Srce i krvozilni sustavi

SRCE I KRVOŽILNI SUSTAV

Uvod Krvožilni sustav (ili kardiovaskularni sustav) je sustav organa koji prenosi tvari iz i u stanice; također pomaže pri uravnotežnji tjelesne temperature i pH vrijednosti. Dok najprimitivnija koljena životinja nemaju krvožilni sustav, neki beskralježnjaci imaju otvoreni krvotok. Svi kralježnjaci imaju zatvoreni krvotok. Sustav organa za krvotok osigurava opskrbu svake stanice u tijelu kisikom, hranjivim tvarima,hormonima i drugim regulatornim tvarima te omogućuje uklanjanje metabolita i otpadnih tvari iz stanica.

Organizacija krvožilnog sustava u čovjeka Sastavnica Uloga Krv

prenosi razne tvari

Krvne žile

protjecanje krvi

Arterije

protok krvi srca od kapilara

Kapilare

izmjena tvari između krvi i stanica

Vene

protok krvi od kapilara do srca

Srce

pumpa krv

Preklijetke

prima krv iz vena i istiskuje krv u klijetke prima krv iz pretklijetki i istiskuje krv u

Klijetke

arterije

Zalisci

protok krvi u jednom smjeru

Slika 1. Krvožilni sustav

Krv Uloga krvi: prenosi plinove disanja (O2 i CO2); pomaže regulaciju kiselo-bazične ravnoteže; pomaže prijenos hranjivih tvari, hormona i enzima; pomaže prijenos otpadnih tvari; pomaže regulaciju tjelesne temperature (vazodilatacija i vazokonstrikcija krvnih žila); pomaže zaustavljanje krvarenja; pomaže regulaciju tjelesnih tekućina (volumen krvi); brani organizam od mikroorganizama i otrovnih tvari. Svojstva krvi su što jeviskozna tekućin crvene boje labo alkalična. Sastavni dijelovi krvi: 1. plazma – voda, proteini plazme (albumini, globulini, fibrinogen),hormoni, enzimi, vitamini; 2. stanični ili formirani elementi – crvene krvne stanice(eritrociti), bijele krvne stanice (leukociti), krvne pločice (trombociti). Eritrociti se sastoje od kisika vezanog na hemoglobin. Leukociti: 1. granulirani leukociti ili granulociti – segmentirana jezgra, brojna granula u citoplazmi; 2. negranulirani leukociti ili agranulociti – cjelovita jezgra, nekoliko granula u citoplazmi. Granulociti se dijele na neutrofile(uništavanje mikroorganizama), eozinofile( uništavanje stranih čestica), bazofili (alergijske reakcije). Dok se agranulociti dijele na monocite – preteče makrofaga koji su dio imunosnog sustava te limfocite(sudjeluju u imunosnom odgovoru) i trombocite (stanični fragmenti).

Slika 2. Sastav krvi

Obrambena uloga krvi 1.zgrušavanje krvi – stvaranje krvnog ugruška; 2.fagocitoza (neutrofili, makrofagi) – probavljanje mikroorganizama i stranih čestica; 3. imunosna reakcija na infekciju (upala) – fizičko oštećenje tkiva ili infekcija uzrokovana mikroorganizmima izaziva upalnu reakciju; upalnim procesom uništavaju se ili inaktiviraju strane čestice i stanice te popravlja oštećeno tkivo.

Krvne grupe (krvne skupine)

Na membrani eritrocita nalaze se antigeni(aglutinogeni). Najpoznatiji aglutinogeni su A i B (osobe s aglutinogenima:B, AB, bez aglutinogena; genotipovi: AA, BB, AB, AO, BO, OO); krvne grupe – A, B, AB, O; protutijela u krvnoj plazmi zovu se aglutinini (osobe s aglutininima: anti-A, anti-B, anti-A i anti-B, bez aglutinina). Univerzalni davatelji su krvna grupa O, a univerzalni primatelji krvna grupa AB.

Krvna

Hrvatska

grupa

Aglutinogen

Aglutinin

%)

A

A

anti B

42

B

B

anti A

9

AB

AB

_

3

populacija(

anti A i anti 0

_

B

46

Građa i uloga srca u čovjeka Srce je šuplji mišić, veličine stisnute šake, koji pumpa krv kroz krvne žile. Smješteno je u prsnom košu. Srce čovjeka ima masu 200 - 425 grama. Izvana ga štiti vanjska opna - osrčje. Srce je građeno od srčanoga mišićnog tkiva. Dobro je prokrvljeno što mu osigurava dovoljno

hrane i kisika. Ovaj šuplji mišićni organ podijeljen je mišićnim zidom na lijevu i desnu stanu. Svaka strana dijeli se na dva dijela - manji je pretklijetka, a veći klijetka. Elastične opne srčani zalisci - reguliraju prolaz krvi iz pretklijetke u klijetku. Oni imaju ulogu ventila: propuštaju krv u jednom smjeru, iz pretklijetke u klijetku. Tlak krvi koja prolazi iz pretklijetke u klijetku zatvori srčane zaliske pa vraćanje krvi nije moguće.Srce je mišićni organ obavijen opnom (osrčje ili perikard). Stijenka srca granena je od vanjskog sloja ili epikarda(mezotel) te srednjeg sloja ili miokarda(srčani mišići i kontrakcije srca), unutarnjeg sloja ili endokarda(endotel). Srčano mišićno tkivo sastoji se od poprečnoprugastih mišićnih vlakna te prijelazne ploče. Srce je uzdužno podijeljeno pregradom (septum) u dvije odvojene pumpe desno srce(pumpa krv kroz pluća) i lijevo srce(pumpa krv kroz periferne organe). Svaki dio srca sastoji se od pretklijetke ili atrija(tanko mišićje) i klijetke ili ventrikula(debelo mišićje). Krv iz lijeve pretklijetke ulazi u lijevu klijetku kroz atrioventrikularni (mitralni ili bikuspidalni) zalistak ili valvulu, a iz desne pretklijetke u desnu klijetku kroz atrioventrikularni (trikuspidalni) zalistak. Dva polumjesečasta (semilunarna) zaliska omogućuju protok krvi iz desne klijetke u plućnu arteriju, odnosno iz lijeve klijetke u aortu. Krvne žile u srcu su: gornja šuplja vena, donja šuplja vena; plućna arterija; plućne vene; aorta; koronarne arterije i vene.

Slika 3. Vanjska građa srca čovjeka

Slika 4. Unutarnja građa srca čovjeka

Srčani ciklus Srčani ciklus je razdoblje od završetka jedne do završetka druge kontrakcije srčanog mišića (kucanje srca).Sačinjavaju ga dva razdoblja: sistola ili kontrakcija (krv se istiskuje u sustav arterija) i dijastola ili relaksacija (ponovni priljev krvi u pretklijetke iz vena, tj. period kucanja srca kad se pretklijetke i klijetke pune krvlju kao rezultat relaksacije srčanog mišića). Pojam funkcionalni sincicij označava kontrakcija svih srčanih mišićnih stanica istovremeno. Akcijski potencijal koji započinje kontrakciju srčanog mišića i kontrolira njihov ritam potječe iz centra smještenog u blizini ulaza gornje šuplje vene.Taj centar naziva se sinus-atrijski (SA) čvor. SA-čvor se spontano polarizira i depolarizira u pravilnim razmacima (70-80 puta u minuti). U njemu se ritmički pojavljuju spontani impulsi koji se brzo prošire kroz desnu, a zatim i lijevu pretklijetku. Akcijski potencijal zahvaća atrijventrikularni (AV) čvor koji je smješten na bazi desne pretklijetke; slijedećih nekoliko ventrikularni desetinki sekunde srčani impuls je zaustavljen u AV-čvoru prije nego se proširi u klijetke. Zastoj omogućava kontrakciju pretklijetki prije klijetki i istiskivanje krvi u klijetke; akcijski potencijal širi se potom kroz atrij-ventrikularni (AV) snop ili Hisov snop

Purkinjeovim vlaknima u klijetke; ta vlakna gotovo trenutačno prenesu srčani impuls kroz klijetke omogućujući njihovu snažnu kontrakciju i istiskivanje krvi u sustav arterija.

Slika 5. Prikaz srčanog ciklusa

Mehanizam zatvaranja ušća Zalisci zatvaraju odnosno otvaraju ušća u određenoj fazi srčane akcije. Faza punjenja krvlju naziva se dijastola, a faza kontrakcije miokarda i pražnjenje šupljine naziva se sistola. U fazi dijastole atrija, ventrikul je u fazi sistole. Tada su valva tricuspidalis i valva bicuspidalis na atrioventrikularnim ušćima zatvorene, a valva trunci pulmonalis i valva aorte na arterijskim ušćima otvorene i ventrikul se prazni. U fazi sistole atrija, ventrikul je u fazi dijastole. U tom su trenutku valva tricuspidalis i valva bicuspidalis otvorene, a valva trunci pulmonalis i valva aorte zatvorene i ventrikul se puni krvlju.Mehanizam zatvaranja atrioventrikularnih ušća prisutan je u sistoli ventrikula. Kod sistole ventrikula krv potisne kuspise u razinu

atrioventrikularnog ušća i oni se slobodnim krajevima priljube jedan uz drugi. Pri tome se zategnu chordae tendineae budući da su prije kontrakcije miokarda ventrikula kontrahirani i skraćeni papilarni mišići. Na taj način priječe izvrtanje zaliska prema pretklijetki tijekom sistole. Dakle kontrakcija papilarnih mišića i napetost tetivnih niti zatvara ušće, te se krv iz ventrikula ne može vratiti u atrij nego odlazi u odgovarajuću arteriju. Zaključno, atrioventrikularna ušća zatvaraju se poluautomatski jer su za zatvaranje ušća neophodni papilarni mišići, a ne samo tlak krvi. Mehanizam zatvaranja arterijskih ušća prisutan je u dijastoli ventrikula. U sistoli ventrikula budući da krv odlazi u arteriju, tlak krvi otvara arterijsko ušće. Struja krvi iz ventrikula ispražnjuje sinuse semilunarnih zalistaka i zalisci se priljubljuju uza stijenku žile. Kad nastupi dijastola, krv teži da se iz žile vrati u ventrikul jer u njemu vlada niži tlak. Pri tome krv ispuni sinuse, semilunarni zalisci se maksimalno udalje od stijenke i slobodni im se rubovi priljube jedan uz drugoga i tako se ušće zatvori. Zadebljanje sredine slobodnoga ruba semilunarnih valvula u obliku čvorića osigurava potpuno zatvaranje sredine ušća. Zatvaranjem ušća priječi se vraćanje krvi u ventrikul. Dakle, u zatvaranju arterijskih ušća semilunarni zalisci djeluju automatski budući da krv tako reći sama sebi zatvara put, a muskulatura kod toga ne sudjeluje.

Duljina trajanja

Pretklijetke

Klijetke

0,15 sekundi

Sistola

Dijastola

0,30 sekundi

Dijastola

Sistola

0,40 sekundi

Dijastola

Dijastola

Prolaz krvi kroz srce Krv ulazi u pretklijetke pod nižim tlakom; deoksigenirana krv iz tijela (gornja i donja šuplja vena) ulazi u desnu pretklijetku, a oksigenirana krv iz pluća (dvije lijeve i dvije desne plućne vene) ulazi u lijevu pretklijetku. Kontrakcijom pretklijetki krv ulazi u relaksirane klijetke; kontrakcija pretklijetki stvara tlak koji zatvara atrioventrikularne zaliske, a otvaraju se polumjesečasti zalisci. Napunjene klijetke na trenutak miruju. Kontrakcija klijetki i odašiljanje krvi pod visokim tlakom u tijelo i pluća; desna klijetka istiskuje deoksigeniranu krv (lijeva i desna plućna arterija) u pluća, a lijeva klijetka istiskuje oksigeniranu krv (aorta) u sve dijelove tijela; lijeva i desna klijetka pumpaju krv simultano tako da ista količina krvi ulazi i izlazi iz srca.

Slika 6. Prolaz krvi kroz srce

Kontrola rada srca Srčano mišićno tkivo inerviraju živci autonomnog (vegetativnog) živčanog sustava. Autonomni živčani sustav kontrolira rad srca (ubrzava ili usporava rad). Glavni kontrolni centar smješten je u produženoj moždini koja prima informacije o tjelesnoj temperaturi, osjećajima, stresu iz hipotalamusa i velikog mozga. Endokrina kontrola rada srca tj. hormon adrenalin ubrzava određeni rad.

Dijagram kontrole rada srca

Optjecajni sustav u čovjeka Optok krvi sastoji se od plućne cirkuacije (krv se odvodi iz desne klijetke preko pluća u lijevu Pretklijetku, sistemske cirkulacije (krv se odvodi iz lijeve klijetke preko svih tkiva u tijelu, osim pluća, u desnu pretklijetku), plućne cirkulacije (mali optok krvi): započinje glavnom plućnom arterijom (plućno stablo) koja izlazi iz desne klijetke i grana se u lijevu i desnu plućnu arteriju od kojih svaka dovodi krv u jedno plućno krilo. Arterije se u plućima, preko arteriola granaju do kapilara u plućnim alveolama gdje se vrši izmjena plinova (iz krvi se otpušta CO2, a obogaćuje se O2); zatim se kapilare udružuju u venule, zatim vene te se krv vraća u lijevu pretklijetku preko četiri plućne vene (dvije lijeve i dvije desne). Mali optok traje 4-8 sekundi. Sistemska cirkulacija (veliki optok krvi ili periferna cirkulacija): arterijski dio započinje u lijevoj klijetki, odakle aortom izlazi iz srca, prolazi arterijama i arteriolama sve do kapilara gdje se odvija izmjena plinova izmenu stanica i krvi (O2 iz krvi difundira u stanice, a CO2 iz stanica difundira u krv). Zatim se krv, venskim dijelom, putem venula i vena ulijeva u

gornju i donju šuplju venu te ulazi u desnu pretklijetku. Veliki optok traje 25-30 sekundi Portalni sustavi:hipofizni portalni sustav (odvodi krv direktno iz hipotalamusa u hipofizu), jetreni portalni sustav( dovodi krv iz tankog crijeva i slezene u jetru-jetrena portalna vena, jetrena vena, donja šuplja vena).

Krvne žile Arterije odvode pod visokim tlakom krv od srca do kapilara u pojedinim organima (brzo protjecanje krvi). Najveća arterija je aorta. Arterije se mogu širiti (vazodilatacija) i sužavati (vazokonstrikcija) uslijed prisutnosti glatkog mišićja u njihovim stijenkama. Stijenka arterije (deblja): 1. unutarnji sloj – endotel; 2. srednji sloj – glatki mišići, elastična i kolagena vlakna; 3. vanjski sloj – vezivno tkivo. Arteriole su završne grane arterija. Kapilare su najmanje krvne žile, jedan sloj endotelnih stanica (izmjena tvari). Venule su početne grane vena, a vene odvode pod nižim tlakom krv od kapilara do srca (sporije protjecanje krvi potpomognuto kontrakcijama okolnog skeletnog mišićja). Najveće vene su donja i gornja šuplja vena; stijenka vene (tanja): granena kao i stijenka arterije, srednji sloj je mnogo tanji, manje elastičnih i kolagenih vlakana te glatkog mišićja; vene su rastezljive i opuštene, imaju zaliske.

Slika 7. Građa arterija i vena

Slika 8. Protok krvi kroz vene i arterije

Slika 9. Prikaz zdrave i proširene vene

Otvoreni krvotok Otvoreni krvotok je unutarnji prijenos tvari kod mekušaca i člankonožaca pri kojemu su organi uronjeni u tekućinu u šupljini te krv i intersticijalna tekućina nisu odvojene već se

miješaju u jednu tekućinu zvanu hemolimfa. Kretanje mišića prilikom gibanja životinje može olakšati kretanje hemolimfe ali skretanje toka iz jednog područja u drugo ograničeno je. Opuštanjem srca, krv biva povučena natrag prema srcu kroz pore.Hemolimfa popunjava cijeli prostor unutar šupljine tijela i okružuje sve stanice. Sastoji se od vode, anorganskih soli (najčešće Na+, Cl-, K+, Mg2+ i Ca2+) i organskih spojeva (uglavnom ugljikohidrata, proteina i lipida). Glavni pigment za prijenos kisika je hemocijanin. Postoje i hemocite, stanice koje slobodno plivaju u hemolimfi, a igraju važnu ulogu u imunološkom sustavu.

Zatvoreni krvotok Glavni dijelovi krvožilnog sustava su srce, krv i krvne žile. Svi kralježnjaci, kao i kolutićavci (npr. gliste) i glavonošci (npr. lignja i hobotnica) imaju zatvoreni krvotok. To znači da njihova krv nikada ne izlazi iz sustava krvnih žila koji se sastoji od arterija, vena i kapilara. Arterije donose krv bogatu kisikom u tkiva (osim plućnih arterija koje nose deoksidiranu krv koja se vratila iz tijela u pluća) dok vene nose deoksidiranu krv natrag u srce (osim plućnih i ulaznih vena). Krv se iz arterija u vene prenosi kapilarama , to su najtanje i najbrojnije krvne žile koje pomažu pridruživanju tkiva arteriolama za prijenos hranjivih tvari u stanice. Krvni sustavi riba, vodozemaca, gmazova i ptica pokazuju različite stadije evolucije krvožilnog sustava. Kod riba, sustav ima samo jedan krug te se krv pumpa kroz kapilare škrga i nadalje u kapilare tjelesnog tkiva. Takav sustav poznat je kao jednokružni krvotok. Zato je riblje srce samo jedna pumpa (a sastoji se od 1 klijetke i 1 pretklijetke), te kroz njega teče venska krv pa se stoga govori da ribe imaju vensko srce. Kod vodozemaca i većine gmazova pojavljuje se dvokružni krvotok, ali srce nije potpuno odvojeno na dvije pumpe. Srce vodozemaca ima tri dijela: dvije pretklijetke te jednu klijetku. Ptice i sisavci imaju obilježja potpune separacije srca u dvije pumpe, dakle četiri dijela: dvije pretklijetke i dvije klijetke. Smatra se da je srce ptica unatoč tome što po građi isto kao i ono u sisavaca, evoluiralo odvojeno od srca sisavaca.

Mali i veliki optok tijela U srcu započinju i završavaju žile malog i velikog optoka. Stoga između opisanih krvnih žila koje dovode i odvode krv iz srca razlikuju se žile velikog optoka ili sistemskog krvotoka i žile malog optoka ili plućnog krvotoka. Glavne žile velikog optoka jesu aorta, vena cava superior

i vena cava inferior i služe prenošenju krvi u tijelu osim u plućima. U velikom optoku arterija dovodi arterijsku krv do organa, prelazi u kapilarnu mrežu organa i vena odvodi vensku krv natrag u srce. Glavne žile malog optoka jesu truncus pulmonalis odnosno desna i lijeva pulmonalna arterija, a. pulmonalis, i venae pulmonales, i povezuju isključivo srce i pluća. U malom optoku arterija pulmonalis dovodi vensku krv do pluća, prelazi u kapilarnu mrežu u stijenci alveola i vena pulmonalis odvodi arterijsku krv natrag u srce. Arterija i vena pulmonalis su žile funkcionalnog optoka pluća. Arterija dovodi krv s ugljičnim dioksidom sakupljenu iz cijelog organizma do alveola, a iz alveola krv bogatu kisikom preuzimaju vene.

Hranidbeni krvotok srca Krv koja se nalazi u srčanim šupljinama pripada funkcionalnom krvotoku srca i ne može prehranjivati stijenku srca. Stoga srčani mišić prehranjuje posebni hranidbeni krvotok kojega čine desna i lijeva srčana arterija, a. coronaria dextra et sinistra. Koronarne arterije izlaze iz početnoga dijela uzlazne aorte iz sinusa polumjesečastih listova aortalog zaliska.

Slika 10. Hranidbeni krvotok srca

Slika 11. Srce ZANIMLJIVOSTI 1.)Savršeno umjetno srce Potraga za savršenim umjetnim srcem nikada ne završava, no izgleda da nakon desetljeća pokušaja i pogrešaka, kirurzi ostaju blokirani u potrazi za strojem koji se neće istrošiti, pokvariti ili izazvati ugruške i infekcije. Dr. Billy Cohn i Dr. Bud Frazier s Instituta za srce u

Teksasu, kažu da su razvili stroj koji bi mogao sve to izbjeći s jednostavnim vrtloženjem rotora - što znači da bi ljudi uskoro mogli dobiti srce koje neće otkucavati, izvješćuje u ponedjeljak američki javni radio NPR .U laboratoriju Instituta za istraživanja na životinjama, živi 8-mjesečno tele s imenom Abigail. Cohn i Frazier uklonili su Abigailu srce i zamijenili ga s dvije centrifugalne pumpe. "Ako slušate na prsima sa stetoskopom, nećete čuti otkucaje srca", kaže Cohn."Ako ispitate arteriju, nema pulsa. Ako tele spojite na EKG, bila bi ravna crta", dodao je. Crpke pogone krv Abigail i pomiču je kroz tijelo. "Po svakom mjerilu za analiziranje bolesnika, Abigail nije živa. Ali, ovdje možete vidjeti da je ona snažno, veselo, razigrano tele koje mi liže ruku", kazao je Cohn. U ožujku, nakon što su napravu ispitali na 38 teladi, Cohn i Frazier osjetili su dovoljno samopouzdanja da iskušaju svoju napravu na ljudskom srcu. Izabrali su Craiga Lewisa, 55-godišnjaka, koji je umirao od amiloidoze, rijetke bolesti koju uzrokuje nakupljanje abnormalnih proteina.U Lewisovu slučaju, srce je bilo toliko oštećeno da su mu liječnici davali 12 sati života. Njegova supruga, Linda, rekla je da treba pokušati s umjetnim srcem. Craig Lewis bio je prvi pacijent podvrgnut eksperimentalnoj operaciji u kojoj su dvije komore pomoćnog uređaja koji krv stalno pumpa naprijed, zamijenile cijelo njegovo srce. Craig Lewis umro je u travnju, premda su liječnici rekli da je njegovo umjetno srce radilo savršeno.Lewis je radio za grad Houston, na održavanju gradskog sustava otpadnih voda. Komore pomoćnog uređaja imaju lopatice rotora koji krv gura naprijed u kontinuiranom protoku. Tisuće ljudi imaju jedan od tih uređaja ugrađen u blizini srca, uključujući bivšeg potpredsjednika SAD-a Dicka Cheneya. Korištenjem dva takva uređaja, liječnici su zamijenili lijevu i desnu klijetku - cijelo srce. Liječnici kažu kako bi pumpa s kontinuiranim protokom trebala trajati duže od ostalih umjetnih srca i uzrokovati manje problema jer ima samo jedan pokretni dio, rotor koji se stalno vrti. Cohn kaže kako ćete i dalje morati uvjeravati svijet da ne trebate puls da bi živjeli. "Mi gledamo na sve životinje, insekte, ribe, gmazove i sigurno sve sisavace, i vidimo cirkulaciju", kaže Cohn."I tako su sva rana istraživanja i svi rani napori bili usmjereni na stvaranje pumpe bez pulsa", dodao je. Jedini razlog zbog kojeg krv mora biti pumpana ritmički umjesto kontinuirano, je samo srčano tkivo. "Pulsatilnost protoka bitna je za srce, jer ono može dobiti hranu samo između otkucaja srca," kaže Cohn. Craig Lewis živio je više od mjesec dana sa srcem bez pulsa. Umro je u travnju, zbog osnovne bolesti. Njegovi liječnici kažu da su pumpe radile besprijekorno.

2.)Rukopisom se mogu otkriti bolesti srca Rukopis može pokazati ima li osoba problema sa srcem, pokazuje nova studija provedena u Velikoj Britaniji. Studiju je vodila Cristina Strang stručnjak za rukopis. Strang tvrdi da su se dosadašnje studije rukopisa koncentrirale samo na to kako neurološke bolesti poput Parkinsonove ili Alzheimerove utječu na rukopis, nju je pak zanimalo kako srčane bolesti utječu na rukopis. Cristina je zajedno sa suradnicima analizirala rukopis više od stotinu ljudi u ranim šezdesetim godinama, uključujući i 61 osobu s dijagnosticiranom srčanom bolesti. Proučavala je uvećan rukopis osoba sa srčanim bolestima kao i onih bez ikakve srčane bolesti. Njena je analiza pokazala da osobe koje imaju kardioloških problema imaju u mnogočemu različit rukopis od zdravih osoba, primjerice puno češće rade stanke u pisanju. Strong je svoja otkrića predstavila na konferenciji u Melbourneu, prenosi Webindia. 3.)Visoki ljudi imaju zdravije srce Muškarci, koji su viši od 182cm, imaju za 24% manji rizik od zatajenja srca. Razlozi su nejasni, ali pružaju materijal za buduća istraživanja. Američko istraživanje ne dokazuje da koji centimetar više štiti srce od zatajenja, ali moguće je da se visoki i niski ljudi razlikuju na neki način. Dr. Teuteberg je dodao kako "visoki ljudi se i dalje trebaju brinuti o zdravlju srca, visina je nešto što možda može igrati važnu ulogu, ali to još nije sasvim dokazano. Također, niski ljudi ne trebaju odmah postati očajni jer životne navike su te koje su najodgovornije za zdravlje srca". Istraživači iznova ističu da su visoki krvni tlak, pretilost, manjak aktivnosti i dijabetes najodgovorniji za srčane bolesti. Podaci su došli od 22 000 muških liječnika koji su praćeni kao dio velikog istraživanja o srčanim bolestima i raku. Znanstvenici su ih počeli pratiti u njihovim pedesetima. Ispitanici su trebali odgovoriti na upitnik koji je provjeravao njihovu visinu, težinu i zdravstveno stanje općenito. 22 godine nakon ispunjavanja upitnika, izvještaj o zatajenju srca je imao na popisu čak 1 444 ljudi s početka istraživanja. Do zatajenja srca dolazi kada srce nije dovoljno jako da pumpa krv u ostatak tijela.

Literatura: Biologija za 3. Razred opće gimnazije; Biologija 3: Fiziologija čovjeka i fiziologija bilja Internet