Sociologija, 4.kolokvij

Talcott Parsons i moderni funkcionalizam Talcott Parsons – Parsons – biografska skica - američki sociolog - 1902. – 1902. –1979. 1979. - jedan od tvoraca moderne sociologije - najznačajniji prestavnik modernog funkcionalizma - širok raspon tema - utjecaj europske sociološke traicije

Osnovne teorije - opda teorija ruštvenog sistema - teorija ruštvene akcije - teorija promjene ruštava

Opda teorija ruštvenog sistema - doprinos strukturalnom funkcionalizmu - djelovanje ljudi kao sistem interakcija  što je osnova ponavljanih i sistemski sistemski organiziranih aktivnosti ljui? - koji su strukturni i funkcionalni zahtjevi postojanja ruštvenih sistema - ruštvo kao sistem: 1) ijelovi opdenitijeg sistema akcije; 2) poijeljen na posisteme koji omogudavaju ruštveno djelovanje

Funkcionalni imperativi (AGIL) - svaki ruštveni sistem mora zaovoljiti osnovne potrebe kako bi opstao u promjenjivoj okolini - četiri funkcionalna imperativa karakteristična (nužna) svim ruštvenim sistemima - a bi sistem preživio, mora izvoiti i zaovoljiti četiri funkcije - AGIL shema

AGIL shema

A – adaptation (adaptacija) G – goal attainment (postizanje cilja) I – integracija (integration) (latencija  – oržanje obrazaca ponašanja) L – latent pattern maintenance (latencija –

1. Adaptacija - ruštvo mora uspješno savlaati vanjske situacione pritiske - ruštvo se mora aaptirati svojoj okolini, a nju prilagoiti svojim potrebama  kontrola nad okolinom - zaovoljenje fizičkih zahtjeva preživljavanja na račun okoline - npr. stočarstvo, pljačka, trgovina, briga o okolišu, inustrijska proizvonja... - proizvonja i raspojela obara kao glavni io ruštvene funkcije - institucije: tvrtke, banke, burze, istraživački centri, monetarne institucije... institucije ...

2. Postizanje cilja - ruštvo mora efinirati i ostvariti svoje osnovne ciljeve - stav o zajeničkom i opdem cilju te prioritetima - institucija politike, parlamenta (i sl.): utvrđivanje ciljeva, alokacija resursa i modi, ostvarivanje ciljeva

3. Integracija - ruštvo mora regulirati međuonose svojih komponenti i osigurati cjelovitost funkcioniranja sastavnih ijelova - zaržavanje ogovarajudih ruštvenih i emocionalnih onosa - rješavanje konflikata i usmjeravanje motivacije prema institucionalnim očekivanjima - institucije: suovi, ovjetništvo, političke stranke, meiji, škole, kulturne institucije, crkva, ržava, poroica, pravni poredak...  oržanje socijalne kontrole - također mora upravljati onosima između ostala tri funkcionalna imperativa imperativa (A, G i L)

“U jenom visoko iferenciranom ruštvu primarno ruštvu  primarno središte integrativne funkcije nalazi se u njegovu sistemu  pravnih normi i normi i agencija uruženih s njegovim rukovostvom, naročito suovima i pravničkom profesijom. Pravne norme na tom nivou, viš e nego na nivou vrhovne konstitucije, reguliraju raspoređivanje prava i obaveza, pogodnosti  i nagrada, između različitih jedinica kompleksnog sistema ; takve norme olakšavaju unutrašnja prilagođavanja prilagođavanja u sklau sa stabilnošdu sistema vrijenosti ili njegovom regularnom promjenom, kao i s adaptacijom na promjenjive zahtjeve okolne situacije. Institucionalizacija novca i modi prvenstveno su integrativni fenomeni, poput ostalih mehanizama ruštvene kontrole u užem smislu.” 

4. Oržanje obrazaca ponašanja - ruštvo mora osigurati, oržati i obnoviti motivaciju pojeinaca i kulturne obrasce koji stvaraju i oržavaju motivaciju - nužnost mehanizama prihvadanja i oržanja ruštvenih vrijenosti kao i prihvadanja oijeljenih ruštvenih uloga - internalizacija vrijednosnog sustava - institucije: obitelj, obrazovne institucije, religija...

Funkcioniranje ruštva: 1.

ruštva su oblik socijalnog sistema

2. svi socijalni sistemi imaju slične funkcionalne imperative koji trebaju biti zaovoljeni kako bi ruštvo opstalo i bilo stabilno 3. četiri osnovne funkcije: AGIL 4. rai zaovoljenja tih funkcija, ruštva razvijaju slične posisteme (npr. religija, politika, ekonomija, obrazovanje) i institucije

Problem ruštvenog poretka - doprinos strukturalnom funkcionalizmu - Pretpostavke: 1. sistemi imaju svojstvo rea i međuovisnosti ijelova 2. sistemi teniraju samooržanju ili stanju ravnoteže 3. sistemi mogu biti statični ili uključeni u reovit proces promjene 4. jean 4. jean io sistema utječe na oblik ostalih ijelova sistema sistema 5. sistemi oržavaju granice sa svojom okolinom 6. alokacija i integracija kao va nužna procesa za oržavanje ravnoteže sistema 7. sistemi teže samooržanju: oržavanje granica i onosa ijelova i cjeline, kontrolu promjena

Evolucija ruštava - kritika a nui statičku teoriju ruštva koja ne objašnjava socijalnu promjenu - preokret u rau; proučavanje socijalne promjene - ruštvena promjena ogađa se procesom evolucije ruštava o jenostavnih prema složenim oblicima ruštva - tri karakteristična procesa procesa Proces diferencijacije - ruštvo se sastoji o posistema različitih po strukturi i funkcijama - novi se podsistemi evolucijom diferenciraju i postaju specijaliziraniji - povedanje sposobnosti prilagobe - promjene u aaptaciji glavna je pokretačka snaga ruštvene evolucije - povijest ljuskog ruštva o jenostavne lovačko –sakupljačke grupe o složenih nacionalnih ržava je uvedanje”opdeg aaptivnog kapaciteta” Proces integracije - s razvijanjem i specijalizacijom podsistema, jaljaju se i novi oblici integracije - sistem askripcije prema sistemu postignuda Proces promjene vrijednosnog sistema - buudi je sustav sve razveeniji, vrijenosnom sustavu sve je teže obuhvatiti ga - proces poopdavanja vrijenosti - vrijenosni sistem mora biti: “smješten na višem nivou opdenitosti kako bi mogao legitimirati široku raznolikost ciljeva i funkcija svojih posistema.”

Evolucija ruštava (*pročitati o evoluciji ruštva u užbeniku! )

primitivna ruštva • nizak stupanj diferencijacije • odsustvo funkcionalne diferencijacije • ruštvo kao  jedinstveni kolektivitet zasnovana na krvnoj ili bračnoj vezi • sistem srodstva • pripisana prava i uloge pojedinaca

prijelazna ruštva • arhajska i razvijena prijelazna faza • pisana komunikacija, razvoj  jezika •institucionalizacija religije • racionalizacija prava • socijalna stratifikacija

moerna ruštva • novi tip normativnog poretka: zakon • tehnološkotehnološkoproizvodne inovacije • novi tip pouzetničke i radne kulture • odvojenost i sve veda razvojenost podsistema

Suvremena sociološka teorija: Konfliktna teorija Konfliktna teorija - makroperspektiva - strukturalna teorija - moel ruštva kao cjeline - u ruštvu postoje funamentalne razlike u interesima ruštvenih skupina - razlike rezultiraju konfliktom kao uobičajenom i trajnom olikom ruštva - dvije dominantne teorije: 1. Marksistička Marksistička teorija 2. Feministička teorija

Konfliktna teorija vs. funkcionalizam

Konfliktna teorija

Funkcionalizam

- naglašavaju naglašavaju postojanje konkurentnih skupina

- naglašavaju suranju među ruštvenim skupinama

- različiti interesi koji rezultiraju konfliktom

- vrijednosni konsenzus

- konflikt kao uobičajena olika ruštva

- konflikt kao rezultat povremenog poremedaja ruštvenog ruštvenog sustava

Marksistička teorija teorija - radikalna alternativa funkcionalizmu - utjecajna u sociologiji tijekom 1970-ih - osnivač je Karl Marx - njemački filozof, ekonomist i sociolog (1818.-1883.) (1818.-1883.)

Marksistička teorija - ljudi u svrhu svrhu preživljavanja moraju proizvoiti hranu i materijalne premete - proizvonja kao ruštvena jelatnost postoji o jenostavnijih o složenijih ruštava - proizvodne snage: tehnička komponenta proizvonje koja uključuje tehnologiju, sirovine, zemlju, oruđe, t ehničko i znanstveno znanje te radna snaga radnika - ruštveni proizvoni onosi su odnosi u koje ljudi ulaze da bi proizvodili robu (primjerice poslodavca i radnika)

Marksistička teorija - proizvone snage + ruštveni proizvodni p roizvodni proces

ekonomski temelj ili materijalna baza ruštva

- nadgradnja = ruštvena infrastruktura (političke ieologije, pravo, religija, obrazovne institucije, organizacija obitelji, ržava…) ržava…) - ekonomska struktura bitno utječe na oblik ruštvenih i nstitucija (nagranju) u oređenom povijesnom razoblju - pokretačku snagu povijesti čini način na koji se ljui onose u proizvonji svog materijalnog života - da bi održali održali egzistenciju, ljui se moraju uružiti i organizirati - podjela rada vodi nastanku suprostavljenih ruštvenih klasa - eksploatacija jene ruštvene skupine o strane ruge - cijela je povijest, povijest sukoba među klasama - proturječje proizvonih snaga i onosa na primjeru infrastrukture kapitalističkog sustava - rad proizvodi bogatstvo - bogatstvo (profit) je u rukama kapitaliste, vlasnika proizvodnih sredstava, iako se ono proizvodi radom radnika - raničke nanice aleko su ispo vrijenosti bogatstva koje proizvoi - kraj kapitalističkog sustava „Misli vlaajude klase u svakoj su epohi vlaajude misli, tj. klasa koja je vlaajuda materijalna sila ruštva, istovremeno je njegova vlaajuda uhovna sila.“

Ukratko: - razumijevanje ruštva kroz analizu ekonomskog temelja ruštva - u svim ruštvima i epohama postoji proturječje i zmeđu proizvonih snaga snaga i odnosa - sukobi interesa među ruštvenim skupinama uključenih u proizvoni proces - onos eksploatacije i tlačenja između ruštvenih skupina - nagranja proizlazi iz baze te reproucira ruštvene proizvone onose - oržavanje interesa ominantne skupine sku pine - proturječja proturječja u bazi ovest de o raspaa sustava i stvaranja novog ruštva u kojem nede biti izrabljivanja i tlačenja

Feministička teorija - različite verzije feminističke teorije - ruštvo je poijeljeno u ruštvene skupine - glavna pojela na muškarce i žene - eksploatacija žena o muškaraca - suvremeno ruštvo je patrijarhalno - cilj feminizma je okončanje muške ominacije i izrabljivanja žena

Tri osnovna gleišta suvremene feminističke teorije: 1. Teorija razlike - položaj i iskustvo žena u vedini je situacija različit o položaja i iskustva muškaraca - biološka vs. kulturološka razlika muškaraca i žena 2. Teorija nejednakosti - položaj žena je i manje povoljan, u mnogim slučajevima i nejenak u onosu na položaj muškaraca te se usmjerava na istraživanje priroe nejenakosti 3. Teorija ugnjetavanja - žene su počinjene, iskorištavane, zloupotrebljavane i ugnjetavane o muškaraca - posljeica posljeica je izravnih onosa modi u ruštvu

Suvremena sociološka teorija: Interakcionizam Interakcionizam - američka grana sociologije - predstavnici: Georg Herbert Mead, John Dewewy, William I. Thomas, Herbert Blumer… Blumer… - fokusira se na interakcije malog ometa, a ne ruštvo kao cjelinu - interakcija: jelovanje među pojeincima - začetak u Weberovu oređenju sociologije kao znanosti o ljuskom jelovanju (akciji) - polazi o pretpostavke a jelovanje ima značenje za one koji su u njega uključeni  razumijevanje jelovanja traži interpretaciju interpretaciju značenja koje akteri aju svojim jelatnostima

Značenje i interpretacija - a bismo shvatili neki čin, nužno je otkriti značenje koje mu priaju akteri koji u njemu sujeluju! - značenja nisu fiksna - značenje jelomice ovisi o kontekstu interakcije - ona se također stvaraju, razvijaju, moificiraju i mijenjaju u aktualnom procesu interakcije

Ideja jastva - akcija pojeinca pojeinca jelomično ovisi o interpretaciji načina na koji ga rugi shvadaju - pojeinci razvijaju samopreožbu, sliku o sebi koja i ma ut jecaj na njihovo djelovanje - samopreožba je uvelike oraz reakcije rugih na pojeinca - „zrcalno jastvo“ jastvo“, Charles Cooley

Konstrukcija značenja - kako olazi o toga a se nekog pojeinca efinira na oređeni način? - istraživanje konstrukcije značenja značenja u procesu interakcije - analiza načina interpretacije jezika, gesti, pojava i načina ophođenja - efinicije i značenja se konstruiraju u i nterakcijskim situacijama procesom pregovaranja

Pregovaranje Pregovaranje i uloge - uloge pojeinaca su često nejasne, vosmislene i neoređene - neostatak jasnode uloga aje akterima prostor za manevriranje, pregovaranje, improvizaciju i kreativno jelovanje - uloge aju opdenite naputke za jelovanje koje se koriste u interakciji

Ukratko: - interakcionizam se fokusira na proces interakcije u posebnim kontekstima - značenje jelovanja može se otkriti tek otkrivanjem značenja koje akteri priaju svojim jelovanjem - značenje istovremeno upravlja akcijom, akcijom, ali se i izvodi iz akcije - značenja nisu fiksna, nego su konstruirana i rezultat rezultat su pregovaranja u interakciji - iz interakcije u kojoj sujeluju, pojeinci izvoe samopreožbu - pojeinci jeluju u sklau sa samopreožbom koju razvijaju - uloge su neoređene i neprecizne te otvorene za pregovore o njihovu značenju

Glavne teorijske perspektive u sociologiji FUNKCIONALIZAM

KONFLIKTNA

INTERAKCIONIZAM

Razina analize

Makrosociološka

Makrosociološka

Mikrosociološka

Oređenje ruštva

Socijalni sustav sastavljen

Društveni poredak koji

Društvo koje ljudi stalno

o međuzavisnih ijelova

označuju suprostavljene suprostavljene

iznova stvaraju putem

interesne grupe

interakcije

Sukob, Sukob, mod, prinua

Pripisivanje značenja

Osnova socijalne

Društveni konsenzus koji

interakcije

proizlazi iz zajeničkih

pomodu simbola

vrijednosti Sreišnji problem

Društveni poreak i

Interesi što Interesi što ijele ruštvo i

Razvoj ličnosti i inamička

istraživanja

oržavanje ruštvenog

ruštvena promjena

međuigra između

sustava zadovoljavanjem

pojeinaca i ruštva

osnovnih funkcija Prednosti

Nedostatci

Obuhvatna slika ruštva,

Mogudnost objašnjenja

Prikaz ljudi kao aktivnih

osobito institucija i

povijesti i istraživanje istraživanje

bida koja imaju sposobnost

stabilnih obrazaca

ruštvenih i

oblikovanja ruštvenog

ponašanja

institucionalnih promjena

života

Teškode u istraživanju

Teškode u istraživanju

Teškode u istraživanju

povijesti i procesa

ruštvenog konsenzusa,

 širokih organizacijskih

ruštvene promjene

integracije i stabilnosti

aspekata ruštva i onosa među ruštvima

Ulrich Beck & Anthony Giddens Objeinjavanje strukturalnog i ruštveno akcijskog pristupa u iejama Anthony Giensa. Giensa .

Strukturalni vs. ruštveno akcijski akcijski pristup Strukturalni pristup

Društveno akcijski pristup

Struktura ruštva oređuje ljusko ponašanje

Pojeinci stvaraju ruštvo svojim akcijama

Funkcionalizam i konfliktne teorije

Simbolički interakcionizam i etnometoologija

Objedinjeni pristup - vedina socioloških teorija pokazuje interes i za socijalnu strukturu i za ruštvenu akciju, ali i stiču jean aspekt ruštvenog života na račun rugoga - sociološka teorija koja bi kombinirala r azumijevanje socijalne strukture i ruštvene ruštvene akcije

Teorija strukturacije Anthony Giddensa - struktura i akcija ne mogu postojati jedna bez druge; one su blisko povezane - struktura + akcija = strukturacija - strukture čine ruštvenu akciju mogudom, ali istoobno  ruštvena akcija stvara same te strukture

Primjer jezika i govora - jezik je struktura; skup pravila pr avila o tome kako komunicirati, naoko neovisan o pojedincu - ako se jezik želi reproucirati, preživjeti, moraju ga govoriti i pisati pisati pojedinci! - struktura jezika ovisi o ljudima koji se njime koriste - jezici se mijenjaju stoga subjekti svojim akcijama mogu transformirati kao i reproducirati strukture Primjer u hrvatskom jeziku - anglicizmi - najčešdi u primjeni informatičkih izraza izraza završile na cool eventu punom celebritiya“  - „jučer sam s frenicom bila u shoppingu, a ona smo završile - forwarirati mail ili 'proslijeiti elektroničku poštu'? 

- jesu li ovakvi izrazi razumljivi i io hrvatske gramatike i riječnika

Ulrich Beck – Beck – globalno „ruštvo rizika“ - staro inustrijsko ruštvo nestaje, a zamjenjuje ga ruštvo rizika - brze tehnološke promjene stvaraju nove rizike - proizveeni rizici (ekološki, zravstveni, te niz rugih promjena u ruštvenom životu) npr. globalno zatopljenje, kravlje ludilo, GMO, transformacija obitelji, poimanja intimnosti, promjenjivi obrasci zapošljavanja, etraicionalizacija… - rizik kao sreišnje ruštveno pitanje, a upravljanje ri zikom kao osnovno obilježje globalnog poretka - svaka odluka za pojedinca prestavlja p restavlja rizik, buudi je buudnost pojeinaca puno manje oređena no u traicionalnim ruštvima - važan aspekt rizika: nisu prostorni, vremenski ni ruštveno ograničene - anašnji rizici zahvadaju cijele zemlje i sve ruštvene klase; imaju globalne, a ne n e samo osobne posljedice - često prelaze nacionalne granice

Anthony Giddens: socijalna refleksivnost - promjene u suvremenom svijetu - život u svijetu bez kontrole koji obilježava postojanje novih rizika i nesigurnosti

Socijalna refleksivnost refleksivnost - pojam povjerenja – povjerenja – sigurnosti koju imamo u druge pojedince ili institucije - u svijetu naglih promjena, tradicionalni oblici povjerenja polako nestaju (npr. povjerenje u druge ljude u lokalnoj zajednici) - u globaliziranom ruštvu, na naše živote utječu ljui koje nikaa ne sredemo i ne viimo - povjerenje (sigurnost) u apstraktne sustave (npr. agencija za provjeru kakvode hrane, čistode voe, bankarskog sustava) - ako se želimo suočiti s rizicima kojima smo okruženi, moramo imati povjerenje u vlast i reagirati na učinkovit način - život u informacijskom obu porazumijeva sve vedu socijalnu refleksivnost – stalno promišljanje o uvjetima u kojima živimo - u ruštvima koja su poštivala traicije i običaje, ljui su mogli slijeiti provjerene obrasce bez refleksije - u anašnje oba mnogi su aspekti života koje su prethone generacije smatrale zaanim, pitanje otvorenog olučivanja

Zaključak: - živimo u razoblju velikih i ubokih ruštvenih promjena - potreba za novim teorijama u sociologiji koje bi objasnile nove razvojne ra zvojne smjerove u transformiranju anašnjeg ruštva - najvažniji oprinos takvom pothvatu ieje su Becka („ruštvo rizika“), rizika“), Giddensa („ („socijalna refleksivnost“ refleksivnost“) te Castellsa („umreženo („umreženo ruštvo“) ruštvo“)