn... prid. - trbušni; želuča­ ni; tjelesni �rida, -y ž. - red; stado; skupina, razred �riždenie, -e s. - gozba �riz... v. �res... �rinoVbn... prid. - zub kutnjak �ripati v. �l"bpati �rislo, -a s. - bok, bedro �prijed. s G i A - kroz, preko ..

�riti, ČI'bPQ, črbpeši - crpsti �o v. �..to �uVb8tvie, -e s. - razumijevanje, mudrost; osjetilo �Vb8tvo, -a s. - razumijevanje, mudrost; osjetilo; osjećaj �Vb8tvovati, -ujQ, -ueši - raza­ birati, razumijevati �Vb8tVbn... prid. - koji se može osjetiti, razabrati

�desbn...prid. -čudesan, divan �uditi �, čuždQ s�, čudiši � čuditi se, začuditi se; odušev­ ljavati se, oduševiti se �udo, -a!čudese s. - čudo; čuđe­ nje, začuđenost �dod�nie, -e s. - čudotvor­ stvo; usp. �dotvorenie �udod�nie, -e s. - čudo, čudo­ tvorstvo �udotvorenie, -e s. - čudotvor­ stvo; usp. �dod�nie �udotvorie, -e s. - čudo �dotvorbCb, -a m. - čudotvorac �dbn... prid. - čudesan, divan čuistvo, -a s. - osjećaj �ti, ČlljQ, čueši - osjećati, pri­ mjećivati, razabirati, predosje­ ćati; znati �...rvlen... v. �n.vlen... �..van..., -a m. - vrč; usp. m­ �8I'J> �..stiV'b prid. - bogobojazan, po­ božan; usp. �btiV'b

�b8t..n... prid. - častan, vrijedan poštovanja; slavan; znamenit; pobožan; posvećen; drag; �b8t­ noe kamenie - drago kame­ nje čbten... v. �isti č..tenie, -e s. - čitanje (naglas), tekst; propovijed �btiV'b prid. - bogobojazan, po­ božan; usp. �b8t\V'b �btO, česo/čbBO zam. - što, nešto, zašto, čemu čbtbC", -a m. - čitalac �judo v. �udo čjuti v. �ti

��o, -a s. - dijete, sin ��oJjubiV'b / č�oJjub... prid. - koji voli djecu ��db, -i ž. - obitelj, ukućani; dru­ žina, pratnja ��dbCe, -a s. - djetešce ��to pril, komp. ��tie / č� ­ često ��sb prid, komp. ��stie - čest, ustrajan č�st.., -i ž. - dio, čestica; dio tije­ la; okrug; plijen; sudbina č�stbn... prid. - nepotpun ��e v. č�to

�bstiti, ČbCQ, čbstiši - (po)štova­ ti, častiti; slaviti �b8tb, -i ž. - čast, poštovanje; do­ stojanstvo; pobožnost; milost Čb8tbDO priZ. - časno, dostojan­ stveno; pobožno; milostivo

306

307

Abp..tati, -ajQ -aeši / ŠbPbCQ, šbpbceši - šaptati šutvie, -e s. - putovanje; povor­ ka, procesija; šutvie nrava ­ način života; Ah8tvie tvoriti - putovati šh8tvovati, -ujQ, -ueši - ići, ho­ dati

UJ Š W

i - slovo »ša«; i u glagoljici i u

ćirilici nepoznata brojevna vri­ jednost

šh8tie, -e s. - utabana staza, put; Autie tvoriti - koračati, ho­ dati šju- v. šu�tanie, -e S. - drskost; krik �tati s�, -ajQ s�, -aeši s� - ponositi se; uznositi se

iibati, -ajQ, -aeši - bičevati, šibati iip'l»k.., -a m. - šipak

iaropisatelb, -a m. - slikar iarJ., -a m . - boja

iip..čan..prid. - šipkov, trnovit . Airok.. prid. - širok, prostran

iarJ.čii, � /-e m. - slikar W.. v . . iti

Airota, -y ž. -širina, prostranost

Aie, � ž. - vrat, šija iestokrilah prid. - šestokril ilem.., -a m. - kaciga iestokrilatbCb, -a m. - šesto- , At- v. C-kril, anđeo sa šest krila iui prid. - lijevi iestokrilbn.. prid. - šestokril, . iuica, � ž. - ljevica anđeo sa šest krila Aum.., -a m. - šum; vijest iest.. , iesta, iesto red. broj - še­ ŠUDlbn .. prid. - opijen, pripit , sti, šesta, šesto Abven .. prid. šiven iestbgl. broj - šest; iestb na de ­ �te - šesnaest; iestb des�h šbd.. v. iti -

- šezdeset iestbkrilah v. iestokrilah

, Abb v. iti Abp'l»tanie, -e s, - došaptavanje 308

309

e - slovo »jat'b«; i u glagoljici i u

ćirilici nepoznata brojevna vri­ jednost eviti (s�) �vljQ (Sll), �viši (Sll) otkriti (se), pokazati (se), javiti (se); pokazati, objaviti; ustano­ viti evlenie, -e s. -otkrivanje,javlja­ nje, pojavljivanje, pojava; Bo­ gojavljenje; znak; ono što je javno; vb evlenie priti objaviti evlene prilo - otvoreno, jasno evleti (�) �vl�jQ (Sll), �vl�eši (Sll) - otkrivati (se), pokazivati (se), javljati (se); činiti se eveprilo - otvoreno,javno;jasno; doista; eve byti (byvati) biti poznat

egoda, -y Ž. - plod edenie, -e s. - jelo, obrok, jede­ nje edovih prid. - otrovan edra, -'h s,pl. t. - naručje, njedra; usp. nedra �na, -y Ž. - jedro edro, -a s. -jarbol ed'h, -a m. - otrov ew., -i ž. - jelo, obrok, hrana, jedenje; usp. eto ew.ea, --Il m. - izjelica ed- v. ehati em v. iže eždenie, -e s. - vožnja; jahanje na konju

ezvina, -y Ž. - špilja; duplja; jaz­ bina ezviti, -vljQ, -viši - ozlijediti, ra� niti, nanijeti bol ezvleti, -l�jQ, -l�ši - ranjavati ezditi, �ždQ, �zdiši - voziti se, jahati, jezditi ez'h V. az'h eZ'hva V. �zva ezyk'h V. j�zyk'h eko prilo i vez. - kako, kao; otpri­ like, približno; kako da, tako da; jer; kao i; kada , ekoVb V. ieakoVb ekožeprilo i vez. - kako, kao; kao da, tako da; kada ek'h(že), eka(že), eko(že) zam. - (ne)kakav, (ne)kakva, (ne)­ kakvo eky v. eko ema, -y Ž. -jama emože prilo - kamo, kuda; emože koliždo -kamo (kuda) god embn'h prid. -jamski em& v. esti erina, -y Ž. - vuna

eriti �, �ljQ BIl, �riši Sll - ljutiti se, bjesnjeti erostb, -i ž. - gnjev; jaka bol eru čest. -da bar, samo da, kad bi (bar) er'h prid. - strog el'bm'h, -a m. -jaram erbm&nik'h, -a m . - ujarmljena životinja, ujarmljenik el'bmbniCbprid. -ujarmljenički eri prilo - čvrsto, jako, tvrdo esli, -ii ž, pl. t. - jasle esno prilo -jasno; usp. esne eSn'h prid. -j asan esne prilo -jasno; usp. esno esti, emh, esi -jesti, hraniti se eto, -a s. - jelo, hr�a; usp. ew. ehhulbnica, --Il Ž. - prenoćište za strance ehati, edQ, edeši - voziti se, ići (na nečemu), putovati prijevo­ znim sredstvom ece v. ace ece prilo - za; w.n.. ece w.n.. dan za danom

eza I esa V. j�sa ezva, -y Ž. - ožiljak, rana

310

311

fP JU J-O

ju - slovo »ju«; i u glagoljici i u

ćirilici nepoznata brojevna vri­ jednost jugOV'h prid. - koji se odnosi na južni vjetar, jugov jUg:&, -a m. - jug; jugo, južni vjetar juže v. uže južh8h prid. - južni junica, � ž. - junica

junOstb, -i ž. - mladost junota, -y m. - mladić; usp. ju­ Doia junOtbD'b prid. - mlad, mlade­ nački junoia, � m. - mladić; usp. juDota jun'b prid. - mlad jUllbCb, -a m. - mladi bik, junac jUllbČb prid. - juneći, teleći jutl'b- v. utl'b-

312

� - slovo »�Sb«; u glagoljici nema

brojevne vrijednosti, . broj 900.

A\

. -

rt- v. j�-

313

QrodbStvovati, -ujQ, -ueši - lu­ dovati, biti bezuman, glup, ne­ razuman Q80bica, -y ž. - razmirica, svađa Qtroba, -y ž. -utroba, trbuh; bu­ brezi Qtrobbn'b prid. bni

Q - slovo »QS'b«; i u glagoljici i u

ćirilici nepoznata brojevna vri­ jednos� Qglb, -i m. - ugljen Qgh, / Qg&l'b, -a m. - ugao, kut

-

trbušni, utro­

QZprilo -unutra; iz Qtrb -iznu­ tra; usp. Qtn.iQdu. / Qtn4Qd� QtrbBb prid. - unutarnji, nutar­ nji; duhovni Qtrbjqdu / QtrbjQd� prilo - iznu­ tra, unutra; usp. Qtrb Qtbl'bprid. -šupljikast, rupičast Qhanie, -e s. - miris, vonj

Qza, -y ž. - okovi, lanac; uže; tetiva Qziliee, -a s. - tamnica, zatvor QZ'bk'b prid. - uzak, tijesan QZbnik'b, -a m. - zatočenik, uznik; usp. Qžbnik'b QrodiV'b prid. - bezuman, glup, nerazuman; usp. bui

Qg&lb / Qg&lbn'b prid. - ugaoni QClica, � ž. - udica Qdolie, -e s. - dolina qdolb, -i ž. - dolina Qdupril. - odakle; gdje Qie, -a s. - lanac; uže; qie že­ lezbno - okovi, verige Qžika, -y m. i ž. - rođak, rođaki­ nja, bližnji; rodbina

Qroditi �, QroždQ �, Qrodiši s� ­ ludovati, biti bezuman, glup, nerazuman Qrodovati, -ujQ, -ueši - ludova­ ti, biti bezuman, glup, nerazu­ man Qrod'b, -a m. -bezumnik, glupan

QŽičbStvo, -a s. - rodbina

Qrodbno / QrodbSky prilo - be­ zumno, besmisleno

QŽbnik'b, -a m. - zatočenik, uz­ nik; usp. QZbnik'b

QrodbStvo, -a s. - bezumnost, glupost

314

315

slovo »j�S'b«; i U glagoljici i ćirilici nepoznata brojevna vri­ jednosta j�dro prilo brzo, hitro j�piAbCb, -a m. brzopisac j�dn. prid. brz, hitar j�u / j�d� prilo gdje; blizu j�3a, � ž. � bolest, slabost, pat-

�

-

-

-

-

-

nja

j�za v · j�3a j�zykb, -a, m. - jezik; govor; na­ rod, puk; pogani

j�ZYČbnik'b, -a m. - poganin j�zyčbn'b prid. ski

-

j�zyčbSk'b prid. čki; poganski

jy - slovo »jQS'b«; i u glagoljici i u

ćirilici nepoznata brojevna vri­ jednost

brbljav, pogan­

-

jQdu(že) / jQd�(že) v. Qdu jytrbnb v. ytrbnb

narodni, pu­

j�ti (�) , imQ (s�), imeši (�), sigm. aor. l . l. jed. �S'b / �h'b ­ uhvatiti, uhititi; uzeti; v�rq j�ti vjerovati -

,

,

,

-

j�tie, -a s.

-

doticaj, dodir

j�čb(ne)n'b prid.

316

-

ječmen

31 7

� TH �

slovo »thita«; u glagoljici nema brojevne vrijednosti; . .e. . - broj 9 thavorIo, -a m. Tabor, os. ime thadei / thad�i v. tadei / tad�i thamara / thaman. v. tamara thek(...)la v. tek(...)la theodora, -y ž. - Teodora, os. ime theodoroV'b prid. Teodorov theodorIo, -a m. Teodor, os. ime theodosii, -a m. Teodozije, os. ime

th

-

-

-

-

-

theoru..., -a m.

Teofil, os. ime

-

thesaloniki�nin..., -a m. njanin thimi�n..., -a m. timi� thoma, -y m.

-

thomin... prid. thraki�, -iil ž.

Solu­

kB- v.

tamjan; usp.

Toma, os. ime

-

-

-

-

kB - slovo »kai«; u glagoljici nema brojevne vrijednosti, . a . - broj 60

Tomin

Trakija, zemlj.

th..mi�an... v. thimi�n... th..mi�aDI>nica, -iil ž.

-

kadio­

nica

thimi�DI>n... prid.

-

tamjanski

thimi�tos"DI> v. thimi�DI>n...

318

319

ks-­

- PS \jr

PB - slovo »psi«; u glagoljici nema brojevne vrijednosti, W . - broj 700

PB- v. ps­

.

§- I V i - slovo "tžica«; u glagoljici ne­

ma brojevne vrijednosti, broj 400

.

V

.-

ipokrit'b, -a m. - licemjer, hipo­ krit; usp. ipokrit'b

320

ipostasb / ipostatb, -i ž. - biće; slučaj, tvar is(s)op'b, -a m. - izop, miloduh; usp. isof'b

321

MATICA HRVATSKA Hrvatska jezična baština Stjepan Damjanović - Ivan Jurčević - Tanja Kuštović Boris Kuzmić - Milica Lukić - Mateo Žagar

Mali staroslavensko-hrvatski rječnik

Za nakladnika Igor Zidić Likovno oblikovanje Luka Gusić Priprema i tisak Tehnički centar NZMH Tiskru\ie dovršeno u prosincu 2004. ISBN 953-150-558-6