Seminarski-1 zicare

INTERNACIONALNI UNIVERZITET U TRAVNIKU SAOBRAĆAJNI FAKULTET

SEMINARSKI RAD TEMA: JEDNOUŽNE ŽIČARE

Viši asistent: Muhamed Sarvan Prof.dr . Sato Olević

Student: Jusuf Ćeljo Broj indexa: 152/10-II

Travnik, Juni 2012

0

UVOD Ova transportna sredstva primjenjuju se za prevoz rasutih tereta kao uglja, ruda, lomljenog kamena, pijeska, šljunka, zatim u šumarstvu za transport drveta, trupaca i sl. Vrlo široku primjenu našle su i za prevoz ljudi na sportskim terenima i izletištima. Povoljna su za transport po brdovitim terenima i tu su skoro nezamjenljiva, pošto zamjenjuju skupe i često nekoliko puta duže puteve. Njihovom izgradnjom po plodnim terenima izbjegava se uništavanje zemljišta gradnjom saobraćajnica i njihovih objekata, pošto samo stubovi, pogonska i povratna stanica zauzimaju zemljište. Zahvaljujući ovim svojstvima često su najekonomičnije sredstvo transporta. Prema obliku konstrukcije možemo ih podijeliti na:  žičare sa jednim užetom i  žičare sa dva užeta.   

Prema namjeni dijelimo ih na: žičare za prevoz rasutih materijala u rudarstvu i građevinarstvu, žičare za prevoz kabastih materijala u šumarstvu pri sječi drveta i žičare za prevoz ljudi na sportskim terenima, izletištima, za prevoz radnika u jamskim prostorijama rudnika itd...

Odlikuju se relativno jeftinom konstrukcijom, jednostavnom za montažu, rukovanje i održavanje kao i mogućnošću određenog stupnja automatske kontrole rada i ispravnosti.

1

1.1 Žičare sa jednim užetom To je postrojenje sastavljeno iz sljedećih dijelova i sklopova: beskonačnog užeta postavljenog na stubove preko pogonskog i povratnog kotura pogonske stanice povratne stanice sa zateznim uređajem utovarnog i istovarnog bunkera kod žičara za rasute terete, a kod žičara za prevoz putnika, sa prilaznom i izlaznom platformom i  kontrolnog pulta za praćenje rada žičare.    

Pogonska stanica se obično postavlja na većoj koti, a povratna na manjoj. Monoužetna žičara predstavljena je na sljedećoj šemi slika, br. 1.

Slika 1. Dispozicija žičare sa jednim užetom

Uže je postavljeno na stubove preko točkića za pridržavanje i vođenje užeta duž trase žičare.Stubovi mogu biti izrađeni od profilisanog željeza u obliku rešetkaste konstrukcije ili od čeličnih cijevi određenog oblika. Izgled stubova prikazan je na slici br. 2.

Slika 2. Stub od rešetkaste konstrukcije i cijevi

Kod ovih žičara uže je i vučno i noseće, a za njega vagoneti se prikopčavaju pomoću hvataljkih koje su različitih oblika i konstrukcija kako je prikazano na slikama br. 3. i 4.

2

Slika 3. Hvataljke za prikopčavanje vagoneta ili sjedišta

Slika 4. Kopče za vagonete i sjedišta

U slučaju da je konfiguracija terena duž žičare takva da je neophodno zaobići određeni dio terena što zahtjeva promjenu dijela pravca ose žičare, tada se postavljaju ugaone stanice. Ugaona stanica u suštini je uređaj sa dva odbojna kotura postavljena sa unutrašnje strane promjenjenog pravca užadi, a na rastojanju jednog od drugog koliko je rastojanje jedne strane užeta od druge da se ne promjeni paralelan raspored užadi. Na ugaonoj stanici vagoneti se iskopčavaju i dok ne pođu lom trase. Umjesto po užetu kreću se po šinama vođicama.Za nošenje i pridržavanje užeta na stubovima žičare pstavljaju se konzole za koje se vješaju uređaji za pridržavanje užeta, to su točkići preko kojih se kreće uže sa teretom, kojih može biti 2, 4 ili 8, sa svake strane stuba, slika br. 6. Uređaj slobodno visi da bi se ravnomjerno rasporedio teret na uređaj za pridržavanje. Međusono rastojanje vagoneta na žičari kreće se od 30 do 150m, što odgovara vremenskom intervalu pristizanja vagoneta od 20 do 100 sekundi, pri brzini od 1,50m/s. Za male žičare kapaciteta 15 do 50t/h upotrijebljavaju se užad prečnika 18mm, sa 6 strukova i po 19 žica u svakom struku. Žičara je vrlo ekonomična što se tiče instalacija, samo se uže brže troši, pošto je i vučno i noseće. Slika 6. Uređaj za pridržavanje užeta na stubovima

3

Manje žičare za prevoz putnika mahom na sportskim terenima su monoužetne i za njih se umjesto vagoneta prikopčavaju sjedišta za putnike, kako je prikazano na slici br. 7. U slučaju da je teren lomljen u cilju spriječavanja podizanja užeta, stubovi se rade sa pojačanim temeljima, a na njima se postavljaju pritiskajuće rolne užeta. 1.nosač rolnih užeta 2.cijevni nosač 3.veza sa nosačem 4.pritiskajuća rolna 5.sjedište Stolice moraju biti tako izvedene da se sa njih može brzo i lako silaziti i sjedati.

Slika 7. Shematski prikaz stolice za prijevoz putnika

4

1.2.

Žičare sa dva užeta

Ove žičare u suštini razlikuju se od prethodnih po tome što imaju vučno i noseće uže po naosob. Ustvari postoje dva noseća užeta za punu i preznu stranu ako se radi o prevozu samo u jednom pravcu, a može se koristiti i za dvosmjerni transport. U ovom slučaju i jedno i drugo noseće uže mora biti podjednako dimenzionisano. Vučno uže je beskonačno i služi za vuču i jedne i druge strane. Noseća užad postavljena su na stubove i to paralelno jedno drugom obično na rastojanju od 1,5 do 3,0 m. Noseća užad čvrsto su vezana na jednom kraju, a na drugom zategnuta protutegovima. Po svakom od ova dva užeta kreću se vagoneti ili kabine za ljude sa točkićima za kretanje po užetu i hvataljkama za pričvršćavanje korpe ili kabine za vučno uže. Vučno uže na jednoj strani prebačeno je preko pogonskog kotura, a na drugoj preko povratnog kotura na kome se obično postavlja i zatezna stanica. Na slici 8. shematski je prikazana žičara sa dva užeta. Vagoneti se drže za vučno uže pomoću čeljusnih hvataljki sa polugom koja kad je u jednom položaju hvataljka steže uže, a kad je u suprotnom položaju u koji se dovodi preko postavljene kose poluge, hvataljke se oslobađaju odnosno otpuštaju. Vagonet-korpa za rasute terete obješena je preko točkića na noseće uže. Nosači su sa korpom elastično spojeni, znatno ispod težišta korpe da bi se ista nakon deblokiranja mogla lako i brzo istresti.

Slika 8. Shema žičare sa dva užeta

Kao noseća užad upotrebljavaju se glatka užad specijalne konstrukcije za žičare, ili obična čelična užad sa debelim žicama postavljenim u više koncentričnih slčjeva i to: - u tri sloja: 1+6+12=19 žica - u četiri sloja: 1+6+12+18=37 žica. Kod glatkih ili zatvorenih užadi posljednji jedan ili dva sloja, izrađeni su od žica trapeznog oblika ili u obliku slova «S». Ova glatka užasi su mnogo bolja jer imaju manji koeficijent trenja u odnosu na otvorena užad. Zatvoreno uže se bolje konzervira, jer vlaga teško prodire unutra užeta, ali je ovo uže znatno skuplje. Za nesmetan prelaz točkića preko stuba, na koji se postavljaju fiksne papuče segmentnog oblika-slika. Obuhvatni ugao užeta na papuči je od 1 do 4°, a poluprečnik krivine 3 do 5 m.

5

1.3. Zatezanje užeta na papučama Da bi se ostvario što manji ugib užeta i omogućilo što lakše prelaženje vagoneta preko papuče na stubu uže mora biti dovoljno zategnuto. Najpraktičniji način zatezanja užeta je preko kontra tega odnosno zatezne stanice, kako je prikazano na slici 9.

Slika 9. Shematski prikaz zatezanja nosećih užadi

Slika 10. Zatezna stanica

Jasno je da svaka strana puna i prazna ima svoju zateznu stanicu odnosno svoj kontra teg. Pod utjecajem kontra tega najveće naprezanje užeta je u blizini zatezne stanice, a što je stub dalje, a i usljed trenja na papučama naprezanje je manje. Ako su: U-masa kontra tega jedne strane žičare, Tl, T2...Tn-1 i Tn – naprezanja užeta na karakterističnim tačkama, U momentu kada uže počne kliziti po papučama, tada će se prema Ojleru (Euler) dobiti: U  e f T1

T1 

U ef

T1  e f T2

T2 

T1 e * f

Tn 

Tn 1 ef

Kako je eα f uvijek veće od jedinice, to će biti; U>T1>T2>...Tn Iz prethodnog se vidi da idući od zatezne stanice prema fiksnoj tačci naprezanje opada i da je na velikoj udaljenosti jednako nuli. Zato se na svakih 2 000 do 3 000 m postavlja stanica za zatezanje naredne sekcije žičare odnosno nosećih užadi, kako je prikazano na slici 11.

Slika 11. Položaj zateznih stanica za noseća užad žičare

6

1.4. Proračun ugiba nosećih užadi žičare Ovaj proračun ima značaj što se na osnovu istog procjenjuje ispravnost rastojanja među stubovima žičare, izbjegava mogućnost dodira vagoneta o tlo i obezbjeđuje lakše savladavanje otpora pri prelasku vagoneta preko stuba žičare. Na slici 12. shematski je prikazano zatezanje užeta i djelovanje sila zatezanja.

Slika 12. Shema zatezanja nosećeg užeta žičare

Ako su: H - horizontalna sila izazvana kontra tegom, Sl i S2 – zatezanje užeta u tačci C0 pod dejstvom tega i sile P, fmax – maksimalni ugib, f0 – ugib u tačci C, Mc – moment u tačci C, Mmax – maksimalni moment, A i B – otpori oslonaca. Ako se zanemari sopstvena masa užeta, može se smatrati da je: U  H  S1  S 2

Mc U P * (l  X ) M c  A * X  B * (l  X ) A , l ( P je bruto težina vagoneta) A H  P M 2  H * fc  U * fc

odatle je

fc 

l 2 P *l P *l M max  f max  , 4 4U A  U * tg , B  U * tg

Maksimalni momenat se dobija za X 

Kad je teret P u sredini: AB

P P P P  , tg  , tg  2 2H 2H 2U

.

7

Kad uže ne bi bilo zategnuto kontrategom, već samo čvrsto spojeno na stubovima, tada bi putanja u tački C bila elipsa odnosno ugao α bio bi 90 stepeni i točak vagoneta ne bi mogao prelaziti preko stuba žičare. Prema tome uže se mora zatezati na jednom kraju žičare tegom. Ako su: p-masa nosećeg užeta, p1- masa vučnog užeta, L-rastojanje krajnjih stanica, n-broj vagoneta na svakoj strani žičare, q-težina korpi i tereta po jedinici dužine putanje, q

n * (Q  P ) L

fx-ugib u ma kojoj tački putanje po žičari, fnax-veći ugib (teret u sredini rastojanja stubova) x-rastojanje tereta od jednog stuba, fx 

( p  p1  q )  (l  X ) * X ( p  p1  q ) * (l  X ) * X  2H 2T

Pošto je H približno jednako T, tada je i f max 

( p  p1  q) * l 2 8T

Prelomni uglovi kod stubova i sila uspravna na stubove određuju se na sljedeći način: ( p  p1  q1 ) * l1 p1 * l R1   2 2

R2 

( p  p 2  q 2 ) * l 2 P2 * l  2 2

Gdje su: A, B i C tri susjedna stuba, l-rastojanje između dva susjedna stuba A i B, l-rastojanje između stubova B i C, R1-otpori oslonca stubova A i B na rastojanju l R2-otpori oslonaca stubova B i C na rastojanju l R P *l P *l tg 1  1  1 2 tg 2  2 2 T 2T 2T

  1   2

8

Pri prelazu tereta preko stuba ugao se povećava za vrijednost tgα=(Q+P)/T, maksimalno dozvoljena vrijednost za ugao tgα=0,07, pritisak na stubu B je zbir Rl+R2, a to je vertikalna komponenta sile opterećenja. Pri proračunima stubova treba uzeti u obzir horizontalne sile, koje izaziva zatezanje užeta, vučne sile i silu vjetra. Noseće uže sastavlja se od komada dužine od 200 do 600 m, međusobno se spajaju pomoću spojnica ili manžetni za spajanje užeta, pri čemu treba voditi računa o masi dijela tog užeta. Dužina nosećih užadi ne bi trebala prelaziti 2 000 m, a u slučaju većih dužina tad se užadi nastavljaju kako je prikazano na slici 13.

Slika 13. Shematski prikaz nastavljanja nosećih užadi

Prelaz na krajevima nosećih užadi treba osigurati pomoću šine tako da vagoneti bez udara prelaze nastavak užadi. Kapacitet žičara sa dva užeta kreće se od 20 do 250 t na sat. Brzina je 1,50 do 2,00m/s. Užadi žičara sa dva užeta rade pod povoljnijim uslovima nego kod žičara sa jednim užetom i uz dobro održavanje vučno uže služi preko 3 godine, a noseća i preko 10 godina.

1.5.

Projektovanje žičara

Za projektovanje žičara potrebno je prvo obezbijediti sljedeće osnovne podatke:  lokaciju krajnjih stanica,  rastojanje i visinsku razliku krajnjih stanica,  topografsku osnovu i uzdužni profil terena,  godišnju smjensku, odnosno časovnu proizvodnju ili prevoz,  karakteristike izabranih vagoneta. Određivanje trase žičare vrši se preciznim geodetskim instrumentima na terenu. Linija trase treba da bude po mogućnosti prava i ako su krajne tačke žičare međusobno vidljive tada se pristupa direktnom obilježavanju trase žičare postavljanjem kočića na svakih 20 do 30 metara i na njih se upisuju kote terena. Ako su krajnje tačke međusobno nevidljive tada se pristupa triangulacijskom mjerenju i indirektnom određivanju linije trase žičare. Teren se snima u razmjeri 1:2000 u kojoj se razmjeri radi i uzdužni profil na kome se za visine obično uzima razmjera 1:500. Na izrađenom profilu određuju se lokacije stubova i ključnih objekata žičare. Visina stubova na ravnom terenu obično se uzima 6 do 8 metara, a u dolinama može biti i mnogo veća. Na brdima mogu se postaviti stubovi visine 3 do 4 metra, pri čemu treba voditi računa o nesmetanom prolasku vagoneta preko stuba i terena ispod, odnosno da od terena budu najmanje 1 metar podignuti. Međusobno rastojanje stubova obično je od 80 do 150 metara, ali u odnosu na konfiguraciju terena rastojanje može biti i manje. 9

Proizvodžači za svoje žičare daju detaljne konstrukcione, pogonske i druge podatke o žičarama, za razne kapacitete, dužine i visinske razlike. Pri određivanju linije trase žičare treba voditi računa o pristupačnosti terena naročito u nepovoljnim vremenskim prilikama kad treba pristupiti žičari u cilju revizija i popravki.

1.6.

Čelična užad za žičare

Kako je već napomenuto primjenjuju se dvije vrste nosećih užadi i to:  otvoreno uže i  zatvoreno ili glatko uže. Otvoreno uže je spiralno uže sastavljeno od upletenih žica kojih može biti 19 ili 37 odnosno 3 ili 4 sloja. Uže sa tri sloja ima 19 upletenih žica 1 + 6 + 12 = 19 žica. Uže sa četiri sloja ima 37 žica 1 + 6 + 12 + 18 = 37 žica. U tablicama su date karakteristike nosećih užadi za žičare. Zatvorena užad imaju spoljnu stranu od žica specijalnog profila i ona se odlikuju time što vlaga ne može lako prodrijeti u njihovu unutrašnjost i time su mnogo zaštićenija od otvorenih užadi.

1.7.

Proračun žičara Pored pomenutih potrebno je imati i sljedeće podatke za dimenzioniranje žičare:  Jednočasovna proizvodnja Qh 

k * Qsmj

ili

te

Qh 

kQ g rst e

t ( ) h

gdje su od poznatih: k – koeficijent neravnomjernosti proizvodnje – 1,2 – 1,35 ; Qg – godišnja proizvodnja ( t / god ) ; r – broj radnih dana u godini ; s – broj radnih smjena na dan ; te – efektivno radno vrijeme u smjeni. 

Broj pristizanja vagoneta u jednom času: nh 

Qh Q

( Q je težina tereta u vagonu)

Vremensko rastojanje vagoneta je: t = 3600/nh Rastojanje vagoneta: l=vt 

Broj vagoneta na svakoj strani žičare je: n

L l

10

1.8.

Proračun nosećeg užeta i njegovog kontratega

Detaljno proračunavanje užeta je komplikovano i dosta složeno, ali za praktičan izbor užeta dovoljno je pouzdan odnos za određivanje prečnika nosećih užadi. d  Q  P  p1

gdje su: c – koeficijent proporcijalnosti, zavisi od vrste i kvaliteta užeta i uzima se od 0,95 do 1,35;

p1 – masa užeta između dva vagoneta. Na osnovu ovako izračunatog prečnika užeta iz jedne od tabela odabira se prvo standardno uže i njegove osnovne karakteristike kao: prečnik, poprečni presjek, i masa po jedinici dužine, naravno uz obavezan podatak o kvalitetu odnosno otpornosti čelika od koga je uže izrađeno. Kontra teg za zatezanje užeta izračunava se po odnosu: U  f0 *

k k

gdje su:

fo – poprečni presjek užeta, б – prekidna čvrstoča čelika, k – koeficijent sigurnosti 4 – 5 za materijale, a za ljude najmanje 10, normalno u odnosu na najveće opterećenje. Pored naprezanja na zatezanje, koje prouzrokuje kontra teg, uže je opterećeno i na savijanje, koje izazivaju točkići vagoneta ili kabina, i ono se izračunava pomoću poznate formule : s  q*

E f 0 *U

gdje su: q – opterećenje bruto tereta vagona po jednom točkiću, E – modul elastičnostičelika od koga je napravljeno uže. Ukupno naprezanje užeta po cm² poprečnog presjeka biće:  max     s 

U  q* f0

E f 0 *U

Potrebno je provjeriti da li je ukupni koeficijent sigurnosti u dozvoljenim granicama.

11

k

1.9.

k  max

(k je 3 do 4 za žičare koje prevoze terete)

Proračun vučnog užeta, snage motora i kontratega žičare sa dva užeta Na svakoj od strana žičare djeluju slijedeća opterećenja, koja pogonski motor treba da

savlada: 

ukupna masa vagoneta na obje strane žičare,



otpor trenja vagoneta po užetu,



otpor trenja vučnog užeta po točkićima za pridržavanje,



otpor trenja u osnovicama točkića za pidržavanje, uzima se za punu stranu 10 kp, a za praznu stranu 5 kp po jednom točkiću.

Vučne sile i naprezanja na punoj strani žičare prema shemi na slici 14. biće:

Slika 14. Shematski prikaz sila i naprezanja užeta žičare

Vučna sila na punoj strani:

F1  n   P  Q    f  cos   sin    p  L   f1 cos  sin    10m

Vučna sila na praznoj strani žičare iznosiće:

12

F2  n  P   f cos   sin    p  L   f1 cos   sin    5m gdje su: f

- koeficijent trenja točkića na nosećem užetu ( 0,012 za novo uže i 0,006 za uglačano

uže) f1 - koeficijent trenja vučnog užeta na točkićima stubova ( 0,015)

m - broj točkića na svakoj strani žičare. T3  T2  F1

T1  To  F2 ,

T2  1,1T1 ,

U  T1  T2 ,

F  T3  F  To ,

F ,  0,02 T3  T0 

,

Potrebna snaga pogonskog motora iznosiće: N

Fv  kW . nz

Naprezanje T0, gdje vučno uže napušta pogonski kotur, treba tako izabrati da koeficijent sigurnosti na klizanje bude zadovoljen, a i da ugib vučnog užeta ne pređe dopuštenu granicu radi normanog prolaza ispod žičare. Ako naprezanje ( T ) odgovara ugibu fm, onda treba da bude ispunjen i slijedeći uslov: T 

pl 2 8 fm

( l- rastojanje među stubovima)

Naprezanje užeta u bilo kojoj tački putanje treba da bude veće ili jednako naprezanju ( T). Ovdje treba da bude zadovoljen slijedeći odnos:

m





T0 e f  1 F

m min  1,20

Vučno uže je izloženo naprezanju na zatezanje uslijed vučne sile i kontra tega, a i na savijanje koturovima.

Naprezanja iznose: 

na zatezanje:  

Tmax T3  F ,  , f0 f0

a

13



na savijanje:  s 

aEd D

gdje su: f 0 - poprečni presjek užeta cm2

E - modul elastičnosti čelika, D - prečnik kotura, d - prečnik jedne žice užeta,

a - koeficijent zavisan od savijanja ( 0,5 za savijanje u jednom smjeru i 1 za savijanje u dva smjera). Ukupno naprezanje vučnog užeta iznosiće:

 max     s 

T

3



 F , aEd  f0 D

Stepen sigurnosti je: k

k  max

Kod žičara sa promjenljivim pravcem proračuni se vrše po sekcijama.

1.10.

Projektovanje žičara za prevoz ljudi Kod projektovanja žičara za prevoz radnika uzima se koeficijent sigurnosti užeta

najmanje 10, u praksi, zbog skupoće užeta uzima se manji. Brzina ovih žičara obično je 0,5 m/s iako se proizvode žičare i do 4 m/s. Poželjno je da sjedište bude široko 0,4 m, od tla podignuto najmanje 0,9 m, na međusobnom rastojanju od zida ili predmeta od 0,3 do 0,75m. Zavisno od brzine kretanja užeta, određuje se rastojanje sjedišta sa ljudima. Uobičajeno ovo rastojanje od 10 m za brzinu do

14

1,8 m/s. Kapacitet žičare za prevoz ljudi određuje se iz potreba i on se dobija u projektnom zadatku, a pri tome su odlučujući slijedeći faktori:

a. vrste prevoza koje treba razmotriti kroz:  mogućnost pouzdane primjene,  mogućnostinvesticione izgradnje ili nabavke,  tehničko ekonomske i tehnološke aspekte, b. tehničko tehnološke varijante:  prevoz ljudi između dva odredišta,  prevoz grupni ili pojedinačni ili u kontinuitetu,  prevoz ljudi sa presjedanjem,  kombinovani kontinuirano grupni sa presjedanjem. c. mjere tehničke sigurnosti sistema prevoza.

Kako je kapacitet grupnog prevoza određen to je vrijeme za njegovo izvršenje:

T 

L  sec  V

gdje su:

L - dužina puta prevoza (m) i V - brzina kretanja užeta žičare (m/s)

Kapacitet pojedinačnog i grupnog prevoza određuje se na slijedeći način: Ukupno vrijeme prevoza ljudi: T 

L  Nt (sec), V

gdje su pored navedenih veličina: N - broj ljudi koje prevozimo,

t - vremenski interval sjedanja ljudi na sjedišta žičare. Časovni kapacitet prevoza ljudi žičarom:

15

Qh 

3600 T N  L NV

(ljudi/h).

1.11. Kontrola i održavanje žičara Da bi postrojenje udovoljilo namjenjenoj svrsi mora uvijek biti u ispravnom i pouzdanom stanju i pravilno korišteno. Bez obzira na tehničke mogućnosti daljinskog ili automatskog, programiranog vođenja žičare ili drugog prevoznog sredstva, treba se uvijek pridržavati propisa i tehničkih upustava proizvođača. Obavezno je postavljanje kvalifikovnog i u svakom pogledu sposobnog rukovaoca kao i nadzornika prevoza ljudi. Tehnički rukovodilac programa dužan je donijeti upustva prema specifičnim prilikama i stanju postrojenja. Duž trase žičare potrebno je instalirati telefonsku ili drugu signalnu instalaciju. Žičare se koriste i za prevoz rudara u jamske pogone rudnika.

Shematski izgled žičare za prevoz radnika u jame dat je na slikama 16.

Slika 16. Shematski izgled žičare za prevoz ljudi u horizontalnim i blago nagnutim prostorijama

Dispozicija jamske žičare za prevoz radnika sa ulaznom i izlaznom stanicom dat je na slici 17.

16

Slika 17. Jamska žičara sa pogonskom i povratnom stanicom i izgledom platformi

17

ZAKLJUČAK Iz predhodnog izlaganja moze se zaključiti da su žičare dobar izbor transportnog sredstva koja se ogleda u mnogim dobrim karakteristikama. Primjenjuju se za prevoz rasutih tereta kao uglja, ruda, lomljenog kamena, pijeska, šljunka, zatim u šumarstvu za transport drveta, trupaca i sl. Veliku primjenu imaju u transportu ljudi na skijališima, teško dostupnim mjestima, gdje su skoro nezamjenjive. Predstavljaju jedan od najekonomičnijih transportnih sredstava, jer im je cijena izrade veoma jeftina. Prema konstrukciji smo ih podijelili na žičare s jednim, i dva užeta. Prema namjeni možemo ih podijeliti na žičare za prijevoz rasutih materijala u rudarstvu i građevinarstvu, žičare za prijevoz kabastih materijala u šumarstvu pri sječi drveta kao i žičare za prijevoz ludi na sportskim terenima, izletištima, za prijevoz radnika u jamskim prostorijama rudnika i sl. Odlikuju se jeftinom konstrukcijom, jednostavnom montažom, jednostavne su za rukovanje i održavanje, a posjeduju i mogućnost da se napravi određen stupanj automatizacije rada i kontrole.

18

Literatura  Dr. Ahmić R. Abdulah , dipl.ing. »Pretovarna i transportna mehanizacija«, Univerzitetska knjiga, Sarajevo, mart, 1996.god.  INTERNET:  http://www.lotos-croatia.com/files/image/Katschberg-04.jpg  http://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%BDi%C4%8Dara  http://webcache.googleusercontent.com/search? q=cache:LRrnDXcsG2wJ:fsk3.weebly.com/uploads/3/5/4/2/3542759/prorau ni_i_projektovanje_iara-_kurti_lejla.doc+zatezanje+u%C5%BEeta+na+papu %C4%8Dama&cd=1&hl=hr&ct=clnk&gl=ba  http://www.mmveriga.co.rs/katalog/celicna-uzad/celicna-uzad.pdf  http://www.bridon.com/live/us/technical/lift%20rope%20inspection.pdf

SADRŽAJ 19

Uvod................................................................................................................2 Žičare sa jednim užetom..................................................................................2 Žičare sa dva užeta..........................................................................................5 Zatezanje užeta na papučama..........................................................................6 Proračun ugiba nosećih užadi žičare...............................................................7 Projektovanje žičara........................................................................................9 Čelična užad za žičare...................................................................................10 Proračun žičara..............................................................................................10 Proračun nosećeg užeta i njegovog kontratega.............................................11 Proračun vučnog užeta, snage motora i kontratega žičare sa dva užeta........12 Projektovanje žičara za prevoz ljudi............................................................15 Kontrola i održavanje žičara.........................................................................16 Zaključak.......................................................................................................18 Literatura.......................................................................................................19 Sadržaj...........................................................................................................20

20