Sastojina Bukve, Jele i Smrce

SASTOJINA BUKVE, JELE I SMRČE

JELA (Abies Alba)

RASPROSTRANJENOST

• U planinama srednje, južne i djelimično zapadne Europe • Na sjever ide do Poljske , na zapad do sjevernog dijela Španije, na istok do istočne Rumunije i Bugarske, a na jug do sjevernih dijelova Grčke

• U Švicarskim Alpama uspinje se i do 1600 m.n.v. • U BiH je prisutno duž dinarskih planina • Ukupna površina šuma gdje raste iznosi oko 530 000 ha ili oko 50 % svih visokih šuma BiH.

RASPROSTRANJENOST JELE U EUROPI

RASPROSTRANJENOST JELE U BiH

JELA (Abies Alba) Raste na dubokim, plodnim i humusom bogatim tlima. Za uspješan rast potrebna ilovasta tla.

Podnosi zimske mrazeve, strada od proljetnih i kasnih mrazeva i strada od suše.

Ne uspjeva na morkim, kiselim i ekstremno suhim tlima. Ne strada od vjetra kao smrča zbog dobro razivjenog korijenovog sistema

Zahtijeva visoku relativnu vlažnost zraka sa umjerenom temperaturom. Potrebno je više Ca i P kiseline, a manje kreča.

Mladice dobro rastu u šumskoim hladu, zahtjeva više toplote od smrče i sjenku podnosi više od smrče.

JELA (Abies Alba) Ako se desi da jelova stabla dođu do gustog sklopa na slobodu vrlo lahko mogu stradati od upale kore, dim im više škodi nego je to slučaj kod smrče. Tlo se pod jelovim stablima lahko popravlja. Jela je idealna za preborno gospodarenje.

Područje jelovih šuma imaju srednju godišnju temperaturu u zraku 5 – 8 ° C. Vrlo je osjetljiva na kasne kao i na rane mrazeve, a na rahlim, humoznim tlima, mlade su biljke bez zaštite krošanja starih stabala i često su podložna smrzavanju

PRIRODNO PODMLAĐIVANJE JELE

• Češeri se naglo otvaraju u jesen kada , nakon obilnih kiša, zavlada toplije vrijeme ili suh vjetar • Na boljim staništima obilno se podmlađuje u grupama, zbog težine se ne rasprostranjuju daleko • Gospodarska šuma – raznim načinima oplodne i preborne sječe • Podmladno doba oplodne sječe traje 15 – 20 godina (do 30 godina) • Bolja oplodno – skupinasta sječa nego jednolično oplodna, jer može bolje regulirati omjer smjese, sljediti tok podmlađivanja, spriječiti i suzbiti zakorovljavanje .

Najbolja je preborna šuma. Jela se u mješovitim sastojinama najbolje podmlađuje. Vrlo dobro se podmlađuje u pojedinim dijelovima devastiranih šuma bukve i jele. Vještačko podmlađivanje je izuzetak. Šišarke se sabiru kada je sjeme tamnosmeđe boje, po suhom vremenu. Sakupljeno sjeme se stavlja u sanduke i ostavlja se u suhu i hladnu prostoriju, kako bi bilo spremno za proljetnu sjetvu

Sjetva i sadnja se obavljaju u skupinama veličine 1 m² do 1 ar. Za sadnju se mogu uzeti biljke iz prirodnog podmladka,rasle u približno sličnim svjetlosnim uslovima,koji vladaju na mjestu sadnje.

NJEGA Jelovom mladom naraštaju nije potrebna neka naročita njega Neodrasli podmladak se vrlo brzo oslobađa od korovske konkurencije U proredama sklop mora da bude gust,sve do kulminacije visinskog prirasta,a zatim se mora otvoriti.Međutim tu se javlja opasnost,jer kada stabla jele iz gustog sklopa naglo pređu na

Prema Mayer-u (1992), u montanom području jela može doživjeti starost od 300-400/600 godina U Švicarskoj je izmjerena jela visine 68 m, prsnog promjera 380 cm i drvne mase 140 m3. Postoje i mnogi drugi podaci koji nam govore o visokoj proizvodnosti jele. U njegovanoj sastojini najvredniji sortimenti su za oko tri puta skuplji nego u nenjegovanim, a ukoliko se blagovremeno režu grane, vrijednost drvne mase se može povećati za 70100%.

Proizvodnost i upotrebljivost

Iz iglica se dobija eterično ulje,a iz kore terpentin. Upotreba njenog drveta je raznovrsna.

Najveća proizvodnost jelovih sastojina je u prebornoj šumi.Njena proizvodnost je veća nego proizvodnost bukve.Ima. Postotak ukupne iskoristive drvne mase zdrave deblovine može iznositi prosječno 85%

Ogrijevna snaga jelovine je slaba.

BUKVA (Fagus silvatica)

U boljim stanišnim uslovima gradi guste sastojine, na sušnim zemljištima sklop bukovih sastojina je slabiji zbog korjenovog sistema koji se ekstenzivnije razvija. Fiziološki optimum se poklapa sa ekološkim optimumom. Prilično dobro podnosi zasjenu, u zasjeni ne stagnira, nego u mladosti iskrivljuje stablo i ekscenrično proširuje krošnju u pravcu izvora svjetlosti. Korjenov sistem vrlo razvijen, srednje dubok ili plitak. Podmladak se najbolje razvija pod zastorom odraslih stabala

Bukva je biološki jača od jele. Na zbijenim, teškim tlima često strada od vjetroizvala zbog plitkog zakorjenjivanja. Štetni suhi vjetrovi.

Zahtjeva više topline, a bolje podnosi manjak vlage nego jela. Ne podnosi ekstremne temperature zraka. Na nezaštićenom poniku i podmlatku velike štete čine mrazevi i sunčeva pripeka, dok odrasla stabla oboljevaju od upale kore

Dobro podnosi prašinu i štetne plinove. Ima dobru izbojnu snagu (na toplijim staništima veća, na hladnijim manja). Bukva se u mnogim mješovitim sastojinama proširila, povećala svoj omjer smjese i potisnula pridružene vrste drveća “pobukovljavanje”.

Uzgojni značaj • Mala vrijednost i cijena u

Prirašćivanje bukve

• U montanim prašumama, bukva

prošlosti, tehnički se vrlo malo

dostiže duboku starost. U

obrađivala i prerađivala. Danas

starijoj dobi, pojava crvenog

bukva kao drvo ima veliku

srca znatno smanjuje

upotrebnu vrijednost.

vrijednost drveta, pa se ne

• U mješovitim sastojinama

preporučuje duži produkcioni

najviše raste sa jelom.

period od 100 do 120 godina,

• Bukovo lišće izvanredno dobro

tim prije što se povećanjem

popravlja zemljište, zbog čega

debljine ne povećava vrijednost

bukove šume služe kao veoma

drveta, nego se pak smanjuje

dobri regulatori u popravljanju

većim ili manjim udjelom

šumskog zemljišta.

crvenog srca.

Prirašćivanje bukve U starijoj dobi, pojava crvenog srca znatno smanjuje vrijednost drveta, pa se ne preporučuje duži produkcioni period od 100 do 120 godina. Da bi se postigla maksimalna vrijednost proizvodnje bukovih šuma, potrebno je obnavljati bukovu šumu pod zastorom koršanja stabala matične sastojine primjenjujući skupinaste sječe, uz obaveznu njegu tokom cijelog produkcionog perioda, a od faze guštika obavezno preći na pozitivno odabiranje. Obzirom da se brzo javlja trulež, drvo bukve ne može dugo ostati na stovarištu, jer će u suprotnom doći do značajnog smanjenja njegove vrijednosti.

SMRČA ( Picea abies) RASPROSTRANJENOST

• Smrča je klimatski vrlo plastična vrsta drveća, dobro se prilagodila različitim staništima. • Rasprostire se od Balkanskih planina pa do polarne granice šuma i od ravnica sjevernih i istočnih područja Evrope do gornjih granica šumske vegetacije. • Sjeverna granica smrče je daleko na sjeveru Skandinavije i Sibira,a južna na balkanskim planinama.Na zapadu ide krajnjim planinskim skupovima Alpa. U centralnim Alpama uspinje se i do 2000 m.n.v.

• Nema velike zahtjeve što se tiče mineralnog sastava tla,pogotovo u optimum svog areala i ako u tlu ima dovoljno kalcija. • Održava se na rendzinama, podzolima, kiselim, podzolastim smeđim i humusno silikatnim tlima. • Na loš fizikalni sastav tla brzo reagira.Podnosi dobro hladnoću i kraće vegetaciono doba nego jela i bukva. • Na svježim tlima i u mladosti smrča dobro podnosi zajednu dok u

MORFOLOGIJA sušnijim i siromašnijim tlima te u VRSTE

Na trajno mokrim ili trajno suhim tlima smrča ne uspjeva. Na teškim, mokrim tlima napada je crvena trulež, a na kiselim tlim pruža korjenje po površini. Gdje god zemljišta postaju glinovita, pojavljuje se smrča.Na pjeskovitim zemljištima ona se nađe samo, ako ta zemljišta pokazuju trajno visok sadržaj vlage.

Zbog svog plitko razgranatog korjenja smrča je podložna vjetroizvalama i koje čine najviše štete. Mlada su stablaca izložena opasnosti od kasnih mrazeva a mlade tek uzrasle biljke na rahlom zemljištu često izmrzavaju Smrča ne podnosi trajne vrućine i duže sušne godine. Stajaću vodi ne podnosi ali joj kratoktrajne poplave s vodom koaj brzo protjeće ne škodi. Dim šetetno djeluje na iglice smrče.

Lahko se prirodno podmlađuje

Prirodno podmlađivanje u jednodobnim čistim sastojinama vrši se oplodnom sječom,uglavnom na malim površinama. Mješovite sastojine smrče obnavljaju se najbolje metodom oplodnoskupinaste ili preborno-skupinaste sječe.

Njega Grupe podmladka treba sistematski oslobađati od korovske konkurencije,a kasnije i od lošijih stabala. U doba mladika treba izvršiti čišćenje,uklanjanjem loših konkurenata i regulisati omjer smjese

Sklop na boljim staništima ne treba posve otvarati,jer ako je prirašćivanje sporije,deblo će biti čvršće i stabla će se bolje čistiti od grana. U prebornim šumama,skupine mladog naraštaja treba njegom unapređivati,dva puta u toku 10-godišnje ophodnje.

Smrča postiže fiziološku zrelost ranije nego jela i bukva,a kasnije nego borovi.Cvjeta u proljeće,šišarke sazrijevaju u jesen.Obilniji urod je svake treće do četvrte godine.Vjetar obično sjeme raznosi 30 m od stable.Prosječno ima 60-70 % klijavog sjemena.

Drvo smrče je bjelkasto,mekano i lagano,osrednje elastično,cjepko,ima smolne kesice.Upotreba je raznovrsna. Hemijskom preradom dobija se odlična celuloza,a iz iglica se dobijaju eterična ulja.

Mješovite šume bukve, jele i smrče

•

U Bosni i Hercegovini zastupljene na površini od 209 000 ha, na nadmorskoj visini od 1100 do 1300 m, a izdvojeno je ukupno 8 osnovnih tipova.

•

Od ukupne površine visokih šuma u BiH, prema Matićiu i dr. ( 1971 ), na bukove šume i šume bukve, jele i smrče otpada oko 80 %. Od ukupne drvne zalihe, koja iznosi 279 miliona m3, na bukvu, jelu i smrču otpada oko 84%.

Mješovite šume bukve, jele i smrče

• 10 – 16 % drvne zalihe se ubraja u I UTK, a oko 47 – 54 % ubraja se u III UTK, kada su u pitanju lišćari (bukva), dok kod četinara imamo oko 26 % drvne zalihe ubrojano u I UTK. • Bukva i jela imaju slične ekološke zahtjeve. Obje su vrste sjene ,stradaju od upale kore , ponik je osjetljiv na niske temperature i sušu te imaju slične zahtjeve prema hranjivosti tla pri čemu je jela zahtjevnija. • Obnavljanje ovih sastojina nije tako lako kao što se često i pogrešno misli

Smrča se može obnoviti prirodno na zadovoljavajući način pod zastorom krošanja, ukoliko je sklop prekinut na 0,6 – 0,7.

Bukva se najbolje obnavlja U privrednoj mješovitoj šumi bukve, jele i smrče održavanje mješovite sastojine je najlakše moguće ukoliko se jela obnavlja pod jačom zasjenom, odnosno pri blagom prekidanju sklopa.

pri ravnomjernom prekidanju sklopa na većim površinama.

ČISTA SJEČA

Kod ovih sastojina čista sječa se ne primjenjuje, jer ne odgovora ni jednoj vrsti drveća. U ovim sastojinama može s e obnavljati čistom sječom na malim površinama samo sa smrčom. U tom slučaju veličina površine odgovara prosječnoj visini jednog odraslog stabla.

Formiranje stablimične smjese - nije moguće OPLODNE SJEČE duže vremena je zadržati jer vrste nemaju iste osobine i Oplodne sječe na velikim površinama nisuzahtjeve (biološki jača pogodne za ovu vrstu sastojina ali zatu su će potisnuti slabiju). veoma priklade oplodne sječe na malim površinama. Trajanje specijalnog podmaldnog razdoblja zavisno je od toga da li se na podmladnoj površini moraju provoditi sve tri faze oplodne sječe . Ako se provode se sve tri faze onda specijalno podmladno razdoblje kod jele i bukve traje Formirati sastojine15-20 godina a kod smrče 10-15. grupimične smjese u čijim grupama će se nalaziti najkvalitetnija stabla

PREBORNA SJEČA • Najčešći način obnove u ovim sastojinama. • Grupimično preborne sječe ili skupinasto preborne stvaraju povoljne uvjete za prirodnu obnovu svih vrsta drveća • Smrču obnavljamo pod

Jela i bukva se obnavljaju u skupinama pod zastorom krošanja. Na površinama gdje se

zastorom krošanja i sa

ne može očekivati prirodni podmladak ili je

jačim prekidanjem

jako loš vrši se umjetno pošumljavanje

sklopa

kvalitetnim sadnicama odgovarajuće provenijencije.

• Najčešći i najuspješniji metod obnove ovih sastojina • Mogu se primjeniti različiti načini ovih sječa zavisno od ekoloških i sastojinskih prilika • Koji čemo oblik obnavljanja upotrijebiti zavisi od stanja u sastojini i drugih uslova sredine • Jela i bukva se podmlađuju pod zastorom krošanja, smrča može i pod zastorom krošanja i na malim površinama na kojima je provedena čista sječa ili na vanjskoj pomladnoj prizi ukoliko se primjenje rubna sječa.

SKUPINASTO – POSTUPIČNE SJEČE

Klasifikacija šuma bukve, jele i smrče 1. Mješovite šume bukve, jele i smrče na krečnjačkim i dolomitnim zemljištima • Na dubokim krečnjačkim i dolomitnim zeljištima • Na plitkim krečnjačkim i dolomitnim zemljištima 2. Mješovite šume bukve, jele i smrče na silikatnim zemljištima • Na dubokim silikatnim zemljištima • Na plitkim silikatnim zemljištima

Udio vrsta u šumamaSmrča bukve, jele i smrče Ostali lišćari 0,3 %

25 %

Bukva 30 %

B.Bor 0,6 %

Vrbe 0,1 %

Jela 40,4 %

Lipa 0,2% Brijest 0,4 %

Bijeli jasen 0,1 G.Javor % 0,9%

C.Bor 0,2% Hrast kitnjak 0,2 %

Hrast medunac 0,1 %

ZAKLJUČAK Mješovite sastojine bukve, jele i smrče najvrijednije sastojine u našoj zemlji to nam treba biti podsticaj za njihovu unapređenje u pogledu njege, popravljanja narušene kvalitete, stepena degradiranosti, formiranja najoptimalnije smjese drveća i sistema gospodranje. Dosadašnje stanje ovih sastojina nije na zadovoljavajućem nivou što se treba u budućnosti promjeniti. Jedan od načina da se popravi stanje je i da se čiste bukove šume, koje se nalaze na lošim staništima, prevedu u mješovite šume bukve, jele i smrče, odnosno učiniti tako da odnos četinara prema lišćarima u takvim šumama bude 80% : 20%.

•

Beus V.,( 1997) : Fitocenologija, Sarajevo

•

Mekić F., ( 1997) : Sjemenarstvo u šumarstvu,Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu,Sarajevo

•

Šafar J., (1963) : Uzgajanje šuma,Šumarski fakultet Univerziteta u Zagrebu,Zagreb

•

Pintarić, K. (2002), Šumsko – uzgojna svojstva i život važnijih vrsta šumskog

drveća, Sarajevo: Udruženje šumarskih inženjera i tehničara Federacije Bosne i Hercegovine (UŠIT). •

Lojo, A. (2011), «Formiranje gazdinskih klasa unutar šuma bukve i jele i šuma

bukve i jele sa smrčom na krečnjacima i dolomitima», Doktorska disertacija, Sarajevo: Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu. •

Tipovi bukovih šuma i mješovitih šuma bukve, jele i smrče u Bosni i Hercegovini, posebno izdanje broj 8, Ćirić dr. Milivoje, Stefanović dr Vitomir, Drinić dr Petar, Šumarski fakultet i Institut za šumarstvo u Sarajevu, Sarajevo 1971.

•

Uzgajanje šuma ( II dio ) – tehnike obnove i njege, K. Pintarić, Šumarski fakultet Sarajevo, Sarajevo 1991.g