Snovi i Rad Na Snovima

SNOVI I RAD NA SNOVIMA UVOD

Ljudi su snove oduvijek smatrali pomalo misterioznima, u snovima doživljavamo mnogo više i inte intenz nziv ivni nije je nego nego u budn budnom om stan stanju ju,, nude nude nam nam se mogu mogućn ćnos osti ti da uvij uvijek ek nano nanovo vo  proživljavamo situacije i događaje koji mogu biti vezani uz svakodnevni svakodnevni život, ali i ne moraju; zna se dogoditi da sanjamo nekoga ili neku situaciju i da idući dan ta osoba ili splet okolnosti se pojave u stvarnom životu. Za Freuda su snovi predstavljali kraljevski put u nesvjesno!. "earls se slagao sa Freudom, štoviše # tvrdio je da su snovi kraljevski put ka integraciji!, $ak je govorio da detaljna analiza samo jednog sna može dati dovoljno materijala za cijelu terapiju. %n je vjerovao da su snovi egzistencijalna poruka ili izjava i da razli$iti aspekti sna predstavljaju sve aspekte budne osobe, iako u razli$itim nivoima svjesnosti. &toga se svi snovi sastoje od projekcija neki' aspekata samog sanjara. (eštalt psi'oterapija se ne bavi promišljanjima uzroka )enomena, nego više )enomenima samima. &novi se promatraju kao dio doživljavanja koji sa sobom nosi nove mogućnosti a, po geštalt pristupu, mogućnosti treba osvijestiti, stvoriti kontakt između svjesnog *a! i konkretnog sadržaja izvan *a! a sam kontakt će dati smisao i zna$enje onome što se događa. MALO POVIJESTI I SUVREMENIH ISTRAŽIVANJA

+roz $itavu povijest, snovi su )ascinirali $ovjeka, a on se uvijek trudio da dekodira nji'ove  poruke još prije - g. proro$ansko tuma$enje snova i nji'ovo korištenje u terapeutske svr'e se prakticiralo prakticiralo u /ezopotamiji. 0 (r$koj je postojalo postojalo 12 eskulapski' eskulapski' 'ramova koji su služili u svr'u inkubacije ljudi su spavali na zemlji, umotani u krvavu životinjsku kožu, među zmijama koju su se smatrale svetim moleći bogove za snove koji su trebali da i' izlije$e od  bolesti. &an se od davnina koristio kao pokazatelj postojeći' ili nadolazeći' mentalni' ili )izi$ki'  bolesti. *oš stara +ineska medicina govori o odnosu bolesti i snova. 34urvedska 34urvedska medicina  promatra odnos razli$iti' struktura ljudi 5vata, pita....6 i odgovarajući' snova. 7ibetanska 7ibetanska medicina vrlo precizno određuje to$ni vremenski period od trenutka sanjanja nadolazeće smrti do smrti.

8gipćani su prvi koristili takozvane procese inkubacije snova koji su bili priprema za  primanje snova koji su dolazili od boga. 7akvi snovi su bili iscjeljujući ili su nosili poruku nakon što su bili interpretirani. "roces inkubacije bi zapo$injao izvajanjem sniva$a, $esto odabrani' ljudi, u posebne 'ramove. &novi koji se javljaju na taj na$in tuma$ili su se od strane nadareni' i obu$eni' ljudi i smatrali su se zna$ajnim i za pojedinca i za grupu. 8gipatska iskustva su se prenijela u (r$ku gdje se grade posebni 'ramovi posvećeni iscjeljenju i sanjanju. *ednog dana kralj je usnuo san i osjetio je da je zna$ajan. &vaki od onirologa dao je druga$ije tuma$enje i kralj je bio zbunjen. 3li, desilo se da se svako od 21 pretskazanja obistinilo što je na briljantan na$in demonstriralo polisemi$nu višezna$nu prirodu nesvjesnog  jezika koji poprima mnogo razli$iti' ili sli$ni' zna$enja 5kao što su sveti tekstovi ili (rimove  bajke6. 9idovi su smatrali da su neinterpretirani snovi isto što i nepro$itana pisma tj. uvreda za onog tko je pismo napisao. 3li tko je taj tko je napisao pismo: a li je san izraz nesvjesnog onog koji sanja 5Freud6 ili je to poruka koja dolazi odnekud drugo: /ožda se radi o kolektivnom nesvjesnom 5*ung6, transpersonalnom 5(ro), escamps6 ili  božanskom nada'nuću koje će objasniti snove koji služe kao opomena: anas je poznato da samo više vrste sanjaju. eliki mesožderi, sigurni u sebe, 1? vremana koje spavaju provedu sanjajući dok se nji'ova manje sigurna lovina jedva usudi da sanja nešto više od @? vremena koje provede spavajući. Aovjek provede 2? vremena tokom spavanja u snovima što je oko B minuta svake noći koji' se on može sjećati ili ne. &vi imaju snove, ali samo C minuta nakon buđenja D@? sadržaja sna se zaboravlja. Fetus po$inje sanjati u materici sedam mjeseci nakon za$eća, a mozak novorođen$eta nastavlja da se razvija tokom E? tog vremena. 7rudna žena sanja dva puta više nego ina$e kako bi pratila! neurogenezu

svog djeteta. =ije nemoguće da neki od ovi' snova dovedu do nesvjesne transmisije određeni' životni' iskustava koji će doprinijeti poznatoj nasljednosti ste$eni' karakteristika! koje se ne prenose genetski, putem =+, već se mogu prenositi putem citoplazmati$ne mito'ondrije, jednako kao i rano pamćenje tokom paradoksalnog sna! 5(inger,BDC6.

RAD NA SNU

Gilj rada na snu 5prema "ecotić, 2.6 je upoznavanje i dijalog sa snovima da se artikuliraju i  private poruke proizašle iz trenutnog aktualnog tuma$enja koje može biti



Hukvalno # ono koje se oslanja na poznatu simboliku 5kućaIduša, cvijetIsrećaJ6 "si'ološko # pronalaženjeodnosa sna sa realnom psi'ološkom situacijom sna



5naj$ešći pristup u psi'oterapiji6 ijaloško # uklju$uje koKkreativan proces svi' u$esnika i elemenata sna 5sniva$,



terapeut, san, polje6 0 gestalt terapiji snovi se ne interpretiraju tj. ne prevode u smislene cjeline koristeći neki simboli$ki jezik. & obzirom da se gestalt terapija zasniva na principu !ovdje i sada, što zna$i da i san treba prevesti u sadašnjost # aktualizirati ga, približiti mu se što je više moguće, omogućiti onome tko je sanjao da još jednom !izbliza doživi san, kako bi sam osjetio i s'vatio koji su to aspekti vlastitog iskustva još relevantni za njegove odnose s drugim ljudima ili s djelovima vlastite osobnosti. &vaki dio sna smatra se dijelom osobe koja sanja, $ak M ako su ti dijelovi proicirani na druge osobe, životinje, stvari, pojave # svaki dio sna može biti subject a ne samo objekt događanja. 0 radu sa snovima se polazi od pretpostavke da je subjektivni svijet svake osobe toliko speci)i$an, da svaka simboli$ka ili druga$ija interpretacija subjektivnoga doživljaja od strane vanjskoga autoriteta samo smeta mogućnosti da osoba sama dođe u kontakt s intuitivnim zna$enjem vlastitog doživljaja. (eštalt princip !promatranja odnosa )igure i pozadine u sklopu rada na snovima zna$i promatranje međusobni' odnosa pojedini' dijelova sna, kao i promatranje odnosa dijelova sna prema cijelini. "ostoje mnogi na$ini da se radi na snovima u terapiji. =ije potrebno da san bude završen. &asvim je moguće raditi sa dijelovima sna ili sa osjećanjima koje je klijent imao budeći se,  posebno zato što ono $ega se sjeća $esto sadrži nezavršene poslove koji se pojavljuju. "erls 5BDED6 je jasno istaknuo da interpretacija nema udjela u radu sa snovima u geštaltu. %n je

naglasio da samo sniva$ može pronaći zna$enje sna kroz istraživanje i eksperiment. %n je vjerovao da snovi, pogotovo oni koji se ponavljaju, nose poruku za sniva$a, koja se može otkriti. "oruka može biti objava ili opis klijentovog sadašnjeg života ili pitanja sa kojima se suo$ava. *asno je da repetitivni san u kome vas prate ili jure ima druga$iju potencijalnu  poruku nego san u kojem ste sami u praznoj kući. "erls je također vjerovao da san može sadržavati ontološku poruku o samom postojanju kao što je smrt ili otjelovljenje. Mz perspektive geštalta svaki aspekt, događaj, tema ili proces u snu predstavlja neki aspekt klijenta i njegovog života. &toga terapeut poziva klijenta da istraži san iz svakog ugla. METODE ISTRAŽIVANJA 1. Primjena fenomenološkog metoda tijekom slušanja sna

%no što treba da terapeuta zanima jest samo da otkrije klijentovu prirodnu energiju i interes i da uo$i gdje se energija zaglavljuje ili izbjegava. ok teraput radi sa klijentom, također ne zaboravlja da ostane )okusiran na svjesnost o ovdje i sada. >ažno je zapamtiti da u snovima, kao i u životu, slike, simboli i meta)ore imaju jedinstveno zna$enje za svaku osobu. >aše zna$enje simbola može biti potpuno druga$ije od zna$enja koje daje sniva$. "rvi zadatak je, stoga, da se istraživanjem uslova u polju sazna da li postoji nešto što je trenutno bitno, da  pitate klijenta što njemu zna$e predmeti, rije$i, simboli, ljudi. +oje asocijacije ima: 7akvi detalji koji se istražuju $esto pripadaju pozadini, iz )iguraNpozadina polarnosti M naj$ešće su nosioci zna$ajni' in)ormacija za klijenta. *ednom kada se dovedu u )ocus klijentove pažnje otkrivaju nove perspective klijentove subjektivne i objektivne realnosti. 0smjeravanje na  pozadinu sna zna$i prepoznati i istražiti. 7akođer, ponavljajući snovi se odnose na poruke koje nismo spremni da $ujemo. %vi snovi prestaju ili se mjenjaju kada postanemo osjetljivi za  poruke. &li$no zna$enje imaju snovi koji se pamte ili koji' se sjećamo. 2. Predlaganje klijentu da san ispriča u sadašnjosti…

Jkao da se dešava sada, koristeći OjaP i sadašnje vreme. %vo doživljaj $ini neposrednijim, intenzivnijim, uklju$uje ne samo sniva$a ve$ M terapeuta u atmos)eru sna. Qadeći na snu na ovakav na$in promatramo san kao M bilo koju drugu temu u terapijskom procesu M terapeut može da povla$i paralelu između sniva$evog identiteta u snu M realnosti tretirajući i' kao  projekcije, retro)leksije M polarnosti.

3. Rad na iskustvu kao da klijent govori stvarnu priču

ok se san ponovo pri$a, terapeut će svakako biti u mogućnosti da vidi mnogo tema i )igura koje se pojavljuju, kao što su promjene boje glasa, )izi$ke reakcije, modi)ikacije kontakta, itd. 7ada se klijenta može pozvati na svjesnost. 4. Predlaganje klijentu da san izrazi neverbalno

%vo podrazumjeva doživljavanje sna kroz tjelesno izražavanje, na primer, zauzimanjem razli$iti' tjelesni' položaja, kretanjem po prostoriji ili puštanjem nekog glasa. %vo također  može zna$iti korištenje plastelina ili crtanje slike koja predstavlja san. . Predlaganje klijentu da ponovo ispriča san iz perspektive svakog lika ili predmeta

%vo može omogućiti da se zapo$ne sa aspektom sna koji je od najvećeg interesa za klijenta, a zatim da se radi na djelovima koji su udaljeniji ili teži. ok klijent radi na razli$itim karakterima u snu, $esto će doći do spontani' saznanja, iznenadni' uvida ili identi)ikacija. %vim se razjašnjava koja su zna$enja i simbolika prisutni, ali su izvan svesnosti. "onekad će klijentima biti teško da se identi)iciraju sa zastrašujućim, agresivnim ili neprijatnim aspektima sna. 0 stvari, klijenti se $esto najteže identi)iciraju sa onim dijelovima koji' su se najviše odrekli. Hit će im potreban blagi podsticaj da preuzmu te određene uloge. %vo može biti posebno korisno, pošto većina ti' projekcija sadrže ogromnu energiju i moć koje su bile vezane za otuđivanje i projekciju. !. "reiranje dijaloga ili eksperimenta izme#u likova ili predmeta u snu

"earls je smatrao da je san projekcija sniva$evog sel)a M da je svaki element sna  potencijalna mogućnost za otkrivanje nedovoljno svjesni' aspekata. +ada se klijent kroz eksperimentalno istraživanje identi)icira sa udaljenim ili odba$enim aspektima sel)a, moguće je da se zapo$ne process integracije M pri'vaćanja onoga što jeste. 7ako nastala svjesnost je integrirajuća M iscjeljujuća M ona jest cilj gestalt terapijskog procesakoji za  posljedicu ima integraciju, iscjeljenje, jedinstvenost bića M njegovo potpunije M smislenije  postojanje u razli$itim, 'ijerar'ijskim poljima. 7erapeut traži od klijenta da se identi)icira sa razli$itim dijelovima sna M da uspostavi dijalog između nji'. "romatranje dijaloga,  prepoznavanje, izdvajanje i ponavljanje zna$ajni' re$enica ili pokreta dovodi do svijesnosti opotrebama, identi)ikacijama M zna$enjima u realnosti klijenta, te do aktivnosti koje odgovarajuovom procesu M njima s'odni' posljedica. "omjeranja M obrti u onome što

se naglašava, na što se )okusiramo, jedan je od veliki' prednosti gestalt metoda. Fokus se određuje na osnovu onoga što je važno iz terapeutNklijent odnosa u tom trenutku M u tom kontekstu. "ravac zavisi od senzitivnosti na speci)i$an odgovor koji slijedi nakon konkretne intervencije. *ames &imkin nastavlja pearlsovo stanovište M smatra da je sve u snu aspect sel)a. ok spavamo, mi ustvari pišemo svoj skript M govorimo o sebi. Za gestalt terapeute san je egzistencijalna poruka o tome kako postojimo, kakva je priroda našeg  postojanja, koja je tema kojom se trenutno bavimo na razli$itim nivoima. $. %ksperimentiranje sa kreiranjem drugačijeg završetka sna

%vo je posebno korisno kod noćni' mora. /ožete predložiti klijentu da zamisli kako je ja$i ili moćniji ili da dozove neku sliku ili osobu da ga podrži. 7ada može ponovo proći kroz san 5vjerovatno nekoliko puta6 sa razli$itim završetkom. &. 'tkrivanje koju poruku san nosi o terapeutu ili o terapiji

0 ovom slu$aju san može biti klijentova retro)leksija ne$ega što mu je teško da izrazi. Msadore From je vjerovao da su svi snovi, između ostaloga, komunikacija sa terapeutom o terapiji. ok slušate san, razmišljajte koja je poruka za vas sadržana u njemu. =a primjer, da li san govori o $uvanju, stra'u ili iznevjerenosti ili o seksualnoj privla$nosti prema misterioznom strancu. a li ovo za vas ima nekog odjeka o tome što se dešavalo na posljednjoj seansi: a li vam klijentov san pokušava reći nešto što ne može lako da se prizna ovdje i sada:

&ve navedene te'nike su također pogodne za rad na )antazijama ili dnevnim sanjarenjima koje također mogu predstavljati želje, kon)likte i nezavršene poslove koji su na ivici klijentove svjesnosti. obro je imati na umu da i terapeut može imati osjećaj što to nedostaje ili što je izbjegnuto u snu 5na primer, suprotna polarnost nekog osjećanja, $lan porodice koji nedostajeJ6.

LITERATURA:

B. 2. -. 1.

*%RG8, ". S &MLL&, G.  T >eštine geštalt savetovanja i psi'oterapije U "83QL&, F.,