Sistem Oslananja I Odrzavanje Sistema

 

MAŠINSKI FAKULTET PODGORICA  DRUMSKI SAOBRAĆAJ 

SEMINARSKI RAD TEMA:

SISTEM OSLANJANJA

Mentor: Prof. Dr

(VJEŠANJA) AUTOMOBILA I NJEGOVO ODR ŽAVANJE ŽAVANJE 

Student:

Vujadinović Radoje

Babović Mirko 1/18 

Podgorica, 2019 god.

 

SADRŽAJ:  1.   Uvod vod.......... ..................... .................................. .................................................... ........................................................... ........................................... ............. 2 2.   Sistem za oslanjanje (vješanje) motornog vozila  ........... ...................... ........................ ......................... ............ 3 3.   Oscilatorni model sistema elastičnog vješanja motornog vozila  ....................... 5  4.   Vrste i klasifikacija sistema oslanjanja …………………………….…………. 6 5.   Elastični elementi  ................................................ ........... ............................................................. ............................................ .................... 1 10 0 5.1.   5.2.  

Elastični elementi od metala .......... ........................................... ....................................................... ...................... 15 15 ..................................... ................................................. ........................ 16 Elastični elementi od nemetala ............ 6.   Elementi za prigušenje oscilacija (amortizeri ) ................................................ 17 7.   Stabilizatori ………………………………………………………………… . 20 8.    Nači  Načinn održ odr žavanja sistema za oslanjanje  ………………………………..……  21 Zaključak ........... ......................................................... ............................................................................ .................................................. .................... 26 Literatura Literatura .......... ................................................. ..................................................................... .......................................................... ............................ 27

1

 

1. UVOD Osnovni zadatak sistema za oslanjanje je da obezbijedi elasti čnu vezu između to čka i karoserije, a

samim tim i stabilnost vozila u svim uslovima vožnje. Prilikom kretanja vozila dolazi do oscilacija   koje bitno utiču na osnovne osobine vozila kao sto su vučne karakteristike, stabilnost, udobnost, upravljivos i sl.. Da bi se smanjile oscilacije koje djeluju sa podloge na to kove i da bi se dale željene karakteristike oscilovanjima vozila služi sistem za oslanj anje. Lako ječprimijetiti da je ve ća uloga sistema za oslanjanja srazmjerna brzini kretanja vozila, dakle sto se ve ćom brzinom krećemo to nam je važni ji  ji sistem za oslanjanje. Osnovni zahtjevi koji se traže od ovog sistema su: odsustvo udara i oscilacija, ve ća stabilnost, obezbjeđenje osnovnih karakteristika pri gušenja. Ovaj sistem je veoma složen i sastoji se od više osnovnih, tj. posebnih sistema.   Sistem za oslanjanje je veoma složen i sastoji se više osnovnih, tj. posebnih sistema.  Sistem za oslanjanje je dio donjeg dijela koji služi za vezivanje točkova za noseću konstruk ciju ciju vozila, da ublaži udare i oscilacije koje nastaju  prilikom  prili kom kretanja kretanja vozila po neravnoj podlozi i da obezbijedi dobar kontak kontaktt između između pneum pneumatika i  podloge.

2

 

2. SISTEM ZA ZA

OSLANJANJ OSLANJANJE E (VJEŠANJ (VJEŠANJE) E) M MOTORN OTORNOG OG V VOZ OZIL ILA

Pod sistemom oslanjanja se podrazumijevaju mehanizmi i elementi koji imaju zadatak da sve reaktivne sile i momente koji se pojavljuju izme đu točkove i tla u raznim uslovima kretanja prenesu na ram ili karoseriju uz što je moguće veće ublažavanje udarnih opterećenja, kao i obezbje đenje  potrebne stabilnosti vozila posebno pri kretanju kretanju u krivinama. krivinama. Sistem oslanjan osl anjanja ja u opštem slučaju  predstavlja jedan vrlo složen sistem koji se sastoji iz četiri posebna sistema ili mehanizm mehanizmaa i to: a)    b)   c)   d)  

mehanizam za vo đenje točka (elementi za vođenje); elasti čni oslonci (elasti čni elementi), ntii za prigušen prigušenje je oscilovanja oscilova nja i   element stabilizatori.

a)   Mehanizam za vođenje točka (elementi za vođenje)

ima zadatak da obezbijedi što povoljnije   njihovo relativno pomjeranje u odnosu na okvir ili karoseriju vozila.

Elementi

za

vo đenje

moraju,

takođe,

da

obezbijede i prenošenje horizontalnih reaktivnih sila i reaktivnih momenata sa samog to čka na okvir, odnosno karoseriju vozila.

Slika 1.  Mehanizam za vođenje točka 

 b)   Elastični oslonci (elasti čni elementi) u suštini imaju zadatak da ram suštinski ili karoseriju   vertikalne reaktivne sile,prenesu ustvari, na nj ihov zadatak je da pri  prenošenju ovih vertikalnih sila obezbi jede  jede njihovo što veće ublažavanje, odnosno da se ostvari što već e smanjivanje veličina udarnih opterećenja.

Slika 2. Zavojna opruga kao

3

elastični element 

 

c)  Elementi

za prigušivanje imaju osnovni zadatak da prigušuju oscilacije elastičnih oslonaca,  odnosno odnos no siste s istema ma vješ anja i vozila u cjelini, cjelini, kao i smanji smanjivanje vanje udarnih opte o ptere reć enja.

Slika 3. Teleskopski amortizer kao element za prigu šenje

oscilacija 

d)  Stabilizatori na drumskim prevoznim sredstvima, pored prethodno definisanih mehanizama i   elemenata sistema oslanjanja, ponekad se sre ću i neki posebni elementi koji imaju za cilj obezbjeđenje što veće stabilnosti vozila, pri njegovom kretanju u krivini.

Slika 4. P oprečni stabili stabilizator zator

,,,,Balans Balans ši šipka’’ pka’’  

Kod određenog broja sistema vješanja jedan elasti čni element može da ispuni funkciju i elementa za vođenje i elementa za prigušenje oscilovanja. Tako, np r. kod velikog broja teretnih vozila uzdužni lisnati gibnjevi, pored svoje funkcije elastičnog elementa, određuju kinematiku točkova,  primaju sve vidove opterećenja i prigušuju oscilovanje usljed trenja između listova gibnja. Kod određenog broja sistema vješanja sva tri podsistema su izvedena odvojeno: elasti čni elementi u vidu opruga, elementi za vođenje u vidu poluga, oslonaca i zglobova, a elementi za prigušenje oscilovanja u vidu vid u amortizera. amortizera.

4

 

3. OSCILATORN OSCILATORNII MODEL SIS TEMA ELASTIČNOG VJEŠANJA MOTORNOG MOTORN OG VOZILA VOZILA  Sistem elastičnog oslanjanja motornog vozila, je onaj mehanizam koji ostvaruje elasti čnu vezu između osnovne konstrukcije motornog vozila kao ovješene mase i osovine sa toč kovima kao neovješene mase. Zbog vanjskih uticaja, uslova eksploatacije koji dolaze od karaktera podloge puta i režima vožnje motornog vozila, dolazi do pojave vanjskog poremećaja ravnomjernom kretanju osnovne konstrukcije. Ovaj poremećaj može uticati na pravolinijsko i ugaono pomjeran je osnovn osnovnee konstrukcije, konst rukcije, tri translacij transla cijee po x, y, z osi i tri rotacije rotaci je oko x, x, y i z ose kako kako je to pokazano pokazano na slici sli ci 5.

a) 

 b)

Slika 5.  Mogućnosti oscilovanja osnovne konstrukcije motornog vozila

 Navedene oscilacije oscilaci je prema slici 5. im imaju aju i svoje standardne standardne nazive: nazive: vertikalne vertikalne oscilacije oscila cije ,,Z”, uzdužne oscilacije ,,X”, poprečne oscilacije ,,Y”, ugaone oscilacije oko ,,X” ose ljuljanje, ugaone oscilacije oko ,,Y”  ose galopiranje, ugaone oscilacije oko ,,Z”  ose plivanje. Posmatrano motorno vozilo na ovaj način predstavlja krutu figuru kao jednu masu i ima šest stepeni slobode. Ako se ide na realnost sistema motornog vozila od slučaja do slučaja onda se motorno vozilo predstavlja kao vrlo složen oscilatorni sistem. Tako, npr. vozilo na slici 5. a) može  se predstaviti preko ekvivalentnog oscilatornog sistema sa tri mase (sl. 5 b). Masa M je masa osnovne konstrukcije, a mase m1 i m2 su mase prednje i zadnje osovine kao neovješene mase. Krutosti elastič nih elemenata su označene sa c1, c2, c 3, c4, a prigušenja su izražena preko koeficije koeficijent ntaa  prigušen  prigušenja ja k 1 i k 2.

5

 

4. VRSTE I KLASIFIKACIJA SISTEMA OSLANJANJA U cilju postizanja osnovne orijentacije o mogu ćnostima danas primjenjivanih rješenja sistema vješanja na raznim vrstama vozila, korisno je izvršiti   sistematizaciju prema bitnim karakteristi čnim veličinama. Prema vrsti i karakteru elemenata za vo đenje točka, sistem sistemii oslanjanja se dijele di jele na: na: ➢  zavisne i ➢ 

nezavisne. 

Zavisni sistemi  su vezani za pojam krutog mosta bilo pogonskog bilo upravlja čkog, kod koga „kruta“ greda vezuje lijevi i desni točak pri čemu se pomjeranje jednog točka u poprečnoj ravni  prenosi i na drugi drugi točak (slika 7.). Ovi sistemi su najjednostavniji, ali ne pružaju moguć nosti obezbjeđenja pravilne kinematike upravljanja. Zbog toga se zavisni sistemi oslanjanja koriste danas na upravljačkim mostovima teretnih vozila. Na pogonskim mostovima koji nisu upravlja čki, sistemi zavisnog oslanjanja se sre ću djelimično kod putničkih vozila, a kod ostalih vrsta vozila prakti čno uvijek. Na slici 7. nailaskom desnog to čka na prepreku, dolazi do pomjeranja cijelog vozila. Ugaono pomjeranje točka će biti obilježavano sa uglom λ, a bočno pomjeranje sa kotom Δ b. Zavisno elasti čno vješanje s balansirajućim susjednim točkovima udvojenih osovina prikazano je na slici 8.

Slika 7. Sistem

zavisnog elastičnog oslanjanja 

6

 

Slika 8.  Zavisno

vješanje sa balansirajućim točkovima

Zavisni sistem sis temii su povezani sa pojmom krutog krutog mosta, pogonskog (sl (slika ika 9) i upravlja upravlj ačkog (slika 10).

Slika 9.  Kruti pogonski most

7

 

Slika 10. Kruti

upravljački most teretnog vozila 

Nezavisni sistemi  oslanjanja se danas prakti čno obavezno sre ću na upravlja čkim mostovima  putni  put ničkih vozila, a često, u posljednje vrijeme sve više i na njihovim pogonskim mostovima. Kod nezavisnih sistema, mehanizam za vo đenje preuzima na sebe i funkciju upravlja čkog mosta u cjelini, ukoliko se radi o prednjim to čkovima. Pogonski most se, u ovom slu čaju (ako nije upravljački), ne može   izraditi u jedinstvenom krutom kućištu, već  se točkovi vezuju sa diferencijalom preko poluvratila izvedenih kao zglobni prenosnici. U zavisnosti od toga u kojoj se ravni pomjera to čak pri njegovom odizanju razlikuju se sistemi nezavisnog vješanja sa pomjeranjem točka u poprečnoj ravni sa jednom poprečnom vođicom (slika 11. a), b) i c)).

Slika 11. Sistem nezavisnog

vješanja sa jednom poprečnom vođicom  8

 

ili sa dvije popre_ne vo_ice istih dužina  (slika 12. a) i b)), ili sa dvije popre čne vođice razli čitih dužina (slika 13. a) i b)), pomjeranjem točka u uzduž uzdužnoj noj ravni rav ni –  s jednom ili dvije podužne podužne vođ v ođice.

Slika 12. Sistem

nezavisnog vješanja sa pomjeranjem točka u poprečnoj ravni sa dvije popre čne vođice. Skica (a) i primjer izvedbe (b).

Slika 13.  Sistem

Slika 14. Sistem

ka u popre nezavisnog vješanja sa pomjeranjem čnoj(b) ravni vođice razli čitih dužina. Skica (a) toč i pri primjer mjer izvedbe   sa dvije podužne  

nezavisnog vješanja sa pomjeranjem točka u uzdužnoj ravni sa jednom (a) ili dvije podužne vođice (b), sa praktičnom izvedbom (c) 9

 

5. ELASTIČNI ELEMENTI  Elastičnu karakteristiku sistema oslanjanja u najvećoj mjeri predodređuju elastični elementi. Kako  je, sa druge druge strane, ova karakteristika karakteristika jedan je dan od najbitnijih najbitnijih pokazatelja sistem sis temaa vje šanja u cjelini, to su elastični elementi doživjeli različita konstruktivna rješenja, a danas se izrađuju od metala i nemetala. Elastični elementi od metala izrađuju se kao: ➢  lisnate opruge opruge (gibnjevi), (gibnjevi), ➢  zavojne opruge i ➢  torzioni štapovi.  U nemetalne elastične oslonce spadaju: ➢   pneu  pneum matski atski i ➢ 

hidraulični elastični elementi. elementi.  Na novijim novijim kon konstruk strukcijama cijama vozila često se susreću dva pa i vi više še vrsta elastičnih elem elemenat enata. a. U tom slučaju se govori o kombinov kombinovanim anim elastičnim el ementima ementima. 5.1 Elastični

elementi od me tala

se obično upotrebljavaju kod zavisnog sistema vješ anja. Kako je ranije napomenuto, kod zavisnog sistema vješ anja sa uzdužno postavljenim gibnjevima nisu potrebni elementi za vođenje. Da bi gibanj mogao predavati i primati uzdužne sile,   mora biti sa ramom ili karoserijom vezan preko jednog krutog i  jednog pomoćnog pomoćnog oslonca (obično (obi čno preko pol polug ugee koja je sa  jedne strane zglobno zglobno vezana vezana za ram a sa druge druge za gibanj). Da bi lisnati gibanj zadržao most od okretanja oko svoje osovine mora biti sa njim kruto vezan. Način vezivanja lisnatog gibnja za Lisnate opruge (gibnjevi)

osovinu i ram dat je na slici 15.

1-  Nepokretni oslonac, 2- pokretni oslonac, oslonac, 3- lisnati lisnati gibanj, gibanj, 4- uzengija uzengija ( veza most gibanj), gibanj), 5-ram, 6- amortizer, amortizer, 7- pogonski most. Slika 15. Vezivanje  Vezivanje gibnja gibnja sa karoserijom

10

 

Lisnati gibanj je uglavnom sastavljen od lisnatih, valjanih ili vučenih čeličnih traka, a zbog opterećenja na savijanje  sastoji se od više listova različite dužine i različitog radijusa krivine a u cilju smanjenja trenj a između lis tova postavljaju se slojevi od plastike. Da ne bi došlo do  pomjeranja  pom jeranja listova gibn gibnja ja služi cent centralni ralni zavrtan zavrtanjj (1) (sl. 16) i stege (2). Pored prednosti lisnatog gibnja koje su naglašene ranije (nisu potrebni elementi za vođenje) oni imaju i niz  nedostataka koji se ogledaju u relati vno velikoj sopstvenoj težini, nedovoljnom vijeku trajanja i   linearnoj karakteristici karak teristici (koja pra kt ktično ično treba da je nelinearna). 

Slika 16. Lisnati gibanj  –  sklop  sklop

Primjeri ugradnje lisnatih gibnjeva dati su na sl. 17, sl. 18, sl. 19. I zvedba glavnog i pomoćnog gibnja data je na sl. 17. Na sl. 18. dat je popr ečni ečni gibanj na putničko vozilo.

Slika 17. Rješenje

glavnog i pomoćnog lisnatog gibnja  

11

Slika 18.  Poprečni

gibanj za putničko v ozilo

 

 Na sl. 19 dat je primjer veze (uležištenja) gibnja na vozilu i graničnik savijanja gibnja (a) –  pozicija   pozicija 1, a na dijelu d ijelu slike (b) data su paralelno paralel no dva gibn gibnja ja (glavni i pomoćni). pomoćni).  

Slika 19.  Ugradnja gibnjeva

12

 

kao elastični elementi primjenjuje se uglavnom kod lakih vozila koja imaju nezavisno vješanje. Opruge se izrađuju od okruglog ili pravougaonog profila. Primjer ugradnje

Zavojne opruge  

zavojne opruge opruge na vozilu dat je na na slici sl ici 20.

Slika 20. Zavojna opruga na vozilu

Često se u cilindričnom šupljom prostoru opruge ugrađuje teleskopski amortizer sl. 21, sl. 22 i sl 23. Zavojne opruge ne mogu da prenesu bočne i uzdužne sile. Stoga se primjenjuju u takvim konstrukcijama vješanja u kojima se sil e kočenja, pogonske i bočne sile prenose posebnim elementima za vođenje. Opruge se postavljaju na vozilo sa određenim prednaponom. Težina zavojne opruge je manja od težine ekvivalentnog lisnatog gibnja. Zavojne opruge se često  primjenjuju  primjen juju zajedno sa lisnatim l isnatim gibnjevima, gibnjevima, te im i m na na taj način popravljaju popravlj aju karakt karakteristiku. eristiku. 

Slika 21.  Sistem

Slika 22. Mc Phersonova orpužna

nezavisnog vješanja prednje   upravljačke osovine  13

noga 

 

Slika 23. V ješanje dvostrukim poprečnim ramenima sa zavojnom oprugom (dvije izvedbe)

Torzione opruge   (torzioni štapovi), kao elastini element, primjenjuju se uglavnom kod nezavisnog na vozilo, ali al i u sva svakom kom sluaju sluaj u u vješanja. Mogu se postavljati popre čno ili podužno u odnosu na horizontalnoj ravni. Na slici 24. prikazan j e jedan torzioni štap, dužine ..1” kod koga je jedan kraj vrsto učvršćen, a drugi kraj na kraku ,,a” je vezan za točak. Vertikalni udari puta stvaraju silu Z koja uvija torzioni štap. Po prestank prestankuu djelova djelovanja nja sile sil e Z, elastinost el astinost torzione torzione opruge vraća točak u prvobitni  položaj. Dobra osobina torzion torzionih ih opruga opruga je mala tež težina ina i gabarit i, a ne zahtijevaju posebno

ograni čena, pošto je teško dobiti materijal koji   odgovara potrebnim održavanje. Upotre ba im je ograni karakteristikama na uvijanje (30°/1 m). Izra đuju se od pra vih štapova kružnog ili pravougaonog  presjeka  presje ka bilo iz jednog kom komada ada ili više kom komada. ada.  

Slika 24. Torziona opruga

Slika 25.  Konstruktivni oblici torzionih opruga

14

 

5.2 Elastični

elementi od nemetala

Pneumatski  elastični elementi se upotrebljavaju kod vozila čije se opterećenje

mijenja u širokom dijapazonu (autobusi, teški kamioni i prikolice), i kod putnikih vozila visoke klase kod kojih se želi obezbijediti što je moguće veći komfor (Mercedes, Citroen itd.). Pneumatski elastini elementi (pneumatski jastuci) izvedeni su od gume oja čane čelinim vlaknima. Na slici 26. prikazano je nekoliko konstruktivnih rješenja pneuma tskih elastičnih elemenata kod teretnih vozila. Putem  promjene  prom jene pritisk pri tiskaa vazduha vazduha koji se nalazi unut unutar ar elementa elementa autom automatsk atskii se regu re gulliše  njegova krutost. 

Slika 26.  Konstruktivna

rješenja pneumatskih elastičnih elemenata

Sistem pneumatskog elastčinog oslanjanja s pomo ćnim sistemima koji mu pripadaju prikazan je na slici 27. Sa ove slike se može shvatiti proces fun kcionisanja pneumatskih elasti čnih elemenata na vozilu. 1- kompresor, 2- Regulator pritiska, 3- Nepovratni   Nepovratni ventil, ventil,

 

45- Rezervoar, Regulator pritiska sa nepovratnim ventilom, 6- Regulator nivoa obješene mase,   7- Regulacioni ventil, 8- Razvodnik, 9- Elastični element i  10-  Poluga.

Slika 27.  Sistem pneumatskog elastičnog oslanjanja sa pomoćnim elementima

15

 

elastični element- Kombinacijom dva razliita medija, nestišljive tečnosti i stišljivog gasa dobi ja  ja se hidropneum hidropneumatski atski elasti čni element. Svako pomjeranje toka prenosi se na tenočst, a preko nje na membranu iznad koje se nalazi gas, te se na taj na čin izaziva sabijanje gasa na osnovu čega se dobije dejstvo ekvivalentno dejstvu pneumatskog elasti čnog elementa. Šema hidropneumatskog elastčinog oslonca sa elasti čnim elementima teleskopskog tipa data je na slici 28 a) bez kontrapritiska i slika 28 b) sa kontrapritiskom. Veli čine V1, p1  i D1  su radna zapremina,  pritisak i pre čnik radnog cilindra, a V2, p2  i D2 radna zapremina, pritisak i pre čnik kontrapritisnog  prostora. Pri povećanju opterećenja povećava se p1, a opada p2, dolazi do povećanja učestalosti oscilacija. U slučaju da postoji i kontrapritisni prostor, promjene optere ćenja manje utič u na sopstvenu učestalost oscilacija. Promjenom koli čine gasa (neki neutralni gas) može s e regulisati učestalost oscilovanja, a promjenom koli čine tečnosti reguliše  se položaj nadgradnje, za sluč aj Hidropneumatski

nezavisnog oslanjanja. Primjer hidropneumatskog elementa oslanjanja koji je koristio Citroen  prikazan je sa svim detaljina na na slici 29. 2 9.

1 - radni prostor, p rostor, 2 - podioni klip, 3 - rezervoar, 4 - klip sa klipnjaom, 5 - kontrapriti kontrapr itisni sni prostor Slika 28. Šema hidropneumatskog

Slika 29. Hidropneumatski Hidropneumatsk i oslonac

elastinog elementa

Citroena DS-19

16

 

6. ELEMENTI ZA

PR PRIGUŠENJE IGUŠENJE OSCILACIJ A (AMORTIZERI) 

Zbog postojanja elasti čnih elemenata u sistemu oslanjanja javljaju se oscilacije čak i prilikom kretanja po najkvalitetnijim putevima. Kako su pojave oscilovanja neprijatne za voza ča i putnike, a takođe loše utiču i na stabilnost tereta, mora se vršiti njihovo brzo prigušenje, ne samo iz razloga navedenih nego i zbog spre čavanja pojave cije. Ovo prigušenje vršei   elementi za  prigušen  prigušenje je gore ili   amortizeri. Amortizer služi za brzo rezonan prigušivanje oscilovanja vozila sprečavanje  pojave rezonancije koja se može pojaviti ukoliko se oscilacije brzo ne priguše. Prigušenje  oscilovanja karoserije i osovine vozila, koje se javlja pri kretanju po neravnom putu, vrši se pod uticajem sila otpora u sistemu vješanja . Sile otpora su trenje u elasti čnom elementu i elementu za vočenje (npr. izme đu listova lisnatog gibnja, osovinicama i zglobovima elemenata za vođenje), a takođe  i sila otpora koju pruža   amortizer. U današnje vrijeme na vozilima se primjenjuju isključ ivo hidrauli čki amortizeri, amortizeri, i to: - amortizeri amortizeri sa polugom i - teleskopski amortizeri. amortizeri. Primjer amortizera s polugama prikazan je na slici 30. Tijelo amortizera napunjeno je uljem i vezano za ram (7) vozila. U tijelu amortizera se nalazi kulisa (4), koja preko sistema poluga (5, 6), koje su sa jedne strane vezane za to_ak, djeluje na kretanje klipova (1). Pomjeranje to_ka (8) nagore izaziva kretanje klipa (1) i prestrujavanje ulja iz komore (2) u komoru (3). Obrnuti smjer kretanja točka (8), poluga (5, 6) pomjera klip (1) u suprotnom smjeru, tako da gorivo struji iz komore (3) u komoru (2). Proticanje ulja pri ovakvom strujanju se vrši kroz male   kalibrisane otvore, čijom veličinom se defini še  trenje u ulju i samim tim prigušenje   amortizera. Veli čina pritiska ulja kod ovakvih amortizera se kre će u granicama 250 do 400 bara . Ako se prestrujavanje vrši s dva klipa dvosmjerno, onda su to tzv. amortizeri dvostrukog dejstva. Ovi amortizeri mogu biti i jednostrukog dejstva. dejs tva. U pri principu ncipu se na vozilima koris koriste te amortizeri amortizeri dvostrukog dv ostrukog dejstv dej stva. a. 1 - klipovi, 2, 3 - komore za ulje, 4 - ku kulis lisni ni mehanizam, mehanizam, 5, 6 - poluge, 7 - ram vozila, 8 - točak, 9 - elastični elem ele menat

Slika 30.  Hidraulički amortizer sa polugama, dvostrukog dvost rukog dejstva  

17

 

Tele skopski amortizeri Teleskopski amortizeri  su lakši od amortizera sa p olugama (skoro duplo), prostije su konstrukcije i imaju dug vijek trajanja. Kod teleskopskih amoretizera cilindar i klip su neposredno vezani za nadopružne i podopružne mase (ram i most). Teleskopski amortizeri rade sa pritiscima ulja od 60 do 80 bar. Izgled Izgled teleskopsog amortizera amortizera prikazan je na slici slic i 31.

Slika 31.   Izgled teleskopskog amortizera

Princip rada teleskopskog amortizera može se objasniti na primjeru dvoc ijevnog teleskopskog Ovakav av prigušivač (amortizer) ima radni prostor (A), tj. radni cilindar amortizera datog na slici 32. Ovak (2), klip (1) sa ventilima, klipnja ču (6), podnožne  ventile (4), vođicu klipnjače (8) koja u ujedno jedno služi služi a (5). Izme u cilindra (2) i (3) nalazi se prostor za izjedna čavanje (C) napunjen za smještaj do polovinezaptivač uljem i naziva se đobi čno kompenzaciona komora. Ostatak prostora u kompenzacionoj komori služi za prihvatanje povećane zapremine ulja uslijed zagrijavanja, kao i za slučaj istisnutog ulja uslijed uvlačenja klipnjače. Nivo ulja u kompenzacionom prostoru je takav da obezbijedi i pri ekstremno ekstremn o niskim temperaturama (-40 (- 40 °C) da ne ne do đe do ulaska zraka na podnožnim ventilima. Pored dvocjevnih, u praksi se koriste i tzv. jednocjevni amortizeri. Šema takvog jednog amortizera data je na slici 32. On ima, tzv. razdjelni klip (1) iznad koga se nalazi gas pod pritiskom (3), koji treba prihvatiti promjene zapremine ulja od zagrijavanja i istiskivanja klipnja čom. Uslijed sabijanja ili istezanja istezanja amortizera amortizera klipnja ča (8) potiskuje klip (5), gdje se aktivira ventil (6) ili (7), zavisno od smjera kretanja. Samo proticanje ulja kroz ventil (6) ili (7) ima funkciju prigušenja tok a, pa samim tim i kretanja klipa, odnosno klipnja če. Razdjelni klip (1) omogućava bilo koji položaj ugrađivanja miješanje nje gasa amortizera i prakti čno nema uticaja na njegovu funkciju. Pomo ću njega je sprije čeno miješa i ulja kao i pojava poj ava pjenu pjenušanja. šanja.  18

 

1 - kli klip, p, 2, 3 - cili cilindri, ndri, 4 - podnožni ventili, ventili,   5 - zaptivač, 6 - klipnja_a, 7 - cilindrični omotač,

1 - razdjelni kli klip, p, 2 - radni prostor, prostor , 3 - prostor za izjedna_avanje, 4 - me_uklipni prostor, prostor , 5 - klip, klip,

8 - vođica, 9 - kanal, A - radni prostor, C - prostor za izjedna čavanje Slika 31. Šema dvocijevnog teleskopskog amortizera

6 - usisni ventil, 7 - potisni ventil, 8 - klipnjača, 9, 10 - ušk e, e, 11 - cili cilindar, ndar, 12 - zaptivač  Slika 32.   Jednocijevni amortizer sa razdjelnim klipom

19

 

7. STABILIZATORI Elastično oslanjanje vozila ima i svoje negativne posljedice, što se ogleda u boč nom naginjanju vozila pri kretanju u krivini, a što ima za poslje dicu pogoršanje  karakteristika stabilnosti. U cilju smanjivanja bočnih naginjanja vozila koriste se stabilizatorske opruge  –  stabilizatori   stabilizatori i to naj češće torzioni. Mehani čki torzioni stabilizator po konstrukciji je veoma jednostavan, ne zahtijeva posebnu  pa i j eftin  je. Može Mož e but butii poluge postavljen popr ečnoa pri i uzduž uzčvršć dužno noenujeodnosu na vozila uz uzduž dužnu nu osu vozila. čno se žnju izvodi u obliku dvokrake kao poprečno cjelina, za okvir preko stega s Obi tvrdom gumom, a vođicama se povezuje s veznim polugama. Uloga stabilizatora je da se torzijom suprotstavi bočnom naginjanju vozila u slučaju kada se jedan točak izdiže, tj. da kao sila reakcije  pritiskivanjem suprotnog suprotnog točka na kolovozu ispravlja vozilo i ne dozvoljava njegovo bo čno naginjanje. Na slici 33. i slici 34. date su šeme različitih izvedbi stabilizatora. Stabilizator prikazan na slici 33. je sa obije strane vozila vezan na mjestu H preko elasti čnih gumenih ležajeva  s  podužnim  poduž nim vođicama, i na mjestu F zglobno sa  poduž  podužnim nim vođicama. Bočnom naginjanju vozila suprotstavlja se trenje u elasti čnom elementu H. Na slici 34. prikazan je stabilizator sa po dva elastična gumena ležaja   (H i F) koji su vezani s podužnim vođ icama. Bočnom naginjanju vozila suprotstavlja se prigušenje u elastič nim vezama uslijed okretanja vođice i poprečne veze.

Slika 33.  Šema stabilizatora 

Slika 34. Šema stabilizatora

20

 

8. NAČIN ODRŽAVANJA ODRŽAVANJA SISTEMA ZA ZA

OSLANJANJE OSLANJANJ E 

Provjera ispravnosti amortizera

Amortizeri su nezamenljivi dio automobila sa kojim se svi vozači upoznaju već u početku vožnje .

Često nam se desi da u toku vožnje miran rad motora narušavaju povremeni tupi udarci, kao da udarimo metalnim predmetom u metal. Taj zvuk se ponavlja kada brže pređemo preko neravnina na  putevima.  put evima. Pozn Poznajući ajući naše put puteve eve naše udobn udobnoo put putovanje ovanje često će pres ijecati navedeni zvuk. Dodatno će nam otežavati vožnju sporo zaustavljanje ’’talasanja’’ automobila.   Posle svake neravnine na putu osećaćemo se kao da smo na vode nim talasima. Amortizere automobila zovemo i  prigušivačima zbog svoje uloge da  prigušu  prigušuje je vertikalne oscilacije oscil acije aut autom omobila. obila. Kod većine veći ne današnjih današnjih automobila amortizeri su smješteni u središtu opruga automobila . Vertikalne oscilacije na automobilu uzrokuju neravnine na putu uz pomoć opruga automobila a uloga amorti zera je da te oscilacije smanji. Iz uloge amortizera dolazimo i do načina prov jere ispravnosti am amortizera ortizera automobil autom obila. a. Simptom Simptomii neispr neispravnosti avnosti amortizera amortizera i dj djelo elova va u dodiru sa njima: njima:

-  Ako čujete tupe udarce u pravcu određenog točka u gornjem d ij elu šasije automobila, velika

vjerovatnoća je da imate oštećenu šolju amortizera ili se možda samo olabavio zavrtanj koji drži pričvršćen pričvr šćen gorn gornji ji kraj amortizera amortizera za šasiju, 

-  Ako naiđete na veće neravnine na putu a posle prelaska auto nastavi sa ’’ljuljanjem’’ znajte da vam je stradao am amortizer, ortizer,

-  Ako prilikom prelaska preko neravnina čujete jake uda rce metala od metal –  vjerovatn  vjero vatno o vam je  pukla  puk la oprug oprugaa .

ši na sledeći slede ći način:  Provjera ispravnosti amortizera amortizera se vr ši Kada se naglo naslonimo na jedan kraj automobila i pustimo automobil, u slučaju ispravnog amortizera auto će se pokrenuti na dolje a po prestanku pritiska vratiti u prvobitan položaj i tu se zaustaviti. u suprotnom ako je amortizer automobila neispravan auto će i posle porestanka pritiska nastaviti da se kreće dol je- go gore (njihaće se).  Na kraju kada ustanovimo ustanovimo da nam je am a mortizer neispravan, postavlja se pitan pi tanje je ,,Da li kupiti kupiti novi ili  polovni am amortizer?’’. ortizer?’’. Svako im imaa svoje mišlj išljenje enje na postavljeno pitanje, ali uvijek se treba  posavjetovati sa licima koja im imaju aju isku iskustva stva u otk otklanjanju lanjanju ovakvih neispravnost neispravnosti. i. Sa mog aspekta  posmatranja  posm atranja mislim da su polovni orginalni amortizeri u većini slučajeva dugotrajni od novih

amortizera koje proizvode neke manje, nepoznate firme. Svakako ko je u mogućnosti da priušti sebi kupovinu novog orginalnog amortize ra nikada neće pogr ij ij ešiti. Ali posmatrajući finansijsko stanje  prosj ečnog čov jeka na našim prostorima, opet bih se vratio na kupovinu orginalnog polovnog amortizera koji je čak i tri do četri puta jeftini ji od novog. Zamjena Zamjena se vrši na sledeći način:   Da bi skinuli amortizer moramo skinuti točak zatim odviti par zavrtnjeva koji povezuju nosač točka sa amortizerom. Odspojiti stabilizator ako u sistemu oslanjanja imamo stabilizator. Ispod haube automobila pronaći zavrtanj za pričvršćivanje šolje amortizera za   šasiju, odviti navedeni zavrtanj a zatim polako izvući cijeli amortizer. Kod ovakvih dj elova obično imamo, u središtu osovine, ležište imbus ili toreks ključa koje nam služi da spr iječi zajedn z ajednoo okretanje okretanje navrtke navr tke za zavrtn vrtnja ja i osovine osovine na kojoj se navrtka navrtka nal nalazi. azi.

21

 

U slučaju da mij enjamo samo oprugu amortizera ili šolju amortizera sa svojim ležajem moramo odviti gornji zavrtanj amortizera koji je ujedno utvrđivač   opruge (ovdje govorim o amortizerima koji se nalaze u središnjem d ijelu opruge i zajedno čine jednu c jelinu –  ovakvih  ovakvih je 90 % amortizera na tržištu). Pri razdvajanju opruge od amortizera moramo voditi računa da ne   dođe do povređivanja  jer je oprug oprugaa napeta. Za odvajanje opruge od amortizera postoji više alata počev od kandži koje se stavljaju sa dvije supr otne otne strane opruge pa preko hidrauličnih presa . Vraćanje opruge na svoje mjesto takodje zahtijeva maksimalnu maksimalnu koncent koncentraci raciju ju da d a ne  bi došlo do povređivanja .

Slika 35. K andže andže za zamjenu opruga

Zamjena stabilizatora u sistemu oslanjanja automobila  

U zavisnosti od sistema oslanjanja neki automobili nemaju stabilizatore ali njihovu ulogu preuzima ili druga viljuška (rame) ili neki drugi spoj sa šasijom automobila. Obično kod sistema sa jedom viljuškom imamo i stabilizator koji spaja t ijelo amortizera sa balans štanglom. Uloga stabilizatora je da stabiliše vertikalni položaj točka. Pri likom skretanja automobila dolazi do povećanog opterećenja gornjeg dijela točka zbog dejstva cetrifugalne sile. Kako bi u tim slučajevima automobil ostajao stabilan a vozač imao bolju  kontrolu automobila, u sistem oslanjanja automobila je ugrađen op terećenje točkova točkova a automobil automobil ostaje stabilan.  stabilizator koji umanjuje navedeno opterećenje Oštećenja stabilizatora možemo prov jeriti kada odignemo točak od podloge, uhvatimo ga sa obije ruke  –   jednom rukom za donji dio točka a drugom za gornji –   i vršimo cimanje u normalnom smjeru od pravca kretanja točka. U slučaju da imamo veći z azor (luft) znaćemo da je stabilizator za zamjenu. Skidanje stabilizatora je jednostavno  –  odvijaju  odvijaju se zav zavrtn rtnje jevi vi na spoju sa balans štanglom i spoju sa amortizerom. Prilikom samog izvačenja pot rebno je polugom na balans štanglu rasteretiti pritisak na stabilizator i lagano ga izvući. Postupak  jerom rom.. vraćanja je isti samo suprotnim suprotnim sm je

22

 

Slika 36.  Način zamjene stabilizatora

Zamena viljuške u sistemu oslanjanja automobila   Viljuška

nam

je

glavni

dio nezavisnog

oslanjanja automobila. Napominjem ,,nezavisnog oslanjanja’’ jer je ona ključni d io koji vrši odvajanje prenosa oscilovanja jednog točka od drugog (lijevog od desnog). Viljuške

obično stradaju kod većih oštećenja automobila (saobraćajnih udesa i sl...). Izrađene su od jakih i debljih čelika jer trpe velika opterećenja. Deformisane viljuške je gotovo nemoguće vratiti u prethodno stanje pa se moraju zamijeniti. Obično sa jednim ili dva svoja d ijela

spojena za šasiju automobila a jednim  jabučicom za nosač točk točka. a. Sk idaju idaju se  jednostavno  jednostavn o ali najveći problem mogu da  predstavljaju zavrtn zavrtnjevi jevi koji su ,,zapek ,,zapekli li ’’ i Slika 37. Izgled viljuška kod sistema za oslanjanje

23

teško se odvijaju. 

 

Zamjena silen blokova

Silen blokovi su namijenjeni da obezbijed e elastičnu vezu (nečujnu u radu) između dv ij e čvrste, obično metalne c jeline koje su spojene osovinom. Kod automobila najviše su zastupljeni na spoju viljuške (ramena) i šasije. U zavisnosti od tehničkog r  ješenja može ih imati jedan ili više. Sastoje se od dva metalna cilindra koja su spojeni čvrstom gumom. Veći cilindar dolazi u spoj sa ležištem silen bloka na viljušci a manji cilindar koji se nalazi unutar većeg služi za sm ještanje osovine koja će povezati šasiju sa viljuškom. Ovakvim r  ješenjem smo dobili pokretnu vezu između rama automobila i vilj uške.  Oštećenje silen blokova se primećuje vizuelnim pregledom a u toku vožnje

 prili kom nailaska na veće neravnin  prilikom neravninee čućem čućemoo udarce metala od metal koji su ublaž ublaženi eni gu gum menim djelovima silen bloka koji se još uvijek nalaze između dva metalna cilindra.

Slika 38.  Silen blok

Da bi zamijenili silen blok moramo najprij e skinuti točak i osloboditi viljušku tako da imamo  pristup silen bloku bl oku.. Postoje razn raznii alati za vađenje silen si len blokova ali možem ožemoo izdvojiti ,,radapcig radapciger’’ er’’ i   ,,master set za silen blokove’’. Pored ovih alata možemo se i poslužiti gedorama odgovarajućeg

 prečnika i brezona sa s a dug dugačkim ačkim navojnim navojnim maticama. maticama. Ovim načinom jedna gedora mora biti šira od silen bloka kako bi na tu stranu izvlačili silen blok a druga mora biti prečnika kao  spoljni cilindar (ne šira da nebi kačila obod ležišta na samoj viljušci). Prostim zavrtanje navrtki koje se nalaze sa spoljnih strana gedora dolazi do izvalčenja oštećenog silen bloka. Vraćanje se vrši na isti način. Obavezno lezista silen blokova, prije nego što stavimo novi silen blok, očistimo od rđe i prljavštine a zatim  podm  podmažem ažemoo grafit grafitnom nom ili univerzalnom univerzalnom masti. Zamjena

’’jabučica’’ u sistemu oslanjanja automobila  

U zavisnosti od tehničkog r  ješenje sistema za oslanjanje možemo imati više veza popularno nazvanih ,, jabučica’’  jabučica’’ na jednom aut autom omobilu. obilu. Sam naz naziv iv je dobi jen  jen po izg izgledu ledu koji podsj eća na  jabuku jabuk u- u ovalnom ležištu na lazi se kugla iz koje izlazi osovina na koju se vezuje drugi dio sa kojim se izvodi ovaj tip veze. Pošto dolazi do trenja između metalnih površina kugle i ležišta, ona se nalazi ,,uronjena’’ u mas t. Kako ne  bi došlo do izlaska masti van i ulaska prlja prljavštin vštine u spoj, 24

 

 jabučica je zaštićen zaštićenaa gu gum menom oblogom oblogom..   Prvi znaci da će stradati jabučica su oštećen e  gumene  zaštite, a kasnije možemo čuti i udarce metal od metal koji se vremenom pojačavaju. Skidanje  jabučice se vrši okastim ključevima ili odgovarajućom gedorom. Kod današnjih automobila  jabučice se nalaze na spoju viljuške i nosača točk točka, a, na krajevim kraje vimaa stabilizatora kao i na krajevima letve volana. Kod osovine jabučice, na vrhu, imamo ležište imbus ili toreks ključa koje nam služi da spriječi zajedno zajedno okretanje jabučice i navrtke zavrtnja.

Slika 39. , ,JABUČICA’’ 

25

 

ZAKLJUČAK   Iz svega do sada navedenog možemo zaključiti da je sistem za oslanjanje kod motornih vozila jedan od veoma važnih sistema na vozilu, i da mu se kao takvom t reba posvetiti posebna  pažn  pažnja. ja. Od njegove ispravnosti zavisi udobnost i komfor u vožnji. Naravno, i ovaj sistem treba održavati i kontrolisati kako bi on bio u potpunosti efikasan.  

Mnogi proizvođači automobila su prepoznatljivi po ovom sistemu, pa se njhov a auta karakterišu kao veoma udobna i komforna, i to je nešto čemu oni posvećuju posebnu pažnju kao npr. (pežo, citroen, mercedes itd.).

 Naravno, sa razvojem aut autoo iindu ndustrije strije raste i razvoj sistema elastičnog oslanjanja, pri čemu se radi na rešenjima u pravo na ovom sistemu. novim inovacijam i rešenjima sistemu.

26

 

LITERATURA: [1] Filipović I.: Cestovna vozila, priručnik za voditelje stanica tehni čkih pregleda vozila, Sarajevo, 2012. [2] Simić D.: Motorna vozila, Naučna knjiga, Beograd, 1988. [3] Filipović I.:  I.: Motori i motorna vozila, skripta, Mostar, Mostar, 1996. 1996 . [4] www.deloviautomobila.rs

27

 

28