Specijalna Fitopatologija Jagodicasto Voce Sarajevo-1

PATOGENI VOĆNIH KULTURA PATOGENI JAGODE, MALINE, KUPINE I BOROVNICA doc.dr.sc. Elda Vitanović

Siva plijesan jagode – Botrytis cinerea Pers. • najčešća i najopasnija bolest plodova na našem području • dovoljno je da u vrijeme berbe padnu jake kiše – umanji prinos za 50%

Siva plijesan jagode – Botrytis cinerea Pers. Simptomi bolesti

• osim plodova mogu biti zaraženi – cvjetna stapka, cvijet, peteljka lista, list i plod • najčešće napada već zreo plod • zaraženi se cvjetovi suše – izgledaju spaljeni

Siva plijesan jagode – Botrytis cinerea Pers. Simptomi bolesti • na zelenim plodovima vide se svijetlo-smeđe pjege • plod je na tom mjestu mekan • to je samo djelomična zaraza – samo neki oraščići na usplođu • zaraza je češća na plodovima koji dodiruju tlo, foliju, koji se dodiruju međusobno ili su oštećeni

Siva plijesan jagode – Botrytis cinerea Pers. Simptomi bolesti • nakon svijetlo-smeđe pjege se formira prljavo bijela paučinasta prevlaka • kasnije dobije karakterističnu maslinasto-sivu boju • inficirani plodovi – imaju promijenjen okus

Siva plijesan jagode – Botrytis cinerea Pers. Biologija bolesti • infekcija može nastupiti u razdoblju cvatnje • nakon zaraze latica i naseljavanja na prašnike nastaje – sporulacija • konidije s infektivnom hifom prorastaju vrat tučka i rastu prema cvjetištu te u plod • proces prodora traje u povoljnim uslovima 7 dana • u okolini uvijek ima konidija ove gljive – zaraza može nastupiti i izravno • izravna zaraza najčešće nastaje pred berbu i kasnije u transportu

Siva plijesan jagode – Botrytis cinerea Pers. Suzbijanje bolesti Agrotehničke mjere: • sadnja otpornih sorata • optimalan razmak sadnje – ne gust sklop • uporaba folija, gredice • uništavanje zaraženih biljaka Hemijske mjere: • prvo tretiranje u vrijeme cvjetanja (5-10%) • ostala tretiranja - zavisno od vrmenskih uslova • koriste se sredstva na bazi tolilfluanida (Euparen multi), iprodiona (Kidan), ciprodinila sa fludioksonilom (Switch), fenheksamida (Teldor) procimidona (Sumilex) • biofungicid Trichodex ima karencu – 4 dana • pripravke treba koristiti naizmjenično – rezistentnost • u početku vegetacije pripravke s duljom karencom, kasnije s kraćom

Pepelnica jagode – Sphaerotheca macularis (Harz.) Jacz. • javlja se u svim uzgojnim područjima jagode • na otvorenim i u zatvorenim prostorima • posljednjih godina – zaraze sporadične i ekonomski nevažne • jak napad – smanjuje urod i skraćuje vijek biljke

Pepelnica jagode – Sphaerotheca macularis (Harz.) Jacz. Simptomi bolesti • znaci bolesti se mogu pojaviti na svim zelenim dijelovima biljke • zaraze se najčešće ostvaruju u zatvorenom prostoru • na otvorenom – plojka i peteljka lista • na naličju lista se javlja micelij – u početku jedva uočljiv • rubovi lista se uvijaju prema licu • naličje poprima crvenkastu boju • kod jakih zaraza – nekroza – počinje od rubova plojke

Pepelnica jagode – Sphaerotheca macularis (Harz.) Jacz. Simptomi bolesti • na peteljci lista, stapci cvijeta i ploda – vidljive su nekroze • one su svijetlo ili mrko smeđe boje s oskudnom sporulacijom • samo kod osjetljivih sorata – zabilježene su zaraze ploda i cvijeta • na čaški i lapovima javlja se pepeljasta prevlaka, deformira se i suši • plodovi izgledaju posuti brašnom i trunu • na vriježama nastaju pepeljaste prevlake i ta mjesta nekrotiziraju

Pepelnica jagode – Sphaerotheca macularis (Harz.) Jacz. Biologija bolesti • na jako zaraženim listovima kleisotecij se može formiratu u junu i julu, a najčešće u jesen • u tom obliku prezimi na osušenim i zaraženim djelovima biljke • na zelenim listovima može prezimiti u obliku micelija • on stvara oidije • askospore (kleistotecija) i oidije - izvor primarnih infekcija

Pepelnica jagode – Sphaerotheca macularis (Harz.) Jacz. Biologija bolesti • nakon primarne infekcije nastupaju prvi simptomi • popračeni su pojavom micelija i oidija • oidije raznosi vjetar na susjedne biljke • inkubacija na listovima 4-6 dana • inkubacija - 2 dana u idealnim uslovima – 22 oC i 90-97% vlage

Pepelnica jagode – Sphaerotheca macularis (Harz.) Jacz. Suzbijanje bolesti Agrotehničke mjere: • sadnja otpornih sorata • jednogodišnji način uzgoja • sadnja zdravih sadnica • umjerena gnojidba azotom • gredice • uklanjanje inficiranih dijelova i biljaka Hemijske mjere: • početi čim se uoče prvi simptomi – obično oko cvatnje • koriste se fungicidi na bazi: sumpora, difenkonazola (Score) - prije cvjetanja, azoksistrobina (Quadris), penkonazola (Topas), miklobutanila (Systane) i drug tiazoli

Bijela pjegavost – Mycosphaerella fragariae (Tul.) Lindau • javlja se u svim područjima uzgoja jagode • nekada je bila gospodarski najznačajnija bolest lista • kod današnjeg uzgoja (jednogodišnje i dvogodišnje) – bolest je rjeđa • novije sorte su manje osijetljive

Bijela pjegavost – Mycosphaerella fragariae (Tul.) Lindau Simptomi bolesti • javljaju se na listovima, ali i plodovima • javljaju se pravilno okrugle pjege, promjera 2-5 mm • odijeljene su od zdravog dijela crveno-smeđim ili ljubičastim rubom • boja u sredini pjege ovisi o starosti lista

Bijela pjegavost – Mycosphaerella fragariae (Tul.) Lindau Simptomi bolesti • karakteristični simptomi nastaju pri 20-25 oC • mrko-smeđe pjege nastaju na mladom lišću • na srednje starom lišću – središte je sivkaste boje • na najstarijem lišću – sredina je prljavo bijela • pjege postupno postaju veće, svjetlije do bijele boje u sredini

Bijela pjegavost – Mycosphaerella fragariae (Tul.) Lindau Simptomi bolesti • pjege se pojavljuju u skupinama i mogu prekriti veći dio plojke • u tom slučaju se plojka suši • u uslovima tople i vlažne klime mogu se javiti nespecifični simptomi • simptomi se mogu javiti i na peteljkama lista i na dijelovima cvijeta • nastaju pojedinačne, duguljaste, sitnije pjege • na plodu – bolest je vrlo rijetka – plitka i mrka udubljenja

Bijela pjegavost – Mycosphaerella fragariae (Tul.) Lindau Biologija bolesti •

parazit prezimljava na zaraženom osušenom lišću, ali i na živom lišću • navode se 3 načina prezimljavanja: 1) u obliku micelija – primarni inokulum – askospore (kiša) – primarne zaraze na listovima 2) kao mikrosklerocij na zaraženom otpalom lišću – konidije – izvor primarne infekcije 3) kao konidije na živim listovima – u proljeće klijaju – stavraju konidije – šire zarazu

Bijela pjegavost – Mycosphaerella fragariae (Tul.) Lindau Biologija bolesti • bez obzira na izvor inokuluma – listovi su najosjetljiviji od 4 do 12 tjedna starosti • kod nas su glavni izvor inokuuma – konidije • šire se pomoću kiše • klijaju pri 5-30 oC, optimum 13-20 oC uz vlagu 98-100% • kad proklija ulazi u lisno tkivo kroz puči, a ponekad i izravno kroz epidermu • prvi simptomi se mogu očekivati tokom maja

Bijela pjegavost – Mycosphaerella fragariae (Tul.) Lindau Suzbijanje bolesti

Agrotehničke mjere: • sadnja otpornih sorata • uništavanje odumrlih i bolesnih listova • manje gusti sklop sadnje Hemijske mjere: • tretiranje čim se primijete prvi simptomi – prije cvatnje • koriste se fungicidi na bazi: tolilfuanida (Euparen multi), azoksistrobina (Quadris), kaptana (Merpan)

Crvena mrljavost - Diplocarpon earliana (Ellis & Everh.) F.A. Wolf. • prva bolest koja se javlja u proljeće na listovima • početni simptomi mogu se zamijeniti s bijelom pjegavosti • prema novim spoznajama – utječe na vigor i urod jagoda

Crvena mrljavost - Diplocarpon earliana (Ellis & Everh.) F.A. Wolf. Simptomi bolesti • nastaju na listovima • mogu se nastati i na: peteljkama lista, dijelovima cvijeta • simptomi na listovima – početak maja • nastaju male crne pjege, promjera 1-3 mm • pjege se šire, postaju crveno-smeđe boje • u povoljnim uslovima – pjege se spajaju – prekrivaju veći dio plojke

Crvena mrljavost - Diplocarpon earliana (Ellis & Everh.) F.A. Wolf. Simptomi bolesti • nastaje nekroza zaraženih dijelova plojke – spaljen izgled • simptomi podsjećaju na palež lista • lezije na peteljkama listova, stabljici i cvjetnoj stapci – izdužene pjege ili pruge • na cvjetovima – smeđe točkice • zaražene peteljke – manji priliv vode i hranjiva • zaraženi cvjetovi – odumiru smanjuje se broj plodova

Crvena mrljavost - Diplocarpon earliana (Ellis & Everh.) F.A. Wolf. Biologija bolesti

• prezimi kao micelij na zaraženom lišću • početkom proljeća stvara apotecije (askuse s askosporama) i acervule (konidije) - dva izvora infekcije – • apoteciji sazrijevaju - krajem marta početkom aprila • konidije nastaju do prve dekade maja • nakon primarnih infekcija nastaju sekundarne – konidije • infekcija se ostvaruje izravnim prodorom kroz kutikulu i epidermu • u optimalnim uslovima - inkubacija traje 3-5 dana • optimalna temperatura za razvoj bolesti 20-25 oC

Crvena mrljavost - Diplocarpon earliana (Ellis & Everh.) F.A. Wolf. Suzbijanje bolesti Agrotehničke mjere: • sadnja otpornih sorata • uništavanje odumrlih i bolesnih listova • manje gust sklop sadnje • jednogodišnji maksimalno dvogodišnji uzgoj

Hemijske mjere: • jesensko tretiranje fungicidima na bazi bakra – smanjuje zarazu • suzbijanje treba početi čim se uoče prvi znaci bolesti • koriste se fungicidi na bazi: tolilfuanida (Euparen multi), iprodion (Kidan), azoksistrobin (Quadris)

Trulež korijenova vrata i podzemnog dijela jagode – Phytophthora cactorum (Lebert & Cohn) J. Schröt

• veće štete – kišna proljeća i slabo propusna tla • u takvim uslovima – mali broj sadnica - izvor zaraze

Trulež korijenova vrata i podzemnog dijela jagode – Phytophthora cactorum (Lebert & Cohn) J. Schröt Simptomi bolesti • napadnute biljke pokazuju simptome venuća – najtopliji sati u danu • razlika od drugih venuća – gubitak turgora na najmlađim listovima unutar rozete • na vanjskim listovima neko vrijeme nema promjena, onda listovi mijenjaju boju – prema mrko-zelenoj • u posljednjoj fazi –vene cijela biljka • na presijeku podzemnog dijela – vidi se promjena u crveno-smeđu boju

Trulež korijenova vrata i podzemnog dijela jagode – Phytophthora cactorum (Lebert & Cohn) J. Schröt Simptomi bolesti • na sekundarnom korijenju vide se nekrotizirane zone • ono trune i poprima smeđu boju • osim korijene može napasti i plod zahvaćajući čašku • napadnuto tkivo gubi konzistenciju – postaju tvrda, kožasta • pulpa ploda ima gorak okus • na površini ploda može se pojaviti bijeli prozračni micelij • plodovi koji su u doticaju s tlom lako se inficiraju

Trulež korijenova vrata i podzemnog dijela jagode – Phytophthora cactorum (Lebert & Cohn) J. Schröt Biologija bolesti • može prezimiti kao oospora ili hlamidospora • one klijaju u hifu pri povoljnim uslovima, koja nosi zoosporangije • u njima se stvaraju zoospore – obilje vlage i povoljne temperature • zoospore imaju dvije flagele – pomoću njih se kreču kroz tlo do korijena • tada odbace bičeve nastaje klična cijev – infekcija i parazitizam • kada se u tlu nalazi dovoljno vlage nastaju nove infekcije

Trulež korijenova vrata i podzemnog dijela jagode – Phytophthora cactorum (Lebert & Cohn) J. Schröt Suzbijanje bolesti Agrotehničke mjere: • sadnja otpornih kultivara • sadnja zdravih sadnica • pravilno navodnjavanje ili izbor dobro dreniranih zemljišta pri zasnivanju zasada, malčitanje, gredice • sterilizacija zemljišta (gdje je to moguće) • dekontaminacija vode za zalijevanje Hemijske mjere: • u proizvodnji sadnica prije stavljanja u hladnjače treba korijen potopiti u otopinu fungicida: metalaksil, benalaksil, Al-fosetil • krajem augusta i početkom septembra provesti suzbijanje s fungicidima na bazi: metalamsila (Ridomil Gold Plus), benalaksil (Galben C), propamokarb-hidroksid (Previcur) – uz veliki utrošak otopine • navedeni pripravci se mogu primijeniti i preko sustava za navodnjavanje (kap po kap)

Crvenilo korijena maline – Phytophthora fragariae var. rubi W.F. Wilcox 6 J.M. Duncan • na malini opisano nekoliko vrsta - ova vrsta je najdestruktivnija • ovo je najopasniji parazit maline • može izazvati ozbiljne štete – osjetljive sorta i slabo drenirano tlo

Crvenilo korijena maline – Phytophthora fragariae var. rubi W.F. Wilcox 6 J.M. Duncan Simptomi bolesti • sušenje pojedinih biljaka i brže ili sporije širenje na okolne biljke • na osnovi grana u početku nastaju vodenaste, kasnije sivo-smeđe do mrko-smeđe eliptične lezije • skidanjem periderme vidi se promjena boje u crvenkasto-smeđu • ako su biljke ušle zaražene u zimu – u proljeće se cvjetovi ne otvaraju, rodne grane ne donose plodove

Crvenilo korijena maline – Phytophthora fragariae var. rubi W.F. Wilcox 6 J.M. Duncan Simptomi bolesti • početkom ljeta listovi venu, neko vrijeme zadrže zelenu boju i ostaju visiti na izbojima • kasnije nekrotiziraju, postaju crveno-smeđi – čitava grana se suši • katkad se izboji savijaju na vrhu • deblje korijenje je u unutrašnjosti obojeno crvenkasto-smeđe • često ima demarkacijsku liniju koja dijeli zdravi i bolesni dio • korijen trune

Crvenilo korijena maline – Phytophthora fragariae var. rubi W.F. Wilcox 6 J.M. Duncan Simptomi bolesti • otpornije sorte mogu preživjeti i po nekoliko godina • listovi su im sve žućkastiji i manji, plodovi manji i suše se pred dozrijevanje

Crvenilo korijena maline – Phytophthora fragariae var. rubi W.F. Wilcox 6 J.M. Duncan Biologija bolesti • tlo se kontaminira sadnjom zaraženih biljaka • micelij u tlu – dovoljno vlage – stvara zoosporangije • u njima se nalaze zoospore – šire zarazu • jednom kontaminirano tlo – ostaje kontaminirano dulji niz godina • u korijenu se stvaraju oospore koje ostaju u tlu nakon raspadanja korijena • oospore kliju dajući zoosporangije • zoospore se oslobađaju uz obilje vlage i 4-25 oC (optimum 13-19 oC) • one se kreću od korijena do korijena

Crvenilo korijena maline – Phytophthora fragariae var. rubi W.F. Wilcox 6 J.M. Duncan Suzbijanje bolesti Agrotehničke mjere: • sadnja otpornih sorata • sadni materijal u dobro pripremljeno tlo (ne podnose kisela i teška tla) • izbalansirati gnoidbu azotom • ako se potvrdi bolest izvaditi inficirane biljke zajedno s tlom oko korijena i uništiti ih na odgovarajući način • tretirati mjesto gdje su izvađene biljke Hemijske mjere: • krajem augusta i početkom rujna suzbijanje s fungicidima na bazi: metalaksila (Ridomil Gold Plus), benalaksila (Fantic M), propamokarb-hidroksida (Previcur) – uz veliki utrošak otopine • pripravci se mogu dodati preko sustava za navodnjavanje (kap po kap) • Al-fosetil – primjenjuju se i folijarno • ako je zaraza uzela maha – kemijske mjere daju samo simboličan učinak

Kestenjasta pjegavost izdanaka maline i kupine – Didymella applanata (Niessl) Sacc. • gljiva parazitira na Rubus vrstama • kod nas najveće štete pravi na malini i kupini • osjetljivi su i hibridi nastali križanjem te dvije vrste

Kestenjasta pjegavost izdanaka maline i kupine – Didymella applanata (Niessl) Sacc. Simptomi bolesti • uočavaju se promjene krajem luna i početkom jula • javljaju se na listovima jednogodišnjih izboja • promjene počinju od ruba i šire se prema glavnoj žili • lezija tako poprimi trokutast oblik • mrko-smeđe boje žućkasta ruba

Kestenjasta pjegavost izdanaka maline i kupine – Didymella applanata (Niessl) Sacc. Simptomi bolesti • češće su napadnuti: stariji listovi, oni u sjeni, biljni dijelovi bliži tlu i oni dulje izloženi rosi • širenjem parazita u listu nastaje sušenje • preko peteljke zaraza se širi u izboj • na njemu se u pazušku spavajućeg pupa javljaju pjege

Kestenjasta pjegavost izdanaka maline i kupine – Didymella applanata (Niessl) Sacc. Simptomi bolesti • u početku su tamnije zelene boje • kasnije postaju ljubičaste i na kraju kestenjaste • imaju eliptičan oblik • ako pjega prstenasto zahvati izboj on se suši • s vremenom pjege postaju kestenjasto-smeđe prekrivajući manji dio između nodija • u jesen – kad izboji odrvene – simptomi su slabiji

Kestenjasta pjegavost izdanaka maline i kupine – Didymella applanata (Niessl) Sacc. Simptomi bolesti • tijekom zime dio kore odumire i poprimi srebrenkastu boju • na tim dijelovima vidljive su crne kuglice • kora puca i ljušti se • pupovi prežive, ali idućeg proljeća ne potjeraju • zaraženi izboji su osjetljivi na niske temperature – često smrznu

Kestenjasta pjegavost izdanaka maline i kupine – Didymella applanata (Niessl) Sacc. Biologija bolesti

• prezimi kao micelij u zaraženim granama ispod kore te u obliku pseudotecija i piknida • tijekom proljeća i ljeta stvara se dosta askospora • piknidi – prisutni tokom cijele godine • piknospore se oslobađaju od marta do aprila • najveći broj askospora se oslobađa u maju i junu • kišno vrijeme pogoduje širenju zaraze

Kestenjasta pjegavost izdanaka maline i kupine – Didymella applanata (Niessl) Sacc. Suzbijanje bolesti Agrotehničke mjere: • rezidba prošlogodišnjih izboja odmah nakon berbe – spaliti ih • redovna rezidba nepotrebnih izboja - radi reguliranja vlage • ravnomjerna gnojidba - azot Hemijske mjere: • zimsko prskanje - sredstva na bazi bakra (Nordox, Kocide, Champion, Cuprablau-Z i dr. • prvo tretiranje kada su izdanci dugi 15-20 cm • mogu se koristiti fungicidi na bazi: propineba (Antracol (0,25 %), mankozeba (Dithane (0,25 %), metirama (Polyram (0,25 %) i ditianona (Delan (0,1 %), penkonazola (Topas-C (0,2 %), azoksistrobina (Quadris (0,1 %) i trifloksistrobina (Zato (0,02 %)

Sušenje mladara maline i kupine –

Leptosphaeria coniothyrium (Fuckel) Sacc. • • • • •

parazitira na Rubus vrstama najveće štete na malini pojava bolesti vezana je uz oštećenja – parazit ozljeda učestala bolest u starim nasadima nakon uvođenja mehaničke barbe – povećane zaraze

Sušenje mladara maline i kupine –

Leptosphaeria coniothyrium (Fuckel) Sacc. Simptomi bolesti • u proljeće se pojavljuju promjene boje na kori izboja • lezije obično zahvaćaju jednu stranu izboja i uzrokuju sušenje postranih pupova • mogu se osušiti i postrani izboji • lezija može prstenovati izboj – suši se

Sušenje mladara maline i kupine –

Leptosphaeria coniothyrium (Fuckel) Sacc. Simptomi bolesti • patogen razara celulozu – tkivo gubi čvrstoću i lako se lomi • na mjestu infekcije micelij raste ispod kore • kora dobiva srebrenu boju • na odumrloj kori nastaju crne kuglice – piknidi

Sušenje mladara maline i kupine –

Leptosphaeria coniothyrium (Fuckel) Sacc. Simptomi bolesti • zaraženi izdanci ne moraju imati vidljive simptome • ako se ostruže kora vide se svijetlo-smeđe do crvenkasto obojene zone • napadnuti izdanci se obično suše tijekom ljeta • kasne infekcije – izdanci se suše sljedeće godine • tijekom zime na izbojima su vidljive cvrvenkaste do ljubičaste zone • kasnije središte lezije postaje sivkasto

Sušenje mladara maline i kupine –

Leptosphaeria coniothyrium (Fuckel) Sacc. Biologija bolesti • prezimi u obliku micelija na biljnim ostacima • kasno zimi i u rano proljeće nastaju piknidi • zreli su u martu • oslobađanje piknospora traje sve do oktobra • gljiva je parazit rana – infekcija nastaje kroz ozljede • zaraze su jače nakon tuče

Sušenje mladara maline i kupine –

Leptosphaeria coniothyrium (Fuckel) Sacc. Suzbijanje bolesti

Agrotehničke mjere: • gljiva se najčešće javlja kada je u vrijeme berbe prethodne godine bilo kišno vrijeme ili se pretjerano zalijeva • pravilan razmak među biljkama će omogućiti dobro provjetravanje • obavezna rezidba izboja, koji su donijeli rod i rezidba nepotrebnih • optimalna gnojidba azotom Hemijske mjere: • nakon rezidbe obaviti jedno ili dva prskanja preparatima na bazi bakra • pred kretanje vegetacije - prskanja preparatima na bazi bakra • nakon kretanja vegetacije kad izboji dosegnu 20-25 cm djelotvorni su: benzimidazoli (Bavistin) • nakon berbe djelotvoran se pokazao Folicur Multi

Antraknoza maline i kupine – Elsinoë veneta (Burkh.) Jenkins.

• parazitira na vrstama Rubus • u humidnim područjima na osjetljivim sortama – gospodarski značajna

Antraknoza maline i kupine – Elsinoë veneta (Burkh.) Jenkins. Simptomi bolesti

• napada sve nadzemne dijelove biljke • na listovima između žila nastaju nepravilne crveno-ljubičaste pjege • rubovi pjega nekrotiziraju – otpada zahvaćeni dio – list šupljikav

Antraknoza maline i kupine – Elsinoë veneta (Burkh.) Jenkins. Simptomi bolesti • najčešće se simptomi javljaju na izbojima • infekcija nastupa tokom proljeća • najuočljiviji simptomi – kraj ljeta • na šibama nastaju ljubičasto-crvene pjege – podsjećaju na krater • središte pjege je sivkaste boje okružen crveno-ljubičastim prstenom • ljubičasta zona prema rubovima sve tamnija

Antraknoza maline i kupine – Elsinoë veneta (Burkh.) Jenkins. Simptomi bolesti • s vremenom pjege postaju – veće, ulegnute, poprimaju eliptičan izgled • ako zahvati veći dio izboja on se suši - kora popuca • manje zaraženi izboji prežive vegetaciju – slijedeća vegetacija manji urod • zaraženi plodovi su deformirani

Antraknoza maline i kupine – Elsinoë veneta (Burkh.) Jenkins. Biologija bolesti

• gljiva prezimi na zaraženim izbojima – u obliku micelija • temperature razvoja 3-30 oC • u proljeće ispod epiderme – nastaju strome • askospore se oslobađaju od početka ljeta do jeseni • u početku vegetacije su prisutna oba stadija • askospore raznosi vjetar i šire zarazu • u optimalnim uslovima inkubacija traje 3-9 dana

Antraknoza maline i kupine – Elsinoë veneta (Burkh.) Jenkins. Suzbijanje bolesti Agrotehničke mjere: • ne zalijevati pretjerano (gušenje biljaka, širenje patogena) • poboljšati prozračnost među biljkama rezidbom • optimalna gnojidba azotom Hemijske mjere: • zimsko prskanje sredstva na bazi bakra • kod hemijskog tretmana najvažnije je odrediti vrijeme prskanja • prskati treba prilikom kretanja vegetacije kada krene pucanje pupova (do 15 mm formiranog zelenog tkiva) • prskanje prije ove faza nema efekta, a poslije može izazvati fitotoksičnost mladog lišća • pri velikim infekcijama prskanja ponoviti u fazi kada su mladari 15-20 cm • nastaviti u razmacima po 14 dana - ovisno o stepenu napada • djelotvorna su sredstva na bazi: tolilfluanida (Euparen multi) i karbendazima (Bavistin)

Siva plijesan maline i kupine – Botrytis cinerea Pers. • u kišnim godinama može izazvati velike gubitka • javlja se tik pred berbu • tad je kasno za ikakvu zaštitu

Siva plijesan maline i kupine – Botrytis cinerea Pers. Simptomi bolesti • najočitiji su simptomi na plodovima • mogu se javiti na svim dijelovima biljke • javljaju se u vrijeme dozrijevanja plodova • iako infekcija nastupi – pred cvatnju i u cvatnji

Siva plijesan maline i kupine – Botrytis cinerea Pers. Simptomi bolesti

• plodovi postaju mekani, vodenasti i truli • za vlažna vrjemena plodovi su prekriveni sivom paučinastom prevlakom

Siva plijesan maline i kupine – Botrytis cinerea Pers. Biologija bolesti

• infekcija može nastupiti u razdoblju cvatnje • nakon zaraze latica i naseljavanja na prašnike nastaje – sporulacija • konidije s infektivnom hifom prorastaju vrat tučka i rastu prema cvjetištu te u plod • proces prodora traje u povoljnim uslovima 7 dana • u okolini uvijek ima konidija ove gljive – zaraza može nastupiti i izravno • izravna zaraza najčešće nastaje pred berbu i kasnije u transportu

Siva plijesan maline i kupine – Botrytis cinerea Pers. Suzbijanje bolesti Agrotehničke mjere: • razvoju bolesti pogoduje hladnije i vlažno vrijeme – optimum • preporučuje se branje maline u ranim jutarnjim satima • skladištenje u prozračnim i hladnim prostorijama Hemijske mjere: • prskanje je jedini način da se bolest zaustavi • rezistentnost – veliki problem!! • zaštita se provodi neposredno pred cvatnju • drugo prskanje odmah po završetku cvatnje • koriste se sredstva na bazi tolilfluanida (Euparen multi), iprodion (Kidan), ciprodinil sa fludioksonilom (Switch), fenheksamid (Teldor), procimidon (Sumilex) • biofungicid Trichodex ima karencu – 4 dana

Lisna hrđa maline – Phragmidium rubi-idaei (DC.) P. Karst.

• parazitira na Rubus vrstama i samoniklim malinama • obično ne izaziva veće štete – samo u iznimno povoljnim godinama

Lisna hrđa maline – Phragmidium rubi-idaei (DC.) P. Karst. Simptomi bolesti • u proljeće se mogu očekivati prvi simptomi • na gornjoj strani lista i na mladarima se vide spremagoniji u skupinama • oni su žuto-narančaste boje • na jednom listu ih može biti i do stotinjak • listovi se suše • oko njih nalaze se rub mrko-narančaste boje

Lisna hrđa maline – Phragmidium rubi-idaei (DC.) P. Karst. Simptomi bolesti • u junu i julu javljaju se žute nakupine – uredosorusi • krajem ljeta i u jesen mijenjaju boju – kestenjasti • u njima se formiraju teliospore – parazit prelazi u završnu fazu

Lisna hrđa maline – Phragmidium rubi-idaei (DC.) P. Karst. Biologija bolesti

• prezimi u obliku teliospora • postaju klijave tek nakon zimskog perioda – niske temperature • optimalne temperature klijanja 14,6-18,3 oC (6,3-25 oC) • infektivna hifa ulazi kroz puči – mjesto infekcije

Lisna hrđa maline – Phragmidium rubi-idaei (DC.) P. Karst. Suzbijanje bolesti

Agrotehničke mjere: • sadnja rezistentnih sorti • rezidba i spaljivanje zaraženih dijelova biljke

Hemijeske mjere: • prije kretanja vegetacije fungicidi na bazi bakra • tretiranje u proljeće čim se uoče prvi simptomi • djelotvorni su fungicidi na bazi: bitertanola (Baycor), ciprokonazol (Chorus), propikonazol (Tilt)

Plamenjača maline – Peronospora sparsa Berk

• javlja se u kišnim godinama – ne izaziva znatnije štete • infekcije nastaju u rasadnicima – biljke najosjetljivije

Plamenjača maline – Peronospora sparsa Berk Simptomi bolesti • znaci bolesti se javljaju početkom maja • na licu uz glavne žile vidljive su svjetlije zelene zone • one kasnije poprimaju crvenkastu do ljubičastu boju • okolno tkivo žuti • na naličju ispod pjege javlja se bjelkasti micelij • on s vremenom postaje sivkast • jako napadnuti listovi otpadaju

Plamenjača maline – Peronospora sparsa Berk Simptomi bolesti • izdanci koji rastu iz sistemično napadnute biljke – zaostaju u rastu • vršni listovi na njima imaju crvenkastu nijansu • na epidermi izdanaka mjestimično se mogu pojaviti crvenkaste mrlje • zeleni zaraženi plodovi - ubrzano dobivaju crvenu boju • zreli plodovi – gube sjaj i postaju mekani

Plamenjača maline – Peronospora sparsa Berk Biologija bolesti • gljiva prezimi u zaraženim izbojima i listovima • micelij prati rast vegetativnog vrha korijenovih izdanaka i prelazi u nerazvijeni list u pupu • prilikom listanja prelazi u listove – nastaje sporulacija • konidije nastaju tijekom hladnijih i vlažnijih noći • raznosi ih vjetar • najpovoljnije temperature 18-22 oC • inkubacija traje 10-11 dana • zaražene sadnice – važan izvor zaraze

Plamenjača maline – Peronospora sparsa Berk Suzbijanje bolesti

Agrotehničke mjere: • sadnja zdravih sadnica • rezidba – zaraženih izboja (spalit ih) Hemijske mjere: • treba suzbijati korove da se ne zadržava vlaga u nasadu • za suzbijanje se koriste fungicidi na bazi: fenilamida (Ridomil Gold) i Al-fosetil + propamokarb (Previcur Energy)

Antraknoza borovnice – Colletotrichum gleiosporioides (Penz.) Penz. & Sacc.

• obilne padavine i toplo vrijeme pogoduju razvoju bolesti • bolest se javlja tokom perioda cvjetanja i kada je plod još uvijek nezreo

Antraknoza borovnice – Colletotrichum gleiosporioides (Penz.) Penz. & Sacc. Simptomi bolesti • zaraza na bobicama obično nije uočljiva • može se pojaviti u bilo u kojoj fazi razvoja ploda • simptomi su najčešći na cvjetnim vrhovima ploda • tokom perioda sazrevanja, inficirana mesta postaju blago ulegnuta i naborana • u uslovima povišene vlažnosti na tim mjestima se razvija sloj narančastih, sluzavih spora

Antraknoza borovnice – Colletotrichum gleiosporioides (Penz.) Penz. & Sacc. Biologija bolesti

• gljiva prezimi kao micelij na zaraženim dijelovima biljke • konidije se oslobađaju za vrijeme vlažnog vremena • penetracijska hifa prodire kroz kutikulu • optimalna temperatura za razvoj gljive je 20-27 oC • razvoju bolest pogoduje – toplo i vlažno vrijeme • na cvijetu je inkubacija kratka, a na bobama se simptomi vide tek pred berbu

Antraknoza borovnice – Colletotrichum gleiosporioides (Penz.) Penz. & Sacc. Suzbijanje bolesti

Agrotehničke mjere: • rezidba i uništavanje sasušenih izdanaka u proljeće - smanjuje se pojava primarnih uzročnika zaraze • izbjegavati sadnju osjetljivih sorti Hemijske mjere: • suzbijanje počima u punoj cvatnji – tretiranja ponoviti svakih 10-12 dana • djelotvorni su: azoksistrobin (Quadris), mješavina ciprodinila i fludioksonila (Switch), kaptana (Merpan), fenheksamida (Teldor), mješavina piraklostrobina i boskalida (Belis) i hlorotalonil (Bravo) • plodove koji će se transportirati – treba nakon berbe odmah pothladiti • čuvati ih u hladnjači – zaraza se može proširiti i nakon berbe

Siva plijesan borovnice - Botrytis cinerea Pers. Simptomi bolesti • inficira cvjetove i mlade grančice u proljeće • nekoliko dana nakon kišnog i maglovitog vremena • kasnije tokom sezone i zrele plodove • cvjetovi i/ili mlade grane propadaju, potamne • prekriva ih tamna masa spora • višak azota može da dovede to izraženog rasta - povećava osjetljivost

Siva plijesan borovnice - Botrytis cinerea Pers. Biologija bolesti • gljiva može prezimiti kao: micelij u pupovima, u biljnim ostacima i u obliku sklerocija • konidiji koji nastanu šire se vjetrom • cvjetovi su najosjetljiviji na kraju cvatnje • optimalna temperatura za infekciju je 15-20 oC uz vlagu > 95%

Siva plijesan borovnice - Botrytis cinerea Pers. Suzbijanje bolesti

Agrotehničke mjere: • rezidba • optimalna gnojidba – azot

Hemijske mjere: • treba zaštiti cvijet - prije cvjetanja i nakon cvjetanja • djeluju sredstva na bazi: fenheksamid (Teldor), ciprodinila i fludioksonila (Switch), kaptan (Merpan), mešavina kaptana i fenheksamida, iprodion (Rovral Aquaflo), piraklostrobina i boskalida (Belis) i fenbukonazol (Indar) • naročito se preporučuje rotiranje različitih preparata - rezistentnost

Trulež bobica borovnice – Monilinia vaccinii corymbosi (J.M. Reade) Honey Simptomi bolesti • mladi izdanci potamne i suše se • podsjećaju na oštećenja od mraza • tkivo u osnovi cvjetnih grozdova može izgledati vodenasto ili tamno • plodovi potamne, učahure se i ispadaju na tlo • slijedeće godine ove čahure su izvor zaraze

Trulež bobica borovnice – Monilinia vaccinii corymbosi (J.M. Reade) Honey Biologija bolesti • prezimi kao pseudosklerocij u ili na tlu • optimalna temperatura za razvoj askospora je 16 oC • maksimalno oslobađanje askospora tijekom dana • raznosi ih vjetar • parazit prodire putem puči • poslije proljetnih mrazova – biljke osjetljive na zarazu • pčele kao oprašivači – posebno su djelotvorne u širenju zaraze

Trulež bobica borovnice – Monilinia vaccinii corymbosi (J.M. Reade) Honey Suzbijanje bolesti Agrotehničke mjere: • higijenske mjere • rezidba • obrada između redova – zakopavanje zaraženih plodova • prekrivanje tla folijom i skupljanje zaraženih plodova • korištenje kap po kap – ne povečava vlažnost • tanjiranje zemljišta ispod samog žbuna, neposredno pred kretanje pupoljaka, da bi se zaustavilo stvaranje spora Hemijske mjere: • zaštita treba početi nakon pojave zelenog pupa i nastaviti u intervalima 10-12 dana • djelotvorni su fungicidi na bazi: ciprodinil (Chorus), hlorotalonilom (Bravo), azoksistrobin (Quadris), kaptan (Merpan), ciprodinila i fludioksonila (Swich), fenheksamid (Teldor), piraklostrobina i boskalida (Belis), fenbukonazol (Indar)