Sociologija - Uvod, Drustvene Znanosti, Nastanak i Razvoj, Osnivaci, Socioloske Teorije

www.freewebs.com/sime_car

-

lat. socius – društven; grč. logos – poredak, zakon znanost koja proučava cjelinu društva u svim svojim značenjima sociologija se bavi različitim društvenim pojavama i procesima o ponašanje pojedinca u obitelji o politički izbori o razlika između amreičkog i japanskog društva

SOCIOLOGIJA - znanost koja proučava društvo i načine na koje ta društva oblikuju ponašanja, vjerovanja i identitet ljudi - znanost koja proučava društvo u cjelini i zato je najobuhvatnija društvena znanost

Sociologija i svakodnevno iskustvo Za mnoge laike sociologija se svodi na kategorizirano iskustvo, tj. zdravi razum koji nam donosi svakodnevni život. Međutim, za razliku od zdravog razuma sociologija kao znanost privaća strogoću logičke provjere tvrdnje.

Specifičnost društvenog gledišta Za sociologiju su bitna ona ponašanja koja povezuju ljude i njihovi međusobni odnosi pa da bi lakše razumjeli te povezanosti, u sociologiji se koriste sljedeći pojmovi: a) DRUŠTVENO DJELOVANJE (SOC. AKCIJA) – djelovanje gdje nosilac radnje pridaje značenje svom djelovanju i uzima u obzir djelovanje drugih b) DRUŠTVENI USTROJ (SOC. STRUKTURA) – lat. struere – graditi; relativno stabilan, trajan i uređen skup odnosa među ljudima, u tom smislu svaka grupa ima svoju strukturu o OBITELJ → roditelji i djeca o ŠKOLA → ravnatelj, profesori, osoblje, učenici •

Prema njem. sociologu MAXU WEBERU društveno djelovanje jest takvo ponašanje s kojim onaj koji djeluje pridaje neko subjektivno značenje

manifestne ≠ latentne funkcije -

Robert Merton 1950.g. (SAD) – proveo istraživanje

MANIFESTNE FUNKCIJE – očite i objektne posljedice koje pojedinci u svom djelovanju namjeravaju i priznaju LATENTNE FUNKCIJE – skrivene i nenamjerne funkcije DISFUNKCIJA – negativan obilježja neke pojave

I

By: Sime☺

www.freewebs.com/sime_car

makrosociologija i mikrosociologija MAKROSOCIOLOGIJA – vrsta sociologije koja proučava odnose u većim društvenim grupama, institucijama i društvenim sustavima • država, kultura, religija, rasizam, siromaštvo MIKROSOCIOLOGIJA – vrsta sociologije koja proučava ljudsko ponašanje izbliza i međuljudsku interakciju „licem u lice“ (razgovor) • podvrsta sociologije koja proučava neposredne odnose među ljudima

1. SOCIOLOGIJA – FILOZOFIJA -

Sociologija se razvila iz dviju filozofskih disciplina: o FILOZOFIJA POLITIKE o FILOZOFIJA PRAVA

-

Grčki filozofi Platon i Aristotel izučavali su odnose u državi, političku borbu i vrste društvenog uređenja propitivanjem različitih društvenih uređenja o Pokušavali su odrediti uvjete sretnog života u zajednici kao i oblike dobre i loše vladavine

-

Danas povezanost sociologije i filozofije slabi iako se ponekad makrosociološke teorije oslanjaju na filozofske teorije o Glavni nedostatak – prevelika apstraktnost

2. SOCIOLOGIJA – POVIJEST POVIJEST – proučava prošla društva, njihovu organizaciju i promjene -

Povijest daje sociologiji činjenice koje sociologija HISTORIJSKO – KOMPARATIVNOM MEDTODOM obrađuje da bi došla do nekih zakonitosti ili teorija Sociologija daje povijesti određena teorijska tumačenja neke društvenopovijesne epohe

3. SOCIOLOGIJA – ETNOLOGIJA → SOCIJALNA ANTROPOLOGIJA ETNOLOGIJA – znanost koja pručava narod na primitivnijem stupnju razvoja (običaji, jezik, kultura, jezik, itd.) • Narod u ovom smislu nema politično značenje

II

By: Sime☺

www.freewebs.com/sime_car -

spoj sociologije i etnologije čini SOCIJALNU ANTROPOLOGIJU koja funkcionira kao sociološka disciplina, a istražuje način života različitim kulturama

4. SOCIOLOGIJA – DEMOGRAFIJA DEMOGRAFIJA – znanost koja proučava kvantitativno kretanje stanovništva prema nekim parametrima kao što su dob, spol, stručna sprema, zaposlenost, uvjeti života, prihodi, itd. -

Da bi sociološka istraživanja bila potpunija (kvalitetnija) sociolozi se oslanjaju na demogragiju

5. SOCIOLOGIJA – PSIHOLOGIJA -

Psihologija kao iskustvena znanost pomaže sociologiji u razumjevanju psihičkih stanja čovjeka i utjecaja tih stanja na ponašanje u društvu

-

Sociologija daje psihologiji odgovor na pitanje u kojoj će mjeri društvo utjecati na formiranje ličnosti pojedinca i kakvo se ponašanje kod njega zbog toga može očekivati

-

SOCIJALNA PSIHOLOGIJA – je socijalna teorija u psihologiji, nastala 1908.g. – McDougall i Ross su objavili tu teoriju

-

Veza sociologije i psihologije posebno stoji preko METODOLOGIJE • Sociologija je preuzela neke metode istraživanja od psihologije (metoda promatranja i eksperimentiranja)

6. SOCIOLOGIJA – POLITIČKA EKONOMIJA POLITIČKA EKONOMIJA – znanost koja proučava ekonomsku strukturu društva, a nju čini sistem proizvodnje i potrošnje, razmjene i raspodjele u društvu. • Čini anatomiju nekog društva zato jer se ne može poznavati neko društvo bez poznavanja njezinih ekonomskih odnosa

-

Sociologija kao posebna znanstvena disciplina razvija se u prvoj polovici 19.st., a njezin je razvoj povezan s društvenim procesima koji se odvijaju od kraja 18. do početka 20.st.

-

Sociologija se razvija s razvojem modernih i industrijaliziranih društva

III

By: Sime☺

www.freewebs.com/sime_car

POVIJESNI PREDUVJETI NASTANKA SOCIOLOGIJE: 1. INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA – Engleska 1789.g. •

izum parnog stroja – 1769.g.

-

rezultati: o preobrazba poljoprivrednih društava u industrijski način proizvodnje o industrija postaje tehnološki sve razvijenija o javlja se masovna proizvodnja

-

razmjena: o raspodjela dobara odvija se na tržištu, što dovodi do nastanka malog broja bogatih i velikog broja siromašnih, a to uzrokuje reakciju radničke klase

2. NASTANAK SOCIJALIZMA -

Da bi se riješili društveni problemi izazvani kapitalističkim i industrijskim načinom proizvodnje javljaju se socijalističke ideje koje predvodi Karl Marx (njem. političar) o traži društvenu i socijalnu jednakost

3. URBANIZACIJA -

-

Proces masovnog preseljenja stanovnika iz sela u gradove tijekom 19.st. i početkom 20.st. izazvano industrijskom revolucijom Značilo je i prilagodbu na nov način života, ali ina negativne činjenice (prenapučenost, zagađenje, buka, itd.) o „Čikaška škola“ – Chicago – oko 1920.g. • Bavila se problemima urbanizacije i gradskog načina života Npr. London -

1700.g. – 500 000 stanovnika 1900.g. – 6 500 000 stanovnika 13 ×

4. POLITIČKE REVOLUCIJE -

započinju s Francuskom revolucijom kada se ruši feudalni poredak i monarhija, a uspostavlja se 1. republika u Europi – 1789.g. o 1 republika u svijetu 1776.g. – SAD

-

Traju kroz cijelo 18.st. političke revolucije su dovele do nastanka građanske klase koja je imala određene političke zahtjeve: o pravo na slobodu o jednakost – ravnopravnost o ljudska prava

veza između industrijske i političke revolucije: - promjena cjelokupne strukture stanovništva - nastanak građanske klase

IV

By: Sime☺

www.freewebs.com/sime_car -

poboljšava se životni standard

5. RELIGIJSKE PROMJENE -

nastaju uslijed industrijske revolucije i urbanizm događaju se određene promjene u shvaćanju religije o gubi na važnosti!!!

-

Neki sociolozi su htjeli religiju zamjeniti sociologijom kao znanstveno utemeljenim načinom poboljšanja društvenog života o Drugi sociolozi smatraju religiju kao izvorom društvenog morala i vrijednosti u modernom društvu

6. RAZVOJ ZNANOSTI -

industrijski način proizvodnje povezan je s razvojem znanosti u 18.st. nastaju kemija, fizika, biologija iz kojih nastaju novi izumi i otkrića koji su unaprijedili industrijski način proizvodnje i način života

o 1789. – 1857.g. o Djelo: „Tečaj pozitivne filozofije“ o „otac sociologije“  Najprije je razvio „socijalnu fiziku“ koju je kasnije nazvao sociologijom u svom djelu 1840.g. o Utemeljitelj POZITIVIZMA → gledišta koje smatra da se društvene činjenice mogu proučavati na iste načine kao i prirodne činjenice o Za Comtea je znanost objektivna samo ako se može egzaktno provjeravati, glavne metode za to su:  Metoda promatranja  Metoda eksperimenta  Historijsko – komparativna metoda 

Društvo se može proučavati na iste načine kao i priroda jer njima vladaju isti zakoni

o Za Comtea sociologija treba poslužiti kao osnova za stvaranje boljeg društva, a njezin glavni moto je: „Znati da bi se predvidjelo, predvidjeti da bi se djelovalo.“ o Comte navodi znanosti prema složenosti (klasifikaciji znanosti), od jednostavnijih do složenijih:

V

By: Sime☺

www.freewebs.com/sime_car  Matematika, astronomija, fizika, kemija, biologija → sociologija  Predmet sociologije je najsloženija znanost, jer svaka sljedeća znanost proizlazi iz prethodne (jednostavnije)  Nema psihologije jer psihologija proučava pojedinca, a odnos prema pojedincu je zanemariv o Glavnu stanicu društva ne čini pojedinac, nego obielj u kojem se discipliniraju pojedinačni interesi za društvene svrhe Obitelj → pleme → nacija o Comtova podjela društva:  SOCIJALNA STATIKA – proučava društvenu strukturu u kojoj se zastupa ideja reda i progresa  SOCIJALNA DINAMIKA – bavi se društvenim razvojem i promjenama u društvu ZAKON O 3 STADIJA RAZVITKA DRUŠTVA (dio njegova učenja): a) TEOLOŠKI STADIJ – do 1300.g. o Dominira religija tj. vjera da su natprirodne sile osnova svega; društvom vladaju ratnici, a vode ga proroci b) METAFIZIČKI STADIJ – od 1300.g. do 1800.g. o Sve se nastoji objasniti apstraktnim silama; u tom razdoblju dominiraju svećenici i pravnici c) POZITIVNI STADIJ – od 1800.g. o Nastupa vjera u znanost; vladaju znanstvenici i industrijalci

-

1820. – 1903.g. → doba Darwinove teorije evolucije Djela: „Socijalna statika“ i „Principi sociologije“

-

Smatra se začetnikom BIOLOGIZMA → uspoređuje ljudsko društvo sa živim organizmom što je i ujedno i nedostatak biologizma

-

Spencer tvrdi da je društvo superorganizam, tj. cjelina koja se sastoji od dijelova, tj. institucija kao što su obitelj, religija, država, ekonomija, obrazovanje, itd.

-

POZITIVIST – smatrao je da su prirodni i društveni zakoni jednaki

VI

By: Sime☺

www.freewebs.com/sime_car PITANJE RAZVOJA DRUŠTVA o PRINCIP EVOLUCIJE DRUŠTVA  Od jednostavnijih homogenih prema složenim heterogenim oblicima  Prva zajednica je bila homogena, ali nepovezana  Svi rade isti posao i imaju status jednakih članova  Evolucijom struktura društva postaje sve složenija, sve je teže uskladiti međuovisne dijelove pa se javlja potreba za unutarnjom regulacijom i socijalnom kontrolom o PREMA TIPU UNUTARNJE REGULACIJE razlikuje 2 tipa društva: o MILITARISTIČKO – zasnovano je na:  sili  centraliziranoj državi  podčinjavaju pojedinca državi, zatvorenosti i neprijateljstvu prema drugim državama (društvima) o INDUSTRIJSKO – zasnovano je na:  Dobrovoljnoj suradnji  Decentraliziranoj vlasti  Državi koja postoji radi dobrobiti pojedinca i ekonomskoj međuovisnosti, otvorenosti prema drugim državama (društvima) -

bio je utemeljitelj SOCIJALNOG DARVINIZMA → pravac u sociologiji koji se zasniva na ideji da su rat i borbe među narodima i rasama glavni pokretač društvenog razvoja

 1858. – 1917.g.  Jedan od tvoraca moderne sociologije  Djela: „Pravila sociološke metode“, „O društvenoj podjeli rada“, „Samoubojstvo“, „Elementarni oblici religijskog života“  1902.g. Durkheim se zaposlio na Sarboni  1913.g. – uveden je kolegij sociologije  1906.g. – na Pravnom fakultetu u Zagrebu, prof. Ernst Miller  Krajem 19.st. vlada veliko nezadovoljstvo u Francuskoj  Uzrok: gubitak rata protiv Pruske  „Društvom su zavladali individualistički porivi koji se oslabili duh zajedništva“ – Durkheim  Smatra da sociologija ima spasonosnu ulogu za društvo i društvenu svijest ljudi

VII

By: Sime☺

www.freewebs.com/sime_car  Utemeljitelj SOCIOLOGIZMA – pravca koji se temelji na tezi „sve je sociologija“ → znači da sve društvene znanosti čine corpus sociologije  POZITIVIST – smatra da su predmet izučvanja sociologije drušvene činjenice koje postoje neovisno o ljudskoj svijesti i volji kao izvanjske i primudne, a treba ih proučavati kao prirodne činjenice  Društvene činjenice → objašnjavamo pomoću drugih društvenih činjenica; one postoje samostalno izvan pojedinca, ali utječu na pojedinca  Postavio je ideju KOLEKTIVNE SVIJESTI → zajednički (kolekitvni) način razmišljanja i djelovanja  „Društvo je skup ideja, vjerovanja i osjećanja koji se ostvaruju preko pojedinca“  U svom djelu o društvenoj podjeli rada, Durkheim govori o odnosu između podjele rada i moralne vrijednosti koje pridonose integraciji društva; te moralne vrijednosti i zajedništvo nazvao je – DRUŠTVENA SOLIDARNOST 2 TIPA DRUŠTVENE SOLIDARNOSTI: MEHANIČKA  Nalazimo u društvima sa slabo razvijenom podjelom rada (prvobitne zajednice, arhaična društva)  Solidarnost se temelji na sličnosti (svi rade sve)  Ljudi imaju jak osjećaj pripadnosti zajednici i kontrola što društvo ima nad pojedincima proizlazi iz njihove sličnosti ORGANSKA  Nalazimo u društvima sa razvijenom podjelom rada (moderna društva)  Svatko obavlja svoj posao pa je ovisan o drugima u zadovoljenju svojih egzistencijalnih potreba  Moralna kontrola društva nad pojedincima više nije stroga, jer se solidarnost temelji na međuovisnosti ZAKLJUČAK: - društvo postoji samostalno, ono je iznad pojedinca, jer je pojedinac samo proizvod društva (sistema) i dok postoji ta suglasnost onda je to zdravo društvo i pojedinac je tu funkcionalan - međutim kada prestanu vrijediti društvena pravila, društvo više ne utječe na pojedinca pa dolazi do ANOMIJE (bezvlašće → an – ne; nomus – zakon, ime) ANOMIJA – stanje u kojem idividualne želje više nisu regulirane zajedničkim normama, a pojedinci su bez moralnih smjernica (putokaza), dolazi kod brzih društvenih promjena (ratovi, gospodarske i političke krize)

VIII

By: Sime☺

www.freewebs.com/sime_car

-

1818. – 1883.g. – filozof Djelo: „Kapital“ (nedovršeno)

-

Temelj njegove teorije čini materijalističko shvaćanje povijesti (pravac u filozofiji → HISTORIJSKI MATERIJALIZAM) Marx je smatrao da pokretačka snaga u povijesti nisu vrijednosti i ideje, nego način na koji se ljudi odnose u proizvodnji svog materijalnog života o Da bi zadovoljili svoje egzistencijalne potrebe ljudi se moraju organizirati i udružiti. o Tako nastaje podjela rada koja vodi nastanku suprostavljenih društvenih klasa Za Marxa je čitava povijest – povijest klasnih sukoba

-

-

Povijest čovječanstva za Marxa ima 2 aspekta: o Kontrola čovjeka nad prirodom o Ratuće otuđenje čovjeka (od sebe samog)

-

OTUĐENJE (ALIJENACIJA) – situacija u kojoj ljudima vladaju sile što su ih oni sami stvorili i suprostavljaju im se kao tuđe Sve glavne institucije u kapitalističkom društvu karakterizira otuđenje (politika, religija i država) Izvor općeg otuđenja je OTUĐENI LJUDSKI RAD Čovjek je stvaralačko (kreativno) biće

-

MARXOVO SHVAĆANJE DRUŠTVA: - Društvo je složeni sistem koji se sastoji od 2 dijela: o Baza (osovica) → čini gospodarstvo o Nadogradnja (superstruktura) → čine svi oblici društvene svijesti, tj. sve društvene ideje MARXOVO SHVAĆANJE ČOVJEKA: - promatra čovjeka istovremeno kao proizvođača i kao proizvod društva o čovjek je proizvođač jer svojim djelovanjem stvara društvo iz samog sebe o čovjek je proizvod društva zato što je društveno biće MARXOVO SHVAĆANJE DRUŠTVENIH PROMJENA: - osim zajednice koje su se temeljile na primitivnom komunizmu (zajedništvu) dobara, povijesna društva bila su podijeljena na društvene skupine, tj. klase - tijekom čitave povijesti suprostavljene klase stajale su jedna nasuprot drugoj i vodili čas otvorenu, čas prikrivenu borbu koja je završavala revolucionarnom rekonstrukcijom društva ili zajedničkim propadanjem zaraćenih strana

IX

By: Sime☺

www.freewebs.com/sime_car

 1864. – 1920.g.  Njemački politički ekonomist  Djela: „Privreda i društvo“, „Protestanska etika i duh kapitalizma“, „Politika kao poziv“ i „Znanost kao poziv“  3 glavna područja rada: o Tipovi društvenog djelovanja (akcije) o Odnos kapitalizma-religije (protestantizma) o Tipologija političke vlasti i pojam birokracije  Prvi sociolog koji je jasno i precizno razgraničio prirodne i društvene znanosti: o PRIRODNE ZNANOSTI – ponavljanje, zakonomjernost, objašnjenje (eksplikacija) o DRUŠTVENE ZNANOSTI – jednokratnost, neponovljivost, razumijevanje („sociologija razumijevanja“)  Društvene znanosti se ne mogu proučavati kao i prirodne jer je glavni akter društvenih pojava čovjek sa svojom voljom i svijesti → KRITIČAR POZITIVIZMA!  Weber je smatrao da bit čovjeka čine razum i sloboda prema tome ideal slobodnog čovjeka predstavlja onaj koji: „zna što hoće i smatra se odgovornim za ono što čini“  Za Webera je sociologija (sveobuhvatna) znanost o društvenom djelovanju i pritom razlikuje 4 tipa društvenog djelovanja: o CILJNO–RACIONALNO DJELOVANJE  Je takvo djelovanje gdje se koriste najdjelotvornija sredstva za realizaciju, to su racionalna sredstva, prema tome ljudi koji djeluju nisu žrtva cilja, već racionalno odabiru cilj o VRIJEDNOSNO–RACIONALNO DJELOVANJE  Je takvo djelovanje u kojem se vjeruje u apsolutnu vrijednost određenog tipa ponašnja i teži se ostvarenju cilja bez obzira na uspjeh te se takvim načinom razmišljanja služe ideolozi o EMOCIONALNO (AFEKTIVNO) DJELOVANJE  Jest ono djelovanje koje se svodi na zadovoljavanje trenutačne strasti; nema racionalnosti o TRADICIONALNO DJELOVANJE  Je djelovanje koje se drži slijepo-ustaljenih navika bez obzira na promjenjivost svijeta

X

By: Sime☺

www.freewebs.com/sime_car  Za Webera društvo objektivno ne postoji već pojedinci koji se nalaze u određenom djelovanju  Da bi sociologija došla do općih zaključaka o društvu, Weber uvodi koncept „IDEALNI TIP“ → misaona konstrukcija koja naglašava bitne karakteristike promatranih pojava, naglašavajući pritom njihovu sličnost, a zanemarujući posebnosti i nebitne razlike → ono u stvarnosti ne postoji, ali svaka konkretna pojava ima karakteristike koje idealni tip naglašava  Weber razlikuje 3 tipa legitimne vlasti: o RACIONALNA–LEGALNA VLAST  Vlast koja proizlazi iz zakona i postoji hijerarhija vlasti te podjela na privatni i javni život o TRADICIONALNA VLAST  Vlast koja proizlazi iz običaja pa je stroga ona osobina nižeg razvoja ljudskog društva; u ovom tipu vlasti ne postoji podjela na privatan i javni život; a birokraciju čine rođaci – npr. monarhija (arapske zemlje, Engleska, itd.) o KARIZMATSKA VLAST  Vlast vođe koji ima određene sposobnosti kojima se je uspio nametnuti drugima pa Weber kaže da on može biti prorok, heroj ili demagog (osoba koja jedno govori, drugo misli, a treće radi)  RACIONALIZACIJA – proces u kojem sve više područja društvenog života biva podvrgnuto računanju i predviđanju

-

niz ideja kojima se želi objasniti i protumačiti ljudsko društvo; važne su jer mogu poslužiti kao podloga za mijenjanje društva

-

3 glavne teorije: o Funkcionalizam o Konfliktne teorije o Interakcionizam

FUNKCIONALIZAM • • •

Duga tradicija; začetnici u 19.st. u djelima osnivača sociologije (August Comte, Herbert Spencer, Emile Durkheim) Kao cjelovita teorija, ona nastaje u Americi u prvoj polovici 20.st.; glavni predstavnik je TALCOTT PARSONS Dominirala je do sredine 20 st. → uslijeđuju kritike

XI

By: Sime☺

www.freewebs.com/sime_car • •

•

Makroteorija koja proučava društvo kao složeni sistem sastavljen od pojedinih dijelova koji su uklopljeni u cjelinu i ovise o njoj, a s druge strane, cjelina društva ovisi o svojim dijelovima i može funkcionirati samo ako su oni usklađeni; poremećaj usklađenih dijelova dovodi do društvenih kriza, a može i do raspada samog društva Pod pojmom „funkcija“ misli se na doprinos nekog dijela, a dijelovi društva su društvene institucije, u održavanju, stabilizaciji i učvršćivanju sistema

GLAVNE DRUŠTVENE INSTITUCIJE:  OBITELJ – glavna funkcija obitelji je održavanje kontinuiteta društva kroz reprodukciju i socijalizaciju novih članova  OBRAZOVNI SISTEM – daljni nastavak socijalizacije započete u obitelji  POLITIČKI SISTEM  RELIGIJA

funkcija politike i religije su učvršćivanje glavnih vrijednosti društva (političke i religijske

KRITIKE: 1. smatraju da funkcionalisti ne mogu objasniti društvene promjene pa ona čini osnovu konzervatizma u društvu 2. funkcionalisti zanemaruju pojedinca, a spominju samo društvo

KONFLIKTNE TEORIJE • •

•

makroteorija koja daje naglasak na ideji društvenog razvoja i promjena kroz konflikte (sukobe) utemeljitelj je Karl Marx, ali ova teorija nije nužno marksistička, naime dok se u marksizam kao glavni problem uzima sukob klasa, moderni konfliktni teoretičari sukobe vide i u drugim područjima života, npr. sukob generacija, rasni sukob, itd. proučavaju na koje načine grupe osvajaju moć i ostvaruju svoju volju u društvu; pri tome je bitno tko dobiva, a tko gubi zbog načina na koje je društvo strukturirano

KARAKTERISTIKE: - ova teorija naglašava sukobe kao izvor društvenih promjena - ova teorija upozorava na suprostavljene interese koje uzrokuju podjelu u društvu - konfliktne teorije zanimaju poremećaji i nestabilnosti u društvuđ - smatraju da neke društvene institucije i odnosi nisu ni nužni ni opravdani (religija i birokracija) KONFLIKT – znači postojanje napetosti i neslaganja članova društva o vrijednostima i ciljevima; ne mora nužno značiti nasilje -

posljedice konflikta ne moraju nužno biti štetne, već mogu dati pozitivne rezultate na određenu duštvenu grupu ili društveni sustav u cjelini

POSLJEDICE:

XII

By: Sime☺

www.freewebs.com/sime_car a) na društvenu grupu – jača se svijest o interesima grupe b) na društveni sustav u cjelini – društveni problemi izbijaju u prvi plan pa se ti problemi rješavaju NEDOSTACI TEORIJE: - imaju problema u istraživanju društvenih dogovora, stabilnosti i integracije

INTERAKCIONIZAM • • •

začetnik je Max Weber (odredio je sociologiju kao društvenu znanost) glavni predstavnik: GEORGE HERBERT MEAD sadrži u sebi više pristupa → dramaturški pristup, teorija socijalne razmjene, etnometodologija, a najpoznatiji je sibolički interakcionizam

USPOREDBA INTERAKCIONIZMA S OSTALIM TEORIJAMA:  karakteristike funkcionalizma i konfliktne teorije: • makroteorije • sistemske teorije – zato što proučava društvo kao složeni sistem • obje teorije polaze od objašnjavanja ljudskog ponašanja pomoću društva, s tim što funkcionalisti smatraju da ljudskim ponašanjem upravljaju vrijednosti i norme, a marksisti – ekonomska baza društva o interakcionisti pobijaju te 2 tvrdnje  karakteristike interakcionizma: • mikroteorija – proučava interakcije u malim grupama (ne zanima ih društvo u cjelini) • odbacuje pojam društvenog sistema zbog čega ni ljudsko ponašanje ne objašnjavaju reakcijom na društveni sistem • da bi objasnili ljudsko ponašanje koriste „uloge“ ovaj su pojam uveli funkcionalisti koji su smatrali da ih društveni sistem nameće, a pojedinac „igra“ svoju ulogu kao da čita neki scenarij s točno određenim uputama za djelovanje • interakcionisti misle da su te uloge nejasne (neodređene) što ostavlja dovoljno prostora za improvizaciju i kreativnost čovjeka • žele otkriti koja značenja ljudi pridaju svojim aktivnostima jer to određuje ponašanje i akciju pojedinaca o na taj način interakcionisti mogu objasniti slobodu i kreativnost čovjeka što drugima nije bilo moguće (u prethodnim teorijama) KRITIKA: - previše usmjerena na pojedinca i njegove odnose s drugima pa ne može objasniti društvo u cjelini

XIII

By: Sime☺