Stanko LASIĆ_ Miroslav Krleža i NDH

STANKO LASIC

KRLF,ZOLOGIJA ILI POVIJEST

KRIuirp

MIsLI

O MIROSLAVU

KRLr,Zt KNJIGA TRECA

MIROSLAV KRLEZE T NEZAVISNA DRZAVA HRVATSKA

(10.4.re4r-8.s.1e4s)

GLOBUS/ ZAGREB

@ Stanko Lasif, Zagreb t989.

Recenzenti JOSIPBRATULIE VELIMIR VISKOVIC

Objavljivanje ove khjige sufinanciralesu Republidka samoupravnainteresna zajednica kulture SR Hrvatske i Samoupravnainteresnazajednicaznanosti SR Hrvatske.

N DE N] HR

I. U SJENI

NACroNALrsrriroc

IDEoI-oSroG MODELA: NEZAVISNA opZAVA

HRVATSKA(1e4r-re4s)

1. Ideokracijai inteligencija.Pristupne napomene

Vei povr5an pogled na naslov ovog poglavlja (U sjeni nacionalistiikog ideoloikog modela) moile izazvati iznenadenjei djelovati kao provokacija. MoZe se diniti da namjerno ublaZujemojedno razdoblje dija se bit nije nalazila u ideolo5kompritisku nego u politidkom teroru. Moglo bi se pomisliti da ovaj ideolo5ki model ili ovu (nacionalistidku)partijnost literature izjednadujemo s modelom koji 6e za njim slijediti i u kojem je teza o partijnosti literature doZivjelasvoju sublimacijui kulminaciju. Netko bi dak mogao do6i na pomisao da stavljamo na potpuno isti nivo dva totalitarizma s kojima se suodilaliteratura o KrleZi. Moramo odmah upozoriti da nije na nama da osudujemojedne, a velidamo druge (ili obrnuto), niti je na nama da ocjenjujemotko je viSeobitelji zavio u crno, tko je usmjeravao>todakhistorijeprogresa(i dija je politika bila >ispravna.neispravna>uime narodateorijaNaprijedsvitomSpremnostiNaprijedneprijateljaravnoteZeu interferiranju< ozbiljno ugroZenonda kada neki politidki korpus Leli zavladati cjelinom intelektualnog korpusa pa sebe identificira s njime. Njegovase vladavinatada nuZnopretvarau ideokraciju koja maksimalno smanjuje prostor duhovnosti/kulture jer joj se krajnji cilj sastoji u asimiliranju cijelog intelektualnog korpusa. Ovom je krajnjem cilju teZilai usta5kai staljinistidkaideokracija,Stoje za 1,2

nas najbol jednaje sr poraz. Za precijenile imaju isti i

-T raznol

ali nemaj vrijeme.! dine razne nikada pri Ustaik (nerazratl vatskoj ku degapod I svoju auto poslije od kom vods varijanta( ture proti kracijaje pregristi c poput Mir na logor i je bio Ant vidljivije 1 s kulturor stvoriti dc nastojaos hrvatski n Staljin rataiup Priprema provela).

vneter) meduslijede) r, mogli t je ista tedutih njihove sencijane msu ahatosti g mtenrsinterrctelno ke spo) vasne :uoba aizam) u istim akveda rlazimo rvorimo 'a o Krfditi na og kornlitidki va, pa, otpuno najteLe jala su, ljivanju ograniodvajarpustila neduta rdanije iju svog cleograla kada pa sebe rkraciju {nji cilj itoje za

INTELEKTUALNI KORPUS (KULTURA)

nas najbolji dokaz da su i jedna i druga rodeneu radikalnomesencijalizmu: jedna je sve podredila Narodu, druga Proletarijatu. Obje su doLivjele teZ,ak poraz. Za to postoje brojni razlozi a jedan od glavnih je u tome Sto su obje precijenile svoje snage a potcijenile snagu >protivnikalogorovanjeNikadausta5e niti Svabe[. . .] U tome nisutjeralenekogada seprevaspita; kakobi' rek'o,bio mnogolakii negoliGoli. Jerna Gomislimda je Jasenovac lome si im'o i fizidki (pritisak)i fizidkoiznuravanje,i fizidki teror i, plus glad. pranje nasilno,razumijeS; GIadi, plus,kako bi' ti rek'o, ono prevaspitavanje, - moja mozga[. . .] Kadje onobio najve6iteror,ja sambio tamo[tj. u Jasenovcu primjedba].Zatim je ve6popustio.Ve6 poslijestaljingradske bitke drukdijesu gledali.narodi< i >>raseKnjiZevne novineizmiri dirljivi zapis u ovoj malo cija kakvi bi ran Kovadii s nedim nez doistaslijed ga je hapsila knjiZevnojri dobiti u >Sp u tada5njem dovoljnaje t kakvu je do knjDevnim t kao da je nil kupni intele griraju u prc o KrleZi sas sadrZanou t istraZivanje nego da ovi koju zovem vaZan)u kn1 budemo doi

7 Enqes CeneiC.S KrIeZom iz dana u dnn. Knjiga prva. - Gfobul Zag1eb,1.985,str. 98. - 5;;"fiJi-1"";is o profesoru marakbiiti. >Maruli6bezveznesokupatoromi njegovim slugamapaktove>metodama,. od kojih mu se utroba preokretala ni jedne jedine rijedi. Bilo je pisacakoji su iza sebeve6 imali takvo iskustvoda nisu mogli, a da ne znaju da su izgubljeniza umjetnost(za duh i traganje) jer su se priklonili apsolutnoj istini, jer su prihvatili stav radikalne negacije odnosnoafirmacije:Nazor, Kaleb, Kolar. Ali, sto da rade kad im lJistodobno bilo jasno da ni"itane mogu udiniti protiv ideoloskogjarma koji su si 10Jevrem Brkovi6. Anatomiia morala jednog staljiniste. - Globus, Zagreb, 19gg, str. 102-1.03.

25

na vrat natrpali jer su napustili protivnidki ideolo5ki jaram koji im se dinio joi stra5nijim?! o snazi i sumnjidavosti (ili budnosti!) partizanske ideokracije moZda najbolje svjedodisludajAnte Zemljara. Taj sludajpokazuje da je totalitarna vlast (prikrivena, naravno, ali zzto ne manje apsolutna) pratila paZljivim okom i one pisce koji su svakog dana, u neprekidnim borbama, dokazivali svoju vjernost komunistidkoj ideji. Ante Zemljar ni dasane sumnja u ispravnost narodnooslobodiladkeborbe i buduie komunistidke stvarnosti, ali pridaje preveliku vaZnostkonkretnim slikama koje ga opsjedaju, tvrdoii rijedi u dijoj vi5esloZnojsemantici aLiva, razbijenostisintaksekojom sebi dokazuje svoju pjesnidku vjernost revoluciji. Sve se to spojilo u pjesnidkom govoru koji je bio sugestivankao Sto to svjedodepreostale Zemliarove pjesme iz tog razdoblja u zbirci Haika za mnom po otoku. On je moZda bio drag i nekim osamljenicimakojima je Zemliar na sastancimai uodi jurisa te pjesme ditao. Taj je govor medutim odudarao od uobidajenihideoloskih shema i od socijalistidko-realistidkekoncepcije >KnjiZevnih svezakanasojborbi< ni Zemljarovoj knjiZevnoj buduiosti: oStoznadidanaspisatibeztodkeizaneza,bezvelikihslovana podetkuredenice pa 6aki svojevlastitoime i prezimepisatimalim slovom.To je izvjestan prvijenciLeleli time lu'razitiprotest protestkojegsu u moduuveli nadrealistidki je ve6 ondajalov a danaskad je protest bio protiv druStvenihstvarnosti.Taj pojavaumjetnosti, utvrdeni osutlenkao nekulturnai neprogresivna nadrealizam

uvijek ga pokopaj).>netotalitaristidke je vidio kao prostor izmedu Dide i Dide. Sutnja je politidka i knjiZevna odluka koja je donesenajer je pisac zakljudio da 6e najbolje sluZiti svojoj zajednici i svom knjiZevnom pozivu ako njegov izbor bude ne-izbor: Sutnja, distanca,rezerviranost,neutralnost u odnosu na sile u antitetidkom sukobu. Kao Stonam se u prethodnom sludaju(>radikalnanegacija") dinilo da je stav 28

radikalne t totalitaizal da je stav I politidki i s' pisac osudr Sutnja poru govoriti u t striktne ne knjiZevnosl i smatra sti Moram s KrleZom Izmedu totalitarizm to jt - bilo d unuta slijed Olink Jako - bilo d

VOIII t

moiP >naS da ni

komt Rajn itd.) - bilo I i do6 tura . a) id Hor b) ic tun postoji na1 pisac djelu kojsituacil vjeran knj samo da : u kakve st Ved sa >>neutraln a) da nijedne di likvidaciju Magdid o Horvat o t Niti je H<

ali dasu

rvajstav iZevnost zamisliti u gestu. epane :nja,nardi>nena5aoneutralni< pisac sklopio pakt s totalitarizmima jer je odludio: a) da o njima i njihovom zlodinu (tj. o njihovoj politici) ne progovori nijedne direktne rijeii. Svaka direktna rijed znadila bi njegovu >direktnu< likvidaciju. Direktno se moglo govoriti samo o zlodinima protivnika: Milivoj Magdii o Dilasovim pokoljima u Crnoj Gori (tzv. >lijeva skretanjagre5keu doba Uskrsnu6a>Neutralacpravio teatar(S pisma,str. 20Prer Bosanskuk

puSdanu

nalazio n nego centra, I izjatte

razmid onih fcima) avajudi e Dilas edase zpokon kvidira o brka atelji (i daParni ne!) ropCK aju6iod :n da je r moglo rgrupu, ala5tina ne rata, (koji je PolitikaKrajiski p artizanRt gdeje, t ga je ta dinu Kr lim svo i podas vi koji r r .

t' iznaiaj cija je barok, ditave g moram

Je li Krle: usta5kom saznalim< nadin one nosu na K minterne blagosti n u Titu na odgovara bez obziri njegove 5 inteligent kratima,p bi Zelio 5u dokaz za odrZan u poku5aji i uspjeli ni ping-pong li6em. Os grebu, o dinjenicic ts Edvi - Narodna lipnja 1988 24 lbid.

ie da li |nJu,za e stvar ro ljudi di ni5ta Li dr.), uStveni beznag, a nl-

Stonije J svega o dosta logom taljinie ovog I uoca: Dilas ,tanja< )ilasje diktanjiZevse ve6 vmeti. prijaSevolu-

nateJasne, oprezne ili odbojne odgov zadovoljio i tada je saznao i neStJviSe: >Rekli su mu da se KrleZaotudio gdeje, negdeZivotari,po svoj prilici I ga je taj odgovor duboko uznemirio. dinu KrleZine uloge u pripremanju re, lim svojim prijateljimamorao di bud i podasnomesto.MoZdaie i samkriv I vi koji nlstena vremezaboravilina k 'U odnosuna KrleZu, i ia in t. . .] i znadajnijeod onih koje mu zameraju cija je preterana, svojim sadrZajem barok,njegovnemirje odvei desirukti ditavegeneracije i zarazioih ieftinim rr moram da ga poStujemkao velikog st Je li KrleZa znao da njegovi >biv5i c usta5kom za5titomte5kudebelu>potez>izvrsnaopravdanoje poZelapljesakna otvorenoj sceniVjesnikgasiti>njega, nitko nije slu5aojakoZedimRazlogaPraxisarasporedrealnomkako se po liniji oportunitetamoZeneTo je otprilike kao sto udiniti. Na liniji staloZenog,mirnog oportuniteta.realizam< tidkih sila. Snari postaju mnogo ozbiliniie ksda Krlel.a poiinje govoriti kao Iakov Blaievit i Petar Stambolit - u najboljem sludajukao Bakarii iKardelj - pa mu driavni interesi partijska ideja postaiu mnogo vainiii od istine, intelektualnog dostojanstvai ludita mjesetine koja moie biti pogled na svijet: ljeta 1980. on se dudi i gotovo protestira zalto nama Dedijer napokon otkriva ono sto su vei odavnoznali Tito, Kardelj, Kidrid itd. (tj. najuzi partijski vrh

potvrdu o tome znam 5t normal vjeroja le mno[ Treba 1 kad bi net duveni >sir odjuri u KJ nika i da g mladi dovjr Setinc u je >Nr posjetic prije ha poslan nakon1 Sloven pun rad socijali ozna5ii Bol se tako zasitios za stola se ujutr smradi Bo meljen zami5l Marinc treba rr Ma ispitati mladip

[ePrOVr

Re6i ( strahote,, strammn( ne biste ti vasdao lN rencij suse Dilaso

suIIuI Dilasa

8r Enes eensii.

58

S Krleiom iz dana u dan. Knjiga Cetvrta. - Globus, Zagreb, 1985, str. 263.

82 lbid. 83 Fran

'atureenci vi5enr dajeJ iokal KrleZa u Pari

86r

60

la tek sada tarima. Ne volucijama reilu njima )etenovaca

njima, negoje >tek sadao tome progovorio