Socijalno Pravo

Moguća Pitanja iz Socijalnog prava sa kartica 1. 2. 3. 4.

Socijalno pravo u subjektivnom i objektivnom smislu Pojam i predmet mirovinskog i invalidskog osiguranja Pojam žrtve rata Osnovi socijalne zaštite

1. Vidovi soc. politike? 2. Zajamčena najniža mirovina? 3. Uvećana obiteljska invalidnina? 4. Organizacija soc. zaštite? 1. 2. 3. 4.

Prava i obaveze iz pravnog odnosa zdrav. i soc. osiguranja? Posebni staž? Korištenje i prestanak prava CŽR? Pravo na smještaj u drugu obitelj ili ustanovu soc. zaštite?

1. Opća načela soc. osiguranja? 2. Nosioci mirovinskog i invalidskog osiguranja? 3. Nastupanje zaštićenog slučaja kao uslova nastanka prava ili socijalnih prava vojnih invalida?. 4. Prava na smještaj u drugu obitelj ili ustanovu soc. zaštite / Centar za soc. rad i itd. - ovo se pitanje često spominje? 1. 2. 3. 4.

Financiranje soc. osiguranja? Nastupanje osiguranog slučaja rizika kao uvjet postanka prava? Ostvarivanje prava iz oblasti branilačko- invalidske zaštite? Prava na soc. zaštitu?

1. Pravo na zdravstvenu zaštitu 2. Modeli mirovinsko – invalidskog osiguranja u svijetu 3. Nastupanje zaštićenog slučaja kao uvjeta nastanka pravnih odnosa – socijalna prava vojnih invalida 4. Principi socijalne zaštite 1. 2. 3. 4.

3 Vrste socijalnog rizika Povreda na radu i profesionalna bolest!??? Nezaposlena lica i njihova prava (Krug lica obuhvaćen – za slučaj nezaposlenosti i njihova prava? Socijalno osiguranje Jugoslavije

1. 2. 3. 4. 5.

Zaštita obitelji sa djecom Principi socijalne zaštite Utvrđivanje visine starosne mirovine Suvremeni modeli socijalne politike Soc. politika u BiH

1. 2. 3. 4. 1. 2. 3. 4. 5.

Modeli mirovinsko – invalidskih osiguranja Organizacija socijalne zaštite Privatno zdravstveno osiguranje Postupak za ostvarivanje i zaštitu prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja Treća faza u jugoslaviji Povreda na radu Civilne žrtve rata Obiteljska mirovina Osobna, socijalna zaštita

SOCIJALNO PRAVO 1

Kartica: Socijalno pravo u objektivnom i subjektivnom smislu?

SOCIJALNO PRAVO - je sastavni dio radnog prava, a definira se u: 1. objektivnom – skup pravnih normi kojima se regulira socijalna sigurnost ljudi 2. subjektivnom smislu – ovlaštenje fizičkog lica-titulara prava da od nadležnog organa zahtijeva određene prestacije-davanja,činjenja kako bio zadovoljio socijalne potrebe. U subjektivnom smislu je sui generis pravo i ima obilježja: a) vezano je za ličnost i neprenosivo je b) nema definitivan karakter, traje dok postoji potreba c) ima zadatak da stvori uslove života licima u stanju socijalne potrebe d) za objekat ima mješovite prestacije socijalne naravi Najprihvatljivije mišljenje je ono koje razvrstava socijalno pravo na: 1. opće socijalno pravo – karakterizira njegov predmet, a to su socijalne potrebe koje radnici i članovi njihovih obitelji mogu zadovoljiti jedino putem stjecanja i ostvarivanja određenih socijalnih prava. Zajedničke karakteristike općeg soc prava su: a) normativni socijalno-politički ciljevi društva b) izvori prava – međunarodni i unutrašnji c) socijalno-pravni odnosi d) organizacija i izvori fonanciranja socijalnih prava e) organizacija i postupak sticanja, ostvarivanja i zaštita prava f) specifična obilježja 2. posebno socijalno pravo – razrada i konkretizacija zajedničkih obilježja općeg socijalnog prava Predmet reguliranja socijalnog prava su – socijalno-pravni odnosi Osnovna svrha soc prava – osiguranje životne egzistencije čovjeka, KOLEKTIVNI A NE POJEDINAČNI OBLICI POMOĆI, OSIGURANJA ZA ODREĐENE RIZIKE, ZAŠTIĆENE POTREBE I ZAŠTIĆENE OPASNOSTI. Posebna načela socijalnog prava su: 1. načelo međuovisnosti prava o radnom doprinosu osiguranika – npr. prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja ostvaruju se ako je ispunjen uvjet propisanog penzijskog staža. 2. načelo prevencije – radnik ima pravo na uvjete rada koji osiguravaju jegov fizički i moralni integritet, pravo na zdravstvenu zaštitu i drugu zaštitu (npr. cijepljenje, sistematski pregledi i sl.); da nema ovog instituta bilo bi više invalidnosti itd. NAČELA SOCIJALNOG PRAVA Kartica:***Opća načela socijalnog prava su: 1. načelo obaveznosti i dobrovoljnosti – socijalno osiguranje je obvezno za sva lica koja su zakonom označeni kao osiguranici, on postaje i oblveznik uplate doprinosa i to je neovisno od njegove volje. Izuzetno, za pojedine grane osiguranja obveznici doprinosa mogu biti poslodavački subjekti, samostalno ili sa osiguranicima, a iz toga slijedi, da lice koje je propisima označeno kao osiguranik ne može odlučiti da li će biti socijalno osigurano ili ne. Načelo dobrovoljnosti nije suprotno načelu dobrovoljnosti. Ono se javlja u dva vida: a. da lice koje je obuhvaćeno obaveznim socijalnim osiguranjem mogu sama odlučiti da plaćaju više doprinosa i postižu veći obim prava od zagarantiranih b. ili ona lica koja nisu obuhvaćena osiguranjem mogu se osigurati za sve ili određene rizike dobrovoljno plaćajući posebne doprinose.

2

2. načelo uzajamnosti i solidarnosti – svodi se na mogućnost utvrđivanja visine potrebnih sredstava za ostvarivanje pojedinih prava, s tim što svi osiguranici mogu ta prava koristiti bez obzira na svoje ulaganje (starosna penzija). 3. načelo jedinstvenosti – soc prava utvrđena zakonnom ili ugovorima, su jedinstvena za sve osiguranike iste kategorije. Osnovna prava iz socijalnog osiguranja jedinstvena su za cijelo područje države. 4. načelo demokratičnosti i participacije osiguranika u upravljanju – trebalo bi još i više staviti pod nadzor i starateljstvo javne vlasti. 5. načelo zakonitosti – ovdje treba još i više stavit inspekcijski nadzor fondova itd. Npr. sudovi socijalnog osiguranja kao u nekim zemljama. 6. načelo neotuđivosti i nezastarjelosti - jer se radi o strogo ličnim pravima, ne mogu se nasljeđivati, ne mogu se prenositi, može samo ne koristiti ga jer se ostvaruje na osnovu zakona osiguranog lica, a ne po službenoj dužnosti.

DEFINICIJA, PORIJEKLO I RAZVOJ SOCIJALNOG OSIGURANJA Kartica: Socijalno osiguranje se definira kao opći sistem koji je ustanovljen zakonom u vidu materijalne zaštite radnika i drugih osiguranih lica i članova njihovih obitelji. Karakteristike pojma socijalnog osiguranja su: 1. SOCIJALNO OSIGURANJE je obavezno osiguranje!!! Nije ovisno o pojedincu ili službi – provodi se na osnovu zakona 2. SOCIJALNO OSIGURANJE - zaštita je usmjerena prvenstveno prema radnicima i njihovim obiteljima – RAD JE OSNOV I TEMELJ ZA STJECANJE PRAVA. Socijalno osiguranje se transformira u sistem socijalne sigurnosti Socijalno osiguranje – pokušaj da se načelo nacionalne solidarnosti primijeni kao skup mjera kojima je svrha da svakom pojedincu omogući postizanje slijedećih ciljeva: 1. da se održi u povoljnom zdravlju 2. da prebrodi oskudicu sredstava za život kada je sposobnost zarađivanja smanjena 3. da uzme na sebe odgovornost zasnivanja obitelji Kartica: Naš nacionalni sistem ( kao i svi drugi ) socijalnog osiguranja sastoji se iz:

1. socijalnog osiguranja 2. socijalne zaštite 3. obeštećenje zbog nezaposlenosti, davanja socijalne pomoći i sl. Kartica: PRAVA IZ SOCIJALNOG OSIGURANJA - strogo lična prava / - treba utvrditi

postojanje osiguranog rizika Prava iz soc osiguranja dijele se na: 1. osnovna - utvrđena temeljnim zakonom - u mirovinsko-invalidskom osiguranju osnovna prava su: a) profesionalna rehabilitacija, invalidska mirovina b) novčana naknada za tjelesno oštećenje c) starosna mirovina na osnovu rizika starosti d) obiteljska mirovina na osnovu rizika smrti osiguranika 2. provizorna – alternativa-zamjena za neko pravo, dok se osnovno pravo ne ostvari a. jednokratna socijalna davanja 3. supsidijarna – nikada se ne priznaju samostalno, već u vezi sa osnovnim 4. ostala – mogu se predvidjeti općim aktima organizacija soc osiguranja Kartica: GRANE OPĆEG SISTEMA SOCIJALNOG OSIGURANJA

Socijalnim osiguranjem OSIGURANA je: 1. zdravstvena zaštita – preventivna i kurativna 2. naknada umjesto plaće – bolest, trudnoća, porođaj 3. invalidnina – djelomični gubitak radne sposobnosti

3

4. 5. 6. 7.

invalidska mirovina – potpuni gubitak radne sposobnosti upućivanje na drugi posao i prekvalifikaciju osobna mirovina – ispunjavanje određenog vremena provedenog na radu obiteljska mirovina

Ovi osigurani slučajevi spadaju u slijedeće grane (STUPOVI) soc osiguranja: 1. zdravstveno osiguranje – I PREVENTIVNO I KURATIVNO (kratkoročno osigranje) 2. mirovinsko osiguranje – dugoročno osiguranje – rizik starosti i smrti 3. invalidsko osiguranje – rizik invalidnosti, tjelesnog oštećenja i neposredne opasnosti od invalidnosti - najviše osiguranika obuhvaća zdravstveno osiguranje, pa invalidsko i penzijsko Prema obuhvatnosti rizika osiguranje se može posmatrati kao: a) potpuno – osigurana lica za sve rizike osim smrti b) nepotpuno – članovi obitelji osiguranika i lica pod utvrđenim okolnostima c) prošireno – načelo dobrovoljnosti – lica koja nisu obuhvaćena obaveznim osiguranjem mogu osigurati sebe i članove svoje obitelji Kartica: ORGANIZACIJA SOCIJALNOG OSIGURANJA

Dva osnovna oblika: 1. upravljanje / sprovođenje socijalnog prava vrši se preko organa državne uprave, odnosno posebnog organa – ministarstva za poslove socijalnog osiguranja ili socijalnog staranja 2. sprovođenje soc osiguranja vrši se preko posebno organiziranih insitucija veće ili manje autonomije, koje su pod kontrolom države - SFRJ – do 1952. prvi model, nakon toga drugi - Ustav iz 1974.g. – samoupravne interesne zajednice - na području bivše SFRJ bile su osnovane dvije grupe samoupravnih inetersnih zajednica: a) samoupravne interesne zajednice iz oblasti zdravstvenog osiguranja b) samoupravne interesne zajednice iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja - ove zajednice transformirane su u fondove koji su funkcionirali do 1994.g. - dakle, za vrijeme ratnog stanja, fondovi i zavodi su prestali sa radom i to: a) Republički javni fond za socijalnu i dječiju zaštitu b) Republički fond za zdravstvenu zaštitu c) društveni fond penzijskog i invalidskog osiguranja d) općinski, gradski fondovi soc zaštite e) Zavod za zapošljavanje BiH Poslove ovih fondova obavljala su ministarstva: 1. Ministarstvo za izbjeglice i soc politiku 2. Ministarstvo zdravlja 3. Općinski organ nadležan za poslove soc i dječije zaštite Kartica: ***FINANCIRANJE SOCIJALNOG OSIGURANJA

***Tri osnovna oblika: 1. budžetski način – takse, porezi, carine, doprinosi i sl. – kada se sredstva potrebna za soc osiguranje osiguravaju iz budžeta 2. sistem kapitalnog pokrića – preko vanbudžetskih insitucija 3. samofinanciranje – uplate doprinosa iz uplate osiguranika i od sredstava preduzeća -

obiteljska sigurnost sreće se još u rodovskim zajednicama – tragovi o staranju o bolesnom članu zajednice feudalizam – bogatiji slojevi pomažu starim, bolesnim, iznemoglim – neposredno ili uplatom doprinosa za održavanje tzv.karitativnih udruženja – npr. Bolnica osnovana 1123.g. u Engleskoj vjerske zajednice imaju određenu ulogu - dobrotvorna udruženja

4

-

-

lokalna zajednica imala posebnu ulogu za najteži socijalni rizik – bolest pojava udruženja zanatlija-esnafa – novi oblici socijalnih slučajeva majstor se brinuo o svojim radnicima za slučaj bolesti, a esnaf za slučaj iznemoglosti kraj 17. i početak 18.st. – ova humanitarna obaveza nestaje ekonomski liberalizam – država nezainteresovana za socijalnu zaštitu, tako da radnici počinju osnovati društva za međusobnu pomoć i time se osiguravaju od nekih rizika, kao što su: a) rizici za slučaj bolesti b) rizici za slučaj nesreće na poslu c) iznemoglosti d) smrti ova društva prva su uvela zaštitu od sco rizika za svoje članove kao garantirana prava

Izvori sredstava bili su: a) doprinos članova b) pomoć države i poslodavca - socijalističke ideje – solidarizam Leona Bužoa i uticaj kršćanskih socijalista doprinijeli su pojavi tzv. sistema prenosa društvenih dohodaka i to kao: a) socijalna osiguranja – Njemačka 1883.g.-1889.g. b) osiguranje protiv nesreće na poslu – Engleska, Frnacuska, Danska c) osiguranje protiv nezaposlenosti – V.Britanija 1911.g. d) porodična davanja – Francuska, Belgija - Zakon o socijalnoj sigurnosti iz 1935.g. – Social Security Act – odredbe o osiguranju protiv nezaposlenosti i starosnom osiguranju - Ruzvelt i Čerčil – Atlantska povelja iz 1941.g. – osigurali socijalno osiguranje - 1878.-1909.g. – velike privredne krize, nezaposlenost, rastu zahtjevi radnika - u tim okolnostima, njemački kancelar Bizmark uspostavlja moderno socijalno osiguranje, koje je uređeno slijedećim zakonima: 1. Zakon o obaveznom osiguranju za slučaj bolesti 2. Zakon o osiguranju nesreće na poslu 3. Zakon o invalidnosti 4. Zakon o osiguranju starosti - 1911.g. - svi ovi zakoni sjedinjeni u jedan zakon koji je predstavljao osnovu za izradu njemačkog Socijalnog zakonika - polet njemačkog zakonodavstva označilo je početak razvoja modernog socijalnog osiguranja Kartica: Socijalno osiguranje u zemljama koje su ušle u sastav stare Jugoslavije

1. područje Slovenije i Dalmacije u sastavu Austrije – vlada austrijsko zakonodavstvo - prve oblike osiguranja provode radnička društva, pa poslodavci - postojale rudarske bratovštine do uvođenja obaznog osiguranja za slučaj nesreće na poslu i bolesti – 1887. i 1889.g. - sudska zaštita osigurana putem posebnih sudova rudarskog osiguranja - druga grupa osiguranika – željezničari - bolesničke i okružne blagajne provode obavezno osiguranje za ostale grupacije radnika - zavodi na teritorijalnom principu provde osiguranje za slučaj nesreće na poslu 2. Hrvatska, Slovenija, Vojvodina – rudarske bratovštine - Opći rudarski zakon 1854.g. - provodi se obavezno osiguranje - za radnike zaposlene u preduzećima obavezno osiguranje za slučaj bolesti uvodi se 1891.g. - Vojvodina – prvo osiguranje za poljoprivrednike 3. BiH – Rudarski zakon 1881.g. – prvi oblici osiguranja za slučaj bolesti, nesreće na poslu, starosti i smrti - osiguranje provodi Zemaljska bratinska blagajna sa sjedištem u Sarajevu - godinu kasnije – obavezno penzijsko uvodi se za radnike na željeznici - upravlja Direkcija b-h željeznica protiv čijih rješenja se moglo uložiti pravno sredstvo Ministarstvu finansija

5

- obavezno bolesničko osiguranje – uvedeno 1909.g. - u troškovima osiguranja učestvuju radnici sa 2/3, poslodavci sa 1/3 4. Srbija – osiguranje za rudare, radnike na željeznici, državne činovnike - ostali na bazi uzajamne pomoći - Zakon o radnjama 1910.g. – obavezno osiguranje za slučaj bolesti i nesreće na poslu 5. Crna Gora – Opći imovinski zakon 1888.g. i Zakon o koncesijama 1911.g. Kartica: Socijalno osiguranje stare Jugoslavije - donošenje Zakona o socijalnom osiguranju radnika iz 1922.g. - Zakon je koncipiran na principima modernog soc osiguranja - glavne karakteristike su mu: a) predviđeno je obavezno osiguranje za sva lica čim stupe u r.o. b) počiva na načelo obaveznosti, a u nekim slučajevima na načelu dobrovoljnosti c) regulirani su svi rizici osim nezaposlenosti d) nosilac osiguranja bio je tadašnji ured za osiguranje radnika e) sporove su rješavali posebni sudovi radničkog osiguranja f) osnovica za doprinose za sve grane bila je ista g) u upravljanju samoupravnim organizacijama soc osiguranja sudjeluju radnici i poslodavci na principu pariteta Nedostaci zakona su: a) izostavljanje rizika nezaposlenosti b) predviđanje strogih uslova za sticanje pojedinih prava c) odgoda primjene propisa za dugoročna osiguranja do 1.jula 1925.g. - provedba zakona bila je problem – neki osigurani slučajevi počeli su se provoditi tek 1937.g. - iz općeg sistema soc osiguranja izdvojile su se određene kategorije radnika – kao nosioci, pored ureda za osiguranje radnika, postoje i 4 posebna nosioca rudarskog osiguranja, 4 zavoda za privatne namještenike i oko 18 raznih drugih fondova – ova rascjepkanost izigrala je osnovni princip Zakona – jedinstvenost - država je izbjegavala svoje finansijske obaveze – smanjivala je subvjencije iz godine u godinu da bi 1934. potpuno izostala - poslodavci izbjegavaju odredbe Zakona – neprijavljuju radnike, prikrivaju stvarnu zaradu i sl. - ovako lošom provedbom, Zakon gubi svoje glavne karakteristike Kartica: Razvoj socijalnog osiguranja na području Jugoslavije nakon II svjetskog rata - proces raspadanja organizacije soc osiguranja na veće i manje nosioce se nastavlja - 1945.g. Jugoslavija pokušava sanirati zatečeno stanje – uvođenjem jedinstvenog državnog nadzora nad ustanovama soc osiguranja - maj 1945.g. – prvi zakon iz ove oblasti – Zakon o sprovođenju socijalnog osiguranja - njime je osnovan jedinstven nosilac soc osiguranja – Središnji zavod za soc osiguranje - donosi se više podzakonskih akata Soc osiguranje nove Jugoslavije ima 3 faze: 1. do 30.juna 1952.g. – državno socijalno osiguranje 2. od 1952.-1974.g. 3. od 1974.g. do disolucije SFRJ Kartica: prva razvojna faza – - unifikacija materijalno-pravnih propisa - Ustav od 31.januara 1946.g. nastavlja tu aktivnost - donosi se Zakon o socijalnom osiguranju radnika, namještenika i službenika iz 1946.g – njime je uvedeno državno osiguranje, a samoupravni princip je odbačen - za provođenje osiguranja osnovan je Državni zavod za socijalno osiguranje - rukovođenje i nadzor su u nadležnosti ministara rada FNRJ - pozitivne karakteristike Zakona su: a) proširivanje ranga osiguranika na neka lica koja nisu u radnom odnosu b) ovisnost prava i davanja iz soc osiguranja o osiguranom vremenu i stvarnoj zaradi, na osnovu načela za više rada-više prava Nedostaci Zakona su: a) zahtjev za izvjesno vrijeme osiguranja je uslov za ostvarivanje prava b) izdvojeni su državni službenici iz ovog sistema - Novi zakon – Zakon o socijalnom osiguranju radnika, službenika i njihovih obitelji iz 1950.g. - on proširuje broj osiguranika, staž se javlja kao osnovni uslov za osvarivanje prava, znatno su proširena prava iz kratkoročnog(zdravstvenog) i dugoročnog(invalidskog) osiguranja, još više se ističe državni karakter soc osiguranja, a provde ga državni organi uprave, zaštita prava

6

osigurava se u upravnom postupku, sindikalne organizacije mogu kontrolirati ostvarivanje soc prava, svi rashodi namiruju se iz budžeta - osnovni nedostatak ovog Zakona – nije se vodilo računa o stepenu ekonomskog razvoja Kartica: II razvojna faza – - samoupravna faza u soc osiguranju – počinje 1952.g. donošenjem Uredbe o osnivanju Zavoda za socijalno osiguranje - republički zavodi odlučuju o svim pravima iz soc osiguranja - bitne izmjene odnose se na novi način utvrđivanja penzijske osnovice, uvođenje zaštitnog dodatka, insitut revizije, širenje soc osiguranja na veći broj lica koja obavljaju samostalnu djelatnost - zdravstveno osiguranje – 1954. uvode se mjere zdravstvene zaštite na federalnom nivou - 1957.g. – proces razdvajanja ranije objedinjenih oblika soc osiguranja se završava - 1962.g. – organizacija soc osiguranja prilagođava se novim uslovima – osnivaju se zajednice soc osiguranja, pored zavoda - proširen je krug osiguranih lica koja se dijele na: a) osiguranike b) članove njihovih obitelji c) lica osigurana za određene slučajeve - od 6.aprila 1941.g.-15.maja 1945.g. – ne računa se u staž osiguranicima koji su bili na strani okupatora i osiguranicima koji su osuđeni na više od 5 godina zatvora za krivična djela protiv države - u ostvarivanju prava primjenjuju se pravila općeg upravnog postupka - postojala su dva fonda pri zajednicama i to: a) fond za kratkoročno osiguranje b) fond za dugoročno osiguranje pri rebubličkim zajednicama - Ustav iz 1963.g. – usklađivanje postojećih zakona - od 1963. do 1965.g. donose se novi zakoni – osnovni zakoni - penzijski staž dijeli se na staž osiguranja i poseban staž - u zdravstvenom osiguranju uvedeni su novi principi: a) načelo slobodnog izbora zdravstvene ustanove i ljekara b) participiacija od strane osiguranog lica u troškovima - prava iz soc osiguranja počivaju na načelima obaveznosti, solidarnosti i samoupravljanja Kartica: III razvojna faza – - postavke iz ustavnih amandmana iz 1971.g. ugrađeni su u Ustav SFRJ iz 1974.g.: a) proširenje prava i dužnosti republika i pokrajina b) radnici udruženi u samoupravne interesne zajednice uređuju svoje obaveze prema tim zajednicama c) jača uloga samoupravnog sporazumijevanja d) materijalni položaj radnih ljudi stavljen je u ovisnost njihovog tekućeg i minulog rada e) materija kratkoročnog osiguranja spada u materiju republičkog zakonodavstva - mirovinsko - invalidsko osiguranje uređuje se posebnim zakonom - Federalnim zakonom o osnovnim pravima iz penziono-invalidskog osiguranja regulirana su slijedeća pitanja: - uvjeti za ostvarivanje prava; način na koji mogu nastati neki rizici; osnovna načela osiguranja; krug osiguranih lica; osnovni način financiranja; osnovne odredbe o penzijskom stažu; odnosi između zajednica; druga pitanja

-------------------------------------------------------------------------------------------------------Kartica: SOCIJALNA POLITIKA - skup društveno-političkih mjera i društveno-

ekonomskih mjera predviđenih za osiguranje društvene zaštite svim građanima koji su pogođeni socijalnom nezgodom Suvremena soc politika nastaje u građanskim državama u: a. uvjetima zamaha industrije u 19.st. b. kao posljedica borbe za zaštitu radnika i poboljšanje njegovog soc položaja Dakle, soc politika je – organizirana djelatnost države i drugih subjekata političke moći u određivanju ciljeva, načela, nositelj soc. sigurnosti - začetak suvremene soc politike – uvođenje općeg soc osiguranja koje se danas zasniva na sigurnosti i blagostanju - sigurnost je zaštita ljudskog života i poretka politićke zajednice od nasilnog ugrožavanja, a blagostanje je dostupnost materijalnih sredstava

7

-

polovina 20.st. – razvijene zemlje nastoje uspostaviti državu blagostanja, odnosno socijalnu državu socijalna politika, u okviru globalne i ekonomske poltike teži ka priznanju svojih sadržaja koji su: a) ljudske potrebe b) radni i životni uslovi c) osiguranje prilikom raznih rizika i teškoća d) osmišljavanje soc promjena e) socijalne inovacije f) poticanje i usmjeravanje soc razvoja

CILJEVI soc politike su: 1. stvaranje i reprodukcija radne snage 2. povećanje produktivnosti rada OPĆI POLITIČKI CILJ soc politike – očuvanje socijalnog nivoa Kartica: FAKTORI SOCIJALNE POLITIKE

1. ekonomski faktor – opseg socijalnih davanja realno je ograničen materijalnim mogućnostima društva - svaka država koja proklamira državu blagostanja nastoji uspostaviti odnos sa ekonomskom politikom 2. demografski faktor – za socijalnu poltiku bitna je struktura stanovnoštva po starosti jer je usko vezana za standarde života 3. socijalpolitička doktrina – pod ovim pojomom podrazumijevaju se principi i učenje o ciljevima i sredstvima soc zaštite Socijalpolitička doktrina sadrži u sebi: 1. filozofsko učenje kao svoju bazu 2. ciljeve koji se žele postići 3. sredstva kojima se ovi ciljevi postižu Kartica: MODELI SOCIJALNE POLITKE

1. Klasični modeli socijalne politike 2. Suvremeni modeli socijalne politike Klasični modeli socijalne politike 1. rezidualni (liberalistički i neoliberalistički) model – pojedinac se sam treba brinuti o zadovoljavanju vlastitih potreba a. država samo jamči ravnopravnost svim subjektima u soc odnosima b. država se javlja samo kada zataje prethodni mehanizmi – ekonomski mehanizam i porodična solidarnost 2. redistributivni model – odgovara savremenoj „državi blagostanja“ u kojoj pojedinac kada se nađe u nevolji može računati na društvenu pomoć a. država je dužna svojim građanima jamčiti osnovnu soc sigurnost b. ovaj model počiva na Bizmarkovom modelu soc politike c. ovaj model počiva na konzervativnoj političkoj ekonomiji sa ekspanzivnom privredom i moćnom državom Kartica: Suvremeni modeli socijalne politike/socijalnog osiguranja

- 3 bazična modela: 1. moderni liberalni model (SAD) – oslonjen na izvorni model liberalne ekonomije - ovaj sistem ne poznaje pomoć u slučaju bolesti, nema programa za djecu, nema nacionalnog plana zdravstvene zaštite cijelog stanovništva - starosne penzije prvi put uvedene 1935.g., zdravstveno osiguranje obuhvata plaćanje bolničkih računa, postoji i privatno osiguranje za koje se opredijelilo 60% starijih lica

8

u pitanju je vrlo ograničen sistem soc sigurnosti/malo košta,malo pruža, povećan broj beskućnika 2. socijalno-demokratski model (Švedska) – počiva na ideji iskorjenjivanja siromaštva i obezbjeđivanju soc sigurnosti za sve građane - država blagostanja - uvažava se ljudski faktor kao najveća vrijednost za razvoj društva - ovo je najrazvijeniji i najhumaniji model socijalnog osiguranja u savremenom svijetu - radi se o praktičnoj primjeni doktrine UN-a 3. moderni konzervativni model (Njemačka) – imeđu prva dva modela - već 1950.g. dolazi do modernizacije tradicionalnog sistema soc osiguranja - osnovu ovog modela postavlja Demohrišćanska unija -

-

60-tih i 70-tih godina jača socijaldemokratska partija – pomaci u sistemu soc osiguranja ovaj model osigurava zaštitu plate ili naknade umjesto plate

PRIMJENJIVOST INOZEMNIH ISKUSTAVA I OGRANIČENOST SOCIJALNE POLITIKE Globalne karakteristike inozemnih modela soc politike: 1. dalja istraživanja treba usmjeriti u pravcu analize i izbora onog modela od tri razmatrana a. taj izbor treba odgovarati tržišnim uvjetima i da ima adekvatan prelazni režim u odnosu na dosadašnji model 2. druga iskustva trebaju poslužiti za korigiranje vlastitog modela 3. osnovni problemi soc osiguranja ne mogu se svoditi na izbor između državnog ili privatnog – oba trebaju egzistirati 4. ako Švedski model uzimamo kao idealan, trema početi sa smanjivanjem obima prava, sve beneficije utvrđivale bi se zakonom u demokratskoj proceduri za jedinstveno područje – BiH 5. potrebna je svojinska transformacija privrede 6. cijeli sistem soc politike treba prethodno uspostaviti, pa tek onda preći na reviziju njegovih dijelova • sve države, kao i naša, prihvataju redistributivni model soc politike,jer se rezidualni smatra zaostalim modelom • neprihvaćanje rezidualnog modela ne znači pasivizaciju pojedinca već naprotiv: a) nužno je stvarati opće raspoloženje javnosti da se svaki pojedinac stavi u situaciju da se može starati o sovjim potrebama b) njegova aktivnost odvija se u uslovima ekonomskog mehanizma c) uz pomoć porodične solidarnosti d) djelovanje države tako da ona stvara pretpostavke za osvarivanje adekvatne soc politike Kartica: SREDSTVA SOCIJALNE POLITIKE

1. 2. 3. 4. 5.

ustanove i druge organizacije soc zaštite kadrovi soc zaštite administrativno organiziranje soc zaštite financiranje soc zaštite zakonodavstvo soc zaštite – socijalno pravo

Kartica: **VIDOVI SOCIJALNE POLITIKE

1. socijalno osiguranje – sigurnost koja treba da predstavlja opći sistem društva za obezbjeđenje građana 2. socijalna zaštita – obuhvata soc staranje, soc organizacije, zaštita djece i materinstva, dječje vrtiće soc pomoći i sl. Kartica: SOCIJALNA POLITIKA U BIH

• • • • •

treba je promatrati u okviru podjele nadležnosti između BiH i njenih entiteta entiteti su isključivo nadležni za oblast socijalne politike – osim pitanja migracija i izbjeglica ipak, ovom se može prigovoriti jer sa aspekta međunarodnog prava BiH nastavlja svoje postojanje po međunarodnom pravu kao sljednik Republike BiH – ovo znači da entiteti nisu međunarodnopravni subjekti BiH će postati potpisnica 15 međunarodnih sporazuma koji postaju pravni izvori za odgovarajuće pravne grane, pa i soc pravo isto dejstvo imaju sporazumi kojima je RbiH vezana nakon notifikacije o sukceciji, kojih ima 232

9

• • • •

•

svaki entitet može zaključivati sporazume sa državama i međunarodnim organizacijama, ali uz pristanak Parlamentarne skupštine BiH postoji i tzv. mogućnost dodatne nadležnosti – BiH će preuzeti nadležnosti za pitanja o kojima se entiteti slože i one nadležnosti koje su potrebne za očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta i međunarodnog subjektiviteta i vertikalni odnos – odnos između BiH i entiteta i horizontalni odnos – odnos između samoh entiteta – treba da bude u funkciji jačanja BiH RS – unutrašnja organizacija vlasti na unitarnom principu, te se oblast soc politike razmatra u odnosu na tri nivoa organizacije vlasti: a) nivo BiH b) nivo RS c) nivo općine – lokalne samouprave FBiH – četiri nivoa organiziranja vlasti: a) nivo BiH b) nivo FBiH c) nivo kantona d) nivo lokalne samouprave

Kartica: SOCIJALNA POLITIKA U FBIH

• • • • • • • •

u isključivu nadležnost FBiH ne spada ni soc politika ni soc zakonodavstvo, ni sprovođenje soc politike u ustavnoj odredbi je izričito navedena zajednička nadležnost federalne vlasti i kantona nad socijalnom poltikom kantoni i federalna vlast mogu se dogovoriti da soc politiku uređuju zajedno, odvojeno ili od strane kantona ali koordinirano od federalne vlasti izričito je ustanovljeno da federalna vlast ima pravo utvrđivati politiku i donositi zakone koji se tiču zajedničke nadležnosti kantoni imaju pravo utvrđivati politiku i provoditi zakone iz zajedničke djelatnosti, ali nemaju pravo donositi zakone – oni provode soc politiku i uspostavljaju službe soc zaštite dakle, kantoni imaju pravo: a) utvrđivati politiku, kao i FBiH b) provoditi zakone iz ove oblasti, što nije u nadležnosti FBiH ovdje su kantoni u poziciji izvršnih organa FBiH lokalne zajednice imaju posebnu ulogu – općina u okviru svig samoupravnog djelokruga osigurava lokalne potrebe stanovništva u oblasti brige o djeci,obrazovanja, rada i zapošljavanja – ostvaruje se neposredno socijalno staranje

ODNOS NORMATIVNIH AKATA U OBLASTI SOCIJALNE POLITIKE • kantoni ne bi mogli donositi zakone, a federalna vlast ne bi mogla donositi podzakonske propise, jer je provedba zakona u nadležnosti kantona • ipak, ovo je u suprotnosti sa nadležnostima premijera (odnosno federalne vlasti) koji provode federalnu politiku, izdaju uputstva, naredbe i druge spovedbene propise • ovo stanovište može opstati ako se shvati da se nadležnosti premijera odnose na isključivu nadležnost Federacije, a odredbe o provedbi zajedničke politike kao odredbe lex specialis • socijalno zakonodavstvo treba biti u nadležnosti BiH -------------------------------------------------------------------------------------------------------SOCIJALNA SIGURNOST - Širi izraz od socijalnog osiguranja, u biti je samo tendencija da se socijalno osiguranje proširi na veći krug osiguranika. - razna shvaćanja: 1. prema shvaćanju Lijona – soc sigurnost želi građanima pružiti garancije protiv određenih rizika 2. drugi autori – cilj da osigura sigurnost dohotka koji prozilazi iz radne aktivnosti

10

3. međunarodno udruženje za soc sigurnost – skup svih mjera koje u određenim slučajevima treba da uspostave poremećenu ravnotežu Socijalna sigurnost može se tretirati kao osobni i obiteljski doživljaj, društvena pozicija, sistem i poredak društva Socijalna sigurnost - podrazumijeva sistem normativnih, pravno – ekonomskih, institucionaliziranih socijalnih mjera i aktivnosti s kojima se osigurava: a) stabilni i povoljni uvjeti života i rada b) mogućnost napredovanja u radu c) preventivno otklanjanje raznih uzroka i odnosa ugrožavanja SOCIJALNA SIGURNOST KAO SUBJEKTIVNO PRAVO 1. soc sigurnost je subjektivno pravo pojedinca – sloboda od nezaposlenosti, pravo na preraspodjelu nacionalnog dohotka 2. više ustava sadrži odredbe o sco sigurnosti (slovenija, Hrvatska) SOCIJALNA SIGURNOSTI I SOCIJALNO OSIGURANJE - ovaj odnos razmatra se sa više aspekata: 1. zemlje anglo-saksonskog pravnog područja – zakoni koji reguliraju soc osiguranje zovu se zakonima o soc sigurnosti 2. soc sigurnost je složen sistem koji obuhvata sistem soc osiguranja – kao podsistem 3. soc sigurnost je još obuhvatnija – osim cjelokupnog cos osiguranja i socijalne zaštite obuhvata i pomoć pri stanovanju, porodičnu pomoć i sl. - najprihvatljiviji stav – subjektivno pravo svakog pojedinca svodi se na osiguravanje osnovnih životnih potreba ____________________________________________________________________ Kartica: SOCIJALNI SLUČAJ I SOCIJALNI RIZIK

Socijalni slučaj – UVIJEK individualni slučaj pojedinca koji ga dovodi u situaciju u kojoj je došlo do pogoršanja njegovih životnih uvjeta, obuhvaća sve objektivne događaje koji mu onemogućuju napredovanje u životu. Kartica: U teoriji se socijalni slučajevi dijele na:

•

1. soc slučajevi materijalne prirode (bolest, starost, nezaposlenost i sl.) koji su kompleksno obuhvaćeni soc zakonodavstvom 2. soc slučajevi koji nisu obuhvaćeni socijalnim zakonodavstvom, već se rješavaju davanjem tradicionalnih oblika soc pomoći (financijska pomoć, besplatno liječenje i sl.) 3. soc slučajevi nematerijalnog značaja – osobne krize svih vrsta 4. kombinirani slučajevi – elementi i materijalnog i nematerijalnog kada su socijalni slučajevi pravno pokriveni – tada se radi o OSIGURANIM rizicima

Rizici su buduća ili sadašnja stanja, koja su više ili manje negativna u smislu zadovoljavanja životnih potreba, bez obzira na to da li su očekivani, planirani, željeni ili ne. Uz klasični rizik vezana je - renta, a uz socijalni rizik - doprinos. Kartica: SOCIJALNI RIZIK – u socijalnom pravu se označava i kao nepovoljni i kao željeni događaj, ali uvijek i jedni i drugi događaji doprinose gubitku ili smanjenju zarade, povećanju izdataka. Kartica: VRSTE SOCIJALNIH RIZIKA

1. 2. 3. 4. 5.

fiziološki rizici – slučajevi nastali zbog bolesti, smrti, materinstva i sl profesionalni rizici – slučajevi nastali zbog vršenja određenih profesija socijalni slučajevi – nastaju zbog porodičnih okolnosti socijalni rizici – nastaju zbog društvene sredine – rat, promjena režima i sl. soc rizici nastali zbog fizičke sredine – geofizičke, mteorološke pojave

11

SOCIJALNI RIZICI - su oni slučajevi u kojima osigurana lica mogu ostvariti utvrđena prava iz soc osiguranja - osigurani rizici mogu se svesti na događaje koji su se morali dogoditi - prikaz najnovijih istraživanja o rizicima u BiH poslužiće kao uporedni prikaz – profesor Trninić: 1. bio-psihofiziološke – začeće, trudnoća, porođaj, bolest, tjelesno oštećenje, starost, smrt 2. porodične – promjene u porodici – ženidba, udaja i sl. 3. razni rizici 4. učešće u značajnim društvenim događajima – ratovi, revolucije – samo za bolest, invalidnost i smrt 5. socijalno-ekonomski 6. elementarne nepogode sa posljedicama bolesti, tjelesnog oštećenja, smrti 7. asocijativne pojave – alkoholizam, narkomanija, delikvencija, prostitucija i sl. ___________________________________________________________________ Kartica: OSIGURANE OSOBE - dijele se na: 1. osiguranike – lica u radnom odnosu ili lica izjednačena sa licima u r.o 2. članove obitelji osiguranika 3. lica osigurana za određene slučajeve pod određenim okolnostima – npr. sudjelovanje na obaveznoj praksi, nesreća na poslu i sl. ___________________________________________________________ IZVORI SOCIJALNOG PRAVA - su oni opći akti koji se i inače tretiraju kao izvori u našem pravnom sistemu. • ipak se javljaju određene specifičnosti • razni načini razvrstavanja pravnih izvora: 1. a) normativne akte koje donosi država b) normativne akte koje donosi organizacija i drugih poslodavačkih subjekata c) međunarodne sporazume iz ove oblasti 2. odvojeno posmatranje državnih i međunarodnih općih akata 3. klasifikacija se vrši prema donosiocu akta (parlament, vlada...) 4. dioba na heteronomne ( državni i međunarodni) i autonomne izvore soc. prava Kartica: ipak, najprikladnije je podijeliti izvore soc prava u slijdeće grupe: 1. državni propisi 2. opći akti fondova i drugih subjekata soc osiguranja – izvori autonomnog prava 3. međunarodni izvori 4. sudska praksa •

hijerarhija izvora uključuje: a) međuzavisnost pravila u konkurenciji – podvrgavanje ustavnim načelima b) da svako pravilo dobiva svoju važnost od višeg pravnog pravila i mora biti u skladu s njim - kod egzistiranja paralelnih izvora mogu nastati problemi: a) u pogledu subjektivnih učinaka tih izvora – posebno pravilo derogira opće, jer je povoljnije za osigurana lica - uvijek treba utvrditi da li postoji posebna norma, pa tek ako se utvrdi da je nema primijeniti opću normu b) u pogledu vremenskih učinaka - obaveza njihovog objavljivanja prije stupanja na snagu - obavezan protek minimalnog razdoblja od objave do stupanja na snagu - postepeno sprovođenje određenih odredbi - utvrđivanje prelaznog režima – osiguranici mogu birati da li će prava ostvariti prema novom ili starom propisu - u kojem roku prava zastarijevaju

12

c) u pogledu prostornih granica – - kada dolazi do primjene prava na temelju dvostranih međunarodnih ugovora - kada se javi problem stvarne i mjesne nadležnosti fondova ___________________________________________________________________ Kartica: DRŽAVNI PROPISI KAO IZVORI PRAVA

1. ustav 2. zakoni 3. podzakonski akti Ustav • uređena samo osnovna i vitalna pitanja • ustavne odredbe kao izvor soc prava ima: a) teorijske vrijednosti – putokaz za regulisanje prava b) praktične vrijednosti – zakonska i podzakonska razrada Zakoni Najvažiji izvor soc prava – pravni akt koji sadrži opća pravna pravila materijalno,šire shvaćanje zakona. Uže shvaćanje – samo ona pravila koja su donesena od zakonodavnog tijela po zakonodavnom postupku. Podzakonski propisi - opći pravni akti koje donose političko-izvršni i upravni organi - njima se razrađuju apstraktna pravila iz zakona - sekundarne su naravi - najčešći su: uredbe, odluke, uputstva, zaključci-smjernice - organi uprave mogu donositi pravilnike, naredbe, uputstva Izvori autonomnog prava Nameću ih ne državni organi, već drugi društveni organi na načelu autonomije volje i u okvirima dispozitivnih normi. Porast donošenja općih akata poduzeća – donošenjem ustava 1974.g. i Zakona o udruženom radu 1976.g. Samoupravni opći akti bili su podijeljeni u tri grupe: 1. društveni ugovori 2. samoupravni sporazumi 3. drugi samoupravni opći akti – statut, pravilnik i sl. Početak 1989.g. – prestaje da važi Zakon o udruženom radu – opći akti su statut i drugi opći akti – dakle, samo treća grupa - ova pitanja bila su uređena Zakonom o preduzeću koji je preuzet i bio Zakon RbiH - 1999.g. počinje primjena Zakona o privrednim društvima, a prestaje da važi Zakon o preduzećima Osnovni opći akt dioničkog društva – statut Javna preduzeća također imaju statut kojeg donosi upravni odbor, a može imati i druge opće akte Ustanove – osnovni opći akt su pravila ustanove _____________________________________________________________________ MEĐUNARODNI IZVORI SOCIJALNOG PRAVA - kada naša zemlja zaključuje ugovore sa drugim zemljama - da bi ti ugovori predstavljali izvor moraju biti donijeti u formi zakona i ratifikovani Međunarodni ugovori - višestrani ili dvostrani - međunarodne ugovore ratificira Predsjedništvo BiH ako na to pristane Parlamentarna skupština BiH

13

-

nadležni organ entiteta vrše ratifikaciju samo ako je na to pristala Parlamentarna skupština BiH dvostrane ugovore-konvencije zaključuju dvije države, a multilateralne ugovore donose Ujedinjene nacije, MOR i druge organizacije među multilateralnim dokumentima izdvajaju se oni koji spadaju u grupu univerzalnih pravnih izvora na nivou međunarodne zajednice – Opća deklaracija o ljudskim pravima i sl.

Multilateralni međunarodni ugovori 1. po osnovu sukcesije BiH je prihvatila 66 konvencija MOR-a – knjiga, str.73. 2. BiH se obavezala Dejtonskim ustavom da će ostati ili postai potpisnica međunarodnih sporazuma iz Aneksa I Ustava – 15 sporazuma o ljudskim pravima i dva koja će se primjenjivati u BiH - za soc pravo važni su: a) Međunarodni ugovor o građanskim i političkim pravima 1966.g. b) Međ ugovor o ekon, soc i kulturnim pravima 1968.g. c) Konvencija o pravima djeteta 1969.h. d) Konvencija o pravima radnika na privremenom radu u inozemstvu 1990.g. 3. Dejtonom se obavezala da će se odredbe o pravima i slobodama iz Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i sloboda, kao međunarodni standardi, primjenjivati direkto u BiH – imaju prioritet nad svakim zakonom 4. za FBiH – važe Instrumenti za zaštitu ljudskih prava koji imaju pravnu snagu ustavnih odredbi – 22 instrumenta Konvencija broj 102. o minimalnoj normi socijalne sigurnosti - usvojena od strane Opće konferencije MOR-a 1952.g. u Ženevi - primjenjuje se kao zakon BiH, a ratificiana je 1954.g. - neki od njenih dijelova su: zdravstvena zaštita, naknada za slučaje bolesti, davanja za slučaj nezaposlenosti, davanja za starost, porodična potpora, davanja za materinstvo, za invalidnost i sl. Evropska socijalna povelja - među 4 najvažnija dokumenta, univerzalni dokument socijalnog prava - 1965. zamišljena kao pandan Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i slobodama - osnovni cilj – progresivno unaprijediti standarde života u Evropi i potiče blagostanje ljudi. - prvi dio povelje – 19 prava i principa, a drugi dio ih razrađuje - to su: pravo na rad, na pravilne uslove rada, na zdravstvenu zaštitu, socijalno osiguranje i sl. _____________________________________________________________________

OBIČAJNO PRAVO - nastaje kada država počme primjenjivati sankcije za neizvršavanje običajnog pravila ponašanje, kada se država u propisu obaveže na primjenu za rješavanje nekih pitanja onda običaj nastaje običajno pravo. Tako da on može biti i izvor socijalnog prava, dopunski izvor prava. To znači da se primjenju kada ne postoji drugi propis koji su donijeli državni organi, odnosno kada postoji pravna praznina u propisima. I tada se primjenjuju samo ako državni propisi ne zabranjuju takvu primjenu i ako nisu protivna državnim propisanim pravilima. U početnoj fazi socijalnog prava bili su najvažniji izvori Da bi običaj bio društvena norma potrebna su tri uvjeta: 1. dugotrajna primjena 2. ponavljanje više puta 3. postojanje opće saglasnosti da je pravilo ispravno SUDSKA PRAKSA

14

Sudska presuda - je „rezervni izvor socijalnog prava, može postati izvor prava ako se pojedinačna norma kojom se rješava slučaj smatra obaveznim za buduće slučajeve istog karaktera – pojedinačna norma tako se pretvara u opću normu. Presuda postaje precedent i stvara se precedentno pravo – karakteristika anglosaksonskog prava Evropa- sudske presude nemaju karakter izvora prava, jer djeluju na osnovu zakona, a ne na osnovu sudske presude. Ali i u ovim sistemima dolazi do stvaranja općih pravila koja se nazivaju sudska praksa. Karakterizira ih čitav niz sudskih presuda za istovjetne slučajeve. Ako nema norme, ni u zakonu, ni u ustavnim načelima onda se istražuju sudske presude, pa ako se istovjetna presuda više puta ponavlja, onda se nameće kao izvor prava iz nužde, jer nema drugog izvora.

DJELATNOST UN I NJENIH ORGANA Ima značajnu ulogu u razvijanju socijalnog prava na međunarodnom planu, podizanje životnog standarda, ostvarenje pune zaposlenosti i sl. - Povelja UN-a - to je razrađeno Univerzalnom deklaracijom o pravima čovjeka iz 1948.g. _____________________________________________________________________ ZDRAVSTVENO OSIGURANJE I ZAŠTITA Kartica Zdravstveno osiguranje, kao dio prava socijalnog osiguranja gađana, čini jedinstven sistem u okviru koga građani ulaganjem sredstava, na načelima solidarnosti i uzajamnosti, obvezno osiguravaju prava na zdravstvenu zaštitu i druge oblike osiguranja. Pravo zdravstvenog osiguranja dijeli se na: 1. materijalno zdravstveno – skup pravnih pravila kojima se utvrđuju prava i obaveze 2. procesno zdravstveno – uređuje postupak, rokove, organe za reguliranje i sl. Kao grana obuhvaća preventivno i kurativno djelovanje. Osim bolesti, pokriveni su i preventivni slučajevi zdravstvenim soc osiguranjem: a) povrede b) trudnoća i porođaj c) spriječenost za rad d) preventivne zdravstvene zaštite e) smrt Kartica: PRINCIPI ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA

1. načelo obaveznosti – dolazi do izražaja u obveznom zdravstvenom osiguranju za razliku od dobrovoljnog dopunskog i privatnog koji funkcioniraju na načelu tržišta. 2. načelo solidarnosti – manifestira se na osnovu ulaganja u odgovarajući fond o pristajanju svih osiguranika na osiguranje pod jednakim uslovima. 3. načelo uzajamnosti – očituje se u pravima na naknade i pomoć. Lakše je većoj zajednici, više osiguranika - više doprinosa - povoljniji položaj. Uspostavlja se federalna solidarnost (nema razlike po kantonima) i za to se osiguravaju sredstva u okviru jedinstvene stope doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje. Od ovih sredstava formira se fond solidarnosti u okviru Zavoda za zdravstveno osiguranje i reosiguranje FbiH. Sredstva federalnog fonda solidarnosti koriste se za: a) osiguranje jednakih uvjeta za provođenje zdravstvenog osiguranja u svim kantonima b) prioritetne federalne programe c) prioritetne najsloženije oblike zdravstvene zaštite iz određenih specijalističkih djelatnosti na teritoriji FBiH Kartica: VRSTE ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA

15

1. obavezno 2. dobrovoljno 3. privatno 1. Obavezno zdravstveno osiguranje – uspostavlja se s ciljem zaštite zdravlja stanovništva. - kao kriteriji za uspostavu ovog osiguranja navode se: a) zdravstveni rizici vezani za cjelokupnu populaciju (zarazne bolesti) b) uvjeti rada vezani za pojedine djelatnosti, grane privrede (rudarstvo) c) uvjeti životne sredine (zagađenost) d) materijalna sposobnost pojedinaca da sami zaštite svoje zdravlje (utvrđivanje donje granice zarade, ispod koje je određena vrsta obveznog osiguranja) 2. Dobrovoljno zdravstveno osiguranje - zakonom se omogućava osnivanje osiguravajućih društava koja počivaju na načelu dobrovoljnosti - organ upravljanja je skupština osiguranika, a o sredstvima odlučuju upravni odbori - načelo slobodnog uređivanja, ali nadležno ministarstvo vrši nadzor nad njihovim radom 3. Privatno zdravstveno osiguranje Kao i u drugim domenima života moguće je uspostavljati privatne institucije, na koje se primjenjuju propisi koji se primjenjuju i na dionička društva. Svaki građanin se može učlaniti u ovo osiguranje.Javlja se povećana motiviranost stanovništva za očuvanje vlastitog zdravlja. Kartica: OBLICI ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA U BIH

Sva prava koja pripadaju osiguranim licima ne mogu se nasljeđivati, niti postati predmet ugovora. U FBiH – zdravstveno osiguranje obuhvaća: 1. obavezno – sva osigurana lica (lica u radnom odnosu i lica sa određenim svojstvima ili lica koja vrše određene djelatnosti a obuhvaćena su Zakonom o zdravstvenom osiguranju) imaju pravo na: a) korištenje zdravstvene zaštite b) novčanu naknadu c) razne pomoći 2. prošireno – fakultativne prirode, može ga uvesti zakonodavno tijelo kantona radi osiguranja obima prava koja nisu obuhvaćena obveznim zdravstvenim osiguranjem. 3. dobrovoljno – također fakultativno, može se uvoditi od strane građana za one vidove zdravstvene zaštite i ona prava koja se ne osiguravaju ni obveznim, ni dobrovoljnim zdravstvenim osiguranjem. RS – tri oblika zdravstvenog osiguranja: 1. obavezno 2. prošireno 3. privatno Zakon o zdravstvenom osiguranju, uvjeti za ostvarivanje osigurava Fond zdravstvenog osiguranja PRAVNI ODNOSI ZDRAVSTVENOG SOCIJALNOG OSIGURANJA - to su društveni odnosi koji reguliraju prava zdravstvenog osiguranja, a to su odnosi soc sigurnosti, zaštite - samom regulacijom oni postaju pravni odnosi soc osiguranja - za nastanak socijalnopravnih odnosa potrebni su slijedeći uslov uvjeti: a) postojanje pravnog osnova socijalnog zdravstvenog prava b) postojanje stanja socijalne potrebe c) izjava-zahtjev lica kojom se traži određena soc prestacija - ovi uvjeti su opći i kumulativne su prirode - postoje i posebni uslovi koje jedno lice lično treba ispuniti

16

POSTOJANJE PRAVNOG OSNOVA ZDRAVSTVENOG SOCIJALNOG OSIGURANJA KAO UVJETA ZA STJECANJE PRAVA Socijalno osiguranje kao uvjet za stjecanje prava - pravnim osnovom je unaprijed obuhvaćen krug lica koja mogu steći pravo iz zdravstvenog osiguranja - svojstvo osiguranog lica utvrđuju kantonalni zavod osiguranja, odnosno nadležna služba Fonda zdravstvenog osiguranja - dokazivanje svojstva osiguranog lica svodi se na to da lice ispunjava početni uvjet – postojanje pravnog osnova Kartica **NASTUPANJE OSIGURANOG SLUČAJA (RIZIKA) KAO UVJETA POSTANKA

PRAVA IZ ZDRAVSTVENOG SOCIJALNOG PRAVA - Zakonom o zdravstvenom osiguranju određeni su slučajevi koji su pokriveni obeveznim osiguranjem - ti slučajevi su za osiguranike i članove njihovih obitelji a) zdravstvena zaštita b) naknada putnih troškova c) pravo na naknadu plate Zahtjev pogođenog lica osiguranim slučajem Prava iz zdravstvenog osiguranja nastaju momentom podnošenja izjave - zahtjeva – od prvog dana slijdećeg mjeseca. ELEMENTI PRAVNIH ODNOSA ZDRAVSTVENOG SOCIJALNOG OSIGURANJA Kartica: Elementi socijalnopravnih odnosa su:

1. subjekti pravnih odnosa zdravstvenog osiguranja – osiguranici (i članovi obitelji: supružnik, djeca, roditelji, djeca bez roditelja, unuci, braća, djed, baka, ako su nesposobni za samostalan život; te druga lica osiguranika: koja sudjeluju u oraganiziranim javnim radovima, sudjeluju u civilnoj zaštiti, osmatranju, obavještavanju, vatrogasci) i zavodi, odnosno službe fonda zdravstvenog osiguranja (na nivou FBiH osnovan je Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja u čji djelokrug spada obavljanje poslova i ostvarivanje prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja koji su od interesa za sve kantone samostalna institucija sa svojstvom pravnog lica – njihova prava utvrđena su Zakonom o zdravstvenom osiguranju Kantonalni zavod osiguranja – ostvarivanje prava osiguranika, zakonito i blagovremeno ostvarivanje, stručna pomoć) 2. prava i obaveze iz pravnih odnosa 3. objekat – socijalne prestacije iz pravnog odnosa Kartica:**Prava i obaveze iz pravnog odnosa zdravstvenog socijalnog osiguranja

- pravo iz obaveznog osiguranja imaju: 1. osiguranici, i to: a) pravo na zdravstvenu zaštitu b) pravo na naknadu plaće c) pravo na naknadu putnih troškova u vezi sa korištenjem zdravstvene zaštite 2. članovi obitelji osiguranika, i to: a) pravo na zdravstvenu zaštitu b) pravo na naknadu putnih troškova a) Pravo na zdravstvenu zaštitu – je skup mjera, aktivnosti i postupaka na unapređenju prava na život, očuvanje i poboljšanje zdravlja ljudi koje poduzima Bosna i Hercegovina, njeni entiteti, kantoni, općine, zdravstveni radnici, ustanove, institucije, pravna lica i građani. Obuhvaća: hitnu med pomoć, liječenje zaraznih bolesti, liječenje endemske nefropatije, zaštita u trudnoći i materinstvu, duševnih bolesti, narkomanije i sl.

17

- zdravstvena zaštita provodi se kao: 1. primarna 2. specijalističko-konsultativna 3. bolnička Provodi se prema standardima i pravilniku koje donosi ministar nadležan za oblast zdravstva zaštita se pruža samo u zdravstvenim ustanovama sa kojima je kantonalni zavod zaključio ugovor osiguranici imaju prava i na: ortopedska pomagla, proteze, lijekove čije je stavljanje u promet odobrio federalni ministra zdravstva b)Pravo na naknadu plaće - ako su: a) privremeno spriječeni da rade zbog bolesti ili povrede b) povremeno spriječeni da rade zbog liječenja ili ispitivanja c) izolirani kao kliconoše d) određeni za pratioca bolesnika e) određeni da njeguju oboljelog supružnika ili dijete - osiguraniku neće pripadati naknade plaće ako: a) svjesno prouzrokuje nesposobnost za rad b) namjerno spriječava ozdravljenje c) prima platu ili obavlja drugu djelatnost d) bez opravdanog razloga se ne odaziva na ljekarski pregled e) ne pridržava se uputa za liječenje f) u roku 3 dana od pojave bolesti ne javi izabranom doktoru da je obolio c) Pravo na naknadu putnih troškova - obuhvaća: 1. naknadu za troškove prevoza 2. naknadu za troškove ishrane i smještaja naknada putnih troškova pripada licima: a) koja su upućena doktoru medicine ili ustanovu u najbliže mjesto b) ako ih izabrani doktor uputi u drugo mjesto propise o troškovima donosi nadležni rogan kantonalnog zavoda za osiguranje, odnosno zavoda RS osiguranici imaju pravo na naknadu za pogrebne troškove OBJEKTI PRAVNIH ODNOSA ZDRAVSTVENOG SOCIJALNOG OSIGURANJA - su socijalne prestacije – razna davanja - visoki stepen prestacija je u uslugama – uvršeno je 14 raznih usluga Kartica: FINANCIRANJE ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA

U svijetu postoje tri načina 3 načina-izvora financiranja: 1. sredstva koja izdvaja država za zaštitu zdravlja stanovništva – putem obvezivanja građana, pravnih lica i drugih subjekata za namjensko izdvajanje sredstava, ubiranjem poreza u svrhu da osigura financiranje zdravstvenih potreba za cjelokupno ili bar djelomično stanovništvo. 2. sredstva koja sami građani namjenski izdvajaju za zaštitu zdravlja putem udruživanja u sistem zdravstvenog osiguranja – u svrhu zaštite svog zdravlja i zdravlja članova obitelji od različitih rizika (npr.bolest, smrt, invalidnost....) 3. gotovinska sredstva – pojedinac ih lično, u vrijeme nastanka rizika i zdravstvenog troška uplaćuje za svoje liječenje. U većini zemalja sva tri izvora učestvuju u financiranju. FINANCIRANJE OBVEZNOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA U BIH Regulirano entiteskim zakonima, a u okviru zakonskih odredbi nalaze se odredbe o: a) izvorima i načinu osiguranja sredstava

18

b) osnovici i načinu obračunavanja doprinosa c) obaveznicima uplate doprinosa d) sredstvima budžeta e) ličnom učešću osiguranih lica IZVORI I NAČINI OSIGURANJA SREDSTAVA OBVEZNOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA Financiranje obaveznog zdravstvenog osiguranja vrši se iz 5 grupa: 1. doprinosa 2. naknade za zdravstvenu zaštitu zaposlenih u inozemstvu, inozemnih penzionera i članova njihovih obitelji 3. sredstava budžeta 4. sredstva ličnog učešća osiguranika 5. prihod od donacija, pomoći, taksi, kamata i dr. Za povrede na radu poslodavac u cjelini osigurava sredstva za osvarivanje prava osiguranika na: zdravstvenu zaštitu i sprječavanje povreda na radu odgovarajuću medicinsku pomoć i rehabilitaciju od posljedica povrede na radu naknada punih troškova naknada plate za vrijeme trajanja bolovanja Kantonalni zavodi sačinjavaju godišnje planove za financiranje potreba ovog osiguranja i polaze od: a) raspoloživih sredstava b) utvrđenog standarda zaštite c) programa mjera za provođenje OSNOVICA I NAČIN OBRAČUNAVANJA DOPRINOSA Kod utvrđivanja osnovice i načina obračunavanja uplate doprinosa primjenjuju se propisi o porezima građana. Osnovicu utvrđuju fondovi i zavodi osiguranja Kartica: OBVEZNICI UPLATE DOPRINOSA

Obveznici obračunavanja i uplate doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje su: 1. preduzeća i druga pravna i fizička lica – za radnike u r.o. 2. fond za penzijsko i invalidsko osiguranje 3. zavod za zapošljavanje – za nezaposlene 4. institucija za socijalnu pomoć – za lica koja primaju stalnu pomoć 5. preduzeća i nosioci investicija u okviru kojih se izvode radovi 6. lica zaposlena u inostranstvu – za članove svoje porodice 7. nadležni organ uprave – za vojnike, pripadnike MUP-a i kantonalne policije 8. nadležni organ uprave kantona – za učenike, studente 9. nadležni organ uprave – za soc ugrožena lica i ratne invalide 10. davalac stipendije – za strana lica koja se školuju 11. autorske agencije, udruženja građana, sportski savez – za učesnike Ako obveznik nije uplatio doprinos, obustavlja mu se dalje korištenje zdravstvene zaštite. SREDSTVA BUDŽETA Odobrava parlament. Budžetskim sredstvima osiguravaju se sredstva za: a) pokriće povećanih troškova zdravstvene zaštite b) pokriće troškova zdravstvene zaštite lica starijih od 65 godina c) pokriće troškova naknade plate licima izoliranim kao kliconoše ili zbog pojava zaraze u okoline d) pokriće troškova zdravstvene zaštite lica čije je prebivalište nepoznato e) razvoj naučno istraživačke djelatnosti, statistička istraživanja u oblasti zdravstva.

19

Lično učešće osiguranika Za visinu sredstava ličnog učešća lica u pokriću troškova je nadležan Parlament FbiH. NAČELO SOLIDARNOSTI I REOSIGURANJA U SISTEMU FINANCIRANJA ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA Nove zakonske odredbe iz 2002.g. – u cilju ostvarivanja jednakih uslova za sprovođenje obaveznog zdRavstvenog osiguranja, za određene programe zdravstvene zaštite od interesa za FBiH, osiguravaju se sredstva kod Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH od kojih se obrazuje fond solidarnosti - Parlament FBiH utvrđuje rizike koji se reosiguravaju U Zakonu, kao rizici koji se reosiguravaju su oni koji nastaju uslijed: a) elementarnih nepogoda b) epidemije širih razmjera ___________________________________________________________________ ZDRAVSTVENA ZAŠTITA - je skup mjera, aktivnosti i postupaka na unapređenju prava na život, očuvanje i poboljšanje zdravlja ljudi koje poduzima Bosna i Hercegovina, njeni entiteti, kantoni, općine, zdravstveni radnici, ustanove, institucije, pravna lica i građani. Ona je javna služba jer ispunjava dvije osnovne pretpostavke za to: 1. prijeko je potrebna za zadovoljavanje općih društvenih potreba 2. kao takva regulirana pravnom normom Kartica: NAČELA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE

1. načelo sveobuhvatnosti – treba osigurati obuhvatnost svih građana BiH u odgovarajućim mjerama zdravstvene zaštite. 2. načelo kontinuiranosti – postiže se odgovarajućom organizacijom zdravstva, a naročito na nivou primarne zaštite građanima kroz sve životne dobi. Uslov je da treba biti usklađen i povezan sustav. 3. načelo dostupnosti – adekvatan raspored zdravstvenih ustanova i zdravstvenih radnika radi jednakih uslova u ostvarivanju. 4. načelo cjelovitog pristupa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti – osigurava se putem slobodnog izbora doktora medicine i stomatologije. 5. načelo specijaliziranog pristupa – osigurava se organiziranjem i razvijanjem posebnih specijaliziranih kliničkih dostignuća i znanja i njihovom primjenom u praksi. TIPOVI ORGANIZACIJE ZDRAVSTVA U SVIJETU Tipovi, odnosno sistemi organizacije zdravstva u svijetu: 1. poduzetničko-permisivni sistem (SAD) 2. sistem univerzalne zaštite (V. Britanija, N. Zeland, Norveška) 3. sistemi orijentirani prema blagostanju (Njemačka, Japan, Kanada) Težnja je – da nitko u suvremenoj državi ne ostane bez osnovne zdravstvene zaštite putem odgovarajućih institucija zdravstvenog osiguranja. Nastoji se osigurati minimalni zdravstveni standard, a on ovisi o privrednoj snazi države. Osnovna jamstva nalaze svoju garanciju u obaveznom zdravstvenom osiguranju. Kartica: OSNIVANJE ZDRAVSTVENIH USTANOVA

Kao osnivači zdravstvenih ustanova mogu se pojaviti: 1. entiteti BiH 2. kanton 3. općina 4. domaća i strana fizička i pravna lica Prije su i zavodi mogli biti osnivači, a sad više ne mogu . Entiteti se javljaju kao osnivači zavoda: za javno zdravstvo entiteta BiH, za kontrolu lijekova BiH, za transfuzijsku medicinu entiteta BiH, kliničke bolnice, KBC, kantonalne bolnice, odnosno zavoda.

20

Dva ili više kantona mogu biti osnivači: klinike, kliničke bolnice, KBC, KC, kantolne bolnice, odnosno zavoda. Općina može biti osnivač: doma zdravlja, ambulante, apoteke, liječilišta, opće i specijalne bolnice. Domaća i strana fizička, odnosno pravna lica mogu biti osnivači: poliklinike, lječilišta, apoteke, specijalne bolnice, zavoda kao specijalizirane ustanove. Hitna pomoć, presađivanje organa, vještačka oplodnja, patologija, sudska medicina, mrtvozornička djelatnost - ne mogu biti predmet privatne prakse. VRSTE ZDRAVSTVENIH USTANOVA Kartica: Zdravstvene ustanove se dijele na: 1. zdravstvene ustanove primarne zdravstvene zaštite (dom zdravlja, porodična ambulanta, ustanova za zdravstvenu njegu u kući) 2. zdravstvene ustanove specijalističko-konsultativne bolničke zdravstvene zaštite (poliklinike, bolnice, lječilišta, zavodi, ustanove u kojima se izvodi nastava) 3. apoteke 4. zdravstveni zavodi Kartica: S obzirom na nivoe organiziranja, zdravstvena zaštita dijeli se na:

1. primarnu – opća medicina, školska medicina, hitna medicinska pomoć, liječnička djelatnost i sl. 2. sekundarnu – specijalistička, bolnička zaštita 3. tercijarnu – najsloženiji oblici zdravstvene zaštite, izvođenje nastava na visokoškolskim ustanovama zdravstvenog usmjerenja, naučno-istraživači rad i sl. PROVOĐENJE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE - podjela poslova između primarne i sekundarne zaštite Kartica: PRAVA I DUŽNOSTI GRAĐANA U OSTVARIVANJU ZDRAVSTVENE ZAŠTITE

Pravo na pristupačnu uslugu, kvalitetnu uslugu, pravo na naknadu štete zbog neodgovarajuće zdravstvene zaštite, pravo na izbor obiteljskog liječnika, pravo na hitnu pomoć, pravo na obavijesti o svim pitanjima koji se tiču njegovog zdravlja, pravo odbijanja da bude predmet istraživanja, pravo izbora između više oblika medicinskih intervencija, pravo na povjerljivost podataka o njegovom stanju, pravo na odbijanje kirurške intervencije, pravo na izbor stomatologa, niko ne smije ugrožavati zdravlje drugih, pravo na ishranu u skladu sa svojim svjetonazorom za vrijeme boravka u bolnici.... PRIVATNA ZDRAVSTVENA DJELATNOST Privatnu praksu može obavljati zdravstveni radnik sa visokom stručnom spremom ako ispuni zakonske uslove. Privatne ordinacije i laboratorije za doktora medicine i stomatologije, a dipl. magistar farmacije u privatnim apotekama. Mogu imati samo po jednu od ovih ustanova. NADZOR NAD ZDRAVSTVENIM USTANOVAMA Predviđeni su posebni oblici nadzora nad radom ustanova, radnika, privatnih zdravstvenih radnika. Vrši ih nadležni organ. Oblici nadzora su: 1. unutrašnji nadzor – raniji stručni nadzor – za stručni rad ustanove odgovara direktor 2. zdravstveno-inspekcijski nadzor – nadzor nad primjenom i izvršavanjem zakona, nadzor nad stručnim radom, nadzor zdravstvenih radnika i privatne prakse. Ove poslove obavljaju kantonalni ili federalni inspektori. ____________________________________________________________________ ZDRAVSTVENO OSIGURANJE I SVJETSKA ZDRAVSTVENA ORGANIZACIJA I MOR 1. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) – osnovana 1946.g. sa ciljem da zaštiti i unaprijedi zdravstveno stanje ljudi u cijelom svijetu. Ima status ustanove UN-a.

21

Prati stanje u zemljama članicama kao bi doprinijela pronalaženju boljih metoda u borbi protiv bolesti. Zadaci i organizacija SZO-a – sadržani u Ustavu SZO iz 1948.g. Međunarodna organizacija rada – donijela je je više konvencija iz oblasti zdravstvenog osiguranja koje predstavljaju značajne izvore međunarodnog prava iz ove oblasti. Značajne su: konvencija broj 24 o osiguranju za slučaj bolesti industrijskih i trgovački radnika i domaće posluge i Konvencija broj 102 o minimalnim normama socijalnog osiguranja. Značajne su i konvencije u oblasti osiguranja za slučaj nesreće na poslu: Kovencije broj 12, broj 17 i broj 18. U oblasti zaštite Iz oblasti zaštite: Konvencija broj 3 – o zapošljavanju prije i poslije porođaja, Konvencija broj 103 – o zaštiti materinstva. _____________________________________________________________________ POJAM I PREDMET MIROVINSKOG I INVALIDSKOG OSIGURANJA - Predstavlja jedan od najznačajnijih i najefikasnije organizirane zaštite radnika i njihovih obitelji u okviru koje ostavruju određene socijalne prestacije. - Ljudi bi zbog njega trebali s više vjere gledati u budućnost. Demografska slika (starenje) pa se uživatelji ovog osiguranja sve više povećaju. - Ovaj sistem utječe na motivaciju zaposlenih, poslodavaca, standard života. - Objektivni smisao – skup pravnih pravila kojima se uređuju prava, obaveze i odnosi osiguranih lica - Predmet penzijskog i invalidstkog osiguranja su društveni odnosi koji to pravo normiraju i uređuju. – odnosi soc zaštite za slučaj starosti, smrti i invalidnosti i drugi slučajevi - 31.srpnja 1998.g. stupio je na snagu Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju – time su se prestali primjenjivati stari zakoni ( Zakon o osnovnim pravima iz penz-invalid osiguranja i Zakon o penz i invalid osiguranju za vrijeme ratnog stanja) Kartica: MODELI MIROVINSKO – INVALIDSKOG OSIGURANJA U SVIJETU

Odražavaju društvene – ekonomske uslove u pojedinim državama. Imamo javno pi sistem i privatni pi sistem. Osnovna karakteristika je da je predviđeno opće obvezno pi osiguranja. Dva tipa pi osiguranja su: 1. evropski 2. anglosaksonski Evropski je kontinintalni tip, karakterističan po organizaciji odvojena od državne vlasti karakteristike: a) financira se doprinosom zaposlenih i poslodavaca – 50:50% b) organi upravljanja su skupštine, odbori i druga samoupravna tijela c) jedinice za provođenje su zavodi, blagajne d) osiguranje se provodi za cijelu državnu teritoriju ili po regijama Anglosaksonski tip se javlja kao dio javne uprave, može biti uspostavljen na centralnom ili lokalnom nivou. Ovim osiguranjem upravljaju državni službenici, a penzije su u pravilu niske i jednake.

Kartica: OSNOVNE KARAKTERISTIKE REFORMI MIROVINSKO – INVAL. OSIGURANJA

-

I stepen penz osiguranja – sistem državnog financiranja II stepen – kapitalno pokriće u EU – penzijski sistem je ozakonjen 1982.g. teorija soc prava – evropske države dijele se u 4 grupe: 1. skandinavske zemlje ( Švedska, Finska, Danska, Norveška ) – kasna dob za penzionisanje 2. zemlje kontinentalne Evrope ( Njemačka, Francuska, Austrija, Belgija, Holandija, Švicarska, Luksemburg ) – visoki doprinosi i primanja

22

3. zemlje Južne Evrope ( Italija, Grčka, Španija, Portugal ) – oštri uslovi za sticanje penzije 4. Velika Britanija – niske i jednake penzije Republika Hrvatska – reforme su uvele tri stupnja mirovinskog osiguranja: a) obavezno na temelju generacijske solidarnosti b) obavezno osiguranje na starost na temelju individualne kapitalizirane štednje c) dobrovoljno na temelju kapitalizirane štednje BiH – jednostupni sistem mirovinsko - invalidskog osiguranja, sužena su i prava i davanja, pa predstoji reforma – javno-obavezno osiguranje uređeno entiteskim zakonima - RS – predviđa i dobrovoljno osiguranje – lica koja se bave poljoprivredom kao glavnim zanimanjem modu se osigurati pod uvjetom da su: a) na dan podnošenja zahtjeva imala najmanje 15 godina b) zdravstveno sposobna c) sa privalištem na teritoriji RS Kartica: PRINCIPI MIROVINSKOG I INVALIDSKOG OSIGURANJA

Poseban značaj ima konvencija broj 102 MOR-a koja ima suvremene tendencije – postizanje osiguranje svih socijalnih rizika. Opći principi konvencije broj 102 su: 1. princip solidarnosti 2. opća odgovornost države u sprovođenju ovog osiguranja 3. obuhvaćenost kruga zaštićenih lica 4. određeni kvalifikacijski period uplate doprinosa 5. osiguranje prava žalbe 6. obustava davanja 1.PRINCIP SOLIDARNOSTI - Stav da solidarno osiguranje treba osigurati davanja kolektivnim putem doprinosa ili poreza, a iz ovog pricipa slijedi obaveza zaštite lica sa najnižim primanjima. Doprinos koji plaćaju zaštićena lica u radnom odnosu ne može biti veći od 50% ukupnog iznosa. Princip solidarnosti počiva na načelima uzajamnosti i solidarnosti 2.OPĆA ODGOVORNOST DRŽAVE - Država treba osigurati dobru administraciju koja će odlučivati o pravima. 3. OBUHVAĆENOST KRUGA ZAŠTIĆENIH LICA - Krug zaštićenih lica treba da obuhvati propisane kategorije radnika i članove njihovih obitelji. Krug osiguranih lica treba da obuhvati najmanje 50% svih zaposlenih. 4. ODREĐENI KVALIFIKACIJSKI PERIOD UPLATE DOPRINOSA - Predstavlja određena dužinu staža osiguranja, odnosno određeni period uplate doprinosa koji je uslov za ostvarivanje prava na starosnu, invalidsku i obiteljsku penziju. 5. OSIGURANJE PRAVA ŽALBE - Treba osigurati pravo žalbe u slučaju odbijanja ili osporavanja vrste i visnie penzije propisima upravnog postupka i lex specialis propisi. 6. OBUSTAVA DAVANJA - je predviđena u više slučajeva: a) kada uživalac obavlja neku djelatnosz uz naknadu – potupna obustava b) ako zarada uživaoca prava prelazi propisani propis – djelimična obustava c) kada se lice ne nalazi na teritoriji članice – prema konvenciji 102

Kod nas – samo u slučajevima predviđenim zakonom Ako se radi o stranim državljanima koji su se iselili u inozemstvo penzije se isplaćuju pod uvjetima: a) da postoji međunarodni ugovor sa državom u koju se iselio b) da postoji sporazum o plaćanju ovih primanja Našim državljanima mirovine se isplaćuju u inozemstvo ako ta obaveza posotoji po međunarodnom ugovoru, a ako takve obaveze nema – nosilac osuiguranja može odrediti isplatu. PRAVNI ODNOSI PENZIJSKOG I INVALIDSKOG OSIGURANJA Nastajanje socijalnopravnih odnosa iz p-i osiguranja pretpostavlja 3 opća uvjeta: 1. postojanje pravnog osnova p-i osiguranja 2. postojanje stanja soc potrebe – nastupanje soc rizika 3. izjava – zahtjev lica koje se nalazi u stanju soc potrebe

23

Posebni uvjeti – koje jedno lice treba osobno ispuniti POSTOJANJE PRAVNOG OSNOVA PI OSIGURANJA Pravni odnos ne može nastati ako nema pravnog osnova. U pitanju je utvrđivanje statusa osiguranog lica kao uslova nastanka pravnih odnosa iz p-i osiguranja. Svojstvo osiguranika regulira se zakonom. Kartica: **NASTUPANJE OSIGURANOG SLUČAJA RIZIKA KAO UVJETA POSTANKA

PRAVA IZ PI OSIGURANJA Izričito je predviđeno da se prava iz p-i osiguranja stiču za slučaj (smrti i starost rizici penzijsko i invalidskog, a ostali invalidskog): 1. starosti – nakon određenih godina ili godina staža imaju pravo na starosnu penziju. 2. smrti – ako ispune propisane uvjete poslije smrti osiguranika članovi njegove obitelji mogu ostvariti pravo na obiteljsku penziju. 3. invalidnosti – bitni elementi invalidnosti su: - postojanje potpune nesposobnosti ili promjene sposobnosti - da je do nje došlo uslijed trajnih promjena u zdravstvenom stanju - da zbog toga osiguranik ne može raditi - invalid rada – osiguranik koji po osnovu invalidnosti ostvaruje prava iz – pi osiguranja - invalidi rada dijele se na I kategoriju – osiguranici kod kojih nastane gubitak radne sposobnosti i II kategoriju – osiguranici sa promijenjenom radnom sposobnošću 4.fizičke onesposobljenost – Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o p-i osiguranju iz 2001.g. uvedeno ovo pravo - uvjeti: 1. da je onesposobljenost posljedica povrede na radu 2. da nije manja od 30% Izjava lica, odnosno zahtjev za ostvarivanje prava osiguranog lica je opći uvjet za postanak socijalnih prava. Kartica: ELEMENTI PRAVNIH ODNOSA IZ PI OSIGURANJA

1. subjekti 2. prava i obaveze 3. objekat Kartica: SUBJEKTI PRAVNIH ODNOSA IZ PI OSIGURANJA

a) osigurana lica b) nositelji – zavodi, fondovi i gruge organizacije OSIGURANA LICA – su lica koja imaju status osiguranih lica i koja su podnijela zahtjev za osvarivanje prava, a dijele se u dvije velike grupe: 1. osiguranici - lica u radnom odnosu i s njima izjednačena lica – zaposlenici na području Bih, vojna lica, zaposlenici organa unutrašnjih poslova, sudska policija i zaposleni u KP domovima, koji su upućeni na rad u inozemstvo, izabrani nosioci javni i društvenih funkcija. - državljani entiteta BiH kod stranih poslodavaca – na teritoriju Bih zaposleni kod stranih organizacija, zaposleni u inozemstvu (ako su prije odlaska bili osigurani), zaposleni kod stranog poslodavca u državi u kojoj su obavezno osigurani ali u kojoj prava iz pi ne mogu ostvariti ili koristiti van te države. - strani državljani i lica bez državljanstva – zaposleni kod stranog poslodavca, zaposleni kod međunarodnih organizacija, diplomatska, konzularna predstavništva. - lica koja obavljaju samostalnu profesionalnu djelatnost – privrednu ili uslužnu, vjerski službenici, korisnici prava za vrijeme prekvalifikacije, vrhunski sportaši. - zemljoradnici i članovi njihovih porodica – ako im je to jedino i glavo zanimanje, a imaju više od 15 godina.

24

2. osigurana lica u užem smislu lica koja su bila osiguranici prve, druge i treće podgrupe. Oni sada ostvaruju prava kao osigurana lica i to u slučaju starosti i gubitka radne sposobnosti po prestanku radnog odnosa: - dok primaju novčanu naknadu za vrijeme čekanja na zapošljavanje - privremeno nezaposlena lica kada je odluka o prestanku njihovog radnog odnosa donesena kada je prestalo postojati preduzeće – ovo osiguranje traje najmanje 1, a najviše 3 godine Prava iz penzijskog i inv. osiguranja osiguravaju se vakom građaninu u slučaju gubitka radne sposobnosti, a u slučaju smrti njihovoj obitelji. Posebna grupa – državljani BiH koji nisu obuhvaćeni obaveznim p-i osiguranjem. Oni mogu sebi dobrovoljnim osiguranjem osigurati prava dobrovoljno, a uvjet je da: 1. ima opću zdravstvenu sposobnost 2. je navršilo 15 godina života Kartica: **NOSIOCI MIROVINSKO – INVALIDSKOG OSIGURANJA

-

do 1999.g. trebalo je ujediniti dva p-i fonda – Sarajevski i Mostarski Visoki predstavnik je proglasio Zakon o organizovanju p-i osiguranja u FBiH time je konačno došlo do ujedinjenja dva fonda u jedinstveni Fond p-i osiguranja u FBiH RS – jedinstveni fond funkcionira od 1994.g.

Kartica: ***PRAVA I OBAVEZE IZ PRAVNOG ODNOSA PENZIJSKOG I INVALIDSKOG

SOCIJALNOG OSIGURANJA - osnovna prava su: 1. pravo na starosnu penziju 2. pravo na invalidsku penziju 3. pravo na porodičnu penziju 4. prava invalida II kategorije na profesionalnu rehabilitaciju Kartica: PRAVO NA STAROSNU MIROVINU

Izjednačeni su muškarac i žena Prema Zakonu o p-i osiguranju, pravo na starosnu penziju stiče osiguranik: a) kada navrši 65 godina života i namjanje 20 godina penzijskog staža – prijevremena penzija b) kada navrši 40 godina penzijskog staža, bez obzira na godine života – puna starosna penzija Kartica: PRAVO NA INVALIDSKU MIROVINU

Uvjeti: 1. da je invalidnost prouzrokovana povredom na radu ili profesionalnom bolešću, bez obzira na dužinu penzijskog staža 2. da je prouzrokovana povredom van rada ili bolešću pod uslovom da je imao navršen penzijski staž koji mu pkriva najmanje 1/3 razdoblja od navršenih 20 godina do nastanka invalidnosti Kartica: PRAVO NA OBITELJSKU MIROVINU

1. opći - odnose na osiguranika i on ih mora ispuniti do smrti. 2. posebni uslovi Članovi OBITELJI stiču pravo na penziju ako je osiguranik ispunio uslove: a) za starosnu penziju b) za invalidsku penziju c) bio korisnik jedne ili druge Posebni uslovi – oni koje treba ispuniti član obitelji. Posebni uslovi a) dopunskog karaktera b) razvrstani prema vrstama srodstva

25

c) alternativni Pravo na porodičnu penziju mogu ostvariti: 1. bračni drug 2. djeca 3. usvojena djeca 4. druga djeca bez roditelja koje je osiguranik izdržavao do smrti Udovica stiče pravo ako je: - do smrti supruga navršila 45 godina - do smrti supruga postala nesposobna za privređivanje - ostalo suprugove djece o kojima ona se brine - kada je dijete osiguranika rođeno 300 dana nakon njegove smrti Udovac stiče pravo: - do smrti bračnog druga navršio 60 godina - do smrti bračnog druga postao nesposoban za privređivanje - ostalo djece o kojoj se on brine Dijete stiče pravo: - do navršenih 15 godina ima to pravo - starije dijete ako je na redovnom školovanju – najkasnije do 25. godine - dijete nesposobno za samostalan život Kartica: Pravo invalida II kategorije

ima pravo na: a) raspored na drugo radno mjesto b) odgovarajuće zaposlenje c) prekvalifikaciju + da nije navršio 55 godina Ima pravo i na naknadu: a) plaće od dana nastanka invalidnosti do zapošljavanja na drugo radno mjesto b) plaće od dana završetka prekvalifikacije do raspoređivanja c) zbog manje plate na drugom odgovarajućem poslu Kartica: PRAVO NA NOVČANU NAKNADU ZA FIZIČKU ONESPOSOBLJENOST

Ubraja se u osnovna prava iz invalidskog osiguranja. Povreda ili bitna onesposobljenost organa ili dijela tijela što zahtijeva veći napor za zadovoljavanje životnih potreba, bez obzira da li je na taj način prouzrokovana invalidnost ili ne. - Fizička onesposobljenost je samostalan osigurani rizik. Treba biti najmanje 30% i da je nastala kao rezultat povrede na radu. OBJEKTI, SOCIJALNE PRESTACIJE IZ PRAVNIH ODNOSA PI OSIGURANJA Najčešće su u davanju - novcu ( za starost i smrt uvijek). Kod invalidskog osiguranja mogu biti i u uslugama. Kartica: **ZAJAMČENA I NAJNIŽA MIROVINA

Uvedeno umjesto ranijeg insituta minimalne penzije, u funkciji socijalne sigurnosti. Pravo na zajamčenu mirovinu imaju osiguranici koji su ostvarili: a) mirovinu u visini 75% penzijskog osnova b) starosnu mirovinu sa 40 godina penzijskog staža c) invalidsku mirovinu sa 35 godina staža d) invalidsku mirovinu po osnovu povrede na radu ili profesionalne bolsti Zajamčena mirovina ne može biti manja od 80% prosječne mirovine, isplaćene u prosincu prethodne godine. Prava na najnižu mirovinu imaju ostali osiguranici i korisnici obiteljske penzije ovih osiguranika.

26

U najniži iznos ove penzije ne može biti manji od 60% prosječne penzije isplaćene u prosincu. Kartica: POSEBNI USLOVI ZA STICANJE I OSTVARIVANJE PRAVA IZ PI OSIGURANJA

PENZIJSKI STAŽ - je vrijeme koje se osiguraniku priznaje u postupku ostvarivanja prava iz p-i osiguranja, a obuhvaća: a) vrijeme provedeno u osiguranju od stupanja na snagu Zakona o p-i osiguranju b) vrijeme navršeno do stupanja ovog zakona na snagu U slučaju da osiguranik ima penzijski staž i u bivšim republikama SFRJ, uzima se u obzir samo staž ostvaren u FBiH. Penzijski staž dijeli se na: 1. staž osiguranja – staž osiguranja u efektivnom trajanju 2. poseban staž – staž osiguranja sa uvećanim trajanjem Kartica: STAŽ U EFEKTIVNOM TRAJANJU - Vrijeme koje je osiguranik proveo nakon

navršene 15 godine u radnom odnosu. Razdoblja koja se računaju u ovaj staž dijele se u nekoliko grupa: 1. svo vrijeme koje je proveo u r.o. sa punim radnim vremenom 2. razdoblja provedena van rada u toku trajanja r.o. 3. osiguraniku sa promijenjenom radnom sposobnošću računa se vrijeme čekanja na prekvalifikaciju 4. vrijeme za koje je bio prijavljen na dobrovoljno osiguranje I za koje je vrijeme bio uplaćen doprinos. Kartica: STAŽ SA UVEĆANIM TRAJANJEM

Osiguranici koji rade na posebno teškim i štetnim radnim mjestima. Stepen uvećanja staža zavisi od težine i štetnosti rada – najviše 50% Zaposlenicima se staž može uvećati po dva kriterija: 1. zbog obavljanja poslova posebno teških za zdravlje (jame, piloti i sl.) a) postoje znatniji štetni uticaji b) poslovi se obavljaju neposredno pored izvora štetnih uticaja c) poslove obavlja isti radnik u toku punog radnog vremena 2. zato što je vijek obavljanja profesionalnih djelatnosti ograničen navršavanjem određenih godina života ( balerine, operski pjevači i sl) Uvjeti (kumulativni) da bi se staž računao s uvećanim trajanjem: - da u vezi s poslom postoje štetni utjecaji na zdravstveno stanje i radnu sposobnost - da se posao obavlja neprekidno pored štetnih izvora - da poslove obavlja isti radnik u oku radnog vremena Stepen uvećanja utvrđuje Vlada FbiH. Zakonom je predviđena obavezna revizija radnih mjesta na kojima se staž računa sa uvećanim trajanjem – najkasnije 5 godina od utvrđivanja tih radnih mjesta. Kartica: ***POSEBAN STAŽ

Ima isi značaj kao staž osiguranja. Kao staž u dvostrukom trajanju računa se razdoblje koja su lica provela: 1. u vidu učešća u pripremama za obranu BiH 2. u vidu učešća u odbrani BiH - priznavanje posebnog staža odnosi se na period od 30.aprila 1991.g. – 22.prosinca 1995.g. Onim licima kojima su pravomoćno osuđenim zbog krivičnog djela ratnog zločina ne može se priznati ovaj staž. Kartica:DOKUP STAŽA Samo u RS – kada je osiguranik navršio godine života propisane za isticanja prava na starosnu penziju, ali ne ispunjava uslove penzijskog staža – tada se može dokupIti staža, ali najviše 3 godine. Kartica: POVREDA NA RADU I PROFESIONALNA BOLEST

27

Rizici invalidnosti i smrti nastaju kao posljedica povrede na radu i profesionalne bolesti. POVREDA NA RADU - svaka povreda uzročno vezana za poslove radnog mjesta - povredom na radu smatraju se i povrede: a) u vezi sa korištenjem prava iz zdravstvene zaštite b) u vezi sa korištenjem prava na prekvalifikaciju c) na radu d) učestvovanje u organizovanim takmičenjima e) na putu do mjesta stanovanja PROFESIONALNA BOLEST - poremećaj normalnih zbivanja u organizmu kao posljedica radnih mjesta. OSNOVICA ZA ODREĐIVANJE PENZIJA I NAČIN ODREĐIVANJA VISINE 2 bitna elementa o kojima ovisi visina starosne penzije su: 1. penzijska osnovica – ostvarena plata u određenom razdoblju 2. postotak od te osnovice kojim se određuje visina penzija Osnovica za određivanje penzije uvijek se svodi na novčanu naknadu koja se prema vrstama penzije dijeli na: a) osnovicu za starosnu penziju b) osnova za određivanje visine invalidske penzije c) osnovica za određivanje porodične penzije PENZIJSKA OSNOVICA ZA ODREĐIVANJE STAROSNE PENZIJE - je mjesečni prosjek plata koji je osiguranik ostvario na osnovu svog ukupnog rada u bilo kojih 15 uzastopnih godina osiguranja od 1966.g. - ovo je važilo do 2005.g. - knjiga, str. 169. Za 2015. za 37 godine osiguranja – za godinu manje (dvije godine manje se traži osiguranja). - povećanjem obračunskog perioda snižava se nivo penzija budućih generacija penzionera - za utvrđivanje penz osnova uzimaju se u obzir neto plate, novčane naknade i sl - ne uzimaju se u obzir: a) nagrade b) naknade troškova c) primanja iz zajedničke potrošnje VALORIZACIJA PLAĆA, ODNOSNO PENZIJSKOG OSNOVA Valorizacija - se vrši prema nivou plaća iz godine koja prethodi godini osiguranja iz koje su plaće uračunate u penzijski osnov – dakle, osnovica se utvrđuje na osnovu prosjeka plata ostvarenih u posljednjih 15 godina. Ukupan zbir valoriziranih i nevaloriziranih plata dijeli se sa 15 i tako dobijeni iznos predstavlja penzijsku osnovicu. Cilj valorizacije – dovođenje na realnu vrijednost plata u času ostvarivanja prava na penziju. UTVRĐIVANJE VISINE STAROSNE PENZIJE - Određuje se u procentu prema dužini penzijskog staža. - Za 20 godina iznosi 45% penzijskog osnova. - Od 2005.g. penzija ne može iznositi više od 75% penzijskog osnova. - Maksimalna penzija ne može biti viša od iznosa dva puta prosječne plate u godini u kojoj se utvrđuje penzija. OSNOVICA ZA ODREĐIVANJE INVALIDSKIH PENZIJA Osnovica se utvrđuje isto kao kod starosne penzije + dodatni uslovi: a) način na koji je nastupio rizik b) pokrivenost radnog vijeka penzijskog staža Visina invalidske penzije ne može biti manja od visine starosne penzije za jednak penzijski staž. Invalidska penzija ne može biti veća od 75% od penzijskog osnova – ranije je to bilo 85%

28

ODREĐIVANJE OBITELJSKE MIROVINE Osnovica je penzija (starosna ili invalidska) koja je pripadala ili bi pripadala pokojnom osiguraniku u času njegove smrti. Obiteljska penzija određuje se u slijedećoj visini: a) za jednog člana porodice 70% penzijskog osnova b) dva člana – 80% od penzijskog osnova c) tri člana – 90% od penzijskog staža d) četiri člana – 100% od penzijskog osnova OSNOVICA ZA NOVČANU NAKNADU ZA FIZIČKU ONESPOSOBLJENOST - je najniža penzija koja ne može biti manja od 60% prosječne penzije isplaćene u prosincu prethodne godine. Utvrđuje se prema postotku fizičke onesposobljenosti. Zahtjev mora biti podnesen u roku 6 mjeseci od dana nastupanja nesposobnosti. Npr. za fizičku onesposobljenost od 100%, novčana naknada kao prosjek od osnove 60%, za 90% onesposobljenosti - 54% (i tako sve manje 6%). USKLAĐIVANJE PENZIJA Osnovno pravilo sistema p-i osiguranja je da plate koje radnici ostvare čine osnovu za uspostavu prava iz p-i osiguranja Iz ovog proizlazi: 1. pravo na usklađivanje penzija sa kretanjem nominalnih plata svih zaposlenika na teritoriji entiteta BiH 2. pravo na konačno usklađivanje penzija koje se vrši početkom kalendarske godine za cijelu prethodnu godinu Ako raspoloživa sredstva nisu jednaka troškovima vrši se ponovni obračun penzija tako što se iznosi penzija za taj mjesec množe sa utvrđenim koeficijentom. Nova zakonska rješenja – predviđeno samo mjesečno usklađivanje penzija. KORIŠTENJE PRAVA IZ MIROVINSKO PNVALIDSKOG OSIGURANJA Penzija se isplaćuje od dana ispunjavanja uslova propisanih za sticanje tih prava. Starosna penzija isplaćuje se od prvog dana prestanka radnog odnosa. Invalidska – od dana nastupanja rizika. Kartica: OGRANIČENJE, OBUSTAVA I PRESTANAK PRAVA IZ MIO Osiguranik sa promijenjenom radnom sposobnošću koji je stekao pravo na odgovarajuće zaposlenje gubi pravo na novčanu naknadu ako bez razloga: a) stupi na prekvalifikaciju ili prekine već započetu b) odbije da radi na odgovarajućem mjestu Korisniku obiteljske penzije koji zasnuje r.o. penzija se ne isplaćuje za to vrijeme. Prava iz p-i osiguranja prestaju smrću korisnika. Udovica mlađa od 45 godina – udovac mlađi od 60 godina gubi pravo na porodičnu penziju ako stupi u novi brak. Ako osiguranik stekne pravo na dvije ili više penzija može koristiti samo jednu po vlastitom izboru – zabranjena je kumulacija penzija. SOCIJALNA PRAVA BIVŠIH BORACA, VOJNIH INVALIDA I DRUGIH ŽRTAVA RATA Kartica: POJAM ŽRTAVA RATA

Ženevska konvencija o zaštiti žrtava rata iz 1949.g. i Ženevski dopunski protokoli. Prva haška konferencija iz 1958.g. i Druga iz 1966.g. i iz stavova Svjetske organizacije bivših boraca, pod pojmom žrtva rata smatraju se: 1. bivši borci 2. učesnici pokreta otpora 3. ratni zarobljenici 4. ratni i mirnodopski vojni invalidi 5. deportovana lica

29

6. vojne udovice i siročad i sl. Nakon rata u BiH nova obilježja ovog pojma. Dvije glavne karakteristike žrtava rata su: 1. gubitak ili bitno smanjenje općih i radnih sposobnosti, normalnim mogućnosti rasta i razvoja kod djece i omladine 2. bitno otežane mogućnosti za normalno zadovoljavanje svakodnevnih životnih potreba Ranija rješenja koja su tretirala pojam žrtve rata nakon II sv. Rata – posebno su posmatrala vojne žrtve rata i civilne žrtve rata. U vojne žrtve rata spadaju: 1. bivši borci 2. ratni vojni invalidi 3. mirnodopski vojni invalidi 4. članovi obitelji poginulih, umrlih, nestalih boraca 5. članovi uže porodice umrlih od rana, povreda, ozljeda 6. roditelji vojnih lica koja umru od bolesti zadobivenih pod zakonskim okolnostima 7. članovi obitelji ratnih vojnih invalida od I do VII grupe Civilne žrtve rata su: 1. žrtve individualnog fašističkog terora 2. žrtve kolektivnog fašističkog terora Definicija agresije – u pitanju je oružani napad, protivno međunarodnom pravu jedne države na drugu suverenu državu ili prijetnja silom, a u cilju otimanja teritorija i podčinjavanja stanovništva ili radi prisiljavanja druge države na takve postupke koji idu na štetu njene neovisnosti, teritorijalnog integriteta ili suverene volje. POVIJESNI OSVRT NA SOCIJALNA PRAVA BIVŠIH BORACA, RVI i DRUGIH ŽRTAVA RATA Stara Jugoslavija – najznačajniji akt – Zakon o dobrovoljcima iz 1928.g. i Invalidski zakon iz 1929.g. - sporost administracije, borci teško dolaze do svojih prava - tek 1938.g. – uspijevaju za sebe izboriti relativno snošljiv položaj – koji je bio uređen Uredbom o ratnim invalidima i ostalim žrtvama rata - 1925.g. osnovan narodni invalidski fond – financira prava invalida - nakon II sv.rata – socijalna zaštita boraca postaje prioritet države - prvi akti donose se u vidu odluka od strane Nacionalnog komiteta krajem 1944.g. – regulišu penzije, invalidnine i sl. - naredni period – počinje donošenjem Zakona o ratnim vojnim invalidima iz 1946.g. – jedinstven sistem društvene zaštite svih kategorija ratnih invalida - poseban sistem mirnodopske zaštite vojnih invalida – uspostavljen je Zakonom o mirnodopskim vojnim invalidima iz 1946.g. - vrijedio do 1974. kada je na snagu stupio jedinstveni zakon o vojnim invalidima - ovaj novi sistem korisnike prava dijeli u 3 kategorije: 1. RVI 2. mirnodospoki vojni invalidi 3. članovi porodica poginulih - bivša SFRJ – 1981.g. imala 7 zakona kojim se uređuju ova pitanja - uoči agresije na našu zemlju – ovo osiguranje bilo je regulirano Zakonom o zdravstvenom osiguranju vojnih osiguranika i Zakonom o p-i osiguranju - ova kategorija ostvarivala je osiguranje u posebnoj zajednici - Zajednici soc osiguranja vojnih osiguranika za cijeli teritorij SFRJ - BiH – april 1992.g. – zakonski akt o preuzimanju saveznih zakona bivše SFRJ koji će se primjenjivati kao njeni knjiga, str.188.(zakoni) - ima ih 5 i oni čine prvu grupu propisa BiH - druga grupa propisa BiH – oni koje su nadležni organi donosili u ratu – i dalje su pozitivno pravo, ako nisu zamijenjeni Kartica: IZVORI SOCIJALNOG PRAVA BORACA

30

Nacrt zakona o pravima boraca i članova njihovih porodica utvrdila je Vlada FBiH i dostavila ga Parlamentu na razmatranje 1997.g. Konačno je 11. juna 2004. usvojen Zakon o pravima branilaca i članova njihovih obitelji Iz ovog zakona proizlazi da su sistemom branilačko-invalidske zaštite obuhvaćene slijedeće kategorije lica: 1. vojni invalidi 2. članovi njihovih porodica 3. članovi porodica šehida 4. članovi porodica poginulih, umrlih, nestalih branilaca 5. članovi porodica demobiliziranih branilaca 6. lica zaslužna u obrambeno-oslobodilačkom ratu - ovim zakonom prestaje primjena starih zakona - za lica koja su prava stekla do 6.4.1992.g. ostaju na snazi slijedeći zakoni: Zakon o osnovnim pravima vojnih invalida i porodica palih boraca, Zakon o zaštiti boraca NO rata, Zakon o osnovnim pravima boraca španskog nacionalnog rata, Zakon o osnovnim pravima lica odlikovanih „ordenom narodnog heroja“ NASTANAK PRAVNIH ODNOSA SOCIJALNIH PRAVA RATNIH VOJNIH INVALIDA Kartica: Kod ovog pravnog odnosa pretpostavlja se ispunjavanje sva tri uslova: 1. pravni osnov 2. nastupanje zaštićenog slučaja 3. zahtjev lica Kartica: POSTOJANJE PRAVNOG OSNOVA SOCIJALNOG PRAVA RVI

Ratnim zvonim invalidima smatraju se: 1. državljani BiH koji su učestvovali u odbrani BiH od 18.9.1991.g. do 23. 12.1996.g., zadobili ranu, povredu, bolest ili pogoršanje bolesti, pa je zbog toga došlo do oštećenja njihovog organizma najmanje 20% 2. državljanin BiH koji je po naređenju nadležnog vojnog organa zadobio ranu, povredu ili pogoršanje bolesti pa je zbog toga nastupilo oštećenje njegovog organizma najmanje 20% 3. lica koja su u navedenim periodima bila ratni vojni zarobljenici, te je nastupilo uslijed toga ošetećnje njihovog organizma najmanje 20% 4. stranci kod kojih je nastupilo oštećenje njihovog organizma kao u navedenim slučajevima Drugu grupu invalida čine mirnodopski vojni invalidi koji nakon 22.aprila 1996.g., bez svoje krivice, budu ranjeni ili povrijeđeni, pa uslijed toga dođe do tjelesnog oštećenja za 20% i da su tada imali svojstvo: 1. vojnog lica u služenju obaveznog roka u vojsci FBiH 2. pitomca u vojnoj školi 3. učesnika na vojnoj vježbi rezervnog sastava Kartica::***NASTUPANJE ZAŠTIĆENOG RIZIKA KAO USLOVA NASTANKA PRAVNOG

ODNOSA RVI Svojstvo vojnog invalida može se steći na osnovu oštećenja organizma koje je nastalo uslijed rane, povrede ili ozljede zadobivene pod zakonom utvrđenim okolnostima. Vojni invalidi razvrstavaju se u grupe vojnog invaliditeta prema stepenu oštećenja organizma izraženog u postotku. Prema tom postotku, vojni invalidi razvrstavaju se u deset grupa: 1. invalidi sa 100% invaliditeta kojima je potrebna njega drugog lica 2. invalidi sa 100% invaliditeta 3. invalidi sa 90% invaliditeta 4. invalidi sa 80% invaliditeta 5. invalidi sa 70% invaliditeta 6. invalidi sa 60% invaliditeta 7. invalidi sa 50% invaliditeta

31

8. invalidi sa 40% invaliditeta 9. invalidi sa 30% invaliditeta 10.invalidi sa 20% invaliditeta ELEMENTI PRAVNIH ODNOSA IZ SOCIJALNOG PRAVA VOJNIH INVALIDA 1. subjekti 2. prava i obaveze 3. objekt, socijalna prestacija SUBJEKTI PRAVNIH ODNOSA SOCIJALNOG PRAVA VOJNIH INVALIDA SU: 1. zaštićena lica 2. organ uprave nadležan za poslove iz ove oblasti Kartica: ***PRAVA I OBAVEZE (ostvarivanje prava iz oblasti branilačko – invalidske

zaštite) Kartica: Osnovna prava vojnog invalida su:

1. 2. 3. 4. 5.

lična invalidnina dodatak na njegu i pomoć od strane drugog lica ortopedski dodatak zdravstvena zaštita i novčana naknada naknada za hranu i smještaj za vrijeme putovanja

LIČNA INVALIDNINA Ovo pravo pripada bez obzira na imovno stanje svim vojnim invalidima, prema grupi vojnog invaliditeta, u mjesečnom iznosu. Visinu osnovice utvrđuje Vlada FBiH početkom svake godine. Zakonom je utvrđena početna osnovica od 734 KM. DODATAK ZA NJEGU I POMOĆ OD STRANE DRUGOG LICA Ovo pravo imaju ratni vojni invalidi od I do IV grupe i oni se dijele u tri stepena: 1. invalidi I grupe koji su potpuno nesposobni da se brinu o sebi i samostalno obavljaju osnovne životne potrebe 2. ostali ratni vojni invalidi I grupe i ratno vojni invalidi II. III i IV grupe kod kojih pored invaliditeta postoje i druga oštećenja organizma nastala neovisno od vojnog invaliditeta 3. vojni invalidi II, III i IV grupe čija je nesposobnost jednaka nesposobnosti vojnog invalida I grupe Iznos dodatka za pomoć utvrđuje se od osnovice: 1. za prvi stepen 100% od osnovice 2. za drugi stepen 70% od osnovice 3. za treći stepen 50% od osnovice ORTOPEDSKI DODATAK Oštećenja koja se razvrstavaju u tri stepena. Osnov za utvrđivanje visine dodatka je mjesečni iznos lične invalidnine I grupe invalida. Dakle, mjesečno iznosi: 1. za prvi stepen – 29% od osnova 2. za drugi stepen – 22% od osnove 3. za treći stepen – 17% od osnove OBJEKAT, ODNOSNO SOCIJALNE PRESTACIJE IZ PRAVNIH ODNOSA SOCIJALNOG PRAVA VOJNIH INVALIDA Socijalna prestacija invalidskog osiguranja vojnih invalida karakteriše: 1. diferenciranost 2. svrsishodnost U novom sistemu invalidskih prava predviđene su soc prestacije u novcu, naturi, uslugama – što je odraz ovih karakteristika.

32

Kartica: OSNOVNA PRAVA ČLANA OBITELJI POGINULOG, UMRLOG, NESTALOG

BRANIOCA I UMRLOG RATNOG VOJNOG INVALIDA Osnovna prava su: 1. obiteljska invalidnina 2. uvećana obiteljska invalidnina 3. pomoć u slučaju smrti 4. zdravstvena zaštita i novčana naknada u vezi sa ostvarivanjem zdravstvene zaštite 5. naknada za ishranu i smještaj za vrijeme putovanja i boravka u drugom mjestu Kartica: OBITELJSKA INVALIDNINA Pravo na obiteljsku invalidninu imaju članovi obitelji pod slijedećim uslovima: 1. udovica kada navrši 45 godina ili udovac 60, ali i prije ako ih ljekarska komisija proglasi trajno nesposobnim za rad 2. djeca rođena u braku ili van braka do 15. godine života, a najkasnije do navršene 25. godine 3. roditelji i usvojioci imaju pravo na ovu invalidninu iako su lica iz tačke 1. i 2. ostvarila to pravo 4. očuh i maćeha ukoliko nema lica iz stava 1. koji su sa poginulim braniocem živjeli u zajedničkom domaćinstvu najmanje 3 godine neposredno prije njegove smrti 5. djed i baka koji su se starali o podizanju i ogodju lica od kojih izvode pravo i sa kojim su živjeli u zajedničkom domaćinstvu najmanje 3 godine prije njegovog stupanja u Oružane snage ( ako nema lica iz tačaka 1.,2.,3. i 4. ) 6. maloljetna braća i sestre, braća i sestre nesposobni za privređivanje, ako su s njim živjeli u zajedničkom domaćinstvu do njegove smrti i ako nemaju roditelje 7. drugi članovi porodice ostvaruju prava na način utvrđen za lica iz tačke 1. Iznos porodične invalidnine utvrđuje se: 1. za jednog člana porodice – 43% od osnovice 2. za dva člana – 55% od osnovice 3. tri člana – 60% od osnovice 4. četiri člana i više – 65% od osnovice Lica iz tačke 1. koja nisu imala djecu, a koja imaju prihod po osnovu radnog odnosa – 20% od osnovice Za jednog roditelja neženjenog poginulog branioca – 43% od osnovice Za oba roditelja – 50% Za jednog roditelja ženjenog poginulog branioca koji ima druge prihode – 10%, a za oba – 15% Kartica: ***UVEĆANA OBITELJSKA INVALIDNINA

1. Djeca poginulog, umrlog, nestalog branioca, bez oba roditelja imaju pravo na porodičnu invalidninu uvećanu za 35% od osnovice za jedno dijete, 45% za dvoje djece, 55% za troje i više. 2. Članovi porodice koji ispunjavaju uslove za priznavanje prava na por invalidninu po osnovu dva ili više poginulih lica -imaju pravo na jednu invalidninu uvećanu za 20% za svako poginulo lice. 3. Roditeljima kojima je poginulo jedno dijete, a imaju jedno il više djece nesposobne za privređivanje – invalidnina se uvećava za 30%. POMOĆ U SLUČAJU SMRTI Članovi porodice ratnog vojnog invalida koji su ostvarili pravo na por invalidninu i koji su s tim licem živjeli do njegove smrti – imaju pravo na jednokratnu novčanu pomoć u visini 100% od osnovice iz Zakona. Kartica: OSTVARIVANJE PRAVA IZ OBLASTI BRANILAČKO – INVALIDSKE ZAŠTITE

Ako vojni i mirnodopski invalid za isto oštećenje organizma stekne pravo na naknadu po drugom propisu, može po sopstvenom izboru koristiti:

33

1. pravo na ličnu invalidninu prema Zakonu o pravima branilaca .... 2. pravo na novčanu naknadu za oštećenje prema drugom propisu Ovdje se radi o pravu na alternaciju, a ne na kumulaciju prava po istom osnovu Zakonom predviđena prava iz branilačko-invalidske zaštite ne mogu ostvariti: a) lica koja su samovoljno napustila Oružane snage – dezerteri b) lica koja su se sama ranila da bi izbjegla vojnu dužnost c) lica koja su osuđena pravosnažnom sudskom odlukom zbog izvršenja težih krivičnih djela protiv ustavnog poretka BiH, FBiH, krivična djela protiv čovječnosti d) članovi porodice lica koja su osuđena za ova djela Kartica: Zakonski slučajevi prestanka ovih prava su:

1. smrt korisnika 2. pravosnažna presuda suda koja se odnosi na krivična djela zbog kojih se ne može ostvariti pravo iz ove oblasti 3. djeca rođena u braku ili van braka do navršene 15. godine, a najkasnije do 25. godine 4. bračnom drugu stupanjem u brak ili vanbračnu zajednicu 5. bračnom drugu koji ne vrši roditeljsku dužnost prema djeci NAKNADA ŠTETE NASTALE U TOKU OSTVARIVANJA PRAVA IZ BRANILAČKO – INVALIDSKE ZAŠTITE Lice kome je isplaćen neki novčani iznos na koji nije imalo pravo – dužno je vratiti nezakonito primljeni iznos. Lice koje je primilo takav iznos, dužno ga je vratiti u slijedećim slučajevima: 1. ako je na osnovu netočnih podataka za koje je znalo ili moralo znati ostvarilo novčana primanja 2. ako nije prijavilo nastale promjene koje utiču na gubitak nekog prava 3. ako je primilo iznos veći od iznosa koji mu je određen rješenjem Potraživanja zastarijevaju protekom zakonskog roka – ovi rokovi počinju teći od dana kada je rješenje kojim je utvrđeno da isplaćivano primanje ne pripada postalo konačno – odnosno od dana kada je izvršena posljednja nepravilna isplata. Lice na koje se odnosi konačno rješenje dužno je vratiti novčana primanja najviše u iznosu primljenom za posljednje tri godine. SOCIJALNO OSIGURANJE CIVILNIH ŽRTAVA RATA Kartica: IZVORI SOCIJALNOG OSIGURANJA CIVILNIH ŽRTAVA

Uredba sa zakonskom snagom koja je nakon potvrđivanja od strane nadležnog Parlamenta postala Zakona Sada se ovaj zakonodavni akt zove – Zakon o zaštiti civilnih žrtava rata iz oružanih sukoba poslije 30.svibnja 1990.g. Stupio je na snagu 2.jula 1992.g., a prestao je da važi stupanjem na snagu novih zakona Sada je u FBiH jednim federalnim i jednim kantonalnim zakonom uređena kompletna materija soc zaštite – Zakon o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodica sa djecom Kartica: POJAM CIVILNE ŽRTVE RATA

Civilna žrtva rata je - ono lice kod kojeg je nastupilo tjelesno oštećenje najmanje 60% zbog rane, povrede koja je zadobivena na jedan od slijedećih načina: 1. zlostavljanjem, lišavanjem slobode u toku trajanja ratnog stanja 2. u vezi sa ratnim događanjima – bombardovanje, zalutali metak i sl. 3. od eksplozije zaostalog ratnog materijala nakon završetka rata 4. u vezi sa diverzantskim, terorističkim akcijama kojima se ugrožava ustavni poredak FBiH Žrtvama rata smatraju se i ona lica - kod kojih je nastupilo tjelesno oštećenje od najmanje 60% zbog bolesti zadobivene pod jednom od navedenih okolnosti.

34

Treću grupaciju čine – lica koja su poginula, umrla ili nestala pod navedenim okolnostima. Posebnu grupaciju civilnih žrtava rata čine: a) žrtve fašističkog terora b) žrtve ratnih događanja c) žrtve ratnog materijala d) žrtve neprijateljskih diverzantskih akcija e) porodice žrtava fašističkog terora Zbog ostvarivanja prava za civilne žrtve rata, invalidi se razvrstavaju u šest grupa: I grupa – 100% oštećenje, potreba za njegom II grupa – 100% tjelesno oštećenje III grupa – 90% oštećenja IV grupa – 80% oštećenja V grupa – 70% oštećenja VI grupa – 60% oštećenja Ova prava koriste državljani BiH, a stranci samo ako ne ostvaruju prava od države čiji su državljani. Kartica: OSNOVNA PRAVA CIVILNIH ŽRTAVA RATA

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

pravo pravo pravo pravo pravo pravo pravo pravo

na na na na na na na na

ličnu invalidninu dodatak i njegu od strane drugog lica ortopedski dodatak porodičnu invalidninu dodatak za djecu pomoć u troškovima liječenja i nabavci ortopedskih pomagala osposobljavanje za rad prioritetno zapošljavanje

Prvih 5 regulirani su federalnim zakonom, a drugi propisima kantona. Kartica: ***KORIŠTENJE I PRESTANAK PRAVA CIVILNIH ŽRTAVA RATA Ova prava pripadaju njihovom korisniku od prvog dana narednog mjeseca od dana podnošenja zahtjeva za priznavanje ovih prava. Ako se korisnik mjesečnih novčanih primanja nalazi u pritvoru, članovima njegove porodice isplaćuje se polovica tih primanja, a zadržana polovica isplatiće se u dva slučaja: 1. ako krivični postupak bude obustavljen 2. ako korisnik bude oslobođen optužbe Stupanjem u drugi brak, bračni drug gubi prava koja ima iz ove oblasti. Korisnici prava dužni su u roku od 15 dana od dana nastale promjene koja utiče na gubitak ili smanjenje obima prava istu prijaviti nadležnom organu

Kartica: SOCIJALNO OSIGURANJE NEZAPOSLENIH

To je osiguranje materijalne i socijalne sigurnosti nezaposlenih lica. To je socijalni rizik koji spada u grupu radnih rizika - rizik nezaposlenosti i materijalne sigurnosti nezaposlenih. PRAVNI IZVORI SOCIJALNE SIGURNOSTI NEZAPOSLENIH FBiH – nadležnost za ovo pitanje proističe iz Okvira sporazuma o FBiH i Dejtonskog ugovora. Zajednička nadležnost FBiH i kantona je socijalna politika, s tim da federalna vlast utvrđuje politiku i donosi zakone. Kantoni su jedino nadležni za provođenje socijalne politike u uspostavljanje službi socijalne zaštite

35

1. FBiH je ovu oblast uredila – Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih lica 2. druga grupa izvora – kantonalni zakoni 3. poseban izvor – Zakon o radu - RS – Zakon o zapošljavanju Na nivou BiH – osnovana je Agencija za rad i zapošljavanje BiH – obavlja administrativne i druge stručne poslove iz ove oblasti Agencija je nadležna za: a) međunarodno predstavljanje i suradnja sa međunarodnim organizacijama b) koordinacija aktivnosti sa entitetskim vlastima i zavodima c) prikupljanje informacija o ponudi i potrebama radne snage d) iniciranje sklapanja međunarodnih ugovora iz oblasti rada e) praćenje provođenja konvencija MOR-a PRINCIPI SOCIJALNOG OSIGURANJA NEZAPOSLENIH 1. Pravo na soc osiguranje je izraz ostvarivanja prava na rad, a to je posljedica mišljenja da pravo na rad ima dva oblika ostvarivanja: a) u obliku prava na zaposlenje b) pravo na soc obezbjeđenje u slučaju nezaposlenosti 2. ne svodi se samo na materijalno obezbjeđenje 3. sredstva se osiguravaju u skladu sa entitetskim zakonima, a u FBiH sa kantonalnim 4. načelo uzajamnosti i solidarnosti, soc sigurnosti, ravnopravnosti i zakonitosti KRUG LICA OBUHVAĆENIH SOCIJALNIM OSIGURANJEM ZA SLUČAJ NEZAPOSLENIH I NJIHOVA PRAVA Posredovanje u zapošljavanju odnosi se na: 1. nezaposlena lica koja traže posao 2. zaposlena lica koja traže promjenu zapošljavanja Konvencija o minimalnoj normi soc obezbjeđenja – krug zaštićenih lica obuhvaĆa: a) propisane kategorije lica u radnom odnosu koje čine najmanje 50% od cjelokupnog broja lica u radnom odnosu b) sve stanovnike čije imovno stanje za vrijeme osiguranog slučaja ne prelazi granicu propisanu Konvencijom c) .....str. 215. , knjiga Socijalna sigurnost nezaposlenih koja nisu bila osigurana za slučaj nezaposlenosti, obuhvata pravo na: - novčanu pomoć - dodatak na djecu - naknadu putnih troškova - druga prava OSVRT NA SLIČNOSTI I RAZLIKE U FORMAMA SOCIJALNE SIGURNOSTI NEZAPOSLENIH U POJEDINIM ZEMLJAMA Zakonom su uvele obavezno socijalno osiguranje u slučaju nezaposlenosti: Belgija, Njemačka, Slovenija, Norveška, Austrija, Poljska i Švajcarska - Francuska – okvirno zakonodavstvo i kolektivni ugovori - Švedska i Danska – princip dobrovoljnosti MODELI OSIGURANJA ZA SLUČAJ NEZAPOSLENOSTI 1. u okviru prvog modela ovo osiguranje se javlja kao samostalna grana socijalnog osiguranja sa posebnim uređenjem i doprinosima – Njemačka, Austrija, Poljska i sl. 2. kao nesamostalni dio nacionalnog sistema soc sigurnosti – Velika Britanija, Norveška Sa aspekta osiguranja sredstava za ovu vrstu osiguranja i njegovog financiranja, evropske zemlje se dijele:

36

a) na zemlje koje ovo osiguranje pokrivaju kroz doprinose i koje daju pomoć u slučaju nezaposlenosti – Francuska, Njemačka, Šopanija b) udio države u financiranju ovog osiguranja je veoma veliki i daju pomoć neovisno od dohotka – Velika Britanija c) zemlje u kojima se primjenjuje mješoviti sistem – Italija, Švedska, Danska Neki autori smatraju da postoje i slijedeći dopunski sistemi: a) Opći program minimalnog osiguranja u privredi – Belgija, Danska b) osiguranje nezaposlenih koji nisu zaštićeni osiguranjem u slučaju nezaposlenosti, kao dopunski program – Švajcarska c) mješoviti sistem pomoći nezaposlenim – daje se samo licima koja ispunjavaju opće uslove za osiguranje – Njemačka, Francuska ORGANIZACIJSKE FORME Postoje slijedeći modeli: 1. model samoupravljanja – pravni nosioci soc osiguranja neovisni su od države – Belgija, Njemačka 2. provedba organizacije osiguranja je neposredno pod upravom države – Norveška 3. mješoviti model – osiguranje za slučaj nezaposlenosti organizuje se u okviru državnog aparata, a za ostale oblasti po prvom modelu samoupravljanja – Austrija Posebne zajedničke karakteristike za organizovanje osiguranja navode se: a) nužnost stalnih promjena, naprednija rješenja b) potreba za koordinacijom sa drugim soc davanjima ZAŠTIĆENE OSOBE 1. u jednom broju država – svi radnici iz javnog i privatnog sektora – Norveška 2. druge države predviđaju ovo osiguranje samo za privatni sektor – Italija 3. zemlje koje se drže samo minimuma iz Konvencije MOR-a broj 168, a koji se svodi na 85% radnika – Belgija, Njemačka DAVANJE U SLUČAJU NEZAPOSLENOSTI I NJIHOVE VREMENSKE OGRANIČENOSTI - Davanja se ostvaruju u vidu novčane naknade plate. - Osiguranik koji želi ostvariti ovo pravo mora dokazati svoju pripadnost fondu, zajednici i sl., dokazati svoju sposobnost za rad. - Minimalni rok uplate osiguranja varira od zemlje do zemlje i kreće se od 28 sedmica u okviru jedne godine, odnosno 45 sedmica u toku dvije godine do jedne godine u okviru posljednje dvije. - U jednom broju država postoje i posebna davanja za slučajeve djelomične nezaposlenosti. - Opće pravilo je da se davanja vrše samo registrovanim, radno sposobnim licima, voljnim za rad i siromašnim. - Naknade se daju za ograničeno vrijeme – Konvencija MOR-a broj 18 ističe da taj period obuhvata najmanje 28 tjedna. - Period primanja naknade plate u evropskim zemljama kreće se od tri mjeseca do dvije godine i šest mjeseci. SISTEM SOCIJALNOG OSIGURANJA NEZAPOSLENIH U ENTITETIMA BIH Kartica: KRUG LICA OBUHVAĆENIH SOCIJALNIM OSIGURANJA ZA SLUČAJ NEZAPOSLENOSTI Lica obuhvaćena soc obezbjeđenjem za vrijeme privremene nezaposlenosti su ona lica koja: 1. nisu zaposlena 2. su navršila 15 godina i imaju opću zdravstvenu sposobnost 3. aktivno traže zaposlenje 4. su prijavljena na evidenciju nezaposlenih kao tražioci zaposlenja kod nadležne službe zapošljavanja 5. koja nisu radno angažovana po nekom drugom osnovu 6. nisu redovni učenici, studenti, penzioneri

37

Kartica: OSIGURANJE ZA SLUČAJ NEZAPOSLENOSTI

Predviđeno je obavezno osiguranje. Prema tom načelu obavezno su osigurani kod zavoda za zapošljavanje lica u radnom odnosu. RS – ovo osiguranje se dokazuje podacima o upisanom stažu u radnu knjižicu radnika RS – osim obaveznog osiguranja, predviđeno je i uvođenje dobrovoljnog, za lica koja nisu obuhvaćena obaveznim. Kartica: PRAVA IZ SOCIJALNOG OSIGURANJA ZA SLUČAJ NEZAPOSLENOSTI Osigurani rizik obuhvaća slijedeća prava: 1. pravo na novčanu naknadu 2. pravo na zdravstveno osiguranje 3. pravo na penzijsko i invalidsko osiguranje 4. druga prava i mogućnosti (1) nezaposleno lice ima pravo na novčanu naknadu ako je: a) uplaćivalo doprinos za slučaj nezaposlenosti najmanje osam mjeseci neprekidno u posljednjih 12 mjeseci ( u RS + da je nezaposlenom licu prestao radni odnos bez njegovog zahtjeva ) FBiH – nezaposleno lice nema pravo na novčanu naknadu: a) kada je svjesno doprinijelo prestanku radnog odnosa b) kada je dobrovoljno napustilo posao bez opravdanog razloga ( opravdan razlog – nema druge mogućnosti: seksualno zlostavljanje, diskriminacija, pritisak ) Kartica: Visina novčane naknade za vrijeme privremene nezaposlenosti iznosi:

1. za nezaposlena lica koja imaju staž osiguranja od 8 mjeseci – 30% i to šest mjeseci 2. za lica koja imaju staž od 10 do 15 godina – 35% i to šest mjeseci 3. za lica koja imaju staž osiguranja više od 25% - 40% i to 12 mjeseci -

osnovica za utvrđivanje visine ove naknade u FBiH je prosječna plata u kantonu ostvarena u prethodnom tromjesečju koju objavljuje Federalni zavod za statistiku

RS – novčana naknada može iznositi najviše: za staž do 5 godina – 3 mjeseca, za staž od 5-15 godina 6 mjeseci, za staž od15-25 godina 9 mjeseci, za staž preko 25 godina 12 mjeseci (2) u skladu sa propisima o zdravstvenom osiguranju (3) FBiH – nezaposleno lice kojem nedostaju tri godine do sticanja uslova za starosnu penziju osigurava se (4) razna druga prava -

PRAVA, OBUSTAVA PRAVA I GUBITAK, PRESTANAK PRAVA Isplata novčane naknade u FBiH prekida se(mirovanje prava) dok se: 1. otpremninom koju isplaćuje poslodavac nadoknađuje iznos novčane naknade 2. nezaposlena lica nalaze na izdržavanju kazne zatvora 3. nezaposlena lica nalaze na odsluženju vojnog roka 4. ženama porodiljama isplaćuje novčana naknada u skladu sa zakonom U RS je pod naslovom Mirovanja prava predviđena obustava za lica: a) na odsluženju vojnog roka b) u pritvoru ili izdržavanju kazne zatvora u trajanju do tri mjeseca c) koja borave van RS-a duže od 30 dana Kartica: SOCIJALNA I DJEČIJA ZAŠTITA

Pravo na soc zaštitu u najvećem broju slučajeva predstavlja radni staž. Soc osiguranje je podsistem u sistemu soc zaštitnog prava, odnosno sigurnosti. Socijalna zaštita lica van radnog odnosa obuhvaćena je metodom soc zaštite u užem smislu – socijalnim staranjem.

38

PRAVNI IZVORI SOCIJALNE ZAŠTITE Prema Dejtonskom ustavu kompletna oblast socijalnog prava spada u nadležnost entiteta. FBiH – soc politika spada u zajedničku nadležnost federalne vlasti i kantona. Na nivou FBiH donesen je poseban Zakon o osnovama soc zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite obitelji sa djecom - stupanjem na snagu ovog zakona prestali su da važe raniji zakoni - RS – dva zakona – jedan se odnosi na soc zaštitu, a drugi na dječju zaštitu Kartica: PRINCIPI SOCIJALNE ZAŠTITE!!!!!!

1. od posebnog je interesa kako za šire društvene zajednice, tako i za uže teritorijalne, lokalne zajednice 2. omogućava ostvarivanje pomoći za podmirenje osnovnih životnih potreba 3. pomoću porodične solidarnosti svaka porodica je dužna pružiti pomoć svome članu 4. princip suradnje između školskih, zdravstvenih u stanova i državnih organa i ustanovama socijalne zaštite 5. svako lice je dužno brinuti se o zadovoljavanju svojih životnih potreba 6. po principu solidarnosti, svako lice je dužno svojim radom pridonositi sprječavanju vlastite socijalne ugroženosti i članova svoje porodice 7. princip nemogućnosti prenosa prava na druga lica, nenasljedna su Kartica: KORISNICI SOCIJALNE ZAŠTITE

Dvije kategorije: 1. maloljetnici, pod uslovom da su: a) bez roditeljskog staranja b) ometena u fizičkom ili psihičkom razvoju c) odgojno zanemarena d) čiji je razvoj ometen porodičnim prilikama 2. punoljetna lica, pod uslovom da su: a) materijalno neobezbijeđena i nesposobna za rad b) stara lica bez porodičnog staranja c) invalidna lica d) lica sa društveno negativnim ponašanjem e) ostala lica u stanju soc potrebe Kartica: OBLICI SOCIJALNE ZAŠTITE

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

materijalna pomoć osposobljavanje za život i rad smještaj u drugu porodicu smještaj u organizaciju socijalne zaštite kućna njega i pomoć u kući pomoć u dnevnom zbrinjavanju usluge socijalnog i drugog stručnog rada

Ova prava predviđena su federalnim zakonom. - RS: 1. materijalno obezbjeđenje 2. dodatak za pomoć i njegu drugog lica 3. pomoć za osposobljavanje za rad 4. smještaj u ustanovu socijalne zaštite i usluge socijalnog rada Iz ovih oblika soc zaštite mogu se uočiti i glavna područja socijalne zaštite Glavna područja socijalne zaštite su: 1. zaštita socijalno ugroženih porodica i njihovih članova 2. zaštita starih, bolesnih i nezaposlenih pojedinaca i samaca 3. zaštita civilnih žrtava rata i njihovih porodica

39

4. zaštita nezaposlenih i siromašnih lica Kartica: ***PRAVO NA SOCIJALNU ZAŠTITU

U entitetskim zakonima predviđena su slijedeća prava iz soc zaštite: 1. novčana i druga naknada – pravo na socijalnu sigurnost 2. pravo na osposobljavanje za život i rad 3. pravo na smještaj u drugu porodicu ili ustanovu 4. pravo na usluge socijalnog i drugog stručnog rada 5. pravo na pomoć i njegu drugog lica ( RS ) 6. pravo na kućnu njegu i pomoć u kući ( FBiH ) Kartica: PRAVO NA NOVČANU POMOĆ – MATERIJALNO OSIGURANJE

Sastoji se od: 1. stalne novčane pomoći 2. novčane naknade za pomoć i njegu drugih lica 3. druge materijalne pomoći RS – nivo materijalnog obezbjeđenja koje pripada pojedincu utvrđuje se procentima od osnovice koju čini prosječna plata ostvarena po radniku u privredi općine u prethodnom mjesecu. Ono iznosi od osnovice za: a) pojedinca – 50% b) porodica sa dva člana – 70% c) porodica sa tri člana – 90% d) porodica sa četiri člana – 95% e) porodica sa pet i više članova – 100% U FBiH pravo na stalnu novčanu pomoć imaju lica i porodice koje kumulativno ispunjavaju slijedeće uslove: 1. da su sposobni za rad, spriječeni u ostvarivanju prava na rad 2. da nemaju dovoljno prihoda za izdržavanje 3. da nemaju članova porodice koji su po zakonu obavezni da ih izdržavaju Druga materijalna pomoć može biti privremena, jednokratna i druga novčana pomoć odnosno naturalno davanje – ono se daje licima koja su pretrpjela prisilnu migraciju, elementarnu nepogodu, smrt jednog ili više članova porodice, povratak sa liječenja - uslovi za ostvarivanje ove pomoći su: a) da lice pogođeno ovim rizikom nema dovoljno prihoda za izdržavanje b) da nema članova porodice koji du po zakonu obavezni da ga izdržavaju PRAVO NA OSPOSOBLJAVANJE NA ŽIVOT I RAD, ODNOSNO PRAVO ZA POMOĆ ZA OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD DJECE Odnosi se na djecu ometenu u psihofizičkom razvoju i odrasla lica sa umanjenim psihofizičkim sposobnostima. Uslovi su: a) da to pravo ne može ostvariti po nekom drugom osnovu b) da se radi o licu koje se može osposobiti za rad - u RS-u ovo pravo imaju djeca i omladina i to u vidu: a) upućivanja na osposobljavanje b) materijalno obezbjeđenje c) naknada troškova smještaja d) naknada troškova osposobljavanja

1. Kartica: PRAVO NA SMJEŠTAJ U DRUGU OBITELJ ILI USTANOVU Mogu ostvariti djeca i odrasla lica kojima je potrebna stalna briga federalni zakon – za smještaj djeteta u drugu porodicu potrebna je pismena suglasnost roditelja, a ako je lice starije od 15 godina, potreban je i njegov pristanak 2. PRAVO NA USLUGE SOCIJALNOG DAVANJA I DRUGOG STRUČNOG RADA

40

Savjetodavni karakter sa svrhom zaštite prava i interesa 3. PRAVO NA POMOĆ I NJEGU DRUGOG LICA Organizirano pružanje raznih usluga – prehrana, kućni poslovi i sl. 4. PRAVO NA KUĆNU NJEGU I POMOĆ U KUĆI razne usluge Kartica: **ORGANIZACIJA SOCIJALNE ZAŠTITE

Federalnim zakonom o soc zaštiti predviđene su slijedeće vrste soc ustanova: 1. Centar za soc rad 2. ustanove za djecu - bez roditeljskog staranja - odgojno zanemarenu i zapuštenu - ometenu u fizičkom ili psihičkom razvoju 3. Ustanova za odrasla i stara lica 4. Ustanova za soc-zdravstveno zbrinjavanje invalidnih i drugih lica 5. Ustanova za dnevni boravak Osnivanje i rad u uređuje se kantonalnim propisom. Kartica: Ustanove soc zaštite, pored centra za soc rad, mogu osnovati slijedeći

subjekti: 1. građanin kao pojedinac 2. udruženje građana 3. pravno lice 4. humanitarna organizacija 5. vjerska zajednica 6. strani državljanin 7. strana humanitarna organizacija Centar za soc rad osniva općina za svoje područje, a kanton za svoje. Centar za soc rad obavlja slijedeće poslove: 1. primjena i provođenje oblika soc zaštite 2. neposredno pružanje usluga soc rada 3. rješavanje u prvom stepenu zahtjeva za ostvarivanje prava 4. poslovi u oblasti porodične zaštite 5. savjetodavni soc rad

ZAŠTITA OBITELJI SA DJECOM – ima za cilj: - da se svoj djeci osiguraju jednaki uslovi za zdrav i pravilan razvoj - pomoć porodici u ostvarivanju njene reproduktivne uloge - razvijanje humanih odnosa u skladu sa građanskim moralom - pružanje posebne pomoći u predškolskom vaspitanju i obrazovanju djece - osiguravanje posebne zaštite trećeg i četvrtog djeteta iz porodice sa više djece Kartica: OSNOVNA PRAVA U OBLASTI DJEČJE ZAŠTITE

1. dodatak na djecu 2. naknada umjesto plate majci u radnom odnosu 3. novčana pomoć za vrijeme trudnoće majci koja nije u radnom odnosu 4. jednokratna pomoć za opremu novorođenog djeteta 5. pomoć u prehrani djeteta do šest mjeseci 6. psihosocijalni tretman bračnih drugova koji žele djecu i trudnica 7. smještaj djece u ustanove predškolskog odgoja 8. osiguranje jednog obroka u vrijeme nastave u osnovnim školama 9. školarine i stipendije djece i studenata 10. predškolsko odgoj djece bez roditeljskog starenja 11. vaspitno-obrazovni program u godini prije polaska u osnovnu školu 12. boravak djece predškolskog uzrasta i uzrasta do 10 godina 13. odmor i rekreacija djece do 11 godina u dječjim odmaralištima

41

14. regresiranje troškova boravka djece u predškolskoj ustanovi FINANCIRANJE ZAŠTITE OBITELJI S DJECOM - FBiH – iz kantonalnog budžeta financiraju se svi osnovni oblici dječje zaštite, a iz općinskih sva druga prava - RS – osiguravanje ostvarivanja tri osnovna prava – boravak, odmor, regresiranje POSTUPAK ZA OSTVARIVANJE PRAVA I ZAŠTITU PRAVA IZ SOCIJALNOG OSIGURANJA I SOCIJALNE ZAŠTITE - osnovni instituti socijalnog procesnog prava OPĆA PITANJA - Norme procesnog prava imaju pomoćni ili instrumentalni karakter. - Sekundarne pravne norme. - Procesne norme skupa sa zakonskim normama o općem upravnom postupku predstavljaju predmet izučavanja procesnog socijalnog prava. - Procesne odredbe su lex specialis u odnosu na odredbe Zakona o upravnom postupku – supsidijarna primjena odredbi ovog zakona. Dakle, postupa se po odredbama Zakona o upravnom postupku u pitanjima koja nisu uređena posebnim zakonskim odredbama. Ograničenja u pogledu propisivanja posebnih upravnih postupaka svode se na slijedeće: 1. mogu se urediti izuzetno za određenu upravnu oblast pojedina pitanja zakonom 2. odstupanje od odredbi vrši se samo ako je to nužno i to zakonom 3. posebno uređivanje pojedinih pitanja ne može se vršiti na način koji je suprotan načelima Zakona Kartica: POSTUPAK ZA OSTVARIVANJE I ZAŠTITU PRAVA IZ OBAVEZNOG

ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA Pretpostavka za ostvarivanje prava je – postojanje svojstva osiguranog lica. T se pravo dokazuje zdravstvenom legitimacijom koju izdaje kantonalni zavod osiguranja. Provedbene propise o sadržaju i obliku posebne isprave donosi federalni ministar zdravstva. D bi se izdala zdravstvena legitimacija, prijavu zdravstvenog osiguranja obavezna su dostaviti kantonalnom zavodu osiguranja sva fizička lica, poslodavci. Ako ne prihvati podnesenu prijavu donosi pismeno rješenje koje se dostavlja 1) podnosiocu prijave i 2) zainteresovanom licu. Potiv ovog rješenja moguće je izjaviti žalbu. POSTUPAK ZA UTVRĐIVANJE SPRIJEČENOSTI ZA RAD Pavo na utvrđivanje privremene spriječenosti za rad ima – izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite. Oocjeni, izabrani doktor je dužan da obavijesti: a) osiguranika b) poslodavca c) nadležni kantonalni zavod osiguranja ( službu Fonda u RS ) Sa tri subjekta imaju pravo na prigovor u roku 48 sati od prijema obavijesti o ocjeni. O prigovoru rješava ljekarska komisija kantonalnog zavoda osiguranja. Rješenje koje donese ova komisija je konačno – dakle, protiv njega se mogu ulagati pravna sredstva ali se može pokrenuti i upravni spor. Nvina – uvođenje nadzora cijelog vremena trajanja privremene spriječenosti za rad. Subjekti nadzora su: a) kantonalni zavod osiguranja b) poslodavac Potupak i kriterije za utvrđivanje privremene spriječenosti za rad utvrđuje Vlada FbiH. ISPLATA NAKNADE PLAĆE

42

Osiuraniku obaveznog zdravstvenog osiguranja kojem je utvrđeno pravo na naknadu plate, obračunava i isplaćuje na teret svojih sredstava: 1. poslodavac 2. preduzeće za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje invalida Posodavac svojim općim aktom utvrđuje visinu naknade plate – ne može biti manja od 80% osnovice naknade. Zakonom utvrđeni slučajevi kada naknada plaće iznosi 100% osnovice: a) za vrijeme privremene spriječenosti za rda zbog povrede na radu ili prof bolesti b) za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog komplikacija prouzrokovanih trudnoćom c) za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog transplatacije živog tkiva i organa u korist druge osobe - Upravni odbor kantonalnog zavoda nadležan je za utvrđivanje: a) visine naknade plate b) najvišeg iznosa naknade plate - obveznik isplate naknade plate je kantonalni zavod ako je osiguranik: a) izlolovan kao kliconoša b) određen za pratioca bolsenika upućenog na liječenje c) određen da njeguje oboljelog supružnika ili dijete u slučaju dužeg bolovanja predviđen je poseban postupak – str. 250., knjiga Ako izgubi pravo na plaću, poslodavac obustavlja isplatu naknade i donosi pismeno rješenje - osiguranik kojem je obustavljena isplata naknade ima pravo u roku od tri dana od uručenja rješenja o obustavi da podnese prigovor kantonalnom zavodu osiguranja. OSTVARIVANJA PRAVA NA IZBOR DOKTORA MEDICINE I DOKTORA STOMATOLOGIJE - slobodno izabrani doktor medicine i stomatolog moraju biti iz one grupe doktora čije su privatne ordinacije zaključije ugovor sa kantonalnim zavodom osiguranja - osiguranik ne može birati kod kojeg će zavoda biti osiguran POSTUPAK ZA NAKNADU ŠTETE - kant zavod dužan je tražiti naknadu prouzrokovane štete od lica koje je prouzrokovalo povredu ili smrt osiguranog lica kao i naknadu štete od poslodavca ako je štetu počinio radnik na radu - kant zavod osiguranja obavezan je zahtijevati naknadu štete prouzrokovane namjerno - kant zavod obavezan je tražiti naknadu štete od poslodavca ako je povreda ili smrt radnika nastala zato što nisu provedene mjere zaštite na radu - obaveza je kant zavoda da zahtijeva naknadu štete prouzrokovane od lica koje je upotrebom motornog vozila prouzrokovalo povredu ili smrt osiguranika - isto vrijedi i za lice koje je upravljalo vozilom za koje nije imalo ovlaštenje - kant zavod ima obavezu zahtijevati naknadu štete prouzrokovane upotrebom vozila sa inozemnom registracijom za koje postoji valjana isprava ili dokaz o osiguranju od bilo kojeg pravnog lica za osiguranje imovine i lica sa sjedištem na FBiH MOGUĆNOST SHODNE PRIMJENE PROCESNIH PRAVILA IZ OBAVEZNOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA NA OSTVARIVANJE I ZAŠTITU PRAVA IZ PROŠIRENOG I DOBROVOLJNOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA Federalni zakonodavac je omogućio da: 1. kantoni mogu ostvariti prošireno zdravstveno osiguranje radi osiguranja većeg obima prava u odnosu na obevezno 2. mogućnost uvođenja dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja od strane građanaosiguranika Prva zajedničkarakteristika ovih osiguranja je njihova fakultativnost, a druga je da osnivači svojim aktima uređuju sve elemente neophodne za funkcionirnje osiguranja

43

-

pravno-tehnički posmatrano procesna pitanja u okviru ova dva osiguranja mogu se urediti na dva načina: 1. na ostvarivanje i zaštitu prava iz ova dva osiguranja mogu se shodno primijeniti pravila iz obaeznog zdravstvenog osiguranja 2. normativnim aktima o funkcionisanju ovih osiguranja mogu se riješiti sva pitanja i iz okvira posebnih pravila 3. najprihvatljivije rješenje – kombinacija prethodna dva

Kartica: POSTUPAK ZA OSTVARENJE, KORIŠTENJE I PRESTANAK PRAVA IZ PI

OSIGURANJA Pokretanje postupka - pokreće se na zahtjev osiguranika - postupka za ostvarivanje prava na porodičnu penziju pokreće se na zahtjev člana porodice umrlog osiguranika - postupak za ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja može pokrenuti svako lice koje smatra da ispunjava uslove za ostvarivanje prava - ovi postupci se ne mogu pokrenuti po službenoj dužnosti što znači da vrijedi privatna maksima - kao stranke u postupku ostvarivanja prava mogu se pojaviti: a) član porodice osiguranika ili osigurano lice b) druga lica koja smatraju da ispunjavaju uslove - kao drugi subjekat javlja se: a) nosilac osiguranja b) pravno lice, osiguranik kada su u pitanju prava invalida II kategorije SPECIFIČNOSTI POSTUPKA UTVRĐIVANJA INVALIDNOSTI - potrebno je izvesti dokaz vještačenja - to vještačenje dato je u nadležnost stručnom organu za ocjenjivanje radne sposobnosti u penzijskom i invalidskom osiguranju - nosilac osiguranja – gond, donosi rješenje na osnovu nalaza, ocjene i mišljenja stručnog organa - predviđeno je da nalaz, ocjena i mišljenje obavezno podliježu kontroli i u postupku kontrole može biti potvrđeno ili preinačeno DONOŠENJE PRVOSTEPENIH RJEŠENJA U prvostepenom postupku o pravima osiguranih lica iz penzijskog i invalidskog osiguranja – rješava nadležna služba nosioca osiguranja - prije rješavanja o pravu potrebno je utvrditi da li je osigurani rizik nastupio kao posljedica: a) invalidnosti b) potpune nesposobnosti za privređivanje - u postupku učestvuje stručni organ koji daje svoja mišljenja i nalaze - u FBiH to je stručni organ Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje DRUGOSTEPENI POSTUPAK - protiv prvostepenih rješenja može se podnijeti žalba drugostepenom organu - načelo drugostepenosti – devolutivnosti - žalba ima i suspenzivno dejstvo IZVRŠNOST, KONAČNOST I PRAVOSNAŽNOST RJEŠENJA IZ PIO - do ostvarivanja prava može doći samo na osnovu konačnog rješenja - izvršenje su dužni osigurati: a) preduzeća i druga pravna lica – poslodavac b) nosilac osiguranja - u postupku za ostvarivanje prava osigurava se: a) zaštita prava osiguranika b) sudska zaštita – mogućnost pokretanja upravnog spora protiv konačnih rješenja

44

-

pravosnažno rješenje je ono protiv kojeg se ne može izjaviti žalba niti pokrenuti upravni spor pravomoćna rješenja mogu se mijenjati samo u slučajevima Zakonom određenim – vanredna pravna sredstva Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju predviđena je mogućnost izmjene pravosnažnog rješenja novim rješenjem ako je pravosnažnim rješenjem povrijeđen zakon na štetu korisnika prava ova izmjena nije detaljno uređena

Kartica: OSTVARIVANJE I PRESTANAK PRAVA IZ PENZIJSKOG I INVALIDSKOG

OSIGURANJA - osiguranik ostvaruje svoje pravo kod poslodavca - osiguranik ostvaruje kod poslodavca kod kojeg je radio u vrijeme nastanka invalidnosti, slijedeća prava: 1. pravo na prekvalifikaciju 2. pravo na raspoređivanje na druga odgovarajuća mjesta 3. pravo na naknadu plate - penzija se isplaćuje od dana ispunjenja propisanih uslova za sticanje prava na penziju, ako je zahtjev za ostvarivanje ovog prava podnijet u roku 6 mjeseci od dana ispunjavanja uslova - penzija se isplaćuje i stranom državljaninu ako sa odnosnom državom postoji međunarodni ugovor - našem državljaninu u inostranstvu penzija se isplaćuje ako takva obaveza postoji prema međunarodnom ugovoru

-

-

-

-

Kartica: prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja prestaju:

- smrću korisnika prava - ako se naknadno utvrdi da nisu ispunjeni uslovi za sticanje tih prava - ako udovica mlađa od 45 godina, udovac mlađi 0d 60 godina stupe u novi brak uspostava prava na raniju porodičnu penziju može se desiti ako udovica, udovac po novom bračnom drugu ne steknu pravo na porodičnu penziju, ako: a) danom prestanka novog braka ima još djece iz prvog braka koja imaju pravo na porodičnu penziju b) su sipunjeni uslovi pod kojima udovica sa obzirom na godine života ima pravo na penziju osiguranik sa promijenjenom radnom sposobnošću koji je stekao pravo na odgovarajuće zaposlenje gubi pravo na novčanu naknadu ako bez opravdanog razloga: a) ne stupi na prekvalifikaciju b) odbije da radi na odgovarajućem mjestu ako osiguranik ispuni uslove za sticanje prava na dvije ili više penzija, može koristiti samo jednu, prema vlastitom izboru.

45