Salmonidne Vrste Riba
May 17, 2019 | Author: fatima | Category: N/A
Short Description
......
Description
1
Salmonidne vrste riba • •
•
•
•
•
•
•
•
Najčešće se zadržavaju u hladnijim vodama; potocima, potocima, rijekama i jezerima. Najznačajnijie su potočna pastrmka, jezerska pastrmka, kalifornijska pastrmka, potočna zlatovčica, jezerska zlatovčica, neretvanska mekousna, glavatica, ohridska pastrmka. pastr mka. Trenutno, najrojniji najrojniji su upravo rinjaci sa salmonidnim vrstama, od kojih se najčešće uzgajaju kalifornijska pastrmka, potočna pastrmka, te potočna zlatovčica. !ijelo tijelo salmonidni vrsta ria prekriveno je crnim i crvenim, ili samo crnim ili samo crvenim piknjama "pjegama, tačkama# a kod nekih vrsta i raznolikim prugama kao kod mramora. temperature vode kreću oko $%% ! i koje ni u najtoplije doa godine, ne prelaze $&% !, maksimalno '%% !. To su sve tzv. reofilne vrste ria, vretenastog olika tijela i prilago(ene za život u rzim strujama toka vode )edna od karakteristika ove familije ria jest da im je izuzev glave tijelo prekriveno sitnim krljuštima "ljuskama#. *očna linija im je jako izražena a le(no peraje kratko, a karakteriše ih i to da imaju mnogo sitnih zua, dok na gornjoviličnim kostima se duž sredine neca nalazi još i kost, tzv. vomer, koja je kod raznih salmonidni vrsta ria različito nazuljena pa olik i nazuljenost vomera služi za determinaciju pojedinih vrsta ria iz ove familije. +almonidne vrste ria karakteriše i to da su apsolutni graežljivci, te se hrane isključivo mesom. og te karakteristike želudac im je širok i mišićav, te je prilago(en ovakvom načinu ishrane. +ve vrste ria iz familije +almonidae mrijeste se, tj. rasplo(avaju se isključivo u slatkoj vodi, i to u rzim tokovima izvornih područja potoka, rječica ili rijeka u kojima oitavaju, ili iz rječica i rijeka zalaze u izvorna područja ili, pak, u prioalnim dijelovima, u kojima žive u pjeskovitim, šljunkovitim, kamenitim dijelovima dna navedenih navedenih vodenih iotopa. - porodicu pastrmki "lat. +almonidae# urajamo sljedeće vrste
/ +almo trutta fario 0 potočna pastrmka / +almo trutta lacustris 0 jezerska pastrmka / +almo marmoratus 0 glavatica / +almo otusirostris 1 neretvanska mekousna pastrmka / +almo dente2 0 zuatak / +almo letnica0 ohridska pastrmka / 3ncorh4nchus m4kiss 0 kalifornijska ili dužičasta pastrmka / +alvelinus alpinus0 jezerska zlatovčica / +alvelnus fontinalis 0 potočna zlatovčica, kanadska pastrmka / 5ucho hucho0 mladica
2
•
Potočna pastrmka (Salmo trutta m. fario) je tipični predstavnik familije +almonidae. *oja
tijela je u direktnoj zavisnosti od mjesta njenog oitavanja. ato se susreću tamnije, svjetlije, maslinastosme(e i slično kolorirane jedinke. *oja le(a je uglavnom maslinastosme(a, dok su okovi žućkastozeleni. 6o tijelu se uočavaju tamne i crvene pjege oivičene svijetlim ruovima. !ijelo tijelo je pokriveno sitnim, tankim i okruglastim krljuštima "ljuskama#. •
•
•
6otočna pastrmka naseljava planinske vodotoke "potoke, rječice, i, mnogo rje(e, rijeke#, koje odlikuje hladna, istra i čista voda ogata kiseonikom i sa slao izraženim oscilacijama temperature. Naseljava dijelove potoka 0 rijeka pri dnu i velike virove na teško pristupačnim terenima. 6otočna pastrmka se hrani faunom dna tekućice, u prvom redu ličinkama raznih vrsta insekata i predstavnicima ostalih skupina vodenih eskičmenjaka, manjim riama pa čak i vlastitom mla(i. Jezerska pastrmka (Salmo truta m. lacustris) ima crne pjege nepravilnog olika. 7e(a su
joj modro zelena, a okovi svjetlije, zeleno1žute nijanse. - idealnim uslovima može narasti do '% kg. 6olno zrela postaje četvrte ili pete godine, a mrijesti se od oktora do decemra u potocima koji se ulijevaju u jezera. Naseljava planinska jezera koja imaju dovoljan dotok svježe vode oogaćene kiseonikom. )ako je graežljiva i hrani se sitnom riom i mušicama. •
•
•
•
Glavatica (Salmo marmoratus) se odlikuje izduženim i valjkastim tijelom. 8lava ove rie je
velika sa velikim ustima, u kojima se nalaze izrazito jaki zui. *oja tijela je karakteristična, nema crnih ni crvenih pjega, ali je cijelo tijelo prošarano tamnim prugama koje su izuvijane, što joj daje marmorisan "mramorast# izgled, pa otuda i njeno "latinsko# ime. 6eraja su svijetlosiva do žućkasta. 9ao i ostale pastrmke, i glavatica naseljava rze, istre, čiste i kiseonikom ogate vode. -glavnom živi u duljim virovima sa podvodnim stijenama, gdje traži skrovište. :zrazita je graljivica, hrani se uglavnom larvama insekata, puževima i drugim riama što je u direktnoj vezi sa veličinom jedinki. Kalifornijska pastrmka (Salmo gairdneri irideus) gra(a i olik tijela ovih ria je vrlo slična potočnoj pastrmki. 3dlikuje se relativno velikom glavom sa jakim vilicama ogatim oštrim zuima. 6o glavi, le(ima, le(nom i repnom peraju su razasute mnogorojne crne pjege, dok se duž okova sa oje strane pruža po jedan niz vrlo karakterističnih crveno1narandžastih pruga duginih oja, koje su kod mužjaka jako izražene, poseno u doa mrijesta.*oja tijela je inače promjenljiva le(ni dio je modrosiv, okovi su svijetli, dok je trušni dio srerenast. !ijelo tijelo je pokriveno okruglastim, sitnim i tankim krljuštima. Naseljava hladne tekućice sa karakteristikama vode koje odgovaraju i ostalim salmonidnim riama. e(utim, ova vrsta je pokazala da u uvjetima vještačkog uzgoja relativno doro podnosi izmijenjene uvjete života. 3dlikuje se migracijama iz slatkih voda ka moru gdje provodi tzv. ko im se na putu na(u arijere "rane itd.#, jedinke migriraju u potoke "manje pritoke# i tamo se mrijeste. - pore(enju sa potočnom pastrmkom karakterizira je znatno rži tempo rasta. 5rani se faunom dna, larvama vodenih insekata, raznim vodenim eskičmenjacima, insektima koji padaju na površinu vode pa i manjom riom. Jezerska zlatovčica (Salvelinus alpinus salvelinus) 1)ezerska zlatovčica se odlikuje izduženim tijelom. :ma vrlo sitne krljušti, koje čvrsto naliježu na tijelo pa ih je teško uočiti. 6rve žice u grudnim, trušnim kao i u podrepnom peraju su ijele. 7e(a su zelenkastocrna,
3
okovi tijela srerenasti, a truh je ijel. Na tijelu se uočavaju svijetle ili roskaste pjege. :ntenzitet oojenosti uveliko zavisi od uvjeta staništa, a u periodu mriješćenja svi dijelovi tijela poprimaju intenzivniju oojenost. •
ladica (!uc"o "uc"o) je naša najveća salmonidna vrsta. ladica je, uništavanjem njenog
prirodnog staništa, te pregradjivanjem rijeka, postala jako rijetka vrsta. Tijelo joj je izduženo i valjkastog olika. :ma veliku i snažnu guicu i zue. 8ornja strana tijela joj je zelenkasto1 smedja, ili plavkasto1siva, a prema truhu prelazi u ijelo1srernu oju. 6o glavi i ledjima ima crne tačke. 6eraje su joj žućkasto1sive i ez pjega. •
5rani se drugim vrstama rie. Njeno stanište su velike, pretežno istre rijeke, čisto, kamenito, šljunkovito ili pjeskovito dno, sa jakim strujama, slapovima, virovima i ukovima, sa većom duinom, i dovoljno druge rie kojom se hrani.
Ciprinikultura
!iprinikultura podrazumijeva više ili manje, kontrolirani uzgoj šarana u monokulturi, ili što je češće, u polikulturi sa drugim vrstama. ?aznim selekcijskim i genetskim zahvatima pospješuje se njegovo razmnožavanje i rast radi većih prinosa po jedinici površine. 5ranida mla(i se vrši peletiranom krmnom smjesom sa '@1A%B jelančevina. -oičajeni dnevni orok trea da iznosi oko CB ihtiomase. 9rmne smjese se daju na tzv. hranidene stolove. 5ranideni stolovi treaju iti postavljeni uz oalu na duini do D% cm. 5ranida se može vršiti ručno iz čamaca ili pomoću posenih hranilica. •
•
Earan se u našim uslovima mrijesti od kraja aprila do polovine juna, kada su temperaturu vode izme(u $& i '%o!. 3zirom na podlogu, šaran je tipična fitofilna ria. Fenke odlažu ikru na podvodnu ili svježe poplavljenu suhozemnu vegetaciju. Goda u kojoj se oavlja mrijest mora imati p5 izme(u C.D i &.%, a kisik mora imati vrijednost iznad D mgHl. 6rema načinu razlikujemo slijedeće vrste mrijesta I sloodni "prirodni# I polukontrolirani I kontrolirani
•
a mrijest šarana prirodnim načinom, koristi se jedna od dvije slijedeće metode $. etoda grupnog mrijesta u velikim rinjacima ili staročeška metoda; '. riješćenje u manjim grupama ili Juiševa metoda.
•
rijestilišta se najčešće grade u oliku pravougaonika, ali mogu iti i kružnog olika. Jno rinjaka je nagiom usmjereno ka ispustu sa oostranim nagiom prema lateralnim kanalima. + unutrašnje strane, uz nasip rinjaka, nalazi se kanal duine i širine C% cm. 3n služi za plivanje i izlov matičnih ria nakon mrijesta, a tako(er i za izlov larvi nakon K1C sedmica. rijestilište mora iti osigurano samostalnim dotokom vode.
4
•
8rade se na nepropusnom tlu. rijestilišta se pune vodom neposredno prije nasada matica. atice se izlovljavaju dan poslije mrijesta. :zlov se oavlja u noćnim satima, u rano jutro prije izlaska sunca ili za vrijeme olačnog dana. 3dmah nakon izlova, mrijestilište trea napuniti vodom. :nkuacija ikre traje K do D dana, ovisno o temperaturi. :zvaljane larve su prozirne, dužine oko D mm. Nakon K1D dana valjanja, larve isplivaju na površinu i uzimaju kisik, te poslije toga mogu sloodno plivati. alihe hrane traju do @ dana, nakon čega se počinju hraniti prirodnom hranom uz dodatak krmne smjese1sve do preacivanja u rastilišta.
•
•
•
•
6ažljiva priprema mrijestilišta, mjesečnjaka, rastilišta, mladičnjaka i zimovnika je od velike važnosti sa proizvodnog i zdravstvenog stajališta. 6riprema počinje odmorom tla tokom zime, a nastavlja se dezinfekcijskim i melioracijskim mjerama krečenjem, (urenjem, organskim i mineralnim gnojivima, košenjem, oranjem i izmuljivanjem izlovne jame i okolnih dijelova rinjaka. !ilj ovih mjera je da se stvore što idealniji uslovi za uzgoj šarana. ?injak se prvo isuši, a potom ostavi da se Lodmori< nekoliko mjeseci. Na taj način se zemljište odmara, a patogene akterije i paraziti ugiaju. 6oslije odre(enog vremena mirovanja, rinjaci se tretiraju krečom u svrhu dezinfekcije, pooljšanja kvaliteta temljišta i stailne hemijske reakcije vode. 9rečenje se oavlja upotreom traktorskih rasipača ili aviona za velike površine rinjaka. 9rečenjem rinjaka se postižu višestruki melioracioni efekti I regulira se p5 zemljišta I osigurava se !a u zemljištu i vodi I urzava se razgradnja i mineralizacija organskog materijala, poseno celuloze
•
8ašeno vapno ima slično djelovanje kao i živo, samo se dodaje u $.D2 većoj količini u odnosu na živo vapno. Nakon krečenja, vrši se po(urivanje rinjaka organskim ili mineralnim gnojivima. Najviše se koristi gnojivo od peradi, svinja i goveda. 6rovodi se osnovno i dopunsko gnojenje. 9oličine stajnjaka se kreću oko $%%% kgHha. :stovremeno sa organskim gnojivom, dodaje se i mineralno gnojivo.
View more...
Comments
