Specijana Fitopatologija Sljiva Breskva Tresnja Visnja Sarajevo

PATOGENI VOĆNIH KULTURA PATOGENI ŠLJIVE, BRESKVE, TREŠNJE I VIŠNJE doc.dr.sc. Elda Vitanović

Rogač šljive – Taphrinia pruni Fuck. • vrlo je rasprostranjena, ali se ne javlja svake godine • bolest može biti ekonomski važna u povoljnim uvjetima - hladna i vlažna proljeća – • u BiH se javlja na svim kultivarima šljive • Požegača – najjače izražena infekcija

Rogač šljive – Taphrinia pruni Fuck. Simptomi bolesti

• na zaraženim plodovima dolazi do uočljivih simptoma • oni su ljubičasti izduženi, rastu brže – izgledaju poput rogača • meso im je spužvasto, lomljivo i bez okusa • u plodu se najčešće na razvijaju sjemenka ili imaju samo rudimente koštice • na površini ploda za vlažna vremena javlja se sivkasta prevlaka

Rogač šljive – Taphrinia pruni Fuck. Simptomi bolesti

• nakon toga dolazi do odumiranja tkiva, plod se suši i pocrni • često takvi plodovi ostanu dugo visiti na stablu

Rogač šljive – Taphrinia pruni Fuck. Biologija bolesti • na površini rogača prije nego se osuše javlja se lagana bijela prevlaka • u njoj nastaju spore, one se oslobađaju i padaju na koru izboja • na kori izboja – prezime • te spore u proljeće vrše zarazu zametnutih plodova • nema sekundarnih zaraza tokom vegetacije

Rogač šljive – Taphrinia pruni Fuck. Suzbijanje bolesti

1. sakupljanje zaraženih plodova sa stabala i njihovo uništavanje 2. rezidba izboja •

unatoč ovim zahvatima treba provesti prskanja

Hemijske mjere: • prije kretanja vegetacije – bakrene preparate – preventivno • organske fungicide - neposredno prije cvjetanja ili nakon precvjetavanja (75% osušenih /tamnih/ kruničnih listića) • u tu svrhu koriste se fungicidi na osnovi kaptana ili Delan

Šupljikavost lista - Stigmina carpophila (Lév.) M.B. Ellis • rasprostranjena je u svim područjima uzgoja koštičavih voćaka • patogen još inficira: badem, trešnju i višnju – listove breskvu i kajsiju – izboje i plodove • štetnost se ispoljava u prijevremenoj defolijaciji stabala, sušenju izboja i jako smanjenoj kvaliteti plodova

Šupljikavost lista - Stigmina carpophila (Lév.) M.B. Ellis Simptomi bolesti • na listu se javljaju okrugle pjege ljubičaste do narančaste boje • obrubljene su jednom tamnijom zonom • kod zaraze mladog lišća pjege nekrotiziraju, a napadnuti dio plojke ispada • list izgleda probušen • kod kasnije zaraze ne dolazi do ispadanja nekrotiziranih pjega • broj im može varirati – 1->10 • u slučaju velikog broja pjega list otpada

Šupljikavost lista - Stigmina carpophila (Lév.) M.B. Ellis Simptomi bolesti • na izbojima se javljaju pjege slične onima na listu • još je izraženije kod breskve • pjege su ovalne i izduženog oblika • u okviru pjega tkivo je udubljeno i suši se • ako pjega prstenuje izboj dolazi do sušenja iznad napadnutog mjesta • napadnuti dio kore puca

Šupljikavost lista - Stigmina carpophila (Lév.) M.B. Ellis Simptomi bolesti • napadnuti dio kore puca • gljiva ulazi dublje u staničje i stvara raku slične rane • kao posljedica na tim mjestima izlazi smola

Šupljikavost lista - Stigmina carpophila (Lév.) M.B. Ellis Simptomi bolesti • simptomi na plodovima se razlikuju ovisno o vrsti • na plodovima su najčešći simptomi kod trešnje i višnje • ako su napadnuti mladi plodovi – smežuraju se i suše • kod kajsije i breskve – male bradavičaste tvorevine mrko-crvene boje

Šupljikavost lista - Stigmina carpophila (Lév.) M.B. Ellis Biologija bolesti • micelij iz rak-rana u proljeće formira konidijofore sa konidijama • one se šire anemohorno i hidrohorno • minimalna temperatura za ostvarenje infekcije je 4 oC uz minimalnu vlagu zraka od 70% • za ostvarenje infekcije važna su 2 perioda –proljeće i jesen • inkubacija u proljeće je 5-6 dana na 15-23 oC • inkubacija u jesen je 15-20 dana – niže temperature

Šupljikavost lista - Stigmina carpophila (Lév.) M.B. Ellis Suzbijanje bolesti

Agrotehničke mjere: • izbalansirao đubrenje (azot) • ljetna rezidba (osigurava prozračnost i bujnost) Hemijske mjere: • u jesen (krajem oktobra ili početkom novembra) kada otpadaju listovi ili je u fazi mirovanja - preparati na bazi bakra, Crveno ulje, Plavo ulje, Delan • u vegetaciji se koriste sredstva na osnovi kaptana i tolilfluanida

Monilioze šljive – Monilia laxa i Monilia fructigena (Aderh. and Ruhl.)

• štetnost se očituje zbog uništenja cvjetova, izboja i plodova • nema godine kada M. laxa nije prisutna • Stanley – posebno osjetljiv kultivar • sve vrste Monilinia su ekonomski štetni patogeni

Monilioze šljive – Monilia laxa i Monilia fructigena (Aderh. and Ruhl.) Simptomi bolesti • prvi karakterističan simptom se javlja na laticama, koje mlohavo vise i postaju smeđe • za vlažna vremena na napadnutim organima javlja se pepeljasta prevlaka

Monilioze šljive – Monilia laxa i Monilia fructigena (Aderh. and Ruhl.) Simptomi bolesti

• do zaraze izboja obično dolazi iz zaraženog cvijeta ili ploda • mladar se suši iznad mjesta gdje je došlo do infekcije • ovakve zaraze – česte kod šljive i kajsije

Monilioze šljive – Monilia laxa i Monilia fructigena (Aderh. and Ruhl.) Simptomi bolesti

• plodovi mogu biti zaraženi u svim stadijima razvoja • najveći broj plodova je zaražen u drugom dijelu vegetacije • do infekcije plodova dolazi preko rana koje nastaju od insekata ili zbog oštećenja kada se međusobno dodiruju

Monilioze šljive – Monilia laxa i Monilia fructigena (Aderh. and Ruhl.) Simptomi bolesti

•kod mjesta infekcije dolazi do promjene boje ploda – smeđa pjega • pjega se postupno koncentrično širi • nastala pjega je ispočetka glatka – kasnije se javljaju bijele tvorevine • ona postaju pepeljaste • plodovi se mumificiraju i ostaju visiti na stablu

Monilioze šljive – Monilia laxa i Monilia fructigena (Aderh. and Ruhl.) Biologija bolesti

• infekciju ostvaruju i micelij i konidije, koje nastaju u inficiranim izbojima • plodovi mogu biti inficirani, a da se znaci vide tek pri zrenju

Monilioze šljive – Monilia laxa i Monilia fructigena (Aderh. and Ruhl.) Životni ciklus

Monilioze šljive – Monilia laxa i Monilia fructigena (Aderh. and Ruhl.) Suzbijanje bolesti

Agrotehničke mjere: • ocjediti tereni • u pravcu dominantnih vjetrova • uklanjanje mumificiranih plodova, rezidba inficiranih grana (prezimljava) • pravilno dozirati đubrenje azotom Hemijske mjere: • prvo tretiranje pred otvaranje cvjetova, kada je otvoreno 10-15% cvjetova, slijedeće nakon cvatnje • kombinovati sistemične i kontaktne (zbog rezistentnosti) • sredstva na bazi prokloraza (Octave) fenheksamida (Teldor SC 500)

Pepelnica šljive – Pedosphera tridactyla (Wallr.) de Bary

• nađen je u mnogim Europskim zemljama • češći je parazit na marelici • u BiH nema ekonomski značaj – javlja se sporadično na stablima šljive • može biti veoma štetna u rasadnicima – posebno na izdanačkim podlogama

Pepelnica šljive – Pedosphera tridactyla (Wallr.) de Bary Simptomi bolesti • simptomi se mogu javiti od jula do oktobra • na listovima mladara, sadnica ili stabala šljive nastaju okrugle difuzne pjege • na naličju pjege nastaje nježni micelij • unutar njega formira se kleistotecij • listovi s većim brojem pjega su valoviti – neujednačen rast • za jačih napada listovi se djelomično ili potpuno suše

Pepelnica šljive – Pedosphera tridactyla (Wallr.) de Bary Biologija bolesti • gljiva prezimljava u pupu ili stvara kleistotecije • oni ostvaruju primarne infekcije • kleistoteciji dolaze u skupinama ili su razasuti pojedinačno u miceliju • oni su kuglice crne boje promjera 60-120 µm • kleistotecij sadrži jedan askus • u svakom askusu se nalazi 6-8 ovalnih askospora • konidije nastaju u nizu na dugom konidioforu

Pepelnica šljive – Pedosphera tridactyla (Wallr.) de Bary Suzbijanje bolesti

• zaštita se obično ne provodi – jer su zaraze obično slabe • u slučaju jače zaraze upotrebljavaju se fungicidi na bazi sumpora i inhibitori biosinteze ergosterola • koriste se fungicidi za pepelnice

Plamenjača šljive – Polystigma rubrum (Pers.) D.C.

• izaziva znatnije štete u zemljama Balkanskog poluotoka • ova bolest spada među opasnije bolesti šljive • najosjetljivije su sorte koje pripadaju vrsti P. domestica • Požegača i njeni križanci – osobito podložna napadu ovog patogena

Plamenjača šljive – Polystigma rubrum (Pers.) D.C. • za jakih zaraza lišće ima puno narančastih pjega – izgleda plamenom ožeglo • na zaraženim stablima plodovi se slabije razvijaju – imaju manji postotak šećera – • mladari ne dozrijevaju – pa se smrzavaju tokom zime • zbog iscrpljenosti, voćka slabije zameće cvjetne pupove - posljedica je nerodnost – • nerodnost – može potrajati i nekoliko godina

Plamenjača šljive – Polystigma rubrum (Pers.) D.C. Simptomi bolesti • prvi znaci bolesti se javljaju već 3-4 tjedna nakon cvatnje • napada samo listove • javljaju se okrugle do eliptične pjege, nejasnih kontura, žućkaste boje • starenjem pjege postaju žuto-ružičaste, pa ciglasto-narančaste i na kraju su mrko-crvene

Plamenjača šljive – Polystigma rubrum (Pers.) D.C. Simptomi bolesti • veličina pjega može doseći 8-15 mm (u početku 2-3 mm) • na mjestu pjege lisno tkivo zadeblja – stvara ispupčenje na licu, a udubljenje na naličju lista • parazitirane stanice izumiru • unutar pjega sredinom juna mogu se naći tamne kuglice – piknidi • na zadebljalim mjestima nastaje stroma – važna za prezimljavanje

Plamenjača šljive – Polystigma rubrum (Pers.) D.C. Biologija bolesti

• u stromama se formiraju piknidi već početkom jula • u piknidima se nalaze končaste piknospore – njih raznosi kiša • piknospore klijaju, ali ne mogu zaraziti šljivu – nema sekundarne infekcije • u kolovozu se na zaraženim listovima počinju formirati i periteciji • periteciji prezimljuju u otpalom lišću • u proljeće postupno sazrijevaju • askospore su zrele početkom aprila, a naročito u vrijeme kretanja vegetacije • kiša – askospore se oslobađaju iz askusa • one nošene vjetrom i vodom u proljeće izvrše infekciju • potrebno je 10 oC i 26 sati vlažnog vremena • one kliju u začetak micelija, stvara se infektivna hifa • ona prodire u mezofil lista šireći se između stanica • nakon toga formira se stroma

Plamenjača šljive – Polystigma rubrum (Pers.) D.C. Suzbijanje bolesti • uništavanje i zaoravanje lišća • prvo prskanje fungicidima – u vrijeme pojave prvih listova, ako je temperatura viša od 10 oC • slijedeća prskanja (1-3) – u intervalima 10-12 dana (ovisno o oborinama) • djelotvorni su fungicidi na bazi: mankozeba, kaptana, bitertanola • eventualna kasnija tretiranja uklapaju se u program zaštite od hrđe

Šarka šljive – Plum pox Potyvirus (Aphid) PPV • jedna od najopasnijih bolesti šljive – uzrokuje propadanje velikih površina • rasprostranjen je u Europi i Aziji • prenosi se sadnim materijalom, lisnim ušima, kalemljenjem i mehanički (sokom) • smanjuje prinose nekih sorata – Požegača • osjetljiva je i može joj smanjiti prinos i do 80% • plodovi su praktički neupotrebljivi • imaju loš ukus, povećan sadržaj kiselina i smanjen sadržaj šećera

Šarka šljive – Plum pox Potyvirus (Aphid) PPV Simptomi bolesti • uzrokuje pojavu karakterističnih prstenastih pjega na listu, ali i na plodovima • pjege su mrko-zelene boje sa klorotičnim obrubom • postavljene su interkostalno, okrugle su, veličine 2-14 mm • na listu su simptomi najuočljiviji početkom juna pa do kraja jula • kasnije se simptomi prikrivaju

Šarka šljive – Plum pox Potyvirus (Aphid) PPV Simptomi bolesti • na plodovima poslije početnih pjega nastaju udubljenja do koštice • njihov obim se povećava, a smanjuje se količina mesa • takvi plodovi su do 30% lakši od zdravih • pjege ne plodu izgledaju poput ospica

Šarka šljive – Plum pox Potyvirus (Aphid) PPV Biologija bolesti

• virus se održava u inficiranim biljkama • jednom inficirana biljka ostaje takva čitav život • nema izlječenja • najaktivniji vektori bolesti su lisne uši – one prenose virus neperzistentno

Šarka šljive – Plum pox Potyvirus (Aphid) PPV Suzbijanje bolesti • proizvodnja zdravog sadnog materijala putem kulture tkiva ili od zdravih biljaka • testiranje sadnog materijala – ELISA-test • sadnja otpornih kultivara • prostorna izolacija u odnosu na vrste Prunoidea (3 km) • sprječavanje unošenja inficiranog sadnog materijala • suzbijanje vektora • stalan pregled zasada i odstranjivanje inficiranih biljaka

Kovrčavost lista breskve – Taphrinia deformans (Berk) Tul. • najčešća bolest breskve na našem području • nanosi indirektne štete – smanjuje asimilaciju • uzastopna pojava bolesti – sušenje izboja – iscrpljuje – kraći životni vijek • rijetko napada plodove i cvjetove – male direktne štete • triptofan i citokinin – ubrzavaju diobu stanica – deformiraju se zaraženi listovi - povećava im se dimenzija – • povećana transpiracija –puči zaraženih listova ne funkcioniraju normalno

Kovrčavost lista breskve – Taphrinia deformans (Berk) Tul. Simptomi bolesti

• simptomi dolaze u vidu pjega • dolazi do hipertrofije parenhimskog tkiva • vidljiva su područja s promjenom boje • simptomi se mogu naći: na tek izašlim listićima na odraslim listovima na plodu - rjeđe na cvijetu - rjeđe na granama - rjeđe

Kovrčavost lista breskve – Taphrinia deformans (Berk) Tul. Simptomi bolesti • bolest se najprije uočava na mladim listovima • plojka je neravna, deformirana i iskovrčana – neorganizirano djelovanje parenhimskog staničja – • istovremeno na listu nastaju promjene boje i veličine • promjene rjeđe zahvaćaju cijelu površinu – pojedini dijelovi plojke • ako je vrijeme vlažno 10-12 dana – na gornjoj strani - sivkasta prevlaka • nalik je vosku – čini je himenij askusa

Kovrčavost lista breskve – Taphrinia deformans (Berk) Tul. Simptomi bolesti • boja zaraženog dijela plojke u početku je zeleno-žuta • zatim jantarna, ružičasta, ljubičasta i na kraju mrko-smeđa • smanjuje se sadržaj klorofila i na kraju potpuno iščezne • nakon nekog vremena listovi posmeđe i otpadnu (kraj maja početak juna) • sličan napadu lisnih ušiju – često se miješa!!! - oprez

Kovrčavost lista breskve – Taphrinia deformans (Berk) Tul. Simptomi bolesti • mladari mogu biti napadnuti samo dok su zeleni i mekani • u tom slučaju ne rastu pravilno • internodiji su im kraći – mogu imati tumoraste tvorevine • pupovi su mesnati, iz njih se obično ne razvijaju listovi • oboljeli mladari žute, deformiraju se, kora im je deblja • često smole i zimi se smrznu

Kovrčavost lista breskve – Taphrinia deformans (Berk) Tul. Simptomi bolesti

• na cvjetovima se deformiraju lapovi i latice • cvjetovi otpadnu • plodovi budu napadnuti samo kod nekih sorata • nastaju bradavičaste tvorevine – u početku zelene • kasnije – sinteza antocijana – postaju ružičaste ili crvene (sorta)

Kovrčavost lista breskve – Taphrinia deformans (Berk) Tul. Biologija bolesti • prezimi kao spora u pukotinama grana ili u pazušcima pupoljaka • u zaraženim izbojima može preživjeti i kao micelij - iz godine u godinu • manje važan problem – jer se oni odstrane rezidbom (zimskom) • kreče s infekcijom - vegetativni vrh - temperatura 7-8 °C i vlažnost od nekoliko sati • formira askuse i askospore - oni pogoduju širenju bolesti

Kovrčavost lista breskve – Taphrinia deformans (Berk) Tul. Biologija bolesti

• na površini listova i plodova – nastaju askusi • askusi – sazriju – askospore • askospore klijaju pupanjem – stvaraju sekundarne konidije – blastospore • blastospore pupanjem stvaraju novu generaciju blastospore koje prezimljuju u raspuklinama kore između listova i ljuskica pupova • oni se hrane izlučinama biljke • za nastanak infekcije – najopasnije su spore koje prezime u pupovima

Kovrčavost lista breskve – Taphrinia deformans (Berk) Tul. Biologija bolesti • infekciona hifa prodire direktno kroz kutikulu ili puči • stvara parazitski odnos • širi se interçelularno između epidermalnih stanica i palisadnog parenhima • u stanicama tog subkutikularnog micelija – odvija se kariogamija • stanice se izdužuju – nastaju protoaskusi • u askogenoj stanici - podijeli se diploidna jezgra – mitozom • nastaju dvije diploidne jezgre • one se dalje dijele • na kraju imamo – askus s 4 ili 8 jezgara – nastaju askospore

Kovrčavost lista breskve – Taphrinia deformans (Berk) Tul. Biologija bolesti

• povoljni uvjeti za razvoj bolesti – prohladno vrijeme (5-18 oC) i kiša • pri temperaturama višim od 18 oC – gljiva gubi patogenost (premda može preživjeti i više temperature) • temperaturna granica - 27-28 °C • postoji i sortna osjetljivost na bolest

Kovrčavost lista breskve – Taphrinia deformans (Berk) Tul. Životni ciklus

Kovrčavost lista breskve – Taphrinia deformans (Berk) Tul. Suzbijanje bolesti Agrotehničke mjere: • izbor odgovarajućih kultivara (manje otpornih) – za podloge (kultivacija) • uravnoteženo doziranje azotnih gnojiva • uravnoteženo navodnjavanje • na manjim površinama uklanjanje zaraženih listova i rezidba

Kovrčavost lista breskve – Taphrinia deformans (Berk) Tul. Suzbijanje bolesti

Hemijske mjere: • u praksi se provode dva roka suzbijanja – pravo vrijeme s pravim preparatom - zadovoljavajuća zaštita – • 1. tretiranje - bakreni fungicidi – kasno jesensko – mirovanje vegetacije smanjuje zarazu u proljeće (dobro i za zaštitu od drugih bolesti) • može i januar – februar – ako nije provedeno kasno jesensko • može se provesti prskanje Crvenim uljem – dobro i za zaštitu od štetnika • 2. tretiranje – u sredini ljusaka se vidi zelenkasti vršak (fenofaza B) – bakreni fungicidi, dodin, diatinon i klortalonil – • ako nakon tog tretiranje padnu kiše ili temperatura ispod 18 oC - prskanje treba ponoviti – dodin, delan ili klortalonil • kada se jednom pojave simptomi prskanja ne pomažu – listovi će otpasti, ali se zaraza neće širiti jer ne mogu nastupiti nove infekcije

Šupljikavost lista breskve – Wilsonomyces carpophilus (Lév.)

Stigmina carpophilla (Lév.) Ellis. • parazitira na svim koštićavim voćkama • na breskvama – dosta česta pojava • jače zaraze – rasadnici i kišne godine

Šupljikavost lista breskve – Wilsonomyces carpophilus (Lév.)

Stigmina carpophilla (Lév.) Ellis. Simptomi bolesti • pojava mrko-crvenih, ljubičastih do narančastih pjega • obrubljene su tankom tamnijom zonom • pjege na kraju nekrotiziraju • taj dio plojke ispada – nastaju šupljine • simptomi su najčešći na listovima i granama • plodovi – rijetko zaraženi

Šupljikavost lista breskve – Wilsonomyces carpophilus (Lév.)

Stigmina carpophilla (Lév.) Ellis. Simptomi bolesti PLODOVI • formiraju se male mrko-crvene pjege ulegnute u tkivo • može se pojaviti gumozni iscjedak GRANE • formiraju se okrugle i eliptične pjege • tkivo se ulegne i suši • mogu prouzrokovati rane na kojima se stvaraju tumoraste tvorevime

Šupljikavost lista breskve – Wilsonomyces carpophilus (Lév.)

Stigmina carpophilla (Lév.) Ellis. Biologija bolesti • gljiva prezimljava u pupovima i granama zaraženim u prošloj vegetaciji • može prezimiti i u zaraženim otpalim listovima • vjetar i kiša prenose konidije – šire zarazu • konidijama je potrebno dugo vlaženje - da bi ostvarile jaču infekciju • infekcija lista nastaje na licu i naličju – na naličju češće • infekcija se ostvaruje kroz puči i ozljede

Šupljikavost lista breskve – Wilsonomyces carpophilus (Lév.)

Stigmina carpophilla (Lév.) Ellis. Biologija bolesti • optimum za razvoj konidija – 20-23 oC uz uz prisutnost vode (kiše) • inkubacija – 5-14 dana • tijekom godine može se ostvariti velik broj infekcija - temperature 2-30 oC • infekcije nastaju na početku vegetacija (faza otvaranje listova) te u jesen • ljeti nema infekcija – visoke temperature

Šupljikavost lista breskve – Wilsonomyces carpophilus (Lév.)

Stigmina carpophilla (Lév.) Ellis. Suzbijanje bolesti

Agrotehničke mjere: • uravnotežena gnojidba azotom • prozračivanje - olakšati prodor svjetla i cirkulacije zraka u krošnji • rezidba – posebice zaraženih grana

Šupljikavost lista breskve – Wilsonomyces carpophilus (Lév.)

Stigmina carpophilla (Lév.) Ellis. Suzbijanje bolesti

Hemijske mjere: • 1. tretiranje - bakreni fungicidi – kasno jesensko – mirovanje vegetacije smanjuje zarazu u proljeće (dobro i za zaštitu od drugih bolesti) • 2. tretiranje - kretanje vegetacije – podudara se s tretiranjem kovrčavosti • 3. tretiranje – nakon zametanja plodova i u jesen • fungicidi na osnovi kaptane i tolilfluanida • bakreni fungicidi – samo u vrijeme mirovanja vegetacije, prije listanja

Pepelnica breskve – Podosphaera pannosa (Wallr.) de Bary • parazitira na breskvi, nektarini, kajsiji i bademu • na breskvi – najveće štete • u pojedinim godinama – znatne štete – posebice na plodovima

Pepelnica breskve – Podosphaera pannosa (Wallr.) de Bary Simptomi bolesti • simptomi su vidljivi na listovima, izbojima i plodovima • prekriveni su gustom prljavo bijelom prevlakom – posve ili djelomično • kasnije prevlaka postaje – blijedo-žuta • kod jakih zaraza – list je napadnut i na licu i naličju • zaraženi listovi ne dostižu normalnu veličinu – jake zaraze – suše se i otpadaju

Pepelnica breskve – Podosphaera pannosa (Wallr.) de Bary Simptomi bolesti

• izboji mogu biti napadnuti samo dok su zeleni • micelij ostaje i nakon što odrvene – žuto-smeđ • jako napadnuti vrhovi izboja se suše

Pepelnica breskve – Podosphaera pannosa (Wallr.) de Bary Simptomi bolesti

• plodovi su najosjetljiviji od zametanja dok ne dostignu veličinu oraha • na njima nastaju prljavo bijele micelarne navlake – okrugle ili ovalne • mladi se plodovi suše • pred zriobu plod može napasti i Monilinia

Pepelnica breskve – Podosphaera pannosa (Wallr.) de Bary Biologija bolesti • gljiva najčešće prezimi kao micelij – u vršnim pupovima (rjeđe postranim) • u proljeće prati rast listova i inficira ih – ostavruje 1. generaciju oidija • tijekom vegetacije – zaraza se obnavlja oidijama • optimalna temperatura 21-27 oC uz relativnu vlagu 75% • gljiva gubi patogenost na 28-30 oC • pri 36 oC - oidije uopće ne klijaju • jake kiše smanjuju infektivni potencijal – ispiru oidije • inkubacija oko 11 dana, pri nižim temperaturama i do 25 dana

Pepelnica breskve – Podosphaera pannosa (Wallr.) de Bary Životni ciklus

Pepelnica breskve – Podosphaera pannosa (Wallr.) de Bary Suzbijanje bolesti

Agrotehničke mjere: • rezidba zaraženih grana i iznošenje iz voćnjaka

Hemijske mjere: • 1. tretiranje – ovisi o spoljnim uslovima i osjetljivosti sorte • ako nema zaraženih listova, zaštita sorti s učestalom zarazom plodova mora početi odmah nakon završetka cvatnje • zaštitu ranih sorti – treba provoditi i nakon berbe • koriste se fungicidi na osnovi sumpora, premda djeluju i mnogi triazoli

Hrđa breskve – Tranzschelia pruni-spinosae var. discolor Fuckel Dunegan

• u našem području nije česta • gljiva je makrociklična i heterecijska • neke su sorte manje osjetljive • napada sve koštičave voćke • rasprostranjena je u SAD-u, Australiji, Novom Zelandu, Južnoj Africi, Japanu te Europi

Hrđa breskve – Tranzschelia pruni-spinosae var. discolor Fuckel Dunegan Simptomi bolesti • javljaju se na listovima • obično su napadnuti listovi na dijelu krošnje koji je bliže tlu • nastaju male klorotične pjege – na licu i naličju • pjege na naličju – male crveno-smeđe nakupine uredosorusa • pred kraj vegetacije posmeđe • listovi mogu otpasti odmah – najčešće otpadaju par dana prije jesenskog opadanja

Hrđa breskve – Tranzschelia pruni-spinosae var. discolor Fuckel Dunegan Simptomi bolesti • kod nekih sorti mogu biti napadnuti i plodovi • stvaraju se male vodenaste zelene pjege • postaju udubljene – kako plod raste • pjege su okružene crvenkastim rubom • na granama ponekad mogu nastati rak-rane

Hrđa breskve – Tranzschelia pruni-spinosae var. discolor Fuckel Dunegan Biologija bolesti

• gljiva prezimi u obliku teleutospora ili uredospora • uredospore mogu biti vjetrom nošene na velike udaljenosti • infekcija počinje u proljeće kada nastaju bazidiospore iz teleutospora • infekcija je moguća od formiranja listova i plodova do sredine septembra • optimalni uslovi su kap vode + temperatura 20-23 oC • infekcija se ne može ostvariti pri temperaturi > 35 oC

Hrđa breskve – Tranzschelia pruni-spinosae var. discolor Fuckel Dunegan Suzbijanje bolesti

• potrebno je pratiti pojavu simptoma • po pojavi prvih simptoma – suzbijanje • ako je potrebno tretiranja treba ponavljati svakih 10-12 dana • koriste se fungicidi na osnovi: mankozeba, bitertanola, tebukonazola i sumpora (ima blago postrano djelovanje)

Krastavost ploda breskve – Venturia carpophila E.E. Fischer

• bolest nije česta u našem području • osim breskve napada badem i šljivu • plodovi ne izgledaju privlačno – manja tržišna vrijednost • ako plodovi popucaju – nastaje trulež – ne koriste se niti za preradu

Krastavost ploda breskve – Venturia carpophila E.E. Fischer Simptomi bolesti • simptomi nastaju na plodovima i izbojima - na listovima (rijetko) • obično 5-6 tjedana nakon otpadanja latica nastaju na plodovima • pjege su maslinaste boje • one se šire, postaju baršunaste, mrko-smeđe do crne boje, okruglog ili ovalnog oblika • pjege nastaju bliže peteljci • kako plod raste – puca – plodovi trunu

Krastavost ploda breskve – Venturia carpophila E.E. Fischer Simptomi bolesti

• na izbojima se vide uzdignuća kore iste boje kao okolna kora • s vremenom prištići postaju smeđi • lezije poprimaju eliptični oblik, s rubom intenzivno smeđe boje • na nekim sortama je i crvenkast • u rasadnicima se izboji mogu sušiti – ako se ne provodi zaštita

Krastavost ploda breskve – Venturia carpophila E.E. Fischer Biologija bolesti • gljiva prezimi kao micelij u zaraženim granama ili na površini lezije • konidije klijaju u intervalu 15-30 oC i relativnoj valzi 98-100% • infekcija plodova nastaje na mjestima gdje dlačice izlaze iz ploda • zaraza mladara nastaje u vrijeme njihova intenzivnog porasta • inkubacija – 35-77 dana (plodovi), 8 tjedana (listovi), 25 dana (izboji)

Krastavost ploda breskve – Venturia carpophila E.E. Fischer Suzbijanje bolesti Agtotehničke mjere: • rezidba zaraženih grana – iznijeti iz voćnjaka i spaliti • rezidba – prozračnost krošnje Hemijske mjere: • tretiranje fungicidima na bazi bakra, dodina, ditianona – smanjuju primarnu infekciju • ostala tretiranja fungicidi na bazi sumpora (pepelnica), kaptana (šupljikavost) – zadovoljavajuća zaštita – • u voćnjacima u kojima postoji opasnost od infekcije – prskanja treba ponoviti u intervalu 10-12 dana -

Smolotok (gumoza) breskve – Botryosphaeria obtusa (Schwein.) Shem.

• ima velik broj domaćina (vinova loza, jabuka, kruška, dunja, šljiva i breskva) • na breskvama parazitira nekoliko vrsta ovog roda

Smolotok (gumoza) breskve – Botryosphaeria obtusa (Schwein.) Shem. Simptomi bolesti

• simptomi se javljaju na skeletnim granama i deblu • nastaju lezije u području lenticela • ako se skine kora – vide se ovalne, smeđe lezije – uz pojavu smole • pojava smole – najuočljiviji je simptom • dolazi do slabijeg porasta breskve i do sušenja izboja

Smolotok (gumoza) breskve – Botryosphaeria obtusa (Schwein.) Shem. Biologija bolesti • glavni izvor infekcije – piknospore • piknospore i askospore se oslobađaju nakon kiše • infekcija nastaje kroz lenticele i oštećenja • biologija gljive ista kao kod jabuke

Smolotok (gumoza) breskve – Botryosphaeria obtusa (Schwein.) Shem. Suzbijanje bolesti

Agrotehničke mjere: • provesti radikalan rez i odstraniti zaražene dijelove • pojedinačna mjesta mogu se premazati 2%-tnom otopinom bakrenih fungicida ili 5%-tnom otopinom bakrenog sulfata Hemijske mjere: • nije dovoljno djelotvorna • preporučuju se benzimidazoli • eventualno osušena i zaražena stabla trebaju se iskrčiti

Feno-faze breskve i suzbijanja bolesti

PATOGENI TREŠNJE I VIŠNJE

Truležnice - Armillariella mellea (Vahl ex Fr.) Karst.,

Rosellinia necatrix Pull

• obje gljivice su po svom razvoju vrlo slične i uzročnici su opasne bolesti truleži žila, koja dovodi do propadanja cijelog stabla trešnje i višnje

Truležnice - Armillariella mellea (Vahl ex Fr.) Karst.,

Rosellinia necatrix Pull Mednjača - Armillariella mellea • rasprostranjena je gljiva - živi kao saprofit na starim panjevima ili ležećim trupcima na napuštenim poljoprivrednim i šumskim površinama • primarnu zarazu uzrokuju spore gljivice, koje se nađu u dodiru sa odrezanim dijelom korijena nakon sadnje trešnje ili višnje

Truležnice - Armillariella mellea (Vahl ex Fr.) Karst.,

Rosellinia necatrix Pull Mednjača - Armillariella mellea

• tijelo gljive javlja se u tri različita oblika i na tri različita mjesta • u kori drveta trešnje izaziva propadanje stanica i trulež • ispod kore stvara bijelu končastu prevlaku iz koje izlaze crne niti • one su promjera 3-4 mm • crne niti se granaju, često među sobom spajaju formirajući gustu mrežu po cijeloj visini debla • dijelovi crnih niti probijaju se kroz koru stabla, spuštaju se u zemlju gdje se razvijaju u obliku tankih crnih končastih niti • ove niti su sposobne prodrijeti u žile zdrave biljke i na taj način šire zarazu podzemnim putem

Truležnice - Armillariella mellea (Vahl ex Fr.) Karst.,

Rosellinia necatrix Pull Mednjača - Armillariella mellea

Agrotehničke mjere: • čišćenje zemljišta od svih ostataka (korijen, deblo, grane..) prethodne vegetacije • nakon provedbe navedene radnje tlo je potrebno sterilizirati Hemijske mjere: • na našem tržištu ne postoje hemijski sterilizanti (Basamid G, Metam-sodium, Di-trapex, Di-trapex CP, Clorpikrin) • učinkovita zaštita - metoda zalijevanja tla primjenom kombinacija pripravaka fungicida različitih aktivnih tvari

Truležnice - Armillariella mellea (Vahl ex Fr.) Karst.,

Rosellinia necatrix Pull Mednjača - Armillariella mellea

• za tu svrhu koriste se slijedeće kombinacije: 1) karbendazim + kaptan ili folpet + vinklozolin ili iprodion ili procimidon 2) karbendazim + sredstva na osnovi bakra iz skupine bakreni (I) oksid, bakreni oksiklorid, bakreni hidroksid, bakar-hidroksid-kalcij sulfat kompleks + vinklozolin ili iprodion ili procimidon 3) karbendazim + metalaksil sa bakrom ili fosetil sa bakrom + vinklozolin ili iprodion ili procimidon

• nakon sadnje, tlo oko mladih biljaka potrebno je zaliti s otopinom jedne od navedenih kombinacija • po jednoj mladoj sadnici potrebito je utrošiti oko 30 l otopine izabrane kombinacije fungicida

Truležnice - Armillariella mellea (Vahl ex Fr.) Karst.,

Rosellinia necatrix Pull Rosellinia necatrix • razvija se na žilama trešnje i višnje • zaražene žile prekrivene su sivkastom mrežom, koja predstavlja tijelo gljive • iz tijela gljivice izlaze posebni nitasti izdanci • oni rastu u tlu i šire zarazu prelazeći sa korjena na korijen • posebice treba napomenuti, razvoju gljivice truležnice pogoduju vlažna i vodo-nepropusna tla • suzbijanje ove gljivice istovjetno je kao kod gljive mednjače

Kozičavost lista - Blumeriella jaapii (Rehm) V. Arx

Cylindrosporium padi (Lib.) Karst

• najveće štete pravi na višnji – manje na trešnji • parazitira i na vrstama roda Prunus – osim bademu i breskvi

Kozičavost lista - Blumeriella jaapii (Rehm) V. Arx

Cylindrosporium padi (Lib.) Karst Simptomi bolesti • gljivica napada list, a rijetko grančice i plodove • na gornjoj strani lista uočavaju se žuto-crvenkaste do ljubičaste pjege • pjege podsjećaju na dječju bolest "kozice" – ime • pjege na listu se šire, a kasnije se međusobno spoje • napadnuti listovi u cijelosti gube zelenu boju, postaju žute do crvenkaste boje - otpadaju

Kozičavost lista - Blumeriella jaapii (Rehm) V. Arx

Cylindrosporium padi (Lib.) Karst Biologija bolesti • na donjoj strani lista formira se bijela prevlaka - nakupine spora • one u proljeće naredne godine ostvaruju primarnu zarazu • prvi simptomi zaraze najčešće se primijete nakon precvjetavanja trešnje ili višnje • nakon ostvarene primarne zaraze, iz jastučića formiranih na donjoj strani lista, konidije tijekom vegetacije obnavlja zarazu (sekundarna zaraza)

Životni ciklus

Kozičavost lista - Blumeriella jaapii (Rehm) V. Arx

Cylindrosporium padi (Lib.) Karst Suzbijanje bolesti Agrotehničke mjere: • skupljanje i uništavanje otpalog lišća, jer gljivica u listovima prezimi Hemijske mjere: • za suzbijanje koriste se fungicidi na bazi: mankozeba, iprodiona, benzimidazola, ditianona, dodina, triforina i bitertanola • tretiranje ponoviti nakon 15-20 dana

Šupljikavost lista - Stgmina carpophilla (Lév.) M.B. Ellis Simptomi bolesti

• na listu tamno crvene pjege • kasnije posmeđe, nekrotiziraju i list se prošuplji • na grančici blizu pupova crvenkaste pjege • na grančicama se stvaraju rak-rane iz kojih curi smola

Šupljikavost lista - Stgmina carpophilla (Lév.) M.B. Ellis Biologija bolesti

• gljiva prezimi u pjegama i pupovima • u proljeće – nošena kišom i vjetarom napada lišće

Šupljikavost lista - Stgmina carpophilla (Lév.) M.B. Ellis Suzbijanje bolesti

Agrotehničke mjere: • rezidba zaraženih grana i njihovo odstranjivanje iz voćnjaka Hemijske mjere: • kasna jesenska prskanja – bakreni fungicidi • slijedeće prskanje – zametnuti plodovi i u jesen • koriste se fungicidi na bazi: bakra, kaptana i tolilfluanida • tretiranja se ponavljaju 2-3 puta svakih 10-tak dana

Sušenje grančica i trulež ploda - Monilia laxa (Ehrenb) Sacc.

Monilia fructigena Pers. Simptomi bolesti • simptomi zaraze primjećuju se za vrijeme cvatnje • vidljivi su na cvjetovima i grančicama • napadnuti cvjetovi suše se i otpadaju • iz napadnutog cvijeta gljiva prodire u grančice, u njima se proširi • one se brzo i naglo osuše

Sušenje grančica i trulež ploda - Monilia laxa (Ehrenb) Sacc.

Monilia fructigena Pers. Biologija bolesti • gljiva prezimi u zaraženim plodovima ili u napadnutim grančicama • u proljeće tvori bijele nakupine u obliku jastučića • u tim jastučićima stvaraju se konidije, koje prenošene vjetrom i kišom dospijevaju na cvijet • na isti način sa zaraženih plodova (ostaju visiti na tijekom zime) dolazi do zaraze plodova • simptomi truleži ploda poznaju se po plodovima smeđe boje sa koncentričnim bijelim krugovima

Sušenje grančica i trulež ploda - Monilia laxa (Ehrenb) Sacc.

Monilia fructigena Pers. Suzbijanje bolesti

Agrotehničke mjere: • rezidba zaraženih grančica i skidanje zaraženih plodova (mumije) Hemijske mjere: • za suzbijanje uzročnika preporučuje se prskanje nasada tik pred i nakon cvatnje sa jednim od fungicida na bazi: vinklozolina, iprodiona, procimidona, diklofluanida, tolifluanida, benzimidazola, bitertanola i tebukonazola