Skripta Pomorsko Pravo 3.Razred

„KLIPER“ USTANOVA ZA OBRAZOVANJE KADROVA U POMORSTVU

SKRIPTA IZ PREDMETA „POMORSKO PRAVO“ za 3.razred 1.dio

Nastavnik: Eduard Marković, dipl.iur. U Splitu, veljača, 2012 godine.

1

SADRŽAJ: 1.1. Imovinsko-pravne osobine broda…………………………………………….str. 3. 1.2. Sudionici pomorskog plovidbenog posla ……………………………….......str. 5. 1.3. Ugovori o iskorištavanju brodova …………………………………………... str. 8. 1.4. Ugovori o zakupu …………………………………………………………….. str. 9. 1.5. Ugovori o pomorsko plovidbenom poslu …………………………………..str. 10. 1.6 Prigovor ………………………………………………………………………. str. 19. 1.7. Zastara ………………………………………………………………………...str. 19. 1.8. Prestanak ugovora o prijevozu stvari morem…………………………….. str. 19. 1.9. Izvanugovorna odgovornost vlasnika broda i brodara ……………..…… str. 20. 1.10. Izvršenje ugovora o prijevozu stvari morem …………………...………. str. 20. 1.11. Odgovornost prijevoznika za štete na stvarima i za zakašnjenje ……. str. 21. 1.12. Vrijeme stojnica ………………………………………………….……….. str. 22. 1.13. Vozarina …………………………………………………………..………... str. 24. 1.14. Carinski postupak ……………………………………………………….… str. 24. 1.15. Predaja tereta primatelju …………………………………………………. str. 26. 1.16. Teretnica ………………………………………………………………….... str. 27. 1.17. Pomorski teretni list …………………………………………………….…. str. 30 1.18. Korištena literatura ……………………………..…………………………. str. 32.

2

III. POMORSKO IMOVINSKO PRAVO

1.1. IMOVINSKOPRAVNE OSOBINE BRODA STVARNA PRAVA Stvarno pravo je skup pravnih normi kojima se reguliraju odnosi među pravnim subjektima u pogledu stvari.Stvar je samo objekt(predmet) stvarnopravnog odnosa. Ovlašteniku se omogućuje da stvar na kojoj ima stvarnopravno ovlaštenje štiti od svakoga,odnosno potražuje od svakog onog u koga se stvar nalazi. Osnovno je obilježje stvarnog prava da je ono APSOLUTNO –djeluje prema svima.Svaka osoba je dužna poštovati postojeće stvarno pravo nositelja tj. subjekta stvarnog prava. Stvarna prava se dijele na dvije osnovne skupine: - stvarna prava na vlastitoj stvari ( pravo vlasništva ) - stvarna prava na tuđoj stvari ( npr. Založno pravo,pravo služnosti ) ZALOŽNO PRAVO – je stvarno pravo na tuđoj stvari kojim se založni vjerovnik ovlašćuje da namiri svoje potraživanje iz zaloga,ako založni dužnik na vrijeme ne ispuni svoju obvezu. OSNOVNE IMOVINSKOPRAVNE OSOBINE BRODA Brod je po svojim imovinskopravnim osobinama pokretna, nepotrošna i sastavljena stvar s mnogim pripadnostima. Stvarna prava na brodu (npr.pravo vlasništva ) su tijesno povezana s pravom državne pripadnosti broda.O državnoj pripadnosti broda često ovisi koji će pravni poredak biti mjerodavan u slučaju spora. Naš Pomorski Zakonik ističe da se stvarna prava na brodu upisuju u upisnik brodova. Pravo vlasništva i hipoteka na brodu imaju pravni učinak prema trećim osobama od trenutka upisa u upisnik brodova. Brod je nepotrošna stvar,jer je namijenjen trajnom iskorištavanju. Brod kao sastavljena stvar se sastoji od dijelova i pripadaka čijim je tehničkim spajanjem brod i nastao. Brod je glavna stvar,a njegovi pripatci (npr. čamci za spašavanje,sidra,konopi..) su stvari koje su upisane u brodski inventar i slijede pravnu sudbinu broda ( npr.prijenos vlasništva ili otuđenje broda obuhvaća i sve njegove pripatke.

3

PRAVO VLASNIŠTVA – To je oblik pripadanja i ovlaštenja neke osobe u odnosu na stvar. U objektivnom smislu, vlasništvo je sve ono što nekome pripada (stvari i prava). U subjektivnom smislu,vlasništvo je ovlaštenje vlasnika da radi po svojoj volji s predmetom vlasništva što god želi,kao i s koristima koje ta stvar nosi, a svakog drugog isključiti od toga. Vlasnik broda može: 1. Prenijeti brod na drugu pravnu ili fizičku osobu,uz nadoknadu ili bez nje. 2. Osnovati hipoteku na brodu – to je ZALOŽNO PRAVO prema kojem je vjerovnik ovlašten da se namiri iz prodajne cijene broda ostvarene sudskom prodajom. Hipoteka prati brod ( brod je njome opterećen), djeluje prema svim osobama, bez obzira na promjenu vlasnika broda,čim se upiše u upisnik brodova.Osnova za upis hipoteke je ugovor (ugovorna hipoteka ) ili sudska odluka ( sudska hipoteka ). Hipoteka na brodu danas je nužan stvarnopravni sustav jamstva za dugoročne kredite broda.Posebno je važna pri gradnji broda,kada su krediti najpotrebniji.Stoga postoji i hipoteka na brodu u gradnji koji je upisan u upisnik brodova u gradnji. Hipoteka obuhvaća sve sastavne dijelove broda i njegove pripatke,ali ne obuhvaća vozarinu(prijevoz stvari),prevozninu (prijevoz putnika),tegljarinu i zakupninu,niti nagrade za obavljeno spašavanje na moru ( brodaru treba ostaviti da slobodno raspolaže svotama koje zaradi iskorištavanjem broda kako bi se oslobodio duga). Vlasnik broda može otuđiti brod u inozemstvo,ali ne može biti brisan iz hrvatskog upisnika, ako će time biti oštećeni hipotekarni vjerovnici, kojima u stranom upisniku brodova njihova prava ne bi bila priznata onako kako bi bila priznata po hrvatskom pravu. 3. Sklapati ugovore o plovidbenim poslovima i o zakupu Brod, brod u gradnji i jahta mogu biti u suvlasništvu.Ono se dijeli na jednake, idealne dijelove. Suvlasništvo je institut kojim se uređuje međusobni odnos više osoba koje se pojavljuju kao vlasnici jedne nepodijeljene stvari. PRAVO VLASNIŠTVA PRESTAJE: -kad druga osoba stekne vlasništvo na istoj stvari -napuštanjem stvari tj. kad vlasnik izrazi volju da je više ne želi posjedovati -propašću stvari

4

NASLOVI STJECANJA I GUBITKA PRAVA VLASNIŠTVA NA BRODU Za brodove postoje specifični naslovi stjecanja i gubitka prava vlasništva na brodu: - proglašenje broda pomorskim plijenom,odnosno ratnim plijenom na moru - prijenos prava vlasništva na osiguratelja prihvaćanjem izjave o napuštanju, - isplatom naknade iz osiguranja - propustom vađenja potonule stvari

1.2. SUDIONICI POMORSKOG PLOVIDBENOG POSLA BRODAR (shipowner)– je fizička ili pravna osoba koja je kao posjednik broda(vlastitog ili tuđeg) nositelj plovidbenog pothvata.Razlikujemo pojam brodovlasnika kao osobe koja ima vlasništvo na brodu,od pojma PRIJEVOZNIKA(shipowner,carrier),kao osobe koja je nositelj plovidbene djelatnosti.Brodovlasnik i prijevoznik mogu i ne moraju biti iste osobe.Ponekad brodovlasnik ne želi iskorištavati brod,pa ga daje drugoj osobi na iskorištavanje tj.upotrebu.Tada se zaključuju ugovori o zakupu,gdje se zakupoprimatelj pojavljuje u ulozi prijevoznika kao glavni plovidbeni poduzetnik. NARUČITELJ (charterer)- je ugovorna stranka koja od prijevoznika naručuje prijevoz stvari,osoba,tegljenje ili obavljanje nekog drugog pomorskog plovidbenog pothvata.On se služi onim uslugama brodara koje su predviđene ugovorom,plačajući za to brodaru određenu naknadu (vozarinu,tegljarinu). Naručitelj je nositelj svih prava i obveza iz ugovora,ali ne mora on sam biti ujedno i krcatelj,već može posebnim ugovorom angažirati krcatelja,kao što ne mora biti ni primateljem (s primateljem je obično vezan kupoprodajnim ugovorom). KRCATELJ (shipper) - može biti sam naručitelj ili od njega određena osoba,koja na temelju ugovora o prijevozu predaje stvari prijevozniku na prijevoz.Krcatelj poduzima pravne radnje (svi poslovi oko dokumenata) predaje stvari na prijevoz dok fizičku predaju stvari,tj. sam ukrcaj,obavljaju slagači.Kad krcatelj ukrca robu,ima pravo tražiti od brodara da mu izda teretnicu.Krcatelj određuje kakve će podatke o teretu sadržavati teretnica i kako će ona glasiti(na ime,po naredbi,ili na donosioca).Brodar je dužan izdati krcatelju na njegov zahtjev više primjeraka teretnice. Pismo spremnosti predaje se na adresu krcatelja. Teret se ne može smjestiti na palubu bez suglasnosti krcatelja. Krcatelj je dužan na vrijeme predati zapovjedniku broda carinske i druge isprave potrebne za ukrcaj,prijevoz i iskrcaj robe.

5

PRIMATELJ (receiver) – je osoba ovlaštena da primi teret od prijevoznika.To može biti sam naručitelj ili neka treća osoba koja svoje pravo izvodi iz ugovora ili iz teretnice.Ako je izdana teretnica,brodar je dužan robu predati ovlaštenom imatelju teretnice,a ako ona nije izdana,brodar će biti dužan u luci odredišta predati teret osobi koja je označena u ugovoru.Ako naručitelj prijevoza u ugovoru ne označi osobu primatelja,a teretnica nije izdana,ovlaštenim primateljem stvari će se smatrati sam naručitelj.Pomorski zakonik ima za naručitelja,krcatelja i primatelja zajednički naziv KORISNIK PRIJEVOZA. POMORSKI AGENT – zbog velike složenosti pomorskog poslovanja,danas postoje specijalizirane pomorske agencije koje obavljaju razne brodske poslove u luci tj. bave se posredovanjem i zastupanjem.Usluge pomorskih agenata potrebne su za normalno odvijanje pomorskog poslovanja,jer određene poslove ne bi mogao uspješno obavljati brodar iz svog sjedišta, ni zapovjednik broda koji ne poznaje specifične uvjete u pojedinim lukama. Naš Zakonik ističe kako se ugovorom o pomorskoj agenciji pomorski agent obvezuje da na temelju opće ili posebne punomoći,u ime i za račun nalogodavatelja,obavlja pomorske i agencijske poslove,te poslove pomaganja,posredovanja i zastupanja,a nalogodavatelj se obvezuje da agentu nadoknadi troškove i plati nagradu. Poslovi pomorskih agencija obuhvaćaju:prihvaćanje i otpremu brodova,posredovanje pri sklapanju ugovora,kupoprodaja,gradnja i popravak brodova,osiguranje brodova, tereta i interesa,opskrba zalihama,popunjavanje posadom,te briga o posadi i putnicima. Prema sadržaju ugovora,agenti se dijele na: 1. Lučke agente – oni djeluju u lukama,olakšavaju posao zapovjedniku broda oko svih formalnosti koje treba obaviti prilikom uplovljavanja ili isplovljavanja broda iz luke,pribavlja brodu mjesto za pristajanje,obavlja carinske i upravne formalnosti,brine o ukrcaju,iskrcaju,plaća lučke naknade,naplaćuje vozarinu,prekostojnice,pomaže pri zaključivanju ugovora.. 2. Agente posrednike – oni su ovlašteni da prilikom sklapanja ugovora o iskorištavanju brodova obavještavaju svog nalogodavca o kretanju tržišta,mogu zaključivati ugovore u ime i za račun brodara.Takvi agenti posrednici se još nazivaju brokerima (shipbrokers) 3. Agenti tereta (cargo agenti) javljaju se kao zastupnici krcatelja ili primatelja robe u njegovim odnosima s prijevoznikom. 4. Agenti osiguratelja (insurance agent) je osoba koju je osiguratelj ovlastio da u njegovo ime i za njegov račun zaključuje različite ugovore o pomorskom osiguranju. Prema opsegu punomoći,agenti se mogu podijeliti na: 1. Generalni agenti- djeluju na temelju opće punomoći ,što znači da

6

se obvezuju da će u ime i za račun nalogodavatelja obavljati sve poslove iz njegove djelatnosti. Važno je da je u punomoći jasno istaknut opseg posla. 2. Specijalni agenti – rade na temelju posebne punomoći,koja im daje pravo da npr. sklope samo jedan konkretan ugovor o prijevozu u ime i za račun nalogodavatelja(brodara) ili da obavi određene druge poslove za njega. Pomorski agent je dužan obavještavati svog nalogodavatelja o izvršavanju naloga i položiti mu račun.Pomorski agent ima pravo na naknadu troškova i na nagradu za posredovanje i sklapanje ugovora. ZAPOVJEDNIK (master) – mora biti državljanin Republike Hrvatske.Imenuje ga i razrješava kompanija.Odgovoran je za sigurnost broda i red na brodu,ima javne ovlasti na brodu(npr.unosi podatke o rođenju ili smrti osobe na brodu u brodski dnevnik,prima izjavu posljednje volje...),a također je i zastupnik kompanije.Kao zakonski zastupnik brodara ima velika zakonska ovlaštenja u mjestima izvan sjedišta brodara.Može u ime i za račun brodara zaključivati ugovore o spašavanju i pravne poslove potrebne za izvršenje putovanja.Ako u mjestu izvan sjedišta brodara nema ovlaštenog predstavnika brodara,može sklapati i ugovore o plovidbenim poslovima(osim ugovora na vrijeme za cijeli brod). OTPREMNIK /špediter/ (forwarder) – je samostalni gospodarstvenik,pomoćnik naručitelja koji se temeljem ugovora o otpremi(špediciji) obvezuje da će nalogodavatelju izvršiti jedan ili više otpremničkih poslova(organiziranja otpreme i dopreme robe) tj.sklapati u svoje ime i za račun nalogodavca (naručitelja)- ugovore o prijevozu stvari i druge ugovore potrebne za izvršenje prijevoza(ugovor o osiguranju,uskladištenju..) i druge radnje vezane uz otpremu robe(npr.carinske formalnosti,pribavljanje teretnice...)a nalogodavatelj se obvezuje da će otpremniku (špediteru) platiti određenu naknadu za usluge,predujam i naknadu troškova. MEĐUOTPREMNIK- je onaj otpremnik na kojeg je glavni otpremnik prenio dio svojih obveza tj.povjerio mu je djelomično obavljanje posla otpremanja(npr.organizacija prekrcaja u određenom mjestu).Dakle,otpremnik je i dalje glavni nositelj komitentovih naloga,ali svoj nalog izvršava služeći se djelomično uslugama međuotpremnika. PODOTPREMNIK – je osoba kojoj je glavni otpremnik povjerio u cjelini otpremanje robe.Dakle,on zamjenjuje glavnoga,obavljajući za njega cijeli posao koji mu je povjeren. U pogledu odgovornosti otpremnika za rad drugih osoba kojima se služi,on odgovara samo za njihov izbor,ali ne i za njihov rad.Međutim,postoje slučajevi kad otpremnik može ugovorom preuzeti odgovornost i za njihov rad,ali se onda ugovara i veća provizija.

7

SLAGAČI / stivadori – U prijašnje su vrijeme mornari sami ukrcavali i iskrcavali teret.S pojavom parobroda, počela se organizirati specijalna radna snaga-brodski slagači tereta-stivadori. U današnje vrijeme, slagački poduzetnik obavlja operacije ukrcaja robe na brod,slaganje i iskrcaj s broda,uključujući i sporedne operacije. Ugovor o slagačkom poslu je ugovor o djelu,kojim se slagač obvezuje da će naručitelju slagačkog posla obaviti jednu ili više slagačkih operacija,a ovaj će mu za to platiti naknadu. Pri iskrcaju,slagač radi kao produžena ruka broda sve do predaje tereta na gatu.Slagač je dužan pri obavljanju posla primijeniti profesionalnu pozornost tj.pridržavati se pravila struke,te poznavati tehnološka svojstva robe kojom manipulira. 1.3. UGOVORI O ISKORIŠTAVANJU BRODOVA Dvije su osnovne skupine ugovora o iskorištavanju pomorskih brodova: -ugovori o zakupu broda -ugovori o pomorsko –plovidbenom poslu U ugovore o pomorsko-plovidbenom poslu se ubrajaju: a) ugovori o prijevozu stvari morem (brodarski ugovor,potprijevozni i pomorsko-vozarski ug.) b) ugovori i prijevozu putnika i prtljage morem c) ugovori o tegljenju d) ugovori koji se odnose na druge plovidbene poslove (neimenovani ugovori koji se odnose npr. Na posao polaganja kabela,na ribolovnu djelatnost,znanstveno istraživanje..) Ugovorom o prijevozu stvari brodom može se zaključiti prijevoz stvari cijelim brodom,razmjernim dijelom broda ili određenim brodskim prostorom ( brodarski ugovor,engl. CHARTER ) i prijevoz pojedinih stvari (vozarski ugovor,engl. CONTRACT OF CARRIAGE).Brodarski ugovor (charter) može se zaključiti na jedno ili više putovanja (brodarski ugovor na putovanje) ili na određeno vrijeme (brodarski ugovor na vrijeme) Ugovori o plovidbenom poslu zapravo su ugovori o djelu. To su ugovori kojima je predmet neki plovidbeni posao,iskorištavanje broda radi plovidbe,bez obzira ostvaruje li se plovidbe prijevozom stvari,prijevozom putnika,tegljenjem ili drugim plovidbenim zadacima. Po našem pravu brodar ostaje poduzetnik pomorskog plovidbenog pothvata i ukoliko (zadržavajući upravu nad brodom ) prepusti korisniku prijevoza pravo da se služi brodom radi prijevoza svojih stvari ili stvari trećih osoba.

8

1.4. UGOVOR U ZAKUPU BRODA Ovim ugovorom, zakupodavatelj, kao osoba koja raspolaže brodom,daje zakupoprimatelju određeni brod na upotrebu uz plaćanje zakupnine,a radi obavljanja plovidbene djelatnosti. Bitne osobine ugovora: -zakupodavatelj je dužan predati brod zakupoprimatelju u stanju da ga može iskorištavati prema ugovorenoj namjeni(npr.ugovoren je brod za prijevoz određenog tereta redovitom prugom) -zakupoprimatelj mora opremiti brod,a može mijenjati posadu pa i onda ako je brod predan zajedno s njom -zakupoprimatelj stječe svojstvo brodara -zakupoprimatelj snosi troškove pogona broda Ako nije drukčije ugovoreno brod se predaje bez posade. Ugovor mora biti sastavljen: - u pisanom obliku - sklopljen na određeno ili neodređeno vrijeme - za jedno ili više putovanja Za štetu koja je postojala za vrijeme predaje broda,a koja umanjuje njegovu sposobnost za ugovoreno iskorištavanje,odgovara zakupodavatelj,osim ako se radilo o skrivenoj mani broda (latent defect ),pa zakupodavac to i dokaže,tj.da nedostatke broda nije mogao otkriti pozornošću urednog brodara,a koji su zakupoprimcu prouzrokovali štetu. Zakupnina se plaća mjesečno unaprijed. Ako je brod u trenutku isteka ugovora još na putovanju,pa je zakupoprimatelj spriječen da ga preda,tada će se ugovor automatski produžiti za onoliko vremena koliko je potrebno da se putovanje završi.Tada je zakupoprimatelj dužan za prekoračeno vrijeme platiti naknadu u visini dvostruke zakupnine. Ugovor o zakupu prestaje: • • • • •

-po isteku vremena koje je ugovoreno -u slučaju propasti broda -trajne nesposobnosti za iskorištavanje -više sile -u slučaju smrti ugovornih stranaka

a) UGOVOR O PRIJEVOZU STVARI MOREM Ovim ugovorom brodar se obvezuje da će prevesti stvari brodom,a naručitelj prijevoza da će platiti vozarinu.

9

Ugovor je zaključen kada se stranke sporazume o bitnim elementima ugovora.Bitni elementi po prirodi posla jesu: 1. stvar,koju se prijevoznik obvezuje prevesti 2. prijevozni put Stvar se individualizira vrstom i količinom.Količina se određuje po masi,obujmu ili broju komada Prijevozni put se individualizira sporazumom stranaka o početnoj i završnoj točki puta. Prijevoz mora biti naplatan (plaćanje vozarine kao protuusluga izvršenju prijevoza) Naš Zakonik propisuje pisani oblik ,pod prijetnjom ništavosti ugovora ako se oblik ne ispuni. 1.5. BRODARSKI UGOVOR (CHARTER ) Brodarskim ugovorom prijevoznik se obvezuje prevesti teret brodom koji je izričito ugovoren ili brodom koji ima ugovorena svojstva. Brodarski ugovori se ugovaraju uglavnom u slobodnoj plovidbi. Brod je bitan element brodarskog ugovora. Brod koji se ugovara mora biti individualiziran imenom i osobinama za koje brodar jamči. Prijevoznik smije zamijeniti ugovoreni brod drugim brodom ako je ugovorena supstitucijska klauzula, uz uvjet da zamjenski brod ima ista svojstva kao i ugovoreni. Brodarski ugovor možemo podijeliti u dvije skupine: a) S obzirom na prostor broda koji je predmetom sklapanja ugovora • •

brodarski ugovori za cijeli brod brodarski ugovori za razmjerni dio broda(npr.1/3, ili ½ prostora broda) • brodarski ugovori za određeni brodski prostor (npr. za određeno skladište) Obveza je prijevoznika da pravovremeno stavi naručitelju brod na raspolaganje(cijeli brod,razmjerni dio broda ili određeni brodski prostor) tj. da mu omogući ukrcaj stvari. Ako ugovoreni brodski prostor ne bude u potpunosti iskorišten,prijevoznik ne smije raspolagati tim prostorom bez pristanka naručitelja. b) S obzirom na vrijeme za koje su ugovoreni • brodarski ugovor na putovanje(voyage charter) Svrha je ovakvih ugovora osigurati naručitelju potreban ugovoreni brodski prostor za jedno određeno putovanje ili više unaprijed određenih putovanja tj. prijevoz tereta iz jednog mjesta u drugo uz plaćanje ugovorene vozarine.

10

• brodarski ugovori na vrijeme (time charter) Svrha je ovakvih ugovora osigurati naručitelju potreban brodski prostor za određeno vremensko razdoblje (za više uzastopnih putovanja),ali i zaštiti brodara od promjena vozarina na tržištu u određenom vremenu. U praksi se time charter uvijek zaključuje za cijeli brodski prostor. Navedene se podjele ugovora međusobno ne isključuju, već je moguća i njihova kombinacija – obzirom na stvarne potrebe prijevoza stvari. Forma brodarskog ugovora Brodarski ugovor (charter) je neformalni ugovor. Pomorski zakonik propisuje samo dva izuzetka od navedenog pravila i to za brodarske ugovore za više putovanja i brodarske ugovore na vrijeme za cijeli brod za koje je propisana pisana forma ugovora.Ako navedene dvije vrste ugovora nisu zaključene u pisanoj formi nemaju pravnog učinka. Unatoč neformalnosti, u praksi se za sklapanje brodarskog ugovora koristi pisana forma ugovora poznata pod imenom charter party.Korijen naziva potječe od latinskog izraza carta partita, a znači raspolovljeni papir. Taj naziv duguje poslovnom običaju još iz srednjeg vijeka kad se brodarski ugovor sastavljao u pisanoj formi,a potom bi se papir raspolovio zupčastim rezom te bi jedan dio zadržao za sebe naručitelj,a drugi bi uzeo brodar. U odredišnoj luci,ta bi se dva dijela brodarskog ugovora usporedila i ako bi jedan dio u potpunosti odgovarao drugom,to bi bio dokaz o pravu imatelja polovice papira na traženje prevezenih stvari. Iako je samo za brodarske ugovore za više putovanja i one na vrijeme za cijeli brod propisana pisana forma ugovora,u praksi se danas sve više koristi pisana forma za gotovo sve brodarske ugovore. Postoje uobičajene forme ugovora (charter party, zaključnica-«cargo booking note»,triptih..) čija je svrha pojednostavnjenje poslovanja,izbjegavanje dugih pregovora.. Takve tipske ugovore (code name) izdaju brodarska udruženja,među kojima se ističe BIMCO (Baltic and International Maritime Conference). Tipski ugovori predstavljaju nacrt ugovora,o čijim uvjetima je moguće pregovarati. Takvu formu ugovora nazivamo charter party,a osnovna joj je karakteristika da sadrži veći broj klauzula o uvjetima prijevoza,a omogućava jednostavno zaključivanje ugovora na daljinu. Uz to omogućuje strankama da ako žele nešto dodati ugovoru onda to mogu učiniti u obliku dodatnih klauzula.Ako stranke ništa ne pridodaju,tada se charter party smatra «čistim» (clean charter party). Charter party je redovito u upotrebi kod prijevoza velikih količina robe u slobodnoj plovidbi.

11

POTPRIJEVOZNI UGOVOR To je prijevozni ugovor naručitelja(charterer) iz brodarskog ugovora s trećom osobom (podnaručiteljem) o prijevozu stvari istim brodom.Dakle,radi se o posebnom ugovoru o prijevozu s trećom osobom (podnaručiteljem,engl.subcharterer).u odnosima iz podugovaranja u pomorskoj plovidbi naručitelju prijevoza iz brodarskog ugovora se daje pravo da u sklopu tog ugovora slobodno raspolaže brodskim prostorom ugovaranjem prijevoza s trećim osobama,tj.ustupanjem ugovorenog brodskog prostora trećim osobama. Ovaj ugovor se prakticira kada naručitelj ponekad nema raspoloživog tereta za prijevoz ili ga nema u dovoljnim količinama da ispuni ugovoreni brodski prostor,a kako mora platiti ugovorenu vozarinu bez obzira na to koliko je i što ukrcao,prisiljen je prevoziti stvari trećih.Međutim, može se dogoditi da naručitelj već unaprijed planira zaključivanje ugovora o prijevozu upravo radi toga da prijevozom tuđe robe zaradi na razlici u vozarini. Ovdje se pojavljuje više odnosa koji nastaju iz ugovora i podugovora: • • •

-odnosi nastali sklapanjem brodara i naručitelja iz brodarskog ugovora(naručitelj će odgovarati brodaru za djela podnaručitelja prijevoza iz potprijevozničkog ugovora) -odnos naručitelja s trećom osobom(podnaručiteljem)-naručitelj odgovara svom ugovornom partneru jer mu je obećao prijevoznu prestaciju(uslugu) -odnos između brodara i podnaručitelja-brodar odgovara podnaručitelju iako nije sklopio s njim ugovor.

Na taj način podnaručitelj može tužiti svojeg ugovornog partnera,naručitelja,ali i brodara,ili obojicu zajedno u slučaju neispunjenja tražbine. Za povećanje obveza brodar ima pravo regresa prema naručitelju.Ukoliko podnaručitelj nije znao za sadržaj brodarskog ugovora(glavnog ugovora),što brodar mora i dokazati,tada brodar odgovara samo u granicama glavnog (brodarskog) ugovora. POMORSKO – PRIJEVOZNIČKI UGOVORI (contract of carriage) To su ugovori za prijevoz pojedinih stvari,neformalni su,ugovaraju se uglavnom u linijskoj plovidbi(plovidba po unaprijed utvrđenom redu plovidbe),a brodski prostor nije bitan element ugovora. Glavni predmet ugovora su stvari koje se prijevoznik obvezuje prevesti. Ovdje je riječ o prijevozu individualnih pošiljaka od raznih naručitelja. Ovi se ugovori zaključuju pristupanjem ponuđenim opće poznatim 12

uvjetima prijevoza i tarifama otisnutim na tiskanom obrascu. To su adhezijski ugovori ,jer se zaključuju pristupanjem ponudi. Da bi se osigurao prijevoz određene robe u određeno vrijeme naručitelj ili njegov krcatelj sastavlja s prijevoznikom: Zaključnicu(cargo booking note) koja sadrži samo bitne elemente ugovora o prijevozu:-imena stranaka -luka ukrcaja -luka iskrcaja -vrsta i količina tereta -iznos vozarine Zaključnica se sastavlja prilikom sklapanja ugovora o prijevozu. Zaključnicom mogu naručitelji unaprijed rezervirati neki termin prijevoza za svoj teret.Zaključnica se smatra dokazom postojanja ugovora o prijevozu. Nakon predaje robe prijevozniku,izdaje se teretnica. Razlike između brodarskih i pomorsko-prijevozničkih ugovora RAZLIKOVNI ELEMENT brod plovidba formulari teret

BRODARSKI UGOVOR bitan element uglavnom slobodna tipski ugovori masivni,rasuti

POM.-PRIJEV. UGOVOR nebitan element uglavnom linijska adhezijski ugovori komadni teret,mnoštvo pošiljaka(general cargo)

UGOVOR O PRIJEVOZU PUTNIKA I PRTLJAGE MOREM

POJAM PUTNIKA- kao stranka ugovora o prijevozu, putnik je osoba koja se prevozi brodom na temelju ugovora o prijevozu. Prava i obveze stranaka iz ugovora Ugovorom o prijevozu putnika,prijevoznik se obvezuje putnika prevesti brodom,a putnik treba platiti prevozninu. Glavne obveze su čuvanje putnikovog tjelesnog integriteta i njegov prijevoz.To znači da treba putniku osigurati minimum prikladnog prostora na brodu,kao i prehranu na dužim relacijama. Što se tiče izvršenja prijevoza, tu se ubraja pravodoban početak izvršenja putovanja,održavanje reda plovidbe,pravodoban dolazak broda na odredište... Iako nije propisan oblik ugovora,uobičajeno je izdavanje putne karte, što je ujedno prijevoznikova obveza.Pretpostavlja se da sadržaj putne karte

13

odgovara ugovoru. Putna karta može glasiti na ime ili na donositelja.Putna karta koja glasi na ime, ne može se prenijeti na drugu osobu bez pristanka prijevoznika. Putnik bez putne karte plaća prevozninu od luke ukrcaja do luke iskrcaja,a ako se nije na vrijeme javio zapovjedniku ili drugom ovlaštenom članu posade broda,dužan je platiti dvostruku prevozninu za prijeđeni put. Putnik ima pravo odustati od ugovora.U svezi sa samovoljnom izjavom putnika o odustajanju, prijevoznik je dužan vratiti prevozninu putnika čija putna karta glasi na ime,ako odustane od putovanja u plovidbi- u granicama unutrašnjih morskih voda RH ,6 sati prije početka putovanja,a u plovidbi izvan tih granica- 3 dana prije početka putovanja. Ako je tijekom putovanja došlo do prekida putovanja (a prekid traje više od 12 sati) u granicama unutrašnjih morskih voda RH, odnosno 3 dana na putovanju izvan tih granica, putnik ima pravo: 1. zahtijevati da ga prijevoznik prikladnim prijevoznim sredstvom zajedno s prtljagom preveze do odredišta. 2. zahtijevati od prijevoznika da ga zajedno s prtljagom u primjerenom roku vrati u polaznu luku i da mu vrati prevozninu, 3. odustati od ugovora i tražiti da mu prijevoznik vrati prevozninu. ODGOVORNOST BRODARA ZA SIGURNOST PUTNIKA Prijevoznik iz ugovora o prijevozu putnika odgovara za povredu putnikovog tjelesnog integriteta (tjelesnu ozljedu,psihičke povrede,smrt..) Prijevoz putnika obuhvaća: 1.Vrijeme za koje se putnik nalazi na brodu 2.Vrijeme za koje se obavljaju radnje ukrcavanja ili iskrcavanja putnika 3.Vrijeme za koje se obavlja prijevoz putnika vodenim putem od obale do broda i obratno. U slučajevima da su smrt ili tjelesna ozljeda putnika nastali zbog brodoloma, sudara, nasukanja, eksplozije, požara ili mana broda, prijevoznik odgovara na osnovi PRETPOSTAVLJENE KRIVNJE, znači da se pretpostavlja da je kriv dok se ne dokaže suprotno,tj. da nije kriv. Osoba koja zahtijeva naknadu štete, a poziva se na prijevoznikovu odgovornost,mora dokazati da je smrt ili tjelesnu ozljedu prouzročio jedan od navedenih slučajeva, a prijevoznik – ako se želi osloboditi odgovornosti – mora dokazati da nije kriv tj. da nema propusta njegove dužne pažnje (npr. da je mana broda bila skrivena) Osoba koja traži naknadu štete mora dokazati da se događaj koji je prouzročio štetu dogodio za vrijeme prijevoza, te visinu štete. Naš zakonik ne regulira odgovornost prijevoznika za zakašnjenje u prijevozu putnika. Međutim, predviđa odgovornost za zakašnjenje početka putovanja i za prekid putovanja. Ako je do takve povrede došlo namjerno ili krajnom nepažnjom

14

prijevoznika,on je dužan nadoknaditi štetu. POJAM PRTLJAGE U Pomorskom zakoniku, prtljaga je svaka stvar, uključujući i vozilo koje se prevozi na temelju ugovora o prijevozu. Ručna prtljaga je ona koju putnik sam čuva i nadzire,bilo da se ona nalazi blizu njega ili u njegovom vozilu.Postoji i tzv. predana ili registrirana prtljaga,koja se prijevozniku predaje na prijevoz. U tom slučaju je prijevoznik dužan na zahtjev putnika izdati PRTLJAŽNICU. To je potvrda o tome da je prijevoznik primio prtljagu na čuvanje i prijevoz, a putnik njome dokazuje pravo na prtljagu. ODGOVORNOST PRIJEVOZNIKA ZA PRTLJAGU Prijevoznik odgovara: - za oštećenje, manjak ili gubitak prtljage - - zakašnjenje njezine predaje putniku Odgovornost prijevoznika ovisi o tome da li se radi o ručnoj ili predanoj prtljazi. Za ručnu prtljagu, prijevoznik odgovara na osnovi dokazane krivnje, što znači da putnik sam mora dokazati prijevoznikovu krivnju, budući da prijevozniku ne mora biti poznat uzrok štete za ručnu prtljagu koju putnik sam nadzire. Međutim, prijevoznikova se krivnja pretpostavlja u slučaju da su oštećenje, manjak ili gubitak ručne prtljage nastali uslijed brodoloma,sudara,nasukanja,eksplozije i sličnih okolnosti na koje prijevoznik nije mogao utjecati. Ako je riječ o predanoj prtljazi koju prijevoznik čuva, njegova se krivnja (za nastale štete) uvijek pretpostavlja dok se ne dokaže suprotno. Ako prtljaga nakon završetka putovanja nije preuzeta ili odnesena s broda, prijevoznik ju je dužan na rizik i trošak putnika sam čuvati ili je predati na čuvanje čuvaru određenom za taj posao. Prijevoznik ima pravo zadržavanja ili retencije prtljage da bi namirio svoje potraživanje u vezi prijevoza.

PRIJEVOZ U KOJEM SUDJELUJE VIŠE PRIJEVOZNIKA U suvremenoj praksi,vrlo često jedan prijevoznik ne može obaviti cjelokupnu prijevoznu uslugu tj. organizirati prijevoz u cjelokupnoj prijevoznoj relaciji.Tada je za izvršenje prijevoznog zadatka potrebno angažirati nekoliko prijevoznih sredstava da bi se roba mogla

15

pravodobno dopremiti do krajnjeg odredišta. Zakon o obveznim odnosima ističe da u slučaju kada u prijevozu iste pošiljke sudjeluje jedan za drugim nekoliko prijevoznika,tada svaki od njih odgovara samo za svoj dio prijevoza.To znači da su ugovori s prijevoznicima međusobno neovisni. Jedan ili više prijevoznika se mogu obvezati da će prevesti stvari samo do konačne točke vlastite pruge,uz obvezu posredovanja za korisnika prijevoza pri sklapanju ugovora s idućim prijevoznikom. Svi prijevoznici pristupaju jedinstvenom ugovoru,tako da osim što prime teret, prihvaćaju i jedinstvenu prijevoznu ispravu za cijelo putovanje – IZRAVNA TERETNICA. Ugovorom o prijevozu stvari morem može se predvidjeti da će prijevoznik obaviti prijevoz djelomično svojim brodom,a djelomično brodovima drugih prijevoznika –IZRAVAN PRIJEVOZ. Prijevoznik koji je na temelju ugovora o izravnom prijevozu stvari primio teret, izdaje teretnicu ili drugu prijevoznu ispravu za cijeli ugovoreni put to je izravna teretnica. Svaki daljnji brodar pristupa ugovoru o izravnom prijevozu stvari ako primi teret i izravnu teretnicu, čime izražava pristanak da sudjeluje u takvom prijevozu. Izravna teretnica ima sve osobine redovite teretnice i predstavlja robu koja je u njoj naznačena. Jedan primjerak izravne teretnice dobiva krcatelj kad ukrca teret,a drugi primjerak izravne teretnice mora pratiti robu,jer će ta isprava služiti za pristupanje ugovoru o izravnom prijevozu. Brodar zajedno s teretom predaje i tu ispravu daljnjem brodaru. KAKO SE UREĐUJE ODGOVORNOST BRODARA KOJI SUDJELUJU U IZRAVNOM PRIJEVOZU STVARI PREMA KORISNIKU PRIJEVOZA Brodar koji je sklopio ugovor i izdao izravnu teretnicu, kao i posljednji koji je predao teret primatelju, odgovaraju solidarno za cijeli put, dok ostali međubrodari odgovaraju na temelju izravne teretnice samo za svoj dio puta.Međubrodaru se mora dokazati da je šteta nastala na njegovom dijelu puta. Za štetu prouzročenu zakašnjenjem u prijevozu stvari, korisniku prijevoza odgovara brodar koji je sklopio ugovor o prijevozu i brodar koji je predao teret primatelju (dakle,prvi i zadnji prijevoznik). Ostali brodari nisu uključeni u odgovornost, jer je mnogo teže odrediti mjesto i vrijeme zakašnjenja, nego slučaj gubitka i oštećenja stvari. Kako se regulira međusobna odgovornost sudjelujućih brodara?

16

Ako se ne može utvrditi brodar za čijeg je prijevoza nastala šteta,svota podmirene tražbine pada na teret brodara koji su sudjelovali u izravnom prijevozu razmjerno udjelu svakog od njih u ugovorenoj vozarini, osim onih brodara koji dokažu da događaj nije nastupio na dijelovima puta na kojima su oni obavljali prijevoz.

UGOVOR O TEGLJENJU

Tegljenje tj. potiskivanje je plovidbeni posao pri kojem brod s vlastitim pogonom tegli drugo plovilo ( s teretom ili bez njega). Bit ovog ugovora je da se poduzetnik tegljača obvezuje tegliti drugi brod ili objekt do određenog mjesta ili za određeno vrijeme, a poduzetnik tegljenog broda da će za to platiti tegljarinu. To je cijena za uslugu tegljenja. Visina tegljarine određuje se ugovorom. Prema prostoru na kojem se obavlja tegljenje, razlikuje se: -lučko -izvanlučko tegljenje Lučko tegljenje se koristi radi olakšanja manevriranja brodova gdje je ono otežano ( najviše u lukama- npr. ugovori se da tegljač izvuče brod s priveza i postavi ga u položaj kako bi mogao dalje vlastitim pogonom bez zapreka nastaviti plovidbu ). Izvanlučko tegljenje se provodi ako je tegljeni brod u kvaru ili je imao havariju, pa ga tegljač potiskuje do najbliže luke gdje će se obaviti popravak. Poduzetnik tegljača mora se brinuti za očuvanje tereta na tegljenom objektu samo ako izričito preuzme takvu obvezu. Tegljenje koje započima i završava u hrvatskim lukama ili unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru RH (kabotažno tegljenje),ne mogu obavljati strani brodovi bez odobrenja ministarstva nadležnog za unutarnju plovidbu. TEGLJENJE I SPAŠAVANJE Nađe li se tegljeni brod u nekoj nepredviđenoj i izvarednoj pogibelji, pa ga poduzetnik tegljača osim tegljenja još i spašava tj. obavlja izvaredne usluge i napore koje tegljač nije dužan izvršavati, tada poduzetnik tegljača ( ukoliko je spašavanje uspješno), osim prava na tegljarinu ima pravo i na nagradu za spašavanje. Međutim, stranke mogu ugovorom o tegljenju isključiti pravo poduzetniku na nagradu za spašavanje i onda kada bi poduzetniku takva nagrada

17

inače pripadala. Ukoliko je tegljarina ugovorena samo za slučaj USPJEŠNOG TEGLJENJA , a dogodi se da tegljenje nije uspjelo, tada poduzetnik tegljača dobiva pravo na tegljarinu ukoliko dokaže da je za neuspjeh tegljenja kriv poduzetnik tegljenog broda. OBVEZE PRIJEVOZNIKA - PREMA NARUČITELJU / KRCATELJU 1.

Pravodobno,do početka putovanjaosposobiti ugovoreni brod za plovidbu 2. Staviti naručitelju na raspolaganje brod, u ugovoreno vrijeme,u ugovorenoj luci, na ugovoreno mjesto 3. Prevesti stvari brodom(ugovorenim / uobičajenim) 4. Prevesti stvari putem (ugovorenim / uobičajenim) 5. Prevesti stvari na odredište u roku ( ugovorenom / primjerenom) 6. Izdati PISMO SPREMNOSTI i dostaviti ga krcatelju (slobodna plovidba),te mu dati upute o slaganju tereta na brodu 7. Izdati i potpisati prijevoznu ispravu kojom potvrđuje da je primio robu na prijevoz (teretnicu) 8. Upozoriti na nedostatke pakiranja stvari,pa čak i odbiti primiti pošiljku ako su ugroženi interesi sigurnosti osoba,broda,okoliša,te ako je uvoz,provoz,izvoz tereta zabranjen ili se krijumčari 9. Izvjestiti pošiljetelja o okolnostima koje bi mogle utjecati na izvršenje prijevoza 10. Postupati po nalogu (uputama) pošiljatelja 11. Izvjestiti o nemogućnosti predaje pošiljke OBVEZE PRIJEVOZNIKA - PREMA PRIMATELJU 1. 2. 3. 4.

Obavijestiti bez odgode da je pošiljka prispjela Predati teret primatelju u luci odredišta Zahtijevati da mu primatelj vrati teretnicu Zahtijevati od osobe kojoj predaje teret izdavanje potvrde o primitku 5. Iskrcati teret na trošak i rizik primatelja,dati ga na čuvanje,prodati teret,namiriti svoju tražbinu,ostatak novaca položiti u korist korisnika prijevoza nadležnom sudu ( u slučaju da primatelj ne preuzme pošiljku i ne plati mu ) OBVEZE NARUČITELJA (KRCATELJA) – PREMA PRIJEVOZNIKU 1. Pakiranje stvari na propisan ili uobičajeni način

18

2. Izvješćivanje prijevoznika o podacima koji se odnose na teret 3. Davanje uputa za manipulaciju teretom 4. Pravovremena predaja carinskih i drugih isprava potrebnih za ukrcaj,prijevoz i iskrcaj tereta 5. Ukrcaj i iskrcaj tereta 6. Potpisivanje prijevozne isprave na zahtjev zapovjednika broda 7. Plaćanje naknade prijevoza i prijevoznih troškova 8. Davanje uputa prijevozniku u slučaju nemogućnosti predaje pošiljke 1.6. PRIGOVOR ( PROTEST ) Ako postoji nedostatak ili manjak tereta,primatelj može uložiti prigovor(protest) u pisanom obliku i u određenom roku. Ukoliko to ne napravi odmah pri preuzimanju tereta,pretpostavlja se,dok primatelj ne dokaže suprotno,da mu je teret predan onako kako je primljen na prijevoz. Prigovor se predaje ovlaštenoj osobi (prijevozniku,zapovjedniku broda ili agentu),a razlozi prigovora moraju biti točno određeni. Ako oštećenje tj. manjak nisu vidljivi pri preuzimanju tereta,primatelj može staviti pisani prigovor u roku od tri dana od dana preuzimanja tereta.

1.7. ZASTARA POTRAŽIVANJA To je gubitak prava na podnošenje tužbe da bi se ostvarilo pravo za ispunjenje obveze.Znači, ako se propusti zakonski rok za traženje ispunjenja obveze,oštećena stranka gubi pravo na daljnje potraživanje da joj se obveza ispuni. Potraživanja iz Ugovora o iskorištavanju pomorskih brodova zastarijevaju po isteku roka od 1 godine (osim tražbina iz ugovora o prijevozu putnika i prtljage). 1.8. PRESTANAK UGOVORA O PRIJEVOZU STVARI MOREM Ugovor o prijevozu stvari morem može prestati na jedan od ova 4 načina: 1. IZVRŠENJEM-uzajamnim izvršenjem ugovornih obveza posao je završen,pa je ovo u stvari redovit način prestanka ugovora 2. PO SILI ZAKONA-ako je izvršenje ugovora trajno onemogućeno djelovanjem više sile 3. SUGLASNOM VOLJOM UGOVORNIH STRANA-uslijed promjenjenih okolnosti,obje ugovorne strane izgubile su interes za 19

ispunjenje ugovora 4. ODUSTAJANJEM JEDNE OD UGOVORNIH STRANA 1.9. IZVANUGOVORNA ODGOVORNOST VLASNIKA BRODA I BRODARA Odredbe o izvanugovornoj odgovornosti vlasnika broda i brodara primjenjuju se i na brodice i na svaki drugi plovni objekt,bez obzira na veličinu i namjenu kojoj služi,kao i na hidroavion na vodi.Ovim odredbama su također obuhvaćeni i ratni brodovi. Odgovornost za smrt i tjelesne ozljede Za smrt i tjelesne ozljede kupača i drugih osoba u moru koje prouzroči brod odgovara vlasnik broda i brodar,ali i osoba koja u trenutku štetnog događaja upravlja brodom.Iznimka je u slučaju ako im je brod protupravno oduzet. Temelj odgovornosti ovisi o području gdje je štetni događaj nastupio. Dakle,ukoliko je smrt ili tjelesna ozlijeda nastala na području koje je rezervirano isključivo za kupače,propisana je stroga a p s o l u t n a o d g o v o r n o s t počinitelja. U slijedećem slučaju,ako je smrt ili tjelesna ozljeda prouzročena u morskom prostoru do 150m od obale,a taj pojas nije ni kupalište ,ni područje zabranjene plovidbe,tada je odgovornost također strogo a p s o l u t n a ,ali s mogućnošću da odgovorna osoba dokazuje da je nesretni slučaj prouzročen ili krajnjom nepažnjom oštećenog ili višom silom. Ukoliko je takav događaj nastupio na području udaljenom više od 150m od obale,tada vlasnik broda tj. osoba koja njime upravlja odgovara na temelju dokazane krivnje (nije postupio dužnom pažnjom).

1.10. IZVRŠENJE UGOVORA O PRIJEVOZU STVARI MOREM

Dužnosti prijevoznika u izvršenju ugovora Prijevoznik je dužan prevesti teret brodom koji je izričito ugovoren,odnosno brodom koji ima uobičajena svojstva za izvršenje ugovorenog prijevoza. Brod koji se ugovara mora biti individualiziran imenom i osobinama za koje brodar jamči. Prijevoznik je dužan pravodobno, do početka putovanja osposobiti ugovoreni brod za plovidbu (popuniti ga posadom,primjereno opremiti,opskrbiti zalihama,pripremiti za ukrcaj),staviti naručitelju brod na raspolaganje u ugovoreno vrijeme u ugovorenoj luci,na ugovoreno mjesto,pripremljen tako da se teret može ukrcati,složiti,prevesti i iskrcati u stanju u kojem je preuzet na prijevoz. Naručitelj prijevoza odgovara prijevozniku za djela i propuste krcatelja u okviru ugovora o prijevozu.

20

Zapovjednik broda mora ishoditi dozvolu za slobodan promet ,koju izdaje nadležna lučka odnosno pristanišna kapetanija- nakon sanitarne,veterinarske,carinske i druge kontrole broda. Ukoliko nema zapreke za ukrcaj odnosno iskrcaj tereta,zapovjednik broda izdaje PISMO SPREMNOSTI (engl. Notice of Readines) i dostavlja ga krcatelju na njegovu adresu tijekom radnog vremena. Pismom spremnosti zapovjednik broda iskazuje spremnost broda za ukrcaj/iskrcaj tereta. Pismo spremnosti ne dostavlja se ako brod plovi u linijskoj plovidbi,jer je ovdje dolazak broda unaprijed najavljen.Teret kojeg treba ukrcati na brod,mora biti pripremljen za ukrcaj kad brod dođe u luku. Prijevoznik je dužan u luci odredišta predati teret primatelju,odnosno ovlaštenom imatelju teretnice,a ako ta isprava nije izdana, onda osobi koja je ovlaštena na temelju ugovora o prijevozu. Zakasni li brod zbog neke havarije ili drugog opravdanog razloga, prijevoznik o tome mora što prije obavijestiti naručitelja i predvidjeti naknadni datum spremnosti za ukrcavanje tereta. U pogledu određivanja mjesta ukrcavanja tereta,u slobodnoj plovidbi to mjesto osigurava naručitelj,zapravo krcatelj, a u linijskoj plovidbi prijevoznik.

1.11. ODGOVORNOST PRIJEVOZNIKA ZA ŠTETE NA STVARIMA I ZA ZAKAŠNJENJE Prijevoznik odgovara za svako oštećenje,manjak ili gubitak stvari,i za zakašnjenje predaje stvari,ako ne dokaže da su oštećenje,manjak ili gubitak stvari nastali zbog uzroka koji se nije mogao spriječiti ni izbjeći dužnom pažnjom. To znači da prijevoznik odgovara na temelju PRETPOSTAVLJENE KRIVNJE . Korisnik prijevoza dokazuje: da su stvari predane prijevozniku neoštećene,te dokazuje štetu i visinu štete;a prijevoznik – ako se želi osloboditi odgovornosti za štetu,mora dokazati da uzroke štete nije mogao ukloniti tj.izbjeći ni pozornošću dužnog prijevoznika.Takav temelj odgovornosti je u skladu s Haškim pravilima (Konvencija o teretnici).Hamburška pravila (Konvencija o prijevozu robe morem 1978.) zadržavaju načelo pretpostavljene krivnje. Prijevoznikova odgovornost počinje preuzimanjem tereta ispod brodske dizalice)»ispod vitla» engl.along side, i traje do njegove predaje primatelju,otpuštanjem s brodske dizalice.Prijevoznik je dužan o svom trošku i na svoj rizik krcati teret,složiti ga,te izravnati na brodu. Ako brod ukrcava ili iskrcava na sidrištu,krcatelj će dopremiti tj, primatelj će primiti teret uz bok broda o svom trošku i na svoj rizik.

21

U brodarskim ugovorima postoje slijedeće klauzule: 1. FIO (free in and out)-ona obvezuje krcatelja ( primatelja) da ukrcava (iskrcava) teret o svom trošku. 2. FI (free in = slobodno u brod) obvezuje krcatelja da ukrcava teret o svom trošku. 3. FO (free out = slobodno iz broda) obvezuje primatelja da iskrcava teret o svom trošku. 4. FIOS (free in and out stowage) nameće korisnicima prijevoza i troškove slaganja. 5. FIOST (free in and out stowage trimming) uza sve- i troškove poravnavanja tereta Zapovjednik broda je dužan dati krcatelju koji sam krca teret upute o načinu slaganja tereta,kako bi se izbjegla oštećenja zbog prijevoza konkretnog tereta,i osigurala sigurnost broda. Ako prijevoznik odgovara za štetu,pitanje je do koje visine prijevoznik odgovara.Prema našem Pomorskom zakoniku, odredbe o naknadi štete propisuju- da se gubitak stvari određuje prema prometnoj vrijednosti druge stvari iste količine i svojstava u odredišnoj luci na dan kad je brod onamo stigao. Znači,prijevoznik nadoknađuje prometnu,tj, tržišnu vrijednost robe.Što se tiče oštećenja stvari,visina štete se određuje u visini razlike između prometne vrijednosti te stvari u neoštećenom stanju i prometne vrijednosti te stvari u oštećenom stanju. U slučaju da je nemoguće odrediti visinu naknade za oštećenje i gubitak stvari,nju će odrediti sud.Međutim,bez obzira na stvarnu vrijednost stvari,prijevoznik ne odgovara u iznosu koji je veći od propisanog,bez obzira na stvarnu vrijednost ili visinu štete. Naš Pomorski zakonik ograničio je odgovornost prijevoznika na odgovarajući iznos po jedinici tereta.Ta granica odgovornosti se primjenjuje i kod odgovornosti za zakašnjenje.

1.12. VRIJEME UKRCAVANJA I ISKRCAVANJA (VRIJEME STOJNICA)

To je vrijeme kojim raspolaže korisnik prijevoza za ukrcavanje ili za iskrcavanje , bez obveze plaćanja naknade prijevozniku(engl.laydays). Za vrijeme stojnica korisnik prijevoza ne plaća naknadu,jer je prijevoznik već ukalkulirao u iznos vozarine predviđeno čekanje u luci za ukrcaj ili iskrcaj. Početak vremena stojnica: Naše Lučke uzance predviđaju slijedeće: a) ako je pismo spremnosti predano tj.oglašeno do 12 sati, vrijeme stojnica počinje teći istog dana kada je brod spreman,poslije

22

podne početkom radnog vremena b) ako je pismo spremnosti predano između 12 i 17 sati,vrijeme stojnica će početi teći sutradan početkom radnog vremena,nakon spremnosti broda. Dakle,vrijeme stojnica ne počinje teći odmah čim je pismo spremnosti predano,nego određeno vrijeme nakon toga.To se razdoblje zove VRIJEME PREDAHA (engl. free time),a odnosi se na vrijeme koje se ostavlja krcatelju ili primatelju da bi se mogao spremiti za ukrcavanje ili iskrcavanje. Trajanje vremena stojnica: U praksi postoje različiti načini određivanja trajanja stojnica: 1. Predvidi se broj dana ili sati za ukrcavanje ili iskrcavanje 2. Odredi se količina robe koju treba dnevno ukrcati ili iskrcati,ovisno o kapacitetu grotla 3. Stojnice se mogu odrediti i rokom do kada se krcanje mora obaviti 4. Može se dogovoriti da će brod krcati teret onom brzinom kojom brod može primati tj, predavati teret s obzirom na sredstva kojima raspolaže (klauzula «tako brzo kako brod može primati») Prekid vremena stojnica: Vrijeme stojnica se redoviti prekida zbog nastupanja: 1. više sile(npr.ako ukrcaj ili iskrcaj zabrane tijela vlasti,ili to spriječe atmosferske nepogode) 2. zbog štrajka lučkih radnika 3. ako su uzroci zastoja na strani broda(smetnja na brodu,kvar vinčeva,manjak posade...) VRIJEME REVERZIBILNIH STOJNICA Najčešće se vrijeme stojnica ugovara posebno za ukrcavanje,a posebno za iskrcavanje,pa se neovisno i obračunava.Međutim,kod tzv. reverzibilnih stojnica vrijeme ukrcavanja i iskrcavanja smatra se kao jedna cjelina, pa se za iskrcavanje tereta računa i vrijeme koje je ostalo do ukrcavanja.Krcatelj tj.primatelj može na taj način ubrzavajući operacije iskrcaja,nadoknaditi vrijeme izgubljeno prigodom ukrcaja.Stojnice mogu biti reverzibilne samo ako je to izričito ugovoreno. VRIJEME PREKOSTOJNICA (engl.demurrages) To je vrijeme koje počinje teći istekom vremena stojnica,i najčešće se ugovara.Prijevoznik ima pravo na posebnu naknadu za vrijeme prekostojnica,a ona se ugovara. Naknada se plaća svakog dana unaprijed za cijeli brod.Visina naknade za vrijeme prekostojnica neovisna je o stvarnoj šteti koju brodar pretrpi zbog zastoja u trgovačkim operacijama(tzv. paušalna

23

naknada). To znači da će prijevoznik imati pravo samo na ugovorenu naknadu iako je možda pretrpio veću štetu tj. Imao veće troškove zbog zadržavanja broda u luci.Ukoliko se naknada za vrijeme prekostojnica ne plati na vrijeme, brod može odmah otputovati s ukrcanim dijelom tereta,zadržavajući pravo na punu vozarinu,naknadu za vrijeme prekostojnica i na druga potraživanja koja mu pripadaju po ugovoru. VRIJEME IZVANREDNIH PREKOSTOJNICA Ukoliko protekne vrijeme prekostojnica,a brod još nije obavio ukrcaj tj. iskrcaj, tada prijevoznik ne može odbiti daljnje vrijeme čekanja,već on za to izvanredno čekanje u luci ostvaruje pravo na naknadu 50% više od naknade za prekostojnice. Odredbe Pomorskog zakonika koje se odnose na vrijeme stojnica i prekostojnica ne primjenjuju se na prijevoz brodovima linijske plovidbe,jer je tada krcatelj dužan predavati teret onom brzinom kojom ga brod može preuzimati.

1.13. VOZARINA (engl. freight)

To je cijena koju je naručitelj kao protustranka obavezan platiti prijevozniku za prijevoz stvari i iskorištavanje brodskog prostora.Ona obuhvaća sve troškove koje prijevoznik namiruje tijekom putovanja (peljarske, lučke i druge naknade,troškove održavanja broda,pogonske troškove,plaće posade...),a također i iznos ostvarenog profita.Takse i pristojbe koje se odnose na robu(npr. carina) ne terete vozarinu, nego njih podmiruje krcatelj ili primatelj. Vozarina se plaća unaprijed ili po izvršenom prijevozu.Visina vozarine se određuje ugovorom. Ako se ukrca više tereta nego što je ugovoreno,vozarina se razmjerno povećava.Ako se umjesto ugovorenog tereta ukrca drugi teret čija je vozarina veća od ugovorene,plaća se vozarina za stvarno ukrcani teret.Ako se ukrca manje od onoga što je ugovoreno ili se ne ukrca ništa,a nijedna stranka nije odustala od ugovora vozarina se plaća za cijelu ugovorenu količinu tereta (tzv. Mrtva vozarina ili vozarina «puno za prazno»).Za teret ukrcan bez pristanka prijevoznika i za teret neispravno ili nepotpuno označen plaća se vozarina po najvišoj vozarinskoj stavci. Visina vozarine ovisi o nizu elemenata: • vrsti tereta • količini tereta • prostoru broda koji brodar stavlja na raspolaganje • uvjetima prijevoza • trajanju ugovora o prijevozu 24

• zakonu ponude i potražnje Načini računanja vozarine su slijedeći: 1.Vozarina po jedinici tereta –obračunava se po jedinici mase,obujma ili broju komada.Uobičajena je u slobodnoj i linijskoj plovidbi.Za velike, a lagane terete obično se plaća vozarina po njihovom obujmu,a za teške terete po njihovoj masi.Kao mjerna jedinica za obujam služi prostorni metar,Kad se vozarina izračunava po masi,mjerna jedinica je tona.Komadom se smatra: sanduk,svežanj, grlo stoke... 2.Vozarina prema vrijednosti tereta – obračunava se u postotku prema vrijednosti tereta koji se prevozi (kod prijevoza dragocijenosti) 3.Vozarina po jedinici vremena –obračunava se po vremenu iskorištenja broda bez obzira na teret koji se prevozi (česta je kod time chartera)Naručitelj je plaća unaprijed. 4.Paušalna vozarina – obračunava se u situaciji kad se u trenutku zaključenja ugovora ne zna količina tereta,a naručitelj želi osigurati za sebe brodski prostor,pa je spreman platiti vozarinu prema jedinici brodskog prostora. 5.Vozarina prema prevaljenom putu – u slučaju brodoloma ili druge pomorske nezgode,te međunarodnih zločina na moru,za spašeni teret prijevozniku pripada vozarina razmjerna prevaljenom putu,kao i kod prestanka ugovora po sili zakona ili odustajanja jedne od ugovornih stranaka,te općenito u svim slučajevima kada prijevoznik ne odgovara za prekid putovanja. Kod takve vozarine,prijevoznik bi imao pravo na razmjernu vozarinu ovisno o tome koliko je geografski prevalio puta (npr. Ako udaljenost između luke ukrcaja i odredišta iznosi 150NM, a brod je prešao 50Nm i iskrcao teret,prijevoznik ima pravo na trećinu vozarine, bez obzira na to koliku je korist od toga imao korisnik prijevoza).

1.14. CARINSKI POSTUPAK

Međudržavni promet robe i putnika ostvaruje se njihovim fizičkim prelaskom državne,odnosno carinske granice.Svaka država propisuje granične prijelaze u međunarodnom prometu i režim prijelaza osoba i stvari preko državne granice. Sve stvari koje se prenose preko carinske crte podliježu carinskom nadzoru.Tako u pomorskom prometu podliježu:brod,teret,posada i putnici(osim ratnih i javnih brodova). Brodovi koji dolaze iz inozemstva moraju u trenutku prelaska preko carinske crte imati manifest. MANIFEST je isprava u koju zapovjednik broda ili druga ovlaštena osoba

25

upisuje cjelokupni teret i druge stvari što se nalaze na brodu. Carinski pregled obuhvaća pregled broda i robe,a obavlja se na carinskom gatu,sravnjivanjem stvarnog stanja s podacima iz manifesta,koji je sačinjen u momentu prelaska granice.Zapovjednik broda je dužan manifest predati carinarnici prilikom prijave robe i broda. 1.16. PREDAJA TERETA PRIMATELJU To je posljednja radnja prijevoznika u provedbi ugovora o prijevozu.Time prestaje odgovornost prijevoznika za štete koje nastupe nakon tog trenutka. Predaja tereta je dvostrani obveznopravni akt. Dužnost prijevoznika je da preda teret, a dužnost primatelja je da primi teret. U vezi s predajom tereta primatelju, važni su: odredišna luka,mjesto predaje tereta u luci, iskrcaj tereta, vrijeme iskrcaja tereta, trošak i rizik iskrcaja tereta i osoba primatelja. Prijevoznik je dužan predati teret primatelju u odredišnoj luci,a ona se određuje ugovorom. Teret se može iskrcati i u nekoj drugoj,a ne u ugovorenoj odredišnoj luci, ako za to postoji valjani razlog. Jedan od najčešćih razloga su elementarna nepogoda,politički razlozi ili štrajk lučkih radnika. Kada je prijevoznik ovlašten iskrcati teret u nekoj drugoj luci, opće je načelo da to mora biti najbliža pogodna luka. Za linijske prijevoze propisana su posebna pravila. U toj je plovidbi odredišna luka predviđena plovidbenim redom. Ako je korisnik prijevoza( naručitelj ili primatelj) kriv što se teret ne može iskrcati u odredišnoj luci, prijevoznik može iskrcati teret u drugoj obližnjoj luci, zadržavajući pravo na veću vozarinu i naknadu štete koja iz toga nastaje. U našem pravu vrijedi pravilo da je prijevoznik dužan na svoj trošak i opasnost iskrcati teret do ispod vitla. Znači da se odgovornost prijevoznika proteže od trenutka kada je teret zahvaćen kukom brodskog vitla u ukrcajnoj luci, do otpuštanja s kuke u iskrcajnoj luci. Takav način predaje karakterističan je za linijsku plovidbu. Mjesto predaje tereta kod brodarskih ugovora redovito se određuje ugovorom.S tim u vezi je i pitanje preuzimanja troškova i rizika iskrcaja. To se u praksi najčešće rješava ugovaranjem uobičajenih klauzula ( FO, FIO ).Prema FIO uvjetima, prijevoznik ne snosi odgovornost, ni troškove iskrcaja tereta s broda. Postupak predaje tereta primatelju počinje iskrcajem tereta iz broda,osim ako se teret ne predaje u brodskom skladištu. Raspodjela dužnosti pri iskrcaju je da je prijevoznik dužan iskrcati teret,a primatelj ga preuzeti uz bok broda. Ako neko pitanje nije ugovorom riješeno, primijenit će se lučki običaji ili zakonski propisi. Iskrcavanje se mora završiti prije nego protekne vrijeme stojnica, a ako se iskrcavanje produži i preko tog vremena, naručitelj je dužan platiti naknadu za prekostojnice ili zadržavanje broda, slično kao i kod ukrcavanja broda.

26

Prijevoznik je obvezan predati teret osobi koja je kao primatelj navedena u ugovoru. Ako je teretnica izdana, primatelj je ovlašteni (zakoniti) posjednik teretnice, te ima pravo, čim teret stigne u odredišnu luku zahtijevati da mu prijevoznik preda teret. Pri preuzimanju tereta, ovlašteni posjednik teretnice dužan je teretnicu vratiti prijevozniku. Primatelj se legitimira prezentacijom originala teretnice zapovjedniku broda. U praksi se najčešće primatelj s teretnicom javi prijevoznikovu agentu. Agent (nakon što je primatelj podmirio sve obaveze iz teretnice),povlači teretnicu i u zamjenu za nju izdaje posebnu priznanicu kojom se potvrđuje zapovjedniku broda da je osoba navedena u ispravi zakoniti imatelj teretnice i da ne postoje zapreke da joj se teret preda.Ta se isprava naziva BEZ ZAPREKE. Prijevoznik ima pravo zahtijevati od primatelja da mu napismeno potvrdi kako je primio teret. Smetnje pri predaji tereta Pri predaji tereta mogu se pojaviti različite smetnje: - primatelj tereta se ne javi - ne može se pronaći - neće ili ne može preuzeti teret - prije početka predaje tereta javi se više zakonitih posjednika teretnice U svim tim slučajevima, prijevoznik je dužan tražiti uputu od krcatelja ili naručitelja i postupati prema uputi.

1.17. TERETNICA (Bill of Lading-B/L)

To je prijevozna isprava kojom prijevoznik potvrđuje da je primio teret na brod radi prijevoza,te se obvezuje da će nakon završetka putovanja teret predati ovlaštenom imatelju teretnice(primatelju) u onakvom stanju u kakvom ga je primio. Teretnica služi i kao dokaz o postojanju i sadržaju ugovora o prijevozu. Ako prijevoznik nije u teretnicu unio nikakve primjedbe u pogledu primljenog tereta,takva teretnica se zove čista teretnica. Ona je vrijednosni papir i predstavlja robu koja je u njoj naznačena i opisana,pa prema tome,raspolagati teretnicom znači raspolagati robom na koju teretnica glasi. Prijenosom same isprave prenose se i određena prava na taj teret. Teretnica služi osobi koja je posjeduje za obavljanje niza poslova u svezi s robom:carinjenje,plaćanje pristojba,dobivanje uvoznih i izvoznih dozvola,dokazivanje porijekla robe,osiguranje robe... Krcatelj ima pravo zahtijevati više originalnih primjeraka teretnice,jer mu

27

u praksi mogu zatrebati. IZDAVANJE TERETNICE Nakon završenog ukrcavanja prijevoznik je dužan na zahtjev krcatelja, izdati mu teretnicu,koju mora vlastoručno potpisati. Kada ukrcaj tereta traje duže vrijeme zbog velike količine tereta,uobičajeno je da zapovjednik broda za određenu količinu ukrcanog tereta(obično krajem radnog dana)izda krcatelju potvrdu o ukrcanom teretu. Potvrda o ukrcanom teretu predstavlja tzv, triptih dokument, jer se sastoji od tri dijela:-prijava(dispozicija) ukrcaja -nalog ukrcaja -časnička potvrda 1. Najprije krcatelj popunjava DISPOZICIJU UKRCAJA (Prijava ukrcaja)engl.shipper note,gdje označuje robu i sve njezine osobine,te prihvaća prijevozne uvjete tog prijevoznika.To je ujedno i otpremni list,jer sadrži podatke o robi i odredištu.Tu dispoziciju krcatelj predaje zajedno s robom ili posebno. 2.Pošto provjeri točnost svih podataka,prijevoznikov agent izdaje krcatelju NALOG ZA UKRCAJ (engl.shipping order). To je pisani nalog brodara koji se upućuje zapovjedniku broda da teret koji je opisan nalogom primi na prijevoz.Smatra se da je izdavanjem naloga za ukrcaj ugovor o prijevozu zaključen.Uobičajeno je da se tada plaća i vozarina. 3.Nakon završetka ukrcaja,zapovjednik krcatelju izdaje POTVRDU O UKRCAJU (časnička potvrda).To je potvrda koju zapovjednik broda ili ovlašteni časnik daje nakon obavljenog ukrcaja naručitelju ili njegovom krcatelju,čime potvrđuje da je robu primio na prijevoz.Krcatelj temeljem časničke potvrde traži od prijevoznika izdavanje teretnice. Potvrda o ukrcanom teretu se nakon kompletnog ukrcaja vraća prijevozniku,a on onda umjesto nje ispostavlja i potpisuje teretnicu. SADRŽAJ TERETNICE Teretnica sadrži: - podatke o nazivu i sjedištu,te imenu i prebivalištu prijevoznika koji izdaje teretnicu - podaci o identitetu broda - naziv i sjedište krcatelja i primatelja - luka odredišta - količina,vrsta,stanje tereta i oznake koje se na njemu nalaze - odredbe o vozarini - mjesto i dan ukrcaja tereta i izdavanja teretnice Naš Zakonik ističe da teretnicu sastavlja prijevoznik na osnovi pisanih 28

podataka krcatelja. Neke teretnice sadrže velik broj klauzula iz ugovora(booking bill of lading).Teretnica bez klauzula se zove «charter party bill of lading» Primjenjuje se i tzv.skraćeni oblik teretnice (short bill of lading),koja predstavlja kratak izvod iz redovite teretnice,a sadrži sve podatke koji se odnose na ukrcanu robu,ali se pritom izostavlja velik broj klauzula koje su inače otisnute na teretnicama. BITNI ELEMENTI ZA TERETNICU kao vrijednosni papir su: 1. izričita oznaka da je riječ o teretnici 2. naziv i potpis prijevoznika koji je teretnicu izdao 3. oznaka primatelja(na ime,po naredbi,na donositelja) 4. vrsta i količina tereta što ga je prijevoznik dužan prevesti i luka odredišta 5. mjesto i datum izdavanja teretnice VRSTE TERETNICE S obzirom na mjesto gdje se nalazi teret,teretnica može biti: a)teretnica»primljeno za ukrcavanje»(received for shipment) b)teretnica»ukrcano»(shipped bill of lading) -

-

Krcatelj u redovitoj plovidbi katkad predaje teret prijevozniku na prijevoz prije nego brod stigne u luku ukrcaja.Kako krcatelj ne može dobiti teretnicu «ukrcano»,a predao je teret prijevozniku prije ukrcaja,može zahtijevati da mu prijevoznik izda potvrdu o preuzimanju ili TERETNICU ZA UKRCAJ (received for shipment bill of lading).Nju potpisuje osobno prijevoznik,koji na temelju takve teretnice može naplatiti vozarinu i prije ukrcavanja tereta. Kad se teret ukrca na brod,prijevoznik izdaje redovitu teretnicu,a povlači teretnicu za ukrcaj,ili na samoj teretnici za ukrcaj upiše napomenu «ukrcano».

Postoji i tzv.LUČKA TERETNICA (port bill of lading)kojom prijevoznik potvrđuje da je robu primio u luci ukrcaja i da će je ukrcati na brod koji je već u luci,pa se u njoj navodi ime broda. SKUPNA TERETNICA (groupage bill of lading)izdaje se krcatelju,obično otpremniku(špediteru) i to radi uštede u troškovima.Prijevoznik izdaje krcatelju jednu teretnicu za svu robu raznih vlasnika,koju je ukrcao i koju treba isporučiti većem broju primatelja.Primatelji dobivaju samo otpremničke potvrde(shipping certificate).Vanjskim oblikom potvrde su nalik na teretnicu,ali im nedostaje potpis prijevoznika.

29

PRIJENOS PRAVA IZ TERETNICE Prijenosom teretnice s jedne osobe na drugu,prenose se i prava na stvarima koja su u toj ispravi naznačena. Teretnica može glasiti na ime,po naredbi i na donositelja. 1.Teretnica na ime -ovlašćuje samo u teretnici imenovanu osobu da preuzme teret.Prijenos prava iz teretnice je moguć jedino cesijom tj. Ugovorom o ustupanju potraživanja. 2.Teretnica po naredbi Ova teretnica se prenosi indosamentom,a to znači da ovlaštenik prava iz teretnice naznači osobu na koju prenosi svoje pravo iz teretnice.To je puni indosament. U poslovnoj praksi teretnica često glasi samo «po naredbi»,i često je nazivaju krcateljevom teretnicom.Naime,ako u teretnici po naredbi nije označeno po čijoj je naredbi,onda se smatra da je to teretnica «po naredbi krcatelja».On jedini ima pravo na temelju takve teretnice u luci iskrcaja zahtijevati izručenje tereta,odnosno on je jedini ovlašten takvu teretnicu prenijeti na nekog trećeg. 3.Teretnica na donositelja Primatelj tereta je svaka osoba koja donese teretnicu,tj.koja je zakonit i pošten posjednik teretnice.Prijenos prava iz ove teretnice obavlja se običnom predajom papira.

1.17. TERETNI (TOVARNI) LIST - engl. way bill

To je prijevozna isprava kojom prijevoznik potvrđuje primitak robe na prijevoz.U posljednje vrijeme teretni se list koristi i u pomorskom prijevozu stvari,gdje se inače isključivo upotrebljava teretnica.Teretni list ima najveću važnost u željezničkom prometu,jer je i on bitan oblik ugovora o prijevozu. Teretni list nije vrijednosni papir, nije prenosiv (negocijabilan), i glasi samo na ime. On je osobito prikladan u prijevozu koji traje kraće vrijeme.Teretni se list izdaje na zahtjev krcatelja,i to u jednom primjerku koji potpisuju prijevoznik i krcatelj.Teretni list između prijevoznika i primatelja,dokaz je o primitku stvari kao što je u toj ispravi naznačeno. Nepostojanje,neispravnost ili gubitak teretnog lista ne utječe na valjanost ugovora o prijevozu. Teretni list mora sadržavati:

30

• • • • • • • • • •

ime i adresu pošiljatelja i prijevoznika vrstu,sadržaj,količinu pošiljke i način pakiranja pošiljke vrijednost dragocijenosti i drugih skupocjenih stvari odredišno mjesto iznos naknade za prijevoz odredbu o svoti kojom je pošiljka opterećena mjesto i dan izdavanja teretnog lista popis isprava koje se prilažu uz tovarni list tvrtku ili ime,i adresu primatelja obavezan potpis obiju ugovornih stranaka

U čemu je razlika između teretnice i teretnog lista? Teretnica ne prati teret: prijevoznik predaje teretnicu krcatelju,a on vodi brigu da stigne primatelju.Teretnica sudjeluje u pravnom prometu-ima svoju vlastitu pravnu sudbinu. Teretni list prati teret: prijevoznik čuva teretni list tijekom prijevoza i predaje primatelju u odredišnoj luci.Ne sudjeluje samostalno u pravnom prometu. Prijevozna isprava

Status

Manipuliranje prijevoznom ispravom tijekom prijevoza

Teretnica

Vrijednosni papir

Samostalno sudjeluje u pravnom prometuima svoju vlastitu pravnu sudbinu

Teretni list

Legitimacijski papir

«prati»teret tijekom prijevoza,pa ne može samostalno sudjelovati u pravnom prometu

31

1.18. Korištena literatura: Međunarodno pravo mora- Davorin Rudolf Pomorsko pravo- Ivo grabovac Pomorski zakonik

32

33

„KLIPER“ USTANOVA ZA OBRAZOVANJE KADROVA U POMORSTVU

SKRIPTA IZ PREDMETA „POMORSKO PRAVO“ za 3.razred 2.dio

Nastavnik: Eduard Marković, dipl.iur. U Splitu, veljača, 2012 godine.

SADRŽAJ:

34

2.1. Pomorske havarije …………………………………………… str. 3. 2.2. Sudar brodova …………………………………………………str. 6 2.3. Spašavanje na moru …………………………………………...str. 8 2.4. Vađenje potonulih stvari ………………………………………str. 10. 2.5. Pomorsko osiguranje …………………………………….……str. 11. Kontrolna pitanja ………………………………………………...….str. 15. Korištena literatura …………………………………………………str. 16.

35

2.1. POMORSKE HAVARIJE

POJAM- Havarija u pomorsko-pravnom smislu označava sva oštećenja i gubitke,i izvanredne troškove koje pretrpi brod ili teret,ili oboje tijekom pomorskog pothvata. Ovisno o tome kakve su okolnosti prouzročile štetu ili troškove,razlikuju se zajedničke i posebne havarije. POSEBNA HAVARIJA- To su svi izvanredni troškovi koje pretrpi brod ili teret,kao i sve izvanredne štete koje zadese brod ili teret slučajem,višom silom,nemarnošću zapovjednika ili posade,požarom,sudarom,kvarom tereta... Posebnu havariju ne izaziva namjerno zapovjednik broda radi zajedničkog spasa broda i tereta kojima je prijetila zajednička opasnost.Posebnu havariju snosi stranka na čijoj je imovini šteta nastala,bez prava na kontribuciju. Brodar (prijevoznik) će biti dužan nadoknaditi štetu korisniku prijevoza ako je skrivio oštećenje.Postoje i slučajevi da i vlasnik tereta (korisnik prijevoza) mora nadoknaditi štetu koju je brodar pretrpio (npr.slučaj prijevoza opasnog tereta bez brodareva znanja).

Havarija!

ZAJEDNIČKA HAVARIJA – Tijekom pomorskog pothvata postoji zajednica interesa onih koji stavljaju na raspolaganje brod i onih koji raspolažu teretom ukrcanim na brodu.Imovina sudionika u pomorskom pothvatu (brod, teret i vozarina) zajednički je izložena morskim opasnostima.Nekad se pomorski pothvat može uspješno ostvariti samo ako se namjerno počini šteta jednom od sudionika.Budući da su te štete i troškovi podneseni radi zajedničkog spasa ili zajedničke koristi,pravedno je da vlasnici spašene imovine razmjerno nadoknade štetu vlasnicima imovine žrtvovane za spas stvari.To se zove KONTRIBUCIJA. U slučaju zajedničke havarije provodi se poseban postupak LIKVIDACIJE. Postupak likvidacije zajedničke havarije provodi likvidator zajedničkih havarija.

Likvidacija!

On obuhvaća nekoliko faza: -U prvom se dijelu prikazuje izvadak iz brodskog dnevnika,procjena vještaka o šteti koju su pretrpjeli brod i teret,valutacija broda(procjena vrijednosti broda),te vještačenje klasifikacijskog zavoda. -U drugom dijelu svog prikaza likvidator iznosi uvjete prijevoza,pri čemu je najvažnije analizirati one klauzule teretnice koje se odnose na rješavanje zajedničkih havarija. Nakon toga likvidator sastavlja diobnu masu. Diobna masa sastoji se od popisa vjerovničke mase i dužničke mase,

36

njihove ukupne vrijednosti,zatim postotka doprinosa kojeg svaki sudionik u pothvatu snosi na ime doprinosa zajedničke havarije. a) Vjerovničku masu čini imovina žrtvovana ili oštećena činom zajedničke havarije,kao i troškovi koji se smatraju zajedničkom havarijom. b) Dužničku masu čine sve vrijednosti(brod,teret,vozarina)koje su se našle u pogibelji u trenutku čina zajedničke havarije. Da bi se odredio postotak doprinosa u zajedničkoj havariji potrebno je vjerovničku masu podijeliti s dužničkom masom.Tako se dobije tzv.koeficijent doprinosa. Taj koeficijent pomnožen s vrijednošću broda daje postotak doprinosa broda,pomnožen s vrijednošću tereta daje postotak doprinosa tereta,a pomnožen s vozarinom daje doprinos vozarine.Zbroj svih doprinosa (broda,tereta i vozarine) morao bi pokriti vrijednost vjerovničke mase.

Kontribucija!

Utvrđuje se DOPRINOS ili KONTRIBUCIJA u zajedničkoj havariji.Svrha kontribucije je da oni koji su se žrtvovanjem tuđe imovine okoristili razmjerno sudjeluju u naknadi te žrtve. BITNI ELEMENTI ZAJEDNIČKE HAVARIJE 1. 2. 3. 4.

izvanredna žrtva ili trošak(izvanrednost događaja) namjernost i razumnost čina zajednička pogibelj zajednički spas ili korist u istom pomorskom pothvatu

1.IZVANREDNA ŽRTVA ILI TROŠAK – za postojanje pomorskih havarija,zahtijeva se izvanrednost događaja. (npr. štete zbog naprezanja brodskih strojeva da bi se nasukani brod oslobodio,kao i u vezi s tim utrošeno gorivo,znače izvanrednu žrtvu ili trošak,jer nasukavanje ne pripada redovitoj plovidbi) 2.NAMJERNOST I RAZUMNOST ČINA – osnovna je osobina zajedničkih havarija da su šteta ili trošak učinjeni NAMJERNO, a ne slučajno ili višom silom (npr.slučajno nasukavanje nije zajednička havarija,ali je čin zajedničke havarije namjerno nasukavanje broda koje naredi zapovjednik da bi spriječio potonuće broda koji propušta vodu,ili namjerno bacanje dijela tereta u more kako bi se brod spasio. Izvanredna žrtva mora biti RAZUMNO podnesena.Smatra se da zapovjednik procjenjuje razumno kada postupi onako kako bi postupio svaki prosječno sposoban zapovjednik u konkretnoj i kritičnoj situaciji.

37

3.ZAJEDNIČKA POGIBELJ(opasnost) – Potrebno je da se brod i teret nalaze u zajedničkoj pogibelji.Nekad opasnost može biti veća za brod,a manja u odnosu prema teretu,i obratno.Ako se ipak u pogibelji nalazio samo brod ili samo teret, onda nema zajedničke havarije. 4.ZAJEDNIČKI SPAS ILI KORIST U ISTOM POMORSKOM POTHVATU – Čin zajedničke havarije mora se poduzeti radi zajedničkog spasa broda i tereta,odnosno žrtve i troškovi moraju imati zajedničku korist za brod i teret.Žrtva treba biti učinjena za spas svih ili većeg broja sudionika plovidbenog pothvata,a kontribucija se provodi i onda kada je žrtvovan cjelokupni teret,a brod spašen i obrnuto.Ako su brod i teret propali,tada nema zajedničke havarije, jer se time niko nije okoristio. TIPIČNI SLUČAJEVI ZAJEDNIČKIH HAVARIJA Zajedničke havarije mogu se pojaviti kao štete na teretu ili brodu,ili kao izvanredni troškovi. TIPIČNE ŠTETE NA BRODU: Bacanje tereta u more – Zapovjednik broda koji je u opasnosti može odlučiti koji će teret i kako izbaciti.Najprije bi se izbacivao teret koji je slučajno ukrcan bez teretnice,pa teret iz skladišta,i to najprije teži i manje vrijedan,a zatim ostali teret.Ako je teret bačen isključivo u interesu jedne stranke ( npr.baca se dio pokvarena tereta da se sačuva ostatak), ne postoji slučaj zajedničke havarije. Gašenje požara na brodu – Požar je sam po sebi posebna havarija.Nastaje na brodu višom silom(grom),slučajem(kratki spoj na el. vodiču) ili nečijom krivnjom.Teško je zamisliti da bi se požar izazvao radi zajedničkog spasa. Prema tome, štete nastale od požara ne znače zajedničku havariju. Međutim,štete koje nastaju gašenjem požara mogu se smatrati zajedničkim havarijama (npr.zapovjednik može narediti da se požar gasi vodom,a voda može oštetiti teret koji nije zahvaćen požarom). Namjerno nasukavanje i odsukavanje – Ako je zapovjednik namjerno nasukao brod za zajednički spas interesa angažiranih u pothvatu,postojat će zajednička havarija (npr.da bi se spasio brod od potonuća koje prijeti zbog prodora mora)Tijekom odsukavanja nastaju slijedeće štete i troškovi: štete na teretu prilikom prekrcavanja u teglenice ili iskrcavanja na obalu,gubitak sidra i lanaca,gubitak vijaka,kvar na stroju,dodatni troškovi ponovnog ukrcavanja na brod...Štete koje nastaju pri slučajnom nasukavanju ne ubrajaju se u zajedničku havariju,ali ako zapovjednik poduzme odsukavanje tako nasukanog broda da bi spasio brod i teret,štete pri odsukavanju imat će

38

svojstvo zajedničke havarije. Šteta na strojevima i kotlovima – Prema zakonu, zajedničkim se havarijama smatraju samo one štete na strojevima i kotlovima koje su učinjene u namjeri da se nasukani brod u pogibelji oslobodi tj.odsuče. Izričito je naglašeno da se oštećenja pogonskog uređaja i kotlova dok brod pluta ne mogu smatrati zajedničkom havarijom (npr.ako bi u oluji,kada brod nije nasukan nastali šteta ili kvar na pogonskom stroju broda, takva šteta se neće smatrati zajedničkom havarijom). Upotreba tereta,brodske opreme i zaliha kao pogonskog goriva Događa se da se zbog nepredviđenih zapreka putovanja ukrcani teret upotrijebi kao pogonski materijal.Takve bi se štete priznale kao zajednička havarija radi zajedničkog spasa.

2.2. SUDAR BRODOVA

Sudar brodova (engl.collision) je takav događaj u kojem jedan brod ili više brodova izravnim dodirom (srazom) ili neizravno prouzroči štetu drugom brodu,odnosno imovini ili osobama koje se nalaze na brodu. - Izravni sudar (sraz) nastaje kada se brodovi stvarno dodirnu trupom ili pojedinim dijelovima svoje opreme (npr.jedan brod nanese štetu drugome time što ga zahvati ili dotakne svojim dizalicama,sidrom ili nekim drugim sastavnim dijelom ili pripatkom koji strši).Izravni sudar je i onaj sudar pri kojem jedan brod udari u sidreni lanac na kojem je usidren drugi brod. - Neizravni (indirektni) sudar podrazumijeva da je jedan brod prouzročio štetu drugome bez stvarnog doticaja (npr.kada jedan brod plovi prevelikom brzinom i praveći valove nanese štetu drugom brodu privezanom za obalu). Za pojam sudara nije važno plove li oba broda.To znači da se odredbe o sudaru primjenjuju i na odgovornost za štetu koju prouzroči usidreni brod ili koja se nanese usidrenom brodu. Odredbe o sudaru se ne primjenjuju pri tzv. UDARU (udar je direktni udarac broda s čvrstim pomorskim ili kopnenim objektom,npr. svjetionicima,obalama,plutajućim napravama... NAKNADA ŠTETE U SLUČAJU SUDARA/ TEMELJ ODGOVORNOSTI U pogledu temelja odgovornosti primjenjuje se načelo dokazane krivnje broda, a to znači odgovornost vlasnika i brodara. Dogodi li se sudar isključivom krivnjom jednog broda,ukupnu štetu podmiruje taj brod. Ako je šteta prouzročena krivnjom dvaju ili više brodova tj. zajedničkom

39

krivnjom brodova, svaki brod odgovara r a z m j e r n o s v o j o j k r i v n j i. Taj razmjer krivnje, na osnovi ukupnog činjeničnog stanja ocjenjuje sud. Razmjer se redovito izražava u postocima ili u razlomcima (npr. jedan brod je kriv 70%,a drugi 30%) Ako su brodovi krivi u sudaru,ali se omjer njihove krivnje ne može ustanoviti, odgovornost brodova za štetu d i j e l i s e n a j e d n a k e d i j e l o v e (svaki po 50%,primjerice,ako je jedan brod pretrpio štetu u iznosu od 30%,a drugi od 70%,što znači ukupno 100%, svaki od brodova snosi štetu od 50%, ali brod koji je pretrpio štetu od 30% nadoknađuje drugome brodu štetu u iznosu od 20%, tako da oba snose 50% štete) Koliki se opseg naknade štete priznaje? U slučaju štete prouzročene sudarom brodova nadoknađuje se,osim s t v a r n e š t e t e (konkretne štete na imovini oštećenog) i i z m a k l i d o b i t a k. Visina izmaklog dobitka ovisi o stanju broda,situaciji na tržištu,o tome je li brod imao već unaprijed zaključene poslove...o čemu odlučuje sud. Do koje visine odgovara brod koji je kriv za sudar? Za materijalne štete prema trećima pomorski brodovi koji su skrivili štetu odgovaraju razmjerno svojoj krivnji.Međutim,ako je sudarom brodova prouzročena smrt ili tjelesna ozljeda neke osobe,za štetu nastalu smrću ili tjelesnom ozljedom s o l i d a r n o odgovaraju brodovi čijom je krivnjom došlo do sudara.U slučaju solidarne odgovornosti zadržano je regresno pravo broda koji je platio naknadu štete koja prekoračuje razmjer njegove krivnje u odnosu prema drugom brodu. Ako je šteta nastala slučajem ili višom silom(dakle,bez krivnje brodova),ili se ne može ustanoviti uzrok zbog kojeg je sudar nastao,tada štetu snosi oštećenik(tj. svaka strana namiruje jedino svoju štetu). PRAKTIČKI POSTUPAK ZAPOVJEDNIKA U SLUČAJU SUDARA BRODOVA U slučaju sudara zapovjednik broda dužan je poduzeti spašavanje drugog broda s kojim se sudario. Zapovjednik broda dužan je brodu s kojim se sudario priopćiti,ako je moguće,ime i luku upisa svog broda,ime posljednje luke iz koje je isplovio i ime luke u koju plovi. Zapovjednik će zatražiti i nastojati utvrditi identitet drugog broda i njegovu prvu namjeravanu luku pristajanja. Zapovjednik bi trebao sve važne okolnosti i podatke u vezi sa sudarom unositi odmah u nekakav neslužbeni podsjetnik,što može poslije imati veliko značenje pri utvrđivanju odgovornosti za sudar.Također treba izraditi i pohraniti s k i c u s u d a r a iz koje će biti vidljivo kretanje brodova prije sudara,s oznakama brzine i kursa,te sam sudar s kutom

40

sraza. Jednog od iskusnijih časnika treba zadužiti da nakon pregleda zapisnički utvrdi vidljive štete na brodu i teretu,te da upozori na mogućnost drugih oštećenja koja se ne mogu utvrditi vanjskim pregledom. Zapovjednik mora odmah obavijestiti svog brodara o sudaru,uz sažet opis događaja i šteta. Posebno je važno u brodski dnevnik unijeti sve važne podatke. Lučkoj kapetaniji (u domaćoj luci) ili diplomatsko-konzularnom predstavništvu naše zemlje (u inozemstvu) zapovjednik mora podnijeti prijavu pomorske nezgode u roku od 24 sata nakon dolaska u luku. Za utvrđivanje štete na brodu i teretu zapovjednik će se koristiti uslugama vještaka. Od zapovjednika drugog broda ili njegovog brodara treba zahtijevati pouzdano jamstvo za naknadu štete.U protivnom,ako zatraženo jamstvo izostane, zapovjednik će zatražiti od nadležnog suda zabranu isplovljenja drugog broda iz luke gdje se nalazi. Zapovjednik bi mogao,u dogovoru sa svojim brodarom i osigurateljem broda odabrati mjesto i tvrtku za remont, kako bi popravio brod radi nastavka putovanja. 2.3. SPAŠAVANJE NA MORU LJUDI I IMOVINE Pod pojmom spašavanja razumijeva se svaka potrebna i korisna usluga i pomoć pružena imovini i osobama koje se nalaze u opasnosti na moru.Spašavanje je samo ona djelatnost koja je imala koristan rezultat. Objekt spašavanja na moru su ljudski životi i imovina. Zapovjednik broda koji na bilo koji način dozna da se osobe,uključujući i neprijatelje u slučaju oružanog sukoba nalaze u životnoj opasnosti na moru,dužan je odmah krenuti im u pomoć najvećom brzinom i poduzeti njihovo spašavanje.Ako zapovjednik ili osoba koja ga zamjenjuje ne pruži pomoć osobama u životnoj opasnosti,osobno će odgovarati.U našem pravu,takav je propust kazneno djelo. Međutim,postoje razlozi koji ga oslobađaju od obveze spašavanja: -Ako bi poduzimanje tog spašavanja značilo ozbiljnu opasnost za brod kojim zapovijeda i za osobe na tom brodu,ili ako opravdano smatra da spašavanje ne bi bilo uspješno -Ako dozna da je drugi brod izabran da ide u pomoć -Ako je obaviješten od strane zapovjednika broda koji je u opasnosti da pomoć više nije potrebna Osim obveze spašavanja osoba,u načelu ne postoji obveza spašavanja imovine.Međutim, iznimno se zapovjedniku broda nameće i ta obveza. U stvari s broda ubraja se teret na brodu, oprema broda, pripatci i zalihe, vozarina i prevoznina,prtljaga putnika i osobne stvari posade. U slučaju sudara brodova,zapovjednik broda je dužan,osim spašavanja osoba,poduzeti spašavanje drugog broda s kojim se sudario,ako to može

41

učiniti bez ozbiljne opasnosti za svoj brod. Zapovjednik broda mora u brodski dnevnik unijeti razloge zbog kojih nije krenuo u pomoć osobama u opasnosti i poduzeo njihovo spašavanje,kao i razloge zbog kojih nije poduzeo spašavanje broda i stvari na njemu premda za to postoji načelna obveza. Što se tiče ratnih brodova,on se ne smije spašavati u slučaju izričite zabrane njegovog zapovjednika.Svaka njegova zabrana se smatra razložnom,te trgovački brod spašavatelj nije ovlašten procjenjivati razloge odbijanja pomoći. Visinu NAGRADE ZA SPAŠAVANJE utvrđuje sud, uzimajući u obzir ova mjerila: -spašenu vrijednost broda i stvari -vještinu i napore spašavatelja -opseg uspjeha što ga je spašavatelj postigao -prirodu i stupanj opasnosti -utrošeno vrijeme,uložene troškove i gubitke spašavatelja -rizik odgovornosti -brzinu kojom su usluge pružene -dostupnost i upotrebu brodova i druge opreme za spašavanje Ova mjerila se temelje na Međunarodnoj konvenciji o spašavanju 1989. U slučaju spora,sud može smanjiti nagradu spašavateljima ili odrediti da im ona ne pripada,ako su svojom krivnjom izazvali potrebu spašavanja ili su prilikom spašavanja izvršili krađu ili prijevaru. Spašavatalj koji sudjeluje u akciji spašavanja protiv izričite i razumne zabrane zapovjednika broda, nema pravo na nagradu. 1. PRAKTIČKI POSTUPAK ZAPOVJEDNIKA BRODA U OPASNOSTI ZA VRIJEME I NAKON PODUZETE AKCIJE SPAŠAVANJA Zapovjednik broda u opasnosti mora nastojati da u granicama vlastitih mogućnosti izbjegne pozivanje u pomoć drugog broda.Zato cirkularni poziv u pomoć mora biti krajnja mjera za spas ljudi i imovine. Ako je u prilici,zapovjednik mora izvijestiti havarijsku službu svog brodara o prirodi havarije i pružiti sve ostale podatke s mišljenjem kakvu bi akciju valjalo poduzeti.Kada je akcijom spašavanja uklonjena glavna opasnost, a sigurnost broda više nije ugrožena,zapovjednik treba otkazati daljnje usluge spašavatelja i sam preuzeti brigu o brodu. U brodski dnevnik valja unijeti objektivni opis situacije koja je dovela do potrebe spašavanja.Pri tom će zapovjednik nastojati upozoriti na moguće propuste spašavatelja u akciji spašavanja. O zaključenom ugovoru o spašavanju i o ishodu spašavanja,zapovjednik će u dogovoru s brodarom obavijestiti osiguratelja broda i osiguratelja tereta.Zapovjednik će dati pregledati svoj brod klasifikacijskom zavodu zbog provjere sposobnosti za plovidbu ili utvrđivanje potrebnih popravaka.

42

U dogovoru s brodarom i osigurateljem broda,zapovjednik će odabrati mjesto i tvrtku za remont. 2. PRAKTIČKI POSTUPAK ZAPOVJEDNIKA BRODA SPAŠAVATELJA ZA VRIJEME I NAKON SPAŠAVANJA Zapovjednik broda spašavatelja mora ubilježiti u brodski dnevnik primitak i sadržaj poziva u pomoć,te svoju odluku.Ako nije krenuo u pomoć ljudima i imovini,dužan je navesti u brodskom dnevniku prave razloge.Kada dođe blizu broda u opasnosti,mora realno procijeniti situaciju, i nikako se ne bi smio upuštati u spašavanje ako ne raspolaže odgovarajućim tehničkim i ljudskim potencijalom. Ako se odlučio prihvatiti spašavanja,zapovjednik mora,kada to dopuste prilike nastojati da se potpiše ugovor o spašavanju. Zapovjednik broda spašavatelja ima slijedeće zadatke: 1. rukovodi spašavanjem 2. mora upoznati posadu svog broda s njihovim pravima i dužnostima u akciji spašavanja 3. bilježiti osnovne podatke o akciji spašavanja( upotrebljena sredstva,broj angažiranih ljudi,oprema,vremenske prilike,trajanje akcije...) što može biti korisno kod kasnijeg utvrđivanja visine nagrade. 4. od zapovjednika spašenog broda pribaviti pisanu izjavu o uspješnom završetku akcije 5. nakon završetka spašavanja napisati sažeti izvještaj i sastaviti prikaz u brodskom dnevniku 6. na kraju, kompletirati dokumentaciju u vezi s akcijom spašavanja i uputiti je svom brodaru. 2.4. VAĐENJE POTONULIH STVARI Događa se da stvari potonu za vrijeme spašavanja ili tijekom trajanja opasnosti u kojoj se brod nalazio neposredno prije početka spašavanja. Naš se Zakonik primjenjuje onda ako su stvari potonule u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru RH. Potonulu stvar može vaditi domaća ili strana osoba koja ima pravo raspolagati s tom stvari ( vlasnik stvari ). Nju nazivamo o v l a š t e n o m o s o b o m. Ukoliko potonula stvar znači ili može prouzročiti smetnje ili opasnost za plovidbu ili iskorištavanje prirodnih bogatstava mora ili znači opasnost od onečišćenja, kapetanija će ovlaštenoj osobi narediti da u primjerenom roku izvadi ili ukloni potonulu stvar. Ako ovlaštena osoba ne postupi po naređenju, kapetanija će na njezin trošak i rizik, potonulu stvar izvaditi ili ukloniti s plovnog puta, pogotovo ako ona predstavlja neposrednu opasnost ili smetnje za plovidbu. Ako se potonula stvar na kojoj postoji pravo vlasništva ne izvadi u roku od 10 godina od kad je potonula, postaje vlasništvo RH.

43

Razlikujemo i z v o đ a č a r a d o v a (osoba koja obavlja tehničke operacije vađenja) i ovlaštenu osobu koja te operacije ne obavlja ili ne može obaviti, budući da nije stručno osposobljena ili ne raspolaže odgovarajućim tehničkim sredstvima. Izvođač radova koji vadi potonulu stvar na temelju odluke nadležnog tijela ili ugovora s ovlaštenom osobom odgovara za štetu koju prouzroči svojim radom, ako ne dokaže da se šteta nije mogla izbjeći upotrebom dužne pažnje.Odgovara dakle po načelu p r e t p o s t a v l j e n e k r i v n j e. Ako je riječ o tzv. samovoljnom vađenju, a to znači o vađenju bez odluke nadležnog tijela i bez ugovora s ovlaštenom osobom, tada za štetu prouzročenu vađenjem potonule stvari izvođač radova u v i j e k o d g o v a r a (načelo kauzaliteta), osim ako ne dokaže da je štetu skrivila ovlaštena osoba. Izvođač radova ima pravo na n a k n a d u za obavljeno vađenje potonule stvari, osim u slučaju da je njeno vađenje obavljeno usprkos izričite zabrane ovlaštene osobe.Naknada za vađenje potonule stvari ne može prekoračiti svotu vrijednosti izvađene stvari. Izvođač radova ima p r a v o z a l o g a na izvađenoj potonuloj stvari (za osiguranje naknade vađenja stvari i njeno čuvanje),te može zadržati izvađenu stvar dok mu vlasnik ne plati tu naknadu.

2.5. POMORSKO OSIGURANJE Ugovorom o pomorskom osiguranju, ugovaratelj osiguranja se obvezuje uplatiti određena financijska sredstva(premiju osiguranja) osiguratelju,a osiguratelj se obvezuje da će, ako se ostvari događaj koji predstavlja osigurani slučaj,isplatiti osiguraniku ili korisniku osiguranja naknadu odnosno ugovorenu svotu. Predmet osiguranja mogu biti: stvari – pa govorimo o osiguranju imovine osobe - pa govorimo o osiguranju osoba Osnovna podjela transportnog osiguranja: • • •

Osiguranje prijevoznog sredstva – kasko osiguranje Osiguranje robe u prijevozu – kargo osiguranje Osiguranje od odgovornosti – prijevoznik se osigurava od odgovornosti za štete uzrokovane njegovom djelatnošću

Sudionici ovog osiguranja su: -osiguratelj -osiguranik -ugovaratelj osiguranja OSIGURATELJ je ugovorna strana koja na sebe preuzima obvezu da će isplatiti naknadu iz osiguranja osiguraniku u slučaju nastanka osiguranog rizika i nastanka štete,a za uzvrat naplaćuje premiju osiguranja. 44

Osiguratelji su različita društva za osiguranje.Najvažnije obveze osiguratelja su: • •

Izdavanje police osiguranja Isplata osigurane svote(osigurnine)

OSIGURANIK je korisnik osiguranja tj. fizička ili pravna osoba u čiju se korist zasniva odnos osiguranja.Njemu se isplaćuje naknada iz osiguranja u slučaju nastupa osiguranog događaja(rizika protiv kojeg se osigurao). UGOVARATELJ OSIGURANJA je svaka poslovno sposobna osoba koja sklapa ugovor o osiguranju s osigurateljem i to: • •

za svoj račun (ugovaratelj osiguranja je ujedno i osiguratelj) za račun druge osobe (osiguranika)

On ima pravo tražiti od osiguratelja policu osiguranja,ali ne i naknadu za eventualnu štetu. Ugovor se smatra sklopljenim kad se postigne suglasnost volja između osiguratelja i ugovaratelja osiguranja o svim bitnim elementima,a to su: 1. 2. 3. 4. 5. 6.

osigurani predmet osigurani rizici suma osiguranja premija osiguranja trajanje osiguranja osigurani slučaj

Kao potvrda o sklopljenom ugovoru često se izdaje polica osiguranja koja sadrži određene elemente koji se nalaze u ugovoru. U polici se moraju navesti ugovorne strane,osigurana stvar,rizik koji je obuhvaćen osiguranjem,trajanje osiguranja ( vrijeme pokrića),osigurana svota,premija,datum izdavanja police i potpisi ugovornih strana. Polica je legitimacijski papir i služi kao legitimacija osiguranika prema osiguratelju.Osiguratelj nije dužan izvršiti svoje obveze ako mu se ne podnese polica osiguranja. RIZIK se može definirati kao mogućnost nastupanja nekog budućeg i neizvjesnog događaja koji je neovisan o isključivoj volji ugovaratelja osiguranja ili osiguranika. Postoje osnovni i dopunski rizici.

Rizici osiguranja?

OSNOVNI su svojstveni pomorskom transportu i proistječu iz plovidbenog pothvata.Prema našem Zakoniku pokrivaju se rizici kojima je izložen osigurani predmet u plovidbi,a to su:plovidbena nezgoda,požar,eksplozija,elementarna nepogoda.. DOPUNSKI RIZICI su pokriveni samo ako su izričito i posebno 45

ugovoreni.Sudionici u pomorskoj razmjeni dobara ne zadovoljavaju se samo osiguranjem od osnovnih transportnih rizika, već uz povećanu premiju traže i pokriće dopunskih rizika.Štete od takvih rizika su manje,ali su zato češće u odnosu prema osnovnim rizicima.Dopunski rizici su: krađa,neisporuka,manipulativni rizici koji se ostvaruju prilikom ukrcaja,iskrcaja ili skladištenja (rasipanje,manjak,lom,oštećenje transportne ambalaže...) ŠTETE pokrivene osiguranjem: nastale zbog osiguranih rizika • • • • •

potpuni gubitak osiguranog predmeta djelomični gubitak ili oštećenje osiguranog predmeta troškovi spašavanja zajedničke havarije nagrade za spašavanje

OSTVARIVANJE PRAVA IZ OSIGURANJA Osiguratelj će isplatiti osiguraniku naknadu pod uvjetom da je osiguranik podnio odštetni zahtjev s dokazima,a to su: isprava o osiguranju,račun o visini štete,zapisnik vještaka o visini štete,prijevozne isprave,te protest upućen prijevozniku.Također je važno da osiguranik nije kriv za nastanak štete (npr. davanje netočnih podataka o robi,nepravilan ukrcaj,neprimjereno pakiranje za ukrcaj). Osiguratelj je dužan isplatiti naknadu štete u roku od mjesec dana o zaprimanja odštetnog zahtjeva sa svim propisanim dokumentima. Ako osiguratelj ne isplati naknadu štete u navedenom roku, osiguranik može podići tužbu pred sudom u roku od 5 godina koliko iznosi rok zastare potraživanja u osiguranju. Osiguranje može biti dobrovoljno , koje se temelji na slobodnoj volji ugovornih stranaka,i obavezno kad država nameće određenim subjektima obvezu sklapanja ugovora o osiguranju. NAKNADA IZ OSIGURANJA ( OSIGURNINA ) Osiguratelj je dužan osiguraniku nadoknaditi štetu, a to znači platiti osigurninu.Dakle,kada se ostvari rizik,nastaje i obveza za naknadu.Osiguratelj je obvezan za štetu pokrivenu osiguranjem dati naknadu samo do svote navedene u ugovoru o osiguranju (osigurane svote). Ako je osigurana svota j e d n a k a ugovorenoj,odnosno stvarnoj vrijednosti osiguranog predmeta,osiguratelj nadoknađuje stvarnu štetu,a to znači da u slučaju potpune propasti osiguranog predmeta osiguratelj isplaćuje osiguranu svotu,pa se govori o punom osiguranju.Kao vrijednost osiguranog predmeta uzima se njegova vrijednost na početku osiguranja (stvarna vrijednost),a to je njegova tržna vrijednost na početku osiguranja.

46

Ako je osigurana svota v e ć a od ugovorene ( stvarne ) vrijednosti osiguranog predmeta,pri likvidaciji štete uzima se u obzir samo ugovorena (stvarna) vrijednost osiguranog predmeta.U tom je slučaju riječ o tzv. nadosiguranju. Ako je osigurana svota m a n j a od ugovorene(stvarne) vrijednosti osiguranog predmeta,osiguratelj je obvezan naknaditi nastalu štetu samo u razmjeru između osigurane svote i stvarne vrijednosti osiguranog predmeta.To je tzv. podosiguranje. Postoji i tzv. v i š e s t r u k o o s i g u r a n j e . To je takvo osiguranje kada je isti predmet osiguran kod dva ili više osiguratelja od istih rizika,za isto vrijeme i u korist istog osiguranika,ali zbroj osiguranih svota ne prelazi stvarnu vrijednost tog predmeta.Tada svaki osiguratelj odgovara za potpuno izvršenje obveza nastalih iz ugovora.Ukoliko ukupne osigurane svote prelaze stvarnu vrijednost osiguranog predmeta,tada govorimo o dvostrukom osiguranju. Tada osiguranik može tražiti djelomičnu ili potpunu naknadu štete od osiguratelja po svom izboru,ali ukupno dobivene naknade ne mogu prijeći svotu štete koja se može pokriti osiguranjem.(npr. ako je stvarna vrijednost robe 300 000,a osigurana je dvostrukim osiguranjem kod 4 raznih osiguratelja sa po 100 000, tj.ukupno 400 000,osiguranik može tražiti od trojice osiguratelja po 100 000,a ništa od četvrtog.U tom slučaju,trojica osiguratelja koji su platili imaju pravo zahtijevati od četvrtoh osiguratelja da svakome plati po jednu četvrtinu štete,po 25 000, tako da će u ukupnom obračunu svaki od četvorice osiguratelja snositi po 75 000.) Pri podnošenju zahtjeva jednom osiguratelju,osiguranik ga je dužan obavijestiti o svim ostalim ugovorima s drugim osigurateljima.

Višestruko osiguranje!

47

Korištena literatura: Pomorsko imovinsko pravo-Drago Pavić Pomorsko pravo-Ivo Grabovac Pomorski zakonik Pomorske havarije –Predrag Stanković

48

49