Skripta Farmakognozija 2[1]

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU _____________________________________________________

FARMACEUTSKO-BIOKEMIJSKI FAKULTET

Prof.dr.sc.Zdenka Kalođera

FARMAKOGNOZIJA II

Zagreb, 2006/2007.

SADRŽAJ: UVOD

DROGE S MONO- I DISAHARIDIMA DROGE S POLISAHARIDIMA DROGE SA SLUZIMA POLISAHARIDI MORSKIH ALGA GUME MASTI, MASNA ULJA VOSKOVI ETERIČNA ULJA DROGE S ACIKLIČKIM MONOITERPENIMA DROGE S MONOCIKLIČKIM MONOTERPENIMA DROGE S KARVONOM DROGE S PULEGONOM DROGE S FENOLIMA DROGE S CINEOLOM DROGE S TUJONOM DROGE S BICIKLIČKIM MONOTERPENIMA DROGE SA SESKVITERPENIMA DROGE S FENILPROPANSKIM SPOJEVIMA DROGE S IRIDOIDIMA SMOLE I BALZAMI DROGE S HETEROZIDIMA DROGE S FLAVONOIDIMA DROGE S KUMARINSKIM HETEROZIDIMA DROGE S TIOGLIKOZIDIMA DROGE S ANTRAKONONSKIM GLIKOZIDIMA DROGE S KARDIOTONIČNIM HETEROZIDIMA DROGE SA SAPONINIMA DROGE S TRJESLOVINAMA DROGE S ALKALOIDIMA

UVOD Farmakognozija /farmakon (grč.)=otrov, lijek; gnosis (grč.)=znanje, poznavanje/ je prirodoslovna znanost koja se bavi proučavanjem ljekovitih sirovina biljnog i životinjskog podrijetla. Ove ljekovite sirovine nazivamo drogama. Budući da se najčešće radi o osušenom biljnom materijalu, vjerojatno je da ovaj naziv potiče od starogermanske riječi drug ili droh, što znači suh. Droge se suše da bi se spriječile enzimske reakcije i na taj način stabilizirao biljni materijal. Osim osušenog biljnog materijala, uporabljuje se i svježi biljni materijal, posebice ako su djelatne tvari nestabilne, nadalje sekundarni produkti biljnih organa kao i izolirane čiste supstancije. Djelotvorne tvari u pravilu se nalaze koncentrirane u jednom biljnom organu, ponekad u više biljnih organa, a vrlo rijetko u cijeloj biljci. Stoga droge najčešće predstavljaju određeni biljni organ. U farmakopejama sukladno botaničkim nazivima usvojeno je sljedeće nazivlje za pojedine biljne droge (biljne organe): • Radix – korijen (npr. Belladonnae radix) • Rhizoma – podanak (npr. Tormentillae rhizoma) • Radix et rhizoma - korijen i podanak (npr. Primulae radix et rhizoma) • Tuber – gomolj (npr.Salep tuber) • Bulbus – lukovica (npr. Allii sativi bulbus) • Cortex – kora (npr. Frangulae cortex) • Lignum – drvo (npr. Guaiaci lignum) • Flos, - cvijet (npr. Chamomillae flos) • Folium - list (Salviae folium) • Fructus – plod (Foeniculi fructus) • Semen- sjemenka (npr. Lini semen) • Herba - zelen, nadzemni dio biljke (npr. Equiseti herba) • Summitas - vršni cvatući dio biljke (npr.Absinthii summitas) • Gemma – pupoljci (npr. Populi gemma) U praktičnom smislu droge dolaze najčešće u usitnjenom obliku, ali mogu dolaziti i cjelovite ili potpuno samljeve. Cjelovite droge označavaju se izrazom totum ili in toto, sasječene droge na određeni stupanj usitnjenosti označavaju se kao concisum, a potpuno usitnjene droge su stupnja pulveratum ili in pulvere. Stupanj usitnjenosti propisan je u farmakopejama za određeni biljni organ. Usitnjenost droga važna je prvenstveno zbog lakše i potpunije ekstrakcije s ekstraktivnim sredstvima. U čajnim mješavinama su droge poglavito concisum (npr. Menthae piperitae folium, Uvae ursi folium, Sennae folium, Frangulae cortex, Althaeae radix, Calami rhizoma, Glycyrrhizae radix, itd.) i rjeđe in toto (npr. Chamomillae flos, Anisi fructus, Coriandri fructus, Lini semen itd.).

Droge moraju biti ispravne i zadovoljavajuće kakvoće da bi mogle naći uporabu u ljekarnama, galenskim laboratorijima, farmaceutskoj industriji. Stoga farmakopeje propisuju ispitivanje droga, što je obuhvaćeno u pojedinim monografijama droga ili je propisano u Općem dijelu pojedinih farmakopeja. Ispitivanje droga 1. Makroskopsko: identitet droga na osnovu morfoloških karakteristika. Obavlja se prostim okom ili lupom. 2. Mikroskopsko: obavlja se pod mikroskopom na osnovu mikroskopskih karakteristika. Obavlja se na pulveriziranim drogama • ispitivanje identiteta • mikrokemijske reakcije (histokemija) • ispitivanje čistoće 3. Kemijsko- ispitivanje droge • kvalitativno () • kvantitativno (određivanje količine djel.supstancijakromatografske metode, ima li djelatnih supstancija) 4. Fizikalno kemijska ispitivanja • ispitivanje droga (odre|ivanje relativnog viskoziteta kod droga sa sluzima) • ispitivanje supstancija (polarimetrijski udio atropina i hiosciamina) 5. Biološka ispitivanja • odre|ivanje terapijske vrijednosti droge • ispitivanje na životinjama (kardiotonični heterozidi na golubovima) 6. Mikrobiološko 7. Farmakološko 8. Kliničko • ispitivanje na pacijentima Čuvanje droga Čuvanje droga jako je bitno pri ubiranju, transportu i skladištenju droga. Droge se čuvaju u tvrdim kartonskim kutijama ili drvenim sanducima, ponekad i u hermetički zatvorenoj posudi. Higroskopne droge čuvaju se iznad vapna ili silikagela. Droge posebno treba čuvati od: • vlage (promjena izgleda droge, enzimatska razgradnja, razvoj mikroorganizama i plijesni, vlaga kao patvorina). • sunčeve svjetlosti, • kisika iz zraka (npr. eterična ulja moraju biti isključivo u malim punim bočicama) • visoke temperature • mikroorganizama (uz pomoć δ zračenja Co60).

U drogama kojima se bavi farmakognozija i koje imaju praktičnu uporabu, nazočni su spojevi poglavito organskog porijekla. Malo je biljnih i životinjskih droga s mineralima koji se primijenjuju u farmaciji. Nekada su kao objekt ispitivanja u okviru farmakognozije bile i, droge mineralnog porijekla (Terra silicea, Bentonit). Mineralne tvari kao anorganske kemijske tvari svakako imaju ulogu kao esencijalne djelotvorne tvari i imaju izuzetnu važnost za ljudski organizam. Veliki je broj mikroelemenata koji se nalaze u različitim biljnim vrstama (željezo, bakar, kalcij, kalij, natrij, magnezij, krom, cink, selen i dr.). Posebnu važnost imaju droge koje sadržavaju jod kao što je smeđa alga Fucus vesiculosus

L., porodice Fucaceae. Ova alga tradicionalno se uporabljivala u liječenju strume i hipertireoze. Među drogama s mineralnim tvarima ističu se droge koje sadržavaju silicij u obliku silicijeve kiseline. To su zelen poljske preslice, Equiseti herba, zelen ljekovitog plućnjaka, Pulmonariae herba, zelen opuitne, Polygoni avicularis herba, te podanak puzave pirike, Graminis rhizoma. Droge sa silicijevom kiselinom uporabljuju se kao diuretici. Tradicionalna uporaba ovih droga bila je za liječenje tuberkuloze. Sve ostale droge kojima se danas bavi farmakognozija odnose se na droge koje sadržavaju organske spojeve kao ljekovite tvari. U ovoj sistematici droga obrađene su droge prema kemijskoj sistematici, što znači droge su svrstavane prema skupinama spojeva koji su nosioci djelotvornosti.

DROGE S MONO- I DI SAHARIDIMA Caricae fructus Plod smokve Ficus carica L., Moraceae Domovina smokve je Mala Azija, Sirija, obala Crnog mora, a danas se uzgaja u zemljama Sredozemlja, kod nas posebice u Dalmaciji. Smokva se lako kultivira u ljetnim sušnim uvjetima i uz blage zime. Odlikuje se velikim kožastim listovima krpastog oblika. C Drogu sačinjava osušeni plod smokve, Ficus carica L. Sastojci: • 50% invertnog šećera • pektini • organske kiseline (jabučna, limunska, vinska) • vitamini Primjena: Caricae fructus poboljšava peristaltiku crijeva te se uporabljuje se kao laksans. Priprema se kao hladni macerat (1 dio droge: 3 dijela vode) ili dolazi kao sastojak različitih pripravaka za otvaranje. Sirupus caricae compositus, sirup izrađen prema farmakopejskoj monografiji, dodaje se različitim galenskim pripravcima. Prilikom sabiranja plodova smokve potreban je oprez, jer listovi smokve sadržavaju fotosenzibilne spojeve i izazivaju fotodermatitis.

Manna Mana

Fraxinus ornus L. var. rotundifolia (Lam.) Ten., Oleaceae Mana je na zraku osušeni sok koji se dobiva nakon zarezivanja drveta i grana crnog jasena, Fraxinus ornus L. var. rotundifolia (Lam.) Ten. Crni jasen je listopadno drvo ili grm, rasprostranjen po brdskim, toplim, sunčanim područjima Mediterana, posebice na jugu Italije (Sicilija i Kalabrija). Kulture jasena najviše su rasprostranjene na Siciliji, koja je najveći svjetski proizvođač mane. Za dobivanje droge iskorištavaju se stabla stara najmanje 8 godina. Zarezivanje stabla obavlja sesvakodnevno tokom ljetnog sušnog perioda u trajanju 2-3 mjeseca.. Zarezuje se kora do blizine kambija s jedne strane stabla I isto se ponavlja sljedeće godine s druge strane stabla. Iz ozljeda curi žućkastosmeđi sok, koji se na zraku osuši (Manna cannellata). Droga je svijetložućkasta, sjajna, kristalična, tvrda. Miris mane podjeća na miris meda, a okusa je slatkasta (od manitola). Mana se lako otapa u toploj vodi.

Sastojci: • 70-90% šećernog alkohola manitola • tetrasaharid stahioza (1520%) • oksimetilkumarinski glikozid fraksin (vodene i alkoholne otopine mane fluoresciraju zelenoplavo)

CH3 O

RO

O

O

OR F RAXE T I N R=H F RAXI N R=GL UK OZA

Djelovanje: Manitol se u gastrointestinalnom traktu ne resorbira, dospijeva u kolon nepromijenjen i tamo se najvećim dijelom cijepa u kratkolančane kiseline (npr. octena, mlječna, maslačana). Ove kiseline vežu osmotički vodu, povećavaju sadržaj crijeva I stimuliraju crijevnu peristaltiku. Primjena i doziranje: Mana se uporabljuje kao laksans. Djelovanje mane ovisi o kakvoći droge, odnosno o količini manitola, stoga farmakopeje propisuju određivanje manitola u drogi. Mana je posebno pogodna za uporabu u dječijoj praksi, jer je slatkog okusa i ne podražuje želudac. Srednja pojedinačna doza za odrasle je 30 g, za djecu od 5 do 15 g. Najčešće se uporabljuje u obliku sirupa: Sirupus mannae - za djecu i Sirupus mannae cum rheo (zajedno sa korjenom rabarbare) - za odrasle.

Ceratoniae fructus Plod rogača Ceratonia siliqua L., Fabaceae Var. silvestris - divlji Var. edulis - kultivirani Prirodno je rogač rasprostranjen u svim zemljama Sredozemlja, kod nas u Primorju i Dalmaciji. Rogač je stablo koje se lako uzgaja. Svjetski izvoznici kultiviranog rogača su Australija i Kalifornija. Droga su osušeni plodovi rogača, Ceratonia siliqua L., tamno smeđe boje, slatkastog okusa. Plodovi su mahune s izrazito mesnatim mezokarpom, duljine 12-13 cm, širine 2-3 cm. Plod sadržava mnogobrojne sjajne, tvrde sjemenke. Za sazrijevanje ploda potrebno je gotovo godinu dana. Sastojci: • 20-30% saharoze • 13% invertnog šećera • 4% proteina • 2-3% pektina • 3% sluzi • trjeslovine, škrob • izomaslačna kiselina (daje drogi karakterističan okus i miris) Djelovanje: Ploda rogača sadržava trjeslovine koje posjeduju adstringentno djelovanje. Adstringentno djelovanje je reakcija trjeslovina s proteinima, odnosno taloženje proteina i stvaranje zaštitnog sloja na sluznici. Sluzi oblažu sluznicu i na taj način smanjuju podražaj u crijevima. Pektini potpomažu regulaciji nastalih probavnih tegoba. Primjena: Plod rogača uporabljuje se kao antidijaroik, posebice u dječijoj praksi (rogačevo brašno-Ceratoniae farina). Nadalje se uporabljuje kod dispeptičkih poteškoća, gastroenteritisa, crijevnih katara. Sastojak je također različitih dijetetskih pripravaka.

DROGE S POLISAHARIDIMA DROGE S INULINOM Taraxaci radix Korijen maslačka Taraxacum officinale Weber, Cichoriaceae Maslačak je zeljasta biljka travnjaka od nizinskog do visokoplaninskog područja. Listovi maslačka su perasto urezani, smješteni prizemn u obliku rozete. Iz rozete razvija se cvjetna stabljika, koja je šuplja I na vrhu

nosi glavičasti cvat izrazito žute boje. Sjeme maslačka odlikuje se lepršavim čuperkom dlačica (papus, kunadra) koji omogućuju razmnožavanje pomoću vjetra. U svim dijelovima biljke nalazi se mlječni sok, koji curi iz ozlijeđenih mjesta. Droga je osušeni korijen maslačka, Taraxacum officinale Weber. U nekim farmakopejama oficinalan je korijen s nadzemnim dijelom, Taraxaci radix cum herba. Nadzemni dio biljke sakuplja se u proljeće kada je količina gorkih tvari najviša, dok se korijen sakuplja ujesen , kada je količina inulina najviša (40%). Sastojci: • gorke tvari –seskviterpenski spojevi: tetrahidroridentin B, glukozid taraksakolid, glukozid taraksinske kiseline, glukozid dihidrotraksinske kiseline • fenolski spojevi: flavonoidi, kavena kiselina, siringin, taraksakozid, kumarini • fitosteroli: taraksasterol • polisaharidi : inulin • mineralne tvari: kalijeve soli • Djelovanje: Gorke tvari potiču sekreciju sline i sekreciju želučanog soka. Preko N.vagus podražuju se receptori za gorkost pri dnu jezika, što se prenosi preko N.glossopharyngeus sve do moždane kore, što dovodi do pojačanog izlučivanja sline i želučanog soka želučane kiseline, pepsina). Gorke tvari utiču na pH- vrijednost u želucu (smanjuju ga). Također poboljšavaju učinkovitost proteolitičkih enzima u probavnom traktu (putem pogodnog pH). Gorke tvari maslačka stimuliraju i lučenje žuči (koleretički učinak). Inulin je polifruktozid koji utiče povoljno na bifido bakterije i kao biljno vlakno djeluje povoljno na probavu. Na osnovu povećane količine kalijevih soli droga Taraxaci radix cum herba djeluje diuretički. Primjena: Droga Taraxaci radix odnosno Taraxaci radix cum herba uporabljuje se kod smetnji u sekreciji žuči, za poticanje apetita, kod dispeptičkih poteškoća. Maslačak se koristi za poticanje izlučivanja mokraće, odnosno za pospješenje diureze. U tradicionalnoj medicini uporabljuje se se u tzv. proljetnoj kuri za “čišćenje organizma” (poboljšanje probave, pospješenje diureze). Dnevna doza droge iznosi 3-4 g. Oprez pri uporabi potreban je kod postojanja žučnih kamenaca. U kontaktu sa svježom biljkom moguće su alergijske reakcije (seskviterpenski laktoni).

Cichorii radix Korijen vodopije Cichorium intybus L., Cichoriaceae

Cichorium intybus L., vodopija, cikorija je vrlo rasprostranjena biljna vrsta koja raste po pašnjacima, uz puteve I staze, ograde I živice na zapuštenim I naseljenim mjestima. Raste po svim kontinentima, a u mnogim zemljama se I uzgaja (Cichorium intybus var. sativum L.) Iz valjkastog I vretenastog korijena izbija duga stabljika, 30-150 cm visoka, koja je samo u gornjem dijelu jače razgranjena, čvrsta I uglata i uzdužno izbrazdana. Donji listovi su duguljasti, po rubu duboko urezani, a gornji manji, suličasti, nazubljeni, naizmjenično poredani I sjedeći. Zvjezdasti, svijetloplavi (rjeđe ružičasti ili bijeli) cvjetovi razvijaju se na kratkim stapkama po čitavoj biljci. Vodopija cvijeta od lipnja do rujna. U cijeloj biljci nalazi se gorki mliječni sok, koji odbija insekte. Biljka se uzgaja od davnina zbog hranjivog korijena. Korijen se sabire u kasnu jesen kada je količina inulina najviša. Sastojci: • inulin (15-40%, u kulturi do 70%) - polifruktozid, sastoji se iz jedinica fruktoze (β-D-fruktofuranoza); monomeri fruktoze povezani β-1,2- vezom, terminalno vezana glukoza u αkonfiguraciji. Topiv u vrućoj vodi. • Gorki glikozid intubin • laktupikrin, 8-dezoksilaktupikrin ( u mlječnom soku) • fenolkarboksilne kiseline: cikorijina kiselina (dikaveoilvinska kiselina), monokaveoilvinska kiselina Djelovanje: Inulin djeluje kao prebiotik I kao takav stimulira rast poželjnih bakterija u crijevnoj mikroflori. Prebiotici stabiliziraju crijevnu sluznicu, normaliziraju permeabilnost crijeva I spriječavaju rast patogenih mikroorganizama. U organizmu samo se manji dio inulina enzimatski razgradi I resorbira, veći dio dolazi u debelo crijevo nerazgrađen. Unos inulina kao neprobavljivog sastojka povoljno djeluje na konstipaciju. Inulin kao dijetalno vlakno utječe na apsorpciju nutrijenata, naročito ugljikohidrata. Dovodi do smanjenja glukoneogenezei povoljnog utjecaja na šećernu bolest. Primjena: Potiče lučenje žuči I djeluje kao blagi koleretik (gorke tvari), te se uporabljuje kod dispeptičkih poteškoća. Kao probiotik u dijetetskim namirnicama ili kao čisti inulin. Kao dijetalno vlakno za poboljšanje probave, kod šećerne bolesti za smanjenje resorpcije ugljikohidrata.

Cetrariae lichen Lichen islandicus Islandski lišaj Cetraria islandica (L.) Acharius, Cetraria tenuifolia (Retz.)Howe, Parmeliaceae (Lichenes)

Islanski lišaj rasprostranjen je pretežno u sjevernoj henisferi (Europa, Sjeverna i Srednja Amerika, sjeverna i srednja Azija, Oceanija). U hladnim sjevernim područjima islanski lišaj dolazi u nizinama, na tlu među mahovinom. U umjerenom pojasu raste isključivo u planinskom području, posebice na vjetrovitim, izloženim mjestima, vrlo često među stijenama. Zbog posebnog oblika I uspravnog rasta ubraja se među grmaste lišajeve.Pojedini ogranci steljke su žljebasti ili savinuti u cijev, glatke površine, na rubu trepavičasti od piknidija I nazubljeni. Talus je nepravilno dihotomski razgranat u režnjeve. U svježem stanju izrazito je žilav. Strana talusa okrenuta prema svjetlosti je smeđe ilil maslinaste boje, dok je druga strana sivobijela ili blijedozelena s udubljenjim bjelkastim otvorima za disanje.. Sušenjem izloženi dio steljke mijenja boju u sjajno smeđu, zelenosivu ili crvenosmeđu. Drogu Lichen islandicus sačinjava osušeni talus islandskog lišaja, veličine oko 10 cm. S jedne strane droga je karakteristične tamnije boje, s druge strane bijele do sivkastobijele boje. Suhi talus krt je I lako lomljiv. U doticaju s vodom omekša, postaje sluzav I blago ljepljiv. Okusa je sluzava, bljutava, gorka (od lišajnih kiselina). Sastojci: • više od 50% u vodi topljih polisaharida: lihenin i izolihenin Lihenin – linearni glukopiranozni polimer vezan β1,3 i β 1,4 vezama; stupanj polimerizacije 60-200. Topljiv u vrućoj vodi, hlađenjem daje galertu. Izolihenin - linearni a- glukan sa stupnjem polimerizacije 42-44; jedinice glukoze vezane su α-1,3- i α-1,4-vezom. Topljiv u hladnoj vodi, s otopinom joda daje plavo obojenje. • depsidoni (2-3%): cetrarna kiselina i fumarprotocetrarna kiselina ( pri duljem uskladištenju raspada se na fumarnu i protocetrarnu kiselinu) • protolihestearinska kiselina (sušenjem prelazi u lihestearinsku kiselinu) • usninska kiselina • kinoni, karotenoidi, derivati naftazarina Djelovanje i primjena: Islandski lišaj primijenjuje se najčešće u obliku dekokta kao amarum mucilaginosum ( gorke tvari + lihenin i izolihenin) za oblaganje nadražene sluznice gornjih dišnih puteva, za sprečavanje kašlja. Vrlo česti oblik s istom namjenom je Lichen islandicus sirupus. Polisaharidni koloidi lihenin i izolihenin kao zaštita upaljene sluznice uporabljuju se i kod tegoba gastrointestinalnog trakta. Protuupalnoj zaštiti sluznice doprinosi iantibiotski učinak usninske kiseline. Kao amarum ( gorki tonik) uporabljuje se kod gubitka apetita. Doziranje: 2-4g droge dnevno; 80-100 mg ekstrakta (0,4-0,8:1).

DROGE SA SLUZIMA

Salep tuber Gomolj kaćuna Droga Salep tuber su gomolji različitih vrsta kaćuna. Najčešće: Orchis morio L., Orchis militaris L, Orchis piramidalis Rich., Platanthera bifolia (L.) Rich., Gymnadenia conopsea (L.)R.Br., Gymnadenia odoratissima L., Orchidaceae. Kaćuni su višegodišnje zeljaste biljke sa jednostavnom stabljikom i s većim brojem sočnih raznolikih listova. Cvjetovi su brojni, raznobojni, izrazito lijepi, smješteni u uspravnom zbijenom klasu. Sve biljne vrste razvijaju različita gomoljasta odebljanja, koja služe biljci kao spremišta hranjivih tvari. U vrijeme cvjetanja biljke kaćuni imaju po dva gomolja. Jedan je tamnosivosmeđi, smežurani, iz kojeg je izrasla stabljika, i uz njega mladi, zaobljeni, svježi, pun hranjivih tvari s pupoljkom. Ujesen uvene cijela biljka, a u proljeće izbija iz mladog gomolja nova stabljika. Kaćuni su poglavito biljke subtropskih i tropskih područja, ima ih i u umjerenom pojasu sjeverne hemisfere, zahtijevaju izrazito vlažno tlo. Rastu pretežno u Maloj Aziji, ima ih od južne do srednje Europe. Kao droga sabiru se svježi, tvrdi gomolji u vrijeme cvatnje, jer su tada gomolji najkrupniji. Nakon pranja gomolja hladnom vodom, obrađuju se vrućom vodom u cilju inaktiviranja enzima, smanjenja gorčine i neugodnog mirisa gomolja. Suše se u struji zraka ili na suncu i postaju rožasti, blago prozirni, tamnožućkaste boje. Potreban je oprez zbog zamjene s gomoljem mrazovca, Colchicum autumnale L. Sastojci: - do 50% sluzi (glukomanani, salepovi glukani); sluz se sastoji iz manana koji hidrolizom daje D-manozu, lako je topiva u vodi. Djelovanje i primjena: Kao antidijaroik u dječijoj praksi. S drogom se izrađuje mucilago (1g na 100 ml vode), koji oblaže sluznicu crijeva i time smanjeje podražaj i upalu. U krajevima s istočnjačkom tradicijom spravlja se zimi vrući napitak se medom – salep.

Verbasci flos Divizmin cvijet Verbascum phlomoides L., V. densiflorum Bertol., Scrophulariaceae Obje vrste rasprostranjene su po sunčanim, kamenitim, pjeskovitim mjestima, uz potoke i rijeke po čitavoj Europi, sjev. Africi, posebice u Sredozemlju. Biljke su dvogodišnje s velikom prizemnom rozetom sjedećih listova i s uspravnom stabljikom preko 2 m visine.Površina

listova i stabljike gusto je dlakava. Cvjetovi su veliki, upadljivi, plosnati, rašireni prema van, žute boje. Smješteni su grozdasto prema vrhu stabljike. Cvijet divizme sakuplja se po sunčanom vremenu, laganom trešnjom stabljike, pri čemu opadaju bez čaške. Nježni cvjetovi brzo se suše na suncu ili pri temperaturi od 40oC da ne zaostane vlaga. Ispravno osušeni cvjetovi zlatnožute su boje i mirisa na med. Sastojci: • 3% sluzi, hidrolizom daju D-galaktozu, arabinozu, D-glukozu, Dksilozu, L-ramnozu, D-manozu, L-fukozu, uronsku kiselinu. • 1,5-4% flavonoida: glikozidi apigenina, luteolina, rutin, hesperidin • saponini (verbaskosaponin, hidroksiverbaskosaponin ) - iridoidni glikozidi: katalpol, aukubin (lako se hidrolizira do monoterpenaa koji uzrokuje tamnjenje droge) Djelovanje i primjena: Na osnovu sadržaja sluzi droga je blagi mucilaginozum. Saponini djeluju ekspektorirajuće i baktericidno, te se uporabljuje kod katara dišnih puteva, za iskašljavanje.

Althaeae radix Korijen bijelog sljeza Althaea officinalis L., Malvaceae Bijeli sljez, Althaea officinalis L, je trajna zelen visoka preko 1m, koja je na čitavoj površini prekrivena trihomima. Zbog obilja trihoma veliki, naborani listovi su mekani, sivkastozeleni. Cvjetovi su veliki, bijeli ili svijetlo ružičasti, smješteni u pazušcima listova. Bijeli sljez raste na vlažnim mjestima diljem srednje i južne Europe, te zapadne Azije, a najviše je rasprostranjen u kulturi za dobivanje droge visoke kvalitete. Uzgaja se i u vrtovima kao ukrasna biljka. Korijen se sakuplja u kasnu jesen od jedno ili dvogodišnjih biljaka. Starije biljke sadržavaju tvrđi korijen, jer sadržavaju više vlakana, a manje sluzi. Korijen se prije sušenja guli (mundira), brzo suši pri 35 oC da bi se sačuvala lijepa bijela boja korijena. Neispravnim sušenjem zbog sadržaja sluzi korijen lako potamni. Nakon sušenja korijen bijelog sljeza usitnjava se u propisane kvadratične komadiće. Mundiranje korijena provodi se da ne bi došlo do zamjene s Belladonnae radix. Sastojci: - preko 10% sluzi sastavljene iz različitih polisaharidnih frakcija topivih u hladnoj vodi s osnovnim lancem u kojem su alternativno vezane 1,4 vezom galakturonska kiselina I 1,2 vezom ramnoza (ramnogalakturonski niz). Također je prisutna frakcija neutralnog arabinogalaktana I neutralni glukani. Djelovanje i primjena: Mucilago pripremljen sa sluzi korijena bijelog sljeza ima lokalno djelovanje na upaljenu sluznicu u području usne

šupljine i ždrijela. U pokusima na životinjama dokazan je protuupalni učinak sluznih polisaharida bijelog sljeza i također imunostimulirajuće djelovanje. Mucilago oblaže sluznicu i smanjuje podražaj. Stoga se korijen bijelog sljeza uporabljuje kod suhog kašlja, za ublažavanje nadražaja na kašalj i kod upale ždrijela. Dnevna doza je 6g korijena bijelog sljeza. Hladni macerat priprema se s hladnom prokuhanom vodom u omjeru 1:10. Vrlo često u uporabi je sirup bijelog sljeza (Althaeae sirupus) s pojedinačnom dozom od 10g. U vanjskoj primjeni može se uporabljivati kao kataplazma kod lakih upala kože. Bijeli sljez je rijetka biljna vrsta koja daje tri droge. Osim korijen a, Althaeae radix, u uporabi je list bijelog sljeza, Althaeae folium i cvijet, Althaeae flos. Listovi bijelog sljeza su srcoliki, mekani od mnogobrojnih trihoma, sivkastozelene boje. Listovi sadržavaju 5-9% sluzi. Drogu Althaeae folium sačinjavaju listovi sabrani prije i na početku cvatnje, propisno osušeni. Althaeae flos su osušeni cvjetovi bijelog sljeza sabirani u vrijeme cvatnje. List i cvijet bijelog sljeza sastojci su čajeva za smirivanje kašlja (Species althaeae, Species pectorales).

Malvae flos Cvijet crnog sljeza Malva sylvestris L., Malvaceae Crni sljez je najrasprostranjenija biljka porodice Malvaceae. Raste po čitavoj Europi, Aziji, Južnoj Americi i južnoj Africi. Nalazi se najčešće na ruderalnom tlu, u blizini naselja, na poljima, livadama. To je trajna zelen s razvijenim podzemnim i nadzemnim dijelovima. Tamnozeleni listovi na dugim su peteljkama, zaobljeni ili bubrežasti, na rubu dlanasto razdijeljeni. Čitava je biljka manje ili više dlakava. U pazušcima listova smješteni su cvjetovi u čupercima od 2-6. Cvijet ima dlakavu petopernu čašicu. Izvan ocvijeća nalazi se još i vanjska čaška. Krunica je 3-4 puta dulja od čaške I čine ju pet slobodnih latica plavoljubičaste do ružičaste boje. Malvae flos su osušeni cvjetovi crnog sljeza, Malva sylvestris L., sakupljeni u vrijeme cvatnje. Na osušenim cvjetićima uočava se dvostruka čaška I 5 latica dugih 20-25 mm uglavnom plavoljubičaste boje, tokom sušenja skupljeni, naborani. Cvijet je bez mirisa, sluzava okusa. Sastojci: • 5-10% sluzi, neutralnih i kiselih polisaharida, sa šećernim komponentama galaktoza, glukuronska kiselina, galakturonska kiselina i ramnoza. Sluz je smještena u sluznim idioblastima. • flavonoidi • antocijani, poglavito malvin, 6,,-malonilmalvin i delfinidin • leukoantocijanidini • trjeslovine

Djelovanje i uporaba: Sastojak je čajnih mješavina koji se uporabljuju za ublažavanje simptoma prehlade, kod katara, upalnih procesa grla, za smirivanje kašlja. Smirujuće djelovanje na kašalj dokazano je ispitivanjima na životinjama (mačke). Obzirom na sadržaj sluzi i trjeslovina, droga djeluje kao mucilaginosum i adstringentno, te se uporabljuje kod gastroenteritisa. Na osnovi nazočnosti antocijana, cvijet crnog sljeza služi kao prirodno bojilo u prehrambenoj industriji. Osim Malvae flos, u uporabi je droga Malvae folium, list crnog sljeza, koji također sadržava sluzi slične sluzima cvijeta. Osim sluzi list sadržava trjeslovine. Uporaba je slična uporabi cvijeta crnog sljeza.

Farfarae folium Podbjelov list Tussilago farfara L., Asteraceae Podbjel, Tussilago farfara L., je trajna zelen veličine 15-30 cm. Kod podbjela najprije se u proljeće razvijaju cvjetne glavice i to pojedinačno na vrhu razgranjene stabljike. Svi cvjetovi su izrazito žute boje. Listovi se razvijaju tek kada biljka procvjeta. Listovi su veliki, krpasti, debeli, nazubljene plojke. Donja strana listova obiluje trihomima, te je svijetlije boje (podbjel). Podbjel raste na vlažnim mjestima po čitavoj Europi, sjevernoj Aziji, Africi i Americi. Potreban je oprez pri sakupljanju podbjela, naročito u vrijeme kada nema cvjetova, jer ga se može zamijeniti s repuhom, Petasites officinalis Moench., koji sadržava veću količinu alkaloida, a raste na istim staništima. Listovi se sakupljaju kada su potpuno razvijeni, početkom ljeta. Osušeni listovi s gornje strane su zeleni, s donje strane bjelkasti. Gorka i sluzava okusa. Sastojci: - sluzi 6-10%, smještene u epidermalnim stanicama listova, koje hidrolizom daju glukozu, galktozu, arabinozu, uronsku kiselinu. - trjeslovine 5% - flavonoidi - gorke tvari - inulin - pirolizidinski alkaloidi dokazani su samo u nekim uzorcima podbjela u količini 0,01%; njihova nazočnost je varijabilna i diskutabilna. German Standard License iz 1997. propisuje da sadržaj alkaloida ne smije biti veći od 1 mg/kg.

Kao droga uporabljuju se i cvjetovi, Farfarae flos. Cvjetovi se sakupljaju neposredno prije cvatnje i pažljivo suše da ne potamne. Također sadržavaju sluzi, u manjoj količini od listova, više flavonoida (rutin,

hiperozid), eterično ulje, karotenoide, fitosterole faradiol i arnidiol. U cvjetovima nisu nazočni pirolizidinski alkaloidi. Djelovanje primjena: Droga se uporabljuje za smirivanje nadražene sluznice kod katara ždrijela I za ublažavanje suhog kašlja. Kao antitusik droga se uporabljuje od davnina, na što upućuje I ime: tussis=kašalj, ago (-ere) =suzbiti. Najčešće se priprema infuz podbjela, koji se uporabljuje kod svih upala usne šupljine I ždrijela. U vrstama podbjela u kojima je dokazana nazočnost alkaloida, u jednoj šalici infuza nalazi se 1 ppm alkaloida. Smatra se da ova količina u periodu uzimanja ne može imati nikakav štetan utjecaj. Također dokazani pirolizidinski alkaloidi u podbjelu su tusilagin I isotusilagin, koji su zasićene necinske strukture; a ne kao senkirkin I senecionin, te su stoga netoksični. Zbog kompromisa u diskusijama uporaba podbjela u monografijama ograničena je na 4-6 tjedana. Iz različitih sjemenki podbjela danas se calus- kulturama uspjelo uzgojiti podbjel potpuno bez alkaloida, koji će u budućnosti biti izvor za kultiviranje ove biljke. Doziranje: 1,5 g / 150 ml vode; 3-4 puta dnevno uz navedeno ograničeno vrijeme uporabe. Farfarae flos, cvijet podbjela, ima istu primjenu kao Farfarae folium. Plantaginis folium List uskolisnog trpuca Plantago lanceolata L., Plantaginaceae Plantago lanceolata L., uskolisni trputac, ženska bokvica, je zelen visine do50 cm, za razliku od drugih vrsta ima uske listove koji postepeno prelaze u široku I kratku peteljku. Na golim listovima ističe se tri do pet žila. Listovi su smješteni pri dnu stabljike u obliku rozete.. Stabljika je narazgranjena, gola. Pri vrhu se razvija valjkasti cvat (klas) neuglednih cvjetova smeđe boje. Plantago lanceolata kao I druge vrste trputaca, P. media, P. major, rasprostranjene supo čitavoj zemlji, kako u nizinskim predjelima, tako I u planinskom području. Rastu po livadama, pašnjacima, uz naselja, u šumama. Plantaginis folium su osušeni listovi uskolisnog trpuca, sabrani u vrijeme cvatnje biljke da ne bi došlo do zamjene sa sličnim listovima. Ispravno sušeni listovi ( brzo, pri 40-50oC) su maslinastozelene boje. Smeđa boja ukazuje na neželjene kemijske promjene. Sastojci: • 2-6 % sluzi, neutrali I kiseli polisaharidi, koji se sastoje od galakturonske kiseline, galaktoze, arabinoze, glukuronske kiseline, glukoze, ramnoze I manoze. • 2% iridoidnih glikozida: aukubin, katalpol, asperulozid,globularin • trjeslovine • flavonoidi: glikozidi apigenina I luteolina • fenolkarboksilne kiseline: klorogenska, neoklorogenska kiselina.

Djelovanje i primjena: Pripravci uskolisnog trpuca uporabljuju se kod katara gornjih dišnih puteva, upala sluznice grla I ždrijela (učinak mucilaga I trjeslovina). Osim protuupalnog učinka uskolisni trputac ima I baktericidni učinak (aukubin). Uporabljuje se u obliku infuza, tekućih ekstrakata I najčešće sirupa, Plantaginis sirupus. U vanjskoj promjeni uporabljuje se za zacijeljivanje rana, za njegu oštećene, upaljene kože. Doziranje: 1,4 g /150 ml kipuće vode 3-4 puta dnevno I odgovarajuća količina u pripravcima. Plantaginis ovatae semen Psyllii semen Sjemenke buhačice Plantago psyllium L., Plantaginaceae Plantago psyllium L. je jednogodišnja biljka koja raste po travnjacima, livadama, vrtovima. Pripada vrstam trpuca koji na stabljici ima listove. Listovi su duguljastii u pazušcima nose glavičaste cvatove. Plod je tobolac s puno sjemenki. Sjemenke su vrlo sitne (lat. psylla=buha; otuda potiču narodni nazivi za biljku), tamnocrvenosmeđe, sluzava okusa. Za dobivanje droge Psyllii semen farmakopeje propisuju uz Plantago psyllium L i Plantago indica L., indijski trputac. Domovina obiju biljaka je Indija I Mala Azija, u Europi rastu u južnijim krajevima. Sastojci:

- sluzi 10-12%, polisaharidna smjesa neutralnih i kiselih struktura, koje u hladnoj vodi daju koloidne otopine.; hidrolizom polisaharida dobiva se ksiloza, arabinoza, ramnoza, galaktoza I galakturonska kiselina. Glavna polisaharidna frakcija je razgranati arabinoksilan s ramnozom I galakturonskom kiselinom u postranim lancima. Djelovanje i primjena: Hidrokoloidni polisaharidi sjemenki buhačice i indijskog trpuca su smješteni u epidermalnim stanicama sjemene lupine. Stoga sjemenke brzo bubre i imaju visoki kapacitet vezivanja vode. Peroralnim uzimanjem neprobavljene sjemenke dospijevaju duboko u crijeva gdje povećavaju volumen 10 do 15 puta. Na taj način povećava se pritisak u crijevima i pojačava se refleks za pražnjenjem crijeva u stijenkama crijeva pritiskom na Plexus myentericus. Konačno dolazi do pražnjenja crijeva putem kontrakcija kružne muskulature. Na ovaj način poboljšava se reguliranje stolice kod opstipacija. Psyllii semen djeluje i na reguliranje crijevne peristaltike kod dijareja. Budući da sjemenke imaju veliku sposobnost vezivanja vode, vežu suvišnu vodu u crijevima i zgušnjavaju crijevni sadržaj. Kod upalnih procesa u crijevima vežu sluzni polisaharidi bakterijske toksine i tako štite sluznicu crijeva od daljnjih oštećenja. Nadalje je utvrđeno da Plantago psyllii–polisaharidi djeluju na smanjenje lipida u krvi. Doziranje: U slučajevima konstipacije: 7-25 g dnevno.

Za zaustavljanje proljeva: 10-30 g dnevno. Za smanjivanje masnoća u krvi: 10 g dnevno.

Linaceae

Lini semen Laneno sjeme Linum usitatissimum L. var. macrospermum,

Lan pripada najstarijim biljnim kulturama. To je jedno- ili višegodišnja biljka, koja je samo u gornjem dijelu razgranjena. Listovi su uski, duguljasti, cjelovitog ruba, smješteni po stabljici. Dvospolni pravilno građeni cvjetovi plavkaste su boje, smješteni u rahlim pašticima. U okruglastim tobolcima nastaju sjajno smeđe sjemenke. Domovina lana je Mezopotamija i Egipat, a danas se uzgaja u gotovo cijelom svijetu. Kultivira se nepucava forma lana koja dolazi u dva oblika: 1. microspermum (malene sjemenke s puno likovnica i malo odrvenjelih vlakana – za dobivanje vlakana) 2. macrospermum (velike sjemenke, likovnice s puno sklerenhimskih stanica – za dobivanje ulja, za farmaceutsku uporabu). Sastojci: • 5-10% sluzi lokalizirane u epidermalnim stanicama sjemene lupine; sastoje se od jedne neutralne i dvije kisele polisaharidne frakcije. Neutralna hidrlizom daje ksilozu, arabinozu, glukozu, galaktozu, obje kisele frakcije (I i II) hidrolizom daje ramnozu, galaktozu I galakturonsku kiselinu, dodatno frakcija II I fukozu. • 40% masno ulje (trigliceridi linolne, linolenske i oleinske kiseline) • 25% proteini • cijanogenetski glikozidi: linustatin, neolinustatin, linamarin i lotaustralin • fitosteroli: sitosterol, stigmasterol, kampesterol Djelovanje i primjena: Laneno sjeme uporabljuje se kao laksans. Uzimanjem nesamljevenih sjemenki s obilno tekućine dolazi do povećanja sadržaja crijeva i posljedično do povećanja motiliteta crijeva, jer povećani volumen (4-8x) pritiskom na crijeva vrši podražaj. Tako se laneno sjeme uporabljuje za reguliranje stolice kod lakših do kroničnih opstipacija. Djelovanje nastupa nakon 18-24 sata. Sluzi dodatno povećavaju glatkoću sadržaja crijeva. Uporabom grubo samljevenih sjemenki dodatno ulje povećava reološki učinak polisaharida. Lanene sjemenke uporabljuju se i kod Colon irritabile, divertikulitisa, a pripravci sa lanenom sluzi kod gastritisa i enteritisa. Dneva doza je do 50 g s obilno tekućine. Također je ustanovljeno da višetjedno uzimanje lanenog sjemena dovodi do snižavanja ukupnog kolesterola i LDL-a. Cijanogenetski glikozidi u zrelim sjemenkama lana dolaze u malim količinama. Uzimanje pojedinačne doze od 100 g I uzimanje u duljem periodu količinu od 50 g dnevno nije dokazana intoksikacija kod ljudi. To se tumači činjenicom da se cijanid u kiseloj pH-vrijednosti želuca vrlo sporo cijepa, jer jače kisela pH-vrijednost želuca nije pogodna za

cijanogenetske enzime kao što su npr. linamaraza i hidroksinitrilaza. Stvaranje cijanida je stoga usporeno. U kiselim uvjetima želuca oslobođena cijanovodična kiselina u prisustvu klorovodične kiseline se razgrađuje u mravlju kiselinu i amonijev klorid. U vanjskoj primjeni laneno sjeme uporabljuje se kao kataplazma.

Hibisci flos Hibiskusov cvijet Hibiscus sabdariffa L. var. ruber, Malvaceae Hibiskus je zeljasta biljka visine do 1,5 m Ocvijeće je dvostruko i peteročlano. Čašica je duga 2-3,5 cm, do sredine srasla, a u gornjem dijelu petodjelno zašiljena. Vanjska čašica se sastoji od 8-12 uskih listića. Obje čašice su tamnocrvene, mesnate, vrlo dekorativne. Hibiskus je biljka tropskih krajeva. Lako se uzgaja, zbog velike potrošnje kultivira se u više zemalja: Egipat, Sudan, Cejlon, Meksiko, Kina, te u gotovo cijelom području tropske Azije. Hibisci flos (Karkade, Roselle) su osušeni cvjetovi hibiskusa, lako lomljivi, crvene do tamnoljubičaste boje. Pri bazi s unutrašnje strane su svijetliji. Svojstvena su mirisa, kiselkastog okusa. Sastojci: - sluzi 15%: 50% soli uronskih kiselina, ramnoza, arabinoza, ksiloza, manoza, glukoza. - voćne kiseline: limunska, jabučna, vinska i (+)-lakton alohidroksilimunske kiseline (hibiskusova kiselina) - antocijani (crvena boja infuza): delfinidin, delfidin-3-sambubiozid, delfinidin-3-glukozid, cijanidin-3-sambubiozid. - flavoni: gosipetin-3-glukozid Djelovanje i primjena: Zbog sadržaja voćnih kiselina infuz djeluje osvježavajuće. Zbog kiselina koje se teško resorbiraju i nazočnosti sluzi, u većim dozama djeluje kao laksans. Također djeluje diuretički. U tradicionalnoj medicini uporabljuje se protiv crijevnih nametnika. Zbog visokog sadržaja sluzi u vanjskoj primjeni djeluje antiflogistički i antiedematozno.

POLISAHARIDI MORSKIH ALGA Agar

Agar – agar

Drogu predstavlja osušena galerta crvenih algi rodova: Gelidium, Glacilaria i Euchema. Dolazi kao 25-50 cm dugi bezbojni do žućkasti osušeni gelerasti komadi ili blijedo žuti prašak. Dobivaju se iskuhavanjem na suncu osušenih algi s vodom uz dodatak kiselina, a zatim zamrzavanjem algi te ponovnim sušenjem. Najvažnija vrsta je Gelidium amansii, Rodophiceae, klasa Floridae. Sastojci: • agaroza-β-D-glukopiranoza • 3,6-anhidro-α-L-galaktopiranoza • agaropektin-D-galaktoza • galakturonska kiselina Djelovanje i primjena: Laksans (jer bubri), za supozitorije, masti, vaginalete, emulzije u mikrobiologiji, u galenskoj farmaciji.

GUME Gume su heteropolisaharidi, koji iz bilja izlaze nakon mehaničke ozljede i na zraku se skrućuju. Kemijski su slične sluzima, a razlikuju se samo po načinu nastanka; Sluzi su normalni produkt tvarne izmjene i dolaze kao rezervni polisaharidi, dok su gume patološki produkt. Osim ugljikohidrata, mogu sadržavati i terpene, te gummirezine (npr. mirrha).

Gummi arabicum Arapska guma Arapska guma dobiva se zarezivanjem stabala i grana različitih vrsta roda Acacia. Proces dobivanja gume obavlja se za sušnog perioda, guma koja je istekla van sakuplja se tek nakon 20-30 dana. Gummi arabicum desenzymatum - arapska guma bez enzima. Sastojci: Najvažniji je heteropolisaharid arabin (kalcij, magnezij, kalijeve soli arabinske kiseline). Ti heteropolisaharidi hidrolizom daju: Larabinozu, L-ramnozu, D-glukozu i d-glukuronsku kiselinu. Djelovanje i primjena: Mucilaginosum Emulgator Za mikrokapsuliranje

Tragacantha Tragakant Dobiva se ili prirodno, ili ozlje|ivanjem stabala iz Astragalus vrsta. U biljci se u srčikinim zrakama spontano nakuplja sluz koja u kontaktu s vodom bubri, stvara pritisak tako da i pri najmanjoj ozljedi sluzava tekućina izlazi van i na zraku se čskrućuje. Dobiva se u kišnom periodu. Sastojci: • tragakantin (polisaharid topljiv u vodi) • basorina (netopljivi polisaharid koji bubri, može povećati volumen do 40%) Djelovanje i primjena: Laksans Mucilaginosum (za povećanje glatkoće katetera i kirurških instrumenata) Vehiculum (sredstvo za povezivanje - zubarske proteze) MASTI, MASNA ULJA Amygdalae oleum Bademovo ulje Prunus dulcis (Miller) D.Webb var. dulcis Prunus dulcis (Miller) D.Webb var. amara Rosaceae Bademovo ulje dobiva se hladnim tiještenjem zrelih sjemenki slatkog ili gorkog badema. Sastojci: • 40-50% ulja od smjese glicerola, oleinske, linolne, palmitinske i miristinske kiseline • amigdalin (var. dulcis - 0.1%, var. amara - 3-5%) Djelovanje i primjena: Za izradu galenskih pripravaka (emulzije, linimenta), u kozmetici i za uljne injekcije; Emulsio olei amygdalae, Oleum ad injectione. Lini oleum Laneno ulje Linum usitatissimum L. var. macrospermum Linaceae Laneno ulje dobiva se hladnim tiještenjem zrelih sjemenki lana, Linum usitatissimum L. var. macrospermum. Laneno ulje spada u sušiva masna ulja.

Sastojci: • 38-40% ulja od smjese glicerida linolne, linolenske, palmitinske, stearinske i oleinske kiseline Djelovanje i primjena: Laksans Linimentum Calcis – kod opeklina Ricini oleum Ricinusovo ulje Ricinus communis L. Euphorbiaceae Ricinusovo ulje dobivae hladnim prešanjem sjemenki ricinusa, Ricinus communis. Sastojci: • 45-58% ulja - gliceridi ricinolne kiseline • 80% proteini, ricini, ricinin (alkaloid), lipaza • ricini (otrovni albumini sa svojstvom koagulacije krvi; djecu ubija već 6 sjemenki, a 20 odraslu osobu). Da se uklone tragovi ricina, oleum ricini se zagrijava. Djelovanje i primjena: Laksans (djelovanje - ricinolna kiselina, koja se putem lipaza oslobađa u tankom crijevu). Cacao oleum Kakaovo ulje Theobroma cacao L. Sterculiaceae Kakaovo ulje ( sin. Butyrum cacao - kakaovo maslo) dobiva se iz kakaovca, Theobroma cacao toplim tiješnjenjem. Sastojci: 60-70 % gliceridi, oktopalmitostearini Djelovanje i primjena: U raznim galenskim pripravcima (suppositorije). Olivae oleum Maslinovo ulje Olea europaea L. Oleaceae Ulje masline dobiva se hladnim tiještenjem ploda masline, Olea europaea L. Sastojci: 20-40% ulja - gliceridi oleinske, palmitinske, linolne kiseline.

Ulje je izrazito zelenkaste boje, mirisa i okusa na maslinu. Na 10oC se zamućuje, a na 0oC se skrućuje. Djelovanje i primjena: Kao kolagog, pri bolestima jetre i žučnog mjehura. Oleum olivae neutralisatum - za injekcijske uljne otopine. Jecoris oleum (Jecoris aselli oleum) Riblje ulje Riblje ulje dobiva se iz jetre različitih vrsta bakalara Gadus vrsta: Gadus morrhua L., G. callaris L., G. virens L. Gadidae. Sastojci: • 85% gliceridi nezasićenih masnih kiselina • 15% gliceridi zasićenih masnih kiselina • vitamini A,D Djelovanje i primjena: Kao izvor vitamina A i D za prevenciju hipovitaminoze s ovimvitaminima.Nedostatak vitamina A izaziva noćno sljepilo, oštećenje rožnice, oštećenje epitela, a nedostatak vitamina D osteoporozu i rahitis. Adeps suillus Svinjska mast Svinjska mast dobivena taljenjem nesoljenog sala zdravih svinja: Sus scrofa L.var. domestica Gray, Suidae. Sastojci: Trigliceridi linolne, stearinske, palmitinske, miristinske kiseline. Djelovanje i primjena: Kao masna podloga za ljekovite oblike. VOSKOVI Voskovi su ekstrakti biljnog ili životinjskog podrijetla. Biljni voskovi dolaze uglavnom kao zaštita na stabljici, listovima i plodovima različitih biljnih vrsta. Voskovi životinjskog podrijetla mogu biti zaštita na koži (Cera lanae), kao građevni element (Cera alba, flava) ili kao rezervne tvari (Cetaceum).

(Mill.)H.E.Moore)

Cera carnauba Karnauba vosak Copernicia cerifera Mart.(C. prunifera

Arecaceae Karnauba vosak - voštana prevlaka na listovima palme Copernicia cerifera Mart. Domovina palmi vrsta roda Copernicia – Brazil. Sastojci: 80% miricil (melisil) cerotati Djelovanje i primjena: - u kozmetici ( izrada ruževa za usne) - izrada acidorezistentnih tableta - izrada retard preparata

- izrada različitih dermatoloških pripravaka Cera flava (alba) Žuti i bijeli pčelinji vosak Pčelinji vosak (Cera flava) dobiva se izlučivanjem trbušnih žlijezda pčela radilica, Apis mellifera L., Apidae, koji služi pčelama za gradnju saća. Cera alba je pročišćeni i na suncu izbijeljen pčelinji vosak Sastojci: 70% esteri: miricil palmitat, miricil cerotat. Djelovanje i primjena: Za izradu krema, masti, kao masa za pilule, te izradu voštanog papira (Charta cerata). Cetaceum Cetaceum Cetaceum je vosak dobiven iz čeonih, nosnih i čeljusnih šupljina kita glavata ulješura Physeter macrocephalus L., Physeteridae. Sastojci: 90% cetil palmitat, cetil laurat, cetil miristat, cetil stearat Djelovanje i primjena: Kao stabilizator za emulzije, dodatak mastima za hlađenje; u kozmetici za izradu krema. Cera lanae (Adeps lanae) Lanolin, vunski vosak (vunska mast) Lanolin je vunski vosak životinjskog podrijetla dobiven od vunskog znoja ovce, Ovis aries L., Bovidae. Djelovanje i primjena: Vunski vosak koristi se za izradu emulzija voda u ulju, najraširenija je podloga za izradu krema i masti, Monografije: Adeps lanae hydrosus - Lanolinum, Adeps lanae anhydricum. ETERIČNA ULJA To su smjese u pravilu velikog broja kemijski raznovrsnih komonenata, koja imaju određena zajednička svojstva: posjeduju intenzivan miris (podražuju osjet njuha), hlape, destiliraju s vodenim parama. To su smjese i više od 100 komponenata u kojima uvijek prevladava jedna glavna komponenta koja dominira i određuje svojstva eteričnog ulja: miris, fizikalno-kemijska svojstva, farmakoterapijska svojstva. Najčešće kemijske sastavnice eteričnih ulja: aciklički monoterpeni monociklički monoterpeni biciklički monoterpeni seskviterpenski spojevi fenilpropanski spojevi spojevi sa sumporom i dušikom.

ACIKLIČKI MONOTERPENI

Rosae aetheroleum Eterično ulje ruže Rosa centifolia L. Rosaceae Rosae aetheroleum dobiva se iz droge Rosae flos, koju sačinjavaju osušene latice ruža, prvenstveno vrste Rosa centifolia L.( ružičaste latice), Rosa gallica L. ( crvene latice) i Rosa damascena Mill. (blijedo ružičaste latice). Najkvalitetnije eterično ulje dobiva se iz uzgajanih ruža u Bugarskoj, čemu su razlozi pedološke prirode (sastav tla). Patvorine: Palmarosae aetheroleum (dobiven iz Cimbopogon martinii, Poaceae), Geranii aetheroleum. Sastojci: • 50-60% geraniol • citronelol • nerol • linalol • feniletilni alkohol • stearopteni - voštana prevlaka na laticama; skrućuju se na sobnoj temperaturi, bugarsko ulje ih najmanje sadržava (do 4%). Kvaliteta eteričnog ulja ovisi i o postupku dobivanja: • ekstrakcijom - u ulju ostaje velika količina feniletilnog alkohola • destilacijom – u ulju je manje feniletilnog alkohola, jer je feniletilni alkohol topiviji u vodi, te zaostaje nakon destilacije u vodenom dijelu kao mirišljava voda (Aqua rosae). Djelovanje i primjena: Prirodni korigens okusa i mirisa. Lavandulae flos, Lavandulae aetheroleum Cvijet lavande, eterično ulje lavande Lavandula angustifolia Mill. (L. officinalis Chaix ex Vill., L. vera DC.), Lamiaceae Droga Lavandulae flos su osušeni cvjetovi lavande, Lavandula angustifolia Mill. sakupljeni u vrijeme kada cvjetovi nisu potpuno razvijeni da bi se zadržala i čaška cvjetova. Lavande rastu u području Sredozemlja i razlikuju se različiti samonikle vrste: Lavandula delphinensis, Lavandula fragrans kojih u prirodi ima vrlo malo. Danas se lavanda dobiva uglavnom uzgojem i to najčešće križanaca: Lavandula hybrida Reverchon I, Lavandula hybrida Reverchon II (lavandula budrovka). Lavanda se kultivira u Hrvatskoj na otocima Hvar, Brač, Vis. Eterično ulje lavande dobiveno destilacijom iz cvijetova lavande kojima je zadržana čaška. Eterično ulje dobiveno od biljke L. latifolia (L. spica), koja nije oficinalna, naziva se “lavandin” odnosnoe Lavandulae spicae

aetheroleum. To je komercijalno eterično ulje, koje sadrži puno kamfora, te se koristi kao insekticid. Sastojci: • 30-50% acetata, • linalol • borneol • izoborneol • 1,8-cineol • kamfor

linalil

CH3

CH3 OH

CH3 OH

O

O

BORNE OL

1 , 8 CI NE OL

K AMF OR

Djelovanje i primjena: Rubefacijens, insekticid, repelens, sedativno djelovanje. Coriandri fructus, Coriandri aetheroleum Korijandrov plod, korijandrovo eterično ulje Coriandrum sativum L., var. vulgare (microcarpum DC.) Apiaceae Eterično ulje korijandra dobiva se iz plodova korijandra, Coriandrum sativum L.var.vulgare(microcarpum DC.). Eterično ulje kvalitetnije je kod sitnijih plodova, a nalazi se u parenhimu mezokarpa. Domovina korijandra je Mediteran. Sastojci : • 60-70% linalol • geraniol • borneol • citronelol Djelovanje i primjena: Blagi spazmolitik, stomahik i karminativ. DROGE VRSTA RODA CITRUS Aurantii pericarpium (Aurantii amari flavedo) Usplođe gorke naranče Citrus aurantium L. subsp. amara Rutaceae Droga Aurantii pericarpium je osušeno usplođe gorke naranče, Citrus aurantium L. subsp. amara. Plodovi su manji od obične naranče, tamnonarančaste boje, izrazito debelog usplođa. Eterično ulje nalazi se u flavedu (vanjska kora), koji je jako debeo. Albedo sadržava gorke tvari limonoide koji se uklanjaju. Drogu predstavlja samo flavedo.

Sastojci : • 1-2% eteričnog ulja • 90% limonen • naringin • neohesperidin - samo u flavedu Naringin i neohesperidin nisu tako izrazito gorki, pa se ne uklanjaju. Oni daju eteričnom ulju blago gorkasti okus. Djelovanje i primjena: Za izradu ekstrakata i tinktura za različite pripravke. Kao korigens za čajeve i sirupe. Kod dispeptičkih poteškoća (zbog sadržaja gorkih tvari izazivaju sekreciju želučanog soka). Aurantii floris aetheroleum (Oleum Neroli) Eterično ulje narančina cvijeta Citrus aurantium L.subsp. aurantium, ( Citrus aurantium L. subsp. amara, Citrus aurantium L. subsp. dulcis) Rutaceae Eterično ulje cvjetova naranče dobiva se destilacijom svježih cvjetova gorke i slatke naranče ( Citrus aurantiumL. subsp. amara, Citrus aurantium L. subsp. dulcis). Cvjetovi se beru ručno da se ne oštete sekrecijski prostori sa eteričnim uljem. Cvjetovi se slažu u jednom sloju. Eterično ulje je skupocjeno jer treba 1000 kg droge za 1 kg ulja. Sastojci: • linalol • geraniol • nerol Djelovanje i primjena: U kozmetičke svrhe (najstarija kolonjska voda – Eau de Cologne No 4711). Aurantii aqua - vodeni dio zaostao nakon destilacije. Eterično ulje narančina cvijeta kao i vodeni dio zaostao nakon destilacije uporavljuje se kao korigens okusa i mirisa. Aurantii dulcis flavedo Usplođe slatke naranče Citrus aurantium L.subsp. dulcis Rutaceae Usplođe slatke naranče uporabljuje se u osušeno ( Aurantii dulcis flavedo) i također u svježem stanju (Aurantii dulcis flavedo recens). Djelovanje i primjena: Koristi za proizvodnju različitih derivata (npr. Aurantii tinctura). Korigens je okusa i mirisa. Bergamottae aetheroleum

Eterično ulje bergamota Citrus aurantium L.subsp. bergamia (Risso et Poit.) Rutaceae Eterično ulje dobiveno cijeđenjem i tiještenjem iz svježeg usplođa nezrelih plodova bergamota, Citrus aurantium L.subsp. bergamia (Risso et Poit.) Nakon toga ostatak se podvrgava destilaciji s vodenom parom i dobiva se također eterično ulje ali slabije kvalitete. Vodeni dio koristi se za dobivanju vitamina C. Eterično ulje je svijetlo zelene boje (od klorofila nezreli plod), lako pokretljiva tekućina ugodna mirisa i blago gorkastog okusa. Najkvalitetnije ulje sadržava kumarinski spoj bergapten, te se stoga preparati s ovim eteričnim uljem ne koriste na jakom suncu. Raste u Italiji i na jugu Francuske kao drvo visine i do 5 m ili kao grm. Ima cvijetove slične naranči, a plod limunu. Sastojci: • limonen 50% • linalil-acetat 35-40% • linalol 20-30% • hidrokumin-alkohol • bergopten-5-hidroksifuranokumarin (to su fotosenzibilni spojevi koji pod utjecajem sunčevog svjetla mogu izazvati dermatitis). Djelovanje i primjena: Za pripremu krema, sapuna, parfema. Limonis (citri) pericarpium Limunovo usplođe Citrus limon (L.) Burman f. (C. medica L. var. limonum (Risso) W. et A.) Rutaceae Droga je osušeno usplođe nezrela ploda limuna, Citrus limon (L.) Burman f., kojemu je uklonjen bijeli dio – albedo, pa drogu praktički sačinjva žuti dio – flavedo. U uporabi je i usplođe svježeg limuna, Citri flavedo recens, koje je dobiveno iz potpuno zrelih plodova. Limonis (citri) aetheroleum Limunovo eterično ulje Citrus limon (L.) Burman f. (C. medica L. var. limonum (Risso) W. et A.) Rutaceae Dobiva se tiještenjem ili cije|enjem plodova, a ponekad i destilacijom (slabija kvaliteta). Bistra lako pokretljiva tekučina, izrazita mirisa na limun, svijetložute do zelenkaste boje. Sastojci:

• Limonen 90% • citral 3-5% (on daje miris) • citronelal • linalil-acetat • geranil-acetat • kumarini • α-terpineol

CH3

CH3 H

CHO

CHO

H3 C

CH3

NE RAL CI T RAL B

H

H3 C

CH3

GE RANI AL CI T RAL A

Eterično ulje je pod utjecajem svjetla i kisika podložno osmoljavanju zbog terpena, ali se oni ne izdvajaju iz ulja jer bi se time izgubila kvaliteta. Djelovanje i primjena: Korigens mirisa i okusa. Melissae folium Matičnjakov list Melissa officinalis L., Lamiaceae Droga je osušeni list matičnjaka, Melissa officinalis L., izrazita mirisa na limun. Listovi se sabiru neposredno prije cvatnje. Eterično ulje se nalazi u maloj količini, te se matičnjakovo eterično ulje vrlo često miješa s drugim eteričnim uljima: Citri aetheroleum, Citronellae aetheroleum,, Lemongras aetheroleum. Citri aetheroleum se također često direktno destilira preko zelenog matičnjaka čime se dobije eterično ulje matičnjaka bolje kvalitete. Sastojci: 0.02-0.2% eteričnog ulja • Sastav eteričnog ulja: citronelal 40%, citral 30%, citronelol, linalool, geraniol, geranial, neral, polifenolske supstancije, flavoni. Djelovanje i primjena: Sedativ, spazmolitik, jaki antibakterijski učinak. U uporabi je kao Species nervinae . Za uklanjanje tegoba migrene, blagi biljni sedativ. Antivirusni učinak: trijeslovine se vežu na proteine staničnih membrana, na proteine virusa i tako se spriječi adsorpcija virusa na staničnu membranu (Herpes simplex, H. labialis). Pripravci s matičnjakom su često alkoholni pripravci -destilati matičnjaka i drugih droga s eteričnim uljem (npr. Spiritus melissae compositus).

DROGE S MONOCIKLIČKIM MONOTERPENIMA Menthae piperitae folium List paprene metvice Mentha x piperita L., Lamiaceae

Menthae piperitae folium su osušeni listovi paprene metvice, Mentha x piperita L. Sakuplja se 1 ili 2 puta godišnje, a najbolje eterično ulje dobiva se od prvog sabiranja (kraj kolovoza i početak rujna). Suši se u struji zraka na temp. 25-35oC. Tako se odvoje peteljke od listova jer su teže pa ostaju, a listove nosi struja zraka. Droga ima maksimalno 5% peteljk Biljka ne smije ni u kom trenu biti napadnuta od vrste Puccinia menthae (ostaju tragovi na lišću - pjege). Paprena metvica rasprostranjena je u cijeloj Europi, Aziji i Americi. Uz kamilicu ovo je najviše korištena droga, a najveći proizvođači su Italija, Velika Britanija, Francuska, Sjeverna Amerika. Godišnje se proizvede 1000 tona eteričnog ulja. Paprena metvica je križanac: križanjem Mentha longifolia i Mantha rotundifolia nastaje M. spicata i Mentha aquatica, iz kojih je križanjem dobivena Mentha piperita. M. piperita kao vrsta dolazi u dvije forme: forma rubescens (Mitcham sorta - crna forma) i forma pallescens (sorta Pfaltzer - zelena metvica). Dvije zadnje forme su priznate kao oficinalne. Crna - otporna na hladnoću, ima tamnoljubičastu stabljiku i žilice, ima značajke vrste M. aquatica. Zelena - pretežno ima karakteristike od vrste M. spicata. Sastojci: • list - 0.9-1.5% eteričnog ulja • trjeslovine • flavonoidi • fenol karbonske kiseline • triterpenske kiseline • karotinoidi • karotin Djelovanje i primjena: Čaj od metvice za dispeptičke poteškoće, spastička stanja (flavonoidiapigenin i lutealin), probleme želuca i žuči (kolagogno djelovanje). Menthae piperitae aetheroleum Eterično ulje paprene metvice Dobiva se destilacijom lišća ili vršnih dijelova cvatuće paprene metvice, Mentha x piperita L. Sastojci: Minimalni sadržaj eteričnog ulja 0,9-1,5%;

kao

Minimalni sadržaj terpenskih spojeva 4,5-10% estera (računato metil-acetat); Minimalno 44% slobodnih alkohola (računato kao mentol; 15-32% ketona (računato kao menton).

MENTOL MENTON MENTOFURAN JASMON ESTERI MENTOLA Ostale izomenton,

timola,

KVALITETNA ET. ULJA 50-78% 10-20% 2.5-5% 0.1% 5-20%

DOBRA ET. ULJA min. 40% max. 40% max. 5% min. 0.1% mentol:mentilester=5:1, 6:1

komponente: piperiton, piperitenon, cineol, nešto

O O

pulegon

J AS MON

ME NT OF URAN

Ukupno sadržava oko 80 komponenti. Kemizam je dosta promjenjiv ovisno o porijeklu i vegetacijskom razvoju listova (stariji listovi-mentol i mentil-acetat; mlađi-pulegan, menton, mentofuran). Ovisi o “dan-noć” ritmu: kod biljaka dugog dana (18:6) dominira mentol i mentil-acetat; kod biljaka kratkog dana (9-15) dominira ulegon i mentofuran. Iz eteričnog ulja metvice dobiva se mentol, a može i polusintetski iz ulegona, karbona mentona, pri čemu dobijemo različite stereoizomere (neomentol, izomentol, neoizomentol). Neo- i izomentol imaju neugodan miris i okus pa se moraju ukloniti. Prirodni mentol je lijevo skrečući, a polusintetskim putem dobije se racemat. Prirodni je mentol po okusu i mirisu najbolji. Djelovanje i primjena: Spazmolitik (u čajevima za otvaranje), kolagog, antiseptik, ima anestezirajuće djelovanje, osvježavajući okus, u sredstvima za utrljavanje (reuma, neuralgija), sredstva za inhalaciju. Menthae arvensis aetheroleum Eterično ulje japanske metvice Mentha arvensis L.var. piperascens

Droga je oficinalna u nekim farmakopejama: Minimum 17% estera (računato kao mentil acetat) Minimum 42% slobodnih alkohola (mentol) 25-40% keton (menton).

O

ME NT ON

Sastojci: Eterično ulje sadržava oko 90% mentola. Djelovanje i primjena: za dobivanje prirodnog čistog mentola. Menthae cirispae folium List kudrave metvice M. spicata L.var. crispa (Benth.) Danert Sastojci: Dominira karvon 50%, mirisna svojstva: acetat-dihidro-kumin alkohola i dihidrokarveola. Djelovanje i primjena: Zubne paste, gume za žvakanje, karminativ. DROGE S KARVONOM Carvi fructus Plod kima Carum carvi L. Apiaceae Zreli plodovi kima. Drogu predstavljaju merikarpi zrelog ploda kima,koji je duguljasto srpastog oblika, tamno do sivosmeđe boje, aromatičnog i blago ljutog okusa. Patvorine: Cuminum cyminum, Anthriscus sylvestris, Pimpinella ansium, Foeniculum vulgare. Sastojci: • Eterično ulje 3-7% (glavna komponenta karvon) O • 30% masnog ulja • 20% proteina

K ARVON

Djelovanje i primjena: Karminativ, stomahik (za sve želučane i probavne smetnje vezane za metabolizam i flatulenciju). Carvi aetheroleum Eterično ulje kima Carum carvi L., Apiaceae Eterično ulje kima dobiva se destilacijom vodenom parom zrelih plodova kima.

mirisa,

Bistra bezbojna tekućina, lako pokretljiva tekućina, svojstvena gorka i aromatična okusa, postepeno postaje žuta.

Sastojci: • 50-63% karvona • 30% limonen • karveol • Manje količine dihidrokarvona,  dihidrokarveol,  geraniola i  peril alkohola.

OH

KARVE OL

Djelovanje i primjena: Karminativ, stomahik, po fiziološkom učinku sličan anisu i komoraču - laktogogum - sredstvo za pojačano lučenje mlijeka.

Angelicae radix Anđelikin korijen Angelica officinalis (Moench)Hoffm.( A. arhangelica L.) Apiaceae Anđelika ima podanak vrlo razvijen s mnogobrojnim korijenima. Kad se sakuplja korijenje se omota oko podanka. Droga ima dosta eteričnog ulja, aromatična je i privlači činsekte. Eterično ulje se nalazi u floemu korijena, a može se dobiti iz svježe ili suhe droge. Kod svježe droge eterično ulje je kvalitetnije i aromatičnije (Angelicae aetheroleum). Sjeverna Europa R Sastojci: • 0,37% eteričnog ulja - felandren, R ksantotoksini, imperatorin, umbeliferon, O O O angelicin, arhangelin, ANGE L I CI N R=H arhangalecin. P I MP I NE L I N R=OCH3 Djelovanje i primjena: Diuretik, stomahik, spazmolitik. Levistici radix Korijen ljupčaca Levisticum officinale Koch Apiaceae Korijen ljupčaca - eterično ulje u floemu, šizogeni kanali jednakog promjera kao traheje (anđelika). Najviše se kultivira u Poljskoj i Nizozemskoj.

Sastojci: • 0,6-1.0% eteričnog ulja • 70% fftalidena • butilftalid • bergapten • psoralen

R

O

O

O

P S ORAL E N R=H BE RGAP E N R=OCH3

Djelovanje i primjena: Diuretik, stomahik, emenagog (sredstva koja izazivaju hiperemiju maternice, zdjeličnih organa - krvarenje sluznice maternice), na granici prirodnih abortiva.

DROGE S FENOLIMA (TIMOL I KARVAKROL) Thymi folium (herba) Timijanov list (zelen) Thymus vulgaris L., T. zygis Loefl.ex L. Lamiaceae Droga je aromatičnog mirisa na fenole, laganog gorkastog okusa. Kad se biljka osiši, listovi otpadnu i ne dobije se ravnomjeran materijal. Raste u sredozemlju (vulg.), a zygis samo u Španjolskoj, u Srednjoj Europi samo u obliku kultura. Patvorine: T. satureoides, T. pulegioides (serpyllum). Razlika u kemijskom sastavu: paracin, linolat, citrat - glavne komponente, a ne timol. Sastojci: • 1-2,5% eteričnog ulja - timol OH • karvakrol • triterpenske kiseline • kloragenska, kava, ružmarinska kiselina • flavoni (luteolin i njegovi derivati) KARVAK ROL

Djelovanje i primjena: Za galenske pripravke _ sirupus thymi compositus, sirupus thymi bromatus, tinctura thymi, extractum thymi fluidum. Timijan djeluje sekretomotorički, sekretolitički, antiseptički i spazmolitski. Za smirivanje svih vrsta kašlja i bronhitis. Djeluje u prvom redu sekretolički i sekrotomotorički, ali se izlučuje dobrim dijelom preko pluća i tada nastaje dodatniantiseptički učinak. Sam ekstrakt ima spazmolitski učinak. U ekstraktu 0.03% je vrlo malo timola i karvakrola, ali u njemu

sputum, probavi mjeseca

osim eteriččnog ulja ima i nekih drugih komponenti i zato ima isto tako dobar spazmolitski učinak (flavoni). Razrije|uje smiruje. Dobro djeluje na probavne organe - pomaže pri masnih tvari pa se upotrebljava kao začin. Preparati se ne smiju upotrebljavati duže vrijeme (2-3 neprestano), per os. Dugom upotrebom dovodi do hipertireoze. Thymi aetheroleum Eterično ulje timijana

Destilacijom nadzemnih dijelova timijana. Crvenkasto smeđe boje, jako fenolnog “medicinskog” mirisa. Osnovno ulje je crveno, mora se selektificirati čime se dobije bijelo prozirno ulje. Sastojci: • timol 40-60% • karvakrol • paracimol • timolmonometil-eter OH • linalol • borneol • geraniol T I MOL • betapinen Odnos timola i karvakrola ovisi o porijeklu droge, klimi, načinu sabiranja. Farmakopeje propisuju minimalan sadržaj eteričnog ulja 1,2% i minimalan sadržaj ukupnog fenola (Cassia tikvica). Eterična ulja u kojima dominira timol su ugodnijeg mirisa i okusa, a eterično ulje s više karvakrola su oštrijeg okusa. Količina timola i karvakrola se utvr|uje pomoću testa kristalizacije: eterično ulje u kojemu dominira timol, lako se kristalizira, a ono sa karvakrolom ostaje uvijek tekuče. Djelovanje i primjena: Antiseptici (bakteriostatici), dezinficiensi (baktericidi), timol je slabo topljiv u vodi, slabo se resorbira pa mu je otrovnost manja od drugih fenola koji su tako|er dezinficijensi. Zato se upotrebljava u vodama za usta i brijanje. Upotrebljava se kao rubefacijens za utrljavanje kod reume. Za dobivanje čistog timola (za konzerviranje urina). Serpylli herba Zelen majčine dušice T. serpyllum L., Lamiaceae Sastojci:  0,1-0,6% eteričnog ulja (farmakopeje propisuju minimalno 0,2% i da ne smije sadržavati citral - ispituje se polukvantitativno kromatografijom)

  

triterpenske kiseline klorogenska, ružmarinska kiselina flavoni (apigenin, luteolin, skutelarein)

Djelovanje i primjena: Blagi ekspektorans, za poticanje apetita, kao korigens okusa i mirisa. DROGE S CINEOLOM Eucalypti folium Eukaliptusov list Eucalyptus globulus Labill., E. fruticetorum, E. smithii, E. viridis, Myrtaceae Postoji oko 500 vrsta eukliptusa. Listovi - dimorfni, mali jajoliki, nasuprotno smješteni i rastu na mla|im granama; duguljasti (4-8 cm), izmjenični, srpasto razvijeni, i više prema dolje. Listovi uvijek stoje okomito na sunce (nema sjene). Za farmaciju važniji su veći listovi na starijim granama. Male točkice na listu nisu od žlijezda već su to odrvenjele stanice koje služe kao zaštita za žlijezdice. Australija, močvare - brzo raste na vlažnom Sastojci: O • 1,5-3,5% cineol (eukaliptiol) • trjeslovine • fenolkarboksilne kiseline • flavoni (rutin, kvercetin, kvercitin) 1 , 8 CI NE OL E UKAL I P T OL • triterpenske kiseline Djelovanje i primjena: Za liječenje astme i bronhitisa, u obliku inhalacija kod prehlada. Ulje izuzetno učinkovito.

Eucalypti aetheroleum Eukaliptusovo eterično ulje Dobiva se destilacijom vodenom parom iz stajijih listova. Bezbojna do blijedo žučkasta tekućina mirisa na kamfor, okusa u početku paleći. Na Brijunima,u Hrvatskoj. Sastojci: • 1,8 cineol (eukaliptol) • Piperiton • α-felandren o Felandren podražuje na kašalj i zato se mora ukloniti. Tako|er o nepovoljno djeluje na srce. Da se ukloni α-felandren i aldehidi koji o podražuju na kašalj radi se rektifikacija eteričnog ulja (takvo ulje

• • •

o sadrži eukaliptol, α-pinen, borneol i mirtenol). α-pinen borneol mirtenol

Provjera rektifikacije: Farmakopeje propisuju polukvantitativno ispitivanje tankoslojnom kromatografijom za ove četiri komponente te da li je rektifikacija dobro provedena (felandren i aldehidi). Djelovanj Bronhitis (naročito kronični) zbog antiseptičkog učinka jer se e i ulje pri internoj upotrebi kvantitativno resorbira, djelomično primjena: se izlučuje preko pluća pri čemu dolazi do antisepse. Eukaliptus se najčešće primjenjuje inhalaciono i to preko vodene pare ili otopinom ulja u glikolu ili PEG-aparati za inhalaciju. Ulje ima sekretomotoričko djelovanje. Često dolazi u obliku masti koje se nanesu na vrat i prsa - dio masti ispari (inhalacija), a dio se resorbira. Dolazi i u obliku kapi za nos jer sprječava stvaranje sluzi u nosu. Nalazi primjenu i kao ekspektorans. Nuspojave: Podražuje na povraćanje i opću slabost (učestala primjena) - privremeno prekinuti. DROGE S TUJONOM Salviae folium List kadulje Salvia officinalis L., S. triloba L. fil. Lamiaceae Salviae folium je osušeni list kadulje: Salvia officinalis L., S. triloba L. fil. List . duguljasto jajasti ili lancetasti, sivo zelene ili srebrno sive boje, pustenasto dlakavi. Balkan, Italija, Grčka, Španjolska. Najpoznatija i najcjenjenija kadulja je iz Dalmacije. Kultivira se u Njemačkoj, Ma|arskoj, Francuskoj. Podvrste: S. officinalis. subsp. minor, subsp. maior, subsp. lavandulifolia. U Dalmaciji minor i maior. Španjolska - S. lavandulifolia. Grčka - S. triloba. Razlikuju se po obliku, veličini i dlakavosti listova, boji cvjetova i mirisu. Od juga prema sjeveru mijenja se izgled i boja listova: Grčka - srebrnosivi, Njemačka - izrazito zeleni i veliki listovi.

Sastojci: • Mono i seskviterpeni (eterično ulje) • diterpeni - karmazolna kiselina (u kiselom mediju karmazolna kiselina

• • •

o prelazi u karmazol. Ta dva spoja su gorke tvari kadulje - oni se ne o destiliraju i ne prelaze u eterično ulje već se dobiju samo o ekstrakcijom). triterpeni: germaniol, ursolin i oleomolska kiselina. lamiaceae trjeslovine: polifenolski spojevi tipa ružmarinske kiseline, daju o acilirajuči okus flavoni: luteolin, genkvanin

Podvrste se razlikuju po količini i sastavu eteričnog ulja, ali i po di- i triterpenima i flavonima (saligenin samo u S. triloba, a u Španjolskoj kadulji ne dolaze karmazoli, karmazolne kiseline). Djelovanje i primjena: Eksterno - infuz, tinktura, ekstrakt za ispiranje i grgljanje, kod upale zubnog mesa, usne šupljine i ždrijela. Adstringens zbog lamiaceae trjeslovina. Interno - koči izlučivanje znoja. U većim dozama kroz dulje vrijeme ne smije se koristiti zbog postojanja otrovnog tujona. Salviae aetheroleum Eterično ulje kadulje Žućkasta do svijetlo zelena tekućina karakteristična mirisa i palečeg okusa. Dobiva se destilacijom vodenom parom iz Salviae officinalis.

CH3 H

Sastojci: 1,5-2,5% eteričnog ulja: α i β tujon, 1,8% cineol, kamfor, borneol i bornil-acetat, timol i karvakrol (rijetko) Grčka kadulja mirisom podsjeća na eukaliptus jer ima puno eukaliptola.

O

CH3

H3 C

A T UJ ON CH3 H

O

H3 C

CH3

B T UJ ON

Djelovanje i primjena: Antiseptik, fungicid, antiflogistik, veće količine abortiv. Isključivo eksterno za ispiranje i grgljanje. Upotreba pulvisa kao antiseptik u prehrani.

Absinthii herba (summitas) Zelen /vršni dijelovi) pelina Artemisia absinthium L., Asteraceae Listovi srebrno sive boje, trostruko perasto razdijeljeni. Glavica cvata žute boje, cijevasti heterogeni cvijet. Stabljika uzdužno nabrana, srebrnasto sive boje zbog dlaka. Sakuplja se u vrijeme cvatnje. Nakon sabiranja suši se na zraku. Vrijeme i način sabiranja i sušenja jako su bitni za kvalitetu. Ako se sabire puni cvat sadržaj gorkih tvari dva puta je vići u biljci nego prije cvatnje. Broj gorčine iznosi 10.000-20.000. Artemisia pontica: uzgaja se za dobivanje vina vermuta. Artemisia dracunculus - estragon. Ima je u sjevernoj Africi, južnoj Europi, osobito u Italiji, Španjolskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Rusiji, a u SAD-u u Orlando i Michegen. Sastojci: • 0,3% gorkih tvari u listovima • 0,15% gorkih tvari u cvjetovima o Izomeri absintin i anabsintin su seskviterpenski laktoni koji nastaju iz o gvajanolidnog spoja artabsina. OH

O

O O

OH

OH

O OH

ABS I NT I N

O ART ABS I N

• • • • •

O

O

O

0,25-1,3% eteričnog ulja (plava boja od kamazulena koji nastaje o tijekom destilacije iz artabsina). tujilalkohol 25-75% (-) tujon i (+) tujon 3-10% pelanolidi - seskviterpenski laktoni koji nisu gorkog karaktera heksametoksiflavon - artemisin.

Djelovanje i primjena: Amarum aromaticum (zbog eteričnog ulja i gorkih tvari). Karminativ, stomahik i kolagog jer pojačava sekreciju želučanog soka i žuči. Uvijek u tekućem obliku (infuz, tinktura, ekstrakt) zbog gorkih tvari.

DROGE S BICIKLIČKIM MONOTERPENIMA Camphora Kamfor Cinnamomum camphora (L.) J.S.Presl, Lauraceae Kruta frakcija iz eteričnog ulja biljke kamforovca, grane i drveta. Kristalični prah ili komadići prodornog mirisa oštro palećeg mirisa koji kasnije hladi. Kamforovac je visoko i tanko stablo. Drvo se izreže u tanke komadiće. Japan, Tajvan, visine 50-60 m. Sade ih u blizini hramova jer su dobri insekticidi i antiseptici (stabla stara čak 2000 godina). Za upotrebu u farmaciji stablo mora biti staro 50-60 godina. Kamfor se može naći istaložen i u pukotinama drveta. Uzgaja se i u Hrvatskoj. Sastojci:

50% D(+)kamfor - dio kamfora se pri destilaciji istaloži, a dio se može dobiti frakcionom destilacijom, dok se felandren uklanja destilacijom zbog nepoželjnih učinaka.  bornel  terpineol  1,8 cineol  pinen Kamfor se ne može dobiti sintezom iz α i β pinena i uvijek dobijemo racemat D i L kamfora. Sintetski oblik priznat je u farmakopeji. 

Djelovanje i primjena: U malim koncentracijama (0,1-0,3%) koči receptore kože tako da izaziva lokalni analgetski učinak, kao i lokalni anestetski učinak. Kao 3%-tna otopina izaziva hiperemiju. Ako se dulje rabi (4 puta dnevno max. - tigrova mast) može doći do upale. 10%-tna otopina - kod neuralgija (upala živaca) i mialgija (upala mišiča) i svih reumatskih teškoća. Kamfor je otrovan, pa se ne daje djeci i dojenčadi (čak ni balzami za inhalaciju).

ETERIČNA ULJA CRNOGORICA Terebinthinae balsamum Terpentinski balzam P. palustris Mill. , P. pinaster L., P. sylvestris L., P. nigra L. Pinaceae Kora i drvo crnogorica sadrži u svojim ekskrecijskim prostorima i kanalima eterično ulje i imaju sposobnost stvaranja nehlapljivih tvari zvanih smole, koje su usko biogenetski povezane s eteričnim uljem. Kada je smola otopljena u eteričnom ulju naziva se balzam. Smole u biljci nastaju fiziološki (primarno) ili patološkim putem, odnosno nakon povrede (sekundarno). Nakon ozljeda iz stabla istječe viskozna tekuća masa, koja se na zraku isparavanjem skručuje u prozirnu tvrdu staklastu masu. Da bi se smola (balzam) mogla sakupljati moraju biti zadovoljeni neki preduvjeti: biljka mora stvarati dovoljno smole, mora stvarati dovoljno eteričnog ulja, a kanali kroz koje istječe balzam moraju biti međusobno povezani (anastomozirani). Terebinthinae balsamum dobiva se zarezivanjem različitih vrsta porodice Pinaceae: P. palustris, P. pinaster, P. sylvestris, P. nigra. Kada se drvo zareže biljka odmah stvara smolu da zaštiti ranu. U početku balzam istječe u većoj količini, ali postepeno istjecanje prestaje. Nakon 14 dana balzam iznenada počinje obilato teči jer je u me|uvremenu biljka stvorila novo mlado drvo sa mnogobrojnim kanalima. Donji dio stabla se zarezuje, odnosno skida se kora u količini 2/3 opsega stabla. Ozlijeđena biljka proizvoditi će balzam. Mogu se praviti i brojni V zarezi. Tako dobiveni balzam onečišćen je mineralnim tvarima, vodom i insektima. Čisti se tako da se zagrije, dekantira i filtrira. Iz terpentinskog balzama destilacijom se odvaja eterično ulje (2025%), a ostatak nakon destilacije zove se kolofonij. Djelovanje i primjena: U obliku flastera i masti kod različitih reumatskih oboljenja, neuralgija, artritisa. Terebinthinae aetheroleum Terpentinsko ulje Dobiva se destilacijom vodenom parom, zatim frakcioniranom destilacijom na 155-162oC. Sastojci : • (−) i (+) pinen 60-90% • pinen 10-40% • omjer α i β pinena u eteričnom ulju je raznolik, a i omjer drugih

pratećih terpena (limonen, cineol, karen kadinen, karnil-acetat,

kamfor) tako|er je različit. Isto je različit odnos izme|u terpena s kisikom i onih bez. Promjenjivost svih tih komponenti ovisna je o načinu dobivanja Terebinthinae aetheroleum. Eterično ulje iz Pinus sylvestri ima glavnu komponentu karen. Sva ova ulja su podložna autooksidaciji, te prelaze u pinen perokside koji se postepeno raspadaju u različite jednostavne okside. Da bi se to ublažilo dodaje se konzervans u količini 0.01% (nordihidrogvajaretinska kiselina). Djelovanje i primjena: Eksterno kao flaster, mast, kod reumatskih teškoća, neuralgije, artritisa.

Colophonium (Terebinthinae resina) Kolofonij Nakon destilacije ostatak se pretali i kolira. Postoji svijetliji i tamniji kolofonij. Sastojci: kiselina).

Smolaste

kiseline

90%

diterpenoidnog

tipa

(abijetinska

Djelovanje i primjena: Kao dodatak antireumatskim flasterima. Pini pumilionis aetheroleum Eterično ulje planinskog bora Pinus mugo Turra subsp. mugo Pinus mugo Turra subsp. pumilio, Pinaceae Dobiva se destilacijom s vodenom parom iz igličastih listova i vršnih dijelova grana planinskog bora. Planinski bor (klekovina) rasprostranjena je po cijeloj Europi.

Sastojci: • β felandren (60%) • bornil-acetat (10%) • bornil-formijat • α i β pinen (10-20%)

A P HE L L ANDRE N

B P HE L L ANDRE N

Terpenski esteri bornil-acetat i bornil-formijat daju ugodna mirisna svojstva eteričnom ulju. Ulje se patvori s eteričnim uljima drugih crnogorica, a pomoć pri otkrivanju patvorina je npr. plinska kromatografija. Djelovanje i primjena: Eksterno - alkoholne otopine i masti za utrljavanje, u različitim kupkama. Interno - dobro inhalaciono sredstvo u liječenju bronhitisa.

Juniperi fructus Plod borovice Juniperus communis L., Cupressaceae Osušeni plod borovice. Nakon oplodnje ženskog cvijeta nastaje plod od srašćenih listova: prve godine plod je zelen, a tek na godinu, u jesen, pocrveni i dobije tanku voštanu presvlaku. Koristi se tek nakon dvije godine, za proizvodnju eteričnog ulja iz bobica - Baccae juniperi (trgovački naziv), koje se ne mogu dobiti iz drugih dijelova biljke. Sastojci: • 30% invertnog šećera • eterično ulje • flavonoidi • leukoantocijanoidini • katehinske trjeslovine Eterično ulje zove se Aetheroleum juniperi baccarum, a glavne su mu komponente α- i β-pinen, kamfen i kariofilen. α- i β-pineni ulju daju karakterističan miris. Količina ulja različita je u različitim krajevima: Švedska 0,2-0,5% Češka, Poljska, Ma|arska 0,8-1,0% Francuska, Makedonija, Hrvatska 2,5% Djelovanj Kao diuretik. Ne smije se upotrebljavati više od 6 tjedana, jer e i može oštetiti bubrege, koji će lakše propuštati proteine primjena: (albuminutija). Olei juniperi pro uso externo (aetheroleum); samo za vanjsku upotrebu, spada u sredstva koja iritiraju kožu iritantia, izazivaju crvenilo tj. bolju prokrvljenost rubefacijens. Upotrebljava se najčešće kod reuma i neuralgija. Boljom prokrvljenošću bol se ublažuje i prekida.

Succus juniperi inspissatus - dječji sirup kao roborans (za poboljšanje općeg stanja) - dolazi u sastavu Species diureticae, kao diuretik. Juniperus oxycedrus i J. sabina sadrže otrovne tvari koje su čak i jaki vitalni otrovi te izazivaju kontrakciju uterusa. Često se miješaju zbog sličnosti, zato i postoje različite monografije sa detaljnim opisima. Plod ne smije biti stariji od 24 sata. Juniperi aetheroleum Eterično ulje borovice Juniperis communis L. Cupressaceae Juniperi aetheroleum (Juniperi aetheroleum baccarum) dobiva se destilacijom pomoću vodene pare plodova obične borovice, Juniperis communis L. Sjeverne zemlje imaju biljke s malo eteričnih ulja. Sastojci: • terpinen-4-ol • pinen • kamfen • kadinen Djelovanje i primjena: Eksterno - rubefacijens (α i β pinen), za reumatske poteškoće. Interno - diuretik (terpinen-4-ol).

DROGE SA SESKVITERPENIMA Chamomillae (Matricariae) flos Cvijet kamilice Chamomilla recutita (L.) Rauschert ( Matricaria recutita L.) Asteraceae Osušene cvijetne glavice kamilice. Dvije vrste cvijetova: tubuliflorni - žuti cjevasti cvjetići, liguliflorni - bijeli jezičasti cvjetić. Bere se kada su cvijetovi potpuno zreli, ali dok su još čvrsti da se ne raspadnu žuti cvjetići. Poslije branja suši se u hladnom jer jako brzo gubi eterično ulje (1 godina - 50% manje). Bere se uglavnom ručno. Strojevima samo kod visokih biljaka. Ne smidje se brati po toplom i sunčanom vremenu jer se glavica “zapali” - do|e do enzimatskih promjena i ona potamni. Patvorine: Matricaria inodora, Matricaria matricarioides, M. discoidea, Anthemis arvensis, A. nobilis, Tanacetum parthenium. Cvjetište kamilice je čunjasto i šuplje. One ne sadrže terpene.

Sastojci:   

0,4-1,5% eteričnog ulja: ciklički seskviterpeni (kamazulen, bisabolol) poliini (en-in-dicikloeteri - spiroeteri) Kamazulen nastaje iz proazulena tzv. matricina

OCOCH3 HO

CO2

H2 O

CH3 COOH O

HOOC

KAMAZUL E N

O P ROAZUL E N ( MAT RI CI N)

KAMAZUL E NKARBONS K A K I S E L I NA

  

Lipofilni dio kamilice: eterično ulje. Hidrofilni dio kamilice: kumarini herniarin. apigenin, patuletin, luteolin, glikozidi.

-

umbeliferon,

Ima kamilica koje ne daju eterično ulje plave boje, ali su isto vrijedne jer sadrže spojeve koji su jednako vrijedni i imaju odre|eno djelovanje. Djelovanje i primjena: Eterično ulje ima antiflogistički učinak (kamazulen, bisabolol, spiroeteri) i jedino je koje se može stavljati na kožu jer ne izaziva iritaciju kao druga eterična ulja. Bisabolol ima antipeptički i antiulcerozni učinak. Eterično ulje kamilice bez kamazulena ima antiflogistički i spazmolitički učinak. Dolazi kao tekući ekstrakt, tinkture i čajne iscrpine. Za inhalacije kod upala usne šupljine i dišnih puteva, a može služiti i kao spazmolitik kod spastičkih stanja, upala g.i.t., te kod dispeptičkih poteškoća. DROGE S FENILPROPANSKIM TIJELIMA Calami rhizoma Podanak iđirota Acorus calamus L., Araceae Cvijet kao klip. Kod nas se razmnožava samo vegetativno, a u toplijim krajevima putem sjemenki. Podanak se sabire u jesen. Biljka Jugoistočne Azije. Najveći izvoznik Japan, raste obalno uz tekuće i stajaće vode. Odreže se korijen i nadzemni dijelovi: ožiljci na podanku, valovit, neravan.

Sastojci:

OCH3



 

Ova vrsta       

eterično ulje 3-5% (u uljenicama aerenhima): • asarion i izoeugenolmetileter monoterpeni: mircen, kamfor seskviterpeni: kariofilen, humulen, kerkumen, • kadinen, akoragermakon, akaron.

OCH3

H3 CO

β-ASARION

ima kromosomske rase: diploidne (Sjeverna Amerika) triploidne (Europa) tetraploidne (Istočna Azija) Veći stupanj polipladije - više eteričnog ulja (7-8%). gorke tvari akoron i izopmeri, neoakoron, kriptoakoron gorki glikozid akorin 4,7 dekadienal - miris jako mala količina i izuzetno osjetljiv trjeslovine (adstrigensi).

Djelovanje i primjena: Tinkture i suhi ili tekući ekstrakti za želučane poteškoće, kolagoga, amarum, aromaticum, gargaricum.

Caryophylli flos Klinčićev cvijet Syzygium aromaticum (L.) M.et L.M.Perry (Eugenia caryophyllata Thunb.) Jambosa caryophyllus (Spreng.) N., Myrtaceae Domovina Filipini i tropska područja Afrike i Australije. Najveći izvoznici Madagaskar i Mauricius. Zimzeleno drvo. Cvijet je cvat., Cvjetići imaju čašku dugu 15 mm, 4 lapa crvene boje i 4 bijele latice. Jako pažljivo se beru kao mladi pupoljci i pažljivo suše na otvorenom, a tokom sušenja cijeli cvijetić postaje sme|e boje. Sastojci: • eteričnog ulja 15%: različiti fenoli i acetugenol čine 80% • flavonoidi • fenol-karbonske kiseline • trijeslovine • masno ulje

Djelovanje i primjena: Začini, aromatikum (u kombinaciji s galangae rhizoma, cinnamomi cortex, melisa officinalis). Dolazi kao Species aromatica, Tinctura aromatica, Spiritus melise comp. Caryophylli aetheroleum Klinčićevo eterično ulje Destilacijom iz droge caryophylli flos. Teži od vode - destilacija s ksilenom tj. destilacija s vodenom parom u ksilenu. Žute boje, a pri najmanjem doticaju sa zrakom posme|i. Sastojci: • eugenol (4-alil-2-metoksifenol) 80-85% • aceteugenol 10-15% • α i β kariofilen 5-12% • kariofilenepoksid • metil, heptil keton - odgovoran za miris OR OCH3

H

E UGE NOL

A K ARI OF I L E N

H

B KARI OF I L E N

Djelovanje i primjena: Anestetik, dezinficijens (u stomatologiji za umrtljivanje živaca i za dezinfekciju zubnog korijena, za smirivanje bolova kod upaljenog zubnog mesa). Dolazi u kapima za zube, vodama za usta i pastama za zube. Antiflogistici - u terapiji reume. Eugenol i aceteugenol koče sintezu prostaglandina. Eugenol djeluje i antivirusno a aceteugenol i kariofilen imaju spazmolitički učinak na glatku muskulaturu dišnih puteva i crijeva.

Anisi fructus Anišev plod

Pimpinella anisum L., Apiaceae Osušeni plod aniša. Plod obrnuto kruškoliki, kalavac (2 merikarpa) izvana sivkastozelen, dlakav. Domovina Mala Azija, Afrika, Egipat, raste i kod nas. Puno ih je i mora se paziti da nema primjese Conium maculatum - sadrži otrovni alkaloid kanin, hiosciamus nige (crna bunika). Sastojci: • eteričnog ulja trans anetol 2% • masno ulje • ugljikohidrati • proteini

OCH3

T RANS ANE T OL

Djelovanje i primjena: Ekspektorans, spazmolitik Species pectorales, Species laxantes, Species carminativae. Ne upotrebljavati drogu u vrijeme trudnoće, osim kao začin. Anisi aetheroleum Aniševo eterično ulje Destilacija vodenom parom iz anisi fructus. Sastojci: • trans anetol 80-90% (p-propenil anisol) • metilkarvakrol (estragol) Miris aromatičan, okus slatkast. One s više izomera metil karvakrola gube slatkasti okus. Dianetol - u njega prelazi trans anetol zbog lošeg čuvanja. Ima estrogeno djelovanje (nepoželjno). CH3

OCH3

CH2 C

H3 CO

C

OCH3

CH2 CH3 T RANS ANE T OL

Djelovanje karminativ.

i

primjena:

DI ANE T OL

Sekretolitik,

spazmolitik,

Sastavni dio različitih preparata protiv kašlja. Liquor amonii anisatus - jaki sekretolitik.

ekspektorans,

Anisi stellati aetheroleum Eterično ulje zvjezdastog aniša Illicium verum Hooker fil., Illiciaceae Drvo do 20 m sa izrazito bijelom korom. Eterično ulje smješteno je samo u perikarpu. Prije se smatralo patvorinom. Plod je u obliku zvijezde. Domovina Kina. Raste samo u tropama. Sastojci: • eterično ulje 10% trans anetol, dianetol. Djelovanje i primjena: Sekretolitik, spazmolitik, ekspektorans, karminativ. Za ovo eterično ulje važna je točka skarutnjivanja a to je +15+19oC. To su prava prirodna ulja. Tome dosta pridonosi trans anetol jer se skrutnjava na +21oC. Foeniculi fructus Komoračev plod Foeniculum vulgare Mill., Apiaceae Domovina Mediteran. Sastojci: • eteričnog ulja 4% trans anetol, metilkarvakrol • flavonoidi • kumarini • steroli Djelovanje karminativ.

i

primjena:

Sekretolitik,

spazmolitik,

ekspektorans,

Species laxantes, Aqua foeniculi - očna vodica. Foeniculi aetheroleum Komoračevo eterično ulje

Sastojci: • fenhon 20% (zato nema slatkast okus) • trans anetol 50-60% • metilkarvakrol • anisaldehid • fenikulin

O

F E NHON

Djelovanje i primjena: ekspektorans, stomahik, karminativ.

Cinnamomi cortex

Cimetova kora Cinnamomum zeylanicum Ness. (C. ceylanicum Blume) Lauraceae Droga se uzgaja na Cejlonu, u Japanu, Vijetnamu, Javi. Dolazi u obliku dugih savinutih komada 10-20 cm dugih, tankih, debelih 1-2 mm kojima je uklonjen veći dio primarne kore. Kora se odmah zavija i to jedna oko druge, bjelkaste je boje, spajanjem postaje crvenosme|a zbog flobafena. Ostale se smatraju patvorinama: C. aromaticum - kineski cimet C. jburmanii - javenski cimet C. loureirii - sajlanski Sastojci: • eterično ulje 0,4-8,0% • sluzi • trjeslovine • ugljikohidrati • kumarini Djelovanje i primjena: Aromatikum, korigens okusa i mirisa, karminativ, antiseptik Tincdtura aromaticae, Tinctura cinnamomi Cinnamomi aetheroleum Cimetovo eterično ulje Destilacija droge Cinnamomi cortex. Svijetložuta tekućina izrazito aromatična mirisa, slatkastog okusa koji pomalo peče. Sastojci: • cimetni aldehid 65-75% • eugenol • transcimetna kiselina 510% CHO CI ME T NI

AL DE HI D

COOH T RANS CI ME T NA KI S E L I NA

Cinnamomi cassiae aetheroleum Sastojci: • cimetni aldehid • o-metoksi-cimetni aldehid • kariofilen • metil-o-kuminaldehid - mirisna voda kineskog cimeta Razlika prema testu florescencije i tankoslojne kromatografije. Kineski cimet sadrži kumarine koji dodatkom OH floresciraju plavozeleno.

Djelovanje i primjena: Korigens okusa i mirisa, kod menstrualnih tegoba.

Petroselini fructus (radix) Peršinov plod (korijen) Petroselinum crispum (Mill.)N.ex A.W.Hill. subsp. crispum Petroselinum crispum subsp. tuberosum (Bernh. ex Rich.) Apiaceae Plodovi maleni, 2 mm dugi, duguljasto jajoliki ili kruškoliki sivkasto zeleni, često se patvore sa plodovima indijskog peršina koji ima timol i sa apium graeoleus (celer). Domovina Mediteran. Sastojci: • eterično ulje 4-6%: apiol, miristicin, 1 alil-2,3,4,5tetrametoksibenzol. Dolazi u obliku puno kemijskih vrsta. Ako ima 60-80% apiol - apiolska rasa, 55-75% miristicin - miristinska rasa, 50-60% alil tetrametoksibenzol - alil tetrametoksi benzol rasa.

O

OCH3

OCH3

O

O OCH3

O

OCH3

OCH3

OCH3

AP I OL

OCH3

MI RI S T I CI N

AL I L T E T RAME T OKS I BE NZOL

Korijen 20 cm dug, širine 2 cm blijedožute do crvenosme|e boje. Sastojci: • eterično ulje 4-6%: apiol, miristicin, Djelovanje i primjena: Na osnovu apiola i miristicina spazmolitik. Diuretik - aprol, aprin (flavonoidni glikozid). Eterično ulje kod menstrualnih tegoba i dismenoreja (zbog aprola) - učinak na uterus, u većim količinama aprol djeluje kao abortiv. SMOLE I BALZAMI

Balsamum peruvianum Peruanski balzam Myroxylon balsamum (L.) Harms var. pereirae (Royle) Harms Fabaceae Dobije se tako da se kora u širini od 5 m ukloni pri bazi, a zatim se taj ozljeđeni dio spaljuje s bakljama da se biljka još jače ozljedi i da se dobije balzam. Prije iz Perua, ali su stabla umrla od maltretiranja i danas se proizvodi u zemljama Centralne Amerike, Kuba, Panama, Meksiko. On je tekuć, ne ljepi se, no razvlači se u niti, crvenkasto sme|, na zraku se skrućuje. Patvorine: Terpentin, kolofoni i drugi. Sastojci: • cinamein 35-65%: smjesa estera esterbenzojeve kiseline i benzilnog alkohola i estera cimetne kiseline i benzilnog alkohola • α i β nerodiol 3-5% • vanilin - aromatičan miris Djelovanje i primjena: Zbog ovih estera koriste se kod rana koje teško zacijeljuju jer ubrzavaju granulaciju ulkus prupis, ragade po prsima, smrzotine kod seboreje, kao ekspektorans. Većina balzama pri zagrijavanju razvijaju još aromatičniji miris pa se rabe pri ka|enju. Vrlo često uzrokuje alergijske reakcije na koži.

Balsamum tolutanum Tolu -balzam Myroxylon balsamum (L.) Harms var. balsamum, Fabaceae Samo u sjevernom dijelu Južne Amerike. Zato su oba jako cijenjena stabla jer je potrošnja velika. Dobiva se zarezivanjem u obliku slova “V”, zarezi jedan iznad drugog. Balzam je crveno sme|, izrazito krt i lako pre|e u prašak. Sastojci: • cinamein 7-8% • smole 75-85%: esteri benzojeve i cimetne kiseline s tolurezinotanom Djelovanje i primjena: Zbog ovih estera koriste se kod rana koje teško zacijeljuju jer ubrzavaju granulaciju ulkus prupis, ragade po prsima, smrzotine kod seboreje, kao ekspektorans. Većina balzama pri zagrijavanju razvijaju još aromatičniji miris pa se rabe pri ka|enju. Vrlo često uzrokuje alergijske reakcije na koži. Puno se patvori.

Benzoe (Resina benzoe) Benzojeva smola Styrax tonkinensis (Pierre) Craib ex Hartw.(Siam benzoe) Styrax benzoin Dryander (Sumatra benzoe), Styracaceae Patološki produkt. U početku teče bjelkasto žuta smola (baci se, a tek kasnije se dobija dobra za uporabu). Sakuplja se druga, a kasnije zbog dodatnih tvari ne valja. Raste u tropskim prašumama Sastojci: • koniferilni benzoat 60-70% (lubanolbenzoat) • cinamilbenzoat 2% • benzojeva kiselina 10-20% • vanilin 1-2% - miris Kofein - glikozid koji dolazi u biljci i stvara se u kambiju. S enzimima u biljci se razgradi u koniferilni alkohol. Njega biljka ugra|uje u lignane. Ako se biljka ozljedi dolazi do patološkog procesa tj. ne stvaraju se lignani već se komiferilni alkohol spaja s benzojevom kiselinom i stvaraju koniferilni benzoat (on nastaje samo u drogi). Zagrijavanjem miris se pojačava i postaje aromatičniji. Djelovanje i primjena: Ekspektorans Tinctura benzoe Myrrha Mira Commiphora molmol Engler, Burseraceae Osušeni sok koji curi s grana i drveta commiphora sp. Čuva se nad vapnom zato jer lako dolazi do oksidativnih promjena i navlači vlagu. Ne smije biti na svijetlom mjestu. Biljka raste u Etiopiji, Saudijskoj Arabiji, Indiji na Tajlandu. Sastojci: • eterično ulje 2-10%: seskviterpenski alkoholi, furanoseskviterpeni (germakran, eleman, endesman, gvajan), • smole 25-40% • α, β i δ komiforna kiselina • sluzi Djelovanje i primjena: Adstringens kod upala zubnog mesa i paradentoza, upala usne šupljine općenito. Dolazi u obliku myrhae tinct. Kao ekspektorans, karminativ, antiseptik i antiinflamacijsko sredstvo. HETEROZIDI DROGE S FENOLSKIM HETEROZIDIMA

Uvae ursi folium List medvjetke Arctostaphylos uva-ursi (L.) Spreng, Ericaceae OR

Osušeni listići medvjetke su tamnozelene boje do blago žućkastosmeđe. Medvjetka je rasprostranjena u cijeloj Europi; u sjevernim dijelovima nalazimo je u nizinama, u južnijim

dijelovima

Eurpe

isključivo

je

u

planinama.

O

GL UKOZA

R=H ARBUT I N R=CH3 ME T I L ARBUT I N

Patvorine: Vaccinium vitis idaea Vaccinium myrtillus Pyrus communis Bergenia crassifolia Viburnum prunifolium Buxus sempervirens Sastojci: • arbutin: derivat hidrokinona • metil arbutin; derivat metilhidrokinina - beta glukozidna veza • 2, O - galoilarbutin • 6 acetilarbutin • hidrokinon - tokom uskladištenja lako polimerizira (sme|e boje). Droge iz sjevernih krajeva izrazito s arbutinom dok iz Srednje Europe u omjeru 1:1. • hiperozidi - flavonoidi • monoterpeni - iridonidi Djelovanj Uroantiseptik u Species urologicae. Zajedno u diuretičkim e i drogama jer se mora piti na litre. Metil arbutin i arbutin nisu primjena: farmakološki djelotvorni. Prolazom kroz organizam hidroliziraju se u hidroksikinon koji se izlučuje bubrezima ili ester sumporne kiseline. Ovi produkti se u lužnatoj mokraći razgra|uju pri čemu se oslobodi hidrokinon koji dezinficira mokraću u mokraćnom mjehuru. Sa sodom bikarbonom se povećava lužnatost mokraće i bolje je iskorištenje. Trjeslovine u većoj količini podražuju sluzokožu.

Salicis cortex Kora vrbe Salix alba L., Salix fragilis L. Salix viminalis L., Salicaceae Droga se sakuplja sa grana dvogodišnjih biljaka. Sastojci:

• salicin • salicilni alkohol (saligenin) • salicilni derivat najčešće acetilirani fragilin, salikortin, populin • dolazi često kao glikozidi, katehinske trjeslovine, flavoni (naringenin; izokvarcetin) O O CH2 OH

C CH2 OH OR

F RAGI L I N P OP UL I N

H2 C O

HO O

GL UKOZA

S AL I CI N

GL UK OZA

S AL I KORT I N

Djelovanje i primjena: Kod reumatskih čajeva kod fibroznih upala i prehlada. U prometu u komadima 12-15 cm, 1-2 široki i približno 1 mm debeli. Salicin nema antiflogistički učinak. Tek u organizmu nakon uzimanja salicilni alkohol se oslobode, a onda pre|e u salicilnu kiselinu koja je nosioc antipiretičkog učinka. Blago nadražuje sluznice pa se rabi kao lako topljiva natrijeva sol. Danas se više koristi acetilsalicilna kiselina. Koči sintezu prostaglandina (medijatori upale) tj. ciklooksigenazu i lipooksigenazu. DROGE S FLAVONOIDIMA Crataegi flos (folium cum flore, fructus) Glogov cvijet (list s cvijetom, plod) Crataegus monogyna Jacquin, Crataegus oxyacantha (C. Laevigata (Poiret)DC, Rosaceae Glog je grm raširen po cijeloj Europi, a najviše na Balkanu.

HO OH

Sastojci: • hiperozid 0,7% • kvercetin • rutin • viteksin • viteksin 2 ramnozid=flavonoidi, procijanidni i to dimerni spojevi flavonoidne kis.

CH2 OH O

RO

OH

HO

O

OH

O VI T E KS I N

Djelovanje i primjena: Tonik za oslabljeno srce, a naročito staro gdje se ne preporučuju glikozidi digitalisa. Snizuje krvni tlak, poboljšava cirkulaciju krvi. Mehanizam djelovanja: nije isti kao digitaloidi tj. on djeluje indirektno na srce, širi koronarne žile i povećava prokrvljenost miokarda. Za djelovanje bitni procijanidini koji povećavaju permeabilnost staničnih organela koji su spremnici za kalcij. Propusnost se povećava i oni više ulaze, a time se povećava snaga kontrakcije i koronarni protok. Cardui mariae (Silybi mariae) fructus Plod sikavice Silybum marianum (L.) Gaertn. (Cardus marianus L.) Asteraceae Biljka je bodljikava, listovi sa bjelkasto išarani, cvijet ljubičast. Sastojci: silimarin: kompleks silibin (silibinin), silidianin, silikristin. Ovi su spojevi flavonolignani. Svi oni se sastoje iz toksifolina vezani za konifelirin alkolol na različite načine. Djelovanje i primjena: Ovaj kompleks djeluje antagonistički in vivo i in vitro na različite tvari koje djeluju štetno na jetru npr. CC14, tioklorugljik, tioacetamid, glukozamin i etanol. Silimarin djeluje profilaktički. Jedini preparat koji djeluje na hepatocite. Može se piti koliko treba. U velikim dozama silimarin nije štetan. Djeluje i kurativno kod hepatitisa i ciroze jetre - bitno jer se jedino tako liječi. Djeluje kao antidot kod trovanja s gljivanja. Arnicae flos Brđankin cvijet Arnica montana L., A.chamissonis subsp.foliosa Less. Asteraceae Cvijetovi bez čaške ili otvoreni s čaškom. Druga varijanta: Arnicae flos cum receptacula Cvijetić je tamnožute boje zbog flavonoida. Sastojci: glukozid; laktona

0,4-0,6%

flavonoida:

izokvercitin,

astragalin,

Luteolin

7-

0,2% eteričnog ulja (timol i azulen): 0,3% seskviterpenskih

(helenalin)=helenalin.

Djelovanje i primjena: Tinctura arnicae i u obliku masti koje djeluju kod upala i za zacijeljivanje rana (eksterno). Interno: zbog helenalina - antiflogistik, antiseptik i analeptik

(za disanje - ekscitans). Pri duljoj i većoj upotrebi: kardiotoksičnost (gotovo nikad, jer ne ide kao automedikacija). Ginkgo folium List ginka Ginko biloba L., Ginkgoaceae Sastojci: • O-acil-glikozid: acetilirani glikozidni derivat kvercetina, kemiferola • biflavonoidi: gigetin, izoginkgetin • diterpenski trilaktoni: ginkgolid A,B,C • seskviterpeni: bilobalid A Mora biti standardiziran na flavonoide. Ekstrakt ginkga širi krvne žile, poboljšava perifernu arterijsku cirkulaciju krvi (i to cerebralno) tj. cerebdralnih arteriosklerotičnih i dijabetičkih teškoća u cirkulaciji. Djelovanje i primjena: Pri promjenama na krvnim žilama. Uglavnom preparate uzimaju stariji, ali i mla|e osobe jer prokrvljuju mozak. Liječi migrenu, djelovanje kauzalno, a ne analgetsko.

KUMARINI Kumarini su derivati benzoalfapiraoa. Kumarini u biljci dolaze glikozidno vezani, a osloba|aju se postupkom sušenja ili venenja biljka. Razlikuju se: • jednostavni kumarini • dikumaroli • fumarokumarini • piranokumarini • ostali (aflatoksini)

OH

OH CH2

O

O O

O

DI KUMAROL

Dolaze u porodicama: Apiaceae, Solanaceae, Rutaceae, Lamiaceae Kumarini mogu pospješiti rast korijena biljke (fiziološko djelovanje), dolaze kao korigensi okusa i mirisa. Često u duhanu i imaju antiflogistički učinak, spazmolitički, centralno sedativno (u pušenju), baktericidno, venotonizirajuće, dolazi u preparatima za sunčanje jer apsorbiraju UVB područje (280-315 nm), koje je odgovorno za stvaranje eritema prilikom sunčanja, zatim UVA područje (315-415 nm), apsorbiraju neznatno, a to je područje od kojeg koža tamni.

DIKUMAROLI Nisu u biljci genualno, već nastaju u vlažnom biljnom materijalu djelovanjem bakterija. Sprječavaju stvaranje protrombina i djeluju kao antikoagulansi, te se daju sa preparatima za sprečavanje tromboze. Po uzoru na prirodne dijumarole načinjeni su svi sintetski antikoagulansi. FURANOKUMARINI Najpoznatiji je psolaren, bergapten, ksantotoksin, imperatozin, angelicin, pimpinelin, izopimpinelin. Imaju fotosenzibilizirajuće djelovanje samo kada se nalaze na koži i do|u u doticaj sa UV zračenjem (ineče nemaju). 712 sati nakon zračenja dolazi do pojave eritema, a nakon 1-2 dana pojačano se stvara melanin koji se jzadržava jako dugo i nastaju sme|e mrlje koje se isto dugo zadržavaju. R R

O

O

O

ANGE L I CI N R=H P I MP I NE L I N R=OCH3

Primjenjuju se u liječenju anomalija u pigmentaciji kože. Terapija se sastoji u stvaranju melanina. Uspješnost terapije ovisi o ispravnom doziranju UV zračenja. Koristi se i u liječenju psorijaze. preparati se daju lokalno ili interno 2 sata nakon aplikacije ozračuje se sa UV zračenjem. PIRANOKUMARINI Uporabu nalaze kao vazodilatatori. DROGE S KUMARINIMA Ammeos visnagae fructus Plod španjolskog morača Ammis visnaga (L.) Lamarck, Apiaceae Biljka raste u Sredozemlju, Egipat, Maroko, Tunis. Plodići su sitni, jajoliko eliptičnog oblika, 0,15-0,90 mm široki, 2-2,5 mm dugi. Često se zamjenjuju sa ammi majus (moracin). Sastojci: • piranokumarini: visnadin, sanidin

OCH3

O

O

R2

O R1

KE L I N R 1 =OCH3 R 2 =CH3 VI S NAGI N R 1 =H R 2 =CH3 KE L OL R 1 =H R 2 =CH2 OH

KE L OL GL UKOZI D R 1 =H R 2 =CH2 OC 6 H1 1 O' 5

• furanokumarini: kelin, visnagin, kelol, kelol-glikozid Djelovanje i primjena: Droga širi koronarne žile pa se upotrebljava kao koronarni vazodilatator. Kelin i njegovi derivati smiruju glatku muskulaturu bronha, želuca, probavnog trakta, mokraćnih puteva pa se upotrebljavaju kod želučanih, probavnih i bubrežnih kolika. Ammi majoris fructus Plod morača Ammi majus L., Apiaceae Plodići su sitni, 0,5-0,75 mm široki, oko 2 mm dugi. Sastojci: • furanokumarini: izopimpinelin

bergapten,

O

O

ksantotoksin,

O

OR CH3

KS ANT OT OKS I N R=CH3 I MP E RAT OKS I N R=

CH2

CH

C

Djelovanje i primjena: U liječenju leukodermia.

DROGA S IRIDOIDIMA

CH3

imperatorin,

Valerianae radix Odoljenov korijen Valeriana officinalis L., Valerianaceae Korijen i rizoma skupljaju se samo od dvogodišnje biljke. Najbolje čuvanje droga in toto, nakon jedne godine valepotrijati padnu na 1/3. Dobro čuvanje u organskim otopinama. Sušenje droge obavlja se na 40oC. Domovina je Europa i Sjeverna Azija. Sastojci: • Eterično ulje (formilizovalerijanat - blagi sedativ) • Sedativi • Heterozidi (velerozid) • Valepotrijati (iridoidi): esteri octene, izovalerijanske i β-acetiloksivalerijanske kiseline sdterpenoidnim trovalentnim alkoholom tipa iridoidnog ciklopentana - C pirana. Na 60oC raspadaju se valepotrijati.

H

C 2 H5 COOH

H3 C

O H

VAL E RE NS KA KI S E L I NA

VAL E P OT RI J AT

S E S KVI T E RP E N

Djelovanje i primjena: Sedativ, snižava krvni tlak, djeluje protiv tjeskobe, kod predmenstrualnih napetosti. Valerinska kiselina (seskviterpen), jači spazmolitik od papaverina. Djeluje tako da produljuje djelovanje inhibitornih neurotransmitera.

DROGE S TIOGLIKOZIDIMA Sinapis nigrae semen Sjeme crne gorušice Brassica nigra (L.)Koch, Brassicaceae Plodici su maleni, okrugli, promjera oko 1,5 mm, tamnocrvenosmeđe boje. Sabiru se potpuno zreli, ali kojuške ne smiju biti raspucale. Sastojci:

• tioglikozid: sinigrin (1,2%) Djelovanje i primjena: Kao rubefacijens pa se upotrebljava u liječenju reume i neuralgija. Ddroga je oštro palećeg okusa jer izaziva jaku hiperemiju, mora se paziti na doziranje da ne do|e do oštećenja kože. U svijetu se najviše uzgaja u prehrambene svrhe, senf. Sinapis aetheroleum Eterično ulje crne gorušice Dobiva se destilacijom vodenom parom iz plodova crne gorušice (iz samljevenih sjemenaka). Nakon deoleiranja i maceriranja vodom u trajanju od 2 sata na temperaturi 30-40oC. Sastojci: Sinigrin se pri povišenoj temperaturi nakon ozljeda tkiva cijepa djelovanjem enzima mirozinaze (tioglukozidaza) u tzv. gorušičino ulje (još se zove alil gorušičino ulje, 92% alilnog izotiocijanata), uz alil gorušičino ulje nastaje sulfatna kiselina i glukoza. To se ne doga|a u živoj biljci jer su sinigrin i mirozinaza u odvojenim stanicama. Sinapis albae semen Sjeme bijele gorušice Sinapis alba L., Brassicaceae Sjemenke su svijetlosmeđe boje. Sastojci: • sinalbin (1,5-2,5%) • p-hidroksibenzil gorušičino ulje Djelovanje i primjena: Kao rubefacijens, ali djeluje blaže pa se interno više upotrebljava. DROGE S POLISULFIDIMA Alli sativi bulbus Lukovica bijelog luka Allium sativum L., Alliaceae

Sastoji se iz jajolikog duguljastog glavnog luka i 5-15 sporednih (češnji) koji su obavijeni kožastom opnom. Domovina češnjaka Južna Azija, rasprostranjen u Srednjoj i Istočnoj Europi.

O

S S AL L I CI N

Sastojci: • aliin - alicin - ajoen (vinil(4H)ditiin) Alicin ima izražen bakteriostatski učinak. Može se destilirati vodenom parom i ima karakterističan miris. U biljci alicin ne postoji pa sam češnjak nema miris. On nastaje iz bezbojne predstepenice allina djelovanjem enzima (allin liaze - allinaze). Uz prisustvo vode - nusprodukti uz alicin sa amonijakom i pirogrož| anom kiselinom. Allin nema miris, nema bakteriostatski učinak i topljiv je u vodi. Put od allina do alicina odvija se u organizmu nakon uzimanja češnjaka. Javlja se neugodan miris izdaha. Isparava se putem kože. Preparati su mikrokapsulirani. Alicin je nestabilan i dalje se raspada u polisulfide od kojih je najznačajniji dialil-disulfid. Nastaju i ajoeni. Češnjak sadrži i flavonoide, vitamine B, vitamin C. Alicin djeluje bakteriostatski u razrije|enju 1:100.000. 1 mg alicina iznosi 10 mikrograma penicilina i time premašuje u svom baktericidnom djelovanju fenole. Djelovanje i primjena: Kod infekcija probavnog trakta. Češnjak sadrži supstance koji snižavaju lipide, djeluju kod arterioskleroze kao antihipertenzivi i djeluje kočeći agregaciju trombocita i sprečava bilo koji oblik tromboze.

Alli cepae bulbus Lukovica crvenog luka Allium cepa L., Alliaceae Sastojci: • cikloallin, daje estere tiosulfinske kiseline • izomer alicina - propantial-S-oksid (spoj odgovoran za suženje) Djelovanje i primjena: Kod prehlada vezanih za izlučivanje sekreta iz nosa, posebno djeluje na sluznicu nosa. U farmaceutske svrhe antiasmatik.

DROGE S ANTRAKINONSKIM GLIKOZIDIMA Aloe Aloj Aloe ferox Mill., A. africana Mill., Aloe spicata Baker, Aloe perry Baker, Aloe barbadensis Mill./A. vera L.), Aloeaceae (Liliaceae) Sve ove vrste su izrazito kserofilne vrste, rastu na visokim

temperaturama, na suhim stepskim područjima. Samonikle dolaze

u Europi.

području Afrike, a uzgajaju se u Indiji, Americi i nešto malo u

Trgovačka imena: Kap-aloe, Natal-aloe - južnoafričke droge Socotra-aloe, mokka-aloe - istočnoafričke droge Musumbra-aloe - po cijeloj Indiji Curacao-aloe, barbados-aloe - Zapadna Indija Listovi su debeli, mesnati, bodljikavi sa debelom kutikulom. Za dobivanje droge uzimaju se uvijek donji veliki listovi da droga ne presuši. Listovi se slažu na udubljenja na gove|u, konjsku ili kozju kožu i nakon nekoliko sati iz njih spontano (iz aloe stanica) ističe sok. Aloe sok se ugušćuje: uparavanjem - u bakrenim posudama na otvorenom pri čemu se dobiva crna droga koja se naziva aloe lucida (izrazito lijepa sjajna); uparavanjem na suncu pri čemu dolazi do izlučivanja kristaliničnog aloina, ima izgled poput jetre, aloe hepatica. Vdećina farmakopeja propisuje aloe lucida.

Sastojci: • aloin (10 C glukozid aloeemodin antron); aloinozid. Nisu u kozmetičkim preparatima. OH

O

OH

H

H

OH

O

CH2 OR

CH2 OR

H

O

H

OH

OH

OH

AL OI N A R=H AL OI NOZI D A R=A L RAMNOZA

U:

O

CH2 OH

HO

HO

OH

HO

AL OI N B AL OI NOZI D B

Aloe-vera i aloe barbadensis se koriste u kozmetici: antracenski derivati su u njima prisutni u tragovima, a dominiraju polisaharidi, aminokiseline i vitamini. Aloe uklanjaju izrasline, koče rast tumorskih stanica (u kulturama stanica). Kao sredstvo za čišćenje i to kao purgans kod različitih kroničnih opstipacija. Mora se naglasit da se uzima više puta dnevno u manjim dozama, a u većim dozama izaziva jaku hiperemiju zdjeličnih organa pa se zato kod akutnih slučajeva ne daje. Kontraindicirana kod graviditeta, hemoroida, menstruacije. Aloe dolazi u obliku pilula i dražeja. U tekućim oblicima ne

dolazi. Oni se mogu pripremati. Aloe je strašno gorak pa se tekući oblici ne mogu upotrebljavati. DOZE: 0,1-0,2 grama.

Sennae folium Senin list Cassia angustifolia Vahl. Cassia acutifolia Delile (Cassia senna), Caesalpinaceae Obje vrste su afričke biljke, ali se C. angustifolia uzgaja u Indiji (Tinnevely sena), C. acutifolia Sudan, Egipat, Aleksandrija (Aleksandrina sena). C. angustifoliae mahune su duge oko 4-4,5 cm, a oko 1,8 cm široke i smeđe. C. acutifolia su manje 3-5 cm, a 2,5 cm široke i zelene. Patvorine: C. auriculata, C. italica, C. montana Sastojci: • diantron 8,8 diglukozid - senozid A,B,C,D iz reinantrona • heterodiantron 8,8 diglukozid - senozid C i D Aloe - emodin antron i renin antron - dobivaju se C i B senozidi, sena sadrži velike količine smole koja je odgovorna za nastajanje grčeva i zato se mora ekstrahirati i dobivamo drogu sennae folium sine resine (bez smola). Kasnije je utvr|eno da grčeve ne izazivaju smole, nego povećane koncentracije sastojaka sene, pa se ono mora uzimati višekratno. Djelovanje i primjena: Kod uzimanja malih doza nema djelotvornosti, pa se mora pronaći optimum. Obavezno se uz senu primjenjuju spazmolitici. Čiraši ne smiju upotrebljavati senu. Djeci se ne smije davati sena. Daje se samo sennae fructus (foliculi). To su plodići, a dobivaju se od obje vrste sene. U narodu se naziva majčino lišće.DOZA: 0,5-2,0 grama. Sennae fructus (Folliculi sennae) Senin plod Osušeni plodovi (mahune) vrsta C. angustifolia i C. acutifolia koji dolaze in toto (jer bi inače ispale sjemenke iz mahune). Sastojci: • jednako kao i kod Sennae folium Djelovanje i primjena: Iako sena djeluje laksativno blaže nego krkovina, ima ljudi koji su

smola pa

osjetljivi i na senu. Plodovi djeluju blaže jer imaju manje se upotrebljavaju u dječijoj praksi i u gerijatriji.

Frangulae cortex Kora krkavine Rhamnus frangula L.(Frangula alnus Mill.) Rhamnaceae Kora skinuta sa mladih grana i grančica ove vrste. Skida se u proljeće i tokom jednog dijela ljeta jer tada su u drogi sadržani antranoli, a u jesen antrakinoli. Antranoli su 10 puta djelotvorniji od antrakinola. Droga se ne smije upotrebljavati svježa. Mora odležati barem jednu godinu, jer svježa izaziva mučninu, proljev i povraćanje. Zagrijavanjem na određenim temperaturama može se skratiti vrijeme stajanja. Sastojci: • glukofrangulin A i B (A emodin 6 alfa ramnozil 8-O-beta Dglukozid): frangulin A i B OR

O

OR

OH

O

O O RAMNOZA

CH3 O

GL UKOF RANGUL I N A R=GL UKOZA F RANGUL I N A R=H

AP I OZA

OH

CH3 O

GL UKOF RANGUL I N B R=GL UKOZA F RANGUL I N B R=H

Patvorine: Rhamnus fallax, R. cathartica Djelovanje i primjena: Laksans, sredstvo za čišćenje u malim dozama Rhamni catharatici fructus ima blaže djelovanje. Antracenski derivati djeluju u debelom crijevu, reducirani oblici nastaju u debelom crijevu aktivnošću bakterija (E. coli). U organizmu je cilj prevesti u reducirani oblik Rhamni purshiani cortex Kora američke krkavine Rhamnus purshianus De Candolle, (Frangula purshiana (DC) A.G. Cooper) Rhamnaceae Kora se skida s mladih grana i grančica stabla visokog 20 m. Skida se od 4.-8. mjeseca. Droga je debela oko 5 mm, sa gornje

kod

stanica.

strane vide se ostaci mahovina i lišajeva za razliku od obične koje se vide lenticele. Srčikine zrake su šire; kod naše krkovine nalaze se nakupine sklerihinskih likovnica, a kod američke nakupine sklerehinskih

Tako|er skladištenje jednu godinu (prema Farmakopeji) ili zagrijavanje 1 sat na 100oC. Monografije ove droge nalaze se u Američkoj i Britanskoj Farmakopeji, a često piše Cascara sagarda što na Španjolskom znači sveta droga. Raste na pacifičkoj obali Amerike. Sastojci: • 80-90% C-glikozida-kaskarozid A,B,C,D, • aloin, 11 dezoksialoin, • 10-20% O-glikozida - monoglikozidi emodina • aloe emodina, • aloe emodina krizofanola (laksans).

GL UKOZA

O

O

OH

8 10 H

R GL UKOZA

KS AROZI D

Djelovanje i primjena: Upotrebljava se kao laksans, najčešće u obliku ekstrakata. Cortex rhamni fallacis Kora žestike Rhamnus fallax L., Rhamnaceae Kora se skida s grana i grančica žestike. Morfološki i anatomski slična kora krkovine, a prema nekim autorima ima više antrakinona od same krkovine. Nekada se smatrala patvorinom, no nema neke veće razlike u kemijskom sastavu stoga se predlaže kao paralelna i ravnopravna zamjena krkovini. 1,5-3,5 m visoki grm rasprostranjen u zapadnom dijelu balkanskog poluotoka. Raste na suhim sunčanim mjestima vapnenastih planina (bukove šume).

Fructus rhamni cathartici Plod pasjakovine Rhamnus catharicus L., Rhamnaceae Raste u području Sjeverne Afrike. Sastojci: • 2% antracenskih derivata - emodina, frangulin, glukofrangulin • flavonski heterozidi

Djelovanje i primjena: Blagi laksans i diuretik.

Rhei radix Rabarbarin korijen Rheum palmatum L. var. plamatum, R. officinale Baill., R. tanguticum L., Polygonaceae Oguljeni osušeni korijen vrste r. palamtum. Nakon sabiranja korijen se guli (mundira). U njemu se razaznaju karakteristične zvjezdolike žile. Antracenski derivati locirani su u kambiju i u srčikinim zrakama zvjezdolikih žila. Žile su nepravilno smještene u korijenu i daju mramorirani izgled. Raste od Sibira do Himalaja, na velikim visinama, istočna i zapadna Kina. Zeljasta je biljka, ali može dožjivjeti starost 20-30 godina. Nakon 4-7 godina počinju izbijati cvijetovi. Kao droga se skuplja od 4-8 godina starosti. Sastojci: • 1 i 8-O-mono i di-glikozidi: reina (aglikoni), • reum emodina, • aloe emodina, • fisciona, • krizofanola. Patvorina je Rheum rhaponticum (Europski) koji sadrži raponticosid vezan na stilben koji ljubičasto fluorescira u UV-području. HO

OH

CH GL UKOZA

O

CH

OCH3

RAP ONT I COS I D

Djelovanje i primjena: Trijeslovine imaju utjecaja na učinak. U malim dozama 0,05-0,15 g droga djeluje adstringirajuće. Purgativno djelovanje nastupa tek u višim dozama od barem 4 g. Dolazi u obliku tinktura i suhog ekstrakta. Hyperici herba Zelen gospine trave Hypericum perforatum L., Hypericaceae

Biljkna vrsta rasprostranjena po livadama Europe. Sastojci: • eterično ulje: kariofilen • diantron hipericin • flavonoidi Djelovanje i primjena: adstigens, sedativ.

Djeluje

antidepresivno,

kao

spazmolitik,

DROGE S KARDIOTONIČNIM HETEROZIDIMA Ime im potčječe otuda što se primjenjuju u terapiji bolesnog srca. Kardiotonični heterozidi daju hidroličzom šećernu komponentu koja se može sastojati od 1-4 molekule monosaharida i nešećernu komponentu koja je derivat sterana. Aglikon je tipa ciklopentanoperhidrofenantrena, pa su srodni sterolima, žučnim kiselinama, saponinima i nekim hormonima. Od njih se razlikuju po vezi prstenova posebno po supstituentu na C17, koji može biti jednostruko nezasićeni peteročlani laktonski prsten ili dvostruko nezasićeni šesteročlani laktonski prsten. Prema laktonskom prstenu dijelimo ih u 2 skupine: 1. heterozidi s 23 C-atoma (Digitalis, Convalaria, Strophantus) 2. heterozidi s 24 C-atoma (bufanolidi; Scilla, Helleborus) Šesteročlani prsten djeluje 5-7x jače od peteročlanih. Od šećera tu su najčešće dezoksiriboza, npr. digitoksoza, ali mogu biti i glukoza i ramnoza. Digitalis purpureae folium List grimiznog naprstka Digitalis purpurea L., Scrophulariaceae Drogu predstavlja na 40-50oC osušeni listovi biljke Digitalis purpurea L., Scrophulariaceae. Raste na rubovima šuma i čistinama zapadne Europe, atlantske i subatlantske klime. Dvogodišnja biljka (rozeta prizemnih listova koji su dugih i do 30 cm, a tek druge godine razvije se cvijetna os koja nosi zvijezdast cvat). Izuzetno lako se kultivira na humusnom tlu bogatom manganom, a siromašno kalcijem. Sastojci: 30 g glikozida (0,15-0,4%) Genini (aglikoni): • digitoksigenin, • gitooksigenin (16-hidroksi-digitoksigenin), • gitaloksigenin (16-formil-gitoksigenin).

O

O

O

O

12

12 16

OH

H

16 OH

OH HO

HO GI T OKS I GE NI N

DI GI T OK S I GE NI N

Šećeri: • D-digitoksoza • D-digitaloza, • D-glukoza Glikozidi: • purpurea glikozid A i B (60%), • digitoksin (12%), • gitoksin (10%), • gitaloksin (10%).

O O

O

12 16

O

C

H

OH HO GI T AL OKS I GE NI N

Ima i glikozida koji nemaju djelovanje na srce (pregnan glikozidi (digitanol glikozidi): • diginin, • digipurpurin, • digifolein. Droga produacira saponinske heterozide koji poboljšavaju resorpciju kardiotoničnih heterozida. Saponinski, spirostanolski glikozidi: • digitonin, • gitonin, • gitonin. Digitalis lanatae folium List vunastog naprstka Digitalis lanata Ehrh., Scrophulariaceae Samonikla biljka u jugoistočnoj Europi i na području Kavkaza, jako raširena na Balkanu. Raste na vapnenačkoj podlozi uz dovoljno oborina. Dvogodišnja biljka, cvat u obliku klasa. Listovi se skupljaju i u kasnu jesen, a najviše heterozida sadrže cvjetovi koji su sakupljeni prve godine (može i druge). Sastojci: • 63 glikozida (1%) Aglikoni:

• digitoksigenin, • gitoksigenin, • gitaloksigenin, • digitoksigenin (C12-OH), • diginatigenin (C12, C16-OH).

tom

Glikozidi: • lanatozid A i C (50%), • u manjoj količini lanatozid B,D, i E, ti glikozidi su primarni jer u obliku dolaze u biljci. Sekundarni glikozidi - nastaju odcjepljenjem pojedinih šećera: • acetildigitoksin, • acetilgitoksin • acetildigoksin.

Djelovanje i primjena: Kardiotonični heterozidi su se počeli koristiti vrlo rano i to odmah za liječenje srca, a najviše se koristio Digitalis purpurea. Terapijsku upotrebu započeo je Wilhering. Najveću uporabu ima: digitoksin (purpurea glikozid), digoksin (lanata glikozid), acetildigoksin, lanata glikozid A,B, i C. Ovi heterozidi se brzo resorbiraju i brzo izlučuju pa je kasno uočeno njihovo djelovanje. LJEKOVITI OBLICI: Infuzi, ekstrakti, tinkture sa vrstama Digitalis se u terapijskom smislu ne koriste,. teško se standardiziraju pa je doziranje otežano. Razlike po resorpciji, po duljini djelovanje i po mogućnosti kumulacije: a) DIGITOKSIN Resorpcija 95-100% per os. Djelovanje nakon 12 sati, a zadržava se 20 dana. Jako se kumulira. Najčešće onečišćen gitoksinom, a da bi se potpuno uklonio dolazi do velikih gubitaka digitoksina, pa se ne uklanja do kraja. b) DIGOKSIN Digoksin dolačzi kao α i β acetildigoksin Resorpcija 60-70%, a maksimalno djelovanje nastupa 6-8 dana. On se manje kumulira. c) LANATA GLIKOZIDI Resorpcija je brza kao i izlučivanje: Lanatozid A - resorpcija 80%

Lanatozid B - slaba resorpcija lanatozid C - resorpcija 40%. Najčešće monografije u farmakopeji: Digitalis purpurea pulvis normatus Samljevena droga - pulvis, standardizirana tj. ima točno određenu količinu glikozida, dolazi i pod nazivom titrirani, normirani, standardizirani pulvis. Strophanthi semen Strofantusovo sjeme Strophanthus gratus (Wall.et H.) Franch., S. kombe Oliver, Apocynaceae Drogu predstavljaju sjemenke S. gratus i S. kombe. Plod je tobolac s 200 sjemenki. Sjemenka Strophantus gratus je duga 1,5 cm, široka 3-5 mm, žuto sme|e boje, izrazito duguljaste, na sjemenu izražena rafa. Sjemenke nemaju dlačica. Sjemenka Strophantus combe je manja, izrazito dlakava, a s H2SO4 daju zelenu, ljubičastu pa sme|u boju. Spadaju u povijuše, imaju tobolce pune sjemenki. Sastojci: Sadrži 4-8% glikozida. • S. gratus sadrži 90-95% g-strofantina (3-O-αL-ramnozid)-oubain jer je izoliran iz Acokharitera oubaio. • S. combe sadrži 8-10% glukozida: K-strofantin (smjesa Lstrofantinkog, strofantidolskog, propilgeninskog reda). Iz te smjese najvažniji glikozidi su: • K-strofantin, • α i β cimarin=K-strofantozin • K-strofantozid ocjepljenjem daje α pa β, a onda ostale. Kasno je otkriven, jer se vrlo malo resorpira, a relativno brzo djeluje. Djelovanje i primjena: Upotrebljava se kao otrov za strelice, a zbog slabe resorpcije per os, daje se i.v. i perlingualno (sprećava infarkt), kod akutne insuficijencije srca, kod akutne koronarne insuficijencije, kod insuficijencije srca praćene bradikardiom i kod preosjetljivosti na digitalis. Convallariae herba Zelen đurđice Convallaria majalis L., Convallariaceae

Drogu predstavlja zelen biljke (osušeni nadzemni dio cvatuće biljke), koji se sakuplja za vrijeme cvatnje i suši na 110oC. O O

H

R

H HO

OH

OH K S T ROF ANT I DI N R=CHO S T ROF ANT I DI OL R=CH2 OH P E RI P L OGE NI N R=CH3

Sastojci: Glikozidi: • konvalotoksin (40-45%), • konvalatoksol (20-30%), • konvalozid (4-7%), • konvalatoksolozid (2-4%), • lokundioz.

O O HO

OH

OH H

H RAMNOZA

OH

O OH G S T ROF ANT I N

Količina i sastav ovise o porijeklu; konvalatoksin sadrže vrste iz Zapadne Europe, konvalozid sadrže vrste Istočna Europe, a konvalatoksin i lokundiozid se nalaze u vrstama Srednje Europe. Sadrži još i steroidne saponine, kao i večinu kardiotoničnih glikozida: Aglikoni heterozida: • k-storofantidin-(konvalotoksin), • strofantidol (konvalotoksol, konvalotoksolozid), • bipindogenin (lokundiozid). Djelovanje i primjena: Slično kao droge vrsta Digitalis i Strophantus. Resorbira se relativno dobro per os. Upotrebljava se kod edematoznog srca, kod srčane neuroze, kod preosljetljivosti na digitalis (izrazito diuretički učinak te se zato i koristi kod edema srca).

Scillae bulbus Lukovica morskog luka Urginea maritima (L.) Bak., Hyacinthaceae Drogu predstavljaju osušeni listovi lukovice morskog luka. Listovi se

režu u trake i suše. To su središnji mesnati listovi (vanjski nemaju lijekovitih tvari, a unutrašnji sadrže puno sluzi). Bijela lukovica raste na pješčanom tlu u sredozemlju i naraste do 3 kg, za razliku od crvene koja naraste i do 5 kg. Sastojci: Bijela lukovica sadrži: • 15 glikozida (0,24-0,4%), • glukoscilaren A, • scilaren A, • proscilaridin A=scilarenin iz kojeg se ostali izvode.

O O

H

Crvena lukovica sadrži scilirozid (aglikon scilirozidin).

H

OH

HO S CI L ARE NI N

Djelovanje i primjena: Upotrebljava se kod angine pectoris, nefritičkih edema, uremija. Scilarozid se može upotrijebiti kao otrov protiv glodavaca raticidno sredstvo.

Nerii folium Oleandrov list Nerium oleander L., Apocyanaceae Listovi su 10 cm dugi, niski lancetasti, kratke peteljke, savinuta ruba. Samonikla u Mediteranu. Sastojci: • oleandrin (16 acetil-glitoksigenin) Aglikoni: • digitoksigenin • gitoksigenin • 5 α-digitoksigenin (uzarigenin) Djelovanje i primjena: Slično digitalisu, ali bržeg i blažeg intenziteta, slabija kumulacija u organizmu. Helebori radix (rhizoma) Kukurjekov korijen (podanak) Heleborus niger L., H. viridis L., H. odorus W.et Kit. Ranunculaceae Sastojci:

• helebrin (bufa kinolidinskog tipa, a aglikon helebrin) • saponin heleborin bez kojeg helebrin ne djeluje. Djelovanje i primjena: Slično strofantusu za akutna stanja. Herba adonidis - zelen gorocvijeta Adonis vernalis, Ranunculaceae To je 30 cm visoka biljka sa sitnim perastim listovima, stabljika razgranjena, na svakom vršku nosi po jedan zlatnožuti gotovo lakirani cvijet. Raste po brežuljcima Srednje i Jugoistočne Europe. Sastojci: • 0,5% heterozida, od kojih je glavni adonitoksin (izomer je konvalatoksinu), a aglikon je adonitoksigenin. DROGE SA SAPONINIMA Saponini su dobili ime po tome što imaju visoku moć pjenjenja poput sapuna. Većina iz razara eritrocite, otrovna je za ribe, a sa sterolima u etanolu stvara teško topljive taloge. Izuzetno rasprostranjeni. Triterpenski u porodicama kotiledone - Caryophilaceae, Primulaceae, Araliaceae, Hipocastanaceae, Fabaceae, Polygalaceae. Steroidni saponini dolaze u porodicama: monokotiledone - Liliaceae, Dioscoreaceae, Agavaceae; dikotiledone - Digitalis, Trigonela. Saponini se dijele prema kemijskom sastavu aglikona: 1. spirostanolski - neutralni 2. steroidno-alkaloidni - sadrže N Obje grupe imaju steroidni aglikon sapogenin sa 23 Catoma, a tu spadaju i heterozidi korijena ginsenga i nekih drugih droga gdje su saponini popratne tvari. 3. triterpenski - mogu biti neutralni ili kiseli. Imaju pentaciklički triterpenski aglikon C30 (korijen jaglaca, sladića, senege, sjemenke divljeg kestena). Prema šećernoj komponenti dijele se: monodesmozidi bisdesmozidi Od šećera dolaze glukoza, galaktoza, glukuronska kiselina, galakturonska kiselina, ksiloza, arabinoza, ramnoza. Saponini podražuju bronhijalne žlijezde na pojačanu sekreciju (omekšavanje sluzi). Djelovanje kao: - expektoransi - jer djeluju na površinsku napetost i razrje|uju sputum Primulae radix

Senegae radix Liquiritiae radix Saponariae radix Hederae folium - diuretici - a djelovanje se bazira na osmozi i direktnom podražaju bubrežnog epitela. Betulae folium Ononidis radix Equiseti herba Violae tricoloris herba Verbasci flos - antibiotici - Primulae radix, Hederae folium, - antimikotici - pokazuju svi saponini sa 4-5 šećera, - antiedematozno (venetonično) - Aesculus saponini (escin), - antiflogističko - saponini slični glukokortikoidima: ruscus aculeatus saponini (ruscin), glycyrrhiza saponini (glicirizin, - spazmolitički - Hedera saponini.

Primulae radix Korijen jaglaca Primula veris L., P. elatior (L.) Hill. Primulaceae P. veris - zlatnožuti, mirisni cvijetovi, cvate u IV. i V. mjesecu na suhom tlu. P. elatior - bezmirisni, svijetložuti bezmirisni cvijetovi, cvate u III. mjesecu. Sastojci: • 5-10% saponina, a oni potječu iz dva aglikona: protoprimulagenin (4 šećerne komponente: glukoza, galaktoza, ramnoza, glukuronska kiselina), protoprimulagenin A (pentaglikozid); • Protoprimulasaponin A je drugi saponin. Sadrži protoprimulagenin A, a on sadrži još i saharozu (ksilozu); • Primula kiseline su saponini, ali bez terapeutskog djelovanja; • Fenolski glikozidi: primverin i primulaverin - hidrolizom daju metoksisalicilne kiseline odgovorne za miris eteričnog ulja. Djelovanje i primjena: U obliku ekstrakta, infuza, dekokta, najčešće sirupa - kao ekspektorans (hripavac, astma, species pectoralis). Hippocastani semen

Sjemenke divljeg kestena Aesculus hippocastanum L., Hippocastanaceae Zrele sjemenke. Raste u umjerenoj i toploj zoni kao visoko stablo. Sastojci: • Smjesa saponina koja se zove β-escin, a ima 2 aglikona: - Protoescigenin - ima puno OH skupina (4 sekundarne i 2 primarne) što mu daje veliku polarnost i izrazito jako hemolitičko djelovanje. Od šećera ima glukuronsku kiselinu i dvije glukoze. - baringtogenol (C) - jima jednu CH3 umjesto OH skupine. • tringlinska kiselina • izomaslačna kiselina • anglinska kiselina i druge koje čine brojne saponine • uz β-escin dolazi i α-escin: β-escin+kriptoescin, tj. ista smjesa saponina • kriptoescin nema hemolitičko djelovanje već antieksudativno • sadrži flavone i esculetin-kumarin • kvercetin • kemferol Djelovanje i primjena: Antieksudativno, smanjuje krhkoću žila. Limfatički zastoji, hemoroidi, edem mozga. U obliku ekstrakta npr. u mastima za vene. Smanjuju lomljivost kapilara (liječenje hemoroida). Interno samo pod kontrolom liječnika jer može oštetiti jetreni parenhim. Liquiritiae (Glycyrrhizae) radix Sladićev korijen Glycyrrhiza glabra L., var. typica, Glycyrrhiza glabra L., var. glandulifera, Glycyrrhiza glabra L., var. violacea, Fabaceae Sladić je 1-1,5 m visoka trajnica, raste po pjeskovitom tlu. Korijenje i vriježe (produženi ogranci stabljike) sladića. Droga se sakuplja od samoniklih biljaka koje se sakupljaju u kasnu jesen. Raste na pjeskovitom vlažnom tlu (polupoplavljena područja), a sakuplja se barem kad je stara 4 godine. Često farmaceutski zahtjeva da vanjska kora bude oguljena jer sadrži gorke tvari - Liquiritiae radix sine cortice. Sastojci: • Saponini: glicirizin (aglikon gliciretin) • Glicirizinska kiselina je heterozid, a njena K ili Ca sol je glicirin. Kad maknemo šećere dobijemo gliciretinsku kiselinu, a to je aglikon. Glicirizinska kiselina je onda diglukuronin gliceretinske kiseline.

Aglikon se zove gliciretin premda je to gliciretinska kiselina. COOH

H O H GL UKURONS KA K I S E L I NA H GL R 1

GL R 2

O H GL I CI RE T I NS KA KI S E L I NA

• Flavonoidi likviritin (aglukon - likviritigenin) • Glicirizin daje slatki okus (50 puta sla|i od šećera), ali aglikon nema taj okus. Djelovanje i primjena: Kao ekspektorans, antiflogistik - glicirizin koči inaktivaciju glukuronida u jetri (kod ulkusa, gastritisa), ako se predozira (25-40 g) kortiko (dezoksi) steroidima tada nastaje hipokalcemija, retencija Na, edemi, poteškoće u disanju. Spazmolitički djeluje flavonoid likviritigenin. Monografije: Liquiritiae extractum fluidum, Succus liquiritiae inspisatus kuhanje droge sa vrućom vodom i ukoncentriravanje, pod vakuumom: Pulvis liquiritiae compositus - sadrži L. radix, Sennae folium, fructus foeniculi. Ginseng radix Korijen ginsenga Panax ginseng C.A.Meyer, Araliaceae Korijen ima čovjekoliki izgled. Na tržištu ovi drugi dolaze kao američki ginseng, jer se u Americi može kultivirati, inače P. ginseng uspjeva samo u Kini, Koreji. Panax quinquefolium L. (P. quinquefolius L.), Araliaceae. Sastojci: • 2-3% saponina zajedno - ginsenozoidi R-x(x-O,A,B,B2,E,F,G1,G2), aglikoni 20-S-proto-panaksadiol (OH skupina na C3 i C20). Djelovanje i primjena: Kao tonik, afrodiziacum - dokazano je da proširuje krvne žile, diže krvni tlak, smanjuje kolesterol, stimulira sintezu RNA, ima gonadotropno djelovanje, jak utjecaj na reakcijske sposobnosti

(refleksi, koncentracija itd.) i djeluje na funkciju pluća, izaziva naviku. Saponariae radix Korijen sapunike obične Saponaria officinalis L., Caryophyllaceae 30-80 cm visoka biljka sa svijetloružičastim i bijelkastim cvijetovima. Osušeni korijen, podanci i vriježe sapunike. Rasprostranjena u srednjoj Europi. Sastojci: • saponini (oko 5%) i malu količinu eteričnog ulja • glavni heterozidi su saponozid A i D, koji pripadaju skupini kiselih bisdezmozida. Djelovanje i primjena: Upotrebljava se kao ekspektorans zbog svojeg iritativnog djelovanja na grlo, pa stimulira reflex kašlja i lučenje sluzi unutar respiratornog trakta. Zbog toga se upotrebljava kod nekih slučajeva astme, bronhitisa i kašlja. Nekada se rabila kao zamjena za sapun pri pranju odjeće i vune. Radix Senege Korijen američke senege Polygala senega L., Polygalaceae Korijen je zmijolikog izgleda, žutosiv ili smeđesiv, 10 cm dug, sa kvrgastom glavom na kojoj su ostaci stabljike i lišća. Korijen često ima vijuge, “grebene”, “rebra” - čim više grebena tim je korijen kvalitetniji. Na suprotnoj strani rebra, kambij umjesto elemenata drva, stvara velike parenhimske stanice s točkicama koje su utisnute u normalno drvo u obliku usječka - taj dio zove se lažno ili pseudodrvo. U velikim parenhimskim stanicama nalaze se saponini. Raste u Sjevernoj Americi, do 40 cm visoka trajnica. Sastojci: • 8-10% saponinske smjese od najmanje 8 različitih heterozida • glavni saponin je senergin koji hidrolizom daje presenegin (aglikon), a od šećera sadrži glukozu, galaktozu, ramnoztu, • miris metilnog salicilata koji je u svježoj biljci u obliku fenolskog heterozida primaverizida. Djelovanje i primjena: Upotrebljava se kao ekspektorans.

Saponariae albae radix Korijen bijele sapunike Gypsophila paniculata L., Caryophyllaceae Sredozemlje. Sastojci: • do 29% saponinske smjese čiji je glavni heterozid bisdezmozid gipsozid A Djelovanje i primjena: Gipsofila saponin - služi za primjenu saponinskog standarda Saponinum purum album. Herniariae herba Zelen kilavice Herniaria glabra L., H. hirsuta L., Caryophyllaceae Nježna, tanka biljka, stabljika razgranjena, prianja uz tlo, debela oko 2 mm, duga do 10 cm s malim sjedećim, eliptičnim listovima. Obje biljke rastu u Europi, Maloj Aziji, Sjevernoj Africi. Sastojci: • droga ima visoki postotak fizikalnog pepela jer raste po tlu • 3% hečmolitički djelatne saponinske smjese • glavni saponin - herniaria saponin I i II (monodesmosidi acilheterozidi) • od šećerne komponente tu su glukoza, ramnoza • 2% fenolskih heterozida • kumarini - umbeliferon i herniarin

RO

O

O

R=HUMBE L I F E RON R=CH3 KE RNI ARI N

Djelovanje i primjena: Diuretik kod cistitisa i mokraćnih kamenaca. Sastojak Species diureticae.

DROGE S TRJESLOVINAMA Trjeslovine su derivati fenola i fenolkarbonskih kiselina. Riječ tanin ili trijeslovina ne odgovara kemijski odre|enom jednom jedinom spoju, već o čitavoj grupi složenih spojeva koji imaju zajedničke kemijske i fizikalne

osobine, stoga je trijeslovina neke droge smjesa tvari. Trijeslovine ili tanini mogu sami po sebi činiti djelatnu tvar, a možemo ih gledati kao popratne tvari drugih aktivnih tvari pri čemu utječu na terapijski učinak glavne aktivne komponente. Osim toga trijeslovine smetaju pri izolaciji glavnih djelatnih komponenti. Trijeslovine čine bjelančevine životinjske kože djelomično topljivima, a bjelančevine koje bubre netopljivima i nebubrivima. . Trjeslovine daju taloge sa želatinom, teškim metalima i većinom alkaloida (osim morfina), te obojenja s feri solima. Neravnomjerno su raspore|ene po dijelovima biljke, a najbogatiji dijelovi su patološke tvorevine Gallae ili sisarke. Od normalnih dijelova biljke najviše trijeslovina sadrži kora stabljike, a onda kora korijena, ksilemski dijelovi, listovi, i konačno plodovi. S obzirom na starost pojedinih biljnih organa, utvrdilo se da trijeslovine dolaze u većoj količini u mla|im dijelovima biljke. Po svojoj kemijskoj konstituciji dijelimo ih uglavnom u dvije skupine: 1. Trjeslovine koje mogu biti hidrolizirane (tanini i depsidi, galotanini i elagnitanini) 2. Kondenzirane trjeslovine (katehinske trijeslovine) Djelovanje i primjena: Protuupalno - slabo lokalno anestetički, isušujuće na kožu i rane, baktericidno. Adstringirajuće, antiseptično i antidiaroično. Eksterno - kod rana, opekotina, smrzotina, krvarenja, hemoroida, upala usne šupljine i ždrijela (angina, gingivitis, stomacititis). Interno - od želučanog i crijevnog katara, hiperaciditetnog gastritisa, dijareje. Kao antidot kao protuotrov s alkaloidima i teškim metalima (trovanje crnom kavom). Droge s trjeslovinama Gallae Tormentillae rhizoma Ratanhiae radix Quercus cortex Hamamelidis folium Myrtilli fructus Juglandis folium Agrimoniae herba

% trjeslovina 50 15 10 12 5,5 1,5 10 10

Gallae (Galle asiaticae) Šiške Quercus infectoria Oliver, Fagacae Poboljšavaju ten (kupke), sadržavaju jako puno trjeslovina (oko 50%). To su pataloške izrasline koje nastaju na lisnim pupoljcima malog azijskog hrasta.

Azijske gale nastaju tako da osa Cynipis tinctoria u lisnim pupoljcima odlaže jajašca. Rhus vrste (gallae sinensis) japanske ili kineske gale. Japanske gale nastaju pomoću lisnih uši i nisu okrugle. Dolazi do razvoja larvi, biljka se hrani i nastaje tvorevina puna trijeslovina kao hrana mladim larvama iz kojih se razvije insekt, a ostaju okrugle tvorevine pune trijeslovina (2,5 cm promjera). Sve sisarke imaju otvor na mjestu gdje je izašao insekt. Sastojci: • 40-60% tanina-galotanina (G. asiaticae) • 75% tanina (G. sinensis) Djelovanje i primjena: Kao tinctura gallae. Galle sinensis Kineske šiške Rhus – vrste, Anacardiaceae Sastojci: 75% trjeslovina Djelovanje i primjena: Acidum tanicum Quercus cortex Hrastova kora Quercus robur L.,Q. petraea (Matt.) Lieb., Q. pubescens L., Fagaceae Sakuplja se u rano proljeće prije listanja sa stabla do 20 godina starosti, a ako su starija upotreba čje u veterini. Po debljini kore se vidi starost (što starija to deblja). Sastojci: • 6-20% katehinskih trijeslovina, • galokatehini, • ljeukoantocijanidi. Djelovanje i primjena: Eksterno kao oblozi kod kožnih oboljenja - vrlo uspješno.

Tormentillae rhizoma Podanak petoprste Potentilla erecta (L.) Rauschel ( Potentilla tormentilla Neck.) Rosaceae Sastojci: • 15-20% katehinskih trijeslovina • elagna kiselina • 2% ftrijeslovina koje hidroliziraju: elagitanin, agrimonin • triterpeni: kinovna i tormentilska kiselina

• glukozidi - tormentozid Djelovanje i primjena: Eksterno se rabi u stomatologiji (gingivitis, paradentoza, angina, stomatitis). Interno kao antidiaroicum, kod gastritisa. Tormentillae tinctura.

Hamamelidis folium Hamamelisov list Hamamelis virginiana L., Hamamelidaceae Dolazi u obliku grma, ponekad stabla 5-7 m. Biljka je slična našoj lijesci. U istočnim dijelovima Sjeverne Amerike. Sastojci: • list sadrži do 12% trijeslovina β-hamamelitanin • rije|a droga je ako sadrži α- i γ-hamamelitanin • hamamelitanini se razlikuju po odnosu šećera hamamelozae (hidroksimetil riboza): galna kiselina • flavonski heterozidi • leukoantocijanidini • saponini Djelovanje i primjena: Adstringens, u obliku infuza ekstrakata, masti i ćepića kod liječenja hemoroida, hemostiptik za rane, protiv upale kože i sluzokože, protiv dijareja, a u kozmetici ekstrakti hamamelisa djeluju blago adstringirajuće (kao tonici). List lješnjaka je nekada smatran patvorinom, a danas kao paralelna droga sličnog djelovanja. Juglandis folium Orahov list Juglans regia L., Juglandaceae Domovina je istočno Sredozemlje, Mala Azija, Indija, Burma i Japan. Samonikla je na području Himalaja (1000-2500 m). Naročito cijenjen u Rimu kao sveto drvo Jupitera. Sastojci: • 9-10% trijeslovina - elagna tip (prema elagnoj kiselini) • hidrojuglon i njegov O-heterozid Djelovanje i primjena: Antidiaroik, kod gastroenteritisa, eksterno u ampulama kod rana koje teško zacijeljuju. Dolazi i kao Orahovača - rakija od nezrelih plodova (kod jakih dijareja).

Ekstrakti lišća i mladih nezrelih plodova nalaze primjenu u preparatima za sunčanje i bojenje kose zbog juglona, koji čini

se osobito

da ima i bakteriostatsko djelovanje. Izvanredan je insekticid protiv stjenica (djeluje i mirisom kao repelens i kemijski).

Agrimoniae herba Zelen oskorušice Agrimonia eupatoria L., Rosaceae Osušeni nadzemni dio cvatuće biljke. Sastojci: • 10% trijeslovina • Vitamin C • nešto eteričnog ulja Djelovanje i primjena: Interno - čajevi protiv dijareja (ne stežu jako), kod bolesti jetre, želuca, žuči, bubrega. Eksterno - protiv krvarenja, ispiranje grla, rana, za kožne bolesti. U pučkoj medicini protiv svih oblika TBC-a i bolesti jetre. Ratanhiae Korijen ratanije Krameria triandra Ruiz et Pavon, Krameriaceae Ime ratanija potjeće od staroperuanskog jezika, a odnosi se na

korijen kojeg peruanke žvaču da bi sačuvale zube.

1 m visoki polugrm koji raste u Čileu, Boliviji, Perr (na 1000-2500). Sastojci: • 8-18% ratanija trjeslovina - katehinske trjeslovine koje hidrolizom daju glukozu i ratanija crvenilo. Djelovanje i primjena: Interno - protiv dijareja u obliku praška ili dekokta. Eksterno - u obliku tinkture u vodama za usta i liječenje upaljenog zubnog mesa. Sastavni je dio preparata protiv paradontoze (kadulja, kamilica). DROGE S ALKALOIDIMA

Pojam alkaloid označava tvar sličnu alkalijama, a u svojoj kompleksnoj strukturi sadrži dušik. Alkaloidi su tvari često vrlo jakog djelovanja u malim koncentracijama, osobito na središnji živčani sistem stoga su brzo otkriveni. Oni dolaze u velikom broju biljnih porodica. Oko 6000 alkaloida rasprostranjeno je u oko 5000 biljnih vrsta. Naročito mnogo alkaloida poznato je u ovim porodicama: - Ranunculaceae - Papaveraceae - Fabaceae - Rutaceae - Apocynaceae - Solanaceae - Liliaceae - Rubiaceae - Asteraceae U najčešće slučajeva u biljci prevladava jedan alkaloid, kojeg smatramo glavnim. Oni dolaze u svim organima biljnog organizma, ali ne moraju biti podjednako zastupljeni u svim organima iste biljke. Alkaloidi dolaze u biljkama u formi soli, a rijetko kao slobodne baze. Vezani su najčešće na jabučnu, vinsku i limunsku kiselinu, a ponekad na mekonsku (Opium). Alkaloidi su uglavnom krajnji produkti tvarne izmjene u biljkama. Neki od njih relativno lako ponovno ulaze u tvarnu izmjenu. Njihovo odlaganje u biljkama mogla bi se smatrati kao naročita vrsta uskladištenja dušika (mortin u maku, ricinin u ricinusu). Dijele se obzirom na položaj dušika u molekuli. Secale cornutum Roščić ražove glavice Claviceps purpurea (Fries) Tulasne, Clavicipitaceae (Ascomycetes) Drogu čini sklerocij sakupljen iz klasa raži: sklerocij predstavlja trajni micelij ove gljivice, tj. sklerocij ili rožnati stadij gljivice. Ergotizam - trovanje s raži (parazita) dovodi do gangrene i opadanje ekstremiteta. Razmnožavaju se askosporama, koje kad padnu na plodnicu klasa vrše tzv. primarnu infekciju. Askospore se razvijaju, micelij, (hife), preraste plodnicu i s vremenom micelij razvija konidije sa konidiosporama, istovremeno se stvara slatkasta tekućina (medna masa) koja privlači insekte koji dolaze na zaraženu plodnicu, prenose konidije i konidiospore na druge cvijetove, tj. druge njuške tučka. Dolazi do tzv. sekundarne infekcije, sklerocij se razvija u raži dalje, sve do stadija zrna, a plodnice atrofiraju. Ako se sklerocij ne sakupi on padne na tlo, prezimi i u proljeće se javljaju plodišta u kojima su askusi s osam askospora. Alkaloidi se dobivaju:

je se

• Prirodnim putem -tako se dobije mali postotak alkaloida (0,2%) što nedovoljno za industrijsku proizvodnju. • Parazitnim kulturama - raž se namjerno zaražuje gljivicom. Ovako mogu dobiti dirigirane sorte koje su ili samo ergotoksinske ili ergometrijske. • Saprofitnim kulturama - nakon 45-50 dana se ubrzano razvije sklerocij.

Sastojci: • Droga sadrži 2 vrste alkaloida: Alkaloidi lizerginske kiseline: kiseloamidski alkaloidi peptidni alkaloidi ergometrin (ergobazin) Klavinski alkaloidi: peniklavin kanoklavin ergotamin ergotoksin Zajednička im je struktura ergolin. Svi alkaloidi su derivati D-lizerginske kiseline (djelotvorni), dok L-derivati nisu djelotvorni. L-lizerginska kiselina lako prelazi u D-lizerginsku kiselinu. Nisu svi derivati djelotvorni. H CH3 ROC

H

N H E RGI N R=NH2 E RGOME T RI N R=NH E RGOBAS I N

CH

CH2 OH

CH3 L I ZE RGI NS KA K I S E L I NA R=NM ME T I L K ARBAMI D

CHOH CH3

COOH H N HOOC

CH3

N H

H

CH3 NH

H

N

N H D L I ZE RGI NS KA KI S E L I NA

N

H D

I ZOL I ZE RGI NS KA KI S E L I NA

H E RGOL I N

Ergotoksinska grupa: ergokristin, α-ergokriptin, ergokornin Ergotaminska grupa: ergotamin, ergozin Razlika izme|u ove dvije grupe je u aminokiselini valinu. Djelovanje Ergometrin izrazito kontrahirajuće djelovanje na uterus i primjena: praćeno u manjim antagonističkim djelovanjem na serotonin. Upotrebljava se prije poroda jer omogućava tzv. umjetne trudove (pravilne ritmičke kontrakcije). Kod zaustavljanja krvarenja uterusa. Metil ergometrin je izrazit antagonist serotonina, pa se koristi kod migrene. Ergotaminska i ergotoksinska grupa imaju ista αsimpatolitička djelovanja. Djeluju kočeći na serotonin, adrenalin i noradrenalin, te pri tome dolazi do širenja krvnih žila pa se koristi za sniženje krvnog tlaka, kod liječenja cirkulatornih smetnji, tahikardija, migrena. Ergokriptin specifično djeluje kočeći na prolaktin (ju ginekoligiji kod mrtvo ro|ene djece), za davanje rodiljama.

Ephedrae herba Zelen kositernice Ephedra vulgaris L., Ephedra sinica Stapf. Ephedraceae Biljku čine mali grmovi najčešće bez listova. Rasprostranjena je od Centralne Azije, zapada SAD-a do Meksika. Neke saminikle vrste koje rastu u Mongoliji već su 4000 godina cijenjene u kineskoj medicini. Još 2760 prije Krista droga je u kineskoj farmakopeji. Sastojci: • kineska efedra + Ephedra equiseta ima 3,3% alkaloida (75% L-efedrina, pseudoefedrin, normpseudoefedrin). Djelovanje i primjena:

Efedrin podiže krvni tlak (slično adrenalinu, ali slabije) i relaksira bronhalne glatke mišiće, a lokalnom primjenom u oku izaziva midirjazu (simpatomimetik). Neželjeni učinci su slični kao kod primjene amfetamina, ali slabije izraženi:

hipertenzija, tahikardija, insomnia, akutna psihoza kod predoziranja, ovisnost. Efedrin je kontraindiciran uz MAO inhibitore. Efedrin kočeći na apetit, kod astme, hipotonije. Efedrin se davao robovima da bi im se povećao radni učinak.

ALKALOIDI PORODICE SOLANACEAE Alkaloidi porodice Solanaceae se mogu podijeliti u 4 skupine: 1. 2. 3. 4.

tropanski alkaloidi alkaloidi duhana sterolni alkaloidi alkaloidi paprike

TROPANSKI ALKALOIDI Belladonnae folium List velebilja Atropa belladonna L, Solanaceae Sastojci: • 0,3% alkaloida: L-hiosciamin, atropin, apoatropin, scopolamin, kuskhigrin • Flavonol - glikozidi kvercetina i kemferola • Kumarini (scopoletin) Djelovanje i primjena: Kao extractum fluidum, suppisum (ugušćeni) sicum. kao tinktura nalazi se u svim farmakopejama. Kao spazmolitik - želučanog, probavnog trakta, mokraćnih kanala, bronhijalne astme i kod hiperprodukcije želučane kiseline. Belladonnae radix Korijen velebilja Sastojci: • 0,3-0,7% L-hiosciamin, atropin, apoatropin, belladonnin, L-scopolamin, kuskhigrin. Patvorina - Arètium lappa. Hyoscyami folium List crne bunike Hyoscyamus niger L., Solanaceae 1-2 godišnja biljka koja često raste na smetlištima.

Sastojci: • 0,4-0,17% L-hiosciamina, L-scopolamina (u omjeru 1,2:1) • nuzalkaloidi: atropin, apoatropin, kuskhigrin. DJELOVANJE: Sedativno Djelovanje i primjena: Tinctura Hyosciami (uspavana Julija), Oleum hyoscyami (za utrljavanje kod reume. Stramonii folium Kužnjakov list Datura stramomium L., Solanaceae Raste kao korov na zapuštenim mjestima svih kontinenata. Sastojci: • 0,2-0,6% alkaloida (L-hiosciamina, L-scopolamina) • flavonoidi • kumarini • trijeslovine Djelovanje i primjena: kod astme, spazmolitik, kronični laringitis. Mandragorae radix Korijen mandragore Mandragora officinalis L., Solanaceae Sastojci: • 0,3-0,4% alkaloida: L-hiosciamina, apoatropin, beladonin, kuskhigrin. Djelovanje i primjena: Afrodizijak, hipnotik.

L-scopolamina,

atropin,

II. ALKALOIDI DUHANA Folium nicotinae List duhana Nicotiana tabacum L., Solanaceae Sastojci: • piridinski alkaloidi (L-nikotin, narktin) - s obzirom na otrovnost nastoje se dobiti sorte koje imaju što manje nikotina. Djelovanje i primjena: Kao sredstvo uživanja (pušenje) Insekticid - djeluje na listne uši III. SOLANUM ALKALOIDI (STEROIDNI)

To su alkaloidi steroidne strukture s ugra|enim N, na koje je vezano 1-4 šećera (glukoalkaloidi). Slični su steroidnim sapogeninima jer se pjene izazivaju hemolizu, na C3 ima OH. Demisin - solanum demissum (divlji krumpir) Tomatin - zeleni nadzemni dijelovi rajčice Solanin - zeleni dio običnog krumpira Svi ovi alkaloidi imaju antifungalno djelovanje.

IV. ALKALOIDI PAPRIKE Capsici fructus Plod paprike Capsicum annuum L., Solanaceae Domovina je tropska Amerika, a u Europu su je donjeli Španjolci. Sastojci: • kapsaicinoidi: kapsaicin • karotinoidi • vitamin C • flavonoidi Djelovanje i primjena: Stomahik, eksterno u obliku tincture, linimenta i “flastera” kod reume, proširuje kapilare, nadražuje kožu (rubefacijens), ulazi u sastavni dio antireumatskih masti. Dolazi kao

INDOLSKI ALKALOIDI Catharantus - alkaloidi Catharantus roseus (L.) G. Don (Vinca rosea L.), Apocynaceae Domovina je Madagaskar, a proširila se u Indiju, Južnu Afriku, Sjevernu i Srednju Ameriku. Sastojci: • izolirano je oko 60 indolskih i indolinskih alkaloida • za dobivanje 1 g vinkristina treba 500 kg droge • alkaloidi vinblastin i vinkristin (citostatici) Djelovanje i primjena: Oba alkaloida se vežu na mikrotubule stanice. Vinkristin i vinblastin su citostatici kod leukemije i limfogranulomatoza. Dolaze u obliku sulfata (Vinblastini sulfas injectio).

Vincae herba Zelen malog zimzelena Vinca minor L., Apocynaceae Srednja i Istočna Europa. Sastojci: • indolski alkaloidi Djelovanje i primjena: Snizuje krvni tlak, pospješuje prokrvljenost mozga, (ulazi u sastav preparata za liječenje smetnji cerebralne cirkulacije). Cocae folium List koke Erythroxylum coca Lam., Erythroxylaceae Biljka naraste i do 5 m, listovi imaju 2 pruge od pupoljaka koje idu paralelno s rubom pa se čini kao da je u list utisnut još jedan listić. Domovina je Južna Amerika. Sastojci: • Alkaloidi: kokain • Kusknigrin Djelovanj Euforik, halucinogenik Listovi se žvaču, glavna žila izreže, a e i plojka zavije s malo vapna ili pepela. Kokain je lokalni primjena: anestetik, koji sužuje krvne žile. Zbog pojave ovisnosti danas se upotrebljavaju drugi lokalni anestetici. Za koku se kaže da “zasićuje gladne, umornima daje snagu, a nesretnima omogućuje da zaborave svoje brige i probleme”.

Colchici semen Sjemenka mrazovca Cholchicum autumnale L., Colchiaceae (Liliaceae) U listopadu razvija ružičasto-ljubičaste cvjetove, dok se listovi i tobolac s puno sjemenki razvijaju idučeg proljeća. Sastojci: • 0,5-1% jalkaloida (protoalkaloid kolhicin - mitozni otrov, a rabi se i u liječenju gihta). • Sporedni alkaloid - demekolcin Djelovanje i primjena: Protiv gihta. Iako je mitozni otrov, ne upotrebljava se kao citostatik zbog svoje male terapijske širine.

Chinae (Cinchonae succirubrae) cortex

Kora kininovca Cinchona pubescens Vahl., C. officinalis L. Rubiaceae Kina - znači kora na staroperuanskom. Osušena kora sa stabla, grana i korijenja kininovca. Biljka raste u Peruu, Bjoliviji, Ekvadoru, Venezueli na 1000-3500 m. Sastojci: • 4-12% alkaloida (njih oko 30-ak) vezačni na kina kiselinu i katehinske trijeslovine (diastereoizomeri kinina - kinidin, cinkonin, cinkonidin). Ovi alkaloidi sadrže kinolinsku i kinolidinsku jezgru koje su vezane preko hidroksimetilenske skupine. • Crvena boja nastaje od kina crvenila (nastaje iz katehinskih trijeslovina). • kinin (analgetik, antipiretik, antimalarik jer spada u protoplazmatske otrove). Djelovanj Domoroci upotrebljavaju ovu drogu protiv groznice. Kinin je e i prije uvo|enja sintetskih preparata glavno sredstvo za primjena: liječenje malarije jer djeluje na shizonte (nespolnu generaciju uzročnika malarije), ali je danas još uvijek jedan od najboljih antimalarika. Kinidin djeluje na srce pa se upotrebljava kod srčanih aritmija. Danas je kora kininovca amarum. Dolazi kao Tincturae cinchonae i Tincdtura cinchonae compositus. Strychni semen Sjemenk strihninovca Strychnos nux – vomica L., Loganiacae Do 15 m visoko stablo. Plod boba nalikuje jabuci sa 4-5 sjemenki. Nalazimo ga od Indije, Indokine, Cejlona sve do Australije. Sastojci: • 2-3% alkaloida indolskog tipa: - strihnin: jak je otrov, ali u farmaciji je jako dobar ekscitans, analeptik, tj. poboljšava vazomotoriku, pojačava reflekse, pa se upotrebljava kao tonik, tj. roborans, ali u vrlo malim količinama. Letalna doza za odraslu osobu 60-70 mg. - brucin: je 50x manje toksičan, a upotrebljava se kao standard za odre|ivanje gorkosti.

Curare Kurare

Chondodendron tomentosum Ruiz et Pav. Menispermaceae Strychnos toxifera Benth., Loganiaceae To je zajedničko ime za smjesu ekstrakata različitih biljaka, tj. otrov južnoameričkih vrsta (Strychnos vrste, Chondodendron vrste) koje domoroci upotrebljavaju kao otrove za strelice, a danas i u profesionalnom lovu jer je to lov “u tišini”. Slabo se resorbira u probavnom traktu pa se tako uhvaćena divljač može jesti.

Sastojci: • Benzilizokinolinski alkaloidi Djelovanje i primjena: Vrlo male količine koje dospiju u krv izazivaju uzetost mišića i smrt gušenjem. Odmah olabavljuje glatku muskulaturu pa se upotrebljava pri operacijama i kod teških tetanija. Svijest ostaje do kraja očuvana. Ipecacuanhae radix Korijen ipekakuane Cephaelis ipecacuanha (Brotero)A.Richard C. acuminata Karsten, Rubiaceae Kolutasto korijenje ipekakuane. U prometu dolaze tri vrste trgovačke droge: “Rio” (C. ipecacuanha) - 40 cm visoki grm vlažnih šuma Brazila, “Cartagena” (C. acuminata) - Kolumbija, Nikaragua, Panama, “Johore” (C. ipecacuanha) - Singapur. Sastojci: • Alkaloidi emetin: iritativno djeluje na želudac, pa se koristi kao emetik kod zaraze Entamebom hysdtolitici sekretolitici cefaelin - ekspektorans psihotrin kod ameboidne dizenterije. Djelovanj Nekada se upotrebljavala kao emetik, a danas kao e i ekspektorans. primjena: Ipekakuana je stigla u Europu 1672, gdje je bila poznata po svom djelovanju kao lijek protiv dizenterije. Činilo se da kod nekih bolesnika djeluje dok kod nekih ne. Sada znamo i zašto; postoje dvije vrste dizenterija - ameboidna i bacilarna. Ipekakuana je slabog djelovanja protiv bacila. Oficijalna je u mnogim farmakopejama (remedia separanda).

DROGE S KOFEINOM Coffae tostae semen

Pržene sjemenke kave Coffea arabica L. var. typica, Rubiaceae Zimzeleni grm ili manje drvo veličine do 9 m. Ima tamno zelene, sjajne ovalne listove i cvjetove u obliku bijele zvijezde, mirisa na jabuku. Stvara mali crveni plod koji sadrži po dvije sjemenke. Domovina kave je tropski dio Istočne Afrike, a danas je ima posvuda u tropskom pojasu. Napitak od kave se pije već 1000 godina. Tradicija konzumiranja kave potjeće nakon što je arapski učenjak Sadelih sreo pastira koza čije je stado uzbu| eno skakutalo uokolo. Kad je zatražio da mu pastir objasni ovakvo uzbu|eno ponašanje, pastir mu reče da se koze ovako ponašaju svaki put kad pasu lišće i plodove kave. Nakon taga učenjak je i sam kušao plod kave i osjetio uzbu|enje. Kasnije je slučajno popržio nekoliko sjemenki. Njihov odličan okus uvjerio ga je da ih priprema i dalje na ovakav način. Sastojci: • Kofein (0,3-2,5%) - janaleptik • Teobromin - vazodilatator • Teofilin - diuretik, opušta glatku muskulaturu • Jedna šalica kave (5 g zrnaca) sadrži 50-100 mg kofeina i oko 200 mg kloragenske kiseline, a ona je odgovorna za sve sekundarne poteškoće, jer izaziva lučenje Hcl, žuči, pojačava peristaltiku (pogotovo na tašte). • Trijeslovine O R1

N

N

O

R7

N

N

R3 KOF E I N 1 , 3 , 7 , T RI ME T I L K S ANT I N T E OBROMI N 3 , 7 , DI ME T I L KS ANT I N T E OF I L I N 1 , 3 , DI ME T I L KS ANT I N

Djelovanj Iako se kava često ne smatra ljekovitom biljkom, kava se e i često rabi kao stimulans s djelovanjem na središnji živčani primjena: sistem te privremeno poboljšava percepciju i mentalne sposobnosti. Kava pojačava rad srca, stimulira probavne sokove te je dobar diuretik, pomaže kod glavobolja i migrena. Glavni konstituent kave, kofein, često se kombinira s analgeticima koji spadaju u OTC (Over-the-counter=preko blagajne, u ručnoj prodaji) grupu lijekova. Kavu treba izbjegavati kod povišenog tlaka, palpitacije, te ljudi koji teže podnose kisele tvari.

Theae folium Lišće čajevca Camellia sinensis (L.)O. Kuntze, var. assamica, C. sinensis (L.)O. Kuntze, var. sinensis, Theaceae Zeleni čaj je nefermentiran, a crni čaj je fermentiran. Porijeklo je Istočna Azija, područje Himalaja, a uzgaja se i u Indiji, Cejlonu, Kini, Japanu. Sastojci: • Kofein (2,5-45%) - jvezan na trijeslovine • Teobromin • Teofilin • Ksantin • 1 šalica čaja (0,5 g čajevca) sadrži oko 20 mg kofeina Djelovanje i primjena: Djeluje kao stimulans zbog kofeina, antidiaroik zbog trijeslovina, diuretik zbog eteričnog ulja, vode i kofeina. Cacao semen Sjemenka kakaovca Theobroma cacao L., Sterculiaceae Iz zrelog ploda se vade sjemenke, fermentiraju i prže. Centralna i Južna Amerika Sastojci: • Kofein 0,2-0,3% • Teobromin 1-2% • Teofilin • Masnoće (50-60%) Djelovanje i primjena: Kakaovo maslo (Cacao oleum) dobiva se tiještenjem, a ostatak se obra|uje i melje u kakao prah. se rabi za izradu supozitoria. Colae semen Sjemenke kole Cola nitida (Vent.) Schott et Endl, C. acuminata (Pal. de Beauv.) Schott et Endl., Sterculiaceae C. nitida ima 2 kotiledona, a C. acuminata ima 3-5 kotiledona. Sastojci: • Kofein 0,6-3,0% • Teobromin 0,1% • Katehinske trijeslovine - kolatanini 2-4% • Kofein se u sjemenci nalazi vezan na ove trijeslovine i tek se u postupku sušenja djelovanjem enzima, odvaja • 100 ml Coca cole sadrži 10-30 mg kofeina

Djelovanje i primjena: Afrički uro|enici jedu svježe plodove koji osvježavaju, pojačavaju radnu sposobnost. Pasta guarana Pasta gvarana Paullinia cupana H.B. et Kth., Sapindaceae Sjemenke se prže, melju i s vodom se dobije kaša koja se oblikuje u obliku valjka. Sastojci: • 2,5-8% kofeina • 25% katehinskih trijeslovina Djelovanje i primjena: Osvježavajući napitak jednak kavi ili čaju. Folium mate - Mate čaj Ilex paraguaniensis, Aquafoliaceae Južna Amerika, Paragvaj, Urugvaj, Južni Brazil, Sjeverna Argentina. Sastojci: • 0,5-1,5% kofeina • 0,45% teobdromina • 12% klorogenske kiseline • 0,35% eteričnog ulja • flavonoidi Djelovanje i primjena: Nacionalno piće Amerike, pije se iz tikvice oblika čaše, pomoću metalne slamčice, s rešetkastim dnom. Tonik, amarum, diuretik.

ALKALOIDI OPIJA Opium Opijum, opij Papaver somniferum L., Papaveraceae 1-1,5 m visoka biljka , vrtni mak . Opium (Opium crudum - sirovi opij) je na zraku zgusnut i osušen mliječni sok koji se dobiva zarezivanjem nedozrelih glavica maka (čahura maka). Nezrele čahure se zarezuju s jednim ili više rezova; u Makedoniji se rade horizontalni rezovi, a u Indiji kosi. Zarezuje se za vrijeme suhih dana, kasno popodne (da se soli u mliječnim cijevima ne suše). Sok se suši preko noći, a ujutro se

sastruže i sakuplja. Onda se prave pogačice i suše na suncu. Opium je proizvod još od Asirskih vremena pa su ga preuzeli Grci koji su proizvodili mekonium i opus. Mekonium su dobili tiještenjem cijele biljke, dok je opus njen sok. Liječnik Meras je u liječenju ženskih bolesti pravio pripravak “Terijak” (tinktura opia). Paracelsius je radio tinkturu opia tzv. “caudanum” ili “askanum”. Arapi su prvi donijeli opij kao drogu za neliječničke svrhe i od tada su države gdje se uzgaja mak počele zabranjivati uživanje u drogama od maka. 8-10 dana nakon otpadanja latica ističe sok i slijedeći dan se sakuplja. Taj sok koji se sakuplja u različitim državama, se šalje u centre koji imaju dozvoku (monopol) za proizvodnju - Perzija, Indija, Grčka, Turska, Makedonija i Rusija - sva ostala proizvodnja smatra se ilegalnom. Dolazi u obliku pogače teške tri kilograma - prera|uje se u opij sa 6-12% morfina. Stavlja se u limenke bijele boje teške 2 kg.

Sastojci: • 40 alkaloida, a predstavljaju 25% mase opia, a vezani su na mekonsku kiselinu (njih 4%), mliječnu, fumarnu i sulfatnu kiselinu. Alkaloidi opija se dijele na 5 skupina: 1. 2. 3. 4. 5.

fenantrenski tip morfinski tip (morfin, kodein, tebain) benzilizokinlinski tip (papaverin) tetrahidroizokinolinski tip alkaloidi nepoznate strukture R2 O

O

H3 CO

H

H N

H3 CO

CH3

N R1 O OCH3 OCH3 P AP AVE RI N

MORF I MORF I KODE I T E BAI

NS K I T I P N R 1 =R 2 =H N R 1 =H R 2 =CH3 N R 1 =R 2 =CH3

• svi su soli mekonske, mliječne, fumarne i sulfatne kiseline, pa se ekstrakcija vrši vodom. • Sadrži bjelančevina, smola enzima oksidaze - koji daju sme|u boju. • 5-20% vode • morfin je amfotermnog karaktera.

O OH

HOOC

O

COOH

ME KONS KA KI S E L I NA

Djelovanje i primjena:

Analgetik samo u beznadnim slučajevija jer izaziva ovisnost. Kodein potencira djelovanje drugih analgetika pa se daje u kombinacijama s fenacetinom. Djeluje i kao antitusik. Papaverin je izraziti spazmolitik, djeluje na spazam crijeva, žuči i želuca.

Monografije:

Opijum (10% morfina) Opii tinctura (0,5-1,6% morfina) - dobiva se sa 70% etanolom i vodom u omjeru 1:1 (kod dijareja, crijevnih grčeva, kao analgetik). Opium titratum - tamno sme|i prašak, opium pomiješan sa mliječnim sokom mora sadržavati 9,8-20,2% morfina). Opii extractum (19-20% morfina) - dobiva se ekstrakcijom s vodom.

DJELOVANJE:

Najizrazitiji analgetik (10 mg=1 doza), a kod nekog i pri toj dozi nastupa sedativno - hipnotičko sjelovanje. Djeluje narkotički pri dozama većim od 50 mg, a ima i centralno djelovanje na kašalj. Tebain služi za sintetsko dobivanje morfoloških derivata. Noskapin ima centralno antitusičko djelovanje. Chelidonii herba Zelen rosopasa Chelidonium majus L., Papaveraceae

Oko 1 m visoka biljka, cvate u svibnju. Ima žuti mliječni sok koji na zraku tamni. Sakuplja se u ranu jesen kada je biljka najbogatija alkaloidima. Potrebno ju je osušiti na 60-70oC da se sačuvaju alkaloidi. Nadzemni dio koji raste u Europi. Sastojci: • 20 alkaloida u količini 0,4-0,8% koji se nalaze u mliječnom soku kao soli mekonske i kelidonske kiseline. • Sadrži 2 skupine alkaloida: - benzofenantridinski tip: kelidonin, keleritrin, sangvinarin - protoberberinski tip: berberin (žuto obojen, gorka okusa) • soli sangvinarina su crvene poput krvi

HO

O

R1 O O

N+ R2 O

N CH3

O

OCH3

O KE L I DONI N

OCH3 BE RBE RI N R 1 R 2 = P AL MAT I N

R 1 = R 2 =CH3

J AT E ORHI ZI N

Djelovanje i primjena:

CH2

R 1 =H

R 2 =CH3

Kelidonin ima centralno analgetičko, umirujuće djelovanje, ali znatno slabije od morfina, djeluje i spazmolitički, ali slabije od papaverina, djeluje na mitozu i koči rast stanica tumora. Berberin je spazmolitik, ali u narodnoj medicini služi za uklanjanje bradavica. Svi alkaloidi djeluju na gram pozitivne bakterije, a ekstrakti droge djeluju i na viruse. Različiti pripravci kod upale žučnih vrečica i kamenaca.

Hydrastidis rhizoma Podanak kanadske žutike Hydrastis canadensis L., Ranunculaceae Podanak s korijenjem sakuplja se u jesen. Šume Kanade. O

O N+ CH3

R1 O R2 O

KE L E RI T RI N R 1 =R 2 =CH3 S ANGI NARRI N R 1 R 2 = CH2

Sastojci: • 2,5-6% alkaloida (berberin 3% - daje žutu boju, L-kanadin 1%, hidrastin 1,5-4%).

Djelovanje i primjena: Peroralno kao sredstvo koje u ginekologiji zamjenjuje Secale kao kemostiptik. Berberidis radicis cortex Kora korijena žutike Berberis vulgaris L., Berberidaceae Sivožuta gorka kora korijena žutike. Raste u cijeloj Europi, Zapadnoj Aziji, SAD-u. Sastojci: • 1-3% alkaloida: berberin, jateronzin, palmitin. Djelovanje i primjena: Kora žutike se rabi kod dismenorea, jetrenih i žučnih tegoba. Peyotl - meskalin Lophophora williamsii (Salm-Dyck) Coult Cactaceae :

Pejotl se može naći u sjevernom Meksiku i jugozapadnim dijelovima SAD-a. Upotrebljava se preko 3000 godina kod sjeverno američkih indijanaca u religijske svrhe. Njegovu upotrebu kao kalucinogena popularizirao je A. Huxley u svojoj knjizi “The Doors of Perception”.

Drogu čini biljka in toto, tj. kaktus visine do 5 m s bijelim ili ružičastim cvijetovima. Sastojci: • 5-7% halucinogena meskalina (3-metoksi-feniletilamina) Djelovanj U indijanskoj medicini upotrebljavao se za liječenje groznica, e i kao analgetik kod reumatizma i za tretiranje paraliza te kod primjena: ritualnih obreda. Izaziva vizualne i akustične halucinacije. Primjenjuje se kao meki oblog kod fraktura, rana i zmijskih ugriza. Uzrokuje i povračanje. Upotreba podliježe jzakonskim restrikcijama u većini zemalja. Cannabis herba (herba cum resine) Marihuana - hašiš Canabis sativa L. subsp. indica (Lam.)E.Amall et A.J.Cronq. Cannabaceae Marihuana su osušeni vršni dijelovi cvatuće ženske biljke indijeske konoplje Canabis sativa L. subsp. indica (Lam.)E.Amall et A.J.Cronq. koji mogu sadržavati i plodića. Hašiš je smola dobivena izlučivanjem iz listova i cvatućih vršnih dijelova. On sadržava biljne dijelove pa se na najjednostavniji način može mikroskopski prepoznati. Bliski Istok, Indija, Meksiko

Sastojci: • U smolastom dijelu fenolski lipofilni spojevi - kanabinoidi: Kanabinidiolna kiselina (sedativno, antibakterijsko djelovanje) ↓ - CO2 kanabidiol (antibakterijsko djelovanje) ↓ tetrahidrokanabidiol (halucinogen i nestabilan) ↓ kanabinol (nedjelatan, stabilan) • Derivati fenolkarbinske kiseline i monoterpena. Djelovanje i primjena:

Ti kanabinoidi su mnogobrojni, a najznačajniji je tetrahidrokanabinol (THC) jer jedini ima halucinogeno djelovanje, a ostali imaju drugačija djelovanja (kanbidiolna kiselina, kanabidiol. Kvalitetne su samo one marihuane koje u sebi sadržavaju THC kiselinu iz koje procesom sušenja nastaje THC, a on prelazi u hidroksi THC koji ima psihotropno djelovanje, a mehanizam se sastoji u tome da povisuje noradrenalin i dopamin u mozgu. Čisti THC ima oko 3 puta jače djelovanje od same marihuane, i ako se puši za razliku od oralnog uzimanja. Dovoljno je 0,25-1,0 g droge za djelovanje. Marihuana, iako izaziva ovisnost, legalno se može kupovati u nekim državama (Nizozemska).

OH H C 5 H1 1

H

O

A 9 , 1 0 T E T RAHI DROKANABI NOL

Hašiš je napušten u Farmakopeji jer su djelatne tvari nestabilne. Semen arecae Sjemenka areke Areca catechu, var. catechu, Arecaceae Polukuglaste ili savinute svijetlosme|e sjemenke promjera 3 cm

dobivena od palmi. Plod ima samo jednu sjemenku. Jedna od najljepših palmi koja je samonikla u Indoneziji, Indokini, Filipinima. Sastojci: • 0,2-0,5% alkaloida koji su vezani na katehinske trijeslovine • najvažniji alkaloid je uljasti arekolin Djelovanj Arekolin djeluje na parasimpatikus, povećava peristaltiku e i crijeva, lučenje znojnica i suznih žlijezda. Upotrebljava se u primjena: veterini protiv kao antelmintik (protiv trakavica i askaroida). Za uživanje se uzme komadić sjemenke u prašku, zamota u list biljke Piper betle, doda malo vapna te se žvače stimulirajuće ekscitirajuče djelovanje. Vizualna percepcija svijeta je u crvenoj boji.

LATINSKO NAZIVLJE BILJNIH VRSTA A Acacia senegal, akacija Acorus calamus, iđirot Aesculus hippocastanum, divlji kesten Agrimonia eupatoria, turica Allium cepa, luk crveni Allium sativum, češnjak Aloe, aloj Althaea officinalis, bijeli sljez Ammi majus, morač Ammi visnaga, španjolski morač Angelica arhangelica, an|elika Anthemis nobilis, rimska kamilica Arctostaphylos uva-ursi, medvjetka Arnica montana, br|anka Astragalus gummifer, kozlinac gumsati Atropa belladonna, velebilje B Brasica nigra, gorušica crna Berberis vulgaris, žutika C Camellia sinensis, čajevac Cannabis sativa var. indica, konoplja indijska Capsicum annuum, paprika Carum carvi, kim Cassia acutifolia, sena Catharanthus roseus, zimzelen Cephaelis ipecacuanha, ipekakuana Ceratonia siliqua, rogač Cetraria islandica, islandski lišaj Chamomilla recutita, kamilica

Chelidonium majus, rosopas Cinchona pubescens, kininovac pastenasti Cichorium intybus, vodopija Cinnamomum camphora, kamforovac Cinnamomum zeylanicum, cimet Citrus aurantium subsp. amara, naranča gorka Citrus aurantium subsp. dulcis, naranča slatka Citrus limon, limun Copernicia cerifera (C. prunifera), palma voštana Commiphora molmol, mira Coriandrum sativum, korijandar Crataegus monogyna, bijeli glog Crataegus oxyacantha, crveni glog Cydonia oblonga, dunja D Datura stramomium, kužnjak Digitalis lanata, vunasti naprstak, pustikara Digitalis purpurea, vunasti naprstak crveni E Equisetum arvense, poljska preslica Ephedra sinica, kositrenica kineska Erythroxylon coca, koka Eucalyptus globulus, eukaliptus F Ficus carica, smokva Foeniculum vulgare, komorač Fraxinus ornus, crni jasen G Ginkgo biloba, ginkgo Glycyrrhiza glabra, sladić Gymnadenia odoratissima, vranjak mirisni Gypsophylla paniculata, sadarka H Hamamelis virginiana, hamamelis Helleborus niger, kukurjek crni Herniaria glabra, kilavica sjajna Hibiscus sabdariffa, hibiskus Hypericum perforatum, gospina trava Hyoscyamus niger, crna bunika I Illicum verum, zvjezdasti aniš Inula helenium, oman J Juglans regia, orah Juniperis communis, borovica L Larix decidua, ariš Lavandula angustifolia (L. officinalis), lavanda Levisticum officinale, ljupčac

Linum usitatissimum, lan Lophophora williamsi, pejotl M Mandragora officinalis, mandragora Matricaria recutita, kamilica Melissa officinalis, matičnjak Mentha aquatica, vodena metvica Mentha arvensis, poljska metvica Mentha calamintha, primorska metvica Mentha crispa, kudrava metvica Mentha longifolia, dugolisna metvica Mentha piperita, paprena metvica Mentha spicata, klasasta metvica Myrroxylon balsamum var. pereirae, Perubalzam Myroxylon balsamum var. balsamum, Tolubalzam N Nerium oleander, oleandar Nicotiana tabacum, duhan O Olea europaea, maslina Orchis militaris, kaćun bijeli Orchis morio, kaćun obični Oryza sativa, riža P Panax ginseng, ginseng Papaver somniferum, vrtni mak Petroselinum crispum subsp. crispum, peršin lisnati Pimpinella anisum, anis Pinus mugo, planinski bor Pinus nigra, crni bor Pinus pinaster, primorski bor Pinus sylvestris, obični bor Platanthera bifolia, vimenjak Polygala senega, krestušac Polygonum aviculare, troskot Primula elatior, jagorčevina bijela Primula veris, jagorčevina žuta Prunus dulcis var. amara, gorki badem Prunus dulcis var. dulcis, slatki badem Q Quercus robur, hrast lužnjak R Rhamus frangula, krkavina Rheum palmatum, rabarbara Rheum rhaponticum, europska rabarbara Ricinus communis, ricinus Rosa centifolia, ruža punocvjetna Rosa gallica, ruža galska Rosea damascena, ruža damašćanska S Salix alba, vrba Salvia officinalis, kadulja

Salvia triloba, grčka kadulja Saponaria officinalis, sapunika Secale cornutum, roščić ražove glavice Silybum marianum, sikavica Sinapis alba, gorušica bijela Strophantus combe, strofantus Strychnos nux-vomica, strihninovac Styrax tonkinensis, indijski benzojevac Syzygium aromaticum, klinčić T Tamarindus indica, tamarindus Taraxacum officinalis, maslačak Tussilago farfara, podbjel Theobroma cacao, kakaovac Thymus vulgaris, timijan Thymus zygis, španjolski timijan Thymus pulegioides, metvičasti timijan Thymus serpyllum, majčina dušica Tormentilla erecta, petoprsta U Urginea maritima, morski luk V Valeriana officinalis, odoljen Verbascum phlomoides, divizma obična Verbascum densiflorum, divizma gustocvjetna Vinca minor, zimzelen

HRVATSKO NAZIVILJE BILJNIH VRSTA A Akacija senegalska, Acacia senegal Aloj, Aloe Anđelika, Angelica arhangelica Anis, Pimpinella anisum Aniš zvjezdasti, Illicum verum Aris, Larix decidua B Brđanka, Arnica montana Badem gorki, Prunus dulcis var. amara Borovica, Juniperis communis C Cimet, Cinnamomum zeylanicum Č Češnjak, Allium sativum D Divizma gustocvjetna, Verbascum densiflorum Duhan, Nicotiana tabacum Dunja, Cydonia oblonga

E Eukaliptus, Eucalyptus globulus G Ginkgo, Ginkgo biloba Glog bijeli, Crataegus monogyna Glog crveni, Crataegus oxyacantha Gorušica bijela, Sinapis alba Gorušica crna, Brassnica nigra Gospina trava, Hypericum perforatum H Hamamelis, Hamamelis virginiana Hibiskus, Hibiscus sabdariffa Hrast lužnjak, Quercus robur I I|irot, Acorus calamus Ipekakuana, Cephaelis ipecacuanha Islandski lišaj, Cetraria islandica J Jasen crni, Fraxinus ornus Jagorčevina bijela, Primula elatior Jagorčevina bijela, Primula veris Jela kanadska, Abies balsamea K Kadulja, Salvia officinalis Kakaovac, Theobroma cacao Kamilica, Chamomilla recutita Kamforovac, Cinnamomum camphora Kaskara, Rhamnus purshiana Kesten divlji, Aesculus hippocastanum Kilavica sjajna, Herniaria glabra Kilavica dlakava, Herniaria hirsuta Kim, Carum carvi Kininovac, Cinchona pubescens Klinčić, Syzygium aromaticum Konoplja indijska, Cannabis sativa var. indica Komorač, Foeniculum vulgare Korijandar, Coriandrum sativum var. vulgare Kositrenica, Ephedra sinica Krkavina, Rhamnus frangula Kukurjek crni, Helleborus niger L Lan, Linum usitatissimum Limun, Citrus limon Luk crveni, Allium cepa Luk morski, Urginea maritima LJ Ljupčac, Levisticum officinale M Majčina dušica, Thymus serpyllum

Mak vrtni, Papaver somniferum Maslačak, Taraxacum officinalis Maslina, Olea europaea Matičnjak, Melissa officinalis Medvjetka, Arctostaphylos uva ursi Metvica primorska, Mentha calamintha Metvica kudrava, Mentha crispa Metvica paprena, Mentha piperita Metvica poljska, Mentha arvensis Metvica vodena, Mentha aquatica Metvica dugolisna, Mentha longifolia Mirha, Commiphora molmol Morač, Ammi majus Morač španjolski, Ammi visnaga N Naprstak crveni, Digitalis purpurea Pustikara, Digitalis lanata Naranča gorka, Citrus aurantium subsp. amara Naranča slatka, Citrus aurantium subsp. sinensis O Odoljen, Valeriana officinalis Oleandar, Nerium oleander Oman, Inula helenium Orah, Junglans regia P Peršin lisnati, Petroselinum crispum subsp. crispum Peršin korjenasti, Petroselinum crispum subsp. tuberosum Paprika, Capsicum annuum Pejotl, Lophophora williamsi Perubalzam, Myroxylon balsamum var. pereirae Petoprsta, Tormentilla erecta Planinski bor, Pinus mugo Podbjel, Tussilago farfara Preslica poljska, Equisetum arvense Pšenica, Triticum vulgare R Rabarbara, Rheum palmatum Rabarbara europska, Rheum rhaponticum Roščoć ražovaeglavice, Secale cornutum Ricinus, Ricinus communis Riža, Oryza sativa Rogač, Ceratonia siliqua Rosopas, Chelidonium majus S Sadarka, Gypsophilla paniculata Sapunika, Saponaria officinalis Sena, Cassia acutifolia Sena, Cassia angustifolia Sikavica, Silybum marianum Sladić, Glycyrhiza glabra Sljez bijeli, Althaea officinalis Sljez crni, Malva sylvestris Smokva, Ficus carica Strihninovac, Strychnos nux-vomica

T Tamarindus, Tamarindus indica Timijan, Thymi vulgaris Tolubalzam, Myroxylon balsamum var. balsamum Troskot, Polygonum aviculare Turica, Agrimonia eupatoria V Velebilje, Atropa belladonna Vodopija, Cichorium intybus Vranjak mirisni, Gymnadenia odoratissima Vrba, Salix alba Z Zimzelen tropski, Catharantus roseus Zimzelen, Vinca minor