Socijalno Pravo (1, 2, 3)
September 10, 2017 | Author: pahunicaaa | Category: N/A
Short Description
Download Socijalno Pravo (1, 2, 3)...
Description
Prof.dr Jasminka Gradaščević-Sijerčić
Uvod u socijalno pravo Sarajevo,25.02.2014.godine
Socijalno pravo
sadrţaj nastavnog programa I Opća pitanja i ključni pojmovi:Uvod u socijalno pravo II Socijalno osiguranje: 1)zdravstveno osiguranje, 2)penzijsko i invalidsko osiguranje, 3)osiguranje branilaca i članova njihovih porodica-boračka zaštita, 4)osiguranje privremeno nezaposlenih lica,
III Socijalna zaštita: opći korisnici socijalne zaštite, zaštita civilnih žrtava rata,zaštita porodica sa djecom
IV Osnovni instituti procesnog socijalnog prava
Sadržaj Uvod u socijalno pravo Socijalno osiguranje Socijalna zaštita Procesno socijalno pravo
Pravni sistem Pravne grane
Socijalno pravo
samostalna pravna grana koju određuju Naziv Predmet Metod
Naziv
Radno i socijalno pravo Socijalno pravo Pravo socijalne sigurnosti
Univerzalna deklaracija o pravima čovjeka “Svaka osoba,kao član društva,ima pravo na socijalnu sigurnost”
Cilj socijalnog prava
Jednakost ljudi u dostojanstvu i pravima Uređenost minimuma socijalne sigurnosti državnim javnopravnim normama.
Podjele
Kriterij predmet uređevanja: materijalno/procesno Kriterij definiranja: subjektivno /objektivno Kriterij izvora: nacionalno/međunarodno Kriterij određenih kategorija osiguranih lica: opće /posebno
Definicije
Objektivni aspekt-definiranja:
skup pravnih normi i pravnih principa koji reguliraju odnose socijalne sigurnosti/ zaštite kao jednu posebnu vrstu društvenih odnosa; skup pravnih pravila i normi kojima se regulira socijalno obezbjeđenje ljudi;
Definicije
Objektivni aspekt-definiranja:
“skup pravnih normi preko kojih država ostvaruje svoju funkciju uspostavljanja ravnoteže i ublažavanja socijalnih razlika s ciljem da se osigura jednakost situacija uprkos različitosti sreća” “upravljanje državnim doprinosima i nedoprinosnim davanjima namjenjeni materijalnom “podržavanju” pojedinca.
Subjektivni aspekt-definiranja:
Ovlaštenje titulara prava /osiguranog lica/da zahtjeva u stanju socijalne potrebe pružanje socijalne prestacije od nadležnih organa/nosilaca osiguranja/ radi uspostavljanja ravnoteže tj.zadovoljavanja stanja socijalne potrebe.
Socijalno pravo-predmet
Predmet: javni oblici osiguranja i pomoći za određene osigurane rizike/socijalne potrebe odnosno socijalnopravni odnosi
Socijalnopravni odnosi
pravni odnosi između titulara prava/osigurana lica/i nosioca osiguranja povodom socijalne potrebe/osiguranog slučaja/radi zahtjevanja i sticanja određenih socijalnih prestacija/socijalnih prava/.
Elementi socijalnopravnih odnosa
Osigurana lica/ korisnici prava
Osigurani rizik
Ostvarivanje i koristenje prava
Nosioci osiguranja/ davaoci usluga (fondovi,zavodi, ustanove)
Socijalnopravni odnosi
Svojstvo osigurane osobe
Pravni osnov osigurani rizik
prava
zahtjev
Historijski aspekt-ishodište i determinante razvoja socijalnog prava
Dobročinstvo(svjetovno/vjersko) Javna pomoć(uplitanje države u djelatnost milosti crkve,britanski zakoni za siromašne-siromaško pravo)
Historijski aspekt-ishodište i determinante razvoja socijalnog prava
Mutualizam (organizacije uzajamne pomoći i uzajamno osiguranje radnika) Ugovorno osiguranje i sistem socijalnog osiguranja/sistem socijalne zaštite radnika Uspon,kriza i reforme socijalne drţave Nadnacionalna socijalna politika u pravnom sistemu EU
Sistem modernog socijalnog osiguranja
Kraj 19.stoljeća(1878-1909) Bismarckov model: moderno socijalno osiguranje-osiguranje za slučaj: bolesti, nesreće na poslu, invalidnosti i starosti
Moderno socijalno osiguranje
Nesreća na poslu/ povreda na radu
bolest
starost
invalidnost
Historijski aspekt –socijalnog prava BiH
Rudarski zakon iz 1881 obavezno osiguranje za slučaj:bolesti, nesreće na poslu,starosti i smrti, Nosilac osiguranja:Zemaljaska bratinska blagajna/državna institucija 1882 –obavezno penzijsko osiguranje na željeznici 1909-uvedeno bolesničko osiguranje Troškovi osiguranja:2/3 radnici i 1/3 poslodavci
Socijalno osiguranje u okviru stare Jugoslavije
Zakon o socijalnom osiguranju radnika iz 1922: obavezno osiguranje vezano za radni odnos, restriktivni uvjeti za ostvarivanje prava, izostavljeno samo osiguranje za slučaj nezaposlenosti. Rok za primjenu pravila o dugoročnom osiguranju bila 1925 godina,ali Zakon se počeo provoditi tek 1937.godine
Socijalno osiguranje u okviru SFRJ (tri faze)
Prva: drţavno socijalno osiguranje/do 1952, Zakon o socijalnom osiguranju radnika,namještenika i službenika (1946) Zakon o socijalnom osiguranju radnika i službenika i njihovih porodica/1950
Socijalno osiguranje u okviru SFRJnastavak
Druga-do 1974.godine: uvođenje samoupravljanja u privredi, proces razdvajanja objedinjenih oblika osiguranja i davanja:zdravstvenog, prenzijskoinvalidskog,dječije zaštite novi način utvrđivanja penzijske osnovice,uvođenje zaštitnog dodatka,obustavljanje penzije, uvedene preventivne mjere zdravstvene zaštite
Socijalno osiguranje u okviru SFRJnastavak
Treća-od 1974 do disolucije SFRJ: Ustav 1974:na nivou SFRJ samo osnovna prava a fed.jedinice bliže uređuju socijalnu sigurnost, U okviru samoupravnih interesnih zajednica (SIZ)uređivanje prava
Socijalna prava /socijalno pravo BiH
Socijalna prava pojavljuju se na početku 20.stoljeća –druga generacija ljudskih prava Radi se o pravima koja omogućavaju zadovoljenje socijalnih potreba pojedinaca i skupina, promiču socijalnu koheziju i solidarnost, a odnose se na socijalu sigurnost,stanovanje, zaposlenost, zdravstvenu zaštitu i obrazovanje.
Socijalna prava u sistemu ljudskih prava
Druga generacija prava bazirana na jednakosti i solidarnosti-”skupa “prava; Priroda i sadrţaj ovih prava imaju za posljedicu da su ova prava veoma pogodan instrument u rukama politike; Normativni izraz ovih prava:radno /socijalno pravo
Savremene tendencije u razvoju socijalnih prava
komodifikacija socijalnih prava/građani u sve većoj mjeri sudjeluju u ostvarivanju ovih prava/ uspostavljanje “osnovnih socijalnih standarda”za sve građane; individualizacija socijalnih prava
Ključni pojmovi 1.
2. 3. 4.
5. 6. 7. 8. 9.
Socijalna politika Socijalna drţava Socijalna kohezija Socijalno osiguranje Socijalna zaštita Socijalna sigurnost Osigurani rizik/soc.potreba Osigurana lica Socijalna prava
Prof.dr Jasminka Gradaščević-Sijerčić
“Ključni pojmovi socijalnog prava” vjeţbe
Sarajevo,05.03.2014.godine
Socijalna politika : socijalna drţava
Široka i raznolika oblast javnih politika utemeljenih s ciljem ekonomski odrţivog razvoja uz istovremenu socijalno prihvatljivu razinu zaštite članova društva od raznih vido društvenih i individualnih štetnih efekata. Socijalna politika posebna drţavna politika ,a poseban značaj ima za moderne drţave koje su pravne, demokratske i socijalne.
Socijalna politika
Temeljna odrednica socijalne države-segment ekonomske politike/državne politike Usmjerena djelatnost države na prevladavanju socijalnih rizika i ujednačavanju šansi s ciljem podizanja općeg blagostanja građana
Začetkom suvremene socijalne politike smatra se uvođenje općeg socijalnog osiguranja tj.sistema socijalne zaštite radnika.
Socijalna politika naspram ekonomske politike
Sadrţaj:ljudske potrebe, radni i životni uvjeti, osiguranje prilikom različitih rizika i poteškoća,socijalne promjene ,socijalni razvoj. Socijalna politika se određuje kao: kolektivna ili društvena potrošnja, politika životnog standarda, briga za društvene djelatnosti, zaštita u slučaju prirodnih nepogoda, oblik i način usmjeravanja društvenog razvoja komplementaran ekonomskoj politici.
Pojam socijalne politike
Svjesna i organizirana djelatnost države i drugih ovlaštenih subjekata(drugih subjekata političke moći i društvenih institucija) u određivanju: ciljeva, načela, prioriteta, sredstava i nosilaca socijane sigurnosti.
Socijalna politika
Obuhvata: državne aktivnosti kojima se regulira pruţanje naknada pojedincima ili porodicama koje su, zbog određenih okolnosti, ostale potpuno ili djelomice bez svojih prihoda, pa su stoga dospjele u nepovoljnu životnu situaciju.
Ciljevi socijalne politike
Opći cilj socijalne politike vezuje se za osnovne potrebe građana te ujednačavanje njihovih ţivotnih šansi. Opći cilj socijalne politike vezuje se za garancije ostvarenja socijalne sigurnosti i pomoći onima koji se ne mogu sami brinuti o sebi.
Socijalna drţava Drţava
koja preuzima odgovornost za osnovnu materijalnu dobrobit i sigurnost svojih građana.
Sigurnost i blagostanje
Društvene i političke vrijednosti koje označavaju okvir socijalne i političke zajednice, koji omogućava očuvanje i reprodukciju života, te opstanak same političke zajednice i njenog unutrašnjeg ustrojstva.
Sigurnost
Sigurnost podrazumijeva,posebno,zaštitu ljudskog života i poretka političke zajednice od nasilnog ugvožavanja.
Blagostanje
Blagostanje-dostupnost materijalnih sredstava za zadovoljenje osnovnih ljudskih potreba.
Dakle,
Socijalna država štiti građane od određenih rizika, od kojih su najznačajniji: starost, bolest, siromaštvo, invalidnost, nesreća na radu, nezaposlenost ...
Historijski aspekt
Prvi oblik socijalne države pojavio se u Njemačkoj krajem 19. stoljeća, u obliku nacionalnog sistema socijalnog osiguranja. (Njemačka:1883. Zakon o zdravstvenom osiguranju radnika;1884. Zakon o osiguranju od nesreća na radu;1889. Zakon o invalidskom osiguranju;1889. Zakon o starosnom osiguranju;1894.prvi neovisni javni fond za nezaposlene) Procvat socijalne države vezan je za prva desetljeća nakon Drugog svjetskog rata(Njemačka: 1949.Temeljni zakon/ ustav "socijalno tržište", socijalna prava povezana su s ekonomskim rastom). Postoje različiti oblici socijane države. Većina zapadnih država ima obuhvatne socijane države, dok SAD i Japan među ekonomski razvijenim zemljama,imaju najslabije razvijene socijalne države.
Definicije socijalne drzave
Asa Briggs (1961.): Socijalna drţava je drţava koja organiziranim naporima modificira zakone trţišta u najmanje tri pravca: 1.Jamči pojedincima i domaćinstvima minimalni dohodak neovisno od tržišne vrijednosti njihovog rada i njihove imovine; 2.0graničava razmjere nesigurnosti omogućavajući pojedincima i porodicama da podmire izvjesne socijalne potrebe povezane uz bolest, starost i nezaposlenost, koje inače vode pojedince i porodice u krize; 3.Osigurava da svi građani bez razlike statusa mogu ostvariti najbolje moguće raspoložive standarde ovisne o određenoj razini socijalnih usluga.
H. Wilensky: “Bit socijalne države je da država štiti minimalni dohodak, koji se odnosi na prehranu, zdravlje, stanovanje i obrazovanje. Pretpostavlja se da je to političko pravo građana a ne milosrđe”.
Ciljevi (zadaci) socijalne drţave
1) učinkovitost, 2) pravičnost i 3) administrativna provedivost.
UČINKOVITOST ima tri aspekta:
Makro učinkovitost: primjereni dio BDP treba izdvojiti za programe socijalne države; Mikro efikasnost: socijalna politika treba osigurati učinkovitu raspodjelu resursa socijalne države za različite socijalne programe; Poticajnost: javno financirane institucije i programi trebaju minimalizirati negativne efekte na ponudu rada, zaposlenosti, štednju i slično.
PravičnostPODUPIRANJE ŢIVOTNOG STANDARDA Tri komponente: Ublaţavanje siromaštva: jasno odrediti crtu siromaštva i mjeriti koliko ljudi je ispod crte i koliko dugo su u tom statusu; Osiguranje: treba biti prepreka u velikim padovima životnog standarda, uspjeh se mjeri prema visini nadoknada; Ravnomjerno raspoređivanje dohotka: javne i privatne sheme socijalne sigurnosti. .
SMANJENJE NEJEDNAKOSTIuvijek pitanje pravičnosti
Vertikalna pravičnost (jednakost): preraspodjela se obavlja prema pojedincima i porodicama koje imaju nizak dohodak; Horizontalna jednakost: Preraspodjela se obavlja u korist onih koji su stari, bolesni, imaju više djece itd.
ADMINISTRATIVNA PROVEDIVOST
Dva aspekta: Jasnoća: sistem treba biti jednostavan kako bi ga se moglo razumjeti i koliko je moguće jeftin. Zloupotrebe :treba ih spriječiti koliko je moguće.
Elementi socijalne drţave
1.Duţnost/obaveza drţave na pravednu raspodjelu narodnog dohotka/javnih prihoda 2.Pravo pojednica na zajamčenu socijalnu skrb-minimalni ţivotni standard
Prof.dr Jasminka Gradaščević-Sijerčić
Uvod u socijalno pravo Ključni pojmovi socijalnog prava Sarajevo.04.03.2014.godine
Sadrţaj
1.Faktori socijalne politike 2.Modeli socijalne politike 3.Vidovi socijalne politike 4.Socijalna kohezija 5.Socijalno osiguranje 7.Socijalna zaštita 8.Socijalna sigurnost 9.Osigurane osobe 10.Osigurani rizici 11.Socijalna prava
Faktori socijalne politike
Faktori socijalne politike
Ekonomski faktor
Demografski faktor
Sociopolitička doktrina
Ključno pitanje od kojeg ovisi model socijalne politike porodica
pojedinac
kolektivitet
Ko snosi teret uspostavljanja ravnoteţe u situacijama kada se pojedinac nađe u stanju socijalne potrebe?
kolektivitet i pojedinac
Koji faktor opredjeljuje model socijalne politike Model socijalne politike
ekonomski
demografski
sociopolitička doktrina
Vaţno
Socijalpolitička doktrina: opredjeljuje model socijalne politike u suvremenim državama.
Modeli socijalne politike
klasični
rezidualni
moderni
redistributivni
Suvremeni modeli/reţimi socijalne politike/socijalne drţave/:
moderni liberalni 2. moderni konzervativni(konzervativnokoorporativni) 3. sociodemokratski 4. tranzicijski 1.
Moderni modeli socijalne politike
Moderni liberalni
Moderni konzervativni (konzervativnokoorporativni)
Sociodemokratski (skandinavski)
Tranziciski modeli
Vidovi socijalne politike
Socijalno obezbjeđenje
Socijalna zaštita
Vidovi socijalne politike
Socijalno osiguranje
Socijalna zaštita
Socijalna kohezija
Vidovi socijalne politike
Socijalno osiguranje Obavezno osiguranje Usmjerenost zaštite i obezbjeĎenja prvenstveno prema zaposlenicima i članovima njihovih porodica
Socijalna zaštita
Socijalna zaštita
Socijalna pravda kao osnov obezbeĎenja i zaštite najširih slojeva stanovništva koje se naĎe u stanjima privremene ili trajne socijalne potrebe; Pružanje odreĎene zaštite na nivou garantovanog socijalnog minumuma; Osiguranje i omogućavanje ostvarivanja pomoći za podmirenje osnovnih životnih potreba socijalne ugroženosti
Socijalna kohezija
pojam koji se u socijalnoj politici sve više koristi, naročito posljednjih godina, a podrazumijeva integraciju pojedinaca i socijalnih skupina u društvo kao cjelinu. Kohezivno društvo čine slobodne individue, koje demokratskim metodama ostvaruju svoje zajedničke ciljeve.
Pet aspekata(dimenzija)socijalne kohezije
1. 2. 3. 4. 5.
Moţe se govoriti o pet dimenzija socijalne kohezije: pripadništvu (nasuprot izolaciji), uključenosti (nasuprot isključenosti), participaciji (nasuprot pasivnosti), priznanju (nasuprot odbacivanju), legitimnosti (nasuprot nelegitimnosti).
Socijalno osiguranje Grane 1.Zdravstveno osiguranje 2.Penzijsko osiguranje 3.Invalidsko osiguranje 4.Osiguranje branilaca i članova njihovih porodica 5.Osiguranje nezaposlenih
Socijalna zaštita 1.Opći korisnici socijalne zaštite 2.Civilne žrtve rata 3.Zaštita porodica sa djecom
Socijalna sigurnost
Opća životna sigurnost
Širi aspekt socijalnog osiguranja
Socijalna sigurnost= socijalno osiguranje
Socijalna sigurnost
Pravno znacenje Nepravno/van pravo Pravo na socijalnu sigurnost neosporno pravna kategorija
Šire poimanje socijalne sigurnosti
Beveridg:Izvještaj britanskoj vladi o socijalnoj sigurnosti Plan socijalne sigurnosti utemeljen na slijedećim postulatima: 1.uplitanje države pri odreĎivanju cijena; 2.garancija dostatne plaće; 3.ostvarivanje pune zaposlenosti 4.obaveza plaćanja visokih poreza u korist države za svrhe sistema socijalne sigurnosti
Socijalna sigurnost
Socijalna sigurnost izjednačena sa jednim od sistema socijalnog prava-socijalnim osiguranjem Socijalna sigurnost vezana za obavezno socijalno osiguranje i socijalnu pomoć Socijalna sigurnost sistem koji obuhvata sve vidove socijalne politike,odnosno sve sisteme socijalne politike:penzioni,zdravstveni, nezaposlenost, socijalnu pomoć, porodičnu politiku, stambenu politiku,obrazovnu politiku
Socijalna sigurnost-nastavak
Pravo socijalne sigurnosti je meĎunarodnim instrumenitima proklamovano kao socijalno pravo Univerzalna deklaracija o pravima čovjeka predviĎa da “svaka osoba, kao član društva, ima pravo na socijalnu sigurnost”
Socijalni slučaj,socijalna nezgoda,socijalni rizik,osigurani rizik
Pravni osnov za ostvarivanje,korištenje ili zaštitu prava; Socijalni rizici koji su pravno pokriveni najčešće se nazivaju osiguranim rizicima.
Osigurani rizici
Osigurani rizici su buduća ili sadašnja stanja više ili manje negativna u smislu zadovoljavanja uvjeta ţivota,odnosno Budući, neizvjesni ali i očekivani događaji koji ugroţavaju kvalitet ţivotnih potreba čovjeka /porodice/ odnosno specifičnih socijalnih grupa
fiziološki
Elementarne nepogode
profesionalni
Osigurani rizici
društveni
porodični
Osigurani rizici Klasifikacija prema uzroku nastanka socijalne potrebe u kojoj se može naći pojedinac: 1.
Fiziološki(bolest, materinstvo,starost, smrt, invalidnost),
2.
Profesionalni(povrede na radu i profesionalna oboljenja
3.Porodični(vanbračna i nezbrinuta djeca,zdravlje djece, brojnost djece ,prihodi roditelja) 4.Društveni(ratovi, ekonomske krize,masovna nezaposlenost, imigracije) 5.Uzroci oslonjeni na dešavanja u fizičkoj sredini(potresi, poplave,erozije, požari)
Osigurani rizici
1.Bio-psihofiziološke 2.Porodične 3.Razni rizici 4.Učešće u značajnim društvenim dogaĎajima 5.Socijalno-ekonomski 6.Elementarne nepogode s posljedicama bolesti 7.Asocijativne pojave
Osigurana lica
1. 2. 3.
Osiguranici Članovi porodice osiguranika Drugi pojedinci osigurani u odreĎenim okolnostima za odreĎen obim prava
Osiguranici
Fizičke osobe u odreĎenom statusu na osnovu kojeg mogu pod zakonom utvrĎenim uvjetima ostvarivati prava (zaposlenici, nosioci političkih i javnih funkcija, penzioneri, privremeno nezaposena lica ..).
Članovi porodice osiguranika
Članovi uže porodice, a pod zakonom predviĎenim uvjetima i članovi šire porodice
Treća skupina osiguranih lica Drugi pojedinci osigurani u određenim okolnostima za određen obim prava(sudjelovanje u javnim radovima, vojnim vježbama, dobrovoljnim vatrogasnim brigadama,službama osmatranja i obavještavanja...).
Prava u okviru socijalnog prava
Osnovna Supsidijarna Provizorna Druga
Grana socijalnog osiguranja 1.Zdravstveno
osiguranje
2.Penziono osiguranje
3.Invalidsko osiguranje
4.Boračka zaštita 5.Osiguranje nezaposlenih osoba
Osigurani rizik
Prava
Bolest, povreda na radu, profesionalno oboljenje,trudnoća i poroĎaj,preventivna zaštita
Pravo na zdravstvenu zaštitu Pravo na nankadu plaće Pravo na novčane naknade Druga prava Starosna penzija Porodična penzija Novčana naknada za tjelesnu onesposobljenost Invalidska penzija Prava po osnovu invalidnopsti II ketegorije(pravo na rasporeĎivanje i zapošljavanje, prekvalifikaciju i dokvalifikaciju, novčane naknade)
Starost,smrt,znatnija tjelesna onesposobljenost
Invalidnost: Gubitak radne sposobnosti Preostala radna sposobnost
UVOD U SOCIJALNO PRAVO Sarajevo,11.03.2014.godine
Sadrzaj
Izvori socijanog prava Načela socijalnog prava Organiziranje i finansiranje socijalnog prava
Izvori socijalnog prava
Heteronomni/autonomni Domaći/ međunarodni
Federacija BiH
Zakon o zdravstvenom osiguranju (Sl.novine FBiH» br.30/97; 7/02; 70/08,48/11) Zakon o zdravstvenoj zaštiti(«Sl.novine FBiH»broj 46/10) Kolektivni ugovor o pravima i obavezama poslodavaca i zaposlenika u oblasti zdravstva na teritoriji FBiH(«Sl.novine FBiH»br.61/07) Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju («Sl.novine FBiH»br.29/98,49/00,32/01,73/05,59/06,4/09,55/12) Zakon o organizaciji penzijskog i invalidskog osiguranja FBiH(«»Sl.novine FBiH»br. 32/01,18/05) Zakon o matičnoj evidenciji o osiguranicima i korisnicima prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja(«Sl.novine FBiH»broj 42/04 ) Zakon o doprinosima(«Sl.novine FBiH» br.35/98,54/00,16/01,37/01,1/02,17/06,14/08) Zakon o pravima branilaca i članova njihovih porodica(«SL.novine F BiH» br.33/04, 56/05,70/07,9/10) Zakon o pravima demobilisanih boraca i članova njihovih porodica(«Sl.novine FBiH»br.61/06,27/08,32/08) Zakon o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba(«Sl.novine FBiH»br.55/00,41/01,22/05,9/08)
Republika Srpska
Zakon o zdravstvenom osiguranјu (“Službeni glasnik RS”, broj: 18/99, 51/01, 70/01, 51/03,17/08,1/09,106/09), Zakon o zdravstvenoj zaštiti (“Službeni glasnik RS”, broj: 106/09) Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranјu("Službeni glasnik Republike Srpske", broj: 134/11); Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošlјavanјu invalida ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj: 37/12); Zakon o posredovanju u zapošlјavanјu i pravima za vrijeme nezaposlenosti ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 30/10); Zakon o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca odbrambeno- otadžbinskog rata Republike Srpske, ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj: 134/11); Zakon o zaštiti civilnih žrtava rata-prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 24/10); Zakon o socijalnoj zaštiti (“Službeni glasnik RS”, broj: 37/12), Zakon o dječijoj zaštiti (“Službeni glasnik RS”, broj: 4/02,17/08,1/09),
Brčko Distrikt BiH
Zakon o zdravstvenom osiguranјu (“Službeni glasnik BDBiH”, br. 01/02, 07/02, 19/07, 02/08, 34/08), Zakon o zdravstvenoj zaštiti (“Službeni glasnik BDBiH, broj 38/11), Zakon o dječijoj zaštiti –prečišćeni tekst(“Službeni glasnik BDBiH”, broj 51/11), Zakon o zapošlјavanјu i pravima za vrijeme nezaposlenosti ("Službeni glasnik BDBiH", br. 33/04,19/07,25/08), Zakon o socijalnoj zaštiti
Međunarodni izvori socijalnog prava
Univerzalni/regionalni Dvostrani/višestrani međunarodni ugovori
Međunarodni ugovori koje je zaključila Bosna i Hercegovina
1. Sporazum o socijalnom osiguranju izmedju BiH i Republike Austrije /»Sl.Glasnik BiH», br. 2/2001 – dodatak Medjunarodni ugovori/ i stupio na snagu 01.11.2001.godine. 2. Ugovor o socijalnom osiguranju izmedju BiH i Republike Hrvatske /»Sl.Glasnik BiH», br. 6/2001 – dodatak Medjunarodni ugovori/ i stupio na snagu 01.11.2001.godine. 3. Sporazum izmedju BiH i Savezne Republike Jugoslavije o socijalnom osiguranju, stupio na snagu 01.01.2004.godine. 4. Ugovor izmedju BiH i Republike Turske o socijalnom osiguranju /»Sl.Glasnik BiH», br. 16/2003 – dodatak Medjunarodni ugovori/, i stupio je na snagu 01.09.2004.godine.
5. Ugovor između Bosne i Hercegovine i Republike Makedonije o socijalnom osiguranju /»Sl.Glasnik BiH», br. 1/2006 – dodatak Medjunarodni ugovori/, i stupio je na snagu 01.04. 2006.godine. 6. Sporazum o socijalnom osiguranju između Bosne i Hercegovine i Republike Slovenije ("Službeni Glasnik BiH ", broj 8/07 - dodatak Međunarodni ugovori) - stupio na snagu 01.07.2008 7. Sporazum između Bosne i Hercegovine i Republike Mađarske o socijalnom osiguranju i socijalnoj sigurnosti ("Službeni Glasnik BiH" broj 12/08 - dodatak Međunarodni ugovori) - stupio na snagu 01.07.2009 8. Ugovor o scijalnom osiguranju između Bosne i Hercegovine i Kraljevine Belgije ("Službeni Glasnik BiH", broj 10/07 - dodatak Međunarodni ugovori) - stupio na snagu 01.06.2009.
Konvencija broj 102 -konvencija o najnižim standardima socijalne sigurnosti iz 1952
Najsveobuhvatnija konvencija MOR-a čija se rješenja mogu ostvariti samo na način propisan nacionalnim zakonodavstvom. Konvencijom utvrđene minimalne norme određenih davanja.
Konvencija broj 102-nastavak
Konvencija predstavlja sumu osnovnih rizika,koji su prihvaćeni kao osnovni socijalni rizici u svijetu,a potencionalni titulari su svi stanovnici jedne drţave. Konvencija određuje tipskog korisnika socijane prestacije:porodica sa dvoje djece i za takve subjekte su vezana minimalna osnovna davanja kada nastupi osigurani slučaj.
Konvencija broj 102-nastavak Socijalna sigurnost u čvrstoj međusobnoj vezi sa ekonomskim i društvenim razvojem drzava članica MOR-a. Međunarodni socijalni standardi u vezi sa: zdravstvenom zaštitom, naknadama(davanjima) za slučaj bolesti,nezaposlenosti, starosti, nesreće na poslu i profesionalnog oboljenja,materinstva,invalidnosti,smrti, te porodične potpore, zaštita materinstva, zaštita u slučaju invalidnosti, pomoć u slučaju smrti izdržavaoca porodice
Važno
Među 63 Konvencija MOR-a koje su na snazi u BiH (mart 2014) je i Konvencija br.102. BiH je duţna da primjeni dijelove: II-VI, te VIII-X. Dio VI je neprimjenjljiv zbog ratifikacije
Konvencije br.121 o davanjima za slučaj nesreće na poslu i profesionalnih bolesti (1964)
Pitanja
Koji su uvjeti utvrđeni C 102 za njeno stupanje na snagu odnosno otkazivanje.. Ključni pojmovnik C 102 veţe se za:.......... Naznačite osigurane rizike utvrđene C 102...
Regionalni međunarodni izvori socijalnog prava Dva su osnovna dokumenta o ljudskim pravima na kojima se danas temelji Vijeće Evrope: Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Evropska socijalna povelja.
Evropska socijalna povelja potpisana je u Torinu 1961. godine,stupila je na snagu 1965. godine,a 1996.godine je revidirana. Povelja se sastoji iz: * uvoda(preambule); * 31 –og člana kojima se uspostavljaju standardi iz oblasti ekonomskih i socijalnih ljudskih prava,te * završnog dijela koji regulira obaveze izvještavanja i način praćenja primjene Povelje.
Poveljom se države potpisnice obavezuju da osiguraju građanima pravo na: stanovanje,zdravlje, obrazovanje, zapošljavanje,pravnu i socijalnu zaštitu,slobodu kretanja i nediskriminaciju. Izvorna ESP sadržavala je 19 socijalnih i ekonomskih prava. Revidirana Evropska socijalna povelja iz 1996.godine sadrţi 31 pravo.
Važno
Bosna i Hercegovina je Evropsku socijalnu povelju ratificirala 7. oktobra 2008., a na snagu je stupila 1. decembra 2008.godine. (“Sl.glasnik BiH-međunarodni ugovori”,broj 8/08). Poveljom je ostavljena mogućnost drţavama da uloţe rezerve, odnosno, ne ratificiraju pojedine članove Povelje. BiH stavila rezervu na 12 članova Povelje,i to: 3,10,15,18-19,24-27,29-31
Vrste prava u Evropskoj socijalnoj povelji
Prava sadržana u Povelji mogu se podijeliti u tri kategorije: (1) prava osoba u radnom odnosu/zaposlenika (pravo na rad uključujući pravo na profesionalno usmjeravanje i izobrazbu, pravo na zaštitu u radnoj sredini, sindikalno pravo, posebna prava zaposlene djece, mladih, žena, hendikepiranih i migranata);
(2) socijalna prava svog stanovništva (pravo na zdravstvenu zaštitu, socijalnu sigurnost, socijalnu i medicinsku pomoć i pravo korištenja usluga socijalnih službi) i (3) posebna prava izvan zaposlenosti (prava djece i mladih, prava majki, obitelji, hendikepiranih, radnika migranata i njihovih obitelji te prava starih osoba
Član 11 Pravo na zdravstvenu zaštitu U nameri da obezbede efikasno ostvarivanje prava na zaštitu zdravlja, strane ugovornice obavezuju se da, bilo same bilo u saradnji sa javnim ili privatnim organizacijama, preduzmu odgovarajuće mere koje bi trebalo, između ostalog: 1.da uklone u najvećoj mogućonj meri uzroke bolesti; 2.da obezbede savetodavne i obrazovne pogodnosti za unapređivanje zdravlja i podsticanje individualne odgovornosti po pitanjima zdravlja; 3.da spreče u najvećoj mogućoj meri epidemije,endemska i druga oboljenja i povrede.
Član 12- pravo na socijalnu zaštitu Član 13- pravo na socijalnu i medicinsku pomoć Član 14- pravo na korištenje službi socijalne zaštite .....
Pitanja
Koji su aspekti socijalne kohezije u Evropskoj socijalnoj povelji?
Načela socijalnog prava
Opća
Posebna
Opća načela socijalnog prava
Obaveznosti i dobrovoljnosti Uzajamnosti i solidarnosti Demokratičnosti i participacije osiguranika Neotuđivosti i nezastarjelosti Zakonitosti Jedinstvenosti
Posebna načela socijalnog prava
Međuovisnosti prava o radnom doprinosu osiguranika Prevencije
Organizacija i finansiranje socijalnog osiguranja
Višestruko čvrsto uvezani odnosi između organiziranja i finansiranja.
Dva osnovna oblika organiziranja
drţavno vandrţavno (posebno organizirane institucije sa većom ili manjom autonomijom)
Organiziranje socijalnog osiguranja u BiH
Grane/sistemi PIO:javne ustanove Zdravstvo:minstarstva+zavodi/instituti +zdravstvene ustanove (javne/privatne)
Organizacija PIO FBiH Federalni zavod MIO/PIO sjedište Mostar
Središnja služba
Kantonalne službe
Organizacija PIO RS Fond PIO sjedište Bijeljina
Centralna služba
Filijale
Organiziranje socijalnog osiguranja u uporednom zakonodavstvu
Dio drţavne uprave Samostalne institucije Sistem blagajni-zavoda
Finansiranje socijalnog osiguranja
Tri osnovna oblika finansiranja: budţet sistem kapitalnog pokrića samofinansiranje
Socijalna politika u pravnom sistemu EU Osnove u Ugovoru o EZ: čl.2,3,13,42,125-130,136-148 Dokumenti: -Povelja o osnovnim socijalnim pravima iz 1989 -Ugovoru iz Mastrihta dodat i Socijalni protokol -Revizijom Ugovora iz Amsterdama – Socijalni protokol uključen u XI poglavlje Ugovora o osnivanju EZ -Socijalno-politička agenda /COM 2000-Lisabon Strateški cilj-države članice “Uniju žele da učine najkonkurentnijom i najdinamičnijim privrednim prostorom koji se zasniva na znanju,i koji je sposoban da ostvari privredni rast s većim i boljim radnim mjestima i većom socijalnom usklaĎenošću”
Metod:kordinacija
View more...
Comments