S Ljubavlju, Janis - Erica Jong

f S LJUBAVLJU, JANIS biblioteka OSOBA biblioteka OSOBA Naslov izvornika Love, Janis Copyright � 1992., 2005. Laura Joplin Prvi put objavio Villard Books, odjel Random Housea 1992. Prevoditeljice Lektor Urednica Oblikovanje naslovnice Grafi�ka priprema Tisak Nakladnik Za nakladnika 1. izdanje Tanja Kersikla i Sandra Br��i� Dario Sinov�i� Nata�a Ozmec Invisio, Zagreb Ermego, Zagreb Krati�, Sveta Nedjelja Planetopija, Zagreb Marina Kralj Vida�ak kolovoz 2007.

Sva prava pridr�ava nakladnik. Nijedan dio ove knjige ne smije se upotrebljavati ni reproducirati na bilo koji na�in bez pisanog dopu�tenja, osim u slu�aju kratkih navoda objavljenih u kritikama ili ocjenjiva�kim �lancima. Za sve obavijesti mo�ete se obratiti nakladniku. CIP zapis dostupan u ra�unalnom katalogu Nacionalne i sveu�ili�ne knji�nice u Zagrebu pod brojem 641819. ISBN 978-953-257-064-9 Laura Joplin ljubavlju Janis Zagreb, 2007. N ml > Ova je knjiga posve�ena Janis Joplin i svima koji

su je voljeli SADR�AJ prvo poglavlje Listopad 1970….................9 drugo poglavlje Na�i preci…..................19 tre�e poglavlje Djetinjstvo…..................32 �etvrto poglavlje Mladost…....................59 peto poglavlje Koled� i bitnici iz Venice Beacha. . 91 �esto poglavlje Austin, Texas…..............212 sedmo poglavlje Bitni�ka scena u San Franciscu . . 237 osmo poglavlje Povratak ku�i…..............272 deveto poglavlje Hipi pokret u San Franciscu…..293

deseto poglavlje Uspjeh s Big Brotherom….....223 jedanaesto poglavlje Nakon festivala u Montereyu . . . 253 dvanaesto poglavlje Odlazak iz Big Brothera….....272 trinaesto poglavlje Bend iz pozadine…...........327 �etrnaesto poglavlje Odmor, ljubav i promjene u grupi 343 petnaesto poglavlje Uspjeh s Full Tilt bendom…...363 �esnaesto poglavlje Komemoracija….............395 Zahvale i izvori….............423 O autorici…..................422 Listopad 1970.

What good can drinking do? What good can drinking do ? I drink all night, But the next day I still feel blue JAMS JOPLIN, “What Good Can Drinking Do?” Ujesen 1970. �ivjela sam boemskim �ivotom studentice u prostranom viktorijanskom stanu smje�tenom u otrcanom kvartu u ju�nom dijelu Dallasa. Nedjeljno popodne 4. listopada 1970. provela sam mirno i kod ku�e. Skuhala sam �alicu �aja i uputila se iz kuhinje u blagovaonicu. Toplina jasnog popodnevnog sunca je, ulijevaju�i se kroz veliki prozor, preplavila moje tijelo. Zastala sam jer su mi misli prolazile glavom munjevitom brzinom, sve dok me nije uhvatila neizdr�iva �elja nazvati sestru. Oklijevala sam, razmi�ljaju�i o tome u kakvoj �u se nevolji na�i ako se ne javi ona sama – bit �e te�ko dokazati osobi koja podigne slu�alicu da sam ja doista sestra Janis Joplin. Zatim je oklijevanje

nestalo. Idu�i prema telefonu, osjetila sam uzbu�enje zbog posebne povezanosti koju sam osje�ala prema starijoj i odva�nijoj sestri. Janis sam posljednji put vidjela sredinom kolovoza 1970. Na�u je povezanost odlikovala posebna postojanost koja je bila ja�a od razdvojenosti i razli�itih na�ina �ivota. Nismo se uvijek slagale i ponekad 9 bi zbog na�ih razli�itosti pale te�ke rije�i, no sve bi to nestalo kad bismo se sastale. U kolovozu smo pri�ale o seksu, ljubavi, karijeri, automobilima, ku�ama, odje�i, na�em gradu, njezinoj slavi i na�oj obitelji. Nakon njezinog odlaska dogovorile smo se kako �emo se sastati u Kaliforniji za Bo�i�, kad sam imala praznike na faksu. Do trenutka kad sam, hodaju�i po po�utjelom hrastovom podu, do�la do telefona pored mog

kreveta u dnevnoj sobi, moj je poriv da je nazovem i��ezao. Osje�ala sam da nema razloga da to uop�e poku�am u�initi. No misao na to vratila se nave�er. Za�to je nisam nazvala? Rano sam legla kako bih se pripremila za naporan dan pun predavanja. �vrsto sam i mirno spavala pod pokriva�ima, kad je zazvonio telefon. “Janis je mrtva”, jednostavno je rekao o�ev napeti glas. Bio je jedan sat u ponedjeljak ujutro. Zaprepa��uju�e su se rije�i �inile nestvarnima. Uspjela sam se razbuditi tek toliko da odgovorim: “Ne.” Ponovio je: “Janis je mrtva.” Tresla sam glavom kao da poku�avam iz nje izbaciti te ne�eljene rije�i i uporno ponavljala: “Ne.” U�as je pogodio moje srce i otvrdnuo ga poput kristala leda. Janis je bila mrtva. Moja je cimerica iza�la iz svoje sobe primijetiv�i da ne�to nije u redu. “Janis je mrtva”, ponovila sam joj. Nestala je i ponovno se pojavila nose�i dva aspirina i �a�u vode. “�emu to?”, upitala sam. “Uzmi ih”, navaljivala

je, poku�avaju�i mi pru�iti najbolju utjehu koju Amerikanci znaju pru�iti. Popila sam ih znaju�i da nemam pojma kako bih zaustavila bol. Pla�u�i i razmi�ljaju�i za�to je nisam nazvala popodne, utonula sam u nemiran san. Moji su roditelji nazvali sljede�eg dana i rekli da idu u Los Angeles srediti sve formalnosti. Ja i moj brat Michael nismo oti�li jer su nas na�i roditelji �eljeli zadr�ati daleko od kamera i novinarske znati�elje. Dok se vijest polako �irila me�u prijateljima, ispred hotela Landmark, u kojem je umrla, skupljale su se gomile ljudi. Policija je ozna�ila podru�je slu�benim �utim trakama s natpisom NE PRILAZITI, a ljudi su milili uokolo osje�aju�i zbunjenost, frustraciju, �aljenje i u�as. 10 Maj�ina sestra, H.irbara Irwin, �ivjela je u Los Angelesu, pa je pomogla roditeljima u obavljanju potrebnih formalnosti. Sastali su se s l.inisinim

odvjetnikom Robertom Gordonom, �iji su im ugla�enost i odlu�nost istovremeno ulijevali povjerenje i frustrirali ih. Od Boba su doznali pojedinosti o Janisinoj smrti i o klauzuli u njezinoj oporuci prema kojoj je njezino tijelo trebalo biti kremirano, a pepeo razasut po moru uz kalifornijsku obalu nedaleko od Marina kod San Francisca. Moji su roditelji bili o�ajni. Ne samo da su izgubili prvoro�enu k�er, ve� je nisu mogli odvesti ku�i na pravi pogreb. Prije nego �to su oti�li iz Teksasa, otac mi je rekao kako jo� nisu sigurni u razlog Janisine smrti. Mo�da je to bilo predoziranje, ali je, tako�er, mogla umrijeti prirodnom smr�u, pasti i ugu�iti se na vunenom sagu. Kad su do�li u Kaliforniju, zaboravili su me nazvati jer su bili zaokupljeni obavezama. Tumarala sam Dallasom kre�u�i se u vakuumu �injenica, slu�aju�i litanije na radiju i glasine djelomi�no informiranih ljudi u predavaonicama Metodisti�kog sveu�ili�ta.

Osjetila sam bijes prema tim nepoznatim rokerima koji su se smatrali Janisinim prijateljima. Za�to su joj dopustili tro�iti heroin? Svi su, uklju�uju�i i mene, uzimali drogu, ali heroin je bio ne�to drugo! Trebala je to znati! Trebali su je zaustaviti! Zar nikome nije bilo dovoljno stalo da ne�to poduzme? Predbacivala sam si �to nisam bila bolja sestra i �to nisam saznala za heroin. Za�to nitko nije ni�ta u�inio? Najve�u sam krivicu pripisivala njezinoj ulozi rock and roll kraljice. S tog visokog trona nijedna smrtnica ne bi �ula upozorenja i glas razuma. Mrtvozornikovo izvje��e je uskoro bilo gotovo, a nalaz je bio predoziranje heroinom. Koristila ga je tek nekoliko tjedana, uzimaju�i ga otprilike svaki tre�i dan za opu�tanje prije spavanja nakon napornog cjelodnevnog snimanja novog albuma za Columbia Records. Moji su se roditelji prepirali s Bobom Gordonom, a on se mu�io s novinarima, policijom i mrtvozornikom kako bi omogu�io miran obred na

kojem �e obitelj odati posljednju po�ast. Oni su se oprostili od Janis u kapelici na groblju, a ja i brat smo bili sami i zbunjeni u dva razli�ita grada u Teksasu. 11 Ni�ta nije odavalo slabosti na�e obitelji kao na�in na koji smo se suo�ili s Janisinom smr�u. Nije bilo sprovoda na koji bismo oti�li svi zajedno. Nije bilo groba na koji bismo kasnije hodo�astili. Nije bilo karmina na kojima bi se okupili bliski ljudi, s kojima bismo mogli podijeliti svoju ljubav i svoj gubitak. Plakali smo sami. Nikako nije dovoljno jednostavno re�i da sam voljela Janis. Zna�ila mi je mnogo vi�e od toga. Kad sam ro�ena, Janis je imala �est godina. Prigrlila me �im sam mogla puzati za njom. Majka je na zidu na�e zajedni�ke sobe objesila slike dviju djevoj�ica koje se cerekaju i jedna drugoj pri�aju pri�e. Upravo tako pamtim svoje

rane godine, nerazdvojna od svoje stalne dru�ice i tuma�a svijeta, svoje starije sestre. Pomagala mi je u svemu i vodila me svugdje. Ja sam je, zauzvrat, obo�avala. Dijelilo nas je �est godina pa �esto jedna nije mogla shvatiti svakodnevna iskustva druge. Ja sam krenula u osnovnu kad ju je ona zavr�avala. Kad sam kretala u srednju �kolu, ona je upisala fakultet. Kad sam ja kretala na fakultet, ona je postajala popularna kraljica rock and rolla. Na� se odnos, dakle, nikad nije temeljio na suo�avanju s istim izazovima. Na� je savez bio ne�to dublje, iskonsko povjerenje koje se o�uvalo tijekom svih promijenjenih okolnosti. Razgovarale bismo o bitnim stvarima. Dijelile smo iste slike, ma�tanja i osje�aje, koji su bili poput tajnih odaja za koje drugi mo�da nisu ni znali da postoje. Kad su roditelji nazvali, doznala sam kona�ne detalje. Bilo je gotovo, na neki na�in. Me�utim, na drugi na�in, to je bio tek po�etak mog

iskustva. Nekoliko tjedana nakon Janisine smrti nazvao me Bob Gordon. “�eli� li do�i na zabavu? Janis je u oporuci ostavila 25000 dolara za organizaciju zabave za prijatelje nakon njezine smrti.” Janis je bila odu�evljena idejom organizacije tuluma nakon smrti prijatelja. Piscu Michaelu Tomasu rekla je: “Kad je �okoladni George [koji je nadimak dobio zbog svoje strasti prema �okoladnom mlijeku], iz Hell’s Angelsa, ubijen, organizirali su besplatan tulum u parku. Nabavili smo puno piva, a pozvali su Grateful Dead i nas [Big Brother]. Bio je to prekrasan tulum, svi su hipiji i An�eli bili urokani do besvijesti… Ne mo�e� zamisliti bolji sprovod. To je bio najbolji 12 1111iimi u.) sviji’tu.” K.ul me Bob pozvao da do�em na Janisinu zabavu, nije ini dugo trebalo da ka�em “Da, do�i �u.” Nisam oklijevala ni trenutka. Morala sam vidjeti kako to tamo izgleda i tko su svi ti ljudi. Morala sam dotaknuti njezinu

ku�u i njezine stvari; otkriti dijelove njezinog �ivota koje u svom zaklonu u Teksasu nisam poznavala. Kad sam do�la 25. listopada, Janisina ku�a bila je poluprazna jer je svoje stvari ostavila prijateljima. Mnogi su od njih ve� navratili po isto�nja�ki tepih, izrezbareni ormari� s ladicama od tre�njinog drva i druge lijepe stvari. Bob je galantno objasnio da je, prema njegovu mi�ljenju, i sestra prijateljica i da mu, ako ugledam ne�to �to bih htjela zadr�ati, to trebam re�i. Njezina cimerica Lvndall Erb objasnila je da je namje�a taj ve� obe�an, pa sam potra�ila ne�to me�u preostalim sitnicama. Prona�la sam svoj dar, upalja� opto�en srebrom, koji sam poklonila Janis za ro�endan. Na ovalnom trbu��i�u bile su urezane ru�e. Bio je te�ak dok sam ga dr�ala u ruci, a ta mi se te�ina �inila ugodnom. Lvndall je rekla da je pokvaren, kao da �eli re�i: “Tko bi to uop�e htio?” Nisam �ak ni pu�ila. Nije mi bila potrebna vatra, ve� samo toplina na�e

povezanosti. Bio je toj moj dar Janis, koji mi je ona sada vra�ala. Janisina kalifornijska ekipa nije znala �to bi sa mnom, no ipak su me smjestili u ku�i. Lvndall Erb se preselila u Janisinu sobu nakon njezine smrti. Ponudila mi je prijetvorno da se iseli kako bih ja mogla spavati u njoj. Odbila sam i rekla da �e mi krevet u dnevnoj sobi biti dovoljan. 26. listopada oti�la sam na zabavu u klub Lion’s Share u San Anselmu. Sjedila sam okru�ena ljudima koji su se trudili izgledati veselo, ali su se posve prirodno upustili u smirene razgovore o tome tko se �ime bavi. Osoba pored mene odu�evljeno je pokazala na obojenu satensku plahtu koja je visjela iza improviziranog benda, sastavljenog od prijatelja, koji je svirao na pozornici. S odu�evljenjem su prepri�avali kako je Janisin nedavni ljubavnik napravio veliku rupu u njoj jer u �aru strasti nije skinuo svoje kaubojske �izme. Nekoliko je ljudi nagovaralo poznatog umjetnika tetova�e Lyla Tuttla da skine ko�ulju i

poka�e mi svoja istetovirana prsa. I ja i on slo�ili smo se da to nije potrebno. 13 Netko mi je ponudio kola�, a to sam jedva do�ekala jer sam za ve�erom pojela jako malo. Tek su kasnije rekli da u kola�u ima ha�i�a. Po�elo mi se vrtjeti u glavi, pa sam brzo potra�ila pomo� Boba Gordona i Johna Cooka, Janisina suhonjavog i prijaznog menad�era koji je, iako podrijetlom s istoka SAD-a, prihvatio na�in �ivota Zapadne obale. Dokopala sam se plo�nika i svje�eg no�nog zraka, taman da uspijem povratiti na lijevu �izmu Johna Cooka. Mislila sam da se ni�ta gore od toga ne mo�e dogoditi. �e�er na kraju bilo je bu�enje iz drijeme�a uzrokovanog drogom. Osjetila sam kako se Seth Morgan, na surov na�in zgodan mladi� kojega su mi predstavili kao Janisina zaru�nika, poku�ava uvu�i u krevet u dnevnoj sobi u kojem sam

spavala. Zaustavila ga je �ena koja je, zamotana plahtama, le�ala na podu nedaleko od mene i rekla: “Tamo je Janisina sestra. Do�i ovamo.” Uvukao se pored nje poku�avaju�i se oduprijeti njezinom milovanju, no kona�no je popustio. Janisin navodni zaru�nik vodio je ljubav s njezinom bliskom prijateljicom u no�i njezinih karmina. Provela sam samo tri dana u San Franciscu, ali sam upoznala njezine prijatelje, i to kakve. Bila sam spremna za povratak vlastitom �ivotu u Teksasu. Mislila sam da je moje �alovanje gotovo. Mislila sam da se vra�am ustaljenom na�inu �ivota, prijateljima i poslu, koji su �inili moj �ivot u Teksasu. Me�utim, tek sam prevladala prvu fazu �alovanja – �ok. Morala sam jo� pro�i kroz muke tuge, krivnje, ljutnje, kajanja i straha. Mojoj su obitelji bile potrebne godine da podijeli svoju tugu zbog Janisine smrti. Onoga dana kad je umrla kao da su se zatvorila vrata i, koliko god ja i

Michael poku�avali, jako bi rijetko uspjeli potaknuti na�e roditelje da ih opet otvore. Tatina se agonija zbog gubitka k�eri manifestirala u obliku artritisa koji je zahvatio svaki zglob u njegovom tijelu. Pro�ivljavao je svoju tugu i neprestano ga je mu�ila pomisao da je njegova potpora Janisinih netradicionalnih stavova pridonijela njezinoj smrti. Kad bismo ja i Michael pokazivali znakove asocijalnog pona�anja, odmah bi nas upozorio da to ne �inimo, jer je o�ito bio zabrinut zbog mogu�ih posljedica. 14 Mama je svojo osje�aje zaklju�ala u ladicu skrivenu duboko u sebi, gdje je �uvala nje�ne uspomene na svoje obo�avano prvoro�eno d ijete i jad zbog k�erkinih pogre�aka. Nakon Janisine smrti nikad vi�e nije bila tako draga, bri�na i nje�na kao ranije. �inilo se kao da vjeruje kako bi je priznanje ogromne tuge koju je osje�ala dotuklo i da se nikad vi�e ne bi oporavila. Ona se, umjesto toga, brinula o

Janisinim obo�avateljima poput vrtlara koji se brine o svom cvije�u. Sve dok je mamu slu�io vid, svaki je obo�avatelj koji je obitelji napisao pismo nakon �to je Janis umrla dobio topli odgovor. Trudila se pru�iti im savjete koje su tra�ili. �eljela je odgovoriti na njihove �albe o tome kako je svijet nepravedan prema njima. Jednoj je �eni napisala: Kako se nosim sa sje�anjima? jednostavno tako �to s rado��u pamtim sretne dane i mnoge, mnoge prilike kad smo se smijali sa svojom djecom. To je daleko zna�ajnije od te�kih trenutaka i problema. Kako se nosim sa sje�anjima na probleme? Tako �to ih se poku�avam prisjetiti bez ogor�enja i znaju�i da su mi moja djeca bila posu�ena na 16-18 godina. Ona nisu bila moje vlasni�tvo. Svako dijete koje odrasta i postaje samostalno mora presje�i pup�anu vrpcu koja ga ve�e za oca ili majku. Na�i �e se mladi ljudi postupno, tijekom svojih odraslih godina, po�eti prema

nama odnositi kao prema ljudima, a mi se prema njima moramo odnositi kao prema drugim, posve odvojenim individuama. Kako se nosim s gor�inom? jednostavno odustajem od nje, bez ustru�avanja i ne osvr�em se pitaju�i se “�to bi bilo” i “kad bi bilo”... Da to ne �inim, moj bi pogled na svijet bio iskrivljen i okrenut prema samoj sebi. Nije lako, ali se trudim i nastavit �u se truditi. Kako se nosim s agonijom gubitka k�eri? jednostavno tako �to sam zahvalna za vrijeme provedeno s njom i za bogatstvo koje mije ono donijelo… i tako �to je NIKADA, NIKADA ne�u zaboraviti. Kako mogu oprostiti? Potrebno je raditi na tome. To se MORA u�initi. Uostalom, ja NE MOGU suditi nikome, bio on dobar ili 15 lo�. Stav vjere izra�en u molitvi glasi: Oprosti

MOJE grijehe kao �to ja opra�tam drugima. Budu�i daje tako, moram to u�initi. Moja se vlastita tuga sklup�ala u mojem �ivotu poput ma�ke sklup�ane na suncem ugrijanome mjestu na sagu, ali njezine su kand�e uvijek bile ispru�ene i spremne da izazovu razornu bol kad bih popustila strogu kontrolu nad svojim �ivotom. Nosila sam je sa sobom 18 godina, sve dok jednoga dana nije izbila u obliku bijesa. Bacala sam kutije s dokumentima po svom uredu, registratore s pravnim spisima u kojima su bile opisane moje du�nosti vezane za Janisinu karijeru. Pokupila sam sve njezine sitnice koje sam na�la u svojoj ku�i, spakirala ih u kutije i poslala bratu. Natjerala sam ga da do�e po njezin Porsche, parkiran u mojoj gara�i. O�ajni�ki sam se poku�avala osloboditi ne�ega. Na kraju sam se slomila i po�ela jecati. Tuga je tresla moje tijelo i u sje�anje vra�ala stare uspomene poput dijapozitiva iz nekog osobnog putopisa. Bio je to prokleto dobar osje�aj, potra�ila sam svaki i najmanji djeli� skrivene tuge i odbacila ga,

zauvijek. Napokon sam shvatila da sam se dr�ala svoje tuge jer mi se �inilo da je to posljednje �to mi je ostalo od nje. Bio je to moj tihi otpor prihva�anju njezine smrti. Radilo se o besmislenom emocionalnom pretjerivanju, ali kad sam kasnije prolazila hodnikom, �inilo mi se kao da lebdim. Bila sam omamljena. Bila sam slobodna. Ta me sablast nije vi�e progonila. Nisam znala koje �u jo� maske morati skinuti, ali sada kad sam skinula ovu, nisam se bojala drugih. Osjetila sam neobi�no zanimanje za bolje razumijevanje Janis. Slu�ala sam rije�i koje je izgovorila moja sestra, a koje su odra�avale na� zajedni�ki odgoj: “Ostani dosljedna sebi. Ti si sve �to ima�.” Znala sam daje moja potraga za Janis zapravo tra�enje istine. NKam se mogla zadovoljiti ni�ime manjim od potpunog razumijt’v.iii|.i njezinog �ivota, njezinih izbora i vremena u kojem je �ivjela.

j.niis je rekla: ” Prepusti se i postat �e� vi�e nego �to si ikad mislila dri josi.” Oslobo�ena svoje tuge bila sam opet slobodna voljeti je. Zrtbomviln sam sve �to sam do tada znala o Janis, �ele�i da mi njezin flvol inprifa vlastitu pri�u. 16 Na�i preci When I’m sitting round late in the evening, child Wondering why, why, why did I ever leave Well, I went out searching for something, baby I left it behind now, babe, now I see JAMS JOPLIN, “Catch Me, Daddy” Prezimena koja su mi poznata s o�eve strane obitelji su Joplin (ili Jopling), Porter i Bali. Prezime moje majke bilo je East, a s njom su bila povezana prezimena Hanson (ranije Hoar i, prije toga, Hore), Sherman, Coulter, Fleming i Rosine.

Moji prvi preci, koji su doplovili do ameri�ke obale, bili su ribari iz obitelji Hore. Oni su se otisnuli preko opasnog Atlantika kako bi lovili ribu u bogatim vodama pokrajine Nova Scottia. Tu je 25-godi�njeg Hezekijaha Horea privukao zov novih mogu�nosti. �udio je za miljama neiskori�tene obradive zemlje, gustim �umama i obiljem divlja�i. Bio je drugoro�eni sin iz drugoga braka. Obitelj je, osim ribarske flote, jo� od vremena kad je Henrik VIII konfiscirao imovinu Katoli�ke crkve, imala u zakupu velike i bogate posjede. Me�utim, ni�ta od toga nije trebalo pripasti njemu jer nije bio najstariji sin. Godine 1633., 12 godina nakon �to je doplovio Mayflower, Hezekiah Hore je na brodu Recovery zaplovio prema novom �ivotu u zaljevu Massachusetts. 19. Pridru�io se skupini ro�aka i susjeda u osnivanju gradi�a Taunton u Massachusettsu. Naselio se me�u ljudima koje se obi�no

smatralo puritancima, no u po�etku ni bezvjeraca nije bilo tako malo. Ta je skupina prvih naseljenika slavila �ivot odijevaju�i se u �ivopisne odore i glasno se smiju�i. Hezekiah je postigao uspjeh kao ratar i poslovni �ovjek. Poput svojih bli�njih, i on se poku�avao oduprijeti tiraniji engleske crkve, engleske vlade i gospodarskog sustava koji je svakog �ovjeka dr�ao prikovanim za polo�aj ste�en ro�enjem. Sukobi vjerskih sekti naru�avali su ina�e miran su�ivot kolonista. Svaka je skupina bila nepokolebljivi zagovornik svojih stavova. Puritanci, baptisti, separatisti i kvekeri o�tro su se sukobljavali. Na vrhuncu tiranije i tla�enja u koloniji Plymouth, brodovi koji bi prevozili kvekere morali su platiti kaznu, a sami su kvekeri bili bi�evani i zatvarani. Nekolicina je i obje�ena. Roger Williams je svojim pozivima na vjersku sno�ljivost i po�tovanje Indijanaca raspirio strasti u mnogim srcima. Njegove su optu�be

utjecale na �ivot jo� jednog od mojih predaka u zaljevskoj koloniji, Phillipa Shermana, Williamsova zeta. “Nijedan �ovjek nema pravo prisiliti drugoga da se priklju�i bilo kojoj crkvi!”, prigovarao je Williams. “U novoj zemlji ne bi smjela postojati dr�avna religija.” Naro�iti bijes kolonista izazvalo je njegovo prkosno zagovaranje prava Indijanaca. �ivio je me�u njima, nau�io njihov jezik i upozoravao “Nijedan Englez ne smije uzeti indijansku zemlju bez dozvole i pla�anja.” Njegovi su buntovni stavovi tako uzdrmali plymouthsku koloniju da su iz nje izop�ili njega i njegove sljedbenike. Phillip Sherman i skupina liberalnijih kolonista odvojili su se i osnovali koloniju na Rhode Islandu. Preostali doseljenici, koji su se doslovno dr�ali Biblije, zarobili su pre�ivjele Indijance i prodali ih u roblje na Karibima. Kao reakcija na fanatizam svojih roditelja, djeca prvih kolonista �ivjela su u dobu razuma i sigurnosti. William Bell, jedan od predaka mog oca, odselio se iz zaljeva Chesapeake u Virginiju,

gdje je dao sagraditi ku�u u georgijanskom stilu nazvanu Millenback. Kasnije �e on postati djed Georgea Washingtona. 20 I’liillip Shcrman ji’ postao kveker, ratar i govornik na sastancima. John Porter i ‘l’liomas Jopling bili su farmeri u Virginiji. Sve je njih zadesilo “Veliko bu�enje”, razdoblje vjerskog �ara i samospoznaje po�etkom 18. stolje�a. Pripadnici tog pokreta odbacili su shva�anja svojih roditelja da samo �ivljenje donosi zadovoljstvo. �eljeli su da “Novo svjetlo” svijetli iznutra kako bi svi spoznali slavu i ushi�enje duhovnog uskrsnu�a. Krenuli su na put i osnovali nove komune, napadali ropstvo i obra�ali Indijance, istovremeno obnavljaju�i svoje crkve. Iscrpljivali su ih i pograni�ni ratovi. Tijekom sedam godina (1755.-1763.), koliko je trajao francusko-indijanski rat, tisu�e kolonista izgubili su �ivote. Sidneh Rosine Brown, mlada

�ve�anka koja je bila moj prvi ameri�ki predak s maj�ine strane, osjetila je silinu gnjusnog nasilja rasnih i teritorijalnih sukoba. Netko je usred no�i pokucao na vrata. “Koga ima kod ku�e?”, upitao je glas na engleskom jeziku. Njezin mladi suprug otvorio je vrata i njegovo je nepripremljeno tijelo probolo indijansko koplje. Glava Sidnehina dvogodi�njeg djeteta smrskana je o dovratnik. Dok je banda sastavljena od jednog Francuza i �est Indijanaca plesala i veselila se na zadimljenom no�nom zraku, gorjele su ku�a i staja, sa svom stokom. Sidneh su prisili da pje�aci s njima do Kanade. Putem je rodila sina. Indijanci su novoro�en�etu priredili ceremonijalno kr�tenje u ledenoj vodi potoka. Sidneh je stekla povjerenje svojih otmi�ara kad je odbila pojesti svoj dio posljednje jestive stvari koju su imali sa sobom, a to je bila ko�na vre�a u kojoj su �uvali municiju. U Kanadi je kona�no prodana Francuzima za 5 dolara i 30 centi. Boravila je kod guvenera dok se nije oporavila, a zatim je opet prodana u krajeve naseljene Englezima.

Sidneh se vratila u Virginiju i tu se udala za Georgea Fleminga, �ovjeka koji se nedavno doselio u “Novi svijet”. Bio je to �ovjek �irokih ple�a i velike hrabrosti. Njegov je brod udario o stijene tri milje od obale, a na njemu nije bilo �amaca za spa�avanje. George Fleming je bacio svu svoju imovinu i zlato preko palube, privezao se za drveni trupac i doplutao do kopna uz pomo� plime. Nakon �to 21 su se sku�ili, George i Sidneh su udobno �ivjeli sklapaju�i ugovore o radu za ka�njenike. Mali su ratovi vremenom prerasli u najve�i sukob tog doba, ameri�ku revoluciju. John Porter se 1776. priklju�io s �inom narednika. Shadrach Hoar je postao kaplar. Iako je jedan bio iz Virginije, a drugi iz Massachusettsa, borili su se s istim ciljem: zaustaviti britanski prodor u sjeverne kolonije. Bitka kod Saratoge bila je odlu�na i dobro vo�ena bitka �iji je ishod bio uspje�an

zahvaljuju�i vje�tini i odva�nosti zapovjednika Benedicta Arnolda, �ovjeka kojeg povijest pamti po kasnijim izdajni�kim pothvatima. Jacob Sherman je, usprkos svom kvekerskom odgoju, uzeo pu�ku na rame i uputio se u vrtlog Bostona. Borio se u sukobu koji �e kasnije biti poznat pod nazivom bitka kod Bunker Hilla. Thomas Paine je u svom eseju “Krizji”, napisanom 23. prosinca 1776., ovako opisao taj dan: “Ovo su vremena kad je �ovjekova du�a stavljena na ku�nju. ‘Ljetni’ vojnik i ‘sun�ani’ domoljub u ovakvoj �e krizi odustati od svoje slu�be domovini, no onaj koji sada ustraje, zaslu�uje ljubav i hvalu svakog mu�karca i �ene.” Umjesto da od svojih najdra�ih primi zahvalnost za svoj trud, roditelji su Jacoba Shermana razba�tinili zbog nepridr�avanja kvekerskog uvjerenja u nenasilje. Njegov je trud pomogao osnivanju dr�ave, ali je podijelio obitelj. On je bio posljednji kveker u na�oj obitelji.

Sljede�i nara�taj �lanova moje obitelji doveo je sve moje pretke na zapad. Benjamin Jopling je bio ko�tunjavi Skot, �ije su velike, grube ruke odavale �ovjeka naviknutog na te�ki rad. Jopling se 1826., tijekom jednog okupljanja u �atoru, priklju�io metodisti�koj crkvi. Njegov se �ivot naglo promijenio. Metodisti�ka crkva me�u prvima je osu�ivala ropstvo. Godine 1844. od nje se odvojila metodisti�ko-episkopalna crkva, koja je podr�avala ropstvo, a Benjamin se priklju�io toj struji. Bila je to prava narodna crkva bez pla�enih misionara. Vjerski duh poticao je �lanove da �ire svoje u�enje putuju�i u skupinama u nova podru�ja i tamo osnivaju nove crkve. Taj je unutarnji glas naveo Benjamina Joplinga da svoju obitelj odvoji od ostale rodbine i uputi se prema granici u sjeveroisto�nom 22 dijelu Alabamo. Tu su bijelci nedavno prona�li

zlato na podru�ju u vlasni�tvu Cherokee Indijanaca. Nikakve diplomatske prepirke nisu mogle sprije�iti federalnu vladu u pronala�enju na�ina da Cherokeeje otjeraju s njihove zemlje. Benjamin je postao istaknuti �lan zajednice, a onda su ga privukli natpisi TEXAS ILI PROPAST na ko�ijama koje su onuda prolazile. Napokon se smjestio nedaleko od utvrde Fort Worth. Tu se bavio ratarstvom i pomagao pri gradnji utvrde, prema kojoj je naselje i nazvano. Usput se �enio �etiri puta, imao 24 djece i nad�ivio sve svoje �etiri �ene. John Milton Hanson je na svoj put iz Massachusettsa prema zapadu krenuo sjevernijom rutom. Njegov otac, William Hoar, promijenio je obiteljsko prezime u Hanson. John je sa svojom novom suprugom Laurettom najprije poku�ao �ivjeti u New Yorku i Ohiju, da bi se kona�no smjestio u okrugu Henry u saveznoj dr�avi Iowa, 30 milja udaljenom od rijeke Mississippi. U zamjenu za krdo konja koji su ih doveli u Iowu, dobili su neobra�enu zemlju.

Deset godina kasnije, vje�no primamljivi zov bolje budu�nosti naveo je Johna Hansona da slijedi svoje snove u kalifornijskoj zlatnoj groznici. Ostavio je �enu i osmero djece te poveo najstarijeg sina sa sobom. �ena mu je uskoro umrla, a djeca �ivjela s rodbinom i susjedima, sve dok se, �est godina kasnije, John nije vratio ku�i i opet prihvatio uloge vo�enja ku�anstva. Radilo se o �ovjeku iznimne inteligencije, koji je u�ivao veliki ugled u zajednici i koji je do�ivio duboku starost. John W. Porter je u Virginiji o�enio k�erku baptisti�kog propovjednika. Mladi par svoju je budu�nost planirao na temelju pisama Johnova brata, Beverlyja Portera, koji je �ivio u dalekom Teksasu, podru�ju koje je tada pripadalo Meksiku: Johnova supruga bila je odlu�na �ena, sna�na tijela i odva�na srca. Njezina su joj duboka uvjerenja i vjera u mu�a pomogli prije�i granicu. Godine 1833., mu�, �ena, dvoje djece i �a�ica robova krenuli su iz Nashvillea brodom koji je plovio u New Orleans. Porter je na brod

ukrcao mnogo svinjetine i pe�i, koje su bile namijenjene trgovini. Trampio ih je za prijelaz jedrenjakom do teksa�ke luke Velasco. Tu su zatekli njegova brata Beverlyja Portera, koji je umirao od posljedica epidemije kolere 1833. 23 godine. To ih nije obeshrabrilo. John je sa svojom skupinom iz morske vode vadio sol kako bi prikupio sredstva za kupovinu volova i zapre�nih kola, kojima su trebali krenuti na put u unutra�njost. Borili su se sa zavojima i krivinama rijeke Brazos, sve dok nisu do�li do podru�ja gdje su niski bre�uljci bili obilno pokriveni gustom zelenom travom i pro�arani stablima bora. Porter je, kako mu je to bilo dopu�teno poveljom, tu osnovao svoje imanje. Nazvao ga je Porter’s Prairie (Porterova prerija) i sagradio jednostavne brvnare za svoju i obitelji robova. Robert Ury Porter, sin Johna W. Portera i pradjed mog oca, kao i mnogi drugi predstavnici svog

nara�taja, znao je kako se obogatiti. On je nakon o�eve smrti upravljao poslovima svoje majke. Uzgajao je stoku i u dotad neobra�enu zemlju sijao p�enicu i sadio vo�e. Naredio je robovima da sijeku i obra�uju gra�evno drvo s farme i iz �umovitih predjela isto�nog Teksasa. Sagradili su prvu dvokatnicu u okrugu Burleson. Bila je to gra�evina oblo�ena oplatom od bijelih dasaka prema uzoru na ju�nja�ke ku�e. Imala je prostrane verande s prednje i stra�nje strane, a na katu trijemove koji su slu�ili za spavanje tijekom sparnih teksa�kih no�i. U sredini se nalazila velika dvorana sa sobama na oba kraja, a kuhinja je bila odvojena kako bi se sprije�ilo �irenje tada vrlo �estih kuhinjskih po�ara. Robert se o�enio i poveo svoju mladu nevjestu u New York u kupovinu namje�taja za njihov novi dom. Bili su tu hrastovi kreveti s baldahinom, ormari i komode, sagovi i mali klavir. Dao je sagraditi prvu metodisti�ku crkvu i prvu �kolu u okrugu. Robert je tijekom gra�anskog rata bio zadu�en za nabavu zaliha za Konfederaciju.

Povezanost njegove skupine s Meksikom omogu�ila je Jugu da izdr�i znatno du�e nego da su se oslonili samo na ju�nja�ke zalihe. Robertov brat pridru�io se Terryjevim teksa�kim rend�erima, koji su predstavljali strah i trepet sjevernja�ke vojske. Ova je skupina bila poznata po svojoj odva�nosti i sr�anosti, iako je do kraja rata dvije tre�ine njezinih �lanova izgubilo �ivot. Jahali su �istokrvne konje i, iz pothvata u pothvat, pobje�ivali Jenkije, koji su bili blijeda kopija lukavih Koman�a, protiv kojih su se Teksa�ani borili na svojem terenu. 24 I lansonovi su tijekom gra�anskog rata bili na drugoj strani. Henry W. 1 lanson (maj�in pradjed) prijavio se s 18 godina u 4. konji�ku u lovvi. Slu�io je kao �asnik u sto�eru generala Robertsa. Njegova op�injenost vojnom slu�bom bila je tolika da je �esto i godinama nakon zavr�etka sukoba obla�io uniformu.

Njegov napredni nara�taj bio je naviknut na slu�bu dru�tvu, pa se Henry priklju�io Masonskoj lo�i i Velikoj vojsci Republike, posve�enoj aktivnom humanitarnom radu. Na ro�enju su ga nazvali jednostavno Henry, no kad je odrastao, postala mu je va�na dru�tvena pompa, pa je osjetio potrebu za drugim imenom te je dodao inicijal W. Sljede�i nara�taj nastavio je svoju migraciju prema zapadu. Maj�ina se obitelj zaustavila u Nebraski. Ulysses Sampson Grant East, maj�in djed, bio je de�ko iz Illinoisa, �iji su roditelji tijekom gra�anskog rata bili domoljubi. Granta je, kako su ga zvali, privukao trend naseljavanja u Oklahomi, u kojem je ve� sudjelovalo nekoliko njegovih ro�aka, no on je krenuo sjevernijom rutom. Bio je to ljubazan �ovjek, ali ipak pun autoriteta, koji je osnovao farmu u jugoisto�nom dijelu te savezne dr�ave, u podru�ju s kojeg su nedavno bili otjerani Indijanci iz plemena Pawnee. Grantov susjed bio je Herbert Hanson, �ovjek

koji se nedavno doselio iz Iowe. Herbert je ostao bez posla liston�se, a nije mogao obra�ivati zemlju jer je tijekom igranja baseballa ozlijedio nogu. Otac mu je rekao: “Idi u Nebrasku, Herberte. Svatko tko mo�e baratati �eki�em, mo�e tamo dobro zaraditi.” Budu�i da je Herbertova obitelj ponekad bila prisiljena ru�ati samo krumpir, a ve�erati vodu u kojoj se on kuhao, bila im je potrebna promjena. Uspio je u Nebraski i, vremenom, postao vlasnik limarije i trgovine rabljenim namje�tajem. Herbert je bio aktivan �lan Republikanske stranke. Ako ste �eljeli ne�to pokrenuti u maloj zemljoradni�koj zajednici naselja Clay Center u Nebraski, rekli bi vam: “Obrati se Herbertu Hansonu. On to mo�e srediti.” On je zaista bio toliko politi�ki i dru�tveno aktivan da se njegova supruga Stella Mae Sherman Hanson morala sama brinuti o odgoju njihovo osmero djece. Zamjerala mu je njegovo izbivanje i 25

postala osorna, pa bi �esto pisala djeci (kad su odrasla) pisma koja bi zapo�injala s “Jako patim zbog…” W.E.B. Du Bois je osnovao prvi pokret koji se zalagao za prava crnaca u vrijeme kad su moji preci iz obitelji Porter morali rije�iti pitanje svoga vlasni�tva nad crncima. U obitelji se pri�a da je Robert Porter sazvao robove i rekao: “Oni koji �ele oti�i, mogu to u�initi. Ja �u se brinuti o svakome od vas tko odlu�i ostati.” Odr�ao je rije� i kupio zemlju i kobile za jednu od tih obitelji. Svoju je djecu podu�io da je ropstvo lo�e. Bio je spreman prihvatiti poraz i promjene. �ivot moje bake Florence Porter Joplin zapo�eo je u za�ti�enom ju�nja�kom okru�enju, koje je uskoro nestalo zbog promijenjenih gospodarskih okolnosti krajem 19. stolje�a. Kad je ro�ena, njezinom su ocu bile 82 godine, pa je zato patila zbog njegove smanjene sposobnosti obra�ivanja zemlje. Tijekom posjeta ro�akinji u Big Springsu

u Teksasu pomagala je oko gostiju peku�i svje�a peciva za doru�ak za skupinu kauboja koji su navra�ali nedjeljom. Uskoro se udala za Seeba Joplina, srame�ljivog predradnika na rancu. Seeb je odrastao nedaleko od Lubbocka u Teksasu kao najstarije od jedanaestero djece. Seebov otac Charles Alexander Joplin (on je ispustio g iz prezimena) pomogao je osnovati lokalnu metodisti�ku crkvu i radio je kao predstavnik okruga. Pomagao je pri trasiranju ceste, u gradnji op�inskih zgrada i planiranju dobrotvornih skupova. Charles je bio poduzetan �ovjek pun duha, no nije pridavao veliku pa�nju obrazovanju svoje djece. Naprotiv, mislio je da je va�nije da se prihvate rada na farmi. Seeb je bio iznimno inteligentan mladi�, ali je stekao samo osnovno obrazovanje. Njegove farmerske vje�tine bile bi mu od koristi u prija�nja vremena, no odrastao je u doba kad je nestalo raspolo�ive zemlje za osnivanje novih imanja. Seeb je pokazao i sklonost istra�ivanju novih

granica kad je poveo krdo stoke s ranca kojim je upravljao u Billingsu u Montani. Sa svojim se bratom uputio uskotra�nom �eljeznicom prema Dawsonu na Aljaski. Ponu�eno mu je 800 dolara da tamo prezimi kako bi odr�ao na �ivotu barem jednu kravu, no upla�io se snje�ne klime i vratio u Teksas. On i Florence odgojili su svoje dvoje djece na velikom rancu kojim su upravljali nedaleko od Tahoke u Teksasu. �injenica je da je 26 INJAM ] KI t I �ensko pravo glasa izglasano tek 1920., no prava se emancipacija u mojoj obitelji manifestirala smanjenim brojem djece. Florence Porter loplin je odrasla u obitelji sa 16 djece. Ona je rodila samo dvoje. To je bilo pravo oslobo�enje! Moj je otac, Seth Ward Joplin, ro�en 1910. kao drugo i posljednje dijete Seeba i Florence. “Pitaj gospo�u” – tako je Seeb odgovarao na

mnoga pitanja koja su njegovih dvoje djece postavljala. To je bio pokazatelj formalnosti koja je vladala u njihovom ku�anstvu, �ak i u tom udaljenome mjestu na ravnicama zapadnog Teksasa. Baka Joplin je svoju djecu nau�ila da ljude po�tuju po njihovim zaslugama. Nau�ila je tu lekciju tijekom pobuna, rasnih ubojstava bijelaca i crnaca te razdoblja visokih poreza na nekretnine koje je Republikanska vlada uvela nakon gra�anskog rata kako bi ih predratni vlasnici bili prisiljeni prodati. Ta je lekcija bila ne isticati se, i ona ju je prenosila dalje. Jedna od �estih uzbuna na tr�i�tu dionica svojim je naglim padom zatekla vlasnika ranca u kaoti�no vrijeme i bio je prisiljen prodati zemlju kojom je Seeb upravljao. Neko je vrijeme bio gradski �erif u Tahoki, ali je njegov karakter bio preblag. Seeb je napokon prona�ao prikladno mjesto nadglednika obora stoke u Amarillu u Teksasu. Florence je pomagala vode�i preno�i�te za ljude koji su I radili za Seeba. Tako je dobro kuhala da su ljudi tra�ili posao

kod Seeba samo zbog toga. Florence je sama nau�ila voziti automobil kako bi poha�ala satove kuhanja. U Nebraski su se roditelji moje majke, Cecil East i Laura Hanson, upoznali i vjen�ali u ratarskoj zajednici u Clay Centeru. Njih je jo� uvijek dr�ala groznica zemljoposjedni�tva, pa su se, zajedno s klanom Eastovih, preselili u zapadnu Oklahomu. Cecilova je osobnost odgovarala neovisnosti i surovosti ran�erskog �ivota. Njegovo je malo krdo raslo i on je predano radio na boljitku lokalne zajednice. Njegova je �ena, me�utim, �udjela za svojom obitelji u Clay Centeru i toliko je �esto o tome zapo�injala razgovor da je njezin suprug napokon popustio. Vratili su se sa svoje dvoje, tek prohodale djece rutinskom �ivotu Hansonovih, koji se sastojao od nedjeljnih ru�kova i pjevanja uz klavir. 27

!3 LJUBAVI.JU, JANIS Cecil je bio ambiciozan �ovjek. Lutao je selima u potrazi za stokom koju je kupovao i prodavao kako bi pove�ao zaradu od obrade zemlje. Laura se brinula o vrtu u kojem je na jutru zemlje uzgajala vo�e i povr�e koje je poslije konzervirala, spremala u staklenke i pohranjivala u podrum – bilo je tamo dovoljno hrane za cijelu obitelj tijekom �itave godine. Oboje je radilo puno i te�ko, no Cecil je ulo�io sav svoj novac u visoko isplative svinje, koje su se razboljele i morali su ih uspavati. Bili su razo�arani jer su, uz gubitak svinja, ostali i bez farme. Laura je poslala djecu da �ive s njezinim roditeljima. Cecil se preselio u Amarillo kako bi prona�ao posao i na�in da prehrani obitelj. U tome je uskoro i uspio. Prodavao je ono �to su farmeri najbolje poznavali: nekretnine. Obitelj East se preselila u Amarillo kad je moja majka bila u zavr�nom razredu srednje �kole. Mama je svjedo�ila gubitku mjesta svoje majke u

sustavu privre�ivanja svoje obitelji kad je njezin otac po�eo zara�ivati pla�u umjesto da posao na farmi dijeli sa svojom �enom. Ni Cecil ni Laura nisu blagonaklono prihvatili nove uloge koje su im nametnute. Me�usobno su se okrivljavali za ne�eljeni put na koji su njihovi �ivoti skrenuli. Vikali su jedno na drugo mu�e�i sva�ama svoje �etvero djece. U potrazi za utjehom koju mu �ena nije mogla pru�iti, Cecil ju je po�eo varati. Po�eo je i povremeno piti, a to je bio o�iti �in prkosa Laurinim sve stro�im vjerskim stavovima. �ivoti mojih djedova i baka s obje strane zapo�eli su u seoskim predjelima na granici, a njihova su djeca postala stanovnici gradova. Stupovi na kojima je od osnutka zemlje po�ivao �ivot – Biblija, obitelj i osobni ugled – po�eli su gubiti svoju sto�ernu snagu. Naizgled staromodne ideje, smjernice, stavovi i stremljenja su se iz generacije u generaciju odbacivali kako se mijenjao pogled na budu�nost svake nove generacija mladih ljudi.

William Strauss i Neil Howe su u svojoj knjizi Generacije opisali taj proces kao predvidljivi cikli�ki niz faza. Na�e dru�tvo tijekom 20godi�njeg razdoblja usmjerava i preusmjerava svoju energiju. Kultura se kre�e iz usredoto�enosti na duhovno iskustvo i osobni razvoj u razdoblje vezanja za grupe gra�ana koje uporno rade na rje�avanju kulturnih kriza. Strauss i Howe opisuju kako ameri�ka 28 1 ^ i-ViJI I IMJV.I kultura oscilira izme�u dva pola: “SVJETOVNIH KRIZA, tijekom kojih se dru�tvo usmjerava na preure�enje vanjskog svijeta institucija i javnoga pona�anja, i DUHOVNIH OBNOVA, tijekom kojih je dru�tvo usmjereno na mijenjanje unutarnjeg svijeta vrijednosti i osobnog pona�anja.” Stremljenja i o�ekivanja svake osobe su, dakle,

odre�ena vremenom u kojem je ta osoba ro�ena i odrasla. Njihovi vr�njaci, ro�eni u istom 20godi�njem razdoblju, dijele jedinstveni skup povijesnih iskustava i “dru�tvene stavove o obitelji, obrazovanju, ulogama mu�karca i �ene, religiji, kriminalu, karijerama i osobnom riziku”, obja�njavaju Strauss i Howe. “U razli�itim povijesnim trenucima, Amerikanci su odabrali biti vi�e za�titni�ki nastrojeni prema djeci, velikodu�ni prema starijima ili tolerantniji prema nekonvencionalnim mladim ljudima, a zatim se to, nakon nekog vremena, promijenilo u drugom smjeru. Svaki put kad se to dogodilo, dru�tveno se okru�enje svake dobne skupine zna�ajno promijenilo… Stabla posa�ena iste godine sadr�e godove koji ukazuju na to kad su bila izlo�ena hladnoj zimi, ki�nom prolje�u ili su�nom ljetu. Dobne su skupine, prema tom pitanju, nalik stablima. One nose prepoznatljiv pe�at minulih povijesnih trenutaka.” Moji su se preci ra�ali, �ivjeli i umirali kao sastavni dijelovi dobnih skupina koje su nastajale i

bile ograni�ene povijesnim doga�ajima i stavovima njihova vremena. Kao posljedica toga, oni su pokazivali sli�ne osobine te izazivali i odgovarali na druge povijesne doga�aje koji su oblikovali �ivotno iskustvo dobne skupine poslije njih. Pri�a o �ivotima mojih predaka je saga o prvim ameri�kim doseljenicima koji su istra�ivali i, ponekad, osvajali ono �to se u njihovo doba smatralo granicom. �lanovi moje obitelji predano su obavljali svoje zadatke, bilo da se radilo o duhovnom uzdizanju, obra�ivanju zemlje ili pronala�enju odgovora na pitanja koja su ih mu�ila. U zavjet su, uz vjeru u bolju budu�nost, ostavili svoju energiju i talente koji su bili potrebni da bi se dru�tvo pomaknulo nekoliko koraka dalje na putu evolucije. 29 Djetinjstvo I ain’t quite ready for walking I ain’t quite ready for walking And what will you do with your life

Life just a-dangling? JAMS JOPLIN, “Move Over” Moju su majku nazivali “teksa�kom Lily Pons”. Bila je to pohvala njezine sposobnosti pjevanja poput velike sopranistice. Glas Dorothy East bio je �ist, jasan i sna�an. Njime je na ravnicama Teksasa o�ivljavala svoje omiljene broadwayske melodije. Znala je i udarati petama u ritmu jazz pjesama Colea Portera. Pjevala bi u svakoj prilici, a to je u Amarillu zna�ilo u crkvi, na vjen�anjima i u klubu Kiwanis. Svaki put kad je pjevala, lice njezinog oca bi blistalo, a o�i suzile. Njezina je majka bila uvijek ozbiljna i rijetko bi se nasmije�ila. Vrhunac maj�ine srednjo�kolske karijere bila je glavna uloga u produkciji mjuzikla na gradskoj razini. Budu�i da se radilo o va�nom dobrotvornom doga�aju, organizatori su anga�irali broadwayskog re�isera kako bi doga�aj dobio dodatnu va�nost. Svi su govorili

o tome kako talentiranu mladu �enu �ekaju velike stvari. Re�iser mjuzikla je pozvao moju majku u stranu i rekao joj: “Ako �eli� raditi u New Yorku, mogu ti na�i posao, ali ne bih ti to preporu�io. Imao sam te priliku upoznati tijekom rada na predstavi. To nije tvoj tip ljudi.” 31 Poslu�ala je njegov savjet i nije oti�la u New York. Umjesto toga, na pjeva�kom je natjecanju osvojila stipendiju za fakultet. Poslu�ala je nagovaranja svog �upnika i prijavila se na Teksa�ko kr��ansko sveu�ili�te u Fort Worthu u Teksasu. Godine 1932., u jeku Velike depresije, moja je majka spremila jedine dvije haljine koje je imala i oti�la na fakultet, spremna uhvatiti se u ko�tac s budu�no��u. Umjesto o�ekivanog uspjeha, naletjela je na nerazumijevanje u�itelja solo pjevanja, koji je podu�avao samo operu. Razo�arana i bez novca, mama se nakon godine

dana studiranja vratila u Amarillo i po�ela raditi. Bile su to tridesete godine. U modi su bile kratke suknje i kratka kosa, a Dorothy je bila samosvjesna �ena. Kao i njezine vr�njakinje, i ona je zgrozila svoje roditelje kad je o�i�ala dugu kosu u bob frizuru. Obla�ila je pripijene haljine, visoke pete i �ivahne �e�ire. Te �e �e�ire njezin budu�i svekar Seeb Joplin nazvati “idite kvragu” �e�irima. Pu�ila je cigarete kako bi �okirala. U to su doba cigarete bile ilegalne u 14 saveznih dr�ava, a u 28 drugih o�ekivalo se dono�enje zakona koji su ih zabranjivali. Mlade su �ene – poput Edne St. Vincent Millay – izbacivali s fakulteta zbog pu�enja. Mama je po�ela pomagati na KGNC-u, radiopostaji u Amarillu. Kad je jednom, mahnito poku�avaju�i otkriti za�to glazba ne ide u eter, uzviknula “Ne razumijem kako ova prokleta stvar radi!” i otkrila da je njezina psovka doprla do svake ku�e i farme u krugu od 100 milja, stvorena je njezina reputacija �ene slobodnog duha.

Moji su se roditelji upoznali na spoju na slijepo za Bo�i�. Tata je imao praznike na strojarskom fakultetu i bio je raspolo�en za zabavu. Dorothy je obo�avala plesati, pa gaje odvela na svoje omiljeno mjesto. No, primijetila je da se on u tom bu�nom i glasnom prostoru ne osje�a ugodno. Kad su se udaljili od buke, razgovor je skrenuo na teme koje su oboje voljeli: knji�evnost i svijet ideja. Dorothy je �esto bje�ala od napetosti u roditeljskom domu i provodila sate �itaju�i Dostojevskog i Tolstoja u lokalnoj knji�nici. Setha je zanimala ameri�ka knji�evnost. Moj je otac prvim novcem koji je zaradio kao dje�ak kupio Sabrana djela Marka Twaina i Sabrana djela Edgara Allana Poa. Njihov se odnos razvijao putem pisama. Tata 32 je napisao: “Nemoj mi pisati o onome �to radi�. Pi�i mi o onome �to misli�.”

Seth je bio zapanjuju�e pristao mladi� jake vilice i vragolasta osmijeha. Govorilo se da ima najljep�e plave o�i u srednjoj �koli. Bio je zavodnik i �esto je pobje�ivao u “sporim vo�njama”. To je bilo natjecanje u kojem su de�ki sporo vozili oko �kole razgovaraju�i s djevojkama, a kota�i njihovih auta bili su napunjeni krpama. (Koristili su krpe u kota�ima jer je nakon Prvog svjetskog rata vladala nesta�ica >’,ume.) Seth je nosio odijela i niske pustene �e�ire, koje je pomno namje�tao na stranu. Ponekad je znao biti bolno srame�ljiv i obi�avao je �esto biti sam. Ij domu njegovih roditelja boravili su radnici koje je Seeb zaposlio na odr�avanju obora stoke. Florence se nije svi�ao utjecaj tih grubih mu�karaca na njezinu djecu, pa je k�erki prona�la smje�taj u gradu kad je krenula u �kolu. Ocu je pripala jednosobna brvnara udaljena od ku�e. Nedostatak novca prislio je Setha da odustane od

fakulteta jedan semestar prije diplome. Iako je �udio za znanjem i bio strastveni �ita�, �kolu nije smatrao zanimljivom. Moglo bi se re�i da je bio zavodnik, a bio je poznat i po proizvodnji ilegalnog d�ina, kojim je za posljednjih dana prohibicije uveseljavao zabave na fakultetu. �ivio je na rubu, pu�io marihuanu koja je u to vrijeme bila legalna, iako te�ko dostupna. Vratio se u Amarillo u doba stope nezaposlenosti od 25 posto. Vrijeme je provodio sa svojom djevojkom i radio jedini posao koji je uspio prona�i, kao radnik na benzinskoj crpki. Dorothy je dobila privremeni posao kao zamjena slu�benice na godi�njem odmoru u lokalnoj robnoj ku�i Wards. Provela je dva tjedna poku�avaju�i dokazati �efu kako bi trebao zadr�ati nju umjesto djevojke koja se trebala vratiti. Postigla je svoj cilj i dogurala da �efice odjela. Dorothy i Seth su provodili sate zajedno i �esto posje�ivali ku�u Joplinovih. U�ivali su u

srda�nim i �ivahnim razgovorima s njegovim roditeljima. Dorothy se osje�ala prihva�enom i u�ivala je u bijegu od neprekidnih sva�a koje su visjele u zraku u domu Eastovih. U trenutku iskrenosti, Dorothin otac Cecil povjerio se Sethu: “Nekada 33 smo ja i moja �ena razgovarali i povjeravali se jedno drugome, no ona sada lo�e �uje. �ini se da uop�e ne razgovaramo.” Laura je jo� od djetinjstva nosila slu�ni aparat. U to ga je doba radije gasila nego slu�ala ono �to su joj ljudi govorili. Najve�u je povezanost osje�ala prema crkvi. Cecil je tako�er bio religiozan �ovjek, no njegovi su se pogledi na �ivot s vremenom promijenili. Bio je poznat po tome �to je znao popiti, a njegova je �ena smatrala da je to vra�ji posao. Cecil je znao piti i sa Sethom. Jednom ga je napio, a onda se smijao dok je mladi� povra�ao

preko ograde trijema. Kad bi napetost u domu Eastovih porasla, Laura bi napisala kratku poruku i ostavila je na radnom stolu. Zatim bi uzela svoje torbe i poku�ala autostopom do�i do Nebraske, no Cecil bi je uvijek prona�ao i vratio ku�i. Lo� odnos Eastovih naveo je moju majku na tihi zavjet: “Nikada se ne�u sva�ati sa svojim mu�em. Uvijek �u poku�ati rije�iti stvar.” U Sethu je na�la nje�nog, dobrodu�nog i osje�ajnog mu�karca. Seth je odabrao Dorothy jer je ona bila jaka poput njegove majke, ali uzbudljivija i nepredvidljivija, �to je bilo u skladu s tim ludim vremenima. Negdje 1935. Sethov najbolji prijatelj s fakulteta ga je preporu�io za posao u poduze�u Texas Company, koje �e kasnije prerasti u Texaco, u Porth Arthuru u Texasu. Mjesto je bilo udaljeno oko 1000 kilometara, no radilo se o pravom poslu i prilici za novi po�etak. Seth je odmah prihvatio,

a Dorothy dala otkaz kako bi ga slijedila. Njezin �ef iz robne ku�e nazvao ju je i upitao bi li ostala u Amarillu kad bi joj udvostru�io pla�u. To ju je samo naljutilo. “Ako vrijedim duplo vi�e od svoje sada�nje pla�e, zna�i da ste me varali”, odgovorila je. Brzo je prona�la posao u kreditnom odjelu robne ku�e Sears. �etiri godine nakon �to su se Seth i Dorothy upoznali, kona�no su si mogli priu�titi vjen�anje. Dorothy East i Seth Joplin vjen�ali su se 20. listopada 1936. Nije bilo obiteljskog okupljanja i dugotrajnog slavlja. Zbog udaljenosti od njihovih obitelji i te�kih vremena, bio je to samo jednostavan obred sa samo dvoje prijatelja. 34 Port Arthur je bio svjetska prijestolnica svih rafinerija. Bio je samo 32 kilometra udaljen od, do tada najve�eg, naftnog tornja Spindletop u Beaumontu. Nafta je tada bila jako va�na. Ona je bila izvor novog I ‘ogatstva i promjene

gospodarske stvarnosti. Seth i Dorothy su svoju luidu�nost zami�ljali u mlazovima nafte, koji su njima zna�ili stalni i/.vor prihoda. Teksas je bio vode�a savezna dr�ava prema proizvodnji nafte, a Port Arthur je bio sredi�te tog uspjeha. Grad Port Arthur osnovao je vizionar i gra�evinar Arthur Sitwell. Njegovu je lokaciju odabrao uz pomo� glasova koji su mu se javljali u snu, a koje je on nazivao vilama. Smjestio ga je uz rub prekrasnog slatkovodnog jezera Sabine, samo 35 kilometara od Meksi�kog zaljeva. Sitwell ga je isplanirao kao grad �irokih bulevara, velikih avenija i skupih ku�a uz obalu jezera. Za kopanje kanala koji je grad spajao s Meksi�kim zaljevom upotrijebio je nizozemska ulaganja i znanje. Grad je postao prva luka koja je rafinerije u unutra�njosti spajala s oceanom. Govorili su da je Port Arthur zami�ljen kao glavna teksa�ka naftna luka. Zatim je John “Kladim-se-u-milijun” Gates doveo Sitwella u financijski nezgodnu situaciju i preuzeo

kontrolu nad razvojem grada. Gates je stekao bogatstvo prodaju�i bodljikavu �icu u svim zapadnim saveznim dr�avama i osnovao kompaniju koja je kasnije postala U.S. Steel. On je �ivopisnu obalu jezera prodao susjednim gradovima koji su tra�ili pravo da kanal produ�e do svojih podru�ja. Iz gradskih vila pogled nije vi�e pucao na bijelu pjenu valova i jedrenjaka koji su lelujali na laganom povjetarcu. Umjesto toga, iz njih su se vidjeli tankeri, koji su jezovito sporo gmizali kanalom prema oceanu. Zajedni�ki �ivot Dorothy i Setha zapo�eo je u vrijeme Rooseveltova New Deala, no vijesti o nadolaze�em ratu u Europi zasjenile su njihove planove za budu�nost. Njema�ka je 1936. okupirala Rajnsku oblast, a Japan izvr�io invaziju na Kinu. Seth je bio zaposlen u jedinoj Texacovoj tvornici koja je proizvodila ambala�u za naftu. Njihove su kante putovale �irom svijeta. S po�etkom rata, Sethova tvornica ambala�e postala je jo�

aktivnija. Tri su ga puta pozivali da se priklju�i vojsci, no odlazak bi svaki put bio odgo�en zbog va�nosti njegova posla za ratne potrebe. 35 Kad je do�lo do neizbje�nog kraja braka Eastovih, Laura i njezina najmla�a k�i Mirni preselile su se k Sethu i Dorothy. To je mojim roditeljima bila prilika da kupe prvu ku�u, zidanu dvosobnu prizemnicu na rubu grada. Novca je bilo malo pa je kosilicu na guranje, koja je ko�tala osam dolara, morao platiti na rate. Iako okru�eni nesigurno��u, strahom i neprestanim radom, Dorothy i Seth su slavili �ivot. Cesto su odlazili preko rijeke Sabine u Vinton u Louisiani, mjesto koje je Teksa�anima bilo poznato po slobodnom to�enju alkohola i dobroj plesnoj muzici. Udaraju�i petama i pucketaju�i prstima, Dorothy je ponekad plesala po stolovima. Seth se ponekad pitao ho�e li je ikada mo�i obuzdati.

Jednoga je dana Seth do�ao ku�i s posla i pri�apnuo Dorothy: “Idemo u�initi ne�to za na�e potomke!” U zapadnom Teksasu smatralo se da osoba mo�e piti i zabavljati se dok se ne odlu�i skrasiti. Kad je Dorothy zatrudnjela, ban�enje je naglo prestalo. Janis Lyn Joplin ro�ena je u devet ujutro 19. sije�nja 1943. Kad su tog jutra zapo�eli trudovi, Dorothy je mu�u rekla da ode na posao. “�ene ra�aju ve� stolje�ima. Bit �e sve u redu.” Kasnije mu se tiho povjerila: “Kad sljede�eg puta budem ra�ala, �elim da bude� uz mene.” Janis je te�ila svega dva i pol kilograma i rodila se tri tjedna prije roka, no do osmog je mjeseca narasla do punih devet kilograma. Bjesnio je Drugi svjetski rat i bilo je jako nadobudno donijeti novi �ivot na svijet. Seth je svojoj �eni poslao dirljivo smije�nu poruku povodom Janisina ro�enja (sadr�aj se mo�e shvatiti samo ako uzmemo u obzir njegov posao u tvornici):

Koristim priliku da ti �estitam povodom obljetnice uspje�nog izvr�enja tvoje proizvodne kvote za razdoblje od devet mjeseci, zaklju�no sa 19. sije�nja 1943. Znam da si pro�la kroz dosad nezabilje�eno razdoblje inflacije, no, usprkos tome, ipak si ogromnim trudom ostvarila cilj tijekom jutarnjih sati 19. sije�nja, puna tri tjedna prije roka. 36 I s mamine i s tatine strane, Janis je bila prvo dijete u na�oj obitelji ro�eno u gradu, a ne na farmi. Ona je bila prvo dijete izlo�eno kulturnim utjecajima koji nisu bili ograni�eni na radio ili crkvu. I odmah je promijenila i �ivote svojih roditelja. �ivot u pro�irenoj obiteljskoj zajednici omogu�io je Janis dodatnu ljubav i pa�nju. Do njezinog tre�eg ro�endana Sjedinjene Ameri�ke Dr�ave bacile su atomsku bombu na Hiro�imu, rat je bio pri kraju i sva�iji se �ivot mijenjao. Dorothyna su se sestra i majka

odselile, a �ivot Joplinovih poprimio je smireniji tijek. Tata je zara�ivao novac, pa je on imao zadnju rije� po pitanju ve�ine velikih odluka. Ostalih je 90 posto odluka bilo prepu�teno majci. Ona je, naravno, bila zadu�ena za ku�u i djecu. Dorothy je dala otkaz i posvetila se brizi oko male Janis. Vodila ju je na vjeronauk u Prvu kr��ansku �kolu Biblethumping, gdje je majka kasnije i sama predavala. Majka je kao dijete provodila sate �iju�i rasko�nu odje�u za svoje lutke, a sada je to �inila i �e��e za svoju lijepu malu k�erku. Janis je imala lijepe nabrane haljine od organdija, suknje i bluze ukra�ene vrpcama i �ipkom i mornarska odijela za igru. Otac je u svojoj obitelji navikao na formalnost me�u �lanovima obitelji. �elio je da mu se obra�a rje�ju “otac” koja je odavala po�tovanje, pa je svoju k�erku nau�io da ka�e “majka” umjesto “mama”. Majka je bila le�ernija osoba, pa nije svoju k�erku tjerala da govori

“otac”. Janis ga je, posve prirodno, po�ela zvati “tata”. Iako su majka i k�i dane provodile zajedno, popodneva su bila u znaku Sethova povratka s posla. Janis je svake ve�eri �ekala tatu na prednjem trijemu. �im bi do�ao, zagrlili bi se, sjeli na stepenice i pri�ali. Jednoga je dana majka slu�ajno �ula kako Seth Janis pri�a o tome kako je na fakultetu pripremao ilegalni d�in. “Zar je to primjerena tema za razgovor s djetetom?”, upitala ga je kasnije. Tata nije �elio ulaziti u rasprave. Umjesto toga, prestao je provoditi vrijeme s Janis na prednjim stepenicama. Nju je to jako pogodilo i nikada nije shvatila za�to. Majka je Janis kupila stari klavir i nau�ila ju svirati. Sjedile bi na klupici pred klavirom, a Janis je pjevala jednostavne dje�je pjesme 37 kojima ju je Dorothy nau�ila. Janis je nave�er

�esto le�ala u krevetu i uvijek iznova pjevala te pjesme kako bi se uspavala. Redovito je vje�bala ljestvice, a vje�banje je bilo popra�eno uobi�ajenim pogre�kama i frustracijama. Tata je mrzio tu ra�timanu buku koja je remetila njegove mirne ve�eri. Volio je klavir, ali �elio je slu�ati Rubensteina kako svira Chopina. Zalio se, a Dorothy je pristala prodati klavir kako bi izbjegla potencijalne sva�e u ku�i. Tata je �elio da se klavir proda i zato �to je njegovo prisustvo u ku�i bilo bolno za njegovu �enu. Mami je nedugo prije toga odstranjena �titnja�a. Ne�to se dogodilo tijekom operacije i njezin se glas zauvijek promijenio. Nikada nakon toga nije uspjela proizvesti �iste tonove ni pjevati punim glasom, iako je govorila bez problema. Prije Janisina �estog ro�endana, majka je do�ivjela dva spontana poba�aja. Janis je, zbog gubitka to dvoje djece, postala jo� va�nija

roditeljima. Dorothy je, kona�no, 1949. rodila drugo dijete, Lauru Lee. Roditelji su se, nakon mog ro�enja, odlu�ili preseliti u ve�u ku�u. Svidjela im se lijepa ku�a s tri spava�e sobe u mirnoj ulici nedaleko od velikog pa�njaka na rubu grada. Kvart se zvao Griffing Park. Sve je bilo puno djece. Ulice su bile raspore�ene poput �bica na kota�u bicikla, a sredi�te i ponos naselja bila je nova osnovna �kola Tyrell Public. �etiri godine kasnije ro�en je moj brat Michael Ross. Svoj specifi�an izgled naselje Griffing moglo je zahvaliti eksperimentalnoj farmi koja je na tom mjestu osnovana 1869. Ona je bila dio po�etne promocije grada, odnosno na�in da se doka�e plodnost tla. Poduzetnici su pokazivali krumpir, grah, gra�ak, smokve, naran�e, limune, limete i �etrune, a stabla nara, eukaliptusa, kamfora, pekana i palmi izdizala su se izme�u grmova oleandra i ru�a. Na�a nova ku�a na broju 3130 u ulici Lombary

bila je izgra�ena od crvene wellingtonije, koju je vlasnik oli�io bijelom bojom. Dok smo tu �ivjeli, otac je svakog ljeta proklinjao nepotrebnu boju jer je to zna�ilo da ve�inu svoga godi�njeg odmora mora provesti lju�te�i i li�e�i fasadu ku�e. Poput ve�ine ku�a u tom podru�ju, koje se nalazi samo 120 centimetara iznad razine mora, i na�a je ku�a bila izgra�ena na potpornjima od cigle visokim 45 centimetara. Port Arthur je bio izlo�en olujnim ki�ama i redovitim poplavama. 38 Na�i su roditelji posadili bijele gardenije ispred dnevne sobe i a/aleje ispred spava�ih soba. Na gustim grmovima, koji su podsje�ali na stabla, cvjetala je bugenvilija brojnim i mirisnim cvatovima koji su podsje�ali na grozdove ukusnog gro��a. Stablo mimoze je u prolje�e cvjetalo lijepim pahuljastim cvatovima ru�i�astih vrhova, a nakon njih bi uslijedio gusti sloj sme�ih mahuna koje smo mi djeca otvarali.

Na oba prednja ugla nalazila su se dva sto�asta zimzelena, a usred prednjeg dvori�ta isticao se crveni hrast. Majka je uz prilaz sadila razli�ito jednogodi�nje cvije�e, a tata se brinuo o velikom povrtnjaku iza ku�e okru�enom ljiljanima. Bilo je tu jo� stablo pekana i dva stabla melije. Na�i su roditelji bili snala�ljivi. Nisu imali puno novca, ali su bili kreativni. U na�oj se dnevnoj sobi isticao pravokutnik na zidu iznad kau�a. Bio je to samo dio zida obojen druga�ijom bojom od okolnog zida. Kasnije smo ga uokvirili drvom i ukrasili raznim sitnicama i bron�anim tanjurima. Nastao je uslijed nedostatka novca za dovoljno boje kojom bi oli�ili cijeli zid. Vremenom je postao dio inventara i podsjetnik. Ono �to je izgledalo kao problem preraslo je u prednost. Janis je bila bistro, prerano sazrelo dijete prekrasnog osmijeha, a njezino je pona�anje o�aravalo ljude. Lice joj je bilo oblo, o�i male i

blistave, a �elo visoko, pa je majka uvijek govorila da to dokazuje njezinu inteligenciju. Mekana svilenkasta plava kosa se lagano kovr�ala. Majka joj je za posebne prilike radila duga�ke uvojke s razdjeljkom. Kosa je ina�e bila kratko o�i�ana i pomalo ra��upana. Da �ivahni duh i �elja za �ivotom nisu zasjenili njezin izgled, ljudi bi mo�da mislili da je neugledna. Bila je dijete koje voli ljude. Uz nju se svatko uvijek osje�ao dobrodo�lim. Njezin se osje�aj za druge ispoljavao u obziru i spremnosti da se uvijek potrudi uklju�iti druge u igru. Janis je pokazivala samostalnost koja je njezine roditelje �inila sretnima kad se ispoljavala u obliku kreativnosti i originalnosti. Ponekad su, pak, �kripali zubima i bili zaprepa�teni njezinim bu�nim ispadima neposlu�nosti i otpora njihovom autoritetu. Kod nje je tipi�no dje�ja sklonost ispitivanju granica bila izra�ena do maksimuma, bilo da se radilo o poslu ili igri. Kad su ona i otac igrali domino

39 i^J I ,|l U�/l V I.Jl-i/ J/MMU ispred ku�e na toplom ve�ernjem zraku, sjedili bi, on u potko�ulji bez rukava i starim hla�ama od odijela, a ona u opravi za igru, i polagali domino kocke na drveni trono�ac koji je on izradio. Kad bi se spustio mrak, a komar�i po�eli zujati, po�urili bi u ku�u. Jedne ve�eri, nakon �to su sve pospremili i krenuli prema kuhinji, Janis su ispale domine na stepenicama. Tata ju je zamolio da ih pokupi prije nego �to u�u. Ona je prkosno stisnula usnice i odbila ga poslu�ati. Sjedili su puna dva sata okru�eni insektima koji su zujali i ubadali sve dok nije popustila. Benjamin Spock je 1946. objavio knjigu Njega novoro�en�adi i djece. Ona je postala Dorothvn stalni priru�nik. Spock je napisao “Vjerujte svojim instinktima i nemojte se bojati voljeti svoje dijete. Opustite se, ma�enje je jednako va�no

kao i �isto�a.” Odgoj djece prije Spocka bio je viktorijanski. Djeca su imala utvr�en raspored i vladala je �vrsta obiteljska disciplina. Nakon Spocka, ljudi na djecu vi�e nisu gledali kao na jo� jedan par ruku za poljoprivredne poslove, ve� na smisao bra�nog �ivota. Usporedno s prodorom psihologije u stavove prosje�nih ljudi, majke su po�ele shva�ati va�nost svojih postupaka za razvoj djeteta. Mama je svoje postupke usmjerila na poticanje na�e inteligencije i kreativnosti, istovremeno nas u�e�i dru�tvenim pravilima. Tata je odre�ivao granice prihvatljivog pona�anja. On je bio zadu�en za odr�avanje discipline u na�em ku�anstvu. Ako se Janis ne bi slo�ila s maminim pravilima, �esto bi izazvala neku scenu samo da tata upita “�to se doga�a?”. U protivnom se nije �elio mije�ati u sva�u. U ve�ini bi slu�ajeva podr�ao majku, ali ne uvijek. Tata je bio zadu�en za slu�ajeve kad je trebalo odrediti stro�a pravila. Ponekad bi udario svoju djecu po guzi, ali �esto nam se �inilo da

sa svakim udarcem njega vi�e boli du�a nego nas na�e stra�njice. Kad je Janis malo poodrasla, po�ela se igrati s lokalnim klincima. �ivjeli smo u pravom susjedstvu. Na maloj udaljenosti bilo je mnogo prijatelja za igru. Klima je u Port Arthuru umjerena, a zimi temperatura ne pada ispod 4-5 stupnjeva. Igrali smo se vani skoro �itave godine. Ljeti i vikendima, po �itave dane i ve�inu popodneva nakon �kole, �ivahna bi masa odu�evljeno izmi�ljala igre i istra�ivala svijet. 40 Prozori su ve�i dio godine bili otvoreni, a no�u, kad bi u ku�i utihnuli zvukovi, mogli ste, le�e�i u krevetu, slu�ati zvukove iz susjedstva. Kad sam bila mala, Janis i ja smo spavale zajedno. Saptale bismo dok smo le�ale u krevetu. Iz daljine su se �uli staccato glasovi susjeda. Majka je dijete pozivala na po�inak, djeca su se sva�ala ili bi bra�ni par raspravljao o proteklom danu. U

takvim je uvjetima bilo te�ko ne�to sakriti, pa smo navikle prihvatiti susjede onakvima kakvi jesu. Janis je, jer je spadala me�u stariju djecu, ponekad bila glavni organizator. Cesto se borila za vlast s Robertom Prvorom, ja�im de�kom iz susjedstva. On je bio visok, mi�i�av i vi�ljast dje�ak svijetlih o�iju i kovr�ave plave kose boje pijeska. Provodio je sate u na�oj ku�i jer je u�ivao u pa�nji koju mu je na� otac poklanjao. Janis nije podnosila ta dru�enja, pa se zato natjecala s Rogerom. Uvijek bi ga pomalo izazivala i, kad bi joj to igra dopu�tala, poku�avala ga sru�iti na pod te likuju�i sjediti na njemu. Tata im je svakome izradio po par �taka i organizirao veliku utrku na �takama, spontana natjecanja oko ku�e ili do kineskih stabala iza nje. Djeca su bila o�arana tatom jer je on smi�ljao i izra�ivao opremu za igrali�te u na�em stra�njem dvori�tu. Koga briga za ljulja�ke kad

smo imali veliki vrtuljak ku�ne izrade? Provodili smo sate dr�e�i se za obru�e u�em vezane za vrhove velikog slova X, postavljenog na vrhu visokog stupa. Tr�ali bi u krug i njihali se kad bi se dovoljno zaletjeli. Bilo je to tipi�no za tatu: prvo bi izradio prekrasne igra�ke koje smo mi odu�evljeno koristili, a onda bi otkrio da smo njegove ideje pretvorili u domi�ljate na�ine da se ozlijedimo. Veliki je vrtuljak rastavljen nakon �to su se ve�a djeca izvje�tila u ljuljanju manje djece pod kutem od 90 stupnjeva. Mi se mali nismo mogli dovoljno jako dr�ati, pa bi poletjeli prema stablu pekana i prizemljili u modricama i suzama. Jedan je susjed �ak slomio ruku. Za�to je na�a zabava bila tako opasna? Tata je �elio prije�i granice onoga �to su ga podu�ili da je siguran i razuman na�in �ivota. No kad bi iza�ao iz tih ograni�enja, ne�to bi mu uvijek dalo do znanja da je pretjerao. 41

Isto se dogodilo i s klackalicom koju je izradio. U sredini se nalazila osovina koja nam je omogu�avala da se kre�u�i se gore-dolje, istovremeno vrtimo u krug. To je zna�ilo da smo mogli umlatiti mla�e dijete koje bi zalutalo u na�u brzu orbitu. Bilo je prekrasno dok je nije rastavio. Razapeo je u�e izme�u stabla pekana i jednog od kineskih stabala. Bio je to, u stvari, zategnuti �eli�ni konop oko 15 centimetara udaljen od zemlje, pomo�u kojeg smo ma�tali o tome kako sudjelujemo u cirkuskim akrobacijama. Tata bi �esto nakon posla dolazio ku�i, sjeo u stra�nje dvori�te, smijao se i razgovarao s djecom piju�i pivo. Ponekad smo prire�ivali predstave za susjedstvo. Razvukli bi plahte na �ici za ve� oblikuju�i stra�nju i dvije bo�ne zavjese pozornice. Janis je bila naro�ito vje�ta u improviziranju sastavljanja predstava i glumi. Voljeli smo i igru koju smo zvali prebacivanje. Igrali smo je samo u

na�em dvori�tu. Bila je to igra hvatanja na slijepo. Jedno bi dijete bacilo loptu preko krova ku�e igra�u s druge strane. Ako bi je drugo dijete ulovilo, trebalo je optr�ati oko ku�e i poku�ati pogoditi onoga tko je bacio loptu. Kad sam bila dovoljno velika da tra�im sudjelovanje u igri, ali premala za bacanje, moja je velikodu�na sestra izmislila novu kategoriju igra�a, kontrolora. Svaka je ekipa birala po jednog kontrolora koji bi le�ao na travi i gledao ispod ku�e je li igra� s druge strane ulovio loptu i tr�i li ili je proma�io i pustio da lopta padne na tlo. Ku�e gra�ene na potpornjima od cigle imale su prednosti. Michael je bio deset godina mla�i od Janis i �etiri godine mla�i od mene. U�ivale smo igraju�i se s njim i pretvaraju�i se da je on �iva lutka. Odvele bismo ga u maj�inu garderobu i obla�ile ga, a zatim, uz op�i smijeh, uklju�uju�i i njegov, izvele pred ostale. Imali smo veliki stropni ventilator koji je hladio

ku�u tijekom omamljuju�ih ljetnih vru�ina i vlage. Nama, djeci, on se �inio sna�nim, �arobnim i zabavnim. Nalazio se u hodniku nasuprot dnevne sobe, koji je vodio u dvije spava�e sobe. Cesto smo se igrale tako �to bismo povukle �vrsto pamu�no u�e koje je otvaralo otvor od �perplo�e koji je vodio na tavan. To bi izazvalo sna�an zapuh svje�eg zraka. Bile 42 smo poput Marvlin Monroc dok smo ra��upane kose pridr�avale lelujave haljino i bu�no se smijale. Tata je bio naro�ito vje�t u pronala�enju na�ina da dje�ju ekipu uklju�i u pomaganje oko ku�anskih poslova. Poput Toma Sawyera, koji je poku�avao obojiti ogradu, pozvao bi nas sve da pomognemo u lasti ti pod od hrastovine. Raskr�io bi dnevnu sobu i blagovaonicu te razmazao vosak po podu. Zatim bi skupio �to vi�e prljavih bosih

nogu, omotao ih �istim ru�nicima i poslao nas da se kli�emo i igramo auti�a na poput stakla glatkoj povr�ini koju je stvorio novi vosak. Nikada se nismo tako zabavljali kao tada. Ponekad smo znale pretjerati s ispadima kreativnosti. Jednom smo uzele mrtvog udava iz kolekcije dje�aka iz susjedstva. Zavezale smo mu u�e oko vrata i polo�ile ga u jarak koji se protezao uz cestu ispred na�e ku�e. Razvukle smo u�e preko ceste i sakrile se u visoku travu s druge strane. Zatim smo pri�ekale da se pribli�i auto i pa�ljivo povukle u�e kako bi izgledalo da zmija izlazi iz trave i prelazi cestu. “Aaaaaaaa!”, uzviknula je jadna �ena, a gume na njezinim kota�ima su se tako spr�ile kad je zako�ila da nam je ponestalo kisika. Shvatile smo da takav postupak nema opravdanja, pa smo odvukle zmiju, polile je benzinom i zapalile. U na�oj se ku�i mnogo vremena provodilo u kuhanju. Tata je odrastao u preno�i�tu, gdje je njegova majka svakoga dana pekla nove slastice. U

svojoj ku�i o�ekivao je istu uslugu, �to je mamu znalo frustrirati. Ako ni�ta drugo, na�a ga je baka nau�ila dobro pe�i kola�e. Voljele smo njegove pite od jabuke, tre�anja i limuna, �okoladne i druge torte, kekse od �e�era i maslaca od kikirikija te ruske �ajne kola�i�e. Za ove su posljednje bili potrebni pekani, a to je u Port Arthuru zna�ilo da su djeca �esto bila zauzeta �i��enjem ora��i�a ubranih na obli�njim stablima. No, tata nije bio tako vje�t kuhar kao mama. Jednom je napravio bijelu tortu i isprobao novi recept za glazuru od karameliziranog �e�era. Kad je tortu donio na stol, otkrio je da je glazura tako debela, ljepljiva i tvrda da je ne mo�e rezati. Mi smo, umjesto toga, ogulili glazuru s �itave torte i po�eli je razvla�iti poput karamele. 43 Jeli smo tipi�nu ju�nja�ku hranu: pe�enu govedinu, piletinu, pirjano meso, koljenice i

�areni grah, povrtne juhe, kukuruzni kruh i puno povr�a. Na �tednjaku u kuhinji dr�ali smo aluminijski lonac na kojem je bila izrezbarena rije� MAST, a crveno obojan dr�ak poklopca imao je oblik kapljice. U loncu je bio sastojak koji je jelima davao fini okus: mast! To nam je, uz Tabasco umak, bio omiljeni za�in. Mama je poku�avala pro�iriti na�e vidike novim receptima poput pile�eg curryja i chow meina. Rado smo ih jeli. Bila je dobra kuharica. Hvalila se da koristi recept Sophije Loren za doma�i umak za tjesteninu. Njezin su specijalitet bili keksi i nikada ih se nismo mogli nasititi dok smo ih nakon jela premazivali medom. Na�i su roditelji poku�avali imati razumijevanja za na� ukus prilikom planiranja obroka. Jednom su promijenili marku majoneze. Umjesto skupe Hellman’s majoneze kupili su jeftiniju Miracle Whip. Nisam je mogla podnijeti, pa sam se �estoko bunila. Tata je rekao: “Ma, sigurno ih ne mo�e� razlikovati. Samo gun�a�.” Janis je

stala na moju stranu i predlo�ila test okusa naslijepo. U kuhinji su pripremili uzorke dviju vrsta majoneze i donijeli ih meni u blagovaonicu. Lako sam prepoznala razliku, pa su od tada roditelji za mene kupovali Hellman’s. Mama je bila glavna tijekom blagdana. Pekla je kekse i svake godine pripremala puricu za Dan zahvalnosti i �unku za Bo�i�. Za oba smo blagdana za ve�eru imali slatki krumpir, mu�katnu bundevu, kekse, preljeve i jo� puno toga. Svake smo godine imali bo�i�no drvce ukra�eno svjetlima, girlandama, �arenim lopticama i jo� nekim posebnim ukrasima – malim an�elima od izrezbarenog drva koji su svirali trublje, plasti�nim snjegovi�em i pravim metalnim Djedom Mrazom. Jedne nas je godine tata na Badnju ve�er provozao po gradu da vidimo svjetla. Kad smo se vratili, majka je ne�to �ivala, no Djed Mraz se bio u�uljao i ostavio darove pod borom. Nisam mogla vjerovati da je mama tako blesava – Djed Mraz je bio u ku�i, a ona ga nije vidjela! Janis je odmahnula glavom na

moju dje�ju lakovjernost, no nije rekla ni rije�. Ve�inom smo za Bo�i� dobivale skromne darove. Uvijek je tu bio jedan lijepi dar za svako dijete i dodatna dva ili tri manja. Nekih je 44 godina novca bilo tako malo da su roditelji to jedva uspjeli nabaviti. Kad smo drugima trebali kupiti darove, majka bi nas odvela do robne ku�e Woolworth u centru grada. Svakome bi od nas dala po nekoliko nov�anica i poslala nas u du�an da sami izaberemo. Sjedila bi ispred i �ekala dok ne zavr�imo. Zbog na�e suptropske klime, morali smo jednom na godinu pro�ivjeti sezonu oluja, koja je ja�ala zajedni�tvo na�e obitelji dok smo u�ivali u priredbama maj�ice prirode. Oluja bi do�la iznenada. Najprije bi se nebo zacrnilo i podigao vjetar. Mi bismo se, djeca, ako nije ki�ilo, popeli �to smo vi�e mogli na kinesko stablo i ljuljali se

dok ga je vjetar tresao. Kona�no bi nas roditelji, uz ljutita upozorenja 0 opasnosti, ugurali u ku�e. No nas nije bilo briga. Zatim bi pravi bijes oluje zacrnio nebo, a ku�a se tresla na vjetru dok je ki�a poput tamtam bubnjeva udarala posvuda. Mi smo se do tada zbili oko svije�e u dnevnoj sobi. Cesto smo igrali igre. To je bio roditeljski na�in rje�avanja dje�jeg stresa. Omiljena su nam igra bile glazbene stolice, koje su bile zabavne u svako doba, ali jo� zabavnije u mraku, jer se stolice na koje smo trebali sjesti nisu ba� najbolje vidjele. Janis je 1948. prvi put vidjela snijeg i napravila snjegovi�a. Desetak godina kasnije opet je snije�ilo. Mene su zau�njaci prikovali za krevet 1 nisam mogla iza�i i igrati se u prvom snijegu svog �ivota. Uporno sam gnjavila mamu, ali ona nije htjela popustiti. Moja sestra i brat napravili su snjegovi�a ispred mog prozora, tako da bih ga mogla vidjeti. Janis je nedu�no u�la posjetiti

me. Nakon �to je provjerila gleda li mama, rekla je: “Laura, pogledaj grudu snijega. Dotakni je.” Zaustavila sam dah i uzviknula: “Oh, hvala ti.” Snijeg me pomalo razo�arao. Nije bio lagan i pahuljast, ve� hladan i leden. Sakrila sam ga ispod jastuka sve dok se nije po�eo topiti. Majka je primijetila problem i rekla: “To je bilo jako lijepo od tvoje sestre. Stavit �u ga u zamrziva� dok se ne oporavi�.” Na� se dom doista nalazio u Porth Arthuru, no mi smo se osje�ali poput gra�ana svijeta. Tata nas je jednom na tjedan vodio do jedine zgrade u gradu koja je na vrhu velikog stepeni�ta imala visoke rimske stupove – gradske knji�nice. Penjali bismo se zajedno kao obitelj po kratkim stepenicama i zbog toga mi se �inilo da to penjanje 45 ima neku obrednu vrijednost, kao da se pribli�avamo oltaru hrama Maja. Vremenom smo

po�eli �vrsto vjerovati u neupitnu vrijednost znanja pohranjenog u knjigama. Na�i su �esti odlasci u knji�nicu bili i povod za razbuktavanje omiljenog razloga za ljutnju na�ih roditelja. Iako su se na�i roditelji preselili u ju�nja�ko dru�tvo, nije im se svi�ao lokalni govor. Dali su sve od sebe da nas nau�e pravilno govoriti. Majka je naro�ito zapela za rije� “window” (prozor), jer su je brojni doma�i izgovarali kao “winder”. Tatina je omiljena rije� bila “library” (knji�nica). �esto smo je izgovarale kao “libery”, izostavljaju�i prvo r. On bi rekao: “Dakle, jeo sam borovnice (blueberries) i jagode (strawberries), ali �ini mi se da nikada nisam ku�ao libery.” Mi bismo se smijale i rekle mu: “U redu.” Tako smo dobro nau�ile njihove lekcije, da su nam djeca u �koli s podsmijehom dovikivala: “Jenkiji! Jenkiji!” Odrasla sam misle�i kako se sve �to trebam znati mo�e prona�i u knji�nici. Drugu su djecu njihove obitelji smatrale odraslima nakon Bar

Mitzve ili nekog crkvenog obreda. Mi smo u na�oj obitelji stjecali po�tovanje na temelju knjiga koje smo pro�itali. Narasla sam pola metra onoga dana kad sam, nakon mnogo moljakanja i zahtijevanja, tatu napokon uvjerila da mogu pro�itati knjigu za odrasle. Moj je prvi kriterij bio vizualni: knjiga je morala imati plasti�ni omot koji je �titi od pra�ine. Dje�je ga knjige nikada nisu imale. Dok smo sporo i sve�ano silazili stepenicama knji�nice, dr�ala sam svoju plastikom omotanu knjigu tako da su svi ljudi koji ulaze mogu vidjeti da svijet mo�e ra�unati na novi um. Knjige su za nas bile vi�e od ideja. One su bile �ive. �itale smo, u�ile i dijelile razmi�ljanja sa svim autorima koje su predstavljali duga�ki redovi knjiga u knji�nici. Mi�ljenja koja su bila va�na, a to su bila ona napisana, slu�ila su nam kao oslonac za diskusije u �koli. Budu�i da su se knjige tiskale u New Yorku i Chicagu, vjerovale smo da najbolji mislioci �ive u tim gradovima. Mo�da �emo i mi, jednoga dana, mo�i �ivjeti

me�u tim ljudima koje smo upoznale samo na papiru. Na� su obiteljski �ivot odredili �itanje i ideje. Nitko nije oklijevao dotaknuti se tih tema za ve�erom, a na�i su roditelji o�ekivali da 46 svako dijeto pridonose raspravi. Mami i tati su osobna mi�ljenja o nekoj temi bila od velike va�nosti. Pitali bi nas: “Sto ti misli�, Janis?” ili “A ti, Laura?” Zatim bi ozbiljno saslu�ali na�e odgovore. Na taj su nas na�in u�ili po�tenju. Ako smo bile u stanju iznijeti svoje mi�ljenje i obrazlo�iti ga, trebale smo ga se dr�ati. To ne zna�i da nas nisu poku�avali razuvjeriti ako im se na�a mi�ljenja nisu svi�ala, ali bi po�tovali na�e pravo na vlastite stavove. Otac je Janis dobro podu�io postavljanju pitanja. Da je bio skloniji meditaciji, njegova bi mantra bila: “Tko sam ja?” Uvijek je gledao dalje od

sada�njeg trenutka. Sje�am se ki�a u Port Arthuru. �inilo se da ki�i skoro svaki dan, ali tata to nije uzimao zdravo za gotovo. Pozvao bi nas: “Djeco, do�ite ovamo.” Zatim bismo svi zajedno iza�li na trijem i zbili se jedno do drugoga na najvi�oj stepenici. Govorio bi nam: “Duboko udahnite i u�ivajte u svim ovim novim mirisima koje je ki�a oslobodila.” Stajali bi tamo upijaju�i mirise, dok se ki�a kotrljala preko nadstre�nice trijema i s pljuskom padala na cement, a hladne kapi prskale visoko po na�im nogama. Tako je lako zapetljati se u svakodnevicu. Tata nas je tjerao da stanemo i shvatimo vrijednost svakog trenutka. Nekada smo razmi�ljale o tome odakle dolazi ki�a. Je li nedavno bila na Borneu ili u Chicagu? Dive li joj se i u drugim mjestima obitelji kao mi? Tata je bio misti�na du�a koja nije nikada izgubila divljenje prema �ivotu kao takvom. �inilo se pomalo kao da je Bog njegovu du�u poslao na Zemlju prije nego mu je posve objasnio �to ga �eka. Tata je govorio da je trebao postati

redovnik jer je toliko u�ivao u razmi�ljanju. Nekoliko godina prije njegove smrti na�alila sam se i upitala ga: “Kako si mislio postati redovnik kad ne vjeruje� u Boga?” Samo se iznena�eno nasmijao i rekao: “Da, to bi moglo predstavljati problem.” Zaklju�ili smo da redovnici provode �ivot tra�e�i Boga, a ako bi i�ta moglo opisati tatu, to bi bio taj opis. Tra�io je dublje zna�enje u svemu �to je vidio. Dosadni put do po�tanskog ureda pretvorio bi u uzbudljivu pustolovinu. Rekao bi nam da pomno prou�imo lica ljudi na tjeralicama, a zatim bi nas vozikao uokolo u lov na njih. Michael je obo�avao tatine trikove kojima je zabavljao djecu tijekom dosadnih putovanja automobilom. 47 Tata bi objasnio pravila igre: “Odaberite registarsku plo�icu bilo kojeg automobila koji vidite i upamtite broj. �elim da, dok se vozimo, prona�ete jo� jedan takav!” Bilo je to poput zen

parabole: ako mo�e� prona�i put kroz zagonetku, rije�io si je. Tata nas je suo�avao sa �ivotnim zagonetkama, a mama je pred nas iznosila mogu�nosti poput obilnog ru�ka. Nikada nije spominjala ograni�enja, ve� samo ciljeve i na�ine kako ih ostvariti. Od kraja rata pla�e su porasle 200 posto, a ljudi su dodatni novac koristili kako bi svojoj djeci pru�ili ono �to oni nisu imali tijekom odrastanja. Na�a je generacija mladost pro�ivjela u obilju. Mama je spremno podr�avala svaki interes koji bi izrazila njezina djeca, naro�ito ako je on bio umjetni�ke prirode. Janisin je uro�eni dar za crtanje majci bio savr�ena prilika da se doka�e. Kupila je lijepe knjige sa slikama u boji umjetni�kih remek-djela koja su visjela u svjetskim muzejima. Ako mi nismo mogle do�i do kulture, ona �e nam je donijeti. Mama je Janis dogovorila privatne sate crtanja s najboljim u�iteljem u gradu. Janis je neprestano crtala.

Roger Pryor, zgodni i samouvjereni de�ko iz susjedstva, promatrao je Janis dok je satima skicirala konja kojeg je njegova obitelj dr�ala u dvori�tu. Janis mu je rekla: “Konje je naro�ito te�ko slikati zato �to je udaljenost od glave do vrata druga�ija od one od vrata do repa.” Trudila se sve dok nije uspjela pravilno nacrtati. Tada je bila zadovoljna. Mama je vjerovala da je potrebno samo malo truda da bi se ne�to dobro pretvorilo u izvrsno. Objasnila nam je da �elja da svojoj djeci pru�i mogu�nost izbora vu�e korijene iz njezine rane mladosti. �ak se i u svojim sedamdestim godinama pomalo ogor�eno �alila da su joj punih 18 godina za doru�ak davali samo �istu zobenu ka�u. Svojoj je djeci dopu�tala da biraju doru�ak, kao i ve�inu drugih stvari u �ivotu. Majka je bila najbolja u�iteljica koju sam ikada upoznala. Njezin se dar temeljio na osobini koju svi dobri u�itelji imaju – iskrenoj vjeri u sposobnost onih koje je podu�avala. Smatrala je

da je bit �ovjeka u�enje, pa ono, dakle, nije nepoznat proces, ve� prirodan poput disanja. Vjerovala je da je ljudima samo potrebna prilika. 48 U�enje od majke bilo je svakodnevno iskustvo, na�in komunikacije kad bi nam se putevi sreli negdje u ku�i. Kao i sva ostala djeca, i mi smo mnogo pjevale. Bile su to slu�ajno izabrane melodije kojima bismo ispunjavale ti�inu samo zbog toga �to nam se to �inilo zabavnim. Mama bi nas u tome �esto prekinula kako bi nam dala ad hoc lekciju. “Ispravi se kad pjeva� i neka ti oslonac bude ovdje”, prstom bi me bocnula u dijafragmu. “To je ve� bolje. �uje� li razliku?”, pitala bi me. “Nagla�avaj. Nagla�avaj. Otpjevaj rije� do kraja, ina�e te publika ne�e razumjeti.” Nekada bismo se pogledale i nasmijale, ma�u�i nepostoje�oj publici koju smo morale zabavljati. Zatim bi mama pokupila ko�aru ve�a i krenula svojim poslom.

U na�oj je ku�i bilo i mnogo ozbiljnog posla i vje�banja. Mama nas je nagovarala, pregovarala s nama, poticala nas ili pak, �esto, odre�ivala pravila pisanja doma�e zada�e, vje�be sviranja ili izrade bilo kakvog zadatka pou�ne prirode. Ona nam je kupovala ve�inu igra�aka. Imala je vrlo jasne stavove o tome �to je prihvatljivo. Nikada nismo dobile igra�ke koje su same ne�to radile. Uvijek su to bili sirovi materijali koji su poticali dje�ju ma�tu. Majka nam je nabavila velike koli�ine kocaka za slaganje, da��ica za izradu maketa, drvenih slagalica, karata, drvenih �tapi�a, lutaka, doma�ih �ivotinja, knjiga, drvenih bojica, boja i papira. Ponekad bi ubacila dobre dru�tvene igre poput Clue ili Monopoly. Oboje su se mojih roditelja vodila motom da obi�ne stvari treba u�initi zanimljivima. Jednom je tata donio ku�i stare kutije uredskog pribora i papira koje je tvornica odlu�ila baciti. Smjesta smo se prihvatile izrade eskadrila aviona koje smo

smjestile na svaki centimetar poda u ku�i. Kona�na odlu�uju�a bitka bilo je bu�no sudaranje ru�i�astih, zelenih, �utih i bijelih lovaca i bombardera koji su letjeli po ku�i. Mama je, za pripreme za igru papirnatih aviona, pripremala ve�eru u kuhinju i podr�avala strategijske ideje koje smo smi�ljali. Tata je pomagao predla�u�i nove na�ine izrade aviona. Mama je stalno nadgledala na�e �ivote, jer je nadzor smatrala osnovnom roditeljskom zada�om. U na� se razvoj uplitala na dva na�ina. Prvo, neprestano nas je hvalila. Majka je uvijek nalazila lijepu rije� za svaki na� trud. Za na brzinu napisan referat za �kolu dobile 49 bismo komentar kakav smo i zaslu�ile – primjedbu o mogu�em pobolj�anju koje je primijetila. U protivnom bi pribjegla drugoj metodi uplitanja: prijedlozima. Nekada je na�a

dje�ja pa�nja bila ra�trkana na deset zahtjevnih referata odjednom ili, kad smo malo porasle, na slo�en dru�tveni �ivot, no mama nas je uvijek upozoravala na to da se usredoto�imo. “�ekaj, pokazat �u ti”, rekla bi mama. �esto bi slijedio uvod tipa “Kad sam ja bila va�ih godina, baka me nau�ila �ivati. Nije htjela da samo izra�ujem odje�u. Natjerala me da nau�im francusko �ivanje kod kojega se rubovi �avova smotaju i podvuku. Same smo smi�ljale odje�u i izra�ivale krojeve. Na�e su haljine bile jednako lijepe poput onih u New Yorku. Tada sam nau�ila da se trud isplati.” Zatim bi pri�u okrenula na na� zadatak i rekla: “To se mo�e dogoditi i vama, samo ako malo usporite i vje�bate dok ne napravite kako treba.” Mrzile smo svoju baku koju nismo poznavale. Problem je bio u tome �to je baka imala pravo. Ni�ta nije bilo gore od gomilanja srd�be i prkosa njezinom strpljivom podu�avanju jer bi se na kraju uvjerile da je na� na�in krivi. Mamina bi se ljubav prema velikim stvarima

mogla protuma�iti kao ambiciozno odu�evljenje da njezina prirodna naglost nije bila ubla�ena maj�inskom popustljivo��u i podr�kom. Mo�da bismo i pomislile da je prestroga prema nama da njezin trud nije imao punu podr�ku na�eg oca. Kad sam se jednom prilikom ljutila �to moram iznova napisati referat, potra�ila sam njegovu podr�ku. Opu�tao se u svom ve�ernjem kutku, �itaju�i u sme�oj ko�noj fotelji u svojoj sobi. Povjerio mi se da on iz prve ruke zna koliko je bitna temeljitost. Gotovo je izba�en s fakulteta zbog njezinog nedostatka. Ostala sam bez daha. Moja je herojska predod�ba oca izblijedila. U jednom sam trenutku vidjela kako se utjelovljeni kip Georgea Washingtona ru�i u komadi�e bezvrijedna mramora, otkrivaju�i obi�nog �ovjeka. Na taj sam na�in shvatila da je nadahnuti marljivi rad jedini put prema uspjehu. Problem nije bio u tome �to su moja majka ili otac tra�ili previ�e od mene, ve� u tome �to je svijet to o�ekivao. Ni�ta nije nikada bilo dovr�eno. Uvijek se

moglo popraviti. To nas je ponekad izlu�ivalo jer, koliko god napravili, uvijek je bilo jo� posla. 50 Majka je svoj stav prema u�enju potkrepljivala rije�ima koje je krivo pripisivala Abrahamu Lincolnu: “Ne mo�ete oja�ati slabe tako �to �ete oslabiti jake… Ne mo�ete razvijati ljudsku odlu�nost i odva�nost tako �to �ete ljudima oduzeti inicijativu i neovisnost. Ne mo�ete ljudima stalno pomagati tako �to umjesto njih radite ono �to mogu i trebali bi raditi sami.” Kad bi se mama dotaknula ovih tema, bilo je te�ko raspravljati s njom. Janis je u ni�im razredima osnovne �kole postizala dobre, ali ne izvanredne rezultate. �ini se da joj �kola nije predstavljala dovoljan izazov da je potakne kako bi dala sve od sebe. Bila je bistra, inteligentna djevoj�ica, u �ijim je svjedod�bama uvijek pisalo da “pokazuje primjeren napredak” u svim podru�jima. U

nekoliko je predmeta bila “uzorna”. U �etvrtom razredu kraj nekih predmeta pisalo je “treba popraviti”. Nije u svim prilikama pokazivala sportski duh niti svoju sobu dr�ala urednom. U vi�im razredima osnovne �kole njezine su svjedod�be bile ne�to sasvim drugo. Pokazivale su djevoj�icu koja se sve manje sla�e sa svojim u�iteljima. Nije bila zadovoljna monotonijom obrazovnog sustava. Janis je postavljala pitanja poput: “Za�to ljudi imaju dlake na no�nim prstima?” Po�ela je dobivati negativne ocjene iz radnih navika i gra�anskog odgoja jer je previ�e govorila i nije obavljala svoje zada�e na vrijeme. Samo ju je nekoliko u�itelja smatralo problemati�nom, a to, uostalom, i nije bilo posljedica nesvi�anja. �ena koja je najvi�e cijenila Janis tako�er joj je davala najgore ocjene iz pridr�avanja uputa, obavljanja posla i po�tovanja prava drugih, kao �to je na primjer upadanje u rije�. Janis su kod ku�e u�ili da se treba truditi biti

najbolja, no u �koli su je kritizirali u�itelji koji su od nje tra�ili da bude tiha i slijedi upute. Bila je radoznalija i energi�nija nego �to je �kolski sustav dopu�tao. Janis je imala druga�iji �enski model nego ve�ina ju�nja�kih djevojaka. Njezina majka bila je jaka, neovisna, inteligentna, ambiciozna i uporna �ena. Janis nije odgojena da �ene smatra pasivnima i u drugom planu. Na�a je majka �ivjela na farmi, gdje je �enski posao imao jednaku va�nost kao i mu�ki, iako se od njega razlikovao. U f armerovu braku bilo je malo prostora za tron na kojem su u isto�nim 51 gradovima dr�ali �ene. Na�a majka nije trebala sa sebe strgnuti korzet kako bi prona�la svoju snagu. To se dogodilo posve prirodno. Razvilo se iz njezinog iskustva na farmi i o�vrsnulo problemima koje su do�ivjeli njezini roditelji.

Majka se udala za �ovjeka koji ju je volio zbog njezine snage i nikada je nije poku�ao u�initi svojim vlasni�tvom. Nikada nisu ni pomislili da bi trebali odgojiti k�eri �iji �e osnovni ciljevi biti privla�nost i pokornost. Usredoto�ili su se na ono �to su smatrali va�nim odrednicama �ivota – snagu karaktera, inteligenciju i talent. Janis se u vi�im razredima osnovne �kole mnogo dru�ila s vr�njacima. Ona i mama su zajedno sa�ile njezinu prvu ve�ernju toaletu, ru�i�astu mre�astu haljinu. Za Bo�i� je dobila ru�i�astu torbicu, koja je dobro pristajala uz nju. Pridru�ila se kulturnom i knji�evnom klubu mladih. To je bio njezin uvod u �itanje i kritiku dobre knji�evnosti izvan obiteljskog kruga. Gospo�ica Robyn, njezina u�iteljica novinarstva, zamolila je Janis da se priklju�i klubu naprednih u�enika i ona je to u�inila. Janis je kod na�e ku�e organizirala okupljanje. Tema je bila ve�er talijanskih uli�nih kafi�a. Stolove je prekrila kariranim stolnja�ima, a tjednima je topila vosak na bocama vina kako bi stvorila pravu

atmosferu. Janis je u vi�im razredima osnovne �kole bila �lan pjeva�kog dru�tva. U osmom razredu pjevala je solo dionicu na bo�i�noj predstavi. Bio je to njezin prvi javni nastup izvan crkve. Zbog pogre�ke oko datuma upisa u dje�ji vrti�, Janis se na�la u razredu u kojem su neka djeca bila i do 18 mjeseci starija od nje. Ta je razlika u osmom razredu bila razlog za neugodu jer je bila fizi�ki slabije razvijena od ve�ine u�enika. Te�ila je manje od 45 kilograma i jo� nije pro�la kroz pubertet. Mnoge su druge djevojke bile obilno zaobljene i u�ivale su u hvalisanju svojom novoste�enom �enstveno��u u haljinama dubokog dekoltea i nabranim suknjama. Na svu sre�u, njezina najbolja prijateljica Karleen Bennett bila je otprilike njezine dobi i posve istoga stasa. Barem nije bila usamljena. Janis se, uz pomo� roditelja, po�ela usavr�avati u njihovoj glavnoj strasti: brid�u. �im smo postale sposobne sjediti na 8

centimetara debelim rje�nicima Century i biti u razini stola, nau�ili su nas osno52 vama to igre. Zatim smo nau�ile dijeliti, brojati karte i zvati u skladu s osnovnim pravilima. Na�i su roditelji bili neopisivo strpljivi kad su nam dopu�tali da odigramo partiju, podr�avali su na�e slaba�ne strategije i uklju�ivali nas u igru kao sebi ravnima. U vi�im razredima osnovne �kole Janis je uzimala posebne instrukcije iz brid�a, igrala s na�im roditeljima i njihovim prijateljima te pozivala prijatelje na partiju. Jack Smith je bio Janisin de�ko u osmom razredu. Bio je to visok, zgodan mladi� izra�ene inteligencije, pristojnih manira i s velikom stra��u za znanjem. Jack je Janis poklonio lan�i� s privjeskom u obliku po�etnog slova njezinog imena. To je u ono vrijeme bio posljednji modni krik u �koli. Isprsio se i kupio lan�i� od pet dolara, jer su njegovi osje�aji bili daleko

ja�i od uobi�ajene varijante vrijedne jedan dolar. Jack je rekao kako ga je Janis zvala velikim vriskom (big cry). Tek je mnogo godina kasnije objasnila �to to zna�i. Vrisak je jecaj (eng. sob), a to je ujedno kratica za S.O.B. (son of a bitch – ku�kin sin). U to vrijeme ona nikada ne bi izgovorila tu rije�. Jack i Janis su u �koli �itali roman Ivanhoe. Ta ju je pri�a nadahnula. Ranjenog odva�nog princa Ivanhoea od neprijatelja su spasili mlada �idovka i njezin otac. Nakon �to se vratio pravoj ljubavi, Ivanhoe ju je morao napustiti kako bi se na turniru borio za �ivot �idovke. Podmukli plemi�i optu�ili su je da je vje�tica jer je uspjela izlije�iti Ivanhoea. Na sli�an se na�in Janis obra�ala Jacku za pomo�. Njezina su o�ekivanja od mu�karaca postala jasna. Ona je tra�ila viteza Okruglog stola, �ovjeka �ije je mjesto u Camelotu. Janis je jednoga dana oti�la do Jacka �ele�i pogledati film Deset zapovijedi. Nitko od njih

dvoje nije imao novca, pa su odlu�ili prebrajati sitni� u Jackovoj ka�ici. Do�li su do blagajne krcati bakrenim nov�i�ima. Janis je pristojno stala sa strane dok je Jack poku�avao objasniti neugodnu situaciju. “Kladio sam se s prijateljem i izgubio”, promumljao je. Janis je pri�la, u �ali ga pogurnula i napola ozbiljno rekla: “Ne smije� lagati. Naro�ito kad se radi o filmu o Bogu.” Janis, Jack i Karleen Bennett po�eli su se zanimati za jo� jedan mladena�ki poriv: seks. Izmjenjivali su izlizane primjerke Gradi�a 53 Paytona i Sjaja u tami. Najbolji su dijelovi bili ozna�eni “u�ima” i popisani. “Obavezno pro�itaj stranu 89”, pisali bi u bilje�kama. Janis je u zavr�nom razredu osnovne organizirala ro�endansku zabavu kao potragu za zlatom. Zavr�ila je plesnu �kolu Arthura Murraya. Dok je, zajedno s ostatkom obitelji, gledala izbor za

Miss Amerike, razmi�ljala je o tome kako bi bilo biti Miss Teksasa. Raspravljale smo o haljinama koje su natjecateljice nosile i planirale novu za Janis. Iako je Janis po�ela imati probleme u �koli, bilo je i onih koji su joj pru�ali podr�ku. Gospo�a Dorothy Robinson joj je u osmom razredu predavala novinarstvo, a ujedno bila voditeljica novinarske grupe. Janis je u obje skupine bila odli�na. Radila je ilustracije za �kolski �asopis Driftwood. Crtala je stilizirane siluete i jednostavne skice koje su ilustrirale razne pri�e. Imala je sposobnost hvatanja emocija u brzim potezima. Janis je u svoj spomenar ulijepila potvrdu o Nagradi za novinarstvo koju je dobila za svoj rad. Kraj nje je napisala: “Gospo�ica Robyn je stala nasred u�ionice i, kao usput, rekla: ‘O, mislim da �e ti ovo biti drago vidjeti’. Skoro sam se sru�ila sa stolice koliko sam bila uzbu�ena.” Janis je za Driftwood napisala pri�u pod naslovom “Jako neobi�na molitva”:

Moju obitelj �ine brat, sestra, otac, majka i ja. Svake se ve�eri izmjenjujemo u molitvi prije jela. Jednu se ve�er pomoli moja sestra Laura, a drugu ja. Na� nas je mali brat Michael slu�ao pune dvije godine. Prije oko tri mjeseca Laura se pomolila: “Hvala Ti, Bo�e, za ptice i cvije�e i stvari koje nam slu�e za igru. Hvala ti, Bo�e, za divne no�i i divne dane. Amen.” Nakon stoje zavr�ila, s Mikeova smo kraja za�uli ove neobi�ne rije�i: “Ptice, tvjete (cvije�e), gra�ak, voda, macac (maslac), tanjur.” Tako se Michael molio. Od tada nam se Michael pridru�io u molitvi. Kad smo, prije nekoliko ve�eri, zaklju�ile da je njegov red da se pomoli, izgovorio je kratku, ali sveobuhvatnu molitvu: “Hvala za tve. ‘�enja.” 54

Novinarstvo je bio omiljen Janisin predmet, iako je iz gra�anskog odgoja dobivala lo�e ocjene od gospo�ice Robyn. Nije mogla dovoljno zatomiti svoje odu�evljenje da prihvati pravila pona�anja u razredu. Pri�ala bi, ogovarala i �r�kala. U razredu su bili njezini najbolji prijatelji – Karleen, Jack Smith i drugi. Janis bi ih ponekad, kroz vrata na kojima je pisalo ULAZ ZABRANJEN, uvodila u u�ionicu novinarstva. Tamo su bile uske stube kojima se moglo popeti do kupole na vrhu zgrade. Odatle je pucao pogled na �itav grad. Dok je Janis radila za Driftwood, po�ela sam pisati novine za susjedstvo. Kad god sam to mogla, opona�ala bih Janis. Pisala sam o temama koje su u to vrijeme mogla zanimati osmogodi�njakinju, poput “Odakle dolazi vjetar”. Postavila sam to pitanje svakome tko je bio voljan razgovarati sa mnom i do�la do zaklju�ka da mo�da ogromni ventilatori u polju preko puta, pored baptisti�ke crkve, imaju ne�to s tim.

Janis je, kad god je to bilo mogu�e, manipulirala uku�anima, a moje joj je opona�anje bilo omiljeni poticaj. Rekla bi: “Ne�u te voljeti ako ne napravi� ono �to ti ka�em.” I ja bih to u�inila. Jednom se razbjesnila i, udaraju�i nogama po podu, po�ela vikati: “Pobje�i �u odavde”. Upitala sam oca �to treba u�initi netko tko odlu�i pobje�i od ku�e, a on je rekao da treba nabaviti �tap od bambusa kakav je on imao, zamotati sve svoje stvari u crvenu maramu i objesiti je na jedan kraj �tapa. Ustr�ala sam se po ku�i kako bih se spremila, a onda je Janis rekla: “Laura, nisam mislila ozbiljno.” Umjetnost je postajala na�in Janisine komunikacije sa svijetom. Ona joj je osiguravala mjesto u dru�tvu i osje�aj identiteta i posebnosti. Godine 1957. Janis je tijekom jednog od �estih obiteljskih posjeta knji�nici pri�la knji�ni�arki i upitala je: “Trebate li volontera?” Odgovor je bio: “Svakako.” Tog je ljeta Janis izra�ivala postere za oglasnu plo�u knji�nice. Novine Port Arthur News objavile su njezinu sliku

ispred njezine ilustracije Stra�ila iz Oza. Naslov je glasio: POSAO KNJI�NI�ARKE PROBUDIO JE SVESTRANOST TINEJD�ERKE. Citirali su njezine rije�i. “Ovo mi daje priliku da se bavim umjetno��u, a istovremeno radim ne�to korisno za zajednicu.” 55 Port Arthur je bio jako doli�no mjesto u kojem je vladala jasna predod�ba o tome kakve trebaju biti mlade djevojke. Janis je dobro zagazila na uobi�ajeni put da postane mlada fina dama, no s godinama je rasla i njezina svijest. �edna slika grada nije se poklapala sa slikom Port Arthura kao lu�koga grada u kojem je prostitucija bila sveprisutna i javna, a kockanje se otvoreno reklamiralo na fasadama ku�a. O tome se, naravno, nije raspravljalo u pristojnom dru�tvu. Nakon �to se novi okru�ni tu�itelj zakleo da �e o�istiti grad, naslovi “grad grijeha” krasili su novine �irom zemlje.

Godine 1954., kad je Janis bila u �estom razredu, Vrhovni sud zabranio je rasnu segregaciju u �koli. Svi smo mi na Jugu, gdje je segregacija bila jako izra�ena, nestrpljivo �ekali ishod ove partije �aha koju je zapo�eo Sjever. Na�e je djetinjstvo bilo rasno odvojeno. Crnci, koji su �inili najmanje 40 posto stanovni�tva grada, �ivjeli su “s druge strane pruge”. Oni su �ivjeli u svom prostoru, mi u svom. U onim rijetkim prilikama kad smo se kao obitelj odvezli do oceana kako bismo u�ivali na pla�i, a to je bilo oko dva puta svakog ljeta, morali smo pro�i kroz crna�ki dio grada. �ovjek nije trebao biti genij da primijeti njihove ru�evne ku�erke, djecu odjevenu u dronjke i o�itu nejednakost. Na�i su roditelji bili iskreni. “Na�in na koji se dru�tvo pona�a prema crncima je lo�, ali tu se ni�ta ne mo�e u�initi. Mo�e� samo nastradati ako ne�to poku�a�.” Ionako nije bilo mnogo prilike da se ne�to u�ini, osim poku�ati se nasmije�iti i biti ljubazan prema crncu na ulici, ako te pogleda. Me�utim, o tome se ipak

raspravljalo u svim novinama i �asopisima. Moji su roditelji bili pretpla�eni na Time i od nas se o�ekivalo da ga pro�itamo od korice do korice. Poput ostatka zemlje i Janis je bila pod utjecajem bu�nih rasprava o rasizmu. S time je povezan i Janisin nesu�eni posao prodava�ice u trgovini igra�aka. Bila je odu�evljena kad je dotr�ala do nas zaneseno vi�u�i kako je prona�la posao. Trebala je biti prodava�ica tijekom bo�i�nih praznika! Posao je shvatila ozbiljno i od mame zatra�ila nekoliko savjeta o tome kako pomo�i kupcima odabrati pravi poklon po odgovaraju�oj cijeni. Njezin joj je �ef rekao da ozna�i cijene nekih proizvoda. Problem se pojavio sljede�eg dana. Do�la je doma 56 razo�arana nepo�tenjem.” Natjerali su me da opet polijepim iste cijene na iste igra�ke i stavim znak da su na sni�enju! To nije po�teno”, rekla

nam je. �inilo se da, gdje god se osvrne, vidi dru�tveno licemjerje. Ljudi koje je nekada po�tovala vi�e nisu bili vrijedni po�tovanja. Car je ostao bez svog ruha. Janis je u�inila jedinu stvar koju je bistra, odlu�na i djevojka puna ideala mogla u�initi. Po�ela je tra�iti. Jednostavno je skrenula s propisanog puta i suo�ila se sa slojevima �ivota za koje joj je dru�tvo govorilo da nisu primjereni za mladu djevojku. Tada jo� nije posve prekinula sa starim �ivotom. Samo je bila radoznala. Jednostavnim razmi�ljanjem zaklju�ila je da ako dobri ljudi nisu svi dobri, vjerojatno ni lo�i ljudi nisu svi lo�i. Bila je spremna to saznati iz prve ruke. 57 Mladost Well I know that you got things to do and places to be And I guess I’ll have to find a thing and place

for me I may wind up in the street a-sleeping ‘neath a tree Still I guess you know I’ve gotta go POWELL ST. JOHN, “Bye, Bye, Baby” Janis se, u potrazi za novim obzorima, nakon zavr�etka osnovne �kole priklju�ila ljetnom programu Malog kazali�ta u Porth Arthuru. Provela je ve�inu vremena oslikavaju�i kulise za njihove produkcije i uvodila publiku tijekom ve�ernjih izvedbi. Nastupila je u samo jednoj predstavi, Nedjelja ko�ta pet pesosa. Glumila je mladu, neiskusnu djevojku, �to je, u tom razdoblju njezina �ivota, bila primjerena uloga. Malo je kazali�te vodila majka Granta Lyonsa, dje�aka koji je poha�ao vi�i razred. Obitelj Lyons bila je podrijetlom s istoka. Do�li su u Port Arthur kako bi radili u rafinerijama. Te�ili su �irem kulturnom obzoru od onoga koje je bilo dostupno u Port Arthuru. Grant se dru�io sa skupinom intelektualaca koje

je povezivao prezir prema intelektualnoj razini ostalih u�enika i grada op�enito. Malo im je kazali�te omogu�avalo da se identificiraju sa �irim umjetni�kim svijetom. Radionice su, osim toga, bile dobro mjesto za upoznavanje djevojaka. Na svakodnevnim aktivnostima u kazali�tu 59 okupljala se velika skupina mladih koji su po�eli organizirati zabave i dru�iti se. Jezgru grupe �inili su Grant i njegovi prijatelji – Dave Moriaty, Adrian Haston, Jim Langdon i Randy Tennant. Nije bilo vo�e; svatko je na svoj na�in bio jednako mo�an. Dave je bio mr�av mladi� guste valovite kose i velikih prodornih o�iju. U�tedio je novac zara�en ko�njom travnjaka i uzgojem p�ela te kupio 5 metara duga�ak �amac. To mu je smjesta osiguralo povla�ten polo�aj u dru�tvu, a on je to itekako koristio u svojoj bezglavoj potrazi za djevojkama. Bio je odlu�an u namjeri

da postane znanstvenik i u slobodno je vrijeme s Randyjem Tennantom izra�ivao rakete. Randy Tennant je bio vitki mladi� koji je pomalo �mirkao i znanstvenik s umjetni�kim sklonostima. Grant je bio sportski tip i kasnije je postao brani� ameri�kog nogometa u mom�adi okruga i baseball igra� u mom�adi savezne dr�ave. Bio je pravi ri�okosi komad koji je obo�avao ameri�ku narodnu glazbu. Dave, Grant i Randy su bili �lanovi Latinskog kluba i Kazali�ne grupe, a obavljali su i razne poslove u �kolskim novinama. Jim Langdon je bio ni�i, zdepasti de�ko velikih plavih o�iju, koje su njegovom licu davale dra�estan izgled umiljatog psi�a, koji su djevojke obo�avale. Bio je nevjerojatan zavodnik, a cure su se stalno natjecale u tome koja �e postati njegova stalna djevojka. Njegova je strast bio trombon koji je svirao u �kolskom orkestru i lokalnim plesnim skupinama. Adrian Haston je bio vitak tamnokos mladi� spu�tenih kapaka, a to je pristajalo njegovom sporom na�inu pri�anja i uljudnom pona�anju. Bio je pretjerano fin i pametan. Svirao je u bendu i

obo�avao glazbu. Godinu dana prije nego ih je Janis upoznala, neki su de�ki bili aktivni u �kolskom vije�u i primili su pohvale za svoja postignu�a. Sve �to su radili, radili su zajedno. Prilago�avali su dru�enje u Kazali�noj grupi svojim vlastitim ciljevima i jako u�ivali u ismijavanju svakoga tko je bio dovoljno drzak da prizna kako vjeruje u bilo �to dobro. Mladena�ki cinizam bio je njihov modus operandi. Skupina iz Malog kazali�ta radila je sve �to radi i ve�ina adolescenata u Port Arthuru i drugim malim gradovima. Skupili bi se u automobil i odvezli do nekog skrovitog mjesta, sjedili i pri�ali. 60 Voljeli su ulicu Sarah Jane, slijepu ulicu iza rafinerije Atlantic-Richfield, uz koju su rasla stabla ameri�kog stiraksa, s kojih su visjele

beskrajne zavjese sive �panjolske mahovine. Ta je ulica poticala na razgovor o smrti jer se pri�alo da se �ena zvana Sarah Jane objesila za jedno od stabala. “Pitam se da li je Sarah u raju i gleda nas?”, pitala bi Janis. “U raju? Za�to misli� da Bog uop�e postoji, curo? Religija je bajka za idiote pile�eg mozga koji su nesposobni pomiriti se sa svojom smrtno��u.” Jim Langdon je uvijek bio glavni u raspravama zbog svog dubokog, jakoga glasa i sposobnosti da zvu�i autoritarno, o kojoj god temi da se radilo. Janis bi raspravljala s njim: “Kako mo�e� ne vjerovati u Boga? Mora�!” Oni bi se samo smijali i ismijavali njezinu naivnost. To je bilo to! Ljudi su sumnjali u Boga. U osmom je razredu iz iskustva nau�ila da dru�tvo ne �ivi u skladu s moralnim na�elima koje je nastojalo nametnuti mladima. Janis je tog ljeta shvatila da “cool” ljudi ne vjeruju ni u Boga, ni u Deset zapovijedi, ni u pakao. Otkri�e dru�tvenog licemjerja i mogu�nosti da Bog mo�da ipak ne upravlja svime sprije�io ju je da

prihvati status quo. Ako navodno “dobri” ljudi nisu zaista dobri i ako nema Boga koga bi mogli slijediti, to zna�i da mo�e sama donositi odluke o svojim postupcima. Osje�ala je slobodu �to mo�e promatrati svijet iz nove perspektive i krenuti bilo kojim smjerom. Mo�da navodno “lo�e” stvari ipak nisu tako lo�e, naro�ito ako ih za�titnici lokalnog dru�tvenog poretka kr�e kad god to mogu izvesti neka�njeno. Janis se pri kraju ljeta po�ela pripremati za po�etak svoje srednjo�kolske karijere. Majka je dala sve od sebe. �eljela je Janis pru�iti lijepi dom kako bi mogla ponosno dovoditi svoje prijatelje. Imali smo isti namje�taj od javorova drva koji su roditelji kupili u Searsu kad smo uselili u ku�u. Majka ga je odlu�ila zamijeniti modernijim. Posljednji krik arhitekture tog doba bio je modernizam, koji je s drskom lako�om odbacio rasko�ne ukrase drevnih vremena i istaknuo ljepotu i jednostavnost strukture koja se nalazila

ispod njih. Mama je to obo�avala. Smatrala se osobom koja se razumije u dizajn. Odvezli smo se do trgovine namje�taja Fingers u Houstonu i 61 kupili novi namje�taj za blagovaonicu i dnevnu sobu. Mama je odabrala �vrsti punjeni kau� od sme�ega grubog tvida. S obje je strane imao bo�ni stoli� od svijetlog jasena na tankim nogama trokutnog oblika i ladicom prekrivenom staklom. Na stoli�ima se nalazio par pripadaju�ih sto�astih lampi od sme�eg aluminija ukra�enih kolutom svijetle mjedi, s malim sjenilom na vrhu. Blagovaonica je bila u skladu s bo�nim stoli�ima. Bila je izra�ena od svijetlog drva, a stolice su bile tapecirane sme�im tvidom. Na prozore je objesila duga�ke zavjese od fiberglasa. Janis se tijekom ljeta 1957. i u prvom razredu srednje �kole jako �minkala, nosila ravne suknje i bijele ko�ulje, sokne na preklop i mokasinke, a

kosa joj je bila lagano kovr�ava. Njezin je drugi razred srednje �kole obilje�ila neugoda zbog nerazvijenog tijela. Jo� je uvijek bila i do godinu i pol dana mla�a od mnogih cura u svom razredu, a njezina joj je relativna fizi�ka nerazvijenost postajala sve va�nijom. Njezino se tijelo sporo mijenjalo. Kasnije je na pitanje za�to je bila nesretna u �koli, odgovorila: “Jer nisam imala sise u �etrnaestoj.” Rekla je to u �ali, ali bilo je u tome i istine. I nakon drugog razreda srednje jo� je bila mr�ava i tek su joj se po�eli razvijati bokovi i mekane grudi. Na�alost, Janisino lice buknulo je beskrajnim nizom bolnih �arko-crvenih bubuljica, i to onih najgore vrste koji mogu pogoditi djevojku. �asopisi kao �to je Seventeen pripisivali su bubuljice Coca-coli, pr�enim krumpiri�ima, �okoladi i lo�im navikama �i��enja lica. Uskra�ivala si je sva ta zadovoljstva i beskrajno ribala lice, no dosadni su se pristi�i i dalje pojavljivali. Majka ju je odvela dermatologu, koji je nastavio s optu�bama. �inilo se da govori:

“Sama si kriva za bubuljice! Mi�i ruke s lica.” Zatim bi joj bockao lice i tiskao ko�u u poku�aju da ih o�isti. Poku�ao je spaliti one ve�e nanose�i na njih suhi led, no �inilo se da ni�ta ne djeluje. Tada nitko nije shva�ao da su bubuljice uzrokovane bakterijama i hormonima te da ih se mo�e lije�iti i antibioticima. Kad ni�ta nije upalilo, Janis se naljutila na lije�nika i razbjesnila zbog situacije. Adolescencija je razdoblje tra�enja i isku�avanja uloga. Do oko �etrnaeste godine, djetinjstvo se razvija predvidljivim tijekom. Kad nastupi pubertet, prestaju vrijediti sva pravila. Za ve�inu je djevo62 jaka pubertet razdoblje velikog pritiska koji odlikuju promjene raspolo�enja i iracionalni emocionalni ispadi. Kod nekih je djevojaka intenzitet promjena jo� izra�eniji. Za Janis je on bio bolan.

Pitanje koje si svaka mlada osoba postavlja je: “Tko sam ja?” Obi�no dolazi u paru s “Tko �elim postati?” Na�i su roditelji ve� dobro podu�ili Janis o va�nosti tih osnovnih �ivotnih pitanja. U drugom razredu bila je razdirana neodoljivom potrebom da na njih odgovori. Bila je inteligentna i radoznala. Nije se ograni�avala na mogu�nosti koje je pred nju stavilo dru�tvo; promatrala je svijet. Janis je bila iznena�ena, a potom i razo�arana onim �to je ona shva�ala kao nemogu�nost postizanja dru�tvenog ideala. Oduvijek je imala jak ego i osje�aj osobnog ponosa, no u srednjoj �koli po�ela je sumnjati. Mislila je da ima “svinjske” o�i i da nikada ne�e biti jedna od onih ljepotica duga�kih trepavica �ije lijepe fotografije krase glamurozne �asopise. Mrzila je svoje ime i svoje inicijale. Za razliku od kolegice iz razreda Arlene Elster, �iji su inicijali bili ACE, Janisini su glasili “JLJ, to ni na �to ne li�i!” Grizla je nokte, a od toga se osje�ala jo� gore. Oti�la je u najrazvikaniji salon u gradu,

gdje ju je o�i�ao gospodin Allen, no to nije promijenilo njezino mjesto u dru�tvu. Janis je promatrala �kolu i primijetila hijerarhiju dru�tvenih grupa. Na vrhu su bili u�enici u razrednom vije�u, zatim sporta�i, navija�ice, djeca izra�enih osobnosti koje su svi voljeli i, kona�no, ogromna masa ostalih koji se ni prema �emu nisu isticali. Ona je, naravno, osje�ala da pripada u tu posljednju skupinu, no njezin je ego smatrao da zaslu�uje mjesto na vrhu. “Glavni je cilj srednje �kole bio ne razlikovati se”, rekla je Kristen Bowen, Janisina prijateljica iz razreda. “Klubovi su bili popularni.” Janis se u sije�nju 1958. priklju�ila Budu�im ameri�kim u�iteljima. Zalijepila je svije�u i karticu s crvenim, bijelim i plavim vrpcama u svoj spomenar. Bila je aktivna u klubu Tri Hi Y, gdje je pripremala aran�mane za ve�ere i ukrase za plesove. Izra�ivala je postere za kandidate na �kolskim izborima, organizirala �kolske zabave, a bila poznata i po tome �to se kladila u 50 centi

na ishod izbora. Okrenuv�i se alternativnoj “popularnoj” skupini, Janis i Karleen su se po�ele dru�iti s opasnim momcima s puno briljantina u kosi, 63 koje bi mogli nazvati “Fonzijima” onoga vremena. Skupljali su se automobilima i obla�ili crne ko�ne jakne, na kojima su otraga bila otisnuta imena poput “No�ni jastrebovi” ili “Skitnice s autoceste”. Janis je kratko vrijeme bojala kosu u naran�asto poput opasnih djevojaka koje su se dru�ile s njima. Bila je zaljubljena u jednog od tih momaka, Rooneva Paula. On nije bio uklju�en u �kolske aktivnosti. �ivio je samo s majkom i rano po�eo raditi. Kad ga je Janis upoznala, radio je u kinu na otvorenom. Roonev je bio mr�avko visok oko 180 cm. Visio je u oronulom kafi�u preko puta �kole koji se zvao Bucket (Kanta), a zvali su ga “Prokleta kanta”. Bio je jako zgodan na neki seksi na�in. Imao je gustu dugu kosu zalizanu

prema natrag, gdje je lagano str�ala, a ispred bila “napuhnuta” taman koliko treba. Njegove pune usne kao da su preklinjale djevojke da ih poljube. Janis i Roonev Paul su neko vrijeme izlazili, no ne dovoljno dugo da postanu pravi par. Me�utim, povezanost koju su razvili odr�ala se tijekom srednje �kole. Karleen Bennett je jo� bila Janisina najbolja prijateljica. Arlene Ester je tako�er bila dobra s Karleen, pa bi se njih tri �esto okupljale u Karleeninoj ku�i. Arlene je �ivjela nekoliko ulica od Karleen. Otkrile su da klju�evi auta Karleenine mame odgovaraju autu Arlenine mame, pa bi Karleen i Janis propje�a�ile nekoliko ulica do Arlene, a zatim bi dovezle auto do Karleenine ku�e, samo zbog uzbu�enja �to su ga uzele. Kad je Arleene bila spremna vratiti se ku�i, vozila bi unatrag kako broja� ne bi zabilje�io kilometre. Provodile su mnogo vremena sjede�i pored bazena u ladanjskom klubu i o�ijukaju�i sa spasiteljima.

Jednom su prilikom odlu�ile lunjati gradom kao fotografkinje. S fotoaparatom u ruci uputile su se prema kanalu �ele�i prije�i preko pokretnog mosta do mola Pleasure. Zapeo im je za oko spomenik nekom istaknutom gradskom ocu, pa su pozirale jedna drugoj pentraju�i se na njega. Ovaj je izgred uvrijedio osje�aje pristojne obitelji koja je iza�la u �etnju sa svojom malom djecom. Njihovi su prezrivi pogledi dodatno pridonijeli uzbu�enju. Janis je �esto pitala Karleen za savjet kako ne�to u�initi i bilo ju je lako na bilo �to nagovoriti. Jedne zime dok su bile u autu u drive-in 64 restoranu, Karleen je pu�ila. Janis je vidjela dim koji je ispuhnula i rekla: “Ne mogu vjerovati da mo�e� uvu�i toliko zraka.” Karleen se smijuljila, ali nije rekla Janis da je ono �to je vidjela zapravo bio mraz u hladnom zraku.

Janis nije smjela ostajati dugo vani kad je sljede�i dan imala nastavu, a ako se toga ne bi pridr�avala, zabranili bi joj izlaske. Kad je jednom shvatila da �e zakasniti, upitala je Karleen: “Kako mogu najbr�e odavde sti�i do svoje ku�e?” Karleen joj je predlo�ila put i Janis je krenula ku�i, voze�i tatin “radni” auto. Kasnije te ve�eri Janis se vratila kod Karleen i �alosno ispri�ala pri�u o tome kako nije stala kod znaka za zaustavljanje te je bo�no udarila auto. “Nisi mi rekla da moram stati kod znaka Stop!”, optu�ila ju je. Sre�om, nitko nije ozlije�en, no bila je to velika nesre�a i o�tetila je sve koji su u nju bili uklju�eni. Tata je bio jako ponosan na svoje aute, iako to nisu bili neki posebni modeli kojima bi se mogao hvaliti. Odr�avao ih je u dobrom voznom stanju, �istio i la�tio. Kupovao bi rabljene aute, biraju�i modele o kojima je �itao i one za koje bi njegovo in�enjersko oko procijenilo da su u dobrom stanju. Osim njegove sklonosti autima, o�ekivao je i jak osje�aj odgovornosti od

drugih. Bio je uzrujan zbog Janisine neodgovornosti i prolaska kraj znaka zaustavljanja. To je bio najve�i problem koji je netko od njegove djece ikada izazvao i bjesnio je od zaprepa�tenja: “Kako si mogla biti tako glupa? Netko je mogao poginuti!” Janis je bila zgro�ena, posramljena, frustrirana i zabrinuta jer je napravila takvu glupu pogre�ku. To je bio jo� jedan znak da nije zadovoljila standarde koje je postavio svijet. Zabranjeni su joj izlasci i vrijeme je provodila vuku�i se po ku�i u neprijateljskom i osornom raspolo�enju. Na�i su roditelji shvatili daje njihova strogo�a po pitanju vremenskih ograni�enja bila djelomi�an uzrok nesre�e. Poku�ali su popustiti i vrijeme po va�nosti staviti iza sigurnosti. Janis je u prvom razredu srednje odabrala dru�tvene znanosti, engleski, geometriju, biologiju, tjelesni i latinski. Dobivala je petice, �etvorke i poneku trojku. “Bio je u�itak imati je u razredu.” Tu je napomenu napisao jedan od njezinih u�itelja. “Janis je odli�na u�enica i

mislilac.” Me�utim, i dalje je dobijala lo�e ocjene za svoje pona�anje 65 u razredu. “P (treba popraviti) �e postati N (ne zadovoljava) ukoliko ne prestane pri�ati.” Ovaj se trend nastavio i u srednjoj �koli. �kole su u Port Arthuru bile odli�ne. U�itelji su imali ve�e pla�e od onih u ve�ini gradova u Teksasu. U gradu koji je bio sredi�te podru�ja s najve�om koncentracijom rafinerija nafte na svijetu �ivjelo je 57000 ljudi. Mnoge od najbogatijih naftnih kompanija imale su svoje najnovije i najve�e rafinerije u tom podru�ju. Kompanije su ulagale u �kolski sustav kako bi obu�ile visokokvalificirane radnike za lokalne pogone. Sjedinjene Ameri�ke Dr�ave su 28. travnja 1958. obavile testiranja atomskog oru�ja na atolu Enhvetok na Marshallovim otocima. U zraku je

visjela opasnost od mogu�eg uni�tenja. Onima koji su bili spremni razmi�ljati, bila je to zastra�uju�a stvarnost. Na skrivene se i podsvjesne na�ine odra�avala na sve odluke. Janis je u drugom razredu, zajedno s nekoliko dje�aka iz Malog kazali�ta, radila u skupini koja je sastavljala godi�njak. Ti su ljudi polako postajali najva�nija skupina koju je dotad upoznala. Otvorili su joj novi vidik, onaj koji je zaokupio njihove umove i �ivote. Jack Kerouac je 1957. objavio Na cesti, prvu uzbudljivu sagu o druga�ijem na�inu �ivota. U njoj opisuje “Beat” generaciju, prete�e bitnika. Janisina ekipa smatrala je Kerouacov lik Deana Moriartvja neobi�nim modernim otpadnikom. Kerouac je koristio pojam “bijeli crnac”. Pripadnici beat generacije su �ivot svodili na osnovne stvari kako bi se opet osje�ali �ivima. Oni su veli�ali siroma�tvo i one koji �ive u tom stanju bo�anske milosti, a naro�ito crne jazz glazbenike. Tra�ili su vodilju u njegovoj

ravnote�i izme�u poniznosti i slobode. Obla�ili su se na na�in koji je ukazivao na prezir prema dru�tvu i njegovim vrijednostima. Pu�ili su travu, pretjerano pili i govorili nesuvislim jezikom struje svijesti koji su samo upu�eni mogli razumjeti. Njihovi su radovi izazivali naivne �itatelje u Teksasu implicitnim pitanjem: “Jeste li u trendu?” Neki ka�u da je pojam beat ozna�avao deadbeat (iscrpljenost) ili beat up (izudaran). Kerouac je mislio da on dolazi od rije�i beatific (bla�en), odnosno uskla�enosti s ritmom (beat) unutarnje muzike kojom upravlja du�a. Ekipa u Teksasu se o�ajni�ki poku�avala oteti 66 bezumnoj rutini koju im je dru�tvo, kako su to osje�ali, poku�avalo nametnuti. �udili su za tim da postanu dio stvarnog svijeta i znali su da, ma gdje se on nalazio, to sigurno nije Port Arthur. Bitnici su nudili svijest o �itavom svijetu, ne

samo aspektima o kojima je pristojno dru�tvo govorilo svojoj djeci. Janis se �inilo da oni nude odgovore na egzistencijalno pitanje koje je tako sna�no dominiralo njezinim �ivotom. Mnoge su se teme bitnika pojavile u filmovima za tinejd�ere predvo�enima Buntovnikom bez razloga iz 1955. s Jamesom Deanom u glavnoj ulozi. Film je prikazivao junaka koji je, vo�en vi�im moralnim imperativom, prisiljen pobuniti se protiv dru�tvenih ograni�enja. On se na velikom platnu �alio: “Moji me roditelji ne razumiju.” Ismijavao je malogra�anski svijet drskim stavom i novom uniformom: trapericama. Hollywoodska filmska ma�inerija otkrila je ogromnu publiku adolescenata. Prvi put proizvodio se program posebno za tinejd�ere, skupinu koja je bila naviknuta slu�ati iste stvari kao i njihovi roditelji. Bitnici su postali putokaz intelektualnom dru�tvancu koje se okupilo oko ljetnih radionica Malog kazali�ta. Janis je u Karleeninu

godi�njaku napisala poruku. Mojoj dobro staroj priji. Uzalud sam te poku�avala analizirati, ali nisam uspjela, pa sam zaklju�ila – ‘bem mu mi�a, ostani i dalje zbunjena. �eljela bih da te mogu doku�iti. Koga sada voli� – Mickey a, Dennisa, Jima ili Davisa? Sljede�e �u te godine bolje upoznati i razumjeti. Uvijek me se sje�aj, RE�E Janis. P.S. Ne zaboravi – JA SAM DJEVICA! Tijekom ljeta, izme�u Janisina drugog i tre�eg razreda srednje �kole, opet je sudjelovala u radionicama Malog kazali�ta. Bila je to ista skupina ljudi, ali ona je sada bila starija i sposobnija samostalno raditi. Malo kazali�te bilo je jedino mjesto gdje se osje�ala ugodno i potpuno prihva�eno. Dru�tveni vo�e radionica su i dalje ostali de�ki – Dave, Jim, Adrian, Randy i Grant. 67

U u�i krug ove skupine sastavljene od pet mladi�a djevojkama nije bio dopu�ten pristup. Dr�ali su ih na periferiji, kao prijateljice ili djevojke. Janis je u drugom razredu srednje �kole ponekad izlazila s de�kima iz grupe. Oti�la je na ples povodom osnivanja bratstva DeMolav s Rogerom Iversonom, povremenim �lanom grupe. S Daveom Moriatvjem je oti�la na jedrenje. No nije bila ni�ija djevojka. Kad je Janis ne�to htjela, svim se silama borila to i dobiti. Ako ne bi odmah bila pozvana na neki doga�aj kojem su de�ki trebali prisustvovati, Janis bi u�icala pozivnicu. Osobno bi nazvala jednog od njih i upitala ga: “Sto ima novo? Spremna sam za ne�to.” Polako je postala stalnim �lanom, u pravom smislu rije�i. Bila je �ensko, nije bila ni�ija djevojka i pripadala je ekipi. “Janis je bila puna samopouzdanja i dovoljno drska da se sprijatelji s pet mladi�a koji su i sami bili takvi”, rekao je Adrian. Njezini su se hormoni napokon potrudili poraditi

na fizi�koj zrelosti koju je tako silno �eljela. O�ekivala je zamamne obline Lane Turner, me�utim, njezino tijelo nije poslu�alo njezinu �elju da zadr�i struk od 45 centimetara. Njezin je torzo oja�ao, a bokovi se pro�irili gotovo do jedrine �ena koje rade na polju, no prsa su se samo malo zaoblila. U srednjoj �koli nikada nije bila debela, ali je izgubila dra�esnu gipkost mlade srne i zadr�ala mekan sloj dje�jeg sala to�no ispod pupka, koje joj je osujetilo �elju da ima ravan trbuh. Nakon �to je prihvatila bitni�ke stavove o �ivotu, Janis je cini�no ismijavala one koji su polagali veliku va�nost na svoju vanjsku fizi�ku ljepotu. Djevojke koje su bile lijepe ili popularne, morale su joj dokazati da imaju i pameti prije nego �to bi se Janis pristala dru�iti s njima. Nekoliko je djevojaka pro�lo taj test i Janis je bila u prili�no prijateljskim odnosima s nekima od najpopularnijih djevojaka u �koli. Neki od njezinih kolega iz razreda smatrali su je

mrzovoljnom i ratobornom. Mama joj je poku�avala pomo�i da se uklopi tako �to joj je �ivala ili kupovala lijepu odje�u, a Janis je ve�inu toga odbijala nositi. Povod nekim od naj�e��ih sva�a tijekom Janisinih srednjo�kolskih dana bila je odje�a. Ogor�eno je vikala kad je na�a ku�na pomo�nica 68 oprala njezino Keds tenisice, koje je ona uspjela uprljati taman onoliko koliko je smatrala potrebnim! Budu�i da �kolsko vije�e nije djevojkama dopu�talo nositi hla�e, Janis je nosila crne ili ljubi�aste tajice, dok su ostale cure u razredu jo� hodale u kratkim �arapama na preklop i mokasinkama. Nosila je suknje to�no iznad koljena kad je ve�ini rub bio to�no ispod njega. Kad su se 1959. pojavile Barbike sa svojim modernim haljinama, Janis je imala garderobu koju nijedna Barbika sigurno ne bi obukla. Janis je

postajala bitnik. Janis i njezini prijatelji prihvatili su ono malo �to su znali o na�inu �ivota Kerouacovih likova, njihov prezir prema dru�tvu, i povezali ga s iskrenim stavom prema vlastitom neprimjerenom pona�anju. Oni nisu bili izop�enici, ve� buntovnici! �asopis Time je u lipnju 1958. objavio �lanak o Jerryju Lee Lewisu i njegovoj dje�joj nevjesti. U sljede�em broju objavljeno je nekoliko pisama �itatelja u kojima se ismijavala njegova navodna raspu�tenost i slab karakter koji su se prikazivali kao odlika “dana�nje mlade�i”. “Osoba koja je napisala ovo pismo nije normalna!”, Janis je stupala po ku�i, bjesne�i na nepravedne optu�be protiv svoje generacije. “Onda napi�i vlastito pismo uredniku i reci im �to misli�”, rekla je majka. Janis je zaista napisala pismo podr�ke i primila odgovor u kojem su joj zahvalili na pismu uz napomenu da su, poput nje, i mnogi drugi napisali rije�i podr�ke tada�njoj

mlade�i. Bila je ponosna na to pismo i spremila ga je u svoju sva�taru. Time, na�a tradicionalna tjedna lektira, 1957. pisao je i o bitnicima. Gledali smo i televizijski �ou Stevea Allena, a u jednoj je epizodi Steve obradio i tada novi i moderni free-form jazz. Allen je svirao klavir, dok je Jack Kerouack �itao svoje radove. U doba kad nitko nije �elio biti razli�it, Janis se odvojila od ostalih. Njezini su kolege u razredu tek po�eli otkrivati masovne pokrete. Njihova generacija okupljala se oko novog zvuka rock and rolla koji su predvodili Billy Haley and the Comets. Oni su se iznenada pojavili na sceni 1954. s pjesmom “Rock Around the Clock”, iskori�tenom u filmu Blackboard Jungle. Nakon njih uslijedilo je mnogo drugih – Elvis Presley, Buddy Holly, the Big Bopper i drugi. Radio 69

je tinejd�erima predstavljao na�in oslobo�enja jer im je dopu�tao da direktno me�usobno razgovaraju. Rock muzika je bila naro�ito prikladna za radio jer nije zahtijevala veliku skupinu glazbenika ili veliku plesnu dvoranu. Rock u to doba nije bio muzika za slu�anje, ve� samo muzika za ples. Tra�io je suradnju publike. Elvis je ljuljao bokovima i plesao swing na erotski na�in. To je nazvano bop. Twist i drugi popularni plesovi privukli su vi�e ljudi novom zvuku. Rock and roll je vukao korijene iz narodne glazbe, crna�kih ritmova i bluesa, te country i western glazbe. Mnogi su se crnci smatrali pokradenima jer su bijeli mladi�i uzimali njihove pjesme i bogatili se na snimkama. No i bijeli mladi�i tako�er su pronalazili na�in kontakta s publikom te uklju�ivali crnce i crna�ko iskustvo u svoje rasno odvojene �ivote. Janis i njezine prijatelje vi�e je zanimala izvorna glazba iz koje je rock potekao nego Elvisov rock and roll.

Velika crna�ka ve�ina u Port Arthuru bila je ograni�ena u zajednici koja je naseljavala najstariji dio grada, podru�je centra odvojenog Avenijom Houston. Jedine crne osobe koje smo redovito vi�ali bile su ku�ne pomo�nice. Usprkos tome bili smo i te kako svjesni no�nog �ivota koji je bio za�titni znak Avenije Houston, znak druga�ijih �ivotnih vrijednosti. �injenica da je pristup tamo bio zabranjen �inila ga je jo� intrigantnijim. Crnci su bili samo jedna od mnogih definiranih kulturnih skupina u na�em gradu. To je podru�je bilo “mjesto gdje su se mije�ali radnici, katoli�ki Cajuni iz ju�ne Louisiane, protestantski seljaci iz isto�nog Teksasa i nekoliko direktora s Isto�ne obale”, objasnio je situaciju Jim Langdon. Me�unarodna luka, s brodovima koji su plovili prema oceanu, privla�ila je ljude iz raznih krajeva svijeta – Nizozemce, Irce, Talijane, Meksikance, Nijemce, Sirijce, Francuze i druge. Zbog raznolikog smo naslije�a ameri�ke crnce smatrali samo jednom od skupina koja je imala vlastitu povijest i svoje obi�aje.

Rasna integracija po�ela je privla�iti pozornost nacije. Guverner Arkansasa Orval Faubus je 4. rujna 1957. iskoristio gra�ansku miliciju kako bi sprije�io da crni u�enici u�u u srednju �kolu koju su trebali poha�ati. Situacija je rije�ena kad je predsjednik Eisenhower naredio 70 vojsci da otprati devet crnih u�enika u razred. Guverner Faubus je u rujnu 1958. zatvorio �etiri �kole u inat Vrhovnom sudu. Tek je u lipnju 1959. Vrhovni sud odlu�io daje arkansa�ki zakon, koji dopu�ta zatvaranje �kola, neustavan i da crnci imaju pravo upisa. U kolovozu 1959. ispred glavne srednje �kole u Arkansasu okupilo se 250 demonstranata koji su se bunili protiv integracije. Segregacija je u Port Arthuru bila izra�ena, ali u to vrijeme dolazilo je do opreznih me�urasnih kontakata. Svake subote popodne na polju nedaleko od granice dvaju zajednica igrala se utakmica ameri�kog nogometa u kojoj su se

bijelci borili protiv crnaca. “Nije tu bilo nikakve ljutnje ili rasizma. Radilo se samo o nogometu. Crnci protiv bijelaca”, objasnio je situaciju Jack Smith. Usprkos takvim dodirima, postojale su odvojene �ekaonice za crnce i bijelce u slu�benim uredima. Bolnica je imala odvojeni odjel za crnce. Natpisi SAMO ZA BIJELCE krasili su vodene crpke. Na�i su roditelji bili tihi buntovnici koji su priznavali autoritet dru�tva u cjelini. Najbolje �to su mogli u�initi bilo je pla�anje dobrih dnevnica sprema�ici koja je radila za nas. Dali smo joj i stari namje�taj kad smo kupili novi. U bitni�koj literaturi, koju je Janis �itala zajedno sa svojom ekipom, rasni odnosi zauzimali su va�no mjesto. Oni su prihvatili Kerouacov ideal o visokome moralu siroma�nog crnog �ovjeka. Janis je sociologiju predavala gospo�ica Vickers, krupna udovica koja je u

potpunosti odgovarala tipi�noj slici u�iteljice, a to je uklju�ivalo i sve karakteristike koje mora imati dobar pedagog. Gospo�ica Vickers je rado u razred donosila aktualne vijesti, pa se tako jednog dana dotaknula pitanja rase i sudskih odluka. U�enici su, jedan za drugim, nagla�avali va�nost segregacije i poricali valjanost crna�kih zahtjeva. Janis i Karleen su izmijenile zna�ajan pogled i Janis je ustala. “Na�in na koji se dru�tvo pona�a prema crnim osobama nije u redu. Oni su ljudi poput mene i vas.” Izrekla je svoje duboko uvjerenje u jednakost, a do�ekalo ju je glasno ismijavanje razreda. Karleen je potonula u svoju stolicu. Bila je previ�e upla�ena ustati u obranu najbolje prijateljice. I nakon nastave, u hodniku, nastavili su je podbadati: “Crnoljubac! Crnoljubac!” Janis se pokunjila u pravednom gnjevu. 71 Pro�ivjela je jako sli�no iskustvo kad se usudila dovesti u pitanje ulogu sudova. Na� je otac bio u

upravi tvrtke pa je �esto slu�ala pri�e o sva�ama u pogonima. Izbor izme�u vjernosti sindikatu ili upravi �esto je bio presudan pri prekidima prijateljstva. Lokalni su sindikati bili veliki, mo�ni i skloni nasilnim �trajkovima. Za Janis je najbitnije pitanje bilo �to je ispravno. Kako je mogu�e otkriti �to je ispravno ako nije mogu�e raspravljati o svemu, uklju�uju�i i pitanje je li stav sindikata po�ten i to�an? Mnogim ljudima odanost sindikatu zna�ila je potpunu odanost – i u dobru i u zlu. Janis je u na�em radni�kom gradu bila na strani manjine. “Janis i ja smo zauzeli �vrst stav prema svijetu kako bismo pre�ivjeli”, objasnio je Jim Langdon. “Port Arthur je bio neprijateljski nastrojen. Bilo bi sramotno da su me ljudi daleko gluplji od mene omalova�avali. Nisam mogao trpjeti da budem �rtva raznoraznih neandertalaca. Isplatilo se biti �vrst. Uspio sam se izvu�i.” Janis je poprimila odre�en na�in hodanja, odre�eno dr�anje i na�in psovanja �iji je cilj bio da je ljudi ostave na miru. Nekoliko ju je kolega iz razreda

obi�avalo slijediti po �koli i moliti da ka�e neku psovku. Prasnuli bi u smijeh kad bi bockanjem kona�no uspjeli iznuditi verbalni odgovor. Po�ela je razvijati odre�eni imid� koji je koristila pri sukobima u �koli. Oti�la bi do Karleen, sjela nasred njezinog kreveta i uvje�bavala poseban na�in smijanja. Hihotala se i �ekala reakciju. “Je li bilo dovoljno glasno, Karleen? Je li bilo dovoljno iritantno?” Usudiv�i se pobuniti protiv dru�tvenog konformizma, Janis i njezino dru�tvo su sebe u�inili laganim metama uobi�ajenih adolescentskih podbadanja. I de�ki su bili izlo�eni jednakoj paljbi kao i Janis, no nju su podbadanja poga�ala vi�e nego njezine prijatelje. Tako su se duboko urezala da joj je, i tada, i jo� godinama poslije bilo te�ko zaboraviti na to. Otpor dru�tva prema onome �to je, o�ito, bilo ispravno, a to je bila rasna integracija, dodatno je

oja�ao razmi�ljanja Janis i njezinih intelektualnih prijatelja o zaostalosti njihova rodnog grada. Po�eli su sebe smatrati �rtvama zaostaloga grada. Lokalni odjeci rasnog sukoba na dr�avnoj razini potaknuli su njihovu potragu za drugom stranom �ivota. �inilo se kao da su neki ljudi u dru�tvu spremni i 72 �ekaju da netko pogura rasno pitanje u prvi plan. Janisino je dru�tvo spremno odgovorilo na poziv. Kad je Janis bila u prvom razredu srednje �kole, obiteljska se svakodnevica (tata radi, mama se brine o djeci) radikalno promijenila. Baki Lauri East bila je potrebna njega, pa je na�a majka morala nabaviti dodatni novac kako bi pomogla pla�ati za nju. Mama se upisala na te�aj daktilografije u lokalnoj poslovnoj �koli kako bi izbrusila svoje vje�tine prije nego se po�ne prijavljivati na natje�aje. O�ito je bila jako sposobna jer ju je, prije kraja semestra, �kola

zaposlila kao voditeljicu te�ajeva! Prihvatila je posao obuke mladih djevojaka za posao tajnica i vodila ih od adolescencije do prvog pla�enog posla. Janis je, istovremeno, sustavno kr�ila lokalna dru�tvena pravila kao da kri�a stavke s popisa. Taj je kontrast Janisin prkos u�inio jo� nezgodnijom temom kod ku�e. Na�i su roditelji cijenili njezinu odlu�nost da postigne odre�eni cilj, bilo da se radilo o �kolskoj zada�i ili ne�em drugom. Jednom joj je palo na pamet da bi mogla napraviti pivo u kadi. “Jo� nisi dovoljno odrasla da mo�e� piti, du�o”, odvratili su na njezine odu�evljene planove. “Znam. Nema veze. Samo ga ho�u napraviti”, odgovorila je. Prikupila je materijal i stavila fermentirati slad, no ne�to je po�lo po zlu i smjesa se grozno ukiselila. Ta�kama je odvezla pokvarenu smjesu u stra�nje dvori�te i tamo je zakopala. Iako je na� otac �esto prepri�avao lijepe uspomene o tome kako je pripremao d�in u kadi, �ini se da nitko nije to povezao s Janisinim poku�ajem da napravi pivo.

Mo�da se ona, na vlastiti nespretni na�in, poku�avala dokazati u njegovim o�ima. Razdoblje Janisine �kole bilo je obilje�eno fazama mira, koje su prekidali ispadi zaprepa��uju�eg pona�anja, koje je kod ku�e izazivalo zbunjenost, paniku i viku. “Jednostavno se posve promijenila. Preko no�i”, rekla bi mama uzdahnuv�i. “Bila je potpuno druga�ija od one prije i nisam znala �to u�initi. Nisam to mogla shvatiti.” Mo�da je Janis bila jedna od malog broja djevojaka koje imaju ozbiljan problem s hormonskom neravnote�om i fizi�kim promjenama u pubertetu. Mo�da je jednostavno bila preinteligentna i imala prejak osje�aj za pravdu da bi prihvatila svu silu kompromisa koje �ivot od nas tra�i. 73 Nije bila sposobna probijati se kroz �ivot. Kad je po�ela dovoditi u pitanje kulturne vrijednosti i zalagati se za istinu, pre�la je nevidljivu liniju

odakle se nije vi�e mogla vratiti. Buntovni�tvo je poprimilo va�nost i zna�enje samo po sebi. Svaki poku�aj ili zahtjev da prestane s odre�enim pona�anjem urodio bi jo� ja�om povezano��u s tom aktivno��u. Buntovni�tvo je izazvalo otpor i jo� izra�eniju eskalaciju problema. Janisino tra�enje je u ku�i ostavilo krater kaosa veli�ine oceana. Za mene je ta povremena nesloga predstavljala emocionalni teror, pa sam u�inila jedinu stvar koju je 11-godi�nja djevoj�ica mogla u�initi – tra�ila sam ja�i autoritet. Po�ela sam i�i u crkvu i moliti se za sve. Gledano iz dana�nje perspektive, Janisino pona�anje nije bilo ba� tako �okantno. Ve�inu je vremena provodila dru�e�i se s prijateljima i razgovaraju�i. Okupljali su se u ku�i Jima Langdona jer je njegov otac radio u no�noj smjeni, a majka ih ostavljala na miru. “Bila je to samo zabava, nedu�na zabava”, rekao je Adrian

Haston. Skupina bi se okupljala uve�er ili vikendima u potrazi za nekom zanimljivom aktivno��u. Ponekad bi, poput svih ostalih, oti�li do pla�e, priredili logorsku vatru i organizirali piknik. Povremeno bi se zaustavili pored napu�tenog svjetionika, nju�kali uokolo i pri�ali. U ravni�arskom, mo�varnom Port Arthuru bilo je jako malo visokih to�aka koje bi zapinjale za oko, a dvije dostupne bile su vodovodni tornjevi i most Rainbow. Ekipa se �esto penjala na oba. Sjedili bi i promatrali svijet ispod sebe. Cilj im je bio popeti se na svaki vodovodni toranj u okolici barem jednom. Imali su svoje vlastito vi�enje izlazaka. Dok su se ostali klinci vozili po pet-�est ulica u gradu srame�ljivo se smije�e�i jedni drugima, oni su se uputili na autocestu. Izorali su brazdu u trokutu izme�u Port Arthura, Beaumonta i Orangea, te natrag. Pola svojih �ivota provodili su u autima. Zaustavili bi se u nekoj zalogajnici uz put kako bi popili kavu, osjetili radni�ki ambijent i nastavili sa svojim vatrenim raspravama. Razgovarali su o

filmovima, kao �to je Piknik, u kojem glavna junakinja ostavlja sve zbog mu�karca koji je voli zbog drugih kvaliteta, a ne samo ljepote. Dr�ala ih je tipi�na paranoja da bi ih roditelji mogli zate�i u nekoj zabranjenoj aktivnosti. “Nosa�i kanua” 74 je bio znak Daveu da se sakrije ispod stola jer se pribli�avao auto s nosa�ima kanua poput onoga koji je imao njegov otac. To je uvijek bio dobar povod za �alu, bez obzira jesu li nosa�i bili na vidiku. Ve�ina se razgovora vodila o zlima ovoga svijeta, licemjernoj strukturi dru�tva, banalnosti �kole, dosadnom gradu i la�noj �ednosti. Janis je s de�kima po�ela �itati �asopis Mad. Smijala bi se stripovima Alfreda E. Neumana, koji je ismijavao svijet odraslih i odra�avao osje�aj nacionalne subkulture, koja je svijet promatrala na satiri�an na�in. Stripovi u tom �asopisu ismijavali su ameri�ku srednju klasu, televiziju,

predgra�a i sve �to je podsje�alo na prihva�ene vrijednosti. Jack Smith i Tary Owens su neko vrijeme izdavali srednjo�kolski satiri�ki �asopis u kojem su mladim komentatorima davali priliku iskazati svoje mi�ljenje. Gutali su poeziju Lawrencea Ferlinghettija, vlasnika proslavljene knji�are City Lights u San Franciscu, koji je novim piscima pru�ao prvu priliku. Pisao je djela koja su golicala njihovu ma�tu poput Coney Island of the Mind. Zanosili su se novim radovima Allena Ginsberga, �iji je stil u ranim pjesmama bio pod utjecajem Williama Blakea i Walta Whitmana, a zatim je, po�ev�i od glasovite poeme “Urlik”, poprimio oblik poezije performansa. �itali su �udnju za �ivotom Irvinga Stonea, fikcijsku biografiju Vincenta Van Gogha, �ovjeka vo�enog te�njom da stvara umjetnost. Nakon �to je ministar po�ta i telekomunikacija SAD-a zabranio knjigu kao opscenu, privukao ih je i Ljubavnik Lady Chatterley D. H. Lawrencea. Janis i Karleen su

�itale Bojni pokli� Leona Urisa, Odavde do vje�nosti Jamesa Jonesa i detektivske romane Mickeya Spillanea. Ponekad su knjige birale po broju psovki u njima. Tata je �esto vodio djevojke sa sobom u knji�nicu. Pregledavanje knjiga koje su odabrale postao je ritual. Uzeo bi knjigu i pogledao naslov. Ako nije poznavao knjigu, polo�io bi je na dlan. Objasnio im je tajnu metodu odre�ivanja kvalitete djela: “Ako je knjiga te�ka, zna�i da su koristili kvalitetan papir, pa se vjerojatno radi o dobroj knjizi.” Ekipa je raspravljala i o djevojkama i o seksu. To je bila skupina sastavljena prvenstveno od mladi�a u koju se djevojka odlu�ila uklju�iti pod njihovim uvjetima. Teme o kojima se raspravljalo bile 75 su s kim hodati, kako nekoga “zbariti”, koja je cura “davala” i jesu li se ili nisu po�evili. U pristojnom se dru�tvu nikada nije raspravljalo

0 seksu. Od srednjo�kolaca se o�ekivalo da “ne rade takve stvari”. Nisu uop�e trebali znati o �emu se radi. Janis je od mladi�a u �koli dobivala podatke o tome �to se doga�a, odnosno ne doga�a, ali u tome nije sudjelovala. Ona i Karleen razgovarale su o seksu, ma�enju i drugim stvarima, ali Janis nije imala de�ka s kojim bi eksperimentirala. “Oh, Janis, ti si dobra stara cura!”, obi�avali su joj govoriti intelektualni de�ki. “Nemojte me zvati dobrom starom curom, kvragu!”, odgovorila bi. Janis je bila �ena kao i sve druge, ali je �lanovi skupine nisu percipirali kao takvu. �ene obi�no smatraju nje�nim i pitomim bi�ima, a Janis nije namjeravala postati ni jedno ni drugo. De�ki se nisu znali pona�ati prema �enama osim na seksualno agresivan na�in. Jedini drugi na�in komunikacije koji su poznavali bio je prijateljski, kako su se pona�ali me�usobno. Janis se polako prema mu�karcima koje je susretala po�ela pona�ati na isti na�in na koji

je primijetila da se njezini prijatelji pona�aju prema djevojkama. Prihvatila je ulogu opasne djevojke kao jedini na�in da je smatraju sebi jednakom. Iako su drugim djevojkama 1950-ih glavna stvar bili izlasci i brak, Janis je odbila �itav taj ritual zavo�enja. Dru�tvo je poticalo mlade djevojke na tra�enje mu�karca koji �e ih za�tititi od �ivotnih nevolja. Janis je to odbacila. Prihvatiti �enske zna�ajke potrebne da bi se veza odr�ala zna�ilo je poduzeti sudbonosni prvi korak u poricanju vlastitog identiteta. Grant Lyons je slu�ao ozbiljnu narodnu glazbu – izvornu glazbu, a ne razvodnjene pjesme Burla Ivesa, koje su se mogle �uti u ve�ini ku�anstava. Tra�io je plo�e nepoznatih umjetnika poput Huddieja Leadbettera (“Leadbelly”), Woodyja Guthrieja, Odette i Jean Ritchie. Jim, Adrian i Dave slu�ali su jazz Davea Brubecka i drugih glazbenika. Njihove su se rasprave prenijele i na glazbu. Skupina je

prou�avala 1 analizirala tehnike odre�enih umjetnika, povijesnih razdoblja i instrumenata. I Dave i Jim su imali velike kolekcije klasika. Glazba toj skupini nije predstavljala zvu�nu kulisu. Ona je bila najva�nija stvar. 76 Stisnuv�i se u spava�oj sobi Jima Langdona, skupina bi se okupila oko njegovog malog prijenosnoga gramofona. Planinska glazba Jean Ritchie govorila je o te�kom �ivotu rudara u Appalachi gorju i lijepim bre�uljcima koje su, zbog neznanja ili nebrige, uni�tile rudarske korporacije. Plinovi iz rafinerija su prljali zrak. Njihovi su tankeri nafte, prilikom odlaganja balasta, povremeno ostavljali hrpe sme�a na na�im pje��anim oceanskim pla�ama. Umjetnici koji su izazivali Janisino najve�e divljenje bili su nekada�nji crni pjeva�i bluesa.

Poga�alo ju je njihovo iskustvo dru�tvene nepravde opisano i u Kerouacovim knjigama. Plo�e s blues glazbom omogu�avale su Janis bijeg od stereotipnih ograni�enja njezinog bijelog svijeta i odmak od svoje rase kako bi upoznala pjesni�ka srca i du�u crna�ke kulture. Ponekad bi �lanovi skupine donijeli svoje plo�e na crkvenu zabavu ili drugo veliko okupljanje, gdje je bilo i drugih ljudi. Na dobro promi�ljen na�in, stavili bi svoje plo�e na gramofon. Dok su se, jedna za drugom, izmjenjivale jadikovke pjeva�a i parale zrak, ljudi bi se polako razi�li i oni bi ostali sami na zabavi. Njihovi su postupci govorili: “Jesi li u trendu?” Janis je i kod ku�e radila isto. Isku�avala je na�e roditelje tako �to bi zvonke zvukove klasi�nih simfonija zamijenila verzijom “Hound Doga” u izvedbi Willie Mae Thornton. Otkrila je da ne cijene takvu glazbu. Kona�no se uspjela izboriti da njezina nova omiljena glazba dobije jednako vrijeme, ali samo pod uvjetom da izme�u

svojih izbora stavi klasi�ne plo�e. Dok se ekipa vozikala kroz “veliku ameri�ku no�”, kako ju je Jim Langdon nazivao, jednoglasno bi pjevali narodne pjesme koje su vjerno slu�ali tijekom dana. Kad su, jedne ve�eri, pjevali neku Odettinu pjesmu, Janis je odbila pridru�iti im se. Sjedila je u ti�ini, izra�avaju�i tako svoj prezir. Kad vi�e nije mogla slu�ati njihovo kasapljenje, zapjevala je glasom koji zvu�ao ba� poput Odettina. De�ki su prestali pjevati. Bili su �okirani. Nije imalo smisla pjevati uz nju kad je tako pjevala. Kasnije je nazvala Jima Langdona i rekla mu: “Zna� �to? Znam pjevati.” “Oh, zaista? Sto jo� ima novo?”, odvratio je Jim. 77 Pronalazili su nove zvukove slu�aju�i no�ne radiopostaje iz Memphisa, Nashvillea, Chicaga i Meksika, preko granice. Na lokalnoj su razini pratili Big Bopperovu emisiju iz susjednog

Beaumonta. Pravim imenom Jay Richardson, bio je to bijelac koji je zvu�ao crno. Iz Houstona su dolazili zvu�i Bobbyja “Blue” Blanda. Radio im je omogu�avao pristup popularnoj glazbi sa svih strana. U to su vrijeme mnoge pjesme popularne na dr�avnoj razini dolazile iz Teksasa. Zajedno s Karleen, Janis se sve vi�e zanimala za radio. Obo�avala ga je. To je bilo sredstvo komunikacije na daljinu koje je omogu�avalo ljudima da prona�u srodne du�e �irom zemlje. U sklopu koled�a u Port Arthuru, gdje je majka bila zaposlena, nalazila se radijska postaja KP AC, gdje su studenti tehni�kih znanosti mogli vje�bati. Dva lokalna de�ka koji su radili kao DJ-i, Roy May i John Robert, bili su godinu dana stariji od Janis. Janis i Karleen su �esto odlazile u posjet postaji kad su oni radili. Ponekad bi oti�le i u radijsku kabinu KOLE-a, druge radijske postaje, kako bi popri�ale sa “Steve-Om No�nim Jaha�em”, odnosno Steveom Donohueom. Mirno bi sjedile tijekom njegovog pri�anja u eter i �ekale kratke trenutke kad bi

mogao poslu�ati njihova pitanja. Pu�tao je blues i rock and roll, pa ga je Janis htjela ispitivati o pjesmama i izvo�a�ima. Ponekad bi cure odnijele kavu de�kima koji su odr�avali radijski toranj. Sjele bi s njima i razgovarale. Janis je njezin novi na�in �ivota udaljavao od Karleen. Poput svojih vr�njaka, i one su se nekih no�i u tjednu besciljno vozile gore-dolje po glavnoj ulici. Buljile bi u aute koji su prolazili, dok su se osobe u drugim autima okretale prema njima. Janis bi se �esto skupila na stra�njem sjedalu i skrivala se jer je znala da �e je, ako je netko od njezinih intelektualnih prijatelja ugleda, zbog toga vje�no zadirkivati. S Karleen je radila stvari koje nije radila s njima. Cesto je poku�avala Karleen odvu�i s glavne ulice u centar grada, u leglo grijeha, klub Keyhole. Bile su premlade da bi u�le, pa bi Janis zamolila prolaznika da u�e unutra i kupi joj jedan od njihovih hot dogova, koji su bili popularni. Karleen je bilo neugodno zbog njezine drskosti, pa bi sakrila auto dok se Janis ne bi vratila,

pokazuju�i svoje blago poput trofeja. 78 Janis je u srednjoj �koli sebe smatrala slikaricom. Crtala bi satima. Naro�ito ju je zanimala anatomija, pa bi prisiljavala Karleen da joj satima pozira kako bi mogla slikati njezine ruke ili stopala. “Nemoj se micati. Jo� samo malo pa �u ovo napraviti kako treba”, govorila bi joj. To je pokazivalo njezinu te�nju da usavr�i svoj rad. Janis je po�ela slikati uljem na platnu. To je bio izazov i u tehni�kom i u financijskom smislu. Boje i platna su bili skupi, a na�i roditelji nisu imali toliko vi�ka novca da bi joj mogli priu�titi onoliko koliko je njezina umjetni�ka strast mogla potro�iti. Ponekad bi na�la neki posli�, poput poni�tavanja karata u lokalnom kazali�tu, kako bi mogla kupiti slikarski pribor. Slikarstvo je zaokupljalo Janisine dane. Bio joj je potreban ispu�ni ventil za osje�aje koje je

nosila u sebi. Njezina su platna prikazivala ljude, uglavnom samo jednog mu�karca ili �enu, a promatra� njezinog djela mogao je zapaziti umjetnikovu strasnu �elju za razumijevanjem �ovje�anstva. Janis je slikala i religiozne teme, poput ispijenog Krista na kri�u, te socijalne teme, poput slike staroga crnca koji svira bend�o. Njezini su potezi kistom bilje�ili njezine emocije, a slike su vri�tale pitanjima. Janis je bila op�injena ljudskim likom i po�ela se interesirati za slikanje aktova. Starci su bili prili�no zbunjeni, misle�i da je ta tema neprimjerena za mladu djevojku. �eljeli su da slika krajolike ili zgrade. Tata i ja bismo joj ponekad pomogli spakirati ru�ak i slikarski pribor te ju odvezli do mola Pleasure, na mjesto iza stare plesne dvorane pored vode. Ostavili bismo je da tamo provede ostatak dana, slikaju�i pejza�e ili nemirnu vodu, jedrilice, ribare i gnjurce. Janis je odlu�ila sobu ukrasiti svojim radovima.

Oslikala je dvije drvene povr�ine na vratima svog ormara. Na jednoj je bio naslikan akt. Roditelji su se uzrujali. Nisu �eljeli da Michael i ja budemo izlo�eni takvim prizorima. Janis je nadugo raspravljala s njima o zavr�enoj slici, sve dok je nisu prisilili da je zamijeni. Preko akta je naslikala prizor s tropskim ribicama u vodi okru�enim viticama lijene morske trave koje lelujaju. Umjetnost je za Janis predstavljala na�in komunikacije sa �irim svijetom. U zavr�nom razredu srednje �kole osvojila je nagradu na 79 natje�aju za najbolji plakat ameri�kog nogometa, u kojem je koristila uzorak tigrove ko�e. Sa svojim modelom probavnog sustava sudjelovala je i u natjecanju oblikovanja koje je organizirala tvrtka Captain Kangaroo, koja proizvodi plastelin. Dobila je pohvalnicu.

Alkohol je po�eo ulaziti u Janisin dru�tveni krug u prvom razredu srednje �kole. U Teksasu je konzumacija alkohola bila dopu�tena tek nakon 21. godine, no poput drugih adolesceneta, i njezina ekipa provodila je ve�eri skupljaju�i dovoljno sitni�a za kupnju pakiranja od �est piva te poku�avaju�i prona�i nekoga tko �e im ga kupiti. Ako bi akcija uspjela, svaki bi �lan ekipe dobio po jednu pivu, koju bi drsko ispijao dok su kru�ili mra�nim cestama uz teksa�ku obalu. Janis je prvi put probala alkohol kod Karleen Bennett. Karleenina majka �eljela je da se djevojke upoznaju s alkoholom u sigurnom okru�enju, a ne u klubovima ili na stra�njim sjedi�tima automobila. Gospo�a Bennett je Janis ponudila viski s limunom i ona ga je ponosno pijuckala. “Ovo je prelijepo da bi bilo istinito, Karleen!”, uzviknula je zadovoljno. Djevojke su se osje�ale izuzetno sofisticiranima, jer se u njihovim pi�ima nalazila vi�nja. U Port Arthuru je bilo dijelova, poput Grif f ing

Parka i Pear Ridgea, koji su funkcionirali poput neovisnih zajednica. Svaka je od njih, uz savezni teksa�ki zakon koji je branio poslu�ivanje pojedina�nih pi�a u �a�ama, imala vlastite zakone o alkoholu. Neki su dijelovi bili “mokri”, a drugi “suhi”. Sustav je malim enklavama omogu�avao da odbace stijeg apstinencije i otvore trgovine alkoholnim pi�ima u raznim dijelovima Port Arthura. Ali, �ak ni barovi u “mokrim zonama” nisu poslu�ivali alkohol u pojedina�nim �a�ama. Gosti su morali kupiti bocu, na koju bi se napisalo njihovo ime, pa bi pipni�ar iz njih pripremao pi�a. “Privatni” su klubovi poslu�ivali pi�a onima koji su na ulazu platili “�lanarinu”. Cinizam, ograni�avanja i prava pravcata ludost ovih zakona, kao i prihva�eni na�ini da ih se zaobi�e, samo su poja�ali ga�enje buntovnih adolescenata prema licemjernom dru�tvu koje se, naizgled, bojalo pogledati stvarnosti u o�i. Za alkohol su doznali iz knjiga koje su �itali. Otkrili su �vrstu povezanost izme�u literarnog

dara i sklonosti alkoholu: F. Scott Fitzgerald, Thomas Wolfe, Dashiell Hammett, John Berryman, Jack 80 Kerouac, Edgar Allan Poe, Ambrose Bierce, James Thurber i Stephen Crane. �etiri od osmorice ameri�kih pisaca koji su do 1958. osvojili Nobelovu nagradu bili su alkoholi�ari: Eugene O’Neill, William Faulkner, Ernest Hemingway i Sinclair Lewis. Janisina ekipa kona�no je otkrila lokalne dvorane za glazbene predstave. Na sre�u ili na�alost, Port Arthur je smje�ten nedaleko od granice Teksasa i Louisiane, a u Louisiani je dopu�tena dob za konzumaciju alkohola 18 godina. Lousiana je poslu�ivala i alkohol u pojedina�nim �a�ama. Klinci iz Teksasa su bili uvjereni da se u kr�mama preko savezne granice poslu�uju pi�a svima koji su dovoljno visoki da polo�e novac na �ank. Dodatno ih je mamio “happy

hour” u klubu Buster’s, kad su pi�a ko�tala 25 centi. Jim Langdon je po�eo svirati u grupama u Vintonu, a njegovi su ga prijatelji dolazili slu�ati. I dobre su srednjo�kolke pile alkohol, ali one nisu i�le u Vinton. Ili ako i jesu, nisu o tome govorile. Vinton u Lousiani je Janis omogu�io uvid u druga�iji na�in �ivota. Bili su to Cajuni, potomci francuskih kolonista. I jezik i dru�tveni stav koji su uz njega i�li bili su druga�iji od anglofone kulture Teksasa. Tu se nalazio �itav niz barova koji su poslu�ivali teksa�ku mlade�: Big Oak, Lou Ann’s, Buster’s, Stateline i drugi. U svakome se postojao veliki plesni podij i nekoliko stolova za bilijar. Nakon �to je odrasla vezana za radio i gramofon, Janis je prvi put u Vintonu prona�la dobru �ivu glazbu. To je vjerojatno bio dobar cajunski soul, rockabilly ili ne�to sli�no. Zasigurno se slu�ala i bijela soul glazba Jerryja Le Croixa i Countsa. Sto god to bilo, zvu�alo je dobro i odisalo Louisianom. U atmosferi kluba osje�ao se cajunski prioritet dobre zabave. Ti

potomci Francuza iz Acadije nisu gajili anglosaksonsku sklonost zatomljivanju emocija. Slobodno su ih izra�avali i svi su to prihva�ali. U Lousiani je 1959.-1960. vladala ista rasna segregacija kao i u Teksasu. I u Vintonu su postojali barovi “samo za bijelce”, u kojima je crncima bio zabranjen pristup. Me�utim, bilo je nekoliko barova, poput Lou Ann’s, u koji su zalazili uglavnom crnci, ali je bio dopu�ten ulaz i bijelcima koji su �eljeli poslu�ati crne glazbenike. U Janisin su se �ivot polako po�eli uvla�iti simboli soul kulture. Oni su bili dio 81 bitni�ke kulture i provla�ili su se kroz njezina iskustva u Vintonu. Skupina je prihvatila tu “spiku”, pa su tako moderne ljude zvali cats, crnce spades, te bi ubacivali �ivopisne izraze ain’t i man u svaku mogu�u re�enicu. Janisin je novi adolescentski slang postajao sve

te�niji. Ona i Karleen su vje�bale u Karleeninoj ku�i tako �to bi odr�avale natjecanja u psovanju. Njezini su se roditelji smijali tim dvjema djevojkama koje su vje�bale rije�i �ije zna�enje nisu razumjele, kako bi u svom dru�tvu ispale �to opasnijima. Sjedile bi na kau�u dr�e�i rje�nik. Jedna bi rekla rije�, a druga bi morala re�i definiciju ili bi je, pak, obje potra�ile u rje�niku. Kad nije bila s de�kima, Janis se pona�ala kao djevojka. Ona i Karleen su zajedno lakirale nokte. Ponekad bi napravile ne�to neobi�no kao kad su, na primjer, naslikale to�kice na noktima. Jednom su za No� vje�tica kosu obojale sprejevima ljubi�aste i zelene boje. Karleen je svoju oprala prije �kole sljede�eg dana, a Janis nije. Na�i su roditelji i dalje poku�avali Janis pru�ati podr�ku i nudili su joj pozitivna iskustva kako bi oslabili njezinu odbojnost prema svemu. Tijekom ljeta, izme�u drugog i tre�eg razreda

srednje, poku�ali su joj pla�ati kako bi �uvala Michaela i mene dok je mama radila. Nadali su se da �e se kod Janis razviti ja�i osje�aj odgovornosti. Janis je prihvatila tu ulogu i �ak je pozvala �itavu obitelj Bennett na pravu ve�eru. Pripremila je havajsku piletinu i poslu�ila je formalnije nego �to smo to ikad radili. Michael i ja smo u�ivali u tim trenucima, no Janis je �eljela slobodu i dru�enje sa svojim prijateljima. Mama je kona�no zaposlila nekoga da je mijenja tih dana. Tada se Janis upisala u ljetni te�aj na poslovnoj �koli u Port Arthuru. Mama i tata nisu htjeli da Janis po cijele dane besposli�ari, naro�ito u prilikama kad je mama morala raditi i nije je mogla nadgledati. Janis se 7. srpnja upisala u poludnevni te�aj za tajnice. Izdr�ala je do 7. kolovoza, kad je odustala. U mjesecu u kojem je bila upisana izostala je devet dana. No, Janis je pomagala kod ve�ernjeg �uvanja mene i brata kad je to bilo potrebno. Jedne smo

ve�eri nas troje gledali Tata zna najbolje na televiziji i vidjeli kako klinci roditeljima namje�taju igru tra�enja 82 ubojice. Odlu�ili smo u�initi istu stvar. Michael je bio �rtva. Ke�ap na majici poslu�io je umjesto krvi. Janis je nacrtala otiske stopala na ulaznim stepenicama, a zatim smo u dnevnoj sobi pa�ljivo sakrili lulu, oru�je kojim je po�injen zlo�in. Kad su na�i roditelji do�li ku�i, bili su odu�evljeni i priklju�ili su se igri. Ovo je bio na�in odmaka od tradicija koje su oni po�tovali. Janis je imala vlastite prave susrete s policijom. Jednog je ljetnog popodneva Arlene sredila Janis i Karleen spoj s nekim svojim prijateljima iz drugoga grada. Vozikaju�i se naokolo, de�ki su, iz �ale, bacili nekoliko petardi. Prijavljeni su policiji, koja ih je uhvatila i odvela u policijsku postaju u Port Neches. Janis je kukala: “�to �e mi u�initi?” Arlene su pustili jer je njezin otac

bio lije�nik, a Karleen je opro�teno jer je poduze�e njezinog oca postavilo nove cijevi u policijskoj postaji. Janis nije mogla vjerovati. “Moj otac samo radi u Texacu! Nikada me ne�e pustiti!” Nakon stroge opomene i Janis su dopustili da ode. Janis je potra�ila savjet od Karleen. “�to �u re�i roditeljima?” U skladu sa svojim tipi�nim hladnokrvnim stavom prema �ivotu, Karleen je odmahnula glavom na Janisino nedu�no pitanje: “Ne�e� im ni�ta re�i.” Janisina zavr�na godina srednje �kole najvi�e se razlikovala od prve po tome �to vi�e nije bilo klju�nih ljudi iz njezine intelektualne grupice. Maturirali su i oti�li na koled�. Mla�i su �lanovi oblikovali novu grupu, u kojoj su glavni bili Jack Smith, Tary Owens, Philiph Carter i Janis. Janis je rado provodila vrijeme u Karleeninoj ku�i. Bennettovi su se prema njoj pona�ali vi�e kao prema sebi ravnoj nego kao prema adolescentici. Karleenin bi joj otac satima pri�ao

o svom shva�anju �ivota. Vjerovao je u reinkarnaciju i da je �ivot pakao. Pri�ao joj je o svom ocu, propovjedniku kojega su premazali katranom i posuli perjem jer je po�eo petljati s tu�om �enom. Janis i Karleen su ponekad, zajedno s Bennettovima, odlazile sa svojim de�kima na pla�u. Pekli bi odreske, plivali i dobro se zabavljali. Njezino dru�enje s Bennettovima bilo je tako intenzivno da je Karleenina baka jednom primijetila: “Zar je nikad ne pu�tate ku�i?” 83 Na�im roditeljima Karleen je bila draga, pa je Janis lako dobivala dopu�tenje da ode do nje. Me�utim, nije uvijek bilo lako iza�i s de�kima. Janis je u zavr�noj godini srednje �kole, tijekom zime, oti�la do Karleen kako bi zajedno oti�le do kafi�a Sage, koji je nedavno otvorio Elton Pasea, stariji trgova�ki mornar iz Trinidada. Zamislio ga je kao opu�teno okupljali�te u kojem �e poslu�ivati dobru kavu uz dobru jazz

glazbu. Na zidove je objesio originalna umjetni�ka djela, a na stolove stavio �ahovske plo�e. Bilo je ure�eno prema uzoru na brojna sli�na mjesta u Los Angelesu, San Franciscu, New Yorku i Parizu. Suvremena je kultura poku�avala pustiti korijene u Port Arthuru. Sage je bio samo obi�an kafi� s ostakljenom terasom, samo san jednog �ovjeka. Za Novu godinu 1959. ekipa je priredila do�ek u Sageu. Iako to slu�beno nije bio koncert, Janis je pjevala za ekipu. �ak je i plesala na stolu, �to je podsje�alo na mamino pona�anje mnogo godina ranije. Sage je Janis dao priliku da izlo�i svoja umjetni�ka djela. Objesila je prikaz sveta tri kralja kako slijede udaljenu zvijezdu. Neki �ovjek iz Galvestona, koji je bio na proputovanju, kupio je tu sliku. Janis je odlazila u Sage kad god je mogla, a obi�no je tome prethodila sva�a s roditeljima koji nisu htjeli dati pristanak. Iskrala se iz ku�e najmanje jednom,

uzela moj bicikl i oti�la do Sagea, gdje je sakrila bicikl ispod rashladnog tornja supermarketa A&P, koji se nalazio preko puta kafi�a. Budu�i da je u�icala prijevoz do ku�e, ostavila je moj bicikl! Svugdje sam ga tra�ila, sve dok Janis, tata i ja nismo oti�li u kupovinu namirnica u A&P. Janis je, kao usput, predlo�ila da u�emo sa stra�nje strane, jer smo tako morali pro�i pored rashladnih tornjeva. Dok smo se vozili, uzviknula sam: “Moj bicikl! Eno ga tamo! Ne mogu vjerovati da sam ga prona�la”. Nikada mi nije priznala da je bila umije�ana u njegov nestanak, a ja bih joj vjerojatno zamjerila na kra�i da sam to saznala, ali nisam. Umjesto toga, bila sam presretna �to ga je pomogla prona�i. Sage i Vinton su bili kratki izleti u divni novi svijet, no svi su znali da je prava dobra glazba u New Orleansu, ni�e niz autocestu. 26. sije�nja I960., oko Janisina ro�endana, nagovorila je Jima Langdona i 84

dva druga de�ka iz Sagea, Clydea Wadea i Dalea Gauthiera, da odu u New Orleans slu�ati glazbu. Na�i joj roditelji nikada ne bi dopustili da ode, pa ih je zaobi�la. Posudila je tatin auto kojim je i�ao na posao i ispri�ala roditeljima izmi�ljenu pri�u o tome kako �e prespavati kod Karleen. Mislila je da nikada ne�e saznati da je oti�la iz grada. Tko je mogao pomisliti da �e oti�i u New Orleans samo na vikend? Bilo je potrebno gotovo toliko vremena za vo�nju tamo i natrag! Mo�da bi se i izvukla da manji kvar nije o�tetio radijator, pa automobil nije bio u voznom stanju. Louisianski su policajci pregledali papire i uvidjeli da je Janis maloljetna i da je do�la u drugu saveznu dr�avu s maloljetnim mladi�ima. “Spominjali su Mannov zakon i spolni odnos s maloljetnicom”, rekao je Jim Langdon, “a taj put je bio njezina ideja!” Policija je nazvala mamu, a ona im je rekla da nije bilo nikakve lo�e namjere. Odlazak u Louisianu nisu smatrali nedoli�nim pona�anjem. Policija je otpratila Janis do

autobusa, a de�ki su se morali vratiti autostopom. Nitko to nije shvatio kao mladena�ku �alu. Janis je tijekom vo�nje natrag provela sate u jadu i strahu. To je bilo stvarno lo�e, na�i roditelji nisu znali �to re�i. Janis, naravno, nije prihva�ala ograni�enja koja su joj nametali, a nije znala sama odrediti svoja vlastita. Rane su pekle neko vrijeme dok su poku�avali odlu�iti kako se postaviti prema problemima koje je Janis, o�ito, sama sebi stvarala. Bojali su se da �e najbolnije posljedice ovog izleta Janis osjetiti u �koli. Bili su u pravu. Pri�a je dospjela do �kole, i to s detaljima koje je dodalo ogovaranje. Janis je bila ogor�ena. Ljudi su u svojim prljavim umovima mislili kako je u New Orleansu radila ne�to lo�e s de�kima. Istina je da je provela vrijeme hodaju�i od jednog do drugog bara, slu�aju�i razli�ite grupe. Kako je kasnije rekla: “Taj seks koji su mi pripisali postojao je samo u njihovim glavama.” Dru�tvo je de�kima dalo slobodu

koju je uskratilo djevojkama. Za njih je vrijedila ona “mladost-ludost”, a one su mogle “okaljati svoj ugled”. Mora da je bilo grozno i�i u �kolu dok su oko nje �aptom kru�ile la�i. Janis se drugoj djeci prije ovog incidenta �inila samo pomalo �a�avom jer je nosila bitni�ku odje�u. Nakon ogovaranja o njezinom putu u New Orleans, koja su se pro�irila u posljednjem semestru 85 srednje �kole, preuzela je zastavu dru�tvenog izop�enika i bockala ih njome. �kolska savjetnica pozvala je Janis u svoj ured. Spomenula je glasine o Janisinu opijanju i neprimjerenom pona�anju. Janis ih je opovrgnula. U uredu se dr�ala drsko, a kasnije je rekla Karleen kako je �itavo vrijeme u torbi skrivala bocu vina. (Ni Janis ni njezini prijatelji nisu mnogo pili u srednjoj �koli jer je bilo te�ko

nabaviti alkohol. Kad bi do�li do njega, hvalili bi se time, a to je dovelo do nepodudaranja o pri�ama o tome koliko su pili.) Nerije�ena napetost kod ku�e je rasla. Na�i roditelji nisu mogli vjerovati da Janis radi tako glupe stvari. Kako je njezino pona�anje izazivalo sve vi�e problema, �inilo se da se sve manje trudi promijeniti svoje postupke. Ostajala je vani sve du�e, u�ila sve manje, a jezi�ina joj je postala duga nekoliko kilometara i uvijek puna psovki. Kad su jednom ona i Karleen do�le ku�i u jedan sat iza pono�i, do�ekala ih je majka koja se uspjenila zbog glupih prijestupa svoje k�erke. Majka je uzrujano vri�tala: “Uni�tava� si �ivot! Ljudi �e misliti da si laka �ena!” Janis je zalupila vrata svoje sobe i viknula Karleen: “Kako mi to mo�e u�initi? Ja sam njezina k�i.” Ljudi su u Teksasu 1950. bili netolerantni. Na�i su roditelji promatrali kako Janis kvari svoj dobar glas, a to je bila tako va�na i nebulozna stvar da se od svake djevojke o�ekivalo da ga sa�uva

neokaljanim. Majka je isku�ala sve i o�ito bila na rubu �ivaca. Sto je bilo jo� gore, vidjela je kako njezina k�i radi posve iste stvari kojih se ona tako grozila u svojoj mladosti. Majka je poznavala bol zbog gubitka dru�tvenog statusa jer je to osjetila nakon javnih preljuba svog oca. �ivjela je u strahu da �e Janis mo�da izgubiti ono �to ona naro�ito njegovala u svom �ivotu, a to je bio dobar glas. Njoj je to bilo tako dobro poznato, da je bilo nemogu�e objasniti Janis. Mama je govorila op�enito: “To se ne radi.” Majka je jo� bila previ�e ljuta na svoje roditelje da bi mogla pri�ati iz vlastitog iskustva. Jo� je pro�ivljavala bol vlastite mladosti. Nije mogla suosje�ati s Janis. Mogla je samo govoriti iz straha zbog kojeg je jo� uvijek �vrsto vjerovala da se dru�tvena pravila ne smiju kr�iti. 86 Na�i su roditelji bili zabrinuti zbog Janisina pona�anja. Pri�ali su s njom, umiljavali joj se,

dr�ali bukvice, odre�ivali pravila, poticali i poku�avali sve �to bi im palo na pamet. �inilo se da je preklinju: “Molimo te, nemoj si natovariti svijet na vrat.” Kona�no su je poslali psihologu, koji joj je trebao pomo�i savladati bijes prema dru�tvu. Razmi�ljali su o obiteljskoj terapiji koja bi im pomogla ubla�iti problem obiteljskih sva�a, no ipak su se odlu�ili za individualni rad s Janis. Nakon kratkog vremena �inilo se da je psiholog pomogao Janis da se nosi sa svojim polo�ajem, iako nije postigla katarzi�no prosvjetljenje. Tata je Janis nudio odre�enu utjehu. On je imao puno manje obzira prema vrijednosnom sustavu dru�tva nego majka, no ipak je prihva�ao �ivot i savjetovao je Janis da u�ini isto. Me�utim, tata je vjerovao da je svijet daleko ve�i od nekog lokalnog sustava vrijednosti. �injenica da ih Janis preispituje bila mu je zanimljiva, iako joj je rekao da pote�ko�e nisu vrijedne te cijene. Tata se uvijek glasno i slobodno smijao sa svojom

djecom sve dok djevoj�ice nisu po�injale biti �ene. Tada se povukao. Kao da mu je zbog na�e �enstvenosti bilo neugodno izraziti osje�aje, a to je bio zadatak u koji je svaki put trebalo ulo�iti truda. Bio je srame�ljiv, pa ono malo utjehe �to je mogao pru�iti Janis nije bilo dovoljno. Prijatelji su razgovarali s njom. Kristen Bowen ju je poku�ala uklju�iti u planiranje zabava, smatraju�i da je dru�tveno prihva�anje ono �to joj je zaista potrebno. No �ak i kad bi oti�la na neko okupljanje, Janis se osje�ala isklju�enom. Roger Pryor je jednoga dana navratio i pozvao je na pi�e. Kao �to je bilo za pretpostaviti, bio je to totalni fijasko. Mama je stalno govorila “Nemoj ovo uprskati. Roger je drag mladi�.” Janis je mislila da se Roger zanima za nju samo zato �to je �uo glasine o njezinom nemoralnom pona�anju i �eli se po�eviti. Umjesto toga, Roger je Janis predbacivao njezino neprimjereno pona�anje i poticao je da se promijeni. Janis se ratoborno izderala na njega: “Gubi se!”

Sredinom o�ujka �inilo se da je kriza dosegla vrhunac. Janis je 17., dva dana nakon mog ro�endana, isklju�ena iz �kole na nekoliko 87 D l.JUHAVIJU, JAINI^ dana. Kao da se tada probudio smisao za realnost, pa je sredila svoj �ivot dovoljno da zavr�i �kolu. Karleen je pobjesnila zbog poku�aja da se Janis uskrati pozivnica za ples maturanata u ladanjskom klubu. Karleen, �iji su roditelji bili �lanovi kluba i imali su pravo na pozivnice, nazvala je Mary Carmen Fredeman i njih su dvije smislile plan. Mary Carmen je rekla nadzornom odboru da �e, ako Karleen ne preda Janis svoju pozivnicu za ples, ona to sama u�initi. Mary Carmen je bila jedna od najpopularnijih djevojaka u �koli. Njoj nisu mogli uskratiti pozivnicu. Osim toga, bila je iz istaknute i imu�ne obitelji. Tako je Janis dobila

svoju pozivnicu. Ona i Karleen su do�le zajedno, svaka sa svojim pratiteljem. Plesale su s njima u svojim klasi�nim ve�ernjim haljinama i osje�ale ledene poglede umi�ljenih skockanih mladih dama oko sebe. Nije bilo nikakvih izgreda, no taj je doga�aj ipak povrijedio Janis. U to je vrijeme marihuana po�ela kru�iti srednjo�kolskim krugovima. Janis je prvi put do�la u dodir s njom na tulumu, gdje je dobila joint od mladi�a kojeg je poznavala iz �kole. Karleen i Janis su u�le u auto i odvezle se ulicom Procter do ruba grada. Vrijeme je, kao i obi�no, bilo sparno i toplo, no djevojke su zatvorile prozore prije nego su zapalile. Karleen nije htjela pu�iti, a Janis je jedva do�ekala. “Ali, Karleen, to rade svi bitnici!”, preklinjala ju je Janis. Duboko je uvla�ila dim zabranjene droge u nestrpljivom i��ekivanju. Dok su djevojke polagano kru�ile rubom grada, automobil se polako punio dimom. U no�i njihove maturalne ve�ere, Janis i

Karleen su se oti�le provozati. Pokupile su neke mladi�e koji su trebali prijevoz do Port Nechesa. Bio je to prikladan na�in obilje�avanja trogodi�njeg razdoblja mladena�ke frustracije. Janis je kasnije rekla o Port Arthuru: “Ako se ne�to i doga�a, ne doga�a se tamo. Tamo je sve puno kina na otvorenom i �tandova s kolom na uglu i svatko tko, poput mene, ima ambicije, ode �im mu se pru�i prilika ili ga on pregazi, dotu�e i spusti na zemlju.” Prisje�aju�i se tih dana, razmi�ljala je: “Ja sam samo tra�ila neku svoju osobnu slobodu i druge ljude koji osje�aju isto �to i ja.” 88 �ivot s Janis tijekom njezini’ srednje �kole bio je ispit povezanosti u obitelji. Iz nedu�nosti djetinjstva usko�ila je u odlu�no tra�enje bolje zamjene za �ivot odraslih ljudi pun kompromisa. Inzistirala je na tome da njezini roditelji znaju �to �ini i prihvate njezino pona�anje. Kad je maturirala, postignuto je nesigurno primirje. Na�i

su roditelji prihvatili �injenicu da �e Janis vjerojatno nastaviti raditi stvari koje im se ne svi�aju, ali ih je tje�ila �injenica da je, maturirav�i, dosegla odre�enu razinu dru�tvene neovisnosti. Bili su spremniji prepustiti joj rje�avanje njezinih vlastitih problema. Njih troje zajedno su zaklju�ili da se vole i slo�ili se da se ne sla�u. 89 Koled� i bitnici iz Venice Beacha Time keeps moving on Friends they turn away I keep moving on But I never find out why… But it don’t make no difference And I know that I can always try

JANIS JOPLIN i GABRIEL MEKLER, “Kozmic Blues” U na�oj se obitelji nikada nije priznavao poraz. Umjesto toga, smi�ljali bismo strategiju rje�avanja problema. Janis je sanjala o rje�avanju srednjo�kolskih frustracija selidbom u zajednicu koja �e je prihvatiti i biti slobodoumnija. Kad joj je bilo 17 godina i tek je maturirala, Janis je, slijede�i svoje prijatelje, oti�la u Lamar, na dr�avni tehnolo�ki koled� u obli�njem Beaumontu u Teksasu. Zar koled�i nisu mjesta gdje ljudi tra�e istinu? Zar me�u studentima koji su do�li izbrusiti svoje mozgove snaga ideja ne zauzima uzvi�eno mjesto? Zar koled� nije mjesto gdje ljudi �ude za slobodnom mi�lju i slobodnim �ivotom vi�e nego za �ivotom samim? Zar koled� nije mjesto gdje bi trebali cijeniti Janisin dar? Ne bi li tamo kona�no mogla pobje�i od represije roditeljskog nadzora?

91 U ljeto nakon srednje �kole pomogli smo Janis da se useli u moderni studentski dom sagra�en od cigle. Sobe su u njemu bile raspore�ene u obliku apartmana. Dvije dvokrevetne sobe dijelile su jednu kupaonicu. Otvoreni balkon na prednjem dijelu slu�io je kao hodnik. Pomogla sam odnijeti stvari na drugi kat. Zavidjela sam joj na svje�ini nove sobe i zlatno-sme�im ormarima od �arenog drva i velikim prozorima. Raspakirala je svoje staro blago u svojoj novoj sobi i ono je poprimilo novu vrijednost u svijetu nepoznatog potencijala. Janis nije plakala kad smo odlazili; gotovo nas je po�urivala da odemo obe�avaju�i: “Vidimo se uskoro!” S u�itkom se prihvatila zadatka ure�ivanja svog novog sobi�ka. Najva�niji detalj koji je krasio njezinu pala�u bila je slika koju je upravo dovr�ila. U nedostatku platna, nanijela je ulje na ogroman komad �perplo�e. Samouvjereno je od�etala do stolarske radionice na kampusu nose�i svoju sliku. Htjela je na�i

srodnu du�u, umjetnika koji se bavi drvom, koji bi joj trebao odrezati donji rub �perplo�e. Kad se vratila u sobu, po�ela je zdvajati, udarati po zidovima i psovati kao ko�ija�. Nije prona�la umjetnika koji je cijenio njezin rad, ve� samo bezumnu ruku koja je dr�ala pilu i odrezala sliku tako da je drvo popucalo i uni�tilo je! Gloria Lloreda je u�la u sobu usred verbalnog vatrometa. Bila je to �enstvena crnokosa ljepotica iz katoli�ke meksi�ko-ameri�ke obitelji iz Galvestona. Janis je o�arala Gloriju svojom energijom, snagom i talentom, koji su joj jam�ili da �e �ivot na koled�u biti zabavan. Njihovo prijateljstvo zapo�elo je iz sa�aljenja nad Janisinom dubokom frustracijom zbog slike. Bio je to jednostavan na�in da se djevojke zbli�e. Tog su ljeta Gloria i Janis postale prijateljice. Ujesen su postale cimerice. Prvu su no� Janis i njezine nove prijateljice ostale budne do kasno. Dugo su pri�ale o snovima i dilemama. Janisin prvi dan u koled�u

nagovije�tao je osje�aj pripadanja kakav nije osjetila godinama. Na�alost, djevojke koje su ogovarale Janis u srednjoj �koli slijedile su je i na koled�. Osnivale su sestrinstva i okupljale se u skupinama natapiranih glava koje su isto mislile i jednoglasno slale poruku: “To jednostavno nije pristojno!” Uskoro su Gloriju upozorile 92 da je Janis raspu�tena i da bi se trebala kloniti nje i njezinih prijatelja. Sre�om, ta ogovaranja nisu utjecala na Gloriju. Osim toga, ona se polako zaljubljivala u Adriana Hastona, �ovjeka za kojeg se kasnije udala. Gloria je ve� otkrila da je Janis dobra i bri�ljiva prijateljica. No ogovaranje je zasigurno bilo uzrokom neugode kad se Janis nalazila s drugim novim studentima. Ono je dovelo do razdvajanja na djevojke iz sestrinstva koje su ogovarale, te umjetnike i intelektualace koji su ih ismijavali.

I Jim Langdon i Adrian Haston su se vratili u Lamar na drugu godinu koled�a. Njihov se intelektualni krug �irio i uskoro je broj novih faca iz Beaumonta bio jednak broju originalnih �lanova iz Port Arthura. Bili su tu Tommy Stopher, divan umjetnik, i njegov brat Wally, zatim Patti Mock i njezin budu�i suprug Dave McQueen, te Phillip Carter, Jack Smith i Tarry Owens iz Janisina razreda u srednjoj �koli. Janis je kao glavni predmet odabrala umjetnost i ozbiljno se prihvatila posla. Poha�ala je satove crtanja ljudskog lika, na kojima je Patti ponekad zara�ivala kao model. U �ednom Beaumontu uvijek je nosila kupa�i kostim. Janis se poigravala stilovima. Voljela je �iroke ravne plohe boja u ve�ini Picassovih djela. Tako�er joj se svi�ala Braqueova svje�ina i Van Goghove boje. Ipak, njezin omiljeni slikar bio je Modigliani, strastveni talijanski slikar i kipar koji je svojim jezivim fluidnim likovima, koji su odavali sna�an afri�ki utjecaj, izazvao revoluciju u umjetni�kom svijetu. Svoj kratki

umjetni�ki �ivot proveo je u ratom opusto�enom Parizu. Janis je prou�ila i �ovjeka i njegovo djelo. Otkrila je da je puno pio i da je eksperimentirao s ha�i�em toliko da mu je to uni�tilo �ivot. Njegovu su osobnost mnogi opisivali kao iznimnu. Bio je to �ovjek koji je uokolo nosio primjerak Danteove Bo�anske komedije i Bibliju, a govori se da je rekao: “Va�a je prava du�nost sa�uvati svoj san.” Jednom je Janis oti�la u Houston s Karleen, koja je htjela posjetiti prijateljicu. Htjela je vidjeti kafi� Purple Onion. Karleen je ostavila Janis u jeftinom hotelu, ne shva�aju�i da se radi o bordelu. Kad je uprava to objasnila Janis, ona je rekla: “Pa jeftino je, zar ne?” Dopustili su joj da odsjedne jedan dan. Karleen ju je pokupila sljede�eg dana i uputile su 93 se ku�i osje�aju�i se mladima, slobodnima, divljima i sposobnima za sve. Vrijeme je bilo

uobi�ajeno toplo i vla�no, a Janis je skinula ko�ulju kako bi je povjetarac koji je dolazio kroz prozor auta rashladio. Imala je bocu crnog vina koju je uspjela sa�uvati nakon avanture. “U nevolji smo”, rekla joj je Karleen. “Policajac nam signalizira da stanemo.” Janis je na brzinu obukla ko�ulju i sakrila bocu vina. “Znate li koliko ste brzo vozili, mlada damo?”, upitao je policajac. Cure su odgovorile: “Gotove smo.” Bio je ljubazan i ispratio ih je dio puta. Patti i Janis su ponekad zajedno markirale s nastave i i�le u kafi� gdje su pile i pri�ale. Nekada bi okupile vi�e ljudi kako bi skupile 50 centi i oti�le u drive-in Paragon, gdje su za toliko mogle nabaviti �etiri litre piva ako bi donijele svoje boce. Umjetni�ka ekipa smatrala je da je neobuzdano pona�anje dio imid�a koji moraju odr�avati. Kad se takva situacija ne bi dogodila sama od sebe, oni bi je stvorili. Janis i njezine tri docimerice jedne su se ve�eri obukle u

spava�ice. Mu�ki dom je bio s to�no druge strane dvori�ta i mogao se vidjeti s ogromnog prozora koji je bio pokriven samo zavjesom. Gloria je �itavo vrijeme palila i gasila lampu uperenu u njihovu sobu. Uz svjetlo koje je stvaralo sjenu, �etiri djevojke pretvarale su se da izvode striptiz sve do kupa�ih kostima koje su nosile ispod odje�e. Na njihovo iznena�enje, neki su im de�ki sljede�i dan �estitali na nastupu. La�ne striptizete su bile uvjerene da nitko ne�e pogoditi tko je izveo �ou. Nisu to vi�e poku�avale. Djevojke su gotovo izbacili jer je jedna od njih iza�la na spoj s kapetanom tankera u luci. I Janis, Gloria i nekoliko drugih djevojaka su tako�er ve�erale na brodu. Uzbu�enje je nestalo kad je to saznala kapetanova �ena i po�alila se dekanu koled�a da su djevojke tamo provele no�. “Nismo prespavale, ni�ta nismo u�inile i nismo znale da je o�enjen!”, iskreno su se �alile. Nakon �to su uspjele dokazati da su prespavale u domu, dekan ih je ostavio na miru uz upozorenje:

“Molim vas da va�e pona�anje ubudu�e bude primjerenije.” Tulumi su rijetko bili planirani; dogodili bi se kad bi se okupila skupina od troje ili vi�e ljudi. Neki su de�ki imali stanove izvan kampusa i to su bila omiljena mjesta za tulumarenje. U to su vrijeme neki �lanovi ekipe bili dovoljno stari da legalno kupuju pi�e, pa je 94 alkohol tekao u potocima. Janis je u nekoliko navrata previ�e popila i njezini su je prijatelji s mukom dovla�ili do doma. Bio je pravi podvig podi�i pijanu Janis s travnjaka i prebaciti je preko re�etki balkona u ruke prijateljica koje su �ekale na drugom katu. Nekako su uvijek uspijevali izbje�i no�nu provjeru. Janis i ostali bi se povremeno i�uljali iz doma iz �iste zabave. Mnogo je puta odredi�te bila “linija”, kako su od milja nazivali barove tik uz

granicu Teksasa i Louisiane. Plesali su uz glazbu klubova u Vintonu, naro�ito ako je u bendu svirao Jim Langdon. Janis je do kraja zimskog semestra postala razo�arana �ivotom na koled�u. Ta je �kola bila predvi�ena za obuku in�enjera koji su trebali raditi u lokalnoj naftnoj industriji. Lamar nije bio rasadnik umjetni�ke stimulacije koju je Janis trebala i tra�ila. Kad je jednom do�la ku�i na vikend, rekla je roditeljima: “Ne �alim se vratiti.” “�to �es onda raditi?”, upitali su je. “Nema� dovoljno znanja da se mo�e� sama uzdr�avati.” Majka je radila u poslovnoj �koli i smatrala je da su njihovi skra�eni programi obuke odgovor na Janisinu nedoumicu. Janis se upisala u poslovnu �kolu u Port Arthuru kako bi u�ila ra�unalstvo, tipkanje i druge �inovni�ke poslove. Nakon obuke trebala je ste�i kvalifikacije koje �e joj omogu�iti da se odseli u otvoreniju atmosferu ve�ega grada i sama se uzdr�ava. Janis je

poha�ala te�aj onoliko koliko je bilo dovoljno da polo�i stupanj potreban da dobije posao. Upisala se u o�ujku 1961. kao izvanredni student. U �etiri mjeseca, koliko je poha�ala �kolu, izostala je 19 dana. Navedeni razlog bila je “bolest”. Janis je tog prolje�a �ivjela kod ku�e. Ona i Patti su provodile dosta vremena izlaze�i zajedno u grad. Ponekad bi oti�le u trgovinu gramofonskim plo�ama u centru, koja je 1961. imala kabine za slu�anje. Djevojke su provodile sate slu�aju�i sve, uklju�uju�i jazz i country, ali uglavnom su kupovale plo�e izvo�a�a kakva je bila Bessie Smith. Ponekad su Janis i Patti koristile magnetofon marke Webcor Pattina oca. Janis je pjevala, a zatim bi slu�ale i komentirale. Nisu bile zadovoljne. Jednom su Phillip i Janis navratili pokupiti Patti kako bi oti�li na kuhane ra�i�e na molu. Bio je tipi�an ki�ni dan i njih dvoje su usput

95 pokupili crnog autostopera, kojega su kasnije namjeravali odvesti do centra, gdje je �ivio. Kad je Patti iza�la i krenula prema autu, njezin otac spazio je crnca na stra�njem sjedi�tu. Optu�io ju je da se vi�a s njim. �ak su ih i njihova dobra djela uvaljivala u nevolje. Tulumi su postajali sve raskala�eniji. Rijetki su bili oni koji su znali svoju granicu kad se radilo o pi�u. Pili su sve �to su si mogli priu�titi. Kako je alkohola bilo sve vi�e, mnogi su se tulumi pretvarali u grube hvata�ine na kojima su pijanci oblijetali Janis ili bilo koju �ensku osobu u blizini. Bio je to poni�avaju�i na�in tra�enja intimnosti. Tulumi su se �esto odr�avali u ku�i osobe �iji roditelji trenuta�no nisu bili u gradu ili su tu ve�er negdje iza�li. Jedno je okupljanje u ku�i Phillipa �artera ostalo zapam�eno po uni�tenju makete naftnog tankera velike oko 1×2 metra, koja

je pripadala Phillipovu ocu. Do nezgode je do�lo zbog verbalnog prepucavanja izme�u Janis i G.W. Baileya, de�ka iz Port Arthura, koji je kasnije glumio narednika Rizza u televizijskoj seriji “MASH”. G.W. je bio dobar prijatelj brata Patti Mock i upozorio je Patti da se ne dru�i s Janis. Kombinacija alkohola i neprijateljstva dvoje ljudi urodila je nizom uvreda i optu�bi izme�u G.W.-ja i Janis. Ona je prkosno oteturala do Jacka Smitha i rekla mu: “Budi moj princ na bijelom konju. U�ini ne�to.” Jack je prihvatio izazov i po�eo se tu�i s G.W.-jem za Janisinu �ast. Maketa broda bila je nedu�na �rtva njihovog sukoba. Jedne se ve�eri grupica od osmero ljudi – Jim, Dave, Adrian, Randy, Janis i jo� tri djevojke – popela strmom stazom uzdu� dvotra�nog kolnika na mostu Rainbow. Most se protezao preko uske rijeke, ali je morao biti visok kako bi najvi�i tornjevi brodova koji su i�li prema oceanu mogli pro�i ispod njega. Kad su do�li do vrha, prekora�ili su bo�nu ogradu i ljestvama se

spustili na uski nogostup ispod mosta. Bilo je mra�no, tiho, sigurno i zabranjeno. Daleko dolje, si�u�ni remorkeri vukli su svoj te�ki teret nafte. U ti�ini, netko se nagnuo i bacio praznu pivsku bocu ciljaju�i u�e. Svi bi zadr�ali dah u i��ekivanju ho�e li pogoditi cilj. Odjednom je ti�inu presjekao zvuk sirena – jedan, dva, tri i vi�e glasnih zavijanja. Voza� koji je onuda prolazio zapazio je posljednju djevojku kako se penje preko ograde. 96 U strahu da so radi o poku�aju samoubojstva, pozvao je policiju. Svaki patrolni automobil u krugu od 30 kilometara blokirao je obje prometne trake. Pozvali su klince da se popnu na kolnik. “Gotovi smo”, promumljali su de�ki. No �enski �arm ponekad mo�e u�initi �uda, pa su tako policajce slatkim rije�ima nagovorile da ih puste. Na novogodi�njem do�eku u Phillipovoj ku�i, de�ki su nagovorili Janis i Patti da im poka�u

�enske borbene taktike. Po�ela je prava �enska borba na podu, uklju�uju�i �upanje kose i kidanje gumba. Cure su u�ivale u hrvanju. Dok su silazile niz stepenice po novu bocu viskija, otvorila su se vrata. Carterovi su ih roditelji zatekli ra��upane i razdrljenih ko�ulja kako lo�u bourbon. Odmah su izbacili �itavo dru�tvo. Dru�tvo je po�elo putovati. Jednog su se vikenda Jim Langdon i Rae Logan, njegova budu�a �ena, zajedno s Adrianom, Gloriom i Janis odvezli do Austina i odsjeli u hotelu. �eljeli su posjetiti stare prijatelje Davea Moriatyja i Randyja Tennanta. Za �kolskih praznika Adrian nije mogao izdr�ati odvojenost od svoje velike ljubavi, pa se stara ekipa iz Port Arthura odvezla u Galveston kako bi posjetili Gloriju. Kad se pribli�ila ve�er, Janis i de�ki su se oprostili od Glorije i odlu�ili prespavati u jeftinoj motelskoj sobi umjesto voziti nekoliko sati natrag do Port Arthura. Bacili su nov�i� kako bi odabrali tko �e spavati na krevetu za dvije osobe.

Pobijedili su Janis i Adrian. Drugi su spavali na neudobnom podu oko njih. Sljede�eg dana Gloria je oti�la s njima pri�ekati dolazak galvestonskog trajekta, koji ih je trebao vratiti u Port Arthur s druge strane kanala. U automobilu se nalazilo �estero pripitih, mamurnih, pospanih i bezvoljnih ljudi. Janis, koja je uvijek rado razveseljavala druge, rekla je: “Gloria, pogodi s kim sam no�as spavala?” Adrian je zare�ao: “Oh, ne!” i svi su se glasno nasmijali zbog vragolastog podbadanja. Svi su bili tamo i znali da se, osim spavanja, ni�ta nije dogodilo. Mnogi su se �lanovi ekipe odselili iz Port Arthura. Dave Moriaty i Randy Tennant studirali su na Teksa�kom sveu�ili�tu u Austinu. Grant Lyons je oti�ao u Toulane u Louisiani. Janis je �udila za ve�im mjestima. Ona je, zajedno s na�im roditeljima, skovala plan o preseljenju u Los Angeles, gdje su �ivjele dvije maj�ine sestre, Barbara 97

i Mirni. Na�i su se roditelji nadali da �e udaljavanje od utjecaja ekipe omogu�iti Janis da prona�e novi temelj. �inilo se da je Los Angeles pravo mjesto za to jer su je tamo dvije tete mogle nadzirati. Me�utim, u Los Angelesu je postojala i brojna umjetni�ka zajednica, jedna od najve�ih bitni�kih skupina u Sjedinjenim Ameri�kim Dr�avama. Janis je pomisao o odlasku u Los Angeles uzbu�ivala jer je to mjesto smatrala punim novih mogu�nosti. Jednog smo je subotnjeg jutra odvezli do centra kako bi se ukrcala na veliki smrdljivi Greyhound autobus. Nisam bila zadovoljna �to me Janis napu�ta, ali sam bila bespomo�na i�ta poduzeti, osim ljutiti se i osje�ati frustriranom. “Nemoj oti�i. Samo to te molim”, ponavljala sam, ali ona nije �ula moju molbu jer su njezine u�i ve� �ule �um Tihog oceana. Barbara i Mirni do�ekale su Janis na autobusnoj stanici u Los Angelesu. Zatekle su je kako stoji pored lijepog, novog kofera i razgovara s mladim

crncem. “Putovao je sa mnom �itavo vrijeme”, rekla je Janis sretno. Nijedna od njih dvije nije komentirala njezin izbor prijatelja, no nisu ni trebale re�i kako im se �ini neprimjerenim da ih Janis posjeti s crncem. “Ba� ti je lijep kofer”, rekle su Janis. Janis je odgovorila: “Mama je inzistirala da mi ga kupi. Nisam ga �eljela. Bila sam spremna staviti sve svoje stvari u staru torbu, ali ona je bila uporna.” Kad su u�le u auto, Barbara i Mirni krenule su u razgledavanje voljenoga grada. Pokazale su joj znamenitosti i odvele je na doru�ak u �minkersko mjesto u blizini Beverly Hillsa. Janis je bila stidljiva i povu�ena, ali i pomalo hladna. Uskoro se smjestila u umjetni�ku da��aru iza Mimine ku�e u Brentwoodu. Bila je to mala gra�evina u kojoj je Mimin mu� Harry slikao. U njoj je bilo zaliha uljanih boja i platna. Mirni nije znala da i Janis slika i bila je iznena�ena kad je otkrila da je probdjela pola no�i slikaju�i. Janis je mislila kako se preselila u raj! Los Angeles joj

se ve� svi�ao. Na�i su roditelji inzistirali da Janis mora raditi, pa je, uz pomo� svojih teta, uskoro dobila posao operaterke u telefonskoj kompaniji. Ve�inu je vremena provodila sama u stra�njem dijelu ku�e, no 98 jednoga je dana, nakon �to je do�la s posla, oti�la u kuhinju popri�ati. “Uskoro dolazi jedan mladi� i ne �elim da mislite da sam luda za njim ili ne�to tako. Jer nisam. Samo ga iskori�tavam. Zamolila sam ga da do�e ovamo i pozira mi.” Zatim je prasnula u smijeh. “Sigurno �e se �okirati kad otkrije da �elim slikati samo njegove ruke. Ima ruke kojima �u savr�eno dovr�iti sliku na kojoj radim.” To je bio Janisin drugi poku�aj slikanja mu�karca koji svira gitaru. Mirni je jedne ve�eri izvela svoju ne�akinju

kako bi je bolje upoznala. Odvela je Janis u pizzeriju nedaleko od sveu�ili�ta misle�i da �e joj biti drago �to je okru�ena ljudima svoje dobi. To je bilo �ivahno mjesto gdje je svirao mali bend. Prije nego se Mirni smjestila, okrenula se i ugledala kako Janis ustaje, skida cipele i mar�ira na mjestu pjevaju�i “When the Saints go marching in” iz sveg glasa. Mirni i svi ostali u publici pljeskali su u ritmu dok je mlada vesela djevojka iz Teksasa preuzela ulogu zabavlja�ice. Barbara je kona�no pomogla Janis prona�i pravi stan, ali tamo se nije dugo zadr�ala. Novca je bilo malo, pa se uselila u Barbarin dvosobni stan. Bila je to neobi�na kombinacija jer �u Janis ugurali pored Jean, Barbarine k�erke, koja je tada bila tinejd�erka. �ivot u Barbarinu stanu je bio posve druga�iji od smirene rutine Mimina i Harryjeva �ivota s Miminom k�erkom Donnom. Barbara je prodavala nekretnine i imala poseban odnos sa svojim brokerom, o�enjenim mu�karcem Edom. Barbara se dvaput udavala.

Njihova je suradnja bila dobra, a dani su im obi�no zapo�injali tako �to bi Ed navratio na martini u 10 ujutro. �esto su klijente vodili na ru�ak ili pi�e. Ed je redovito navra�ao u stan na koktel u 16 sati. Janis je bila odu�evljena. Mislila je da je Barbarin �ivot predivan: prona�la je slobodu. Janis se jako zbli�ila s Barbarom. Zajedni�ka im je bila �ivotna radost i �vrst, odlu�an na�in komunikacije sa svijetom. Janis bi se �esto pridru�ila Edu i Barbari u pi�u i razgovorima. Me�utim, Jean je to zamjerala Janis, a ta je napetost ote�avala �ivot svim osobama u stanu. Kad se jedne ve�eri Janis vra�ala s posla u Barbarin stan, po�ela je pri�ati s putnikom u autobusu. On je i�ao sve do Venice Beacha, na 99 samom rubu Los Angelesa. Janis je propustila

svoju stanicu i oti�la s njim. Venice je bio ostvareni san Alberta Kinneya, koji se obogatio na duhanu. Zamislio je renesansni grad, poput Venecije u Italiji, s gondolama i ljupkim mostovima na 25 kilometara povezanih kanala. Podru�je se �irilo, a uljep�avali su ga hoteli u rokoko stilu i zabavni parkovi. Bio je to Coney Island Zapada. Stotine turista u�ivale su u njegovoj ljepoti. Me�utim, otkri�e nafte uni�tilo je ovaj gradi� iz ma�te. Visoke dizalice i smrad nafte se jednostavno nisu uklapali u dra�esnu venecijansku arhitekturu bogatu ukrasima. Mnogi su kanali bili puni sme�a. Turisti su prestali dolaziti. Bitnici su, do 1950., zauzeli jeftine stanove u Venice Beachu, smje�tene u �ivopisnim uskim ulicama i uli�icama. Venice nije nikada izgledao kao pravo predgra�e Los Angelesa i �inilo se da to i ne �eli postati. On je privla�io specifi�nu skupinu stanovnika koji su imali malo novca, ali jak smisao za

estetiku. �ivjeli su u “dobrovoljnom siroma�tvu”. Voljeli su vijugave ulice, dio grada zabranjen za promet i blizinu lijepog Tihog oceana. Alexander Trocchi, Amerikanac koji je u Parizu izdavao knji�evni �asopis, doselio se u Venice i napisao Cain’s book (Kajinovu knjigu), svoju pri�u o ovisnosti i pobjedi nad heroinom. Stu Perkoff je bio najslavniji pjesnik koji je izrastao iz scene kafi�a u Veniceu, a toj je skupini pripadao i Charles Bukowski, koji je kasnije pisao “Zabilje�ke starog pokvarenjaka”, kolumnu u Los Angeles Free Pressu. Lawrence Lipton je, onome stoje on nazivao “Venecijom Zapada”, osigurao priznanje na dr�avnoj razini kroz svoju epsku pri�u o tada�njem bitni�kom �ivotu, The Holy Barbarians (Svetim barbarima). Objavljena je krajem 1959. i zauvijek je promijenila lokalnu scenu. Time je objavio detaljan osvrt na nju. Bio je to novi vodi� kroz bitni�ku generaciju. Turisti su se po�eli vra�ati u Venice s namjerom da popiju kavu u “pravoj” kavani i promatraju bitnike

dok se bave svojim umjetni�kim poslovima. Lipton je bio odlu�an Venice pretvoriti u novi North Beach, gdje se njegov prijatelj Kenneth Rexroth dru�io s bitnicima iz Sjeverne Kalifornije. Cilj je Liptonova romana bio izboriti priznanje 100 ju�nokaliiornijske sceno. Me�utim, imao je malo istomi�ljenika. Ve�ina se tamo doselila kako bi pobjegla, a sada su bili u sredi�tu pozornosti. Na podru�ju Los Angelesa u 60-ima bilo je oko 50 kavana. Venice West Caf� Espresso je bila prva popularna kavana i restoran. Otvorio ju je Stu Perkoff kako bi izdr�avao obitelj i kako bi mogao nastaviti pisati poeziju. Prodao ju je po�etkom 1959., prije objavljivanja Liptonove knjige, u vrijeme kad je kavana bila prazna i u gubitku. Ve� krajem 1959. bila je krcata i donosila profit.

Najpoznatija kavana u Venice Beachu bila je Gas House, jer je postala meta grupa gra�ana koje su mrzile utjecaj turisti�kih skupina i umjetnika. Gas House je bilo prvo mjesto koje su htjeli zatvoriti. To je trebala biti galerija gdje turisti ne�e mo�i samo razgledavati umjetni�ka djela na zidovima, ve� vidjeti umjetnike na djelu dok proizvode nova djela. To je, tako�er, trebalo biti mjesto za �itanje poezije i preno�i�te za �lanove. Gas House se trudila da postigne ve�inu ciljeva, ali najvi�e je popularnosti stekla zbog sudske tu�be koja je protiv nje podnesena, pa su svi navra�ali u nju. Jedan od proizvoda bitni�ke scene Venice Beacha bio je i roman Air-Conditioned Nightmare (Klimatizirana no�na mora) Henryja Mulera, saga o obiteljskom putovanju automobilom po SAD-u. Millerovi su junaci bili uvjereni da je Kalifornija jedino mjesto u dr�avi gdje jo� ima ne�to nade za kulturu i gdje ljudi jo� u�ivaju u svojim �ivotima.

U kafi�ima je dolazilo do namjernog mije�anja rasa. Knji�evni pokret u Venice Beachu mnogo je dugovao prethodnim boemskim pokretima, a za njega je bila zaslu�na i kreativna energija iz predgra�a Watts. Mnogi su frustrirani crnci s juga i�li prema zapadu do Los Angelesa, gdje su u tridesetim godinama osnovali brojnu zajednicu. L�ngsten Hughes, veliki crni pisac, bio je podrijetlom odatle, a i Ama Bontempts je tako�er pisala o Wattsu. Jelly Roll Morton proveo je svoje najbolje godine u Wattsu. Janis se preselila u Venice Beach jer je tamo stanarina bila jeftina. Teta Barbara i Ed su do�li posjetiti njezin novi dom. Barbara nije mogla vjerovati svojim o�ima dok je gledala prljavu rupu koju je 101 Janis odabrala. Nasred dnevne sobe nalazila se ogromna �eli�na ba�va u koju se bacalo sme�e. Janis je na zid objesila kola� koji je

na�inila od osu�ene prolivene juhe od gra�ka i kosti koju je pri�vrstila starim uzetom. Pogledala je Janis i bijesno rekla: “Nisi odgojena da ovako �ivi�!” Uslijedio je verbalni okr�aj izme�u Janis i Barbare. To je bio na�in komunikacije koji su njih dvije usavr�ile i koji se �inio vrlo korisnim u rje�avanju njihovih nesuglasica. Nikada vi�e nije posjetila Janis. Kad se Janis preselila u Venice, kvart je ve� odavno pro�ivio svoje zlatno doba. Do�la je kao dio malobrojnih prido�lica, privu�enih reklamama, koji su pro�itali Liptonovu knjigu. Podru�je je postalo negostoljubivo. Kriminal je bio uobi�ajena pojava – ubojstva, plja�ke i silovanja. Zapu�teni zabavni park je trunuo. No�u su pla�om vladali d�epari. Venice vi�e nije bio na marginama svijeta droge, ve� u njegovom centru. Trava, benzedrin, heroin i kodeinski sirup protiv ka�lja; sve je imalo svoje sljedbenike. Bitnici iz Los Angelesa i Venice Beacha koristili

su puno droge zbog njezinog utjecaja na umjetni�ko stvaranje. Za�titni znak pokreta bio je cjelono�ni umjetni�ki zanos u bilo kojem obliku. Najpopularniji su bili vino i marihuana, no mali dio skupine koristio je i heroin. Slikanje, glazba ili pisanje ispunjavali su sate sva�ijeg dana. Janis je, bez sumnje, bila pod utjecajem obilja i sposobnosti kojima je tamo bila svjedokom. Jo� se uvijek smatrala slikaricom i usredoto�ila se na to. Osim toga, po�ela se pomalo isticati kao pjeva�ica, jer je spontano nastupala u Gas Houseu i na kasnono�nim prijateljskim okupljanjima. Eksperimentiranje sa seksom je fasciniralo i ujedinjavalo ove studente estetike. Prihva�ali su nesputani u�itak izme�u mu�karaca i �ena jednako kao i onaj izme�u mu�karaca i mu�karaca, �ena i �ena ili skupina entuzijasta. Cesto je prva stvar koju bi novajlija izgubio, kad bi radoznalo zalutao na scenu, bila upravo nevinost. Jo� bolji simbol slobode bio je me�urasni seks. Konvencionalno dru�tvo

postalo je paranoi�no zbog bitnika, a taj je osje�aj potaknula policija koja je 1956. uhitila Lawrencea Ferlinghettija zbog objavljivanja “Urlika”, fascinantne poeme Allena Ginsberga. 102 Janis je izlazila u Gas House, gdje je upoznala “Big Daddyja”, slu�benog glasnogovornika te ustanove. Njegovo pravo ime bilo je I lilmuth Pastor, ali je bio poznat i kao Eric Nord. Bio je visok 2,5 metra i te�ak vi�e od 130 kilograma. Ranije je �ivio u North Beachu, gdje je imao pekaru pod nazivom Co-Existence. Dru�e�i se s njim i drugima, Janis je doznala za scenu iz North Beacha. Jednoga dana nazvala je Mirni i Barbaru i rekla: “Idem u San Francisco i htjela sam se pozdraviti.” One su je upitale: “Kako �e� do�i tamo?” Janis je uzdahnula i jednostavno rekla: “Autostopom.” “Oh, ne”, uzviknule su na�e tete, “mi �emo ti dati novac za autobus”. Janis je bila odlu�na: “Ne �elim va� novac. �elim i�i i napravit �u to na svoj na�in”. Do�la je do

North Beacha i pro�etala se ulicom Grand. Zatim je oti�la do knji�are City Lights i sprijateljila se s Lawrenceom Ferlinghettijem. OKO BO�ICA 1961. Janis se vratila u Port Arthur odjevena u pilotsku jaknu iz 2. svjetskog rata okrenutu naopa�ke, tako da se vidjela podstava od ov�jeg runa. Do�la je nenajavljeno, taksijem koji se zaustavio ispred na�e ku�e, a to je bilo ne�to �to se nikada nije doga�alo. Tata je iza�ao pozdraviti je i bio iznena�en kad je ugledao kako njegova k�i izlazi kroz stra�nja vrata auta vuku�i male kutije od cipela, povezane koncem, na travnjak. Zagrlila ga je uz topli i radosni smije�ak, pretvaraju�i se da ne primje�uje neobi�nost svog dolaska. Mi smo bili sretni �to je do�la ku�i. Janis se vratila kao iskusnija osoba, koja je svojim pri�ama o stvarnom �ivotu u Kaliforniji mogla impresionirati lokalnu ekipu. U novogodi�njoj no�i Janis je s Jimom Langdonom oti�la u privatni klub poslu�ati njegovog prijatelja iz

Lamara, Jimmyja Simmonsa i njegov mali jazz bend. Jim je doveo Janis do pozornice i Jimmy ju je zamolio da im otpjeva nekoliko pjesama. Nakon prve rekao je: “Dosta.” Janisin grubi na�in pjevanja nije bio onaj nje�ni zvuk koji je o�ekivao. Janis je u Los Angelesu osjetila slobodu i nije joj bilo ugodno ponovno �ivjeti pod roditeljskim nadzorom. Jednoga su dana, dok su se vozikali gradom, ona i Jack Smith prona�li napu�teno kino na 103 otvorenom. Odu�evio ju je stan u podno�ju ekrana i pregovarala je s roditeljima da se tamo preseli. Na�i roditelji nikada nisu ni uzeli u obzir tu mogu�nost, a Janis se pjenila i bjesnila �to je spre�avaju. Upisala se na sveu�ili�te Lamar i putovala tamo i natrag. �ivjela je kod ku�e. Janis je u Jimu

Langdonu sve vi�e vidjela mentora. Jim je bio daroviti glazbenik koji je na Lamaru postajao sve bolji. Svirao je u beaumontskom simfonijskom orkestru, raznim jazz klubovima u gradu i bendovima koji su svirali plesnu glazbu, poput onoga koji su okupili Johnny i Edgar Winter, koji su �ivjeli u Beaumontu. Ponekad bi, kasno u no� kad bi Jim svirao, a publika se prorijedila, uspjeli nagovoriti Janis da se popne na pozornicu i otpjeva ne�to poput “Cherry Pie”. Janis i ekipa su upoznali Georgea Alexandera, svira�a trube koji je svirao jazz s Gatemouth Brownom i brojnim drugima. Vratio se �ivotu u Port Arthuru, gde je predavao u lokalnoj srednjoj �koli. Vikendom je svirao jazz i podu�avao svoje obo�avatelje. Jim Langdon je svirao sa skupinom nazvanom Ray Soli�, koja je potpisala ugovor o snimanju reklame za radio i televiziju za banku iz Nacogdochesa u Teksasu, koja je slavila 50. godi�njicu osnivanja. Skupina je snimila

instrumental pjesme “This Land is Your Land” Woodyja Guthrieja. Zamolili su Janis da odradi vokalni dio. Otpjevala je: Ova je banka tvoja banka Ova je banka moja banka Od Nacogdochesa Do zaljevskih voda Pedeset godina �tednje Pedeset godina usluge Ova banka pripada tebi i meni. Vokal nisu nikada upotrijebili. U o�ujku, to�no prije ma�kara, Patti Mock i Dave McQueen su se vjen�ali. Oti�li su na medeni mjesec u New Orleans, a Janis i Phillip Carter su oti�li s njima kako bi u�ivali u uzbu�enju velikoga grada. 104 Oti�li su autom I’hillipova oca i zajedno su, osim kartice Phillipova oca, imali 10 dolara. Spavali su u smjenama u autu parkiranom u Aleji Pirate. Jedna je osoba spavala na prednjem sjedalu, a druga na stra�njem, dok su ostale dvije lunjale

naokolo. Kad su Janis i Phillip pokucali kako bi odspavali svoju turu, Dave se nikako nije budio. Janis je od�etala me�u ljude. Ujutro se vratila s pri�om kako je pokupila mornara koji im je platio motelsku sobu. Rekla je to mrtva hladna, kao da se radi o na�inu rje�avanja problema. Janis se u Port Arthuru zaposlila u lokalnoj kuglani, gdje je poslu�ivala u restoranu. Zara�ivala je svoj novac i to joj je pru�ilo osje�aj neovisnosti koji joj je bio potreban. Radila je do pono�i i tada bila spremna za opu�tanje. �esto bi se sastajala s Jackom Smithom nakon �to bi on zavr�io s poslom u du�anu. Rado su odlazili preko kanala do mola na jezeru i pri�ali. Pogled na valove koji su se lagano mre�kali ispod velikog prostranstva neba poticao je na duboke misli. “Za�to su svi u paru osim mene?”, pitala se Janis. Bili su tu Jack i Nova, Jim i Rae, Adrian i Gloria. “�elim bijelu ku�u s drvenom ogradom prekrivenom ru�ama penja�icama, ali to

jednostavno nije tako”, �esto bi govorila uzdi�u�i. Preko kanala se protezao pokretni most koji je spajao mol na otoku Pleasure s gradom. Kad je prolazio tanker, automobili su morali �ekati dvadesetak minuta dok bi on polako i pa�ljivo prolazio ispod uskog podignutog mosta. Dok su jedne no�i �ekali u Jackovu autu, Janis je odjednom sinula ideja da uzmu jednu od prenosnih bljeskalica postavljenih pri podno�ju podignutog mosta. Gnjavila je Jacka sve dok jednu pokvarenu nije sakrio na stra�nje sjedalo. Nisu o�ekivali da �e nadglednik mosta pozvati policiju. Policijski ih je automobil do�ekao s druge strane ceste. Jack je bio uhi�en i odvezen u zatvor. Janis je bila bijesna jer je znala da je ona uzrok njegovih nevolja. Oti�la je u policijsku postaju i provela tamo tri sata razgovaraju�i s de�urnim policajcem. Poku�ala je svaki mogu�i pristup: preklinjala je, preuzimala odgovornost, �ak dokazivala da je bljeskalica bila pokvarena kad su je uzeli. Napokon su pustili Jacka. Kad je iza�ao,

izrazio joj je svoju zahvalnost, a �vrsta mlada djevojka je rekla: “Bila sam previ�e upla�ena da nazovem svoje roditelje u ovo doba no�i.” 105 Na�i su roditelji tolerirali ve�inu Janisinih osobnih aktivnosti sve dok je obavljala svoj posao. Njezine su se aktivnosti kretale u rasponu od odlazaka na misu pa do onih posve zaprepa��uju�ih. Nadali su se da �e Janis, kao i ve�ina tinejd�erskih buntovnika, okrenuti plo�u i postati opet ona stara. Izme�u Janis s jedne strane i Michaela i mene s druge povukli su nevidljivu liniju. Neke su stvari u njezinom pona�anju tolerirali, a nama zabranjivali. Janisine su poku�aje da potakne Michaela i mene na prihva�anje njezinog na�ina �ivota do�ekali s prijete�im neprijateljstvom. U ostalim su slu�ajevima poku�avali prihvatiti pona�anje svog najstarijeg djeteta.

Mora da je bilo nekih rasprava o pi�u jer je jednom Michael odvukao Janis u stranu i upitao je je li ikada vidjela nekoga pijanog. �elio je znati kako se tada ljudi pona�aju. Glasno se nasmijala i rekla: “Hej, ja sam bila pijana. To je cool.” Bio je iznena�en. Nije imao pojma da je ona ikad pila. “Kad sljede�i put ne�to popije�, reci mi”, preklinjao je. Nedugo zatim pokucala je na njegova vrata. “Dakle”, rekla je, “je V se vidi? [pauza] Pijana sam.” Nije mogao vjerovati. Uop�e se nije vidjelo. Tulumi su se pretvorili u �estoke i nezamislive doga�aje. Mogli ste vidjeti Granta Lvonsa kako igra pikado u sobi. Pored njega je le�ao Jim Langdon glavom uz glavu s drugom osobom. Na zidu su bile poredane plo�e, a netko ih je pa�ljivo birao. Stavio bi plo�u na gramofon i izazvao prisutne: “Tko svira dionicu tro�etvrtinskog njema�kog korneta u prvom dijelu?” Jim je bio ozbiljan glazbenik i njegova je strast odre�ivala ton.

Uobi�ajena ve�er po�injala je tako �to bi bacali nov�i� kako bi provjerili Newtonov zakon vjerojatnosti ili odigrali nekoliko partija brid�a. Janis je izmislila novi na�in kla�enja koji je nazvala “varava lopta”, kao na primjer u “Kladim se u varavu loptu”. To je zna�ilo da zna da se ne smije kladiti, ali htjela je, pa ju je nazvala varavom loptom kako bi prikrila nepropisni razlog. Ljudi bi se uskoro umorili od igranja karata te po�eli piti i slu�ati glazbu. Zadnja tura piva i�la bi u 22 sata. Ako bi u pono� jo� uvijek imali dovoljno energije, grupica bi se uputila u Vinton da vide �to se tamo doga�a. 106 � miii^IV.1 V 1,1 Niv i. i’i,/iv. i in Koli�ina konzumiranog alkohola je �esto odre�ivala ton zbivanja odre�ene ve�eri. Jedne pijane ve�eri u gara�nom stanu Patti i Davea McQueena, Patti i Janis su se, okru�ene dru�tvom, spontano zagrlile i poljubile u usta. To

je bio jedini doga�aj s natruhama homoseksualnosti koji se ikad dogodio u skupini. Poljubac je �okirao obje djevojke. Ustuknule su. Bilo je kasno, oko pono�i, i Dave McQueen, Pattin mu�, i Jim Langdon su se upravo vratili sa svojih kasnono�nih poslova. U�li su u sobu ba� u trenutku da vide poljubac. Nitko nije ni�ta rekao. Zabava se nastavila. Janis i Patti se nikada vi�e nisu poljubile ni zagrlile. Me�u njima se nije razvila nikakva seksualna veza. Patti je rekla da su se jako voljele, no njihovi osje�aji nisu imali nikakve veze sa seksom. Janis je �arko �eljela istra�iti svijet i htjela je da se Patti pomakne i �ivi u �arobnom svijetu Kalifornije, no Patti je bila udana. Svoju budu�nost prona�la je u svom mu�u. Mnogo kasnije te ve�eri, Jim, Dave i nekolicina drugih su razgovarali u malom hodniku pored kupaonice u stra�njem dijelu jednosobnog stana. Do tada je, a bilo je oko dva ili tri ujutro, u stanu

ostalo samo nekoliko ljudi, od kojih je ve�ina pila, pijano se vukla naokolo ili bila u nesvijesti. Patti je zaspala posve obu�ena na krevetu u kutu izme�u dvojice sli�no onesposobljenih mu�karaca. Daveov bijes kona�no je eksplodirao kad je popio bocu piva i bacio je prema Patti svom snagom koju mu je dopu�tala njegova jaka gra�a. Boca je proma�ila cilj i zabila se u vilicu Jacka Smitha koji je spavao izbiv�i mu nekoliko prednjih zuba. Janis se bijesno uklju�ila u gu�vu, uzela Jacka pod ruku i odvezla ga do bolnice. “Ovo se nije trebalo dogoditi. Ovo je grozno! Za�to se to dogodilo?”, nije prestajala mumljati. U prolje�e 1962. su Janis i njezini prijatelji Dave Moriaty, Randy Tennant, Grant Lyons, Adrian Haston i Bob Clark oti�li na Festival ra�i�a u Cameronu. Zabavljali su se �etaju�i, a na kioscima �irom grada mogli su kupiti kuhane rakove i ra�i�e. Ljudi su �etali, jeli i pili pivo. Janis je nosila majicu kratkih rukava s natpisom

“69”, koju je koristila kako bi popalila lokalne de�ke. Neki su posjetitelji festivala s Janisinim mu�kim prijateljima poku�ali dogovoriti cijenu 107 za njezine “usluge”. De�kima je to bilo jako zabavno, pa su se u �ali cjenkali s njima. Adrian ih je poku�ao pregovorima izvu�i iz psine, ali Janisini su se prijatelji ipak morali potu�i kako bi se izvukli iz nevolje. Sre�om, nitko nije ozlije�en. Janis i Patti su razvile cijeli plan poigravanja s de�kima koje su susretale u barovima u Louisiani. Ponekad skupina ne bi imala dovoljno novca da plate upad. Cure su postale majstorice u obra�ivanju neznanaca koji su im pla�ali ulaz. Kad bi u�le, nastavile bi flertati i zavoditi ih, poku�avaju�i izvu�i �to vi�e pi�a. Osje�ale su se sigurnima jer su znale da je uz njih �itava skupina mu�kih za�titnika u koje su imale povjerenja. Kad bi stvari izbjegle kontroli

ili je bilo vrijeme za odlazak, rekle bi im da su s drugim mu�karcima ili bi se iskrale bez rije�i. Vi�e puta situacija se opasno pribli�ila obra�unu �akama, ali �ini se da je ekipa iz Teksasa znala kako postupati s vatrenim Cajunima ili obli�njim mornarima koje su djevojke ponizile. Obra�unali bi se s njima ili bi �mugnuli, tr�e�i prema autima �to su br�e mogli. Kad su jedne ve�eri igrali bilijar i pili pivo u restoranu i baru motela Shady, Patti je flertala malo previ�e za Dave McQueenov ukus. Suzdr�avao je bijes sve dok se svi nisu ukrcali u njegov rabljeni Oldsmobile. Voze�i prema ku�i bjesnio je u ti�ini i sve ja�e i ja�e pritiskao papu�icu gasa. Brojevi na brzinomjeru su se popeli na 190, ali auto nije mogao i�i vi�e od 170 kilometara na sat. Vikao je i udarao po upravlja�koj plo�i. U�av�i u zavoj, automobil je izgubio kontrolu i nekoliko se puta prevrnuo niz nasip. Kad se kona�no zaustavio, grupica od sedmero ljudi po�ela se dozivati i izlaziti iz

automobila. Nevjerojatno, no nitko nije bio ozlije�en. Tog je prolje�a Janis pomogla Jacku Smithu ispuniti prijavu za West Point. Njegova ju je �elja za odlaskom frustrirala jer je osje�ala da je napu�ta. Mo�da je prema Jacku osje�ala ne�to vi�e od prijateljstva. Ponekad se �inilo da osje�a latentnu ljubomoru prema Jackovoj djevojci Novi. No Janis i Jack nikada nisu ra��istili da li je ona imala neki romanti�ni razlog zbog kojeg je �eljela da Jack ostane. Umjesto toga, rekla je Jacku kako misli da je licemjerno i�i na West Point ako pu�i� i pije� pivo. “Ne mo�e� biti �asni vojnik koji obavlja 108 du�nost prema domovini ako se pona�a� kao �to se mi pona�amo”, bunila se. Janisinim pona�anjem upravljao je osje�aj pravednosti. Ako je trebala biti dobra, bila je jako,

jako dobra. Ako je htjela biti lo�a, ni�ta je nije moglo sprije�iti. Sve �to nije bilo potpuno pristajanje uz neku ideju bilo je “licemjerno”, a to je bio najgori pridjev kojim je netko mogao uvrijediti drugu osobu. Ljeto 1962. bilo je vrijeme planiranja novih po�etaka. Aktivnosti ekipe iz Port Arthura i Beaumonta postajale su sve rje�e. Jim i Rae Langdon su se vjen�ali i dobili dijete. Drugi su planirali svoje �ivote nakon preostale godine koled�a. Jack Smith je rekao Janis: “Ne mo�e� samo visiti ovdje i tulumariti.” 109 � WW Home of the brave, land of the free I don’t wanna be mistreated by no bourgeoisie Lawd, in a bourgeois town

Hee, it’s a bourgeois town I got the bourgeois blues I’m gonna spread the news all around Glasine o �ivahnoj zajednici u Austinu polako su dopirale do Port Arthura. Janis je bila odlu�na provjeriti ih, pa je kradom, za vikenda, uzela tatin automobil. Nije to planirala, ali bilo je oko pono�i tijekom jednog tuluma. Kad su svi kretali prema Vintonu, ona i Jim su pobjegli u Austin. Jack ju je odveo ravno do stambene zgrade na broju 2812 V2 u Ulici Nueces. Od milja su je zvali “Ghetto”, �to je odra�avalo shva�anje skupine o njihovoj ulozi u �ivotu na kampusu. U�av�i kroz kuhinjska vrata jednog od stanova, Janis je naletjela na rijeke piva i zanimljivu konverzaciju. John Clay, lokalni glazbenik narodne glazbe, sjedio je na hladnjaku i svirao bend�o. “U pravu si, Jack”, uzviknula je. “Svidjet �e mi se ovo mjesto”.

Njezin su vikend glazbe i tulumarenja kvarili samo povremeni napadaji gri�nje savjesti jer je bila tamo bez dopu�tenja. Zato je s tatinog automobila po�istila otpalo li��e, kao da �e dodatna briga o LEADBELLY, “Bourgeois Blues 111 njemu iskupiti njezine krive postupke. Kad se vratila ku�i, morala se suo�iti s posljedicama, ali to u tom razdoblju njezinog �ivota uop�e nije bilo neuobi�ajeno iskustvo. Buka njezinih prepirki s roditeljima obi�no je zavr�avala pitanjem: “�to �e� u�initi sa svojim �ivotom?” Pitanje je bilo ozbiljno, pa ih je Janis nagovorila da je upi�u na Teksa�ko sveu�ili�te. Majka, Janis i ja odvezle smo se do Austina, gdje se moja sestra selila na ve� drugi koled�. Janis je bila uzbu�ena, zaokupljena mislima o onome

�to je znala da �e tamo zate�i. Odvukla je mene i mamu u “Ghetto”, kao da bi mama ikada pristala da to bude Janisin dom. Bilo je to nekoliko oronulih stanova koji su se iznajmljivali po 40 dolara na mjesec i privla�ili �aroliku skupinu studenata alternati-vaca. Spavali su u �etverokrevetnim sobama i koristili to mjesto kao otvorenu komunu. Majka je bila odlu�na da Janis na�emo novi dom. Nedoumicu oko njezinog boravi�ta napokon je rije�ilo sveu�ili�te. Kao i ve�ina institucija visokog obrazovanja u to vrijeme, administracija Teksa�kog sveu�ili�ta rje�avala je svoju odgovornost prema studentima putem sustava “in loco parentis” (umjesto roditelja). Zahtijevali su da studentice prve i druge godine budu smje�tene u stanovima pod nadzorom. Prona�li smo prikladnu �ivahnu ku�u u kojoj su se iznajmljivale sobe. Bila je to velika zgrada s drvenom oplatom koju je trebalo obojati. Na drvenim dvostrukim vanjskim vratima nalazila se iskrivljena re�etka od tamne �ice koja je bila

uobi�ajena u neklimatiziranim uvjetima ameri�kog Juga, gdje je sve vrvjelo od kukaca. Vrata su glasno udarala i klimala se kad sam se provla�ila van i unutra unose�i stvari u njezin novi dom. Kao i drugi prije mene, i ja sam ramenom okrznula uljanu boju, po�utjelu od vremena, koja je pokrivala zidove stubi�ta. Sve je ukazivalo na to da Janis ulazi u novi svijet, a ritam mojih koraka na stubama govorio je “Zbogom, zbogom”. Teksa�ko sveu�ili�te nazivali su glavnim jer je 1962. u toj dr�avi postojalo samo jedno sveu�ili�te. Poha�alo ga je oko 40000 studenata, uglavnom Teksa�ana, koje je privukla jeftina �kolarina od 25 dolara po semestru. Bogati pa�njaci na kojima je prona�ena nafta potpomagali su ga i omogu�avali brzi rast i akademski napredak. 112 Janis nije proviso marila za �kolu, ali je �udila

za neobi�nim dru�tvom. Sveu�ili�te je bilo smje�teno na rubu slikovitog podru�ja teksa�kih bre�uljaka. Jim Langdon ga je opisao kao “Oxford na rijeci Perdenales”. �lanovi senata nisu mogli ni pretpostaviti kakve �e skupine visoko obrazovanje privu�i ili oblikovati. Lokalne su vlasti 1962. bjesnile zbog �injenice daje grupica kriti�ara dru�tva tamo pustila svoje korijene zbog velikodu�nosti gotovo besplatne fakultetske naobrazbe. Bili su toliko iznena�eni da je �ak i policija motrila aktivnosti te grupe. Bojali su se skupine subverzivnih elemenata, no prona�li su samo maloljetne pijance i fakultetske �aljivd�ije. Janis je bila odu�evljena poticajem koji su joj pru�ali ve�a dru�tvena skupina i pro�irene kulturne mogu�nosti. Napila se s tog izvora poput seljaka �ije je grlo bilo spr�eno od uzaludnog tra�enja vode sve dok nije iskopao dobar bunar. Umjetni�ki filmovi i glazbeni nastupi govorili su joj da je prona�la nirvanu! Austin nije bio samo sveu�ili�ni grad, bio je prema mnogo �emu

tipi�an teksa�ki grad. Divlja, prkosna teksa�ka svadljivost gazila je pristojne intelektualce. U Austinu je trebalo vri�tati kako bi ideja bila prepoznata. Janis se dobro uklopila u grupu u kojoj je neprimjereno pona�anje bilo uobi�ajeno. Njihovi su tulumi bili poznati po aktivnostima kao �to su bile ispaljivanje 25 hitaca u zidove, bu�enje rupa u ormarima i razbijanje prozora golim �akama. Ljude su bacali u fontanu na kampusu kako bi zabavili publiku. Potaknuti pi�em, svojim su slikarskim kistovima obilno pisali grafite poput “Uh, sranje” i “Jebi ga!”, te internu foru “Poddy je zakon!”, koja se odnosila na lik iz lokalnog stripa koji je crtao Gilbert Shelton. Joe E. Brown se popeo na ravni krov zgrade i napisao “Jebi se, kralju neba”, kako bi to vidio kad bude letio iznad nje. Nova se grupa sastojala od labavo povezanih glazbenika, pisaca i crta�a stripova koji su radili za satiri�ki �asopis Texas Ranger i kluba

speleologa. Oni su bili vjerna opozicija, autsajderi s razvijenim osje�ajem za apsurdno, koje ni�ta nije zabavljalo toliko kao zbijanje �ala i ismijavanje dru�tva. U grupi je, iz potrebe, vladala visoka razina tolerancije i po�tovanja individualnih razlika, a osobna je kreativnost bila obilno hvaljena. 113 Wally Stopher, koji je bio dio ekipe iz Beaumonta koja se preselila u Austin, postao je neizostavni simbol tih vremena. Zvali su ga “Zobeni Willie” i bio je neslu�bena maskota Austina. Slika Wallyja koji odjeven u pilotsku kapu i to�kasto donje rublje stoji u kanti zobi dobila je naslov “Naprijed kroz maglu”. Jedne je ve�eri skupina djevojaka koje su trebale biti primljene u sestrinstvo bila zaklju�ana u ku�i preko puta mjesta gdje je ekipa iz “Ghetta” tulumarila. Janis i prijatelji su u�ivali u zadirkivanju djevojaka, pa su ih poku�avali

nagovoriti da iza�u iz ku�e i do�u na tulum. Janis je pri�la ku�i i otpjevala nekoliko pjesama te je nekoliko djevojaka iza�lo. Policajci su do�li iza pono�i. Pri�li su nekolicini glazbenika koji su sjedili na trijemu, prekorili ih i upitali: “Zar ne znate da jadna starica umire preko puta?” Lieuen Adkins, jedan od glazbenika i dobar Janisin prijatelj, rekao je: “Ne, ali otpjevajte nekoliko taktova i pretvarat �emo se da znamo.” Janis je odgovor smatrala urnebesno smije�nim i na licu mjesta napisala je nekoliko stihova, koje su njih dvoje odmah izveli. Janis i John Clay bili su predmet karikature (na str. 116) u priru�niku sa savjetima za tulumarenje objavljenom u Rangeru. Tekst je nosio naslov “�to u�initi dok �ekate policiju”. Napisao ga je Lieuen Adkins, a nacrtao Hal Normand. Janis je boravila u Austinu u vrijeme burnog razdoblja ameri�ke povijesti koje su, izme�u ostalog, obilje�ili rasni prosvjedi i kubanska kriza. Sjena koja se nadvila nad ve�inom razgovora imala je oblik atomske gljive. U

mislima svih stalno je bilo prisutno pitanje ho�e li budu�nost o kojoj su tako vatreno raspravljali imati prilike da se razvije prije nego bace bombu. �ene su tek po�ele iznositi svoje zahtjeve za jednakim pravima i jednakim orgazmima. Rasna integracija u Teksasu tek je zapo�ela. Sveu�ili�te je primalo crnce, ali ako je kolegij zahtijevao gledanje filma u lokalnom kinu, oni nisu mogli u�i zbog boje svoje ko�e. Dr�ava je 1962. naredila skidanje odvojenih znakova u zahodima zgrade Kongresa, a restorani su po�eli primati crne goste. Te su promjene potaknule Janisinu ekipu na �ive rasprave na tulumima i me�urasne izlete u svijet glazbe. Janis se povjerila dobrom prijatelju: “Htjela bih biti crna jer su crnci osje�ajniji.” 114 Janis se vratila u Port Arthur iz Austina puna odu�evljenih pri�a. Ispri�ala mi je posljednje modne novosti iz tog velikoga grada i rekla: “Puno se nose �uti topi�i te hla�e i suknje od sivo-

bijelog materijala za navlake.” Shvatila sam to ozbiljno i do njezinog sljede�eg posjeta nabavila tu odje�u. Imala je sklonost druga�ijem imid�u i razlikovala se od tipi�nih studenata na Teksa�kom sveu�ili�tu. Janis i njezini prijatelji �esto su nosili �iroke bijele mu�ke majice koje su visjele preko traperica. U drugim prigodama njihova uniforma bila je crna dol�evita i crne hla�e s �izmama ili sandalama. Janis je dodatno ukrasila svoje vi�enje lokalnog “dress codea” nose�i svoju pilotsku jaknu iz 2. svjetskog rata naopa�ke. Otrgnula je rukave kako bi bila ugodnija za no�enje na teksa�koj vru�ini i tako jo� poja�ala otrcani izgled koji joj je izlizana podstava od ov�jeg runa ve� davala. Janis se nije �minkala, iako bi ponekad odjenula ne�to �enstvenije kad bi i�la na spoj. Ve�ina djevojaka na Teksa�kom sveu�ili�tu nosila je “napuhnute” frizure, zbog kojih ih je Ranger nazvao “balonglavkama”. Janisina kosa je rasla i visjela ravno.

Njezino se dru�tvo nije slagalo s �lanovima bratstava i obratno. Me�usobna netrpeljivost je ponekad zavr�avala obra�unima �akama, a povod bi bile ozbiljne stvari poput �injenice da je jedan od Janisinih prijatelja nosio brkove. Teksa�ki studenti znali su da �ak ni �ovjek s diplomom nije mogao dobiti posao ako bi se na razgovoru pojavio s bradom. Pu�tanje brade nakon zapo�ljavanja bilo je razlogom otkaza. Svi su njezini prijatelji bili meta, no zbog njezine promjenjive naravi njihov bijes prema njoj bio je jo� ja�i. Svatko se mo�e prisjetiti kako su vikali na njih dok su hodali ulicama Austina. Janis je bila jedna od rijetkih koja bi im uzvra�ala. Kako je rekao Tary Owens, bila je “jako osvetoljubiva i radikalno neprijateljski raspolo�ena”. Za razliku od Janis, ve�ina ljudi u Teksasu nije svoje re�enice nagla�avala rije�ima “jebi ga”. Janis je glasno izvikivala tu rije� kako bi potaknula konzer-vativce oko nje da odgovore. Izazivala bi dru�tvene neprijatelje namjernim ispadima, iako nije voljela njihovu spremnost da oni nju izazivaju.

115 ?5 (4) VIKANJE Ova se igra, kako samo ime ka�e, sastoji od vikanja. Pravila su vrlo jednostavna: svi sjede na prednjem trijemu i vi�u. To je to. Svi samo sjede tamo i vi�u. To traje sve dok ne do�e policija. U ovoj se igri mo�e �ak razviti i natjecanje unutar skupine, a cilj je vidjeti koja �e ekipa privu�i najvi�e policajaca u �to kra�em roku. To kasnije olak�ava klasifikaciju tuluma. Kada vas netko upita: “Kakav je bio tulum u nedjelju?” “Oh, nije lo�e”, odgovorit �ete, “bio je to tulum od tri auta”. Standard prema kojem su se mjerili tulumi s vikanjem je nezaboravni tulum /bora Geolo�kog odjela 17. travnja 1959. Natjecatelji su bili tako inspirirani da je njihovo vikanje privuklo 14 policijskih auta, kamion s dizalicom, �est taksija, dvoja kola Hitne pomo�i, kombi �interaja, Vojsku spasa i �ovjeka iz ulice koji se pojavio obu�en u pid�amu i nose�i motiku.

Koja je skupina zastupala prave ideje? U to je vrijeme malo ljudi smatralo da je u redu druga�ije gledati na stvari. Powell St. John, mr�avi, nao�iti i dobro�udni mladi� iz Lareda u Teksasu, koji je postao Janisin prijatelj, ljubavni i glazbeni partner, �esto bi joj govorio o ismijavanju kojem su izlo�eni od strane konzervativnog dru�tva. “Janis”, rekao bi, “nema� nikakve koristi od tih ljudi. Zna� da si ti cool, a oni nisu. Za�to te to zabrinjava? To ni�ta ne mijenja.” Nije znala �to se time to�no mijenja, ali nije se mogla rije�iti pravedne ljutnje koju je osje�ala kad bi je netko podbadao. Grupica je znala da ih konzervativno dru�tvo ne shva�a, no po�ele su ih zabrinjavati nove glasine. Agent FBI-a je do�ao u “Ghetto” kako bi Powella ispitao o njegovom biv�em cimeru koji je o�ito trebao pro�i sigurnosnu provjeru. Kasnije su saznali da je FBI, u stvari, istra�ivao ekipu iz “Ghetta”. Nije im se svidjelo ime “Ghetto”. Zabrinjavalo ih je. Pitali su: “Za �to se grupa iz ‘Ghetta’ zala�e? Tko su njihovi glavni

glasnogovornici?” Nakon �to su to �uli, pripadnici skupine nisu znali bi li se smijali ili plakali. FBI-evci su sve krivo shvatili. Skupina uop�e nije bila politi�ka. Ted Klein je u ljeto 1962. kupio ku�u na jezeru Travis, lokalnome mjestu za rekreaciju. Organizirao je tulum povodom useljenja za 50 stalnih stanovnika “Ghetta” i druge birane poznanike. Bila je to uobi�ajena teksa�ka zabava s pjevanjem i ispijanjem piva, sve dok se Janis nije proderala: “Idemo se kupati goli!” �estero ili vi�e ljudi �trcalo se niz brijeg bacaju�i odje�u u trku. Jezero je bilo svje�i zaklon od teksa�ke vru�ine. Teda su sljede�i dan posjetili predstavnici �erifovog ureda zbog �albe na “zabavu hrpe golih bitnika”. Bjesnili su, prijetili i dokazivali da su u pravu, sve dok se Klein nije ispri�ao dodav�i: “Pukim slu�ajem zaboravismo na pozivnicama navesti oprave za plivanje.”

Nakon samo ne�to vi�e od mjesec dana boravka u Austenu, Janis se isticala dovoljno da o njoj 27. srpnja napisu �lanak u novinama kampusa. Naslov je bio ONA SE USUDI BITI DRUGA�IJA! �lanak, popra�en fotografijom, napisala je Pat Sharpe, zamjenica urednika novina. 117 Ona hoda bosa kad joj do�e, na predavanja dolazi u levisicama jer su udobnije i svuda sa sobom nosi svoju autoharfu, kako bi joj bila pri ruci ako osjeti �elju da zapjeva. Njezino je ime Janis Joplin i izgleda poput djevojke koju bi konzervativac (ili kako ga ona bolje opisuje “olovni trbuh”) nazvao “bitnikom”. [�ini se da je g�ica Sharpe krivo protuma�ila Janisine rije�i o omiljenom blues pjeva�u Huddieju Leadbetteru, kojega su zvali “Leadbellv” (engl. olovni trbuh). Janis i drugi iz njezinog dru�tva nisu nikada upotrijebili rije� leadbelly kao opis osobe.]

Janis sebe naziva “jivey”, a ne bitnikom. �ivot koji ona vodi je zavidno nesputan. Ne trudi se svaki tjedan oti�i kod frizera i ne nosi najnovije �enske krpice, a kad po�eli pjevati, �ini to vibriraju�im altom. NE�KOLOVANI GLAS Budu�i da nikada nije poha�ala glazbenu �kolu i ne zna �itati note, [Janis je pjevala u �kolskom zboru i znala je �itati note], njezin glas nije �kolovan, no �ini se da je to vi�e prednost nego nedostatak, jer Janis pjeva s takvom spontano��u i sa zadovoljstvom koje �kolovani glasovi ponekad te�ko posti�u. Najbolje se snalazi u narodnim, folk pjesmama, kojima daje odre�eni puteni, nazalni prizvuk. Janisina je trenuta�na ambicija postati pjeva�ica narodnih pjesama, iako vi�e voli blues. Nastupala je u Gas Houseu u Veniceu u Kaliforniji i u svom rodnom gradu Port Arthuru, no o pjevanju je po�ela ozbiljno razmi�ljati kad je ove godine

do�la na na�e sveu�ili�te kao bruco�ica �iji je glavni predmet umjetnost. Ona tvrdi da ljudi u Austinu vi�e vole folk glazbu nego ljudi u gradovima koje je dosad posjetila. Ba� ju je ovdje prijatelj nagovorio da po�ne svirati autoharfu. AUTOHARFA Ovaj se specifi�ni instrument ne vi�a tako �esto poput klavira ili gitare. U stvari, jednako je neuobi�ajen kao i glokn�pil. 118 Na prvi pogled podsje�a na citru, ali je du�i i u�i od nje i ima manje �ica. Na �etvrtastom kraju ima 12 plo�ica, koje su udubljene kako bi oblikovale strune. U ovom trenutku Janisina karijera pjeva�ice narodnih pjesama i autoharfistice je u po�etnoj fazi. Trenuta�no je �lanica lokalne skupine

Waller Creek Boys. Preostala dvojica su Lanny Wiggins i Powell St. John Jr. GHETTO Kad nisu na predavanjima ili kod ku�e, omiljeno mjesto za dru�enje Janis i njezinih prijatelja je stan koji su od milja nazvali “Ghetto”. Zidove krase modernisti�ke slike lokalnih umjetnika, a namje�taj je neopisiv. U nedostatku boljeg imena, mo�emo ga nazvati suvremenim ameri�kim “mi�-ma�om”. Lozinka u “Ghettu” je “nesputano”. �ovje�e, ako netko nije nesputan, taj je bolestan. Kad god nekome do�e da ustane i iznenada zaple�e, on �e samo ustati i u�initi to. A ako po�eli naslikati kakvo djelo moderne umjetnosti, odmah �e se prihvatiti posla. PORIV Ako, pak, osjeti inspiraciju za pisanje poezije, bilo

da se radi

0 bitni�koj ili nekoj drugoj, �ovje�e, on �e to i u�initi. A ako osoba, barem s vremena na vrijeme, ne osjeti poriv da u�ini ne�to ludo, ona je “olovni trbuh”. Sve aktivnosti koje “olovni trbusi” smatraju svetima, poput kuglanja, plesanja twista ili ure�ivanja kose, ovi ljudi smatraju tabuima. Posljedica toga je da su oni ograni�eni na nesputano pona�anje i zajedni�ko pjevanje narodnih pjesama koje traje satima, a to zvu�i jednako uzbudljivo kao 1 prosje�ni tulum nekog bratstva. Nesputani s najve�im prezirom odbacuju izraze poput “dra�esno”, “mo�no” i “ne mogu vjerovati!”, no zanimljivo 119 r> i.jwonvi,|u, j/\im.-> je primijetiti kolika je u�estalost izraza poput

“�ovje�e” ili “koka” u njihovim razgovorima. Ukratko, usporedba ogromne ve�ine sveu�ili�nih studenata s ogromnom manjinom bitnika na Sveu�ili�tu bila bi jednaka usporedbi velike vre�e krumpira i male vre�e luka. Luk mo�da i jest ne�to lju�i, ali je ipak luk. Usprkos Janisinoj sklonosti dizanju �ivaca osobama izvan grupe, Tary Owens je rekao da se prili�no dobro slagala sa svima. �ak su i verbalni okr�aji, u koje bi se ona i John Clay upustili kad bi se oboje napili, bili dio njihove povezanosti. Jack Jackson, ra�unovo�a koji je za Ranger pisao strip pod nazivom “JAXON”, rekao je: “Kad bi Janis u�la u sobu, ona je posve dominirala njome.” Njezinu su sna�nu pojavu dodatno krasili o�iti talenti u umjetni�kim podru�jima koje je ekipa cijenila. Kad je Janis do�la u Austin, zanimali su je i slikarstvo i glazba. Jednoga je dana u Austinu naletjela na prijatelja iz Beaumonta, Tommyja

Stophera. On se vratio iz Washingtona, gdje je prou�avao slike u Nacionalnoj galeriji. Njegova se tehnika jako popravila i Janis je osje�ala neugodu zbog svojih slabosti. Istovremeno je po�ela zamjenjivati usamljeni�ki rad slikara uzbu�enjem gomile koju je osje�ala kao izvo�a�. Od slikanja ju je odvuklo zadovoljstvo izvo�enja pred publikom. Bila je zadivljena snagom pljeska, adrenalinom i dru�enjem kroz zajedni�ki rad. Janis u Austinu nije stjecala pravo obrazovanje na predavanjima, nego na austinskoj glazbenoj sceni. Janis je svirala toga ljeta s Powellom St. Johnom na usnoj harmonici i Lannyjem Wigginsom na gitari i bend�u. Obojica su �ivjela i tulumarila u “Ghettu”. Provodili su nebrojene sate sjede�i u stra�njem dvori�tu i sviraju�i. Pjevali su bluegrass, staru country glazbu, pjesme sindikata i tradicionalne narodne pjesme. Uskoro su skupili dovoljno materijala koji su mogli svirati drugima. Powell St. John se ludo zaljubio u Janis. Proveo je

dvije godine u programu obuke rezervnih �asnika, a onda odustao i usmjerio se na studij umjetnosti. Nije �elio samo postati slikar. �elja mu je, tako�er, 120 bila da bude originalan. Poweila jo privukla Janisina drska i otvorena narav. Svi�ala mu se ba� zato �to jo bila druga�ija. Sve je vi�e ja�alo antiratno raspolo�enje, no njihova je skupina bila izrazito apoliti�na. Janis je mogla suosje�ati s Powellovim polo�ajem. Rekla mu je: “Da po�ne rat, ja bih i�la raditi u tvornicu oru�ja kako bi se vi, de�ki, mogli boriti.” Postojala je i konvencionalna strana Janis koja se uvijek vukla uz njezinu izra�eniju ekscentri�nu. Njihova je veza tog ljeta bila kratka jer Janis nije bila zainteresirana. Rekla je Powellu: “Radim ono �to radim jer se osje�am dobro, �ovje�e.”

Ostali su dobri prijatelji i nakon �to je prestalo njihovo intimno dru�enje. Bili su dovoljno bliski da je Janis nekoliko mjeseci kasnije mogla u�i u njegovu ku�u i re�i: “Zna� �to je bilo? Upravo dolazim iz studentske poliklinike. Rekli su mi da sam imala spontani poba�aj. Dijete je bilo tvoje!” Austinsko poduze�e za parkove i rekreaciju je u Zilker parku odr�alo natjecanje za mlade talente. Bilo je mnogo kategorija, uklju�uju�i i vokalne grupe i ples. Janis, Powell i Lenny su sudjelovali i osvojili prvu nagradu u kategoriji pjevanja. Bio je to dobar po�etak. Grupa je pjevala u kafi�u Clich� u Ulici Guadalupe, gdje su na pozornici na otvorenom, izme�u nastupa pjesnika koji su �itali svoje radove, besplatno gostovali izvo�a�i narodne glazbe. Redoslijed nastupa odre�ivao je njihov prijatelj i stanovnik “Ghetta” Ted Klein. Po�eli su pjevati na zabavi koja se odr�avala

svakog �etvrtka uve�er u prostorijama studentskog udru�enja koje je sponzoriralo Sveu�ili�te. U Austinu su Janis nagovorili da nau�i svirati autoharfu, pa je po�ela nastupati sviraju�i na njoj. Powell St. John, Lanny Wiggins i Janis nazvali su se Waller Creek Boys. �injenica da je predstavljala tre�inu “boy” benda uglavnom nije previ�e zabrinjavala Janis. �esto bi znala re�i: “Ja sam samo jedna od de�ki.” Ponekad je to �to je nisu smatrali dovoljno �enstvenom bilo bolno, pa su po�eli upotrebljavati naziv Waller Creek Boys i Janis. Powell je objasnio da nema sumnje da se Janis isti�e kad pjeva. Zabava je privla�ila sve ambiciozne glazbenike i pjeva�e iz tog podru�ja. Pravila su zahtijevala da se svi izredaju i otpjevaju po jednu pjesmu prije nego netko otpjeva drugu pjesmu. Janis je voljela 121

pjevati, a ne sjediti i �ekati. Njezina bi grupa u jednoj ve�eri uspjela odsvirati dvije ili tri pjesme. Izme�u njih �uo se neprekidni zvuk pla�ljivih �enskih glasova koji su sentimentalno pjevu�ili “Barbara Allen”. Janis je prezirala konkurenciju, naro�ito ako se radilo o talentiranoj privla�noj �eni. Najve�a joj je konkurentica bila Lolita. �im bi ta �ena zapjevala, Janis bi po�ela gurati de�ke iz svoje grupe da se popnu na binu. Morala je poku�ati nadvladati Lolitino veselo pjevanje svojom sirovom snagom. No Janis nije imala razloga za brigu. Publika je obo�avala Waller Creek Boyse. Bilo je jasno da se radi o najdarovitijim izvo�a�ima na zabavi. Janis je poku�ala zaraditi na popularnosti i dobiti posao pjeva�ice u lokalnim kafi�ima, no oni su htjeli zaposliti pjeva�ice poput Lolite – lijepo lice i glas Joan Baez. Kad je Maria Muldaur na proputovanju kroz grad pozvana na tulum u “Ghettu”, Janis se nije htjela isticati. Odbila je

pjevati i natjecati se s d�epnom Venerom, koja je tada ve� bila uspje�na pjeva�ica. Janis je voljela pjesme poput” Careless Love” i” Black Mountain”. Tu je pjesmu predstavljala rije�ima: “Kad god pjevam, pjevam ovu pjesmu”. Pjesma govori o �ivotu na planini Black Mountain, gdje su ljudi pokvareni, tako pokvareni “da �e ti dijete opaliti pljusku”. Na kraju pjesme �ena napu�ta planinu nose�i pi�tolj kako bi se obra�unala sa svojim bezvrijednim ljubavnikom. Pjevanje je bilo stalna aktivnost ekipe iz “Ghetta”. Janis i Gilbert Shelton, crta� stripova, ali i nadareni glazbenik, �esto bi se na�li i zajedno pjevali stare crkvene pjesme. Uvijek bi iznova pjevali tradicionalnu pjesmu: “Bolje ti je da po�ne� �itati B-I-B-L-I-J-U/ Ima utjehe, nade i radosti u knjizi B-O-Z-J-O-J/ Pisana je jednostavnim jezikom, tako L-A-K-I-M/ da �e VR-A-G uloviti one koji �ive u G-R-I-J-E-H-U”. Moglo se �uti ekipu kako pjeva gotovo sve vrste tradicionalne glazbe. Pjesme Flatt& Scruggsa

mije�ale su se s onima koje su u�inili popularnima Stanley Brothers. Studentska zabava, jazz i blues klubovi u isto�nom dijelu grada i neprekidna svirka u “Ghettu” zasigurno su utjecali na Janis, no najvi�e je na nju utjecao jedan vlasnik bara i pjeva�. Kenneth Threadgill je 122 l>io pjeva� country glazbe, koji je imao bar u koji je zalazila prava ruralna ekipa, kamiond�ije i malo studenata Teksa�kog sveu�ili�ta. Stvarnost je u njegovom baru �ivjela i disala s redovitim otvaranjem i zatvaranjem dvaju ulaznih vrata. Janis je rekla da je Threadgill bio “dobra stara ljudina velikog trbuha �ija je bijela kosa na vrhu glave bila zalizana prema natrag. Vratio bi se [za �ank] i po�eo dijeliti porcije poljskih kobasica, tvrdo kuhanih jaja i krigle Grand Prizea i Lone Stara”. Bio je to �ovjek bez maske. Osobu koja svira narodnu glazbu zami�ljao je kao

Newyorcanina u bermudama. Nije se smatrao sudionikom obnove folk glazbe. Zanimala ga je country glazba koju je oduvijek poznavao. U o�ima obo�avatelja s koled�a zauzeo je ulogu “prave stvari”, autenti�nih korijena glazbe koju su �eljeli upoznati. Threadgillov bar, koji je, u stvari, bio preure�ena benzinska postaja, prvi je dobio dozvolu za to�enje alkohola nakon ukidanja prohibicije. Bijeli su zidovi po�utjeli od duhanskog dima i svjedo�ili su o dugoj povijesti posje�enosti bara. Neizostavni d�uboks odra�avao je Threadgillov ukus. Sve su plo�e bile od njegovog omiljenog pjeva�a, Jimmija Rodgersa. Prostor je bio pun raspar-enih stolova i stolaca, a sa strane je stajao stari �ank od prekrasnog drveta. U udaljenom kutu nalazila se mala pozornica. Ve�inu ve�eri bi Threadgilla uspjeli izmamiti sa �anka da do�e otpjevati omiljene pjesme Jimmija Rodgersa. On bi “stavio ruke na trbuh, nagnuo glavu unatrag i jodlao, ba� poput ptice…”

Jimmie Rodgers je doveo do popularizacije country glazbe, stvorio je nashvilleski zvuk i donio me�unarodno priznanje jodlanju. Nije mnogo putovao. Njegov se uspjeh temeljio samo na njegovim snimkama. Rodgers je bio prva osoba koja je u�la u Country Music Hall of Fame. Pjevao je o �eljeznicama i skitnji, izgubljenim ljubavima i srcedrapateljne pjesme o mami i tati. “Raspjevani ko�ni�ar”, kako ga �esto nazivaju, �esto je posu�ivao od crnaca, blues pjesama i jadikovki. Janis je, Threadgillovim obo�avanjem Rodgersa, nau�ila vi�e i o strastvenoj vezanosti za odre�eni glazbeni pravac. Jednom na tjedan, uglavnom srijedom, kod Threadgilla su nastupali bluegrass glazbenici. Tu su tradiciju 1961. zapo�eli engleski profesor Bili Malone i njegova �etiri studenta. Mnogi nadareni glaz123 benici svirali su na mandolini, gitari, bend�u i

usnoj harmonici. Kasnije je to preuzeo Threadgill i 1962. je Janisina ekipa bila u ve�ini. Svaka je grupa dobivala dva dolara po ve�eri i onoliko piva koliko bi mogli popiti. Kenova su pravila potaknula Janis da nau�i svirati gitaru. Kad je sama pratila svoje pjevanje, nije trebala dijeliti novac. Drugi je problem, naravno, bio taj �to je ona prema teksa�kom zakonu bila maloljetna, a Threadgill je bio strog prema pitanju to�enja maloljetnicima. Threadgill je pri�ao Janis o pjevanju u restoranima uz autocestu, prohibiciji i mnogim stvarima koje je upoznao dok je od 1940. vodio gostionicu sa �ivom glazbom. Prepoznao je u njoj izvanredni, ali neizbru�eni talent, pa je zauzeo o�inski stav prema njoj. Komentari koje je dobivala od prijatelja nisu bili ravni njegovom prihva�anju njezinog talenta. Rekao je: “Mo�e� ti to, Janis. Ima� sve �to je potrebno.” I gospo�a Threadgill je zavoljela Janis. Kenovoj

pohvali njezine glazbe dodala je maj�inski dodir. Gospo�a Threadgill bi posjela Janis i �etkala njezinu neurednu kosu. “Dopusti si da bude� lijepa”, savjetovala joj je maj�inski. Tako je Janis pjevala i pjevala. Iako je Threadgill tra�io uglavnom country i bluegrass pjesme, onih ve�eri kad je nastupala Janis ubacila bi koju blues stvar. Pjesme koje je birala omogu�avale su da melodija zarobi snagu njezinoga glasa, koja je odzvanjala �itavim njezinim tijelom. Odjekivale su u njezinoj glavi poput vibriraju�ega gonga u budisti�kom hramu. Njezin joj je talent napokon pribavio po�tovanje i prihva�anje neukih kamiond�ija i njima sli�nih; ljudi koji bi je ina�e ismijavali. Glazba koju je prona�la u Threadgillovu baru imala je duboke korijene. Bila je to mje�avina �eljezni�arskih pjesama, bluesa, folk pjesama bra�e Carter te country i western glazbe dvadesetih, tridesetih i �etrdesetih godina. U kombinaciji s rhythm&bluesom, ovi su stilovi

postali temelj rock glazbe 1960-ih. Rock je postojao i dok je Janis bila u Austinu, ali je on bio glazbeno prejednostavan i tematski prebanalan u usporedbi s onim koji se pojavio kasnije. Tijekom 124 nje/inog boravka u Austinu, ljudi koji su se ozbiljno bavili glazbom, ozbiljni glazbenici, bavili su se narodnom glazbom. Glazbenici koji su svirali narodnu glazbu o�ekivali su od publike poistovje�ivanje s pjesmama i emocionalnu reakciju. Izvo�a�ima su bili potrebni slu�a�i koji �e se ljuljati, pljeskati i pridru�iti se pjevanju. Narodna glazba omogu�avala je mladima da svoje trenuta�no iskustvo stave u kontekst pro�losti. Povijesni kontinuitet i mjerilo za usporedbu koje je ona pru�ala bili su klju�ni �imbenici zbog kojih je glazba imala sposobnost osvajanja srca i umova slu�atelja.

Korijeni ove glazbe su u Austinu bili duboki. Komercijalnije skupine, poput trija Kingston, bitno su se razlikovale od sirovog, izravnog na�ina kojim je Janis pjevala u Austinu. Samo je jedan uspje�ni izvo�a� zaslu�io po�tovan)! ekipe iz Austina – Bob Dylan. Janis je dugo vremena vjerovala u Boba Dylana. Smatrala je da odgovor le�i u Bobu Dylanu i narodnoj glazbi. No, narodna glazba bila je samo jedna stepenica na putu otkrivanja onih skrivenih aspekata �ivota koje je tako �arko �eljela upoznati. Kasnije je objasnila situaciju rije�ima: “Jedno sam vrijeme �eljela saznati sve. Bila sam intelektualna osoba. Osje�aji su me �inili nesretnom.” Njezina ekipa intelektualaca u Port Arthuru nesvjesno je usvojila razdvajanje intelekta od osje�aja i duhovnih aspekata �ivota. �ak i kad su slu�ali glazbu, analizirali bi je intelektualno. Ta je razdvojenost bila sastavni dio Janisina �ivota sve dok nije otkrila ekipu iz Austina. U Threadgillovu baru otkrila je emocionalne korijene glazbe i na�in izra�avanja osje�aja kroz pjevanje bluesa.

Blues je zamijenio �ak i Dylanov stil narodne glazbe. Osje�aji su po�eli djelovati! Janis je kroz blues mogla slaviti rasko� prirodnog �ivota umjesto da se suzdr�ava od spontanosti u skladu sa svojom anglosaksonskom kulturom. Glazba je bila zadivljuju�e iskustvo, a narodna glazba pri�ala je pri�e o svakodnevnom �ivotu. Ona je u osnovi bila demokratska i uzdizala je vrijednost svakog pojedinca. Glazba i pozornica su bile sredstvo, a reakcija publike je bila vodilja. Slijepci su vodili slijepce. Uop�e nije slu�ajnost �to se to spontano dogodilo u Teksasu. Teksas je bio jedan od posljednjih �uvara ameri�kog duha. Veliki 125 su snovi bili dio tada�nje kulture, kao i jaka vjera u sposobnost pojedinca da radi i ubire plodove svog rada. Zbog njegove stalne povezanosti s temeljima ameri�kog protestantskog duha, lokalno dru�tvo godinama je zaostajalo za promjenama

koje su zahvatile ostatak zemlje. Teksas je bio zemljopisno izoliran od New Yorka i Los Angelesa. Bio je izgubljen usred kontinenta i tu se slabo osje�ala okrutna konkurencija koja je vladala u velikim gradovima. Janisina ekipa imala je neograni�ene vizije uspjeha. Jedna od njihovih ambicija bila je i promijeniti dru�tvo. Jednostavno su o�ekivali da �e zemlja postati ono �to treba biti. Zahtijevali su da se �udo dogodi odmah! Svoje su stavove objavljivali u dru�tvenom komentaru Texas Rangera, gdje su ismijavali besmislice ve�inske kulture. Prigovore su oblikovali satiri�kim rje�nikom, a ne ljutitim povicima. Ranger je osnovan 1923. i bio je jedan od prvih u duga�kom nizu satiri�kih �asopisa koji su se po�etkom 1960. pojavili na kampusu koled�a. On je bio najbolji i izdava�i satiri�kih �asopisa �irom zemlje dodijelili su mu prvo mjesto. �asopis su bili ljudi koji su na njemu radili. Njihova zajedni�ka labava obaveza da se ispo�tuje mjese�ni rok usprkos bijednim

ili nikakvim honorarima temeljila se samo na ljubavi prema poslu i kolegama. Bili Helmer, snala�ljivi izdava� �asopisa u razdoblju 1959.-1960. rekao je: “[Mi smo] pretvorili Ranger iz gospodske tiskovine za uski krug ljudi u popularne i komercijalne novine.” �asopis je izdavalo poduze�e pod nazivom Texas Student Publications. Urednik se imenovao na razdoblje od godinu dana. To bi danas podrazumijevalo promjenu redakcije, me�utim, 1962. to je zna�ilo da je posao dijelila skupina ljudi i da su �lanovi redakcije bili nevjerojatno sposobni ljudi s iskustvom. Janis je svjedo�ila razvoju dru�tvenog fenomena kad je Rangerova naklada porasla s 5 000 na 25 000 primjeraka. Upravo je �elja sveu�ili�ne administracije da se �asopis cenzurira utjecala na ogroman porast interesa. Prepirka oko pjesme potaknula je rasprave o gu�enju slobode govora. “Mesar, pekar i svje�ar. Za�to ne mogu ja?” Vlasti su smatrale da je upotreba rije�i

“svje�ar” prosta. Autori su mislili kako se radi o zgodnoj igri rije�ima. 126 Procvat Rangera pokazao je Janis strategiju koja je bila potrebna da netko postane zamije�en, a to je bilo kori�enje publiciteta za umjetni�ki uspjeh. Ranger je bio jednako va�na to�ka u Janisinu razvoju, kao i njezino iskustvo s narodnom glazbom. Kad je do�la u posjet, Janis je donijela ku�i omiljenu stranicu rujanskog izdanja Rangera. Ponosno je na zid zalijepila jedan od stripova Gilberta Sheltona (str. 127). On je pogodio u sridu kad je zabilje�io njezinu kriti�ku primjedbu o stavu dru�tva prema odnosu slikara i njegovog modela. Shelton je bio glavni urednik �asopisa, a u Austinu je bio najpoznatiji po svom stripu “�udesna bradavi�asta svinja”, koji je

prikazivao alternativnog superjunaka poznatog pod imenom �eli�na svinja. Napeti mi�i�i Foolberta Sturgeona (Blesoslava Jesetre) probijali su odijelo koje je nosio na svoj dnevni posao, a zatim bi se pretvarao u svinju, “tog borbenog, neustra�ivog za�titnika pravde bez dlake na jeziku”. Za razliku od ekipe iz Port Arthura, koja je bila introspektivna, Jack Smith je objasnio da je moto skupine iz Austina bio “�emu god to slu�ilo, mi �emo to promijeniti”. Najva�niji su im bili zabava i uzbu�enje. Njihov je �ivot bio izvrnut naopa�ke i prisiljavali su ljude koji su ih promatrali da na trenutak zaustave svoju svakodnevnu rutinu. U mnogim kulturama obrnuta perspektiva zauzima posebno mjesto. Tako se u pri�ama Navajo Indijanaca pojavljuje lukavi kojot koji uspijeva pokvariti najbolje �ovjekove planove, istovremeno ga podu�iv�i skromnosti. Janisina ekipa bila je skupina lukavih kojota koja je

Anglosaksoncima donosila poruke Navajo kulture. Neki su Indijanci birali izvrnute uloge: prali su se prljav�tinom i su�ili vodom samo zbog obrazovnog u�inka koji tjera ljude na razmi�ljanje. Prejednostavno je usredoto�iti se na rutinske stvari i propustiti bitno. Ta je skupina razbijanjem dosade omogu�avala drugima da promijene svoje ciljeve. Ranger je Janis dao dar klauna i kojota. Vjerojatno je 1962. kojot prijavio Janis na natjecanje za najru�nijeg mu�karca na kampusu. To je bila �ala koju je neko bratstvo organiziralo u svrhu prikupljanja sredstava. Jednoga su dana postavili 128 binu na kampusu i napisali imena na veliku plo�u. Svaki je glas ko�tao �etvrt dolara, a �lanovi brastva su se natjecali u �elji da pobijedi njihov kandidat. Tradicionalno su nominirali zaposlenike fakulteta

- sve dekane i sli�no. Janisina grupa �aljivd�ija vidjela je u natjecanju priliku da se poigra. Nominiranje �ene na natjecanju za najru�nijeg mu�karca bila bi savr�ena prilika! Jack je rekao da bi progla�enje Janis najru�nijim mu�karcem bilo jednako situaciji da sveu�ili�te Rice izabere hladnjak za Miss sveu�ili�ta, �to su oni doista i u�inili nekoliko godina nakon Janisina boravka u Austinu. Jack tvrdi da je ona nominirala samu sebe iz �ale! Drugi misle da je to bila neka vrsta osvete jednog �lana bratstva kojeg je vukla za nos. U kasnijem intervjuu Janis se ogor�eno �alila na svoje sudjelovanje. Austin je tada nije cijenio – nominirali su je za najru�nijeg mu�karca na kampusu! Ipak, Janis nije pobijedila, iako je bila u konkurenciji. Pri�e njezinih prijatelja su proturje�ne. Nekolicina ih taj doga�aj pamti kao smije�an, ali Powell St. John se sje�a da je Janis do�la u studentsko udru�enje suznih o�iju jer su neki glasali za nju. Iako je sve zapo�elo u �ali i kao parodija, Janis je to iskustvo prisjelo.

Imala je iste emocionalne potrebe kao i svaka mlada djevojka - �eljela je biti voljena i prihva�ena zbog onoga �to, u stvari, jest. No, ona je �ivjela �arobnim �ivotom �udesne bradavi�aste svinje, kao “borbena, neustra�iva za�titnica pravde bez dlake na jeziku”. Odabrala je ulogu koju su njezini prijatelji hvalili kod svinje, no odbijala je prihvatiti posljedice – da drugi to vide kao samo njoj svojstvenu �ensku grubost. U du�i je bila jednako nje�na i osjetljiva kao i svaka druga �ena. Njezini su se prijatelji u Austinu odnosili prema njoj kao prema �eni, a ne kao prema “jednom od de�ki”, kao �to je to bilo u Port Arthuru. Imala je de�ke, najprije Powella St. Johna iz glazbene grupe, a kona�no se skrasila s Billom Killeenom, urednikom Rangera. On je bio fora, nao�it, inteligentan, mr�av mladi�, visok 1,80 m, tamne kose i o�iju. Podrijetlom je bio iz Massachusettsa i radio je za stari satiri�ni �asopis na

Sveu�ili�tu u Oklahomi prije nego je svojim ” drndavim” Cadillacom Superior iz 1950., koji je podsje�ao na mrtva�ka kola sa 129 sjedalima od crvenog bar�una, do�ao u Austin. Svojom mrtva�kom ko�ijom vodio je �ene na �udne spojeve na groblja. Janis je upoznala Billa na tulumu u ku�i Gilberta Sheltona, gdje je Bili �ivio. Pro�etali su do restorana pored vije�nice i gledali kako �i�mi� lepr�a naokolo pla�e�i goste. Janis je mislila da je to jako smije�no. Te su no�i spavali na livadi kraj vije�nice, pored jednog spomenika. Stra�ar ih je srame�ljivo poku�ao otjerati, no kako nisu radili ni�ta posebno nego se samo grlili, on je uskoro od�etao. Njihovu je vezu ote�avala �injenica da nitko od njih dvoje nije imao mjesto za ljubavna dru�enja. Janis je �ivjela u ku�i sa sobama za

iznajmljivanje u koju nije bio dopu�ten pristup mu�kim posjetiteljima. Killeen je bio samo privremeno smje�ten kod Sheltona. Tada je prijatelj imenom Wynn Pratt napravio uslugu Janis. Njegov otac je bio profesor na Teksa�kom sveu�ili�tu i imao ku�u za iznajmljivanje koja je bila prazna. Wynn im je dao klju�eve. Tamo su �ivjeli tijekom rujna i listopada. Jedne su ve�eri organizirali tulum koji je bio dovoljno bu�an da privu�e pa�nju policije. “Tko �ivi ovdje?”, upitali su policajci. “Ja”, glasio je odgovor. “A va�e ime je?”, upitali su ga. “Foolbert Sturgeon”, odvratio je Bili upotrijebiv�i ime �udesne bradavi�aste svinje. U�ivao je u izazivanju autoriteta. U Rangeru je pisalo da vozi bez voza�ke dozvole. “Sto �e mi voza�ka? Znam sasvim dobro voziti i bez nje.” Bio je zabavan, ozbiljan i dobro se izra�avao, a Janis ga je voljela. Bili je u Janis prona�ao zadivljuju�u suprotnost ve�ini djevojaka koje je poznavao. Ona je bila

poletnija i imala vi�e �ivotne radosti. �eljela se zabavljati, a on joj je rado pravio dru�tvo. Janis nije �eljela ni�ta propustiti. Nakon �to joj je pro�itao �lanak iz novina o tome kako LSD tjera ljude da ska�u sa zgrada, komentirao je: “Ne �elim imati nikakvog posla s tim.” Janis je rekla: “E, pa ja to odmah ho�u probati!” Janis je tada bila te�a nego u srednjoj �koli. Vjerojatno je te�ila oko 63 kilograma. Lice joj je bilo okruglo, ali frizura koju je imala �inila je lice jo� zaobljenijim. Rado je nosila �iroku odje�u, pa je izgledala jo� ja�e. Dok je bila s Billom, Janis se vi�e igrala svojom �enstvenom stranom. Kad su, s jo� jednim parom, oti�li na prvu utakmicu 130 ameri�kog nogometa u kojoj je Teksa�ko sveu�ili�te igralo protiv Oregona, obukla je lijepu odje�u, sredila kosu i obula visoke pete. Nakon toga su trebali i�i na tulum u Ranger, a

Janis je pri kraju utakmice gun�ala: “Kog sam vraga dolazila ovamo? Ne�e ostati ni�ta pi�a na tulumu.” Janis i Bili su se jednoga vikenda, zajedno s Gilbertom Sheltonom i Karen Kay Kirkland, uputili prema gradu Nuevo Laredo na granici. Lijepo su se proveli, iako je Karen gotovo izazvala sva�u kad je neke meksi�ke razbija�e nazvala “la�ljivim magarcima”. Njihova veza raspala se gotovo istovremeno s gubitkom ku�e u kojoj su mogli slobodno �ivjeti. Posljednji ispit bio je vikend kad se igrala utakmica ameri�kog nogometa izme�u Teksa�kog sveu�ili�ta i sveu�ili�ta iz Oklahome. To je bilo vje�no lokalno rivalstvo koje su podr�avali studenti koji su oti�li u Dallas, gdje se utakmica odr�avala, i napili se. Janis je htjela i�i na tulum, a Bili nije. Nije volio piti. Janis je oti�la s prijateljima, a kad se vratila, Prattov otac ih je ve� delo�irao iz njihovog ljubavnoga gnijezda i Bili je spavao na hladnom

trijemu. Vi�e nije bilo mjesta za romantiku. Vratila se u svoju iznajmljenu sobu, koju su na�i roditelji �itavo vrijeme pla�ali. John Clay je bio �ovjek �iji je novinarski stil listopadski broj Rangera opisao kao “teksa�ki i treba ga �itati sporo i razvu�eno…” Rekao je da je veza Janis i Billa zapo�ela divno i bajno. Janis je bila Billova curica. On je bio jak i stariji od nje i, prema Johnovim rije�ima, ” dr�ao ju je u redu”. Dakle, ljubavna veza s nekim iz ekipe zavr�avala je op�im uvjerenjem da se �enu mora dr�ati u redu. Sto li je Janis iz toga zaklju�ila? Kad je iza�la iz veze, Janis je seksualno osvajanje po�ela smatrati sportom. S podsmijehom se ponosila svojim flertom s de�kom iz bratstva jedne ve�eri kod Threadgilla. Taj je doga�aj, navodno, povezan s natjecanjem za najru�nijeg mu�karca. Slijedio ju je u “Ghetto” dok je zabava trajala. Na odlasku je svojim prijateljima iz bratstva uputio pogled koji

je trebao zna�iti: “Pogledajte �to �u dobiti!” Zatim se Janis predomislila i povrijedila njegov mu�ki ego. Eksperimentiranje sa seksom uklju�ivalo je i veze sa �enama. Pri�la je skupini prijatelja u zgradi Udru�enja studenata, me�u kojima 131 je bio i Ted Klein, i hrabro objavila svoje namjere. Sjela je i rekla: “Odlu�ila sam da �u postati lezbijka.” Poznavaju�i njezin o�iti apetit prema mu�karcima, oni su prasnuli u smijeh. “Vidjet �ete”, odvratila je na njihov podsmijeh. Nekoliko dana kasnije opet se vratila ekipi iz Udru�enja. Upitali su je kakva su bila lezbijska iskustva. Ted Klein je rekao da je Janis “slegnula ramenima, promumljala neki neodre�eni ‘hm’ i vratila se lovu na de�ke”. U ekipi je bilo nekoliko �ena s homoseksualnom reputacijom, a me�u njima se isticala niska,

mi�i�ava Juli Paul. Svi su ih prihva�ali, a mo�da im je bilo i drago �to njihovo prisustvo ja�a svijest grupe o vlastitom nekomformizmu. Juli je bila susretljiva, dru�eljubiva i pa�ljiva. Ponekad je znala biti agresivna i �esto postajala pretjerano emotivna, naro�ito kad bi popila. Juli Paul je opisala njihov prvi susret. “Prvi sam put vidjela Janis kad sam vozila niz glavnu ulicu prema Guadalupeu, a Janis, Lanny i Powell su hodali ulicom. Autoharfa i bend�o su privla�ili pogled. Jednostavno sam pomislila da to moram u�initi. Morala sam zaustaviti auto te vidjeti �ime se bave i kamo su se uputili. Sigurna sam da mi je upravo Janisin grubi glas rekao da idu na tulum i upitao me �elim li i�i s njima.” Njihova je veza bila �vrsta i burna. Ponekad su bile ljubavnice, a nekad samo prijateljice. Odnos se kretao od vje�nog prijateljstva do pijanog natjecanja u izderavanju. Jedne se ve�eri Juli jako napila. Janis je bila s njom u “Ghettu”. Nakon nekoliko rundi verbalnog prepucavanja, Janis je

Juli nazvala la�ljivicom i licemjerkom. To je prelilo �a�u! Juli je uhvatio slijepi bijes i zateturala je prema Janis �ele�i je “sravniti sa zemljom”. Ganjala ju je kroz stanove sve dok se Janis nije uspjela iskrasti. Juli je po�ela pretra�ivati stan za stanom, �to je izlu�ivalo ljude i remetilo opu�teno raspolo�enje u dru�tvu. Jedna je stvar izazvala drugu i, nakon nekoliko naguravanja, Juli je pala niz stepenice. Myra Friedman u knjizi Burried Alive (�ivi pokopani) pi�e da je Janis gurnula Juli niz stepenice. Drugi pamte da je netko drugi napravio taj kobni pokret. Bilo kako bilo, Juli je prizemljila na stra�njicu. Bila je iznena�ena i boljelo ju je, ali sve je ispalo dobro. 132 Stan Alexander, jedan od �lanova ekipe iz Austina, rekao je da je Juli bila “divlja, ali zanimljiva; neka vrsta izgubljene du�e”. Janis mu je ispri�ala da su ona i Juli stopirale do Port Arthura. Obje su bile nasilne u zaustavljanju auta.

�ak bi legle na autocestu preko traka kako bi ljude prisilile da stanu i poslu�aju njihovo preklinjanje. Ekipa iz Port Arthura nije do�ekala Juli ra�irenih ruku. Zateklo ih je njezino grubo pona�anje, koje su neki smatrali odbojnim. Izme�u Austina s jedne strane i Port Arthura i Beaumonta s druge strane stalno je tekao promet �lanova grupe. Ekipu iz Austina su ljudi iz Port Arthura nekoliko puta poveli u obilazak klubova u Vintonu. Janis je jednom odvela Wallyja Stophera, Davea Moriatyja, Travisa Riversa, Taryja Owensa, Johnnyja Moyera i Wynna Pratta u Vinton. Vratila se svojoj staroj navici seksualnog izazivanja Cajuna, misle�i da �e de�ki iz Austina odigrati istu ulogu kao njezina stara ekipa. No, oni nisu poznavali nepisana pravila cajunskog teritorija. Nisu se razbacivali svojom snagom kako bi se za�titili od podrugivanja lokalnog stanovni�tva. Skrivali su je sve dok se nije ukazala potreba za njom. Wynn Pratt je bio boksa� i osvojio je Zlatnu

rukavicu. Kad su ga de�ki iz Louisiane po�eli naguravati, poku�ao se povu�i i izbje�i sukob. Oni su pretpostavili da je to obi�an kukavi�luk, pa su ga gurnuli prema zidu. Uzvratio je �akom, a na prstu je imao srednjo�kolski prsten, tako da je jednome od njih razbio vilicu. Uslijedila je zbunjena ti�ina, a zatim masovni nered i op�a tu�njava. Netko je Johnnyju Mortimeru razbio pivsku bocu o lice i on se zgr�io od boli. Cure su vidjele da je jako ozlije�en, pa su ga sakrile pod stol kako ga ne bi opet udarili. Travis, koji je s lokalnom ekipom igrao bilijar u stra�njoj sobi, vratio se i izvukao ekipu iz �kripca. Cure su povele Johnnyja prema autu. �lanovi ekipe iz Austina su se pa�ljivo izvukli iz tu�njave, sve dok se ona nije svela na obra�un domorodaca. Dave i Tary su na parkirali�tu sjedili na haubi Chevyja iz 1953. i gledali nekog lu�aka koji je svojim Oldsmobileom poku�avao pregaziti ljude. Svadljivi su de�ki iz Louisiane iza�li na trijem upravo u trenutku kad se automobil koji je kretao prema Austinu pripremao na polazak. Raspredaju�i krenuli su autoputom nose�i sa

sobom materijal za pri�e o �ivotu 133 na rubu. Pri�e su do�ekane s nevjericom i odmahivanjem glavama, naro�ito kad su saznali da je Johnnvju slomljena vilica. Ono �to je nekada bila zabava, sada je postajalo bolno. Alkohol je postao ja�i od njihovog nekomformisti�kog duha i uzeo je maha sve dok se nisu pojavili problemi. U ekscese skupine su uvijek bile umije�ane droge bilo koje vrste. U Rangeru se pojavio �lanak “Kako se napiti u Dallasu”, u kojem je obra�ena pretpostavka da opijanje nije samo po�eljno, ve� i obavezno. De�ki su dokazivali svoju mu�evnost redovito se opijaju�i do daske i nadaju�i se da �e im lakrdije koje �e uslijediti omogu�iti dru�tveno po�tovanje bijesnih teksa�kih bikova. Alkohol je �esto bio razlog zara�ivanja novca, preduvjet za organizaciju tuluma i predmet brojnih

pri�a koje su se brzo �irile me�u prijateljima. Sitna zarada od prodaje primjeraka Rangera brzo bi se spiskala na pivo i �esticu. To bi se brzo polokalo na mjese�noj redakcijskoj zabavi nakon objavljivanja svakoga broja. Boca pi�a je bila nagrada subotnje biciklisti�ke utrke koju je sponzorirao Ranger. Ova se utrka sastojala od bezglave jurnjave kroz grad u potrazi za skrivenim blagom – viskijem. Dvanaest natjecatelja bjesomu�no je pedaliralo oko policijske postaje, vije�nice i Scholzove pivnice, tra�e�i pogledom bljeskanje �u�kaste teku�ine u boci. Pobijedio je Gilbert Shelton. Kenneth Threadgill je svoje glazbenike nagra�ivao pivom umjesto novcem. Alkohol je bio posvuda. On je dobronamjernu zabavu pretvarao u neobuzdane lakrdije. Stvari su �esto izmicale kontroli. Juli Paul je jednom zaustavila svoj Triumph na ulicama Austina i izgurala Janis iz automobila. Odjurila je i ostavila Janis da ide pje�ke. Gilbert Shelton i njegovi prijatelji smjestili su Lieuenu Adkinsu, koji je sakrio punu bocu d�ina

kako bi ga sklonio od usta svojih prijatelja tijekom kratkog izbivanja. Prona�li su prozirnu teku�inu u njegovom ormaru i osladili se. Zatim su je zamijenili obi�nom vodom i pri�ekali Lieuenov povratak. Vrativ�i se, nato�io si je pi�e. Dok je sipao, Bili Killeen je predlo�io da �e popiti �itavu bocu d�ina ako im Lieuen plati ve�eru. Lieuen nije �elio propustiti priliku da vidi Billa koji nije puno pio kako se ubija od d�ina, pa je pristao na okladu. Bili 134 je popio “d�in”, ali Lieuen je shvatio o �emu se radi. Ipak im je platio ve�eru. Poku�ao im se osvetiti tako �to je kupio novu bocu d�ina, ispraznio je i napunio vodom. Pre�li su ga jo� jednom kad su otkrili pravi d�in, popili ga i opet zamijenili vodom. Neki su ljudi koristili pejotl, koji je tada bio legalan. John Clay je objasnio kako je svatko mogao oti�i autocestom 183 do vrtova kaktusa u

Hudsonu i kupiti pejotl za 10 centi po biljci. “Za 40 centi mogla se kupiti u�inkovita doza.” Lagano bi ga kuhali na pe�i sve dok se ne bi pretvorio u prljavozelenu ka�u. Bilo je potrebno 120 grama da bi se postigao u�inak. Indijanci iz saveznih dr�ava na zapadu Sjedinjenih Ameri�kih Dr�ava i Meksika stolje�ima su koristili pejotl. Kad ga je otkrio bijeli �ovjek, pre�ao je iz ruku znanstvenika, preko intelektualaca do boema, a taj je proces trajao 30 godina. Psihijatri su vjerovali da meskalin, aktivni sastojak pejotla, opona�a shizofreniju. Koristili su ga u terapeutske svrhe, kako bi svojim klijentima pomogli izvu�i na povr�inu osje�aje i vizije iz dubine njihove podsvijesti. Drugi su ga, pak, smatrali sredstvom prosvijetljenja, pomo�u kojeg su bje�ali iz racionalnosti doslovnog svijeta. Psihobilin, tvar sli�na meskalinu, otkrivena je 1958., a do 1961. postao je poslastica newyorskih jet-settera, koji su vikendima bje�ali u svijet vizionarskog blje�tavila. Teksas je sporo prihva�ao nove

trendove. Tu je jo� vladao pejotl. Janis je sigurno probala pejotl, no nije osjetila duhovni preporod, a �ak ni dovoljno interesa da bi ga �e��e probala. Nekoliko ljudi pu�ilo je marihuanu, ali kako je ona bila ilegalna, a grupa bila pod prismotrom, vladala je visoka razina paranoje. Joint se uglavnom palio u kupaonici i sa spu�tenim roletama. Powell St. John je svoj prvi joint dobio od Janis i Tommyja Stophera. Bio je jako tanak, no njih su ga troje podijelili sa strahopo�tovanjem. Janis i Tommy su rekli da su se napu�ili, ali Powell nije osjetio nikakve posljedice. Janis je u�ivala u travi jer je ona bila ne�to “verboten”, ali alkohol je ipak bio njezina omiljena droga. Kao i ve�ina ekipe, dr�ala se piva. Njihov je najve�i prekr�aj bila maloljetni�ka konzumacija alkohola, no alkohol je ujedno bio njihov najve�i problem. Nitko nije znao kad prestati piti.

135 Zimi 1962. u grad je do�ao novi de�ko. Che Helms je bio Teksa�anin i biv�i student Teksa�kog sveu�ili�ta, koji je �ivio u San Franciscu. Bio je samo u prolazu i iznenadila ga je kvaliteta narodne glazbe u Austinu. Ti su glazbenici postigli ono za �im su glazbenici u San Franciscu te�ili, a to je bio izvorni zvuk. Glazbenici iz sjeverne Kalifornije su zapeli u nekakvom pop-folk zvuku i istovremeno �udili za autenti�no��u. Chat je rekao Janis da bi mogla postati hit u San Franciscu. U njezinoj glavi zabljesnula je iskra op�injenosti. Odlu�ila je oti�i. Bio joj je potreban novac, a jedini na�in da do njega do�e bio je nekupovanje hrane. Jednostavno ju je krala. Na taj se na�in pripremala za odlazak s Chetom. Mnogi su �lanovi ekipe iz “Ghetta” povremeno krali po du�anima. Ve�ina je to radila zbog uzbu�enja. Janis je rado krala tegle kompota od

vi�anja ili odreske iz du�ana Checker Front preko puta i malo ni�e niz ulicu od “Ghetta”. Zatim bi veselo paradirala s plijenom pred ekipom. Bili Helmer je kra�u avokada pripisivao nemoralno visokim cijenama zbog kojih su bili nedostupni. Tako�er je mislio da bi, ako ga ulove, UHI�EN ZBOG KRA�E AVOKADA IZ DU�ANA bio jako dobar novinski naslov. “Trebali smo ih za umak od avokada!” Janis je voljela uzbu�enje �ivota na rubu; �ivota izme�u poznatog i nepoznatog. Iako su se njezini impulsi formirali u Port Arthuru, tek je u Austinu dobila priliku ra�iriti krila i isprobati let. Austin ju je podu�io javnim nastupima, pru�io joj podr�ku i priznanje te oblikovao njezin tipi�no teksa�ki satiri�an nastup. Janisin nastup u Austinu bio je odsko�na daska za nju. To je bilo mjesto u kojem je ispitala teren i stekla iskustvo kako bi bila spremna kad joj se pru�i prilika. 136

BlTNI�KA SCENA u San Franciscu I ain’t got no reason for living I cant’find no cause to die… I ain’t got no reason for going I can’t find no reason to stay here 1 got the blues I got to find me that middle road JANIS JOPLIN, “No Reason for Living’ Sredinom sije�nja 1962., nakon zavr�etka zimskog semestra na Teksa�kom sveu�ili�tu, Janis i Chet Helmes digli su palce u zrak i krenuli autostopom za San Francisco. Janis je tra�ila vi�e nego �to joj je Austin nudio. Roman Na cesti bila je mapa uz pomo� koje je tra�ila �ivot, a ve� je bila u Veniceu u Kaliforniji. Njezino sljede�e odredi�te bila je zajednica koja je �ivjela u North Beachu u San Franciscu. Janis i Chet su se najprije zaustavili u Fort Worthu, gdje su �ivjeli Chetovi roditelji. Putnici su

prihva�eni ljubazno i zadr�ani su na ve�eri, no Janis nije uspjela ste�i njihovu naklonost. Odbijala ih je njezina sirovost i stil divlje �ene. Nisu im dopustili da prespavaju. Uputili su se prema autoputu i tamo poku�avali zaustaviti kamiond�ije na putu za Kaliforniju. Za otprilike 50 sati do�li su do San Francisca. 137 Nick Graventies je scenu iz San Francisca opisao kao “nepreglednu masu ljudi”. Nick je bio visok, nje�an �ovjek, pun sna�nih emocija koje bi planule u kratkim ispadima kad je �elio naglasiti svoje rije�i. Bavio se narodnom glazbom od 1955. godine. S �ika�kog sveu�ili�ta se 1959. uputio u San Francisco. Ljudi iz North Beacha nisu se mnogo razlikovali od onih koje je Janis poznavala u Austinu i Port Arthuru. Jedina je razlika bila �to su bili brojniji. Scena je svoje postojanje mogla zahvaliti literarnim ve�erima koje je poznati radikalni

pjesnik Kenneth Rexroth odr�avao u raznim stanovima u gradu od 1940-ih. Grad na bre�uljku je svojom subkul-turom 1951. privukao pjesnika Lawrencea Ferlinghettija. On je 1953. slu�ajno naletio na ono �to je kasnije preraslo u knji�aru City Lights. Ferlinghetti je do 1955. bio jedini vlasnik. Bila je otvorena od jutra do pono�i, sedam dana u tjednu. To je bila jedina knji�ara u zemlji specijalizirana za meka izdanja u doba kad je tvrdi uvez jo� bio zakon. Vlasnici su od samog po�etka �eljeli da knji�ara postane sredi�te intelektualne i umjetni�ke zajednice. Pedesete godine 20. stolje�a obilje�ilo je objavljivanje knjiga poput Man in the Gray Flannel Suit (�ovjeka u sivom flanelskom odijelu) Sloana Wilsona i The Organization Man (�ovjeka organizacije) Williama Whytea. U njima se napadalo prodavanje du�e korporacijama u vrijeme kad su ameri�ke korporacije kontrolirale jedan od svaka dva dolara u zemlji. Za razliku od pri�a o stalnom napretku u velikim �asopisima, oni su se bunili protiv na�ina upravljanja koji je

ograni�avao navike i razmi�ljanja radnika. Na nekonformiste se u Americi pedesetih godina gledalo s prezirom i strahom jer su oni ljuljali �amac u kojem su svi sjedili i marljivo veslali. Nekonformiste je privla�ila knji�ara City Lights, a kona�ni smisao njihovih nastojanja bio je osigurati alternativu. Scena iz San Francisca privukla je pa�nju na dr�avnoj razini nakon 13. listopada 1955. kad je odr�ano �itanje poezije u galeriji Six. Te je ve�eri poeziju �italo �est pjesnika, a drugi po redu bio je Alien Ginsberg, koji je �itao svoj “Urlik”, protest u kojem je vri�tao: “Vidio sam najbolje umove svoje generacije razorene/ludilom, gladne histeri�ne gole/kako zorom gluvare crna�kim ulicama u potrazi/ za 138 �e��im fiksom…”* I Jack Kerouac je bio tamo, vi�u�i usred publike koja je pljeskala i udarala

nogama poput ritam sekcije – “To! To! To!” dok je Ginsberg brzo �itao. To je bila prekretnica. Ostatak nacije pridru�io se pobuni kad je carinik Chester McPhee zaplijenio 520 primjeraka “Urlika” na ulasku u zemlju nakon tiskanja u Britaniji. Poemu je nazvao “prosta�kom”. Ferlinghetti je uhi�en kao izdava�. Od tog je trenutka ona postala obavezno �tivo svakoga tko je u sebi nosio i najmanju iskru neslaganja s establi�mentom. Knji�ara City Lights postala je poznata u �itavoj zemlji. Janis je u�la u dru�tvo koje su pokrenuli i vodili oni koje je Ferlinghetti nazvao “dotepenci iz New Yorka”. Rexroth je dru�tvu dao ime “renesansa San Francisca”. Kad je Janis do�la 1963., umjetni�ka scena bila je na vrhuncu. Mnogi od onih koji su �inili srce pokreta ve� su pobjegli iz North Beacha u manje izlo�ena mjesta. Poznati lokalni pjesnik Michael McClure preselio se u Haight-Ashbury. Lawrence Ferlinghetti je povremeno �ivio u Big Suru. Autobusne ture prijevoznika Gray Line po bitni�kom podru�ju

ozna�ile su kraj �ivahne subkulture koja se hranila vlastitom energijom. Janis je do�la na mjesto krcato ljudima koji su bili poput nje same. Glas koji je pratio to podru�je privukao je traga�e iz svih krajeva zemlje. Stigli bi nepovezani, u potrazi za korijenima. Janis je u po�etku �ivjela s Chetom Helmsom i njegovim prijateljima, a zatim nastavila dalje. North Beach je Janis ponudio pravo me�urasno iskustvo, jer je obilovao etni�kom i dru�tvenom raznoliko��u kakvu ona do tada nije poznavala. To je bila jedna od prvih integriranih zajednica u Americi. George Wallace je izabran za guvernera Alabame sa sloganom “Segregacija danas; segregacija sutra; segregacija zauvijek!” Segregacija je u San Franciscu bila napadana u novinama i nadgledana od strane policije, a oni koji su u njoj �ivjeli jo� su se ja�e vezali za svoje ideale. Njihov na�in razmi�ljanja ljudi s granice prerastao je u osje�aj zajedni�tva koji je bio dobrodo�ao jer je ve�ina njih prekinula veze sa svojim domovima.

Prijevod Slobodan Drenovac 139 Spavaju�i na betonskim podovima i u potkrovljima susjednih skladi�ta, bitnici su njegovali smisao mota “Svi za jednog, jedan za sve”. Onaj tko je imao novca nabavio bi hranu, a svaka bi osoba pridonijela koliko je bila u mogu�nosti. Janis se dru�ila s grupom ljudi koja se okupljala u iznajmljenom stanu njihova dobrog prijatelja i darovitog umjetnika Kenaija. Kenai je bio Filipinac, ali su njegovi roditelji bili diplomati, pa je odrastao svugdje osim na Filipinima. S trinaest godina upisao je Sveu�ili�te Northwestern u Illinoisu. Promijenio je nekoliko koled�a, sve dok kona�no nije diplomirao englesku povijest i psihologiju. Godine 1956. odustao je od studija arhitekture kako bi postao bitnik i �ivio u North Beachu. Neko je vrijeme pomagao u pripremi �asopisa od 20 stranica pod nazivom Beatitude, koji se prodavao na podru�ju Zaljeva. �ivio je �ivotom

umjetnika, tra�e�i jako malo i daju�i sve �to je imao, a sve sa smije�kom na prijateljskom licu. Znao je u tri ujutro obi�i barove i okupiti sve ljude u svom stanu. Ljudi bi donijeli hranu, a netko bi uvijek oti�ao do pekare na uglu ulica Union i Grant kupiti puno francuskog kruha. Ponekad, kad bi prijatelj koji je radio u ribarnici u luci donirao 20 kilograma ra�i�a ili jastoga, ta bi okupljanja bila prave gozbe. Ponekad je bilo malo hrane, ali koliko god da je bilo, sve su dijelili. Nitko nije ni�ta obezvrije�ivao, osim konvencionalizma. Ljudi su htjeli osjetiti sve, pa bilo to samo zbog pukog eksperimentiranja. Ameri�ka uprava za hranu i lijekove je u svibnju 1960. odobrila prvo oralno sredstvo za kontracepciju. Ovaj je lijek pripremio put za seksualnu revoluciju koju je Janis upoznavala. Allen Ginsberg se u kolovozu 1963. opet pojavio u gradu. Vratio se s putovanja po Indiji i donio svje�u koncepciju svoje poruke slobodne ljubavi koja �e spasiti svijet: zanimale su ga seksualne

orgije, svijet ujedinjen u veliku obitelj putem fizi�kog zbli�avanja. Eksperimentiranje je bila glavna rije�, bilo da se radilo o heteroseksualnim ili homoseksualnim odnosima. Uzbu�enje stvaranja i sudjelovanja u �ivom umjetni�kom okru�enju bilo je poja�ano upotrebom raznih droga, osobito speeda, kojima je obilovala bitni�ka scena. Speed je naslijedio kavu, koja je bila omiljena droga ranijeg doba, intenzitetom ni blizu speedu. Taj je 140 Benjamin Jopling, na� pra-pra-pra-djed. Benjamin je doveo obitelj iz Virginije preko Alabame u isto�ni Teksas. �enio se �etiri puta i imao 22 djece. (Uz dozvolu obitelji Joplin) Charles Alexander Joplin, na� pra-pra-djed, bio je Benjaminovo �esnaesto dijete. Pomagao mu je u izgradnji nastambi u okolici Lubbocka u Teksasu. Bio je poznat po inicijalima C.A. Svojih sedam

sinova tako�er je zvao njihovim inicijalima. (Uz dozvolu obitelji Joplin) C.A., na� pra-pradjed, i njegova mladenka Margaret Elmira White. Ovdje ponosno pokazuju svu imovinu s kojom su zapo�eli �ivot pored mjesta Joplin u Teksasu. (Uz dozvolu obitelji Joplin) Seeb Winston (S.W.) Joplin – na� djed – bio je najstariji od jedanaestoro djece C.A. i Margaret Joplin. Upravljao je velikim rancem nedaleko od Tahoke u Teksasu, vodio stoku u Montanu i uputio se na Aljasku. Zatim se vratio u Teksas, o�enio Florence Porter i �ivio u Amarillu, gdje je nadzirao obore stoke. (Uz dozvolu obitelji Joplin) Robert Urv Porter, na� pra-pradje�, doveo je obitelj u Teksas na brodu koji je plovio niz rijeku Mississippi i jedrenjaku koji je plovio prema Velascu u Teksasu. Odatle su se kolima, koje su vukli volovi, uputili prema sredi�njem Teksasu, gdje su osnovali imanje nazvano Porter’s Prairie

(Porterova prerija). (Uz dozvolu obitelji Joplin) Florence Elizabeth Porter, na�a pra-ba ka, ro�ena je kao k�i Roberta Portera i njegove druge �ene Arminte Robertson Porter kad su njemu bile 62 godine. Bila je �etrnaesta o� �esnaestero djece. Kasnije je u �ivotu sama nau�ila voziti automobil, kako bi poha�ala satove kuhanja, koji su joj bili potrebni jer je vodila preno�i�te. (Uz dozvolu obitelji : Joplin) Arminta Robertson Porter – na�a pra-prabaka – i njezine k�eri snimljene nakon �to je Robert Porter umro, a obitelj se odselila u Georgetown u Teksasu. Florence je dolje desno. (Uz dozvolu obitelji Joplin) Skup obitelji Porter na imanju Porter’s Prairie, ku�i Roberta Portera. To je bila prva dvokatnica oblo�ena oplatom u okrugu Burleson u Teksasu. Fotografija je snimljena nedugo prije Robertove smrti 1899. (Uz dozvolu obitelji Joplin)

Eastovi – preci maj�inog oca Na� pra-pradje� Ulysses Sympson Grant East i njegova �ena Anna Belle Bowman East te njihova djeca Violet, Cecil (na� djed), Vern i Floyd. Eastovi su se doselili u Illinois po�etkom 19. stolje�a. Pri�a se da je Cranlov pra-pradje� o�enio pripadnicu indijanskog plemena Cherokee. (Uz dozvolu obitelji joplin) John Milton Hanson (na� pra-pra-pradjed), koji je osnovao imanje u divljini okruga Henry u Iowi i ostavio �enu da se brine o farmi dok je on tra�io bogatstvo za vrijeme kalifornijske zlatne groznice. (Uz dozvolu obitelji Joplin) Cecil i Laura East i njihovo �etvero djece. Dorothy stoji u sredim. Ostali su, s lijeva: Barbara, Mildred (Mimi) i Gerald. �ivjeli su u Nebraski u Oklahomi i Amarillu u Teksasu, gdje su se rastavili nakon �to se Dorothy udala. (Uz dozvolu obitelji Joplin)

i invi) – �etiri generacije Hansonovih. ! lonry I lanson (na� pra-pra-pradje�) u gornjem desnom kutu, slu�io je kao �asnik u generalskom sto�eru tijekom Gra�anskog rata. Henryjev sin Herbert o�enio je Stellu Mae Sherman. Njihova najstarija k�i Laura (na�a baka) prikazana je sa svoje dvoje djece, malim Geraldom i najstarijom Dorothy, na�om majkom. (Uz dozvolu obitelji Joplin) Dorothy i njezine sestre i brat na njihovom omiljenom konju Beauty u Nebraski, nedugo prije nego je njihov otac izgubio farmu za vrijeme Velike depresije. (Uz dozvolu obitelji Joplin) Dorothy East je kao maturantica bila glavna pjeva�ica u priredbi koju je sponzorirao klub Lion’s. Dorothy je prva djevojka desno od centra. (Uz dozvolu obitelji Joplin) Na� oleic, So Ih Ward Joplin, sin Seeba i Florence Joplin. Ova je fotografija snimljena kad je po�eo raditi za Texaco, nedugo nakon

vjen�anja. (Uz dozvolu obitelji Joplin) Janis, stara svega nekoliko mjeseci, i na�a majka Dorothy ispred na�e ku�e u Ulici Procter u Port Artliuru. (� obitelj joplin) Dorothv East (na�a majka) je kao dvadesetdvogodi�nja djevojka radila na radijskoj postaji u Amarillu i upoznala budu�eg supruga Setha. Reputaciju �face” stekla je jednom prilikom kad je, mahnito poku�avaju�i otkriti za�to postaja ne emitira, rekla: “Ne razumijem kako ova prokleta stvar radi” te otkrila da �stvar” radi i da je prenijela njezinu psovku u svaku ku�u i farmu u tom podru�ju. (Uz dozvolu obitelji joplin) Studijska fotografija trogodi�nje Janis i na�e majke. Dorothy je obo�avala svoju k�erkicu. (� obitelj Joplin) Janis, stara oko �est ili sedam godina, ispred novog obiteljskog doma u Ulici Lombardy. Dorothv je Janis sa�ila mnogo dra�esnih haljina,

poput ove oprave. (� obitelj Joplin) Zra�na snimka grada Port Arthura u Teksasu iz 1940-ih. U prvom se planu nalazi otok Pleasure. Velika bijela zgrada u sredini je plesna dvorana. Tobogan i centar su to�no iza nje u podru�ju zvanom mol Pleasure. Otok je od grada odvojen kanalom. U daljini se vide cisterne rafinerije. (Uz dozvolu obitelji Joplin) Janis sjedi na gustoj travi i dr�i svog najboljeg prijatelja. (� obitelj Joplin) Na putu u Los Angeles, u posjet Dorothvnoj obitelj, Janis i ja poziramo u sli�nim haljinama koje je ona sa�ila za nas. (� obitelj Joplin) Janis, stara oko 10 godina, u jednoj od haljina koju je za nju sa�ila na�a majka. (� obitelj Joplin) Janis je obo�avala na�eg malog brata Michaela. On je za nju bio poput �ive lutke. (“� obitelj Joplin)

cen|.i s djevoj�icama iz susjedstva. U susjedstvu ku�e u Ulici Lombardv �ivjele su brojne obitelji, pa je bilo mnogo prijatelja za igru svih dobnih skupina. (� obitelj joplin) Seth i njegova djeca u stra�njem dvori�tu, pred �ivicom koju je iskopao i zasadio na pa�njaku za krave preko puta. Janis je tada bilo 13 godina. (� obitelj Joplin) Janis (druga s lijeva) je koristila svoje umjetni�ke talente u navija�kim kampanjama u �koli. Ovdje, ona i nje/ine �kolske prijateljici” planiraju pogreb sljede�ih protivnika njihove mom�adi ameri�kog nogometa. Njezina odje�a je zna�ajno druga�ija od odje�e drugih djevojaka. Suknja joj je kra�a i nema bijele �arapiee i mokasine. Prijateljica na�e obitelji Kristen Bovvon je druga s desna. (Uz dozvolu Krista Bouvp) Janis stoji ispred crte�a olovkom i tintom koji je nacrtala tijekom ljetnog volontiranja u lokalnoj

knji�nici, gdje je crtala ilustracije za dje�ji dio oglasne plo�e. Slika je objavljena u novinama u/, komentar: “Posao knji�ni�arke probudio je svestranost tinejd�erke.” (� The Port Arthur News) I.mis (druga s lijeva) se u ljeto nakon 1. razreda srednje �kole pridru�ila portar turskom Malom kazali�tu. U ovoj izvedbi predstave Nedjelja ko�ta pet pesosa glumila je neiskusnu djevojku. (Uz dozvolu Jirna Langdona i Granta Lyonsa) Janisina slika iz godi�njaka 1. razreda srednje �kole. Cesto se obla�ila u crno, opona�aju�i umjetnike bitnike. Dru�ila se s de�kima koji su slu�ali narodnu glazbu i jazz, �itali dobru knji�evnost i op�irno raspravljali o intelektualnim temama. (Uz dozvolu obitelji joplin) Djed Joplin nas je posjetio 1960., nakon �to se drugi put o�enio. Janis je tada bila u 2. razredu srednje �kole. Odjevena je u omiljeni kompleti� kraljevsko plave boje. (� obitelj Joplin)

Studijska fotografija iz 1960.-1961., kad je Janis poha�ala Lamar dr�avni tehnolo�ki koled� u obli�njem Beaumontu u Teksasu i poslovnu �kolu u Port Arthuru. (� obitelj Joplin) Janis se zabavljala u Kaliforniji. Ovdje pozira kao prava �minkerica koja ide na pla�u. (� obitelj Joplin) Janis je u ljeto i jesen 1961. poku�ala �ivjeti na podru�ju Los Angelesa i Venicea. U po�etku je �ivjela sa sestrama na�e majke. One su prikazane na ovoj slici kako sjede nasuprot svojim k�erkama. S lijeva na desno tu su: Jean Pitnev, Mildred “Mirni” Krohn, Janis, Barbara Irvin i Donna MacBride. (Uz dozvolu Donne MacBride) Na Teksa�kom sveu�ili�tu Janis se dru�ila sa skupinom izvo�a�a narodne glazbe i novinarima �asopisa Ranger. �esto su se okupljali u nekoliko stanova koje su od milja nazivali “Ghettom”. S lijeva, u stanu Teda Kleina u “Ghettu”, tu su: Ted Klein, Ray ” Papa” Hansen,

Gilbert Shelton te Pat i Bill Helmer. (� Texas Ranger; uz dozvolu Texas Student Publications; iz kolekcije Teda Kleina) LIJEVO – Janis je u ljeto 1962. upisala Teksa�ko sveu�ili�te u Austinu. Odabrala je smjer umjetnost, ali je ve�inu vremena provodila dru�e�i se sa sve brojnijom skupinom glazbenika koja je svirala narodnu glazbu. Nau�ila je svirati autoharfu i isticala se toliko da je postala temom �lanka pod naslovom ONA SE USUDI BITI DRUGA�IJA u �kolskim novinama The Summer Texan. (� The Summer Texan; uz dozvolu Texas Student Publications) Skupina je srijedom uve�er pjevala na zabavama u klubu Chuckwagon u udruzi studenata. Ovdje Janis nastupa s Powellom St. Johnom i Lannyjem Wigginsom. (� 1963. godi�njak Cactus; uz dozvolu Texas Student Publications) �etvrtkom uve�er Janis i njezina dru�ba iz Austina �esto su pjevali u Ken Threadgill’s baru,

preure�enoj benzinskoj stanici u predgra�u. (� Tom Hatch) Kenneth Threadgill je prvi u Austinu dobio dozvolu za to�enje alkohola nakon ukidanja prohibicije. Po�eo je prodavati alkohol i dovoditi lokalne glazbenike. Zahvaljuju�i godinama iskustva, pru�io je Janis znanje i podr�ku koji su joj bili potrebni (� Burton Wilson) 1 Janis se u sije�nju 1963. preselila iz Austina u San Francisco. Povremeno je radila sve i sva�ta te �ivjela �ivotom umjetnice i bitnika u potrazi za samom sobom. Po�ela je profesionalno pjevati u lokalnim klubovima. U Kaliforniji je nau�ila svirati gitaru kako ne bi morala s glazbenom pratnjom dijeliti skromne honorare koje je dobivala za pjevanje. (Uz dozvolu arhiva Michaela Ochsa i obitelji Joplin)

Janis se u prolje�e 1965. vratila ku�i Janis je imala novu gitaru sa 12 �ica, pa mi je dala svoju staru sa �est �ica. Kad je prilikom putovanja automobilom kroz SAD 1964. Janis navratila doma, nau�ila me svirati. Nosila je tipi�nu bitni�ku odje�u: crne dol�evite i zlatne medaljone uz traperice i sandale. (� obitelj Joplin) nakon zastra�uju�eg iskustva s upotrebom speeda u San Franciscu. Provodile smo tipi�no �enske sate prave�i frizure i eksperimentiraju�i sa �minkom i odje�om. (Uz dozvolu obitelji Joplin) Prije nego je postala pjeva�ica, Janis je svoj umjetni�ki dar usmjeravala na slikanje i crtanje. U srednjoj �koli nacrtala je ovu brzu skicu prijatelja iz razreda i de�ka iz 2. razreda srednje �kole Rooneva Paula. (Uz dozvolu obitelji joplin)

Janis je na koled�u naro�ito privukao izdu�eni stil Modiglianijevih portreta. Taj je njegov pristup primijenila na ovoj slici, koja je godinama visjela u obiteljskoj blagovaonici. (Uz dozvolu obitelji Joplin) Preklinjala sam Janis da me portretira, o�ekuju�i da �u pozirati kao ju�nja�ka ljepotica pred kaminom. Umjesto toga, Janis je naslikala ono �to je vidjela: 11-godi�njakinju koja se dosa�uje i preko ramena promatra �to radi njezina sestra. (Uz dozvolu obitelji Joplin) sna�ni napitak bogat kofeinom pla�io ljude na po�etku stolje�a, kad je vladao takozvani boemski kult kave. U�ivatelje se upozoravalo da /bog pi�a mogu izgubiti samokontrolu i do�ivjeti napade nervoze i depresije. Speed je bio beskrajno ve�i korak na istom putu. Kako je to zabilje�io njegov biograf Tom Clark, Jack Kerouac je napisao jednu verziju romana Na cesti 1951. u dvadeset dana krcatih kavom i

benzedrinom. Kerouac se pridr�avao formule koja je vrijedila u zajednici u North Beachu: neko je vrijeme radio i �ivio prili�no urednim �ivotom, a zatim bi sve napustio i izolirao se sa svojom pisa�om ma�inom, kljukao speedom i bilje�io uspomene o skitnjama iz ranijih dana. I Big Sur, objavljen 1962., napisan je na manjevi�e sli�an na�in. I alkohol je bio �esta droga u North Beachu. Janisina tolerancija na alkohol dosegla je razinu kad je mogla popiti puno uz malo vidljivih posljedica. U dvadesetoj godini po�ela je razvijati ovisnost prema svom “teku�em prijatelju”. Coffee Gallery je postalo jedno od mjesta koje je Janis najradije posje�ivala. Tamo je �esto i pjevala, ali to nikada nije bio izvor prave zarade. Kenai je ponekad tijekom nastupa i�ao naokolo sa �e�irom, ali nikada ne bi skupio vi�e od osam dolara. Tamo je �esto nastupao i James Gurley, koji je kasnije svirao s Janis u Big Brother

and the Holding Company. Izvodio je originalnu jezivu glazbu i isticao se svojom posve obrijanom glavom. Sam Andrew – tako�er budu�i �lan Big Brothera – svirao je jazz sa Steveom Martinom. Janis je u Coffee Gallery upoznala svoju kasniju cimericu i dugogodi�nju prijateljicu Lindu Gottfried. Linda je bila djevojka iz Los Angelesa, koja je upravo navr�ila 19 godina i bavila se �ivotnim frustracijama. Ljubavnik joj je rekao: “Idi u San Francisco. Nisi jedina koja se tako osje�a. Idi u Coffee Gallery i potra�i moju prijateljicu Janis Joplin.” Linda se, slijede�i njegove upute, pojavila tamo, a Janis je te ve�eri nastupala. Janis je �ivjela u podrumu u Ulici Sacramento. To nije bio stan u podrumu. Linda je ispri�ala kako se radilo o podrumu ku�e koju su iznajmili ljudi koji su bili Janisini obo�avatelji. Dopustili su Janis

157 da tamo �ivi besplatno, jer su rado slu�ali njezino pjevanje po ku�i. Linda se uselila i dvije su djevojke �ivjele zajedno s prekidima. Djevojke su zajedno planirale dan, a osnova je bila poticanje vlastite kreativnosti. Osim Janisine strasti prema slikanju, otkrile su mnoge nove na�ine izra�avanja – fotografiju, poeziju, pjevanje i drugo. Bilo je puno mjesta koje je trebalo vidjeti, stvari koje je trebalo u�initi i ljudi koje je trebalo upoznati. No�u bi se umorne vratile ku�i i podijelile gotove �pagete s umakom od raj�ice iz konzerve i sladoled na �tapi�u. Biti umjetnik zna�ilo je tuma�iti iskustvo drugima. Sto se vi�e osoba okretala karizmati�nim snagama �ivota ili umjetni�kim djelima, to je vi�e u�ivala u energiji koju nazivamo �ivotom.

Janis je 1963. nastupila u lokalnoj radio emisiji Petera Albina, jednog od osniva�a Big Brother and the Holding Company, grupe kojoj �e se 1966. priklju�iti. Janis je bila ne�to ja�a i lice joj je bilo osuto �itavo vrijeme. Nosila je mu�ke veste, na kojima je nekoliko gumba uvijek bilo otkop�ano i mogle su joj se vidjeti grudi. Pjevala je grubim glasom, koji je jo� vi�e nagla�avao nezgrapnost i prkos njezinog fizi�kog izgleda. Janis je pjevala s Rogerom Perkinsom, Larryjem Hanksom i Billyjem Robertsom. Nastupali su �irom grada, u Folk Theateru i drugim mjestima. Imali su dogovoren nastup na San Francisco State Music Festivalu, koji je organizirao brat Petera Albina. Nikada se nisu pojavili na festivalu, mo�da zato �to je Janis ozlijedila nogu poku�avaju�i se pijana popeti na svoju Vespu. A mo�da ju je ipak na izostanak s festivala natjerao zov ceste. Pri�a se daje negdje 1963. Janis autostopom oti�la do New Yorka kako bi nakratko upoznala izvor bitni�kog pokreta,

Greenwich Village. Chet Helms je rekao da je, kad su stigli u sije�nju 1963., Janis bila jako uzbu�ena zbog puta od Austina do San Francisca. Povjerila mu se: “Nikada nisam stopirala toliko daleko.” Privila se uz njega kao nje�na �ena koja tra�i za�titu mu�karca. Put preko �itave zemlje kasnije iste godine bio bi ogroman odmak od straha koji je pokazala Chetu. Put, bilo da je i�la sama ili s nekim, izgleda vjerojatnije ako uzmemo u obzir mre�u ljudi koji su se bavili narodnom glazbom, koja 158 se ra�irila od jodne do druge obalo. Mitni�ki pokret je dovoljno dugo postojao i uspio se pro�iriti u �itav niz kavana �irom zemlje. Ve�ina njih bila je donekle povezana sa sveu�ili�tima. Budu�i daje autostopi-ranjo mladim bitnicima predstavljalo najzna�ajnije iskustvo, skupina jo bila jako pokretljiva. U svakoj je enklavi bilo dobro poznato tko su najve�i

talenti u drugim mjestima. Janis je vjerojatno iskoristila ovu vrstu alternativne �eljeznice. John F. Kennedy ubijen je u Dallasu 22. studenoga 1963. i taj je doga�aj zapo�eo eru negativnih osje�aja prema Teksasu. Smatralo se da tamo �ive lu�aci. To je vjerojatno u�vrstilo Janisino uvjerenje �a Teksasu nema pomo�i. Ako su JFK-a uspjeli upucati usred bijelog dana, zna�i da tamo dolje ni�ta nije sigurno. Vjerojatno je bilo lako sjediti u baru u San Franciscu i omalova�avati vlastitu saveznu dr�avu. I narodna glazba bila je tema vijesti. U izdanju �asopisa Look, objavljenom 27. kolovoza, pisalo je: “Ju�er je to bio samo ezoteri�ni hobi poznavatelja povijesti i glazbenih stru�njaka. Danas je to preraslo u show business. Uz ciku i vrisku, narodna glazba pre�la je put iz kavana preko kampusa do udarnih termina na televiziji.” Emisija Hootenanny se redovito prikazivala na televiziji subotom. Peter, Paul and Mary su zara�ivali 7500 dolara po koncertu. Popularne

skupine narodne glazbe rje�e su nastupale na kampusima i zara�ivale veliku lovu na reklamama za cigarete i po no�nim klubovima. Prihva�anje narodne glazbe na nacionalnoj razini vjerojatno je pomoglo Janis u odluci da se uputi u New York kako bi iz prve ruke iskusila Greenwich Village. U prosincu je pro�la kroz Port Arthur, iznenada se pojaviv�i na bo�i�nom okupljanju svojih prijatelja u ku�i Jima Langdona u Lafayettu. On je napustio �kolu i po�eo raditi za lokalne novine kako bi uzdr�avao svoju obitelj koja je rasla. Ve�ina Janisinih prijatelja poha�ala je tre�u godinu koled�a na Teksa�kom sveu�ili�tu, Tehnolo�kom koled�u Lamar ili drugim dobrim ju�nja�kim �kolama. Nekolicina se o�enila i imali su djecu. Do tada je sigurno ve� postalo jasno da se njezin �ivot drasti�no razlikovao od �ivota njezinih prijatelja. Dok je Janis u�ila za diplomu iz bitni�kog iskustva, oni su poku�avali ostvariti karijeru i razmi�ljali

159 0 odgoju djece. Njihova su dru�tvena uvjerenja i umjetni�ka stremljenja ostala ista, ali privatni su se prioriteti mijenjali. Janis su prihva�ali kao sebi sli�nu, ali bila je sli�nija mu�karcima. �ene iz skupine su uglavnom bile supruge, a �esto i majke. Radile su kako bi financirale �kolovanje svojih mu�eva. Kuhale su i pospremale nakon cjelono�nih pijanki, razgovora i slu�aonica glazbe. Janis je �ivjela u Veniceu, San Franciscu i New Yorku, imala odnose s mu�karcima i �enama i navodno je njezin �ivot bio usmjeren prema razvoju umjetni�kog talenta. Pitam se kako li se osje�ala kad se vra�ala ku�i? Ve�ina �ena koje je poznavala u Port Arthuru nisu joj bile uzor. Ne bi se moglo re�i ni da su joj bile prijateljice kojima se mogla povjeriti. Cesto su bile tek privjesak pravoj jezgri grupe, mu�karcima, i njihovim veselim intelektualnim sijelima. Rae

Logan i Gloria Haston objasnile su kako tada nitko nije razmi�ljao o pitanjima spolnih uloga. To pitanje �e se pojaviti, ali ne 1963. godine. Janis je uskoro krenula prema New Yorku. Linda Gottfried je objasnila kako je Janis oti�la tamo kako bi zaradila i u�tedjela novac, te kako ne bi pokvarila svoju sliku umjetnice u San Franciscu rade�i u Kalif orniji. Namjeravala se vratiti u San Francisco i nastaviti istra�ivati svoju kreativnost. U New Yorku se zaposlila kao operator i radila je za veliku kompaniju. Preselila se u jeftini hotel pun glazbenika 1 drogera�a. �ivjela je na rubu, zara�uju�i za �ivot i poku�avaju�i �ivjeti umjetni�ki u Villageu. Naletjela je na Gilberta Sheltona i Joea E. Browna, prijatelje iz Austina. Gilbert ka�e da je izgledala isto kao u Austinu, samo malo mr�avije. Izgubila je jedrinu koja ju je krasila u”Ghettu”. Te je godine speed preplavio New York. “Bio je

najnovija droga i moglo ga se na�i svugdje”, kako Barry Miles pi�e u svojoj knjizi Ginsberg. Allen Ginsberg je u velja�i 1963. pisao Timothyju Learyju: “Svi se klinci fiksaju drogom koju nazivaju mefadrin. To je amfetaminski poluhalucinogen – nisam je jo� isprobao. To je najnovija moda.” Postojala su i ogromna dru�tva �iji su �lanovi slobodno istra�ivanje seksualnosti poja�avali stimulativnim svojstvima marihuane. Myra Friedman u knjizi Burried Alive (�ivi pokopani) ponavlja pri�e Linde Knoll, koja je poznavala Janis u New Yorku. Linda tvrdi 160 da je Janis tijekom ljeta 1964. uzimala speed u stanu na Lower East Sideu. Moji izvori pori�u bliskost Knollove s Janis i tvrde da se radi 0 perifernoj osobi. Janis je vjerojatno konzumirala ne�to speeda, ali Linda Gottfried vjeruje da je Janis ozbiljno zabrazdila u speed tek kasnije.

Janis je nastupala i u New Yorku. Pozvala je Gilberta Sheltona i Joea E. Browna u klub kako bi je poslu�ali. Do�li su, u�ivali u glazbi, da bi tek onda shvatili kako se nalaze u gay baru. Bilo im je neugodno, pa su pristojno dali petama vjetra. Istra�ivanje seksualnosti bio je sastavni dio njezinog �ivota: kasnije se prijateljima hvalila svojom crnom ljubavnicom. U kolovozu je Janis napustila New York u �utom Mini Morris kabrioletu, koji je podsje�ao na bubu. Skrenula je s puta nekoliko stotina kilometara kako bi nas opet posjetila. Ja sam tada bila u 1. razredu srednje �kole i vje�bala u orkestru preko ljeta. Pored brojnih Chrysler limuzina i Chevrolet karavana koji su �ekali kako bi pokupili moje kolege iz orkestra, nalazio se kabriolet sa spu�tenim krovom. Jedna ruka je mahnula i glas je uzbu�eno i veselo povikao moje ime. “Kako si?”, upitala me Janis, a zatim brzo po�ela opisivati svoj �ivot. “U New Yorku je bilo

super!”, pri�ala je zaneseno. “Jednostavno sam morala stati i ispri�ati ti kako je bilo. Zar moj auto nije prekrasan? Obo�avam ga! Tako je lijepo voziti se autoputom s kosom na povjetarcu.” Bilo nam je drago �to je Janis kod ku�e. Ku�a je uvijek bila �ivlja kad je ona bila u njoj. Svakodnevne su stvari postajale uzbudljivije. Razgovori za ve�erom, koji su ionako bili zanimljivi, tada bi postali jo� zabavniji, jer bi ih pro�imalo vi�e smijeha i po�alica. “Imam iznena�enje za tebe”, rekla je Janis kroz smijeh. “U New Yorku sam sebi nabavila gitaru sa dvanaest �ica, pa moja stara gitara sa �est �ica ide tebi.” Bila sam odu�evljena. Sirila je moje vidike o glazbi koju sam na saksofonu svirala u orkestru! Vrat gitare je bio iskrivljen, a �ice tako daleko od pragova da sam morala koristiti a capo kako bih uop�e mogla svirati, ali to je ipak bila moja prva gitara 1 dobila sam je od sestre.

161 Vje�bale smo u prednjoj spava�oj sobi, odmah do kuhinje. Janis je dubokim glasom pjevala blues i pokazala mi kako svirati akorde i kliziti preko pragova. Rekla je: “Evo, sada ti malo sviraj” i oti�la u susjednu sobu. Bilo mi je �etrnaest godina i zavidjela sam joj na ve�im i ja�im rukama, ali sam uvijek bila spremna probati. Zabacila sam glavu i glasno zapjevala “Highway Fifty-one”, a zatim zasvirala na gitari “Done turned its back on me”. �im sam po�ela pjevati, Janis se, smiju�i se, pojavila iza ugla. “�ula sam te!” Istina, moj je glas u to vrijeme vi�e li�io crkvenom sopranu i nije imao grlenu snagu koju je ta pjesma tra�ila, ali je ipak bilo zabavno. Janis je bila moja jedina veza s takvom glazbom, a ja sam u�ivala u njoj dok je ona bila kod ku�e. Tata je u nevjerici odmahivao glavom dok je auto odlazio niz prilazni put, a Janis mahala na po�etku svog putovanja prema San Franciscu. Prekri�io je prste nadaju�i se da �e uspjeti, ali

je ipak bio zabrinut poput svakog oca. Bio je to hipijevski, “drndavi” auto, iz kojega je benzin tako curio da je mislio kako �e ostati bez novca samo dok ga natanka. Na putu prema Kaliforniji zaustavila se u Austinu. Tamo�nju ekipu zadivila je pri�ama o pjevanju za novac u newyorskim klubovima. Bili su ponosni �to je jedna od njih dogurala dalje od besplatnih nastupa na okupljanjima studenata i zara�ivala novac svojim gazama. Pat Brown joj je �estitala na novom izgledu. Janis je bila odjevena u jednostavnu haljinu, smr�avjela je i podigla kosu. Bila je vesela i optimisti�na i, o�ito, ponosna na sebe. U San Francisco je stigla �iva i zdrava, a s puta je poslala dvije razglednice doma. rujan 1964. Provela sam no� u Renou. U Nuggetu, na�alost, nije bilo mjesta, pa sam spavala na stra�njem

sjedi�tu auta koji sam parkirala na benzinskoj crpki Royal. No to je, ipak, bila no� u Renou! Izgubila sam 60 centi na automatu – ufff. Bit �u u San Franciscu do podneva. Pisat �u uskoro. PUSE 162 rujan 1964. �et. 10:30 Aim PUSE Janis se brzo opet uklopila u ekipu sa Zapadne obale. �to je du�e boravila u Kaliforniji, to je postajala odanija bitni�koj usredoto�enosti na sada�njost. Naveliko je konzumirala alkohol. Za nju su pijanstvo i prirodnost bili jedno, jer je alkohol ljude privremeno osloba�ao dru�tvenih ograni�enja. U svom umjetni�kom dru�tvu isprobala je i druge droge kako bi istra�ila njihovu sposobnost ja�anja neukro�ene slobode

koju je tra�ila. Janis u svojoj potrazi za istinom nije zanemarivala zabavu. Linda Gottfried je rekla kako je bila “cini�na, sarkasti�na i zabavna”. Janis ju je nasmijavala. Bio je to humor koji je predstavljao komentar dru�tva; interne fore koje su, iza �injenica, skrivale dru�tveni komentar. “Mi smo znali da je J. Edgar Hoover peder” – to je bila njihova vrsta humora. Janisina ekipa znala je da ostatak dru�tva skriva svoje �elje, porive i u�itke koje nalazi u izvanbra�nom seksu, homoseksualnim odnosima i psihoaktivnim tvarima poput alkohola ili drugih droga. Humor je ja�ao njihovo uvjerenje da se razlikuju od ostatka Amerike samo utoliko �to priznaju ono �to �ine. Kongres je 1964. prihvatio Zakon o ljudskim pravima i rasna integracija napokon je ozakonjena. Linda Gottfried se prisjetila Janisina stava o toj temi: “Janis je sebe nazivala prvom crno-bijelom osobom.” Nije bilo dovoljno pjevati crna�ku

glazbu ili �ivjeti Kerouacovo ili crna�ko vi�enje plemenitog na�ina �ivota. Janis je tragala za unutarnjom samointegracijom kako bi prestala biti isklju�ivo bijela. �eljela je pokupiti sve najbolje iz svih naslije�a. Bob Dylan je u velja�i 1964. izdao album The Times They are A-Changing (Vremena se mijenjaju), �iji je naslov bio prikladan opis situacije. Glazba je predstavljala sastavni dio Janisina iskustva u North Beachu. Nick Gravenites, koji je pjevao po lokalnim klubovima, poznavao je glazbu kao na�in pridavanja zna�enja stvarima koje se nisu mogle druga�ije objasniti. “To je na�in da svom �ivotu da� 163 smisao”, tvrdio je svojim dubokim, sna�nim glasom, dok je njegov zapovijedni pogled potvr�ivao jednostavnost njegovih rije�i. Janis, Nick i mnogi drugi nastupali su jedni za druge u lokalnim klubovima. “Nije postojala profesija

glazbenika. Sve se radilo iz ljubavi, za tri dolara i cheesburger”, rekao je Nick. Knji�ara City Lights objavljivala je knji�evni �asopis pod nazivom Journal far the Protection ofall Beings (�asopis za za�titu svih bi�a). Bila je to “revolucionarna revija”, odnosno otvoreni forum za necenzori-rane rasprave o bilo kojoj temi. Drugi broj iza�ao je 1964., a naslovnicu je krasila slika Ezre Pounda. “Umjetnici su antene ljudskog roda”, napisao je Pound u “The Teacher’s Mission” (Misija u�itelja). Janisine antene bile su u pogonu i primale signale svih programa. Tata je, u jeku bitni�ke potrage za otvorenim diskursom, do�ao u posjetu. Oti�ao je iz Port Arthura tvrde�i da se radi o poslovnom putu, ali njegov jedini cilj bio je posjetiti k�erku. Do�ao je pomo�i Janis da prona�e samu sebe i uvjeriti se da je s njom sve u redu. Gledao ju je u o�i i nikada nije osu�ivao njezin na�in �ivota. Pa�ljivo je birao �to �e re�i, poku�avaju�i joj pomo�i. Tata je pohvalio njezin umjetni�ki

rad i prekrasne pjesme koje je napisala. Tvrdio je da je ona divna osoba. Rekao je Janis: “Daleko �e� ti dogurati.” Ipak se bojao dok je ulazio u svijet svoje divlje mlade k�erke. Vozila ga je po gradu u svom Mini Morrisu jednako brzo nizbrdo kao i uzbrdo. “Uspori”, preklinjao ju je. “Nikada”, nasmijala bi se. Tata je Janis i Lindu odveo na ve�eru i savjetovao im da se ne odvoje potpuno od mainstreama. To je bila publika koja je trebala kupovati Janisine slike i pjevati njezine pjesme. Dao im je savjet kako ostati u kontaktu s dru�tvom. “Svakoga bi tjedna trebale kupovati �asopis Time i pro�itati ga od korica do korica. U Timeu �ete na�i sve �to trebate znati o svijetu, a istovremeno �e vam ostaviti mogu�nost da donosite nezavisne odluke.” �ak i nakon �to je tata oti�ao, njegov se savjet obavezno primjenjivao �etvrtkom nave�er.

Nakon popodnevnog filma i brze provjere jesu li �to osvojile na Dialingfor Dollars, Janis i Linda bi pro�etale do kioska. Kupile bi primjerak Timea i pro�itale ga od po�etka do kraja. 164 Nakon �to je tatin uravnote/.uju�i utjecaj nestao, Janis je po�ela mu�iti njezina potraga za umjetno��u. “Janis je sebe uspore�ivala sa svije�om koja gori na oba kraja”, rekla je Linda Gottfried. Ponekad bi Janis pitala: “Kad �u izgorjeti?” Linda je osje�ala kako Janis zna da �e umrijeti mlada jer je to �esto ponavljala. Pila je pretjerano i �esto. Je li opona�ala svoje uzore, Billie Holiday i Bessie Smith? Billie Holiday je bila spontana i osje�ajna pjeva�ica, koja je svoj tragi�ni �ivot preto�ila u glazbu koja je dirala srce njezine publike. �itavog se �ivota borila s ovisno��u o heroinu i zbog toga je odle�ala i kaznu u zatvoru. Kad je umrla, s �etrdeset �etiri godine, njezin je glas po�eo

pokazivati znakove zloupotrebe alkohola i droge. Janis je zasigurno doznala pojedinosti �ivota blues pjeva�ice �itaju�i njezinu autobiografiju Lady Sings the Blues iz 1956. Linda Gottfried je uvjerena kako je Janis bila reinkarnacija Bessie Smith. Bessie su nazivali “caricom bluesa”. Koristila je svoju uro�enu snagu i osje�aj za dramati�no kako bi unijela sebe u svoju glazbu. Nosila je satensku odje�u �ivih boja i perje u kosi. Bila je biseksualka i bez dlake na jeziku. Kratko razdoblje njezinog javnog priznanja trajalo je izme�u 1923. i 1928. Kad se promijenio ukus publike, u Bessinu �ivotu zapo�elo je razdoblje pretjeranog opijanja, obra�una �akama s mu�karcima i �enama i drugog nerazumnog pona�anja. Poginula je u automobilskoj nesre�i kad su joj bile �etrdeset tri godine. Sigurna sam da su se Janisini osje�aji pobunili i da je stala na njezinu stranu kad je doznala da joj je bolnica namijenjena samo bijelcima uskratila pomo�. Pitam se je li Janis mogla odavati po�ast Bessie i Billie samo

kopiraju�i njihove slabosti. Janis je kora�ala po stanu koji je dijelila s Lindom Gottfried pjevaju�i “Fame, fortune, and humility” (slava, bogatstvo i poniznost). To je postao njezin moto i njezin cilj. Biti uspje�an i bahat bilo je “previ�e bjela�ki”, pretjerano elitisti�ki. Janisina intelektualna shva�anja zahtijevala su da ostane skromna, a njezina anglosaksonska kultura usadila je u nju potrebu za uspjehom. Janis je rekla: “Mnogi umjetnici na jedan na�in do�ivljavaju umjetnost, a na drugi �ivot. Meni je to dvoje isto.” Je li umjetnost navela Janis da proba speed ili je speed poticao njezinu umjetnost? 165 Linda je rekla da su i ona i Janis 1964. po�ele konzumirati speed turisti�ki (povremeno) i da je droga u drugoj polovici godine postala ja�a od

njih. “Sje�am se kad smo u to postale sigurne”, ka�e Linda. “Planirale smo oti�i do muzeja Young, a zatim do praonice rublja. Putem smo se pogledale i rekle: Idemo se doma nafiksati speedom.” Linda je nastavila: “U to vrijeme nitko nije znao previ�e o drogama. One su bile obi�an eksperiment. Mislile smo kako jako brzo napredujemo. Radile smo dan i no�. Vi�e smo slikale i pisale i skladale vi�e pjesama.” Zbog speeda su se osje�ale kreativnijima. Janis je do 1964. pove�ala upotrebu speeda. Poput brojnih drugih ovisnika, i ona je po�ela pomalo dilati. “�ula sam sna�no udaranje na ulaznim vratima zgrade”, prisje�a se Pat Nichols. Pat je bila �ena jake gra�e, impresivne pojave i putene ljepote. Odrasla je u Los Angelesu, gdje se osje�ala izop�eno iz dru�tva, a Janis je ta uloga “outsidera” bila za�titni znak. Brzo su se sprijateljile. Janis je tada jedva poznavala Pat, ali je ipak uporno lupala na vrata. Kad se Pat napokon proderala: “Tko je?”, Janis joj je, ne brinu�i se tko sve mo�e �uti, smjesta odgovorila. Viknula

je: “Ja sam, Janis Joplin. Ho�u ti prodati ne�to speeda!” Pat Nichols, Kenai i drugi Janisini prijatelji tvrde kako su se oni koji su uzimali speed brzo navukli na heroin. U to je vrijeme speed bio lako dostupan i bilo je jednostavno nafiksati se. Kako se “spustiti”? Ah, samo uzme� malo heroina. Kao da koriste stroj za regulaciju emocija, ljudi su koristili malo dodataka kako bi podigli i zatim malo ne�ega kako bi spustili raspolo�enje. Ameri�ko povjerenje u znanost navelo je ljude da povjeruju u upotrebu kemikalija. Droga je u po�etku Janis davala osje�aj da ne�to posti�e i to zbog jednostavne �injenice �to su stvari izgledale druga�ijima. Svijet se �inio ljep�im, zvu�i ja�ima, a ona se osje�ala kreativnijom. Vrlo je vjerojatno da je Janis po�ela koristiti heroin kao dio mehanizma regulacije. Na�in na koji se anglosaksonski dio Amerike odnosio prema emocionalnim aspektima �ivota uklju�ivao je njihovo skrivanje, zanemarivanje ili

omalova�avanje. Janis se bunila protiv te tradicije, no osim nesuvislih Kerouacovih romana, nije bilo drugih vodilja. Osloba�anje vlastitih osje�aja iz vi�egodi�njeg ropstva bio je ispravan, ali opasan eksperiment. 166 Mogu�e je da je dio janisine �elje za istra�ivanjem emocionalnih aspekata �ivota nastao iz reakcije na analiti�nost na�e obitelji. Na�im je roditeljima bilo lak�e razmi�ljati o svojim strastima nego osje�ati ih. Mama je znala govoriti: “Ispeci, pa reci, Janis”, kao da �e to promijeniti ono �to je trebala re�i. Mama i tata su poku�avali shvatiti ono �to je Janis osje�ala, ali �esto bi razgovor zaklju�ili savjetom kako bi trebala zanemariti svoje osje�aje jer se svijet ne sla�e s njima. Njima je to uspjelo, ali Janis to nije bilo dovoljno. Njoj je bilo potrebno vi�e. Janis je u na�em kulturnom naslije�u prona�la strukturalne slabosti. Potraga za vodiljom, smislom i na�inom osloba�anja

�itavog niza emocija dovela je Janis do ljudi koji su bili podjednako zbunjeni kao i ona. Janis je po�etkom 1965. upoznala Petera de Blanca, jo� jednog zaljubljenika u speed. On je bio poseban. Nosio je odijela, imao novca, prou�avao vijesti iz svijeta i vozio skupi auto. Imao je fino dr�anje, a iako je bio karizmati�an i pametan, njegovo pona�anje �esto je bilo mani�no, a speed je to i poja�avao. Bio je opsjednut bontonom i toliko se ulagivao Janis da se ona osje�ala lijepom, nje�nom i �enstvenom. Nije bio savr�en, ali je u sebi imao pomalo od svega onoga �to je Janis o�ekivala od partnera. Bio je kreativan i ugla�en. I pri�ao o velikim planovima za budu�nost. Linda je rekla: “Bila je to lijepa ljubavna pri�a! Tada sam prvi put vidjela kako se Janisino srce otvara. Peter je bio d�entlmen… Voljeli su se.” Janis je pratila njegovo prekomjerno konzumiranje speeda. Oboje su pre�li preko ruba upotrebe koju su mogli kontrolirati i razvili kompulzivnu naviku

fiksanja. Jedna doza traje do sedam sati i u�ivateljima daje osje�aj energije i mentalne o�trine. Gube potrebu za hranom. Zure kroz �ivot duboko zaokupljeni va�no��u trivijalnih zadataka i mislima koje brzinom munje prolaze njihovim mozgovima. Na kraju neizbje�no padaju u stanje tupila i dosade. Dugotrajna upotreba ili velike doze gotovo uvijek uzrokuju depresiju i umor. U Izvje�taju Dru�tva potro�a�a o dopu�tenim i nedopu�tenim drogama navodi se kako su neki lije�nici u San Franciscu iskreno vjerovali kako ta droga predstavlja novi na�in lije�enja ovisnosti o heroinu 167 - iako su bili uhi�eni zbog primjene svog uvjerenja. Drugi, pak, zdravstveni djelatnici nisu bili tako iskreni. U knjizi se navodi kako je jedan ovisnik izjavio da “od jednog doktora za 6 ili 7 dolara mo�e dobiti recept za 100 ampula

metadrina, hipodermi�ke igle i sedative” . Prodavanje droge na ulici za 1,5 dolara bio je jednostavan na�in zarade. Neki su lije�nici na podru�ju San Francisca prodavali amfe-tamin za injekcije bez recepta, a drugi prihva�ali sumnjive recepte ljudi koji su se preko telefona predstavljali kao lije�nici. Janis i Peter su �ivjeli u San Franciscu usred te nesretne raspu�tenosti. Fiksali su se speedom koji je bio lako dostupan u brojnim laboratorijima koji su 1962. postojali u podru�ju Zaljeva. Tipi�an tijek ovisnosti nakon razdoblja od nekoliko mjeseci dovodi do skra�ivanja razdoblja izme�u injekcija, sve dok se korisnik ne po�ne fiksati nekoliko puta na dan. Pothranjenost i nedostatak sna dodatno kompliciraju u�inak droge. Kod mnogih to dovodi do paranoi�no-psihoti�nog delirija, panike i halucinacija. Droga mo�e izazvati psihozu kod ljudi bez prethodnih ve�ih psiholo�kih problema, a mo�e i pogor�ati postoje�e emocionalne probleme. Dr. John C. Kramer, psihijatar i istra�iva� iz Kalifornije,

smatra da �e “svatko tko tijekom dovoljno dugog vremena uzima dovoljno veliku dozu postati psihoti�an”. Janis je bila odana Peteru. On je predstavljao veliki napredak u odnosu na njezinu prethodnu vezu s �ovjekom koji je dilao drogu i rijetko je kad mazio. Peter, kojemu su cure dale nadimak Gospodin Slatkorje�ivi, nalazio se na neizbje�nom putu prema psihozi. Janis i Linda su promatrale kako polako ludi. Umislio je kako prima poruke od ljudi na Mjesecu. Opremio je svoj automobil pu�kama, iako ih nikada nije koristio. Na kraju je zavr�io na psihijatrijskom odjelu bolnice jer je izgubio smisao za realnost. Linda Gottfried se prisje�a: “U to vrijeme nitko nije govorio da su droge lo�e i nitko nije imao nikakve informacije.” Janis i Linda su posjetile Petera u bolnici kad se po�eo psihi�ki oporavljati. Janis je rekla svojim prijateljima: “Jednoga sam se dana probudila i shvatila da �u umrijeti.” Cure su odlu�ile

prestati. Poku�ale su Petera izvu�i iz bolnice, no dok je s njim hodala niz ulicu, Janis je 168 shvatili! da se Peter mora vratiti. Nekoliko tjedana nakon toga iza�ao je iz bolnice kao zdrav �ovjek. Kad je Peter iza�ao, troje obra�enika planiralo je svoju budu�nost. Linda je odlu�ila oti�i de�ku Malcomu VVauldronu na Havaje, a Janis u Port Arthur kako bi se pripremila za vjen�anje s Peterom. Peter je organizirao opro�tajku za Janis. Pozvali su sve ljude koje su poznavali. Upad na tulum je bio prilog kojim su trebali skupiti novac za autobusnu kartu za Janisin put ku�i. Ljudi koji su do�li znali su da Janis mora oti�i. Svima su bile jasne klopke okru�enja u kojem je �ivjela. Uzrok Janisine odlu�nosti da napusti taj mra�ni �ivot bio je neobi�no uspje�an neuspjeh. Zaista je pala na dno. Te�ila je samo 40 kilograma i bila

prestravljena onim �to je sama sebi u�inila. Janis je bila na rubu: �inilo se da bi je nekoliko koraka dalje po istom putu sigurno ubilo. Njezin trenutak razboritosti i bo�je milosti dogodio se u trenutku kad je postala spremna djelovati na grozotu koju je vidjela. Dokazivala si je da jo� nije posve izgubila razum. U romanima koje je gutala, sve bi junakinje ili umirale ili se udavale. Je li se to urezalo u njezinu podsvijest? Zar je jedino rje�enje njezinog boemskog dru�enja s drogama bio povratak konvencionalnom �ivotu, vjen�anim zvonima i “�ivjeli su sretno do kraja �ivota”? Janis je napustila San Francisco po�etkom svibnja 1965. Do�ekali smo je ra�irenih ruku. 169 Povratak ku�i

I guess I’m just like a turtle Hiding underneath its horny shell But you know I’m very well protected I know this goddamned life too well JAMS JOPLIN, “Turtle Blues” Kad se Janis u svibnju 1965. vratila ku�i, najprije se uselila u moju sobu. Ja sam je, prema uzoru na �lanak iz �asopisa Seventeen, uredila u bijeloj, plavo-ljubi�astoj i zelenoj boji. Prvih dana, dok se jo� privikavala, povela sam je u shopping centar Jefferson City kako bi kupila novu odje�u. Nisam shva�ala za�to inzistira da sve haljine imaju duga�ke rukave. U Port Arthuru? U svibnju? Zasigurno je zaboravila kakvo je vrijeme. “Rukavi”, bila je uporna. Nisam znala da poku�ava prikriti tragove uboda iz dana kad se drogirala speedom. Nikada ih nije spomenula, a i da je to u�inila, ne bih je shvatila. Nije joj bilo ugodno u srednjoklasnom komforu du�ana. �inilo se kao da je nadgledam. Kad smo oti�le isprobati odje�u, a Janis nije imala

ga�ice na sebi, oti�la sam u Woolworth’s i kupila nekoliko pari dok je �ekala u kabini. Budu�i da nisam znala koju veli�inu nosi, odabrala sam 8 jer sam se samo sje�ala da je bila ja�a od mene. Nasmijala se: “Zar misli� da sam toliko debela?” Ga�ice su labavo visjele na njezinom mr�avom tijelu, koje je pokazivalo posljedice zloupotrebe droge. 171 Janis se vratila ku�i uvjerena daje njezin raniji �ivot bio pogre�an. Ona je, po prvi put, tra�ila savjet na�ih roditelja i slu�ala ono �to su joj govorili. Sada vi�e nije samo bila u prolazu, zadovoljna svojim �ivotom. Do�la je ku�i kako bi se oporavila. Njezin je stav u obitelj donio prekrasan i ugodan osje�aj mira. Svi smo razmi�ljali na isti na�in. Janis je postala ozbiljna studentica i kona�no je promijenila smjer. Umjesto umjetnosti odabrala je sociologiju. Upisala se u drugi ljetni semestar na

sveu�ili�tu Lamar. Odabrala je plivanje kako bi bila u formi, povijest svijeta i omiljeni predmet, pregled britanske knji�evnosti. Marljivo je u�ila i nagra�ena je tako �to je iz svih predmeta dobila �etvorke. Janis je, uobi�ajenom dubinom osje�aja i iskreno��u, tra�ila zadovoljstvo u obiteljskom �ivotu, bila je uspje�na na fakultetu i pripremala se za vjen�anje s Peterom. U jednom od prvih pisama, uzbu�eno je napisala: “Nadam se da �e� oti�i iz San Francisca. Joj, svi bi trebali oti�i: tako je lijepo biti ovdje, u stvarnom svijetu, gdje su ljudi sretni, ponosni sami sobom i dobri! Isuse, kako mije drago �to sam oti�la odatle…” U drugom je pismu obja�njavala: “Ovih dana zabava nije ono �to �elim. To je �udno jer nikada nisam mislila da �u to ikad re�i. Zna�, ja sam jedna od one staromodne djece koju odu�evljava uzbu�enje. Ili sam to, barem, bila. Nikada nisam nalazila nikakvu vrijednost niti i�ta vrijedno tra�enja u ni�emu osim u zabavi – a gle me sad: bavim se pametnijim stvarima od zabave.

Zabava je dosadna! �udno…” Opisivala je: “Ostajem kod ku�e s obitelji i dosta �esto igramo brid�. �udno je to �to u potpunosti u�ivam u ovom tihom, mirnom �ivotu.” Janis je u pismu Peteru predstavila svoju obitelj: Moja majka Dorothy je jako bri�ljiva i jako voli svoju djecu. Republikanka je i metodistica. Jako je iskrena i koristi otrcane fraze u koje doista vjeruje i jako je dobra prema ljudima. (Ona misli da ima� jako ugodan glas i jako je spremna zavoljeti te.) Moj otac – koji je sada bogatiji nego kad sam ga pro�li put vidjela i neugodno mu je zbog toga, jako je na�itan. Njegova je strast povijest. Miran je i sada je jako uzbu�en zbog toga �to sam 172 kod ku�e jer sam bistra, pa mo�emo razgovarati. (�ak i o anti-materiji. To ga je zadivilo! Stalno mu govorim o tome kako si pametan i koliko se

ponosim tobom…) Mojoj je sestri 15 godina. Jako je draga i slatka djevojka. (Velikodu�no sam joj donijela kozmeti�ku torbicu. Zna�, da joj poka�em nekoliko trikova, he, he. A treba� je vidjeti! Dvije ladice viklera, stol za �minkanje s dva ogledala i tri police �minke – prava mlada dama! Sada ona mene u�i!) Prili�no je dobro nau�ila svirati na gitari koju sam joj dala pro�le godine i pjeva pjesme Joan Baez jako ljupkim glasom. U stvari, ve�eras pjeva u Udru�enju mladih metodista. Oti�i �u je poslu�ati. Ona ima jako visoko mi�ljenje o meni – daleko vi�e nego sam o�ekivala. Kad smo otac i ja razgovarali, rekao je da mu je Laura rekla kako misli da ni�ta �to sam ikad u�inila nije krivo. To me jako razveselilo. �esto se zabunim i zazovemje “Linda”, a ona to smatra komplimentom jer to zna�i da mi je poput prijateljice. Razgovaramo o narodnoj glazbi. Pri�am joj o tebi i jako joj je drago zbog mene.

Moj brat Michael je sada visok oko metar i pol! Ogroman je i gotovo odrastao. Smije se �irokim dje�a�kim osmijehom. Ima ra��upanu kosu, nosi levisice i vozi bicikl. Jako me voli i �eli da �ivim kod ku�e. Voli se praviti va�an i impresionirati me. Ponosan je, zbunjen i �eli moju pa�nju. Joj, ba� je slatki dje�a�i�! Jako ga volim. Uvijek sam htjela imati dijete kao stoje Mike. Drag mije. Peter de Blanc je po�etkom kolovoza posjetio Janis u Port Arthuru. Bio je to visok i vitak mladi� dostojanstvena dr�anja. Ravna plava kosa bila je razdjelkom podijeljena u stranu i stalno mu je padala na lice. Njegovi poku�aji da je skloni s o�iju odavali su odre�enu nervozu. Nosio je zgu�vano odijelo, a dr�anje mu je odavalo smirenu snagu. Pristojno je stajao nasred blagovaonice, pomalo zbunjeno, ali kako je vrijeme prolazilo, polako se zbli�io s nama. Bio je nevjerojatno pristojan i �inilo se da je istinski odan Janis.

�injenica �to je Peter uop�e do�ao vjerojatno je bila posljedica dubokih i iskrenih razgovora s Janis. Ve� je bio o�enjen, a �ena mu je bila trudna! Janis je to znala jer joj je Linda Gottfried pisala nedugo 173 nakon �to je upoznala �enu. No Janis je, ipak, prihva�ala svaku pri�u koju bi joj Peter ispri�ao. Njezina vjera u tog �ovjeka ili, pak, njezina potreba da u njega vjeruje, bila je tako jaka da ni najmanji glas o tome nije nikada dopro do na�e obitelji. Peter je jako dobro igrao ulogu pristojnog budu�eg zeta. Zatra�io je razgovor u �etiri oka s na�im ocem, pa smo se mi ostali povukli u stra�nji dio ku�e. Tata nas je uskoro pozvao i najavio: “Peter je zatra�io ruku moje k�eri i ja sam pristao.” Janis je skakala gore-dolje, grlila Petera i stiskala njegovu mirnu ruku kao da ona predstavlja vezu sa stvarno��u. Svi smo bili

uzbu�eni zbog tog trenutka. �inilo se da je to prava stvar! Peter nam se zaista svidio. Peter je proveo nekoliko dana kod nas kako bi se pripremio postati �lan obitelji. Majka se ispri�avala �to nema ljep�u gostinjsku sobu i �to mora to�iti kavu iz natu�enog aluminijskog lonca umjesto iz pravoga vr�a. Tata je dosta vremena provodio dru�e�i se s Peterom i diskretno prosu�uju�i njegovu bistrinu i eti�nost. Janis je bila mrzovoljna jer je Peter rado provodio vrijeme s obitelji. Vodio je Michaela na plivanje po tri sata i oti�ao u duga�ki obilazak tvornice u kojoj je na� otac radio te usput saslu�ao tatino ugodno �avrljanje o mehanizaciji na radnome mjestu. Janis je mu�ilo to �to ne igra golf s mamom ili nema vremena s njom oti�i u kino. Peter je uskoro objasnio kako se mora vratiti ku�i i obaviti neke poslove povezane sa smr�u ro�aka. Rekao je kako mora srediti neke stvari kako bi najavio brak kako treba i zamolio je

Jopline da se, tako�er, suzdr�e od objave. U skladu sa svojim pristojnim dr�anjem, napisao je duga�ko pismo zahvale u kojem nagla�ava da smo u�inili da se u Janisinoj ku�i osje�a kao u svojoj. Bio je iznena�en i duboko zahvalan �to je prijam bio tako srda�an. Nekoliko dana kasnije stigao je paket: srebrni servis za kavu i �aj za mamu. Dopisivao se s na�im ocem, a u pismima opisivao planove za vjen�anje. Pisao je da se on i Janis jako vole i da su dokazali kako, usprkos povremenim sva�ama, me�u njima postoji jaka veza. �elio je da Janis diplomira. Tvrdio je kako �e se pobrinuti da nakon vjen�anja ona dobije sve �to ranije nije imala. 174 On je pisao Janis, ona njemu, a razgovarali su i preko telefona. ” / )u�o”, pisala mu je,” Nadam se da ti ne smeta �to te nazivam tim imenom, ali oduvijek sam �eljela tako zapo�eti pismo i ba�

se tako osje�am ve�eras, pa sam oprez bacila kvragu. Du�o.” Bila je zaljubljena u Petera, ali istovremeno, mo�da i previ�e, zaljubljena u ljubav. Njezin ju je romanti�ni san pratio svugdje, kao prijateljica, vodi� i draga pratilja. Dr�ala se vizije sigurnog �ivota u kojoj �e je obo�avani partner mo�i za�tititi od navike lo�ih odluka. Tu su viziju prekidali samo �esti napadi straha. Kad god bi Peterova pisma ili telefonski pozivi kasnili (a to je bilo �esto), uhvatila bi je tjeskoba. �to je vi�e razmi�ljala, postajala bi “uzrujanija, nervoznija i upla�enija”. Janis je napisala: “(Zao mi je �to sam tako nesigurna, du�o, ali nikada nisam glumila da sam stabilna. Ho�u re�i, Bo�e, �ini mi se da oboje znamo �to osje�amo ili, barem, oboje znamo da se ponekad bojimo. Ako ti smeta �to sam upotrijebila mno�inu, povla�im to.) I, eto, ja se sad brinem – stvarno smije�no. Najradije ne bih ni izlazila nedjeljom da ne propustim tvoj poziv.” Mama, koja je uvijek bila �uvarica tradicije, �eljela je pomo�i Janis pripremiti miraz. Janis

je po�ela �ivati poplun. To nije samo viziju �inilo stvarnijom, nego je slu�ilo i kao ispu�ni ventil za njezinu nervozu. Odabrala je uzorak velike zvijezde sastavljene od izdu�enih dijamanata koji se �ire. Boje su se mijenjale od svijetloplave u sredi�tu do tamnoplave na rubovima. Oti�la je u Houston, gdje su �ivjeli David i Patti McQueen. Janis i Patti su oti�le u kupovinu posu�a, posteljine i pribora za jelo u Mol 1. Njezina se �krinja sve vi�e punila. Dok je putovala na koled� sa starim prijateljem Adrianom Hestonom, �esto je govorila o Peteru i novome �ivotu. Mislila je da �e se bolje uklopiti u ekipu koja se sastojala od o�enjenih parova. �inilo se da joj je osiguranje mjesta u dru�tvu jednako va�no koliko i osje�aji koje je dobivala iz veze. Rekla im je: “Jednoga �u dana i ja biti dio para. Imat �u svog vlastitog partnera za brid� i ostalo.” Janis je, koriste�i jednostavnu logiku povjerenja, rekla Karen da je to to, ako je on voli. Karen je odmahnula glavom. Ona je mislila da je va�nije pitanje da li Janis voli

Petera i �eli li isti na�in �ivota. No Janis je jedino bilo bitno da on voli nju. To je bilo najva�nije pitanje. 175 Kad je razdoblje razdvojenosti potrajalo, Janis je saznala za Peterove veze s drugim �enama. Nakon jednog takvog iskustva napisala je preklinju�e i Ijutito pismo. “Nisam ba� najbolje spavala, a kad sam se jutros probudila, prvo sam pomislila na Petera. Zato sam se, jo� pomalo sanjiva i pu�e�i prvu cigaretu, pri�uljala telefonu dok su mama i tata bili vani. A kad se javila ona djevojka, osjetila sam se povrije�eno, jednostavno povrije�eno. Samo sam htjela da mi ka�e�: Malena, volim te, radim to, to i to i, da, naravno da je ona moja sestri�na, ludice i da, naravno, da sam te mislio nazvati i za�to si tako uzrujana, Isuse Bo�e! Ali nisi. Nisi se uop�e potrudio i�ta re�i! Samo si jebeno sjedio tamo i pretvarao se da ti nije stalo do toga �to osje�am i jesam li povrije�ena.”

Unato� o�itim nedostacima u svojoj ma�tariji, Janis se �vrsto dr�ala Petera i ideje da je brak na�in oblikovanja novog �ivota. Bez obzira na to je li njezin mu�karac bio pouzdan ili ne, Janis je preuzela odgovornosti svoje izmi�ljene uloge supruge. Upisala se na te�aj bontona kako bi upoznala dru�tveno prihvatljivo pona�anje �ena. Nau�ila je igrati golf, plivala je u lokalnom ladanjskom klubu i odabrala blok flautu kako bi se pridru�ila obiteljskom ansamblu u sviranju madrigala. Potra�ila je medicinsku pomo� kako bi se rije�ila tvrdokornih akni, problema koji je dugo bio razlogom neugode u dru�tvu. Oti�la je kod lije�nika i kako bi provjerila je li fizi�ki zdrava nakon godina zloupotrebe droga. Napisala je: “...to je, u neku ruku, bio moj posljednji obra�un sa sjebano��u. Htjela sam vidjeti jesam li se stvarno izvukla ili me to jo� mu�i. Zaista sam uspjela! Kvragu, stvarno sam dobro i nitko me nikada vi�e ne�e u�initi ru�nom! Nisam anemi�na, sve je u redu s mojom jetrom i krvnom

slikom. Koliko sada mo�e vidjeti, nema nikakvih ginekolo�kih problema, iako je rekao da �e mi, ako bude nekih problema, vjerojatno dati hormone. (Sumnja na neravnote�u hormona zbog �injenice da nikada nisam zatrudnjela.) No nekako mi je neugodno razgovarati o tim stvarima, kao da uop�e nisam �ena ili to nisam u dovoljnoj mjeri. Ali, pretpostavljam da je bolje da ih uzimam, ako ih zaista trebam. Kladim se da, ako sam ih trebala prije oko 10 godina i da sam to znala, moj �ivot sigurno ne bi ispao takva zbrka. Zna�, mo�da bi mi ne�to tako jednostavno poput pilule pomoglo ili 176 �ak promijenilo onaj dio mene koji nazivam }A i koji je bio tako sjeban. Mo�da.” Janis je u refleksivnom raspolo�enju napisala: “Ipak, smije�no je: otkad vi�e nisam VELIKI BITNIK i ne poku�avam biti u CENTRU PA�NJE, otkad nosim haljine i cipele, �minkam

se i pona�am smireno i tako to, �ini mi se da, na neki na�in, izgledam poput svih ostalih. No jo� sam, na neki na�in, razli�ita. Ho�u re�i da sve one vra�je studentice sa svojim �arenim pamu�nim haljinama i plavom napuhanom kosom, teksa�kim naglaskom i “joj, molim te!” jednostavno znaju da nisam jedna od njih. No, �ini mi se da je to u redu – i ja znam da one nisu moj tip ljudi.” Janis je po�ela odlaziti psihologu u Beaumontu. To je bio socijalni radnik i psihijatar Bernard Giarratano, koji je radio za agenciju Children and Family Services, koju je financirala dr�avna volonterska mre�a United Way. Do�la mu je i rekla da �eli biti poput normalnih ljudi. Postojale su stvari iz pro�losti koje je �eljela promijeniti. Mislila je da odgovor le�i u opona�anju novog uzora. U to je vrijeme mislila da moji roditelji i ja predstavljamo taj uzor, ali je, tako�er, smatrala da je previ�e ograni�avamo. Tra�ila je uzor i u �ivotima svojih prijatelja, no jasno je odbacila �tetan utjecaj svijeta glazbe. Htjela je biti sretna

i, kako bi ona to rekla, “�ista”. Njezina je jedina vodilja bila kreativnost. Osje�ala se �ivom dok se izra�avala kroz bilo kakav oblik kreativnog rada, od pjevanja do pisanja pisama prijateljima. Giarratano joj je savjetovao da prihvati samu sebe i svoje kreativne snage. Rekao je: “Kreativni su ljudi u redu, iako su ekscentri�ni.” Poticao ju je na eksperimentiranje, na pronala�enje onoga �to je on nazivao ravnote�om izme�u obi�nog i kreativnog �ivota. Napisala je pjesmu o tom neuhvatljivom Srednjem putu: Nemam razloga da �ivim, Ne znam za�to bih umrla Mu�i me �e�nja, Moram prona�i taj Srednji put Posebno mu je naglasila svoje poistovje�ivanje s Bessie Smith, Odettom i drugim pjeva�icama bluesa. Donijela je gitaru na seansu i 177

otpjevala nekoliko pjesama kako bi mogao shvatiti dubinu njezinih osje�aja o umjetnosti kao na�inu �ivota. Bojala se da nema ono �to je potrebno da bi postigla uspjeh na njihovoj razini, no to ju nije spre�avalo da osjeti zadovoljstvo kroz glazbu. Pri�ala je o filozofskim i kulturolo�kim temama. Janis je ispri�ala Giarratanu kako je, dok je bila u Kaliforniji, poku�avala �ivjeti �ivotom za koji je mislila da �e joj omogu�iti ulazak u svijet u kojem je htjela uspjeti. Prihvatila je drogu kao sastavni dio te kulture. Neko je vrijeme jako zabrazdila u tablete, Cjuaaludes, heroin, Demerol (derivat opija) i druge stvari koje su djelovale smiruju�e, naro�ito na ljude koji su bili uzrujani i vjerovali da bi njihovi osje�aji mogli izbje�i kontroli. Giarratanu je ispri�ala kako je nakon tog perioda po�ela konzumirati speed u velikim koli�inama. Upotreba te droge vratila ju je ku�i u Teksas. Dok je te godine i�la na terapiju, lije�nik joj je prepisao Librium, jedan od prvih anksiolitika. Nastavila je uzimati to sredstvo za

smirenje (ili neko drugo) kra�e vrijeme i nakon �to se vratila u Kaliforniju. Pisala je kako voli njegov smiruju�i u�inak. I Peteru je prepri�avala ono �to je govorila Giarratanu u pismima na koje bi stavila oznaku TU�NO uz napomenu: “Nemoj �itati ako si u depresiji…” 14. listopada Dragi V etere… Dobila sam tvoje pismo poslano brzom dostavom. Lijepo od tebe… Moj ispit iz sociologije je pro�ao dobro. Bila su �etiri pitanja tipa eseja. Tri sam napisala savr�eno, ali �etvrti ne ba� tako dobro. Trebala bih bez problema dobiti �etvorku. Ve�eras se dogodila jako smije�na stvar – nazvao me tip kojeg sam poznavala ‘61. u Venice Beachu. U to sam vrijeme duvala i uzimala puno

“crvenih”. Kao i on. Zvali su ga Veliki Richard, ba� zato �to nije bio takav. Bilo mije 18 godina i bila sam sjebana. (Mo�e� li vjerovati da mi je ikad bilo 18 godina? Joj…) Dakle, nisam ga vidjela od po�etka ‘62., ali on je znao moj broj telefona. Bio je u Houstonu i nazvao da iza�emo na spoj. Rekla sam NE, 178 narazmo. Pitala sam ga �to radi. �ini se da je proveo tri godine u zatvoru zbog trave. To me indirektno podsje�a na ne�to o �emu sam u posljednje vrijeme razmi�ljala. Prije nego po�nem pisati o tome, molim te da shvati� kako to nema nikakve veze s onim �to se doga�a sada: jednostavno poku�avam promatrati svoj �ivot u objektivnom svjetlu sa sada�nje pozicije. U poku�aju da prona�em obrazac mog na�ina �ivota od, recimo, mature, otkrila sam ovo: uputila sam se u svijet 3,4 puta s velikom bdlu�no��u i potrebom i svaki sam put

zavr�ila stvarno sjebano. Najprije sam, sa 17 godina, oti�la u Houston, uzela hrpu tableta, popila ogromne koli�ine vina i pukla. Poslali su me doma, spremili u bolnicu i oporavila sam se. Sljede�i put sam, nakon poslovne �kole, oti�la u Los Angeles i dobila dobar posao u telefonskoj kompaniji. No uskoro sam otkrila Venice Beach i odu�evljeno se odselila tamo. (Molim te da shvati� kako je ono �to me mu�i upravo moje odu�evljenje “lo�im novim stvarima”.) Nedugo zatim sam se dru�ila sa svakakvim te�kim ovisnicima, iako u to vrijeme toga nisam bila svjesna. Ljudi su me tro�ili i krali od mene �itavo vrijeme, sve dok na kraju nisam postala jako nesretna zbog svega i vratila se ku�i. Vratila sam se fakultetu. I�lo mi je jako dobro jedan semestar, a onda sam se prebacila u Austin, jer sam se skompala s nekim tamo�njim narodnim glazbenicima. Tamo sam samo divljala: pila sam �itavo vrijeme, �evila se, pjevala i op�enito uspjela ste�i reputaciju na kampusu. Napokon sam zaklju�ila da Teksas nije dovoljno dobar za mene i htjela sam opet oti�i u Kaliforniju. O,

Bo�e! Tako smo Chet Helms, koji je sada �ef produkcijske ku�e Dog u San Franciscu, i ja krenuli autostopom. Kad sam tek stigla tamo, moje pjevanje bilo je jako dobro prihva�eno – ljudi su se pona�ali prema meni kao da �u postati slavna, no nakon samo nekoliko mjeseci bila sam pijana �itavo vrijeme i visjela u baru The Anxious Asp u Ulici Green. Ba� tu�na pri�a, zar ne? Zatim je uslijedilo moje lezbijsko razdoblje – najprije Jae, zatim smo Linda Poole i ja oti�le u New York, gdje sam se dru�ila s pederima i po�ela cijelo vrijeme tro�iti Deximil. Kad sam napokon pobjegla iz te zagu�ljive atmosfere i vratila se u San Francisco, prvi put sam na neki na�in 179 htjela prona�i nekog starca i biti sretna. Ali nisam, prona�la sam samo Lindu i navukla se na speed. Isuse, mili Bo�e! Ku�i�, ho�u re�i ovo: �ini se da sam se

zaista poku�avala ubiti. Ne �elim re�i kako mislim da se radi o obrascu i da se nisam promijenila, jer jako dugo razmi�ljam o tome i zaklju�ila sam da nema �anse. Uop�e nema �anse! �ini mi se da se vi�e ne mrzim zbog stvari zbog kojih sam se mrzila. Ili sam, mo�da, jednostavno odrasla. Ne znam – jednostavno toga vi�e nema. Do sada sam, nakon svakog groznog iskustva, tijekom mog razdoblja oporavka, uvijek mislila daje ono �to sam napravila ili samo napustila prili�no cool -ja sam to napravila, ku�i�? Ali, kvragu, nikada nisam bila tako sigurna u to da ne�to nije po�eljno. �ini se da sam ovoga puta stvarno promijenila mi�ljenje. Nisam ba� sigurna da je bila dobra ideja ispri�ati ti sve ovo jer sam sigurna da �e� to shvatiti preozbiljno. Nisam zabrinuta (pa, kvragu, ovdje se izle�avam, sretna prvi put u �ivotu, ali stalno me proganja to grozno sranje iz pro�losti i to ba� nije zabavno…) i nisam u ozbiljnoj depresiji, pa zato ne brini. Ipak, tako bih �eljela da si ovdje jer je moja glava stalno puna ovog

SRANJA i ja jednostavno – jebem mu, samo bih te htjela poljubiti! Kvragu, ne znam! Ku�i�... Nisam uop�e zabrinuta, iskreno. Jednostavno sam razmi�ljala o “starim danima” i to je zaista depresivno. Svake no�i kad poku�avam zaspati, nesre�a iz pro�losti po�ne puniti moju glavu. Jesam li opsjednuta ili �to? Za�to razmi�ljam o svom tom sranju? Sam bog zna da to ne �elim. Pa, kvragu, u jutro�njem pismu sam napisala kako �u ti poku�ati objasniti o �emu razmi�ljam (mo�da nisam trebala?) pa sam to poku�ala u�initi. Ali, nemoj misliti da me to mu�i jer me ne mu�i. Kad malo bolje razmislim, ovo prili�no podsje�a na tvoje pismo. �ini se da smo oboje uspjeli preplivati kroz hrpu sranja. Pa, gledaj, mene je to u�inilo ni manje ni vi�e nego fanati�no odlu�nom da jednom zauvijek napravim ne�to kako treba, a mi to sad radimo, zar ne?

Volim te, Peter. Htjela bih da smo zajedno. Tako jebeno �elim biti sretna. Volim te. Puse J. 180 U njezinim razgovorima s Giarratanom spominjao se i seks, ali on je objasnio kako to za Janis nikada nije bilo najva�nije pitanje. Njezini su problemi bili filozofski i kulturolo�ki. Brak je bio va�an samo kao dio ideala u koji je htjela uklopiti svoj �ivot. �eljela je vi�e od �ivota nego je dobila, ali nije znala gdje to prona�i. Janis je postala marljiva i odgovorna. “Njezin opati�ki �ivot”, na�alio se Jack Smith. Gloria je rekla da je izgledala dobro. Janisin ten se o�istio. Bila je dotjeranija i �minkala se. Kovr�ala je kosu viklerima i obla�ila se tako da se �to bolje uklopi. Na dru�tvenim okupljanjima govorila je prijateljima: “Nemojte piti previ�e” i “Pazi �to govori�”. Janis je, poput modernog Samsona, uzela

najo�itiji znak svoje slobode, svoju divlju bujnu kosu i �vrsto je privezala uz glavu. Kad je bila kod ku�e, provodile smo sate u na�oj spava�oj sobi isku�avaju�i na�ine pletenja na�ih dugih pletenica u razli�ite pund�e i �vorove. Odabrala je svoju frizuru: pa�ljivo bi provukla svoju tanku sme�u kosu kroz obru� i ugurala je ispod njega. Ponekad bi je pustila da joj u mekanim valovima pada oko lica. Janisin novi izgled nije bio samo znak odricanja od nesputanosti ranijih dana. Zra�ila je klasi�nom �enskom ljepotom koja je ovisila o crtama njezinog lica i pogledu. Nave�er bi raspustila pund�u i �e�ljala kosu. Stoje�i pred ogledalom, pri�ala bi mi o tome kako �e njezin �ivot izgledati u budu�nosti. Janis �e imati du�u kosu koju ne�e nikada, ali ba� nikada �i�ati. Tata nam je stalno govorio da mu�karci vole �ene s dugom kosom jer vole gledati dok je �etkaju. Janis je planirala, kad ostari, kosu plesti oko glave i pridr�avati je ukosnicama. Svake �e se ve�eri, u vrijeme

spavanja, ona i njezin mu� povu�i u svoje odaje. Sjede�i za psihom u duga�kom svilenom ku�nom ogrta�u, polako �e i smireno vaditi ukosnice iz kose i pustiti je da padne. Samo �e je njezin mu� mo�i vidjeti. Za njega �e je, svaku ve�er, �e�ljati u sto poteza �etkom. Dok mi je Janis pri�ala pri�u, znala sam da ne �etka svoju kosu, ve� prstima prelazi po biserima u �krinji s blagom, u kojoj je skrivala snove. Nosile smo isti konfekcijski broj, pa smo dijelile odje�u. Cesto smo pri�ale o modi i o tome �to pristaje na�oj gra�i. Obje smo voljele ravne suknje ili haljine s jednostavnim remenima ili d�emperima u 181 uskla�enim bojama. Pri�ale smo o �arapama i cipelama koje �e ih istaknuti. Tada su bile moderne mokasinke, ali Janis je vi�e voljela jednostavne salonke s lagano povi�enom petom. Obje smo voljele ogrlicu od venecijanskog stakla

koju nam je kupila majka, pa smo dugo morale pregovarati o tome �iji je red da je nosi. Janis i Patti su �esto razgovarale o �ivotu i smrti: “Postoji li Bog ili ne?” S kona�nog su pitanja pre�le na njegovu svakodnevnu ina�icu: “Sto je, dakle, �ovjek?” Ljudi nisu bili obi�an ego s ljudskim roditeljima i �udnim pona�anjem. Oni su bili utjelovljene du�e nepoznatih potraga. U Janis bi se ponekada uvukla neka �e�nja. Napisala je i nau�ila me pjevati pjesmu “Come Away With Me” (Po�i sa mnom). Kasnije se tome smijala. “Pjevaj je koliko god �eli�, Laura, ali nikome nemoj re�i da sam ja to napisala”, rekla je. Bila je preidealisti�na za cini�nu Janis: Come away with me And we’ll build a dream Things will seem Like they never seemed They could be PRVA KITICA The grass will be green The trees will be tall (zaboravljeni stihovi)

DRUGA KITICA (zaboravljeni stihovi) There’ll be no hunger no sorrow at all No one will cry alone in their sleep There’ll be no loneliness hidden down deep, inside TRE�A KITICA Just like the Pied Piper I’ll walk through the streets 182 Gathering all the happy people I meet We’ll all join hands and Fly through the sky Leaving our troubles Here to die, all alone Janis je sa svojim prijateljima i dalje raspravljala o �ivotu i mogu�nostima. “Jednom smo Janis i ja razgovarali s Jimom Langdonom”, ispri�ao mi je Jack Smith. “Jim je svijet zami�ljao poput kutije;

njegova su stremljenja bila ograni�ena. Janis i ja smo ga zami�ljali kao trokut otvorenih kuteva �ije se stranice prote�u u beskona�nost. Postojale su neke stvari koje nisi mogao u�initi, na primjer, roditi se i odrasti u Kini. Osim toga, postojale su neograni�ene mogu�nosti.” Janis bi se ponekad, a naro�ito u Jackovu dru�tvu, usudila izraziti osje�aje one srednjo�kolke koja je �itala Ivanhoea i pri�ala o princezama i vitezovima u oklopu. Usred romanti�nih snova i terapeutskog preispitivanja svog �ivota, Janis se vratila pjevanju na pozornici. �inilo se da je nastupanje privla�i na poseban, zavodni�ki na�in. Posjetila je razne lokalne klubove u kojima se izvodila narodna glazba, dru�ila se s glazbenicima, svirala s njima i neizbje�no bi joj ponudili nastup. Odbila je ponudu da se preseli u Houston i pjeva jer joj se vi�e svi�ao nastup vikendom, na humanitarnim koncertima ili sli�no. Ovako je to u pismu opisala: “Sino� sam oti�la pjevati u onaj klub u Beaumontu. Bilo je ba�

lijepo. Stari crnac Patty Green tamo svira klavir. Mo�da �u tamo raditi i ovaj vikend, ali sumnjam. No va�na vijest je da �u, ako nastupim, mo�da otpjevati nekoliko balada prate�i se na gitari. Postala sam dosta dobra na gitari i sada mogu sasvim pristojno svirati. Nau�ila sam nekoliko balada od Laure i iz njezinih knjiga. Svidio ti se taj na�in pjevanja, pa sam to odlu�ila nau�iti. I uspjela sam. Sviram �itav dan i to je ba� lijepo, ali me pla�i mnogo vi�e nego blues.” O istom je nastupu napisala: “Mo�da se to i pretvori u ga�u vikendom, ali smije�no je �to vi�e uop�e nisam tako ambiciozna. No ipak bih to htjela raditi. Dakle, vidjet �emo.” Za Dan zahvalnosti je imala ga�u u klubu Half Way House u Beaumontu. Jim Langdon je tada pisao kolumnu glazbenih osvrta pod 183 nazivom “Jim Langdon’s Nightbeat” u novinama

Austin Amcrican-Statesman. U svojoj kolumni pisao je o Janisinu nastupu. No, dok mi je jo� svje�e u sje�anju, radije bih pisao o posebnom iskustvu koje sam do�ivio ovog vikenda. To se iskustvo dogodilo u Beaumontu, gdje sam imao priliku poslu�ati mladu damu, koju smatram najboljom pjeva�icom bluesa u zemlji. Zove se JANIS JOPLIN i nekada je �ivjela u Austinu. Dom joj je u Port Arthuru, ali prije nego se vratila ku�i kao jo� relativno nepoznata pjeva�ica, pre�la je put od Austina do San Francisca pa do New Yorka i natrag. Nadam se da �e se to uskoro promijeniti jer se njezin talent, prema mojem mi�ljenju, mo�e mjeriti s bilo kime tko se danas bavi folk glazbom. Ovaj sam je vikend slu�ao kako pjeva u klubukafi�u Half Way House u Beaumontu. To joj je bio prvi nastup pred publikom nakon poprili�no

vremena, no njezino pojavljivanje ovoga vikenda osiguralo joj je sljede�u ga�u u hous-tonskom kafi�u u prosincu. Kad sam u�ao u klub pjevala je svoje stihove na melodiju “Cocaine Blues”, s iskustvom ro�enim iz boli, patnje i o�iljaka. Dakle, vratila se ku�i i odlu�ila sve zapo�eti ispo�etka. Zapo�eti ispo�etka je tada zna�ilo ne pjevati. I nije pjevala, ali sada sve dolazi na svoje. Pomalo svira gitaru; tek toliko da se prati, i jo� nevoljko tra�i ga�e, ali sve se polako vra�a. Njezina odiseja od jedne do druge obale ostavila je brojne (ba�!) tragove, a neki se od njih ne mogu izbrisati, no ti su isti tragovi utkani u njezino izvo�enje bluesa i nadam se da �e u tom kontekstu ostati zauvijek. Teksas je za mnoge blues pjeva�e, po�ev�i od

Leadbellyja, bio negostoljubivo mjesto, no ba� je iz tog razloga proizveo nekoliko odli�nih. 184 Janis Joplin je, prema mojem mi�ljenju, jedna od najboljih. �ak je i Janisin dru�tveni �ivot postajao tradicionalan. Te je zime odlu�ila organizirati zabavu u ku�i. O�ajni�ki je pri�eljkivala da Peter do�e, ali on je rekao kako su ga neke okolnosti natjerale da odgodi posjet. Mama je �ak skoknula po neke ra�i�e koje je skuhala kao predjelo uz druge poslastice koje je Janis vje�to rasporedila po sobi. U subotu nave�er Janis je ugostila lokalnu ekipu sastavljenu od o�enjenih prijatelja, zanimljivih novajlija i nekih svojih profesora. Bilo je to uspje�no okupljanje ljudi koji su rado razgovarali. Pravo okupljanje odraslih ljudi koji su se dru�ili bez upotrebe droga. Janis je bila jako zadovoljna, a jednako zadovoljni bili su i roditelji jer su rado vi�ali

njezine prijatelje. Gloria je bila odu�evljena �injenicom �to netko organizira tulum u ku�i svojih roditelja! Pribli�avao se Bo�i�. Peter je obe�ao da �e do�i za blagdane i donijeti zaru�ni�ki prsten. Ne zna se je li to ikad namjeravao u�initi, no plan je otkazan daleko prije datuma dolaska. Janis je provela dio bo�i�nih blagdana u Austinu s Jimom i Rae Langdon u njihovoj ku�i na brijegu, punoj male djece. Zajedno su ukrasili ku�u, okitili bor i zatim u zamra�enoj ku�i uklju�ili blagdanska svjetla. Zatim su svi sjeli pod bor, dok je Janis svirala gitaru i pjevala bo�i�ne pjesme. �inilo se da Janis, sa svoje strane, sada stalo�enije gleda na svoju vezu. Gubila je nadu u Peterovu sposobnost da stvar izgura do kraja i ostvari snove koji su bili glavna tema njihovih razgovora. Peter je po�etkom rujna javio Janis kako se nalazi u bolnici zbog neutvr�enih problema, vjerojatno povezanih sa slezenom. Nakon dva tjedna iza�ao je iz bolnice, da bi se

opet vratio u nju sredinom listopada. Pri�ao je o tome kako vjerojatno ima problema s jetrom i da �e morati obaviti biopsiju. Spominjao je i da treba naslijediti novac koji se trenuta�no nalazi kod njegovog ujaka, a zatim o tome kako ne mo�e platiti bolni�ke tro�kove. Zalio se Janis kako mora preuzeti ozbiljnu obiteljsku odgovornost jer se mora brinuti o majci i mla�oj bra�i. Peter je ispri�ao Janis kako uzima sredstva za smirenje i posje�uje psihijatra koji trenuta�no ne odobrava njihovo vjen�anje. Peter je, 185 tako�er, bio zabrinut treba li ulo�iti 10000 dolara u tvrtku koja je proizvodila skateboarde. Janis mu je pisala: “Te�ko mi je vjerovati ti i shvatiti te! �ao mije… Volim te, zna�.” Peter je �itavo to vrijeme �ivio s Debbie, �enom koju je u po�etku predstavio kao sestri�nu. Alice Echols u svojoj knjizi Scars from Sweet Paradise (O�iljci iz raja) citira Debbie.

Ona obja�njava kako je �ivjela u New Yorku s Peterom koji je radio kao in�enjer za IBM. Ona je bila �ena koja se javila kad je Janis nazvala. Debbie je pristala glumiti da je samo Peterova sestri�na i cimerica. Debbie je vadila iz sandu�i�a pisma koja je Janis vjerno slala svakoga dana i njezine pakete kola�a. Pi�u�i Peteru o njegovom rijetkom javljanju, Janis je spomenula da je Debbie “slabim glasom rekla da nema� pribor za pisanje”. Peter je mjesecima zvao Janis i pisao joj dovoljno �esto i s dovoljnim �arom da zadr�i njezino povjerenje. Janis je, vremenom, shvatila. Janis mu je u studenome napisala pismo kako bi zahvalila na tucetu duga�kih ru�a. Povjerila mu je novo razmi�ljanje koje se temeljilo na svijesti o vlastitoj tjeskobi: “Zna� da sam bila prili�no nepopustljiva u svojoj odlu�nosti da se opet ne sjebem. E, pa, sad se �ini kako je to poprimilo neuroti�an prizvuk. Ne mogu se vi�e opustiti. �ini mi se da sam stravi�no upla�ena da �e, iz nekog razloga, stvari krenuti po zlu i da �u se

vratiti u onu paklenu d�unglu kojom sam opsjednuta… Razlog zbog kojeg sam i�la terapeutu je taj �to sam iznenada shvatila da svoju stabilnost i napredak temeljim na pukom strahu i da tako ne�e i�i! Previ�e je nesigurno. Sjedim mirno na predavanjima i nikada ne radim ni�ta krivo, ali to �inim samo zato jer se u�asno bojim. Stalno ponavljam da bi “korak unatrag” za mene i sve ostalo predstavljao kraj. A sa svog novog, pomalo objektivnijeg stajali�ta, uz potporu Librija i nekoliko dana slobodnog disanja, �ini mi se da sam se pomalo pretjerano bojala �ak i tebe. Zna�, bila sam zaista uvjerena da si nesposoban nositi se s nekim stvarima i da ti ne mogu vjerovati, odnosno dati ti svoje povjerenje. Shva�a�?... Dakle, ovako: sada sam mnogo mirnija. Nisam vi�e upla�ena kad razgovaram s ljudima i poku�at �u staviti taj iracionalni strah pod kontrolu.” Ovo pismo, napisano 11. studenoga, bilo je posljednje u sve�nju od 70 komada. Vjerojatno je bilo jo� pisama jer kasnija Peterova pisma iz

1966. pokazuju da su njih dvoje ostali u kontaktu. Peter i 186 Janis su u studenome najvjerojatnije iskrenije i realisti�nije razmatrali mogu�nost svog vjen�anja. Kako god daje do toga do�lo, zanos njihove veze je splasnuo. Janis je prestala �ivati poplun i slati mu pakete doma�ih keksa. I dalje je �ivjela s obitelji. Sto je jo� va�nije, ostala je vezana za san o zdravom �ivotu u “pravom svijetu” i nastavila je tra�iti iskreniju osnovu za sre�u od nepouzdanog zaru�nika. Privla�i me pomisao da Petera prikazem u crnom svjetlu i ljutitim rije�ima, bjesne�i na sve la�i i slo�ene prijevare kojima je izigrao Janis i na�u obitelj. Jednako me privla�i okriviti Janis za njezinu spremnost – njezino odu�evljenje – situacijama koje su, kako je to vidljivo iz pisama, izazivale sumnje u njoj. No bila je zaljubljena, a ljubav nema veze s razumom. Kad bi gledali jedno

drugo, oni nisu vidjeli samo bolesnog ovisnika, ve� �itavo ljudsko bi�e. Jedan su drugom u�inili velike stvari. Janis je Petera prijavila na odvikavanje u San Franciscu i �itavo vrijeme ostala uz njega. On joj je, na neki na�in, dugovao svoj trenuta�ni zdravi razum. Peter je, zauzvrat, Janis pru�io izliku koja joj je bila potrebna da se vrati ku�i. Ma�tanje o njihovoj vezi pomoglo je Janis da pristane ostati kod obitelji, da s terapeutom radi na svojem �ivotu i sanja o zdravoj budu�nosti. Mo�da sama ova �injenica mo�e iskupiti Petera. Bio je dovoljno stvaran da potakne Janis da sama poradi na svom spasenju. No Janis je, ipak, �alila zbog prekida svojih zaruka s Peterom. Otvorila mu je srce koliko god je mogla i osje�ala se izgubljenom i pora�enom. Otvoreno je priznala da je Peter bio jedini mu�karac kojeg se ikada trudila zavesti. On ju je prvo javno uzdignuo, a zatim napustio. Peter joj je omogu�io da se osje�a sretnom i nevjerojatno voljenom, ali joj je ostavio i stalni strah od prijevare. Ta �e se dva osje�aja sukobljavati

�itavo vrijeme u poku�aju upravljanja njezinim pona�anjem, poput dva duha koji upravljaju njezinom sposobno��u da vjeruje u mu�karce. U tom se trenutku osje�ala potpuno samom, bez ikakve osnove na kojoj bi mogla izgraditi �ivot. Jedine stvari koje je �inila “kako bi to uspjela” bile su studiranje i izbjegavanje droga. One same nisu bile cilj. Morala je prona�i ne�to �to bi joj odgovaralo. Nosila ju je struja, ali nije imala emocionalnog kormila. U �koli je dr�ala pravac i nadala se da �e se pojaviti sigurna luka. 187 Janis je za Bo�i� opet uzela kist u ruke kako bi, mami za ljubav, naslikala prikaz Kristova ro�enja za prednji trijem. Te su godine, okupljeni u obiteljskom portretu, njezini Josip, Marija i Isus od �perplo�e krasili na�u ku�u. Janis je lako�om kojom je naslikala ne�to tako lijepo, elegantno i ljupko zadivila Michaela, koji je bio 10 godina mla�i od nje. Slikala je promi�ljenim, slobodnim potezima i birala tople zemljane boje

kako bi istaknula likove. Sljede�eg semestra Janis je odabrala matematiku, industrijsku sociologiju, prirodne znanosti, povijest Sjedinjenih Ameri�kih Dr�ava i sociologiju braka. Oslobo�ena zaruka, Janis je po�ela voditi aktivan spolni �ivot. Dru�ila se sa studentom sociologije na Lamaru. Pri�ala je kako je ujutro znala u�i u sobu i zate�i ga kako spava. Bio je tako mr�av da njegovo tijelo nije izgledalo ve�e od nabora u poplunu. Usmjerila se i na �ene. Jedna ju je ljubavnica, nakon �to je napustila Teksas, nazvala “huljom” jer je oti�la. Povjerila se kako je tijekom dana uspijevala zaboraviti na Janis, ali njezine bi se seksualne fantazije probudile nave�er i remetile njezin mir. Janis je povremeno odlazila u Houston i Austin. U Houstonu je posje�ivala Patti i Davea McQueena. Nastupala je s nao�itim teksa-�kim kantautorom Guyom Clarkom glasno pjevaju�i: “Bring it down to my house, daddy, there ain’t nobody home but me”. Odsvirala je nekoliko ga�a u R&B klubu

Sand Mountain u Ulici West Alabama. Mo�da je svirala i u Jesteru, ali Patti tvrdi da ju je upravitelj odbio. Iako je beskrajno u�ivala u svojim nastupima u Houstonu, oni su privukli malo pa�nje lokalnih ljudi. Janis je pisala Jimu Langdonu u Austin tra�e�i pomo� pri pronala�enju ga�a. Jim se jo� uvijek prema njoj pona�ao poput mentora. Upozoravao je Janis na nove pjeva�e koje je trebala poslu�ati i upoznavao je s ljudima koje je trebala poznavati. Njegovo prijateljstvo omogu�ilo je Janis da zadr�i vezu sa svijetom glazbe bez da ugrozi svoju ozbiljnu namjeru da se posveti studiranju. Za vikend 5./6. o�ujka Janis je nastupala u klubu 11th Door u Austinu. Pola ljudi bilo je ludo za njom, a druga polovica nije znala �to bi mislila. Bili su zbunjeni jer Janis uop�e nije podsje�ala na klon Joan Baez koji su o�ekivali. 188

Godino 1966., 13. o�ujka, Janis je nastupila na humanitarnom koncertu za Teo�ara Jacksona, siroma�nog slijepog violonista koji je bio prili�no bolestan. Jim Langdon je vodio doga�aj i napisao osvrt na njega u svojoj kolumni u novinama Austin American-Statesman. Koncert je odr�an u metodisti�kom studentskom centru pred vi�e od 400 ljudi koji su morali stajati jer nije bilo mjesta za sjedenje. Na njemu je nastupila najvjerojatnije najbolja ekipa talentiranih blues glazbenika ikada okupljena u Austinu. Bilo bi prakti�ki nemogu�e izdvojiti jednog izvo�a�a od svih drugih – svi su bili u izuzetnoj formi. Na popisu su bili Allan Dameron, Kenneth Threadgill, Mike Allen, Tary Owens i Powell St. John, Mance Lipscomb, Robert Shaw, Roky and the 13th Floor Elevators i Janis. Jim je napisao: Ali, vjerojatno najuzbudljiviji dio programa izvela je u drugoj polovici ve�eri pjeva�ica bluesa iz

Port Arthura JANIS JOPLIN – jedina �ena na popisu – koja je doslovno elektrificirala publiku svojom sna�nom, dubokom izvedbom bluesa. Nakon uvodne bijesne i hrapave “Codine”, gospo�ica Joplin je pre�la na svoj “fini glas” i nje�nu izvedbu “I Ain’t Got a Worry”, koja je proizvela gotovo o�aravaju�i u�inak. Zatim je uslijedila hrapava izvedba “Going Down to Brownsville”, a kao bis izvela je jednu od svojih pjesama pod nazivom “Turtle Blues”, koju naziva “poluautobiograf-skom”. Janis je 5. svibnja nastupila na blues festivalu “An Evening of Barrelhouse and Blues” u dvorani Texas Union Auditorium. Na listi se uz nju nalazio Robert Shaw. Bio je to njezin prvi profesionalni nastup pred mije�anom publikom, a publika ju je dobro prihvatila, kako je to napisao Jim u svojoj kolumni. Bili su odu�evljeni. Osvrti Jima Langdona pomogli su joj prona�i

nove ga�e u Houstonu i Beaumontu. Nikada nije voljela sama odlaziti na ga�e 189 i htjela je da ja idem s njom. Ja sam bila zagrijana, ali znala sam da starci to ne�e dopustiti. Ipak smo pitale. Nisu popustili usprkos na�im preklinjanjima i uvjeravanjima da ne�u piti i da �e Janis paziti na mene. Rekli su kako misle da Janis njezina glazba nije donijela ni�ta dobro i nisu �eljeli da utje�e i na mene. Janis je te godine napisala “Turtle Blues”. Snimila ju je na tatinu magnetofonu i poslala biv�oj cimerici Lindi Gottfried, koja se u me�uvremenu odselila na Havaje, udala i uzela prezime Wauldron. Pjesma je govorila o skrivanju i mislim da se Janis osje�ala zato�eno u Port Arthuru. Nije prona�la na�in kako da iza�e iz oklopa i �ivi, pa je �alila: I’m a mean, mean woman

I don’t need no one man, no good I just treats ‘em like I wants to I never treats ‘em, honey, like I should I guess I’m just like a turtle Hiding underneath its horny shell But you know I’m very well protected I know this goddamned life too well Janis je po�ela planirati svoj sama�ki �ivot. �eljela je sve stvari koje su bile dostupne mu�karcima, a to su bile one koje ve�ina ljudi nije dopu�tala �enama. Usprkos svim dobrim djelima koja je Jim Langdon u�inio Janis i njezinoj karijeri, on je ipak �elio �enu koja �e se brinuti o ku�i i njemu, a ne slobodnu �enu koja tra�i jednaka prava. Kad su po�eli ljetni praznici, Janis je osjetila potrebu za ne�im druga�ijim od studentske rutine u�enja. Pisala je Jimu i on joj je sredio ga�u u llth Door, gdje je pjevala i prije. Rekla je roditeljima: “Oti�i �u do Austina samo na tjedan

dana, do po�etka ljetne �kole.” To im se nije svi�alo, ali su prihvatili �injenicu da je Janis odrasla osoba koja mo�e sama donositi odluke. �itavu je akademsku godinu bila vrlo marljiva i pretpostavljali su da ozbiljno namjerava diplomirati. 190 Nakon �to je do�la u Austin, pojavile su se nove mogu�nosti. Grupa 13th Floor Elevators trebala je pjeva�icu i Janis je razmi�ljala o toj mogu�nosti. Trebala je ne�to drugo. Bila joj je potrebna promjena. Dragocjena kreativna sr� njezinog bi�a koju je uspjela sa�uvati od razornog utjecaja droge, sada se nestrpljivo ritala i tra�ila da iza�e. Travis Rivers, stari prijatelj i teksa�ki glazbenik, upravo se vratio iz San Francisca, gdje ga je Chet preklinjao da dovede Janis na audiciju. Kad se Travis sastao s Janis, odlu�io je ne spomenuti joj tu priliku jer je izgledala jako dobro. Vidio ju je u fazi kad ju je speed uni�tio i bila mu je dra�a �ivotna

energija ove ozdravljene mlade �ene. Mislio je da joj o�ito pa�e �to god je to �to radi u Teksasu, to. Chet je, me�utim, bio uporan i uspio je kontaktirati Janis telefonom. Ispri�ao joj je o situaciji na sceni i mogu�nosti da zapjeva s Big Brother and the Holding Company. Suo�en s tim, Travis je potvrdio Chetovu pri�u. Janis je pa�ljivo razmi�ljala o budu�nosti. Osim Travisa, i Jim joj je savjetovao da ne ide u Kaliforniju. Jim je mislio da je to prerano i u njezinoj karijeri. Mislio je kako Janis treba i�i polako i razvijati svoj talent. Trebalo je vremena da svoj glas dovede do punog potencijala. Osim toga, bila joj je potrebna snaga kako bi izdr�ala ludost tog posla. Bilo bi joj lak�e izdr�ati karijeru kad bi njezin talent bio izbru�en prije nego je posao po�ne optere�ivati. Osim toga, tu je bio i stalno prisutan problem droge. Janisino iskustvo s glazbenom scenom oduvijek je podrazumijevalo drogu. U�asno se bojala toga. Jim Langdon joj je rekao: “To dvoje nije vjen�ano, zna�?” Kako? Baviti se glazbom i

ne uzimati drogu? Kad bi to barem mogla. Prethodnih dvanaest mjeseci dokazala je da mo�e ostati �ista. Provela je tjedan dana u ku�i Jima Langdona prije nego je oti�la �ivjeti s nekim drugim ljudima u grad. Stari prijatelj Dave Moriaty vratio se u Austin i bio je �eljan zabave prije odlaska u mornaricu. Bio je kod nekog prijatelja, kad je “�uo kako se netko bu�no penje stepenicama. Bili su to Janis i Travis Rivers i pri�ali su o tome kako �e ona oti�i u Kaliforniju i pridru�iti se nekom bendu.” Nakon �to je oti�la, ljudi na zabavi su po�eli gun�ati. Pokazala je da se ne mo�e nositi s Kalifornijom. Za�to se sada vra�a? 191 Janis se nije vratila ku�i i mama je nazvala Jima u Austin. Morao joj je re�i kamo je Janis oti�la. Uhvatila ju je panika. Srce joj je po�elo ludo udarati, a u njezinom upla�enom mozgu

zasvijetlila je lampica “Opasnost! Opasnost! K�i mi je u opasnosti!” Osje�ala se bespomo�nom i o�ajni�ki je �eljela promijeniti ono �to se ve� dogodilo. Mama je svoj strah i bijes usmjerila na Jima, napadaju�i ga jer je svojim �lancima poticao Janis i pomagao joj prona�i ga�e. “Da nije bilo tvog utjecaja, moja bi k�i bila kod ku�e!”, vri�tala je. Jim je bio zaprepa�ten i bijesan zbog njezinih optu�bi. Poku�ao joj je re�i kako je rekao Janis da ne ide, ali to vi�e nije bilo va�no. Janis je oti�la i majka se bojala za nju. Bojala se za svoju k�erku, koja je ve� iskusila neke lo�e stvari koje prate glazbenu subkulturu. Preselili smo Janisine stvari u ostavu, nadaju�i se da �e se vratiti u jesen. Kri�om sam uzela njezine knjige s police i kroz Rakovu obratnim Henrvja Millera dobila uvid u druga�iji na�in �ivota. Mogli smo se samo nadati i biti joj spremni pomo�i, ako nam se pru�i prilika. Ljepljivo ju�nja�ko ljeto postajalo je sve

toplije, a �ivot je poprimio svoj lijeni tijek. Janis nas je opet napustila. Daleko od obitelji i prijatelja koji su je poznavali i voljeli nije bilo nikoga tko �e je upozoriti i oti�la je predaleko. Janis se vratila ku�i tra�e�i pomo�. Svi smo joj pru�ili sve �to je bilo u na�oj mo�i, no ona, ipak, nije prona�la odgovor na svoja pitanja. 192 i HiPi pokret u San Franciscu Kad je Janis stigla u San Francisco 1966., promjene koje su se oko nje doga�ale zasigurno su u njoj izazvale osje�aj panike. Enklava glazbenika narodne glazbe, koju je napustila prije nepunih godinu dana, vi�e nije postojala. Chet ju je doveo na novu scenu, koja je bila udaljena od North Beacha, gdje su rast cijena stanarine, neprilike s policijom i neprestan priljev za�u�enih turista otjerali umjetnike. Mnogi su se

preselili na zapad, to�nije u kvart koji je dobio ime po kri�anju dvije ulice, Haight i Ashbury. Za vrijeme Janisina boravka u Teksasu, oni koje je ostavila zbunjeno su se kretali prema budu�nosti. Prevladavaju�i crna�ki duh bitnika se uz nove vrste droga i muzike pretvorio u divlju, vrtoglavu kakofoniju boja i zvukova. Ulicama San Francisca sada su vladali pomahnitali, �estoki rokeri. Izazivali su budu�nost da ih prihvati. Work me, Lord Please don’t you leave me I feel so useless down here With no one to love NICK GRAVENITES, “Work Me, Lord’ 193 6. lipanj 1966. Majko i o�e… Donosim vam vijesti o boravku u San Franciscu s puno strepnje. Dopustite mi da vam objasnim – kad sam stigla u Austin, razgovarala sam s Travisom

Riversom, koji me nagovorio da pjevam u jednom bendu. �ini se da je Chet Helms, stari prijatelj, postao Gosp. Faca u S. F.-u. Ima tri velika rock & roll benda bizarnih imena poput Captain Beefheart & his Magic Band, Big Brother & the Holding Co. itd. Pa, �ini se da je Big Brotheru potrebna pjeva�ica. Tako da sam nazvala Cheta i popri�ala s njim. Ohrabrio me da poku�am – �ini se da je cijelim gradom zavladao rock & roll (uistinu jest!) i obe�ao mi je slavu i bogatstvo. Rekla sam mu da me boravak ovdje, bez mogu�nosti povratka, brine tako da se slo�io da �e mi, ukoliko samo do�em i probam, platiti autobusnu kartu za povratak ku�i. I tako sam do�la. Lijepo sam putovala – kampirala sam vani, no�u, uz rijeku Rio Grande, sakupljala kamen�i�e itd. Sada boravim kod starih prijatelja iz Austina, Kit i Margo Teele – on je zaposlen u Dunn & Bradstreetu, dok ona radi za jednu telefonsku kompaniju.

Stvarno ne znam �to se za sada zbiva. Trebala bih danas popodne imati probu s bendom, nakon toga �u, pretpostavljam, znati �elim li ostati ovdje i neko se vrijeme time baviti. Trenuta�no su mi osje�aji o boravku ovdje podvojeni – drago mi je �to sam do�la, lijepo je ponovno vidjeti grad i prijatelje, no ipak nimalo me ne privla�i ideja da postanem Cher siromaha. Pa, vidjet �emo, valjda. �elim vam samo re�i kako se trudim ostati uravnote�ena i odr�avam razumnu razinu ushi�enja. Sigurna sam da ste oboje uvjereni kako je moja samodestruktivna crta ponovno pobijedila, no uistinu se trudim. Planiram se vratiti u �kolu – ukoliko se, moram priznati, ovo ne pretvori u ne�to jako dobro. Chet je trenuta�no vrlo va�na osoba ovdje i htio je ba� mene u ovom bendu. Kako jo� uvijek nisam poku�ala, ne mogu vam re�i �to �u u�initi – za sada sam na sigurnom, dobro nahranjena i ni�ta mi nije ukradeno. 194

Pretpostavljam da mi mo�ete pisati na ovu adresu, iako ne znam koliko �u dugo biti ovdje. O�ekujem Lindino pismo – ili Johnovo – ukoliko su stigli, molim vas po�aljite im moju adresu. Adresa je c/o C. L. Teele, 23rd St., S.F. U�asno mi je �ao �to sam vam takvo veliko razo�aranje. Razumijem va�e strahove vezane za moj boravak ovdje i moram priznati da ih dijelim s vama, no ipak mislim kako postoji jako velika mogu�nost da ovoga puta ne�u sve uprskati. Uistinu ne mogu ni�ta vi�e re�i za sada. Pretpostavljam da �u vam ponovno pisati kad budem imala novosti, a do tada uputite sve kritike na gore navedenu adresu. I molim vas, vjerujte mi da nikako ne mo�ete �eljeti moju pobjedu vi�e od mene same. S ljubavlju, Janis Napisat �u vam dugo, veselo i ushi�eno pismo �im se prestanem osje�ati krivom. Recite Mikeu i Lauri da ih puno volim. Pisat �u Lauri o

plesovima – ne�to FANTASTI�NO! Io odje�i, ljudima… Uskoro. Puno vas volim, �ao mije… Peter de Blanc napisao je najmanje dva pisma Janis u lipnju i srpnju. Sa�uvala ih je u ladici svoga stola, gdje su prona�ena nakon njezine smrti. Pisma ukazuju na mogu�nost postojanja drugih. Jedno od pisama napisano je 22. lipnja 1966., a zapo�inje: “Dakle, je li moja hirovita disonantna bujica pisama uspjela uzburkati tvoje mirne vode?” “Jesi li zaista postala go-go djevojka? Jesi li se vratila u ulogu zabavne plesa�ice? Zao mi je, mala. Mislio sam – kad bi barem uspjela isplivati, zavr�iti �kolu itd. Svi bi ulozi tada bili vrijedni truda.” Zatim nadodaje: “Mo�da i ne �eli� �uti za mene, ne znam. Samo pretpostavljam da tvoji humanitarni instinkti jo� vladaju ‘pravom Janis’ i da �e� mi barem poslati razglednicu.” I u ovom ranom lipanjskom pismu Peter je pitao Janis �eli li zavr�iti �kolu,

iako je postojala mogu�nost da �e postati velika umjetnica? Dodaje: “....ukoliko me�u nama jo� uvijek postoji nit komunikacije, bilo bi (moglo bi?) lijepo od nje namotati klupko.” 195 Ne postoji dokaz da mu je Janis odgovorila. Sada se njezin fokus usmjerio na bend i na audiciju koja ju je �ekala u San Franciscu. Kad je Chet Helms namamio Janis da do�e i pridru�i se bendu Big Brother and the Holding Company, oni su ve� imali kult doma�ih obo�avatelja zbog svoje “�udne” rock glazbe. Ljudi su plesali na ludo sviranje gitare Jamesa Gurleya, no bend je osje�ao kako im je potrebna dominantnija pjeva�ica, koja bi ubla�ila njihov divlji zvuk. Dva �lana, od postoje�a �etiri, poznavali su Janis s North Beach scene. Bili su to Peter Albin i James Gurley. Spomenuli su je preostalim �lanovima, Daveu Getzu i Samu Andrewu. Vjerovali su kako bi se savr�eno

uklopila u njihovu grupu. Basist Peter Albin ro�en je u San Franciscu. Bio je visok 178 centimetara, tanke sme�e kose s blagim uvojcima. Njegova vitka gra�a i �irok osmijeh nagovje�tali su jednostavan stil, unato� opravi koju je nosio i ludilu na sceni oko njega. Oduvijek je pratio razvoj lokalne izvorne i country glazbe, iako je, kako bi mogao uzdr�avati �enu i k�erku, radio kao po�tar. James Gurley, prva gitara, bio je iz Detroita. Njega je zanimao blues, muzika Lightnin’ Hopkinsa i slobodni stil Ornettea i Coltranea. Bio je visok 190 cm, pepeljaste boje kose i plavih o�iju. Svojim seksi-pilom privla�io je �ene, koje su fascinirali umjetnici i njihova patnja. Sa svojom �enom Nancy imao je maloga sina koji se zvao Hongo. Dave Getz je svirao bubnjeve, bio je iz New Yorka, dok ga predavanje na San Francisco Art Instituteu nije dovelo na zapad. Bio je kreativan i

talentiran Fulbrightov stipendist, osrednje visine 170 cm – s atletskih 68 kilograma. Imao je prljavo plavu, sitno kovr�avu kosu i smije�nu naglost u pona�anju. Sam Andrew je bio klasi�no zgodan u grupi, visok 185 cm, duge, guste, ravne, plave kose, koja je zavodni�ki padala. Imao je prodorne plave o�i i blage manire koje je stekao kao vojni�ko dijete koje je �esto mijenjalo mjesto boravi�ta. �ivio je u Okinawi, iako je imao mnogo rodbine u Teksasu. Bio je diplomirani lingvist i sklon �itanju klasika u originalnoj verziji. Sam je imao dobre temelje u muzi�koj teoriji. Imao je savr�en sluh, bilo je dovoljno da �uje akord i odmah ga prepozna. Njegova se muzi�ka podloga temeljila na starom rock & rollu. 196 Iako Chet Holms nijo bio �lan benda, bio je na neki na�in njihov duhovni voda, njihova inspiracija i podr�ka. Njegove su duge plave

lokne padale preko omiljenog kaputa koji se kop�ao nizom dugmadi, du�ine do koljena. Ostali su Janis poznavali iz njezinih pjeva�kih dana u North Beachu. Bili su jako uzbu�eni �to �e im se pridru�iti u bendu. Samo je Chet, zahvaljuju�i vezama u Austinu, mogao prona�i Janis i namamiti ju natrag u San Francisco. Janis je momke upoznala na njihovoj probi, u prizemlju stare vatrogasne postaje smje�tene na Henry Streetu. Na gornjem se katu nalazio dnevni boravak i umjetni�ki studio u kojem je boravio Mouse, imenom Stanley Miller, izvanredan posterumjetnik, koji je crtao oglase za plesove koje su izvodili �lanovi grupe pod imenom Family Dog. Janis je u�la kroz ogromna, �irom otvorena vrata kroz koja je mogao u�i kamion u koji bi se ukrcala sva oprema koju je grupa koristila na svojim nastupima. Dave Getz je imao proro�anski san u kojem je Janis do�la blje-�te�i, poput prekrasnog bo�anstva. Kad je stigla glavom i bradom, imala

je na sebi tanku pamu�nu odje�u koju je pripremila za svoje jednotjedno putovanje u Austin, bila je posve neprikladno obu�ena za hladni San Francisco. Njezina srame�ljiva nevinost sjajila je na licu posutom aknama. Zatim je zapjevala. Njezine su �iste note u potpunosti privukle pa�nju benda. S njezinim dominantnim glasom, znali su to bez obzira na sve ostalo, ona je bila upravo ono �to im je bilo potrebno. Bend je sada bio potpun. �est dana nakon dolaska, to�nije 10. lipnja, pridru�ila im se i na bini. Big Brother je svirao novi rock stil. Janis, Peter i James poznavali su neke standarde iz starih dana narodne muzike i tako su se u po�etku vezivali na melodije poput “Blindman” i “I Know Your Rider”. Janis je pridodala nekoliko teksa�kih miljenica, poput njezinih “Turtle Blues” i “Bye, Bye Baby” Powella St. Johna. Ove su se blues melodije pridru�ile repertoaru koji je sadr�avao humoristi�no satiri�ke pjesme poput Peter Albinove “Caterpillar”, koju je napisao za svoju djecu, uz molbu “gusjenica sam koja vapi za tvojom ljubavlju” (I’m a caterpillar, crawling for

your love). 197 lipanj 1966. Draga majko i o�e… Iako nisam dobila ni rije�i od vas, pretpostavljam da jo� razgovaramo, pa eto jo� jednog pisma. U ovom vam �aljem adresu - prona�la sam sobu u ku�i za iznajmljivanje. Ugodno mjesto s kuhinjom, dnevnim boravkom, postoji �ak i gla�alo i daska za gla�anje. U ku�i �ivi jo� �etvero ljudi – jedan u�itelj, jedan umjetnik, dok ostale ne poznajem. Uglavnom, adresa je sljede�a - Vine St., S.F. Jo� radim s Big Brother and the Holding Company i stvarno je zabavno! De�ki koji sviraju sa mnom u grupi su Sam, Peter, Dave i James.

Imamo probe svako popodne u gara�i koja je dio potkrovlja jednog umjetnika, njihovog poznanika, ljudi neprestano dolaze i slu�aju – �ini se da se ljudima svi�a moje pjevanje, iako je malo staromodno. Ova je vrsta muzike druga�ija od one na koju sam navikla. E, da, prikupila sam jo� bizarnih imena grupa - (mo�ete li vjerovati?!) – The Grateful Dead, The Love, Jefferson Airplane, Quicksilver Messenger Service, The Leaves, The Grass Roots. Chet Helms vodi rock & roll korporaciju koja se zove Family Dog – imaju �ak svoj logo i tajnicu. Jako �ik. On je moj investitor (doveo me ovamo bez novca – u banci imam jo� 30 dolara i pa�ljivo ih �uvam). Chet mije unajmio ovo na mjesec dana. Ka�e da, ukoliko bend i ja ne uspijemo, zaboravim na sve, a ako uspijemo, imat �emo gomilu novca. Chet je stari prijatelj – sada je o�enjen glumicom Lori. Sutra nave�er �e na njegovom plesu biti ljudi iz Mercuryja, koji �e do�i poslu�ati Grateful Dead (s takvim imenom

mora da su stvarno dobri…), ali i Big Brother i ostale. Ja �u pjevati! Bo�e, tako sam uzbu�ena! Radili smo na 5-6 pjesama ovaj tjedan – jedna mi se stvarno svi�a. Zove se “Down on Me” – jedna stara duhovna – malo o�ivljena i lagano izmijenjena na nov na�in. 198 jo� sam dobro – nemojte se brinuti. �ivim pomalo povu�eno. . Nisam izgubila ni dobila na te�ini i u glavi sam jo� dobro. I jo� se namjeravam vratiti u �kolu, nemojte jo� odustati od mene. Sve vas volim! Puse Janis Haight-Ashburv je bio kvart ukra�enih, ali ujedno oronulih vikto-rijanskih ku�a koje su ili 1906. pre�ivjele potres u San Franciscu ili bile izgra�ene neposredno nakon toga. Na po�etku je to bilo presti�no podru�je mo�nih politi�ara,

no ve� je dugi niz godina propadalo. Prije no �to su se 60-ih godina po�eli nastanjivati umjetnici, ku�e su bile podijeljene na dva do tri stana u koje su zbog urbane obnove premjestili crnce. Oni su prije toga boravili na obli�njim poru�enim podru�jima, izmije�ani s ostalim etni�kim grupama koje su bile u potrazi za ekonomski pristupa�nim ku�ama. Nova scena na Haightu zamijenila je scenu bitnika u North Beachu. Prevladavale su iste ideje: kreativnost i samoistra�ivanje, slobodno seksualno izra�avanje koje ujedinjuje, rasna integracija, stav protivan dru�tveno nametnutim pravilima i glazba koja ushi�uje. Ipak, scena se nepovratno promijenila uvo�enjem nove droge – LSD-ja ili dietilamid lisergi�ne kiseline. Efekte LSD-ja slu�ajno je otkrio 1943. godine dr. Albert Hofmann, znanstvenik koji je u �vicarskoj radio istra�ivanja za farmaceutsku kompaniju Sandoz. Poku�avao je otkriti lijek za lije�enje migrene, kad je u nizu sastojaka koji potje�u iz

gljivice koja raste na razli�itim vrstama p�enice otkrio formulu za 25. lijek u nizu. Dr. Hoffman je slu�ajno otkrio psihodeli�ni u�inak LSD-ja 25 prilikom rukovanja tim kemijskim sastojkom. LSD je zaobilaznim putem iz �vicarske stigao do tijela mladih na Haight-Ashburvju. Droga koja mijenja stanje uma fascinirala je malenu grupicu znanstvenika u potrazi za odgovorima na mentalnozdravstvene anomalije. Smatralo se da u�inak psihodeli�nih tvari opona�a psihoze. LSD dubinski mijenja percepciju, posebice boje, teksture i detalje. Umjetni�ki nastrojeni ljudi opisuju njegov u�inak 199 kao otvaranje prethodno nepoznatih vrata novog pogleda na stvarnost, kupanja u �istom svjetlu sveprisutnog znanja. Uzorci, sli�nosti i strukture svijeta postaju prvi put vidljivima. Veliki broj psihijatara bio je presretan �to �e im

nova droga pomo�i u otkrivanju problema s kojima su se njihovi pacijenti suo�avali. Tvrdili su kako LSD osloba�a od inhibicija kojima ljudi strukturiraju svoj svakodnevni �ivot i osvje��uje skrivene istine podsvijesti. Neki su lije�nici po�eli davati drogu pacijentima kako bi iz njih izvukli potisnuta sje�anja i zatim ih analizirali. Na taj bi na�in pacijenti mogli ste�i kontrolu nad podsvije��u. Nije pro�lo puno vremena i LSD se na�ao u rukama umjetnika. Aldous Huxley, koji se za psihodeli�ne tvari zainteresirao nakon upotrebe, svoj prvi trip uzeo je 1955. i ostao pod sna�nim dojmom njegove snage. Dr. Timothy Leary s Harvarda je, provode�i istra�ivanje LSD-ja, otkrio kako su pjesnici i glazbenici povodljivi. Dao ga je Allenu Ginsbergu 1960. i zajedno su napravili listu ljudi koje bi mogao privu�i. Ken Kesey, autor Leta iznad kukavi�jeg gnijezda, uzeo je LSD u sklopu eksperimenata koje je predvodio dr. Leo Hollister u Menlo Parku, u Kaliforniji. Nakon upoznavanja s LSD-jem, Leary, Ginsberg i

Kesey nastavili su svoje eksperimente i izvan laboratorija. Iskustvo uzimanja LSD-ja stvaralo je kod konzumenata sna�na nova uvjerenja o duhovnosti i svijetu. Njihova su iskustva bila toliko sna�na da su se uspjeli oduprijeti izazovima i prijekorima neupu�enih dugo vremena nakon �to je droga prestala djelovati. Toliko su bili op�injeni svojim iskustvima da su ih htjeli podijeliti s drugima. Njih su trojica imali razli�ita mi�ljenja o na�inu �irenja LSD-ja. Huxley je savjetovao da bi se LSD trebao davati samo grupici odabranih ljudi koji �e mo�i podnijeti njezinu snagu. Leary je smatrao da je LSD prikladan za svakoga ukoliko su okolnosti pod kontrolom i iskusnim vodstvom. Kesey je pomaknuo sve granice i smatrao kako kontrola nije potrebna. On je konzumirao LSD s prijateljima u svojoj ku�i i tako se stvarala grupa ljudi koja je dijelila zajedni�ko iskustvo. Dok su drugi konzumenti

analizirali i poku�avali opisati LSD i njegov u�inak, 200 Kesoyeva grupa igrala se sa svojom novom vizijom. Nazvali su se Merry Pranksters (Veseli �aljivd�ije). Koriste�i se humorom iz stripova, zami�ljali su mjesto pod nazivom Edge City, grad koji je podsje�ao na opise Roberta Heinleina u Stranger in a Strange Land (Stranac u stranoj zemlji), a govori o Marsovcu koji �ivi na Zemlji. Dizajnirali su novu odje�u kako bi prikazali zanimanje za dizajn i detalje. Posebno su voljeli svijetlonaran�astu i zelenu boju. Uzeli su nova imena poput Gretchin Fetchin, Mal-Function i Cool Breeze. Napustili su Kaliforniju 1964. kako bi posjetili Learyjevu grupu u New Yorku, voze�i se otkrivenim �kolskim autobusom iz 1939., koji je naprijed imao znak DAALJE, a na zadnjem dijelu UPOZORENJE: �UDAN TERET.

�aljivd�ije su se vratili u Kaliforniju krajem 1964. Vijest o LSD-ju se po�ela �iriti. Aldous Huxley je 1954. napisao Vrata percepcije. U eseju je opisao iskustva s meskalinom, a objavljen je zajedno s njegovim esejem Raj i pakao 1963. godine. Huxleyev Otok objavljen je 1962. godine. To je saga o zami�ljenoj zajednici prosvjetljenoj psihodeli�nim sredstvima. Po�ele su se pojavljivati druge knjige na temu samoistra�ivanja: Exploring Inner Space (Istra�uju�i unutra�nji svemir) Adele Davis i The Joyous Cosmology (Radosna kozmologija) Alana Wattsa. Novine su po�ele pisati �lanke o LSD-ju. Svima je bilo jasno da je na pomolu ne�to posve novo. �aljivd�ije su ulogu iniciranja malog broja gra�ana u novu kulturu preuzeli na sebe. Po�eli su odr�avati “acid testove”. Po�etna su se okupljanja odvijala u ku�ama, ogla�avali bi ih samo putem postera na kojem bi pisalo “Mo�e� li pro�i test acida?” Na po�etku su tim ve�erima prisustvovali samo Pranksteri i njihovi

prijatelji. Kasnije se broj sudionika pove�avao, jer su i drugi �uli za njihova iskustva. Organizator Stewart Brand, koji je kasnije razvio The Essential Whole Earth Catalog, preuzeo je upravljanje velikim acid testom u San Franciscu. Iznajmio je Longshoreman’s Hall u San Franciscu, poznati kongresni centar, i unajmio novinara koji je, izme�u ostaloga, pustio tri zra�na balona koja su napisala rije� NOW (sada). Ve�er je zakazana za tre�i tjedan u sije�nju 1966. godine. Deset tisu�a ljudi platilo je ulaznicu kako bi u�lo i poslu�alo Grateful Dead i Big Brother and 201 the Holding Company, pogledalo nekoliko kazali�nih skupina i le�erno se pro�etalo izme�u �tandova na kojima su se prodavale majice, mirisi i psihodeli�na literatura. Keseyev eksperiment nije samo privla�io nekonformiste, ve� ih je i stvarao. Stigao je trenutak za dru�tvenu akciju, uz sna�no

suprotstavljanje snaga koje su se opirale promjeni. Kesey je uhi�en zbog posjedovanja marihuane tri dana prije sije�anjskog testa. Nakon tog klju�nog doga�aja, zaobi�ao je jam�evinu i zaputio se prema Meksiku. Janis je u lipnju 1966. stigla na Height scenu. Ritual LSD-ja se uz kori�tenje rock muzike i ostalih osjetimo vizualnih pokreta do tada razvio u multimedijalno iskustvo. Ljudi su dolazili ukra�eni bar�unom i brokatom, materijalima iz Indije ili bilo kojim �arenim uzorcima, na okupljanja u velike plesne dvorane s rock & roll plesovima. Imali su izme�u 18 i 20 godina i tablete LSD-ja omogu�ile su im susret s dubinom. Big Brotherov modernizirani “Blindman” odra�avao je potrebe slu�atelja, pjevaju�i “slijepac je stajao pokraj puta i jecao, pla�u�i, ‘poka�i mi put, put prema domu’”. Big Brotherova publika znala je da “dom” zna�i odbacivanje bezna�ajnih zamki bur�oazije i povratak istini, �ivotu u ljubavi i harmoniji.

Njihova publika je stalno bila na tripu. Acid je bio legalan i besplatan u kvartu Haight-Ashbury. Ovi su stanovnici Haighta uz pomo� acida zapo�eli igru s pohranjenim slikama sje�anja iz svojih �ivota, napustiv�i kontrolirano, �isto okru�je ameri�ke srednje klase. Pretvorili su se u ukra�ene i razra�ene replike vizija koje su vidjeli. Kopali su po otpacima dru�tvenog ormara, koje su mogli prona�i u mjesnim Goodwill du�anima, neprestano stvaraju�i novo iz starog. Za�u�eno su promatrali dizajnirane uzorke koji su podsje�ali na sjajno viktorijansko razdoblje. Zanimale su ih komplicirane linije u jednakoj mjeri u kojoj su njihove roditelje odu�evljavale jednostavne, ravne linije modernog Bauhaus pokreta. Mladi su �eljeli ukrase na svim dijelovima svog �ivota, od perlica na njihovim cipelama do pletenica, perja i perli u kosi, gomile prstenja, velikih koli�ina narukvica kojima su kitili ruke i noge, te slojeva odje�e koji nikada nisu bili me�usobno uskla�eni.

202 i liri rv ‘m\r.i u i i\/\inv i.tv i_i Glazba se u San Franciscu mijenjala neovisno o utjecaju koji je droga u to vrijeme imala. Iako se sada zvao rock & roll, a ne vi�e narodna ili folk glazba, on je odbacio dje�ju nevinost ranog rocka prikazanog u pjesmama poput hita iz 1955. “Earth Angel”. Folk pjesme iznosile su pravu sliku ljudske drame, no tek je novi rock, pod psihodeli�nim utjecajima, nudio publici novi na�in suo�avanja s osjetilnim iskustvom stvarnosti. Novi je rock prelazio granice glazbe. Cjelokupno iskustvo nije se moglo prenijeti samo slu�anjem – sva su osjetila morala biti uklju�ena. Carl Beltz je u knjizi The Story of Rock (Povijest rocka) napisao kako su novi rock koncerti bili nalik “happeninzima” koje su 1950-ih kreirali newyorski umjetnici poput Claesa Oldenburga i Alana Kaprowa – u njima su bili izmije�ani

glazba, umjetnost, drama i �ivot. Glazbenici su toliko glasno pu�tali elektronsko pulsiranje da se �inilo kako se i molekule u zraku pokre�u, publika je bila okru�ena pr�tavim vibracijama koje su ih tjerale na ples. Janis je sa sobom donijela svoje blues korijene. Poznavala je blues i �eljela da ga njezina publika kroz nju upozna. Kad bi publika na koncertu tra�ila da sva osjetila budu potaknuta, Janis bi se poput gurua, potpuno posvetila svojoj muzici. Njezina glazba samo je djelomi�no proizlazila iz glasa, dok je preostali dio bio ujedinjen s njezinom fizi�kom prisutno��u. Pratila je glazbu gorljivim rukama i gizdavim korakom. Prekapala je duboko po sebi, tako da se �inilo kako djeli�i njezine du�e ple�u uz melodije i ja�u plimne valove zvuka koje je stvarao njezin glas. Big Brother and the Holding Company polako je po�eo mijenjati listu pjesama. Njihova je glasna �udnovata muzika nadglasavala �ak i pjeva�icu sna�noga glasa kakav je imala Janis. Sve �to je

u tim trenucima mogla u�initi bilo je da stoji u pozadini i svira tamburin. Po�eli su mijenjati repertoar pjesama i ubacivati vi�e bluesa kako bi se na taj na�in pjeva�ica mogla izraziti ispred glazbe. Pjevanje je bilo podijeljeno unutar grupe. Janis je nastupala samo u tre�ini pjesama koje bi u jednoj ve�eri izveli. Njezin prvi nastup izvan grada bio je na plesu u zatvorenom izlo�benom prostoru u Monterey County Fairgroundsu. Na posteru 203 je pisalo “Karma Productions & Brotherhood of the Spirit predstavlja: Big Brother and the Holding Company, Quicksilver Messenger Service, The Gladstones, Bill Ham’s Lightshow, Famous Underground Movies. Nemojte propustiti veliki doga�aj, 2. i 3. srpnja.” Karte su se prodavale u du�anima Psychodelic Shop na Heightu, knji�ari City Lights u North Beachu, te u Berkeleyu, San Carlosu i Menlo Parku.

3. srpnja 1966. Pozdrav! Ovoga sam vikenda u Montereyu na “Independence Danceu “. Prekrasan krajolik – imam sliku iz nedjeljnih novina koju vam �aljem na uvid. Posao dobro funkcionira osim mete�a koji se zbiva oko sindikata (mislim da �u postati republikanka). Poslat �u vam pismo puno novosti �im stignem pisati. Voljela bih da mi se javite. S ljubavlju Puse Janis Novi rock umjetnici pozivali su publiku da sudjeluje u muzici. Slu�atelj i izvo�a� izgradili su komunikacijski kanal koji je neprestano izazivao obostrane nove reakcije. Izvo�a�i su ovisili o spontanoj reakciji publike. Pro�ivljavali su rije�i Baba Ram Dassae “Budi ovdje i sada”. Ovdje je, napokon, postojala prava inicijacija u drugi �ivot, izvan ure�ene, planirane kulture temeljene na logici. Mentalno napustiti, pa �ak i

samo jednom taj svijet zna�ilo je spoznati istinu koja je ispunjavala ostale dane. Spontanost je bila vi�e od osobine. Bila je sama po sebi religija. Novinari su im nadjenuli naziv “hippie”, koji je proiza�ao od naziva hipster. Samo je nekolicina u Heightu prihvatila taj naziv, no on se zadr�ao. U lipnju 1966. na podru�ju Haight-Ashburyja boravilo je 15000 hipija. �irili su lokalnu kulturu. U rujnu 1966. imali su vlastite novine The Oracle, u kojima su izvje�tavali o pravoj unutarnjoj istini. Nastale su prema uzoru na The Village Voice u Greenwich Villageu. Abe Peck je u knjizi Uncovering the Sixties: The Life and Times of the Underground Press (Razotkrivanje �ezdesetih: �ivot i doba alter204 nativnog tiska) napisao kako je The Voice bio predvodnik, pokazav�i kako umje�nost i inspirirani amateri mogu proizvesti zna�ajne mjesne novine. The Oracle su bile inspirirane Art

Kunkinovim razvojem u Los Angeles Free Pressu, svoju su snagu i financijsku isplativost prona�le usmjeriv�i se na rasne pobune u Wattsu. The Oracle je postao glasnikom novog dru�tvenog poretka Haighta. Bile su to novine druk�ije od drugih zbog svojih korijena u razvijanju hipi kulture. Abe Peck je citirao Allena Cohena, jednog od urednika: “The Oracle je nastao kao pripomo� ljudima na LSD tripovima.” Nastavio je opisuju�i usmjerenje novina na “svjesniji, intimniji, bli�i, ljubavlju ispunjeniji svijet…” Jedan od prvih znakova razli�itosti bilo je kori�tenje tinte u boji na posve netradicionalan na�in, ponekad bi je samo poprskali po papiru i pridodali aromatizirane mirise. Nova kultura utjecala je na promjene u lokalnim specijaliziranim trgovinama koje su opskrbljivale hipije. Trgovina Psychodelic Shop otvorila se u sije�nju 1966., a u njoj su se mogle kupiti underground novine, rizle i sve vrste lula za pu�enje trave i ha�i�a, kao i ostale dnevne

potrep�tine. Prvi se hipi butik zvao Mnasidika, a otvorili su ga Peggy Caserta i njezina partnerica. One su kasnije postale Janisine prijateljice – svi su na neki na�in bili �lanovi pro�irenog obiteljskog plemena. Janis je vjerojatno osje�ala kako je publika reagirala na njihovu glazbu, ali i na nju samu. Ovo je bila zajednica koju je �eljela prona�i ili stvoriti od svoje �etrnaeste godine, nakon prekida s konvencionalnim �ivotom. Kakvo zadovoljstvo! Prihva�ali su ju onakvu kakva je bila, njezinu du�u. Obra�ali su se njezinom pravom bitku. Janis je otkrila i pojedina�no prihva�anje, zaljubila se u Jamesa Gurleya. Bio je visok i ispijen, s dalekim, sanjarskim pogledom. Proveo je nekoliko mjeseci u Meksiku konzumiraju�i psihodeli�ne gljive s Indijancima u planinama. Nije koristio LSD, ali su dani provedeni s narodom koji je stolje�ima u�io uz pomo� psihodeli�nih tvari pridonijeli njegovoj veli�ini. Ponekad je nosio cijeli komplet jelenje ko�ne

mu�ke planinske odje�e i perje u svojoj dugoj kovr�avoj kosi. Janis je smatrala kako James posjeduje sve �to je oduvijek tra�ila u 205 mu�karcu uz kojeg �e zaista osje�ati pripadnost. On je �ak ostavio svoju �enu Nancy, kako bi neko vrijeme �ivio s Janis. Tjednima su se mazili i svirali glazbu. Uz njega je mogla otkriti nje�nu, blagu Janis, onu koja nije trebala glumiti sna�nu, hrabru �enu. Ahhh, uistinu je �ivjela svoj san. Janis je napustila Austin zbog svojih mu�ica i na�la se u “Nigdje-zemskoj” u romanti�noj vezi s jednim od njezinih istaknutijih stanovnika. Glazba u Big Brother and the Holding Company se razvijala. Dobronamjerni kriti�ari su poru�ili momcima: “Morate se rije�iti �urke!” Me�u �lanovima petorke nikada nije postojala sumnja u to da su stvoreni jedni za druge.

San Francisco je bio pravo mjesto za razvijanje njihove muzike. Chet Helms je uz pomo� Family Dogkomune uspio postaviti prvi ples u Fillmoreu uz pomo� Bilia Grahama. Kao glavni �lan pantomimi�arske trupe San Francisco, Graham je imao najam zgrade na du�e vrijeme. Kasnije je Graham odlu�io sam postavljati plesove, dok su Chet i ostali premjestili svoju scenu u Avalon Ballroom. Zajedno su stvarali bogatu atmosferu, ispunjenu glazbenim novostima. Na �estim malim koncertima glazba se razvijala zajedno s reakcijom publike. Big Brother je postao neslu�beni bend doma�in u dvorani Avalon. Bila je to velika otvorena sala na drugom katu tipi�nog pro�elja na adresi 1268 Sutter Street, Van Ness Avenue. Avalon je bio izgra�en 1911. i u njega je moglo stati oko 12 000 ljudi. U po�etku je to bio plesni studio, dio lanca plesnih dvorana 1930-ih. Na vrhu sale nalazili su se ukra�eni, pozla�eni balkoni. Stil je bio vrlo Deco, pozla�enih stupova, ogledala i crvenih tapeta. Bar se nalazio na gornjem dijelu, ali se u

njemu nije poslu�ivao alkohol. U ostalim dijelovima sale nalazile su se preostale zanimljivosti: light show, stroboskop, bojanje lica i si. Akustika je bila sjajna, s obzirom da je strop imao zvu�nu izolaciju. Avalon je poslu�io kao baza za kona�no bru�enje glazbe, no sve se to ujedinilo kad je Big Brother and the Holding Company unajmio veliku ljetnu ku�u u gradu Lagunitas. Nekoliko se drugih bendova tamo preselilo kako bi se udaljili od grada. Big Brotherova ku�a naziva “Argentina” nalazila se u istoj ulici u kojoj je bila ku�a Grateful Deada. 206 a iii 1 i \ TVrtk. i U *^/”� I >l i I\ / \ l 1 V u>\^w Okru�eni hektarima �ume, svakodnevno su uvje�bavali svoju glazbu u dnevnom boravku svoje udaljene lova�ke ku�e, za koju se govorilo da je jednom ugostila Teddvja Roosevelta i Tohna

Muira. �inilo se da ku�a pamti velike doga�aje iz jednog zna�ajnijeg razdoblja. Ovdje je muzi�ka povezanost grupe oja�ala zajedni�kim su�ivotom, pri�anjem, disanjem, sviranjem i zabavljanjem oko muzike. 13. kolovoz 1966. Draga obitelji… Napokon miran dan. Vrijeme je da vam napi�em dobre vijesti. Sada sam sigurno preseljena u svoju novu sobu koja se nalazi u na�oj seoskoj ku�i. Za sada sam ja jedini �lan benda koji se ovdje nalazi. Na�a gazdarica i njezine k�eri jo� su ovdje, no kako su upravo oti�le na ve�eru, ostala sam sama. Sjedim u udobnoj stolici blizu kamina, vrata su �irom otvorena i imam pogled od 180 stupnjeva na drve�e, mamutovce i jele. Prekrasno! Nikada se u �ivotu nisam osje�ala ovako opu�teno. Ovo je najljep�a ku�a i mjesto na kojemu sam ikad bila. Stvarno bih voljela da i vi to mo�ete vidjeti. Naravno, dio

mog u�itka predstavlja i �injenica da je ovo prvi dan nakon proteklih 10, 11, u kojem se mogu opustiti. Radili smo svaku ve�er u proteklih 11 dana. S.F., Vancouver, ponovno S.F. – i zaista se naradili! Sino� smo npr. svirali u dobrotvorne svrhe. Mno�tvo mladih talenata na�lo se na jednome mjestu – 5 rock bendova, 2 pjesnika, 2 komi�ara, lutkarski nastup itd. I to od 15 sati pa do 1 ujutro. Nastupili smo u 17 sati i ponovno u pono�. Stvarno je bilo uzbudljivo… Dva benda izdala su plo�e – The Grass Roots (koji su, uz ostalo, na�i veliki obo�avatelji, �ak nose na�e bed�eve kad nastupaju) i Jefferson Airplane – jako su ih dobro prihvatili, no meni su priredili ve�e ovacije nego i jednoj drugoj grupi nakon �to sam otpjevala lagani blues u molu. joj, ne mogu si pomo�i – volim sve to! Ljudi se uistinu druga�ije pona�aju prema meni. Ja sam vrlo va�na. Ah!!! Ovdje u Lagunitasu imamo i po�tanski sandu�i�, no ne znam mu broj – dodat �u P.S. s njim. Imam najbolju sobu u ku�i (s obzirom na to

da sam prva stigla), cijeli je dan na sun�anoj 207 strani. Ovdje je vrijeme puno toplije. U S.F.-u uvijek mora� nositi te�ak kaput, �ak i poslijepodne, no ovdje je savr�eno. Planiram se lijepo osun�ati. Nije pretopio kao u Teksasu. Prekrasnih 23-26 stupnjeva, zar mi ne zavidite? Ukoliko imate zemljopisnu kartu, potra�ite na obali Stinson Beach – mi smo otprilike 10 minuta prema unutra�njosti od tog mjesta. De�ki iz benda nastupit �e u filmu – kratkometra�nom, o 2 djevojke koje se zaljubljuju u rock and roll grupu. Ja ne mogu biti u filmu jer sam djevojka i, u skladu s tim, nisam nikakav romanti�ni lik za djevojke. U filmu �e se bend zvati The Weasels. Ne�e puno zaraditi, ali bi moglo biti jako zabavno. Jako va�no, pregovaramo s ESP Records – �ele da za njih napravimo jedan album. Jeste li pro�itali u TIME �asopisu o novim uzbu�enjima me�u

underground novinama – Tlte East Village Other, Berkley Barb ltd. 1 Pa, ESP ih posjeduje ili oni njega. To je neka vrsta underground izdava�ke ku�e. Nije velika i sjajna, samo snima albume i bavi se malo pomaknutim grupama, kao �to je na�a. Ne�emo dobiti veliko nacionalno izdanje kao Lovin’ Spoonful, no imali bismo vjerne obo�avatelje me�u hipijima. Znam da smatrate kako nije tako – no bitnici danas zara�uju puno love. A kad si bitnik, to je uistinu �udno. Veliko je uzbu�enje me�u tinejd�erima, svi poku�avaju/�ele biti hipiji. Nekoliko mojih prijatelja posjeduje trgovine odje�om u kojima izra�uju potpuno druga�iju odje�u, neki izra�uju perlice i prodaju ih, neki ko�ne predmete, no ve�ina ih je u rock & roll biznisu. Stvarno odli�no – socijalni fenomen. �ini se da se dru�tvo naginje u suprotnom smjeru, napinju�i se prema predvorju pakla, prema rubovima, znate ve�. Barem je tako u Kaliforniji. E, pa to je ve� vlastito mi�ljenje.

- Kasnije, oprostite. Adresa je P.O. Box 94, Lagunitas, Calif. Kao �to sam ve� prethodno napomenula, prije dva tjedna svirali smo u Vancouveru, �aljem vam ne�to �to sam kupila Mikeu i Lauri. Za Laurinu kolekciju kanadski dolar; za Mikeovu kolekciju kanadski nov�i�. Obratite pa�nju na rubove. 208 Modna opaska – mislim da vas sve zanima kako ovdje ljudi izgledaju. Djevojke su, naravno, mlade i prekrasne s dugom ravnom kosom. Beatnik look, kako ga ja nazivam, definitivno je in. Hla�ice, sandale, pelerine svih vrsta, ru�no izra�eni nakit, haljine i komotne sandale. Mla�e djevojke nose vrlo uske traperice niskog struka s kratkim topovima – golog trbuha. No de�ki su pravi paunovi. Svi imaju duga�ku kosu, barem poput Beatlesa (ravnu, du�ine do brade). Ve�ina njih u rock & rollu imaju kosu do ramena, dok neki, kao na� menad�er Chet, imaju du�u kosu do ispod ramena, puno du�u nego ja. I jako je va�an

na�in odijevanja - �izme, uvijek �izme, uske niske hla�e, na crte, pepito uzorak, pa �ak i na to�kice! Jako moderne majice – s uo�ljivim printevima, visokim ovratnicima, punim rukavima kakve nosi Tom Jones. Kravate modernih uzoraka, Bob Dylan kape. Stvarno pretjerano - ba� kao u �asopisima, ljudi moji. Slijedim modu sukladno mom bud�etu, imam nove �iroke hla�e niskog struka od samta koje nosim s posu�enim �izmama. Izgledam jako in. Na sceni i dalje nosim svoju crno-zlatnu sjajnu ko�ulju s crnom suknjom i visokim �izmama ili s crnim levisi-cama i sandalama. No �im dobijem novac… re�e ona, pokazuju�i �akom prema nebu. Rock & roll je postao tako uobi�ajen – svi se lijepo obla�e, ali taje uli�na moda posve druk�ija. Sve djevojke nose trapezice i �izme, tako da �elim sa�iti ne�to od lamea. Jednostavan, ali pravi �oubiznis stil. �elim da

me publika do�ivljava kao pravog izvo�a�a, dok je sada moderno biti “jedan/a od nas koji je zakora�io/ la na scenu”. No vidjet �emo – moja prijateljica je vlasnica jednog robnog du�ana – izra�uje odje�u prema tvom nacrtu. Tako da �e mi ili ona ili �u si ja sama izraditi ne�to. Ukoliko ikad do�emo do toga. Ovoga vikenda Bell Telephone Hour snima “San Francisco Scene” (jer se tamo uistinu odvija ne�to �ega nema nigdje drugdje) u Fillmore Audu. Na�alost, mi sviramo u Avalonu. Prokletstvo!!! No na�i dobri prijatelji Grateful Dead sviraju ondje – oni su nam tako�er susjedi ovdje, i jo� jedna grupa �ivi ovdje. Dolje niz ulicu, malo dalje. 209 Oh, Laura, mogu li ti preporu�iti neke knjige? J.R.R. Tolkien je napisao Hobita i zatim trilogiju Gospodar prstenova – uistinu primamljivo �tivo. Upravo ga �itam.

Imala sam gomilu posjetitelja iz Teksasa pro�li tjedan – Jim, Tary Owens, njegova iena i nekoliko drugih prijatelja s koled�a. Jim je predano tra�io posao, no nakon tjedan dana vratio se u zaklon i ugodu Teksasa i njegove �ene. Nemam vi�e novosti – pretpostavljam da �u se laganim korakom uputiti do po�tanskog ureda i poslati pismo. S ljubavlju, poslat �u vam slike na�eg raja �im budem mogla. Puse Janis Grupa se preselila u Lagunitas nadaju�i se da �e zajedni�kim najmom mo�i u�tedjeti novac i prona�i dobro mjesto za probe. Eksplozivno glasan bend ne mo�e bilo gdje imati probe. Prona�i dobar prostor oduvijek im je bio problem. Svih pet �lanova benda se zajedno sa suprugama, ljubavnicama, djecom, psima i ma�kama preselilo u jednu ku�u. James je ponovno bio s

Nancy, �ivjeli su zajedno sa svojim sinom Hongom na gornjem katu. Preko puta njih nalazili su se Peter i Cindy Albin sa svojom k�eri Lisom. Janis je �ivjela u osun�anoj sobi niz hodnik. Dave Getz je �ivio u sobi pored kuhinje u prizemlju. Sam Andrew i njegova djevojka Rita �ivjeli su u maloj ku�ici iza ku�e. Zajedno su se suo�ili sa stvarno��u “pro�irene obitelji”. Tih je dana njihova lozinka bila – zabava. “Bilo da je zima, jesen, prolje�e ili ljeto, nema goreg od pra�njavog besposli�ara”, bila je besmislica koju je Janis napisala s Dave Getzom nakon zagriza trule jabuke. Objasnio je: “Ta je fraza postala sinonim za mnoge stvari, tako da se �esto koristila.” Interne �ale, zna�enja i veselje. Sve je to potrebno kako bi se grupa pretvorila u uigrani bend. Janisin osje�aj pripadanja grupi je rastao. Na auto je nacrtala “Bo�je oko”, simbol benda koji je dizajnirao poster-umjetnik Mouse. Posteri koji su se izra�ivali za ogla�avanje plesova u gradu

postajali 210 ‘INIM’ I \J /\ V iiJU/ j /UNI.”) dobar… i nakon toga �u mo�i donijeti odluku, joj, oi’O je stvarno nevjerojatno. Nadam se da mi ne zamjera� �to ti ovako zanovijetam, jednostavno sam s nekim �eljela popri�ati. Voljela bih da mogu upitati za savjet nekoga tko ima znanja i nije pristran. Ah, samo sanjaj, Janis. Pisat �u vam, mo�da vas i zvati iz Chicaga. Sve vas puno volim Puse Pomo�!!! Janis Kad su de�ki otkrili kako je Janis razgovarala s

Paulom Rothchildom, najprije su mislili kako je Paul zainteresiran za bend. Kad su otkrili kako je Paul zainteresiran samo za Janis, to je poru�ilo njihov tek razvijeni osje�aj obitelji. U �u�nim raspravama optu�ili su je za prijevaru. Janis je vikala: “Nemojte mi stavljati rije�i u usta!” Htjela je znati �to je uistinu najbolje za nju. Big Brother je tek uzimao zamah; ukoliko ih sada napusti, to bi zna�ilo da �e im onemogu�iti da isprobaju novoprona�ene vrijednosti. Sva�ali su se i preklinjali. Osim toga, ve� ih je kontaktirao ESP, malena izdava�ka ku�a. Napokon su uspjeli nagovoriti Janis da odgodi odluku i donese ju nakon velikog nastupa u Chicagu, koji je bio pred njima. Mother Blues je bio stari klub folk glazbe koji se prebacio na rock and roll zbog prevelike konkurencije s pravim bluesom. Big Brother je stigao, donijev�i Height scenu sa sobom, u�av�i u svijet “nekada je postojao acid”. De�ki su imali dugu kosu, �to je izazivalo tipi�an podsmijeh: “Je li to de�ko ili cura?”

Rezani bar�un, �izme, perlice, perje i lepr�ava kosa jednostavno nisu pristajali u vjetrovitom gradu. Kad ih je Nick Gravenites ugledao kako �e�u gradom, morao se okrenuti za njima. Pre�ao je ulicu kako bi se pozdravio sa starim prijateljima, a oni su ustuknuli jer nisu znali da li je to lokalni poku�aj napada na hipije ili samo �udak. No ugledali su Nicka, lutalicu poput njih, ponovno u Chicagu, nakon boemskih dana provedenih na North Beach sceni. 214 i i I II I l ‘h Kl I I i k ai\v I .1 II Gcorge McGowsky, Nickov prijatelj izdava�, do�ao je poslu�ati nastup. Kao i ve�ina ljudi u Chicagu, bio je zbunjen zvukom. “�alosno je �to ona ne�e nikada uspjeti”, George se povjerio Nicku. “Jednostavno su predaleko od pravog biznisa.” Pa ipak, novac je bio dobar i put zabavan. Daleko od Lagunitasa, Janis i James su obnovili romansu.

U po�ti je stiglo pismo ispunjeno roditeljskim pitanjima za Janis. Budu�i da si vrlo umje�no uspjela zaobi�i temu, pretpostavljamo da tvoja sada�nja pustolovina obe�ava uspjeh i da se ne namjerava� vratiti na koled� sljede�eg mjeseca. Ukoliko je ova pretpostavka neto�na, odmah nam javi jer �elimo znati. S druge strane, ukoliko je pretpostavka to�na, sve �to mo�emo u�initi je po�eljeti ti puno sre�e i uspjeh kojemu se toliko nada�. S ljubavlju, otac rujan 1966. Draga majko… Upravo sviramo u Chicagu – 5 setova na no�, 6 dana u tjednu. UH! Stvarno puno radimo. Nalazimo se u starom gradu u Mother Bluesu. Na�a glazba ovdje nije ba� prihva�ena. U Chicagu ima toliko dobrih blues bendova da na� blijedi u usporedbi

s njima i sve to �ini sviranje jo� te�im. Ipak smo imali sre�e – Peter ima strica i tetu koji �ive u Chicagu, tako da spavamo u njihovoj ku�i. Oni su stvarno prekrasni: imaju troje super kreativne i bistre djece. �ive u velikoj klimatiziranoj ku�i u predgra�u i posudili su nam auto. Ba� sjajno. Ipak nam je svima bilo te�ko napustiti na�u seosku ku�icu. Onaj posao s izdava�em izazvao je poprili�nu emocionalnu traumu u grupi. Raznovrsna pitanja o lojalnosti izbila su na povr�inu. Odlu�ila sam ostati u grupi, iako volim razmi�ljati i o drugim mogu�nostima. Trebam shvatiti �to je muzi�ki zanimljivije za tr�i�te, jer to �to sam dobra nije dovoljno, trebam se nala215 c> l.|LJI>/\VI.ju, jainid ziti na pravome mjestu u pravo vrijeme. No kako

ne znam ni�ta o muzi�kom poslovanju, samo klipsam. Tata je naveo pitanje koled�a, �to je dobro jer bih ja, na svoj odrasli na�in, zasigurno nastavila izbjegavati temu sve dok ne bi nestala. Mislim da se sada ne mogu vratiti. Ne znam sve razloge, samo osje�am daje ovo stvarnije. Meni stvarno. Ve�inu konflikata koje sam imala rije�ila sam s gosp. Giarratanom. Vi�e ne pijem tablete za smirenje. Mislim da sada ne la�em. Sve je ovo lijepo i dobro i jako iskreno, no nevolja je u tome �to bih se voljela vratiti na fakultet. Uistinu bih, no smatram da najprije moram pro�i ovo iskustvo i vidjeti �to �e mi donijeti. Ukoliko to ne u�inim, stalno bih razmi�ljala o pjevanju, slavi, napredovanju i osje�ala kako samu sebe zavaravam – znate ve�? Tako da, iako zavidim na mnogim aspektima studentskog �ivota u obitelji, mislim da trebam nastaviti biti pjeva�ica, lako je to nedovoljno, ispri�avam se �to nastavljam biti jednostavno lo�a prema obitelji. Shva�am da me moje promjenjive vrijednosti �ine nepouzdanom i

da sam vam razo�aranje i eto, ba� mi je �ao. Imamo adresu na koju mi mo�ete pisati – voljela bih da mi pi�ete. Poku�ala sam vas nazvati pro�lu nedjelju, ali nikoga nije bilo kod ku�e – palo mi je na pamet da ste najvjerojatnije u Banderi i izle�avate se na suncu. Poku�at �u vas ponovno nazvati – ili me vi mo�ete ovdje nazvati ukoliko vam ikad padne na pamet. Adresa je Pleasant Lane, Glenvieiv, III. Mislila sam da �u vidjeti Petera de Blanca dok sam ovdje. Poslala sam mu brzojav u Rochester, ali ni glasa od njega. Vjerojatno se preselio. Oh, zaboravila sam jo� jednu vijest. Mainstream Records nas poku�ava pridobiti – imamo ugovor i sada ga pregledavamo. Vidjet �emo. Molim vas pi�ite – volim vas Puno pusa Janis 216 Kako prekrasno! Janis je smatrala kako vi�e ne la�e. Prona�la je svoj emocionalni dom. Koliko

god se taj �ivot �inio bijednim, u tom se trenutku �inilo da �e zauvijek trajati. Janis je na zanimljiv na�in izvje�tavala kako ne uzima tablete za smirenje. Ukazivalo je na to da �eli �istu savjest. Nije spominjala druge droge – dru�tvene droge koje su bile svakodnevica hipi scene. Tablete za smirenje nisu bile hipijevski tip droge, obzirom na to da su otupljivale osjetila. Hipije je interesiralo pro�irenje uma. Pa ipak, Janis je odbacila psihodeli�ne droge i preferirala je depresive, najvi�e alkohol. Janis se oduvijek suo�avala sa svojim strahovima, pa �ak i kad joj je to donosilo nevolje u �ivotu. Sada je krenula prvim od niza koraka kojima je htjela izbje�i glavna pitanja svog �ivota. Janis je ve� poznavala opasnost droge zbog njezina iskustva sa speedom 1964., no odlu�ila je tolerirati narkomansku scenu 1966., jer je toliko �eznula za muzi�kim svijetom. Zamijenila je legalno propisane tablete za smirenje za dru�tveno prihva�enu drogu – alkohol! Nije

mogla zaobi�i istinu na�eg dru�tva da je jedini problem u tome koju drogu koristiti. Malo je njih tada propitivalo ovisnost o drogi u na�em dru�tvu. Malo ih se pitalo za�to su droge potrebne. U tim danima droga je bila novo otkri�e. Tko se usudio dovoditi u pitanje novoga �amana? U Chicagu je sve zapo�elo �isto. Vlasnik je bendu platio 1000 dolara na tjedan u prva dva tjedna. Tre�i tjedan od sveukupno �etiri do�ekao je vlasnika bez dovoljno novca jer eksperiment s Big Brotherom nije privukao dovoljno klijenata. Lokalna publika nije bila napu�ena i nije razumjela rock Big Brothera. Chicago je bio grad bluesa. Publika je, posebno u malim neodre�enim klubovima, o�ekivala tipi�ne blues zvukove s tradicionalnom glazbenom pozadinom. Nisu znali �to u�initi s novim San Francisco hipijima. Peter je poku�ao ostvariti financijska prava benda preko glazbene unije, ali pravna pomo�

nije mogla vlasniku dati novac koji nije imao. Bend je zapeo u Chicagu bez ikakve mogu�nosti povratka ku�i. Sve je to prisililo bend da po�ne svirati za prodane ulaznice. “Morali smo po�eti razvijati �ou na pozornici”, objasnio je Peter Albin. “Ja sam morao izgovarati jako duhovite komentare. No to ipak nije bilo 217 dovoljno. I napokon smo, zadnji tjedan… nabavili go-go djevojku. Nazvali smo ju Miss Proton, psihodeli�na djevojka.” Nosila je triko koji je Peter po�pricao bojom i sjajilom. �udno su ju na�minkali i poku�ali napraviti �e�ir od aluminijske folije. Janis je objasnila jednom novinaru �asopisa Mojo Navigator Rock and Roll News: “Ne mo�e� ni zamisliti kako je poku�ati pjevati. Zna�, nalazi� se na maloj pozornici, jako je mala i jako duga�ka… ovoliko otprilike i ne mo�e� se kretati. Ja stojim tamo i pjevam, dok

je plesni podijum odmah ispred mene, i tamo je polugola cura koja ple�e ba� ispred mene, stvarno sam gubila strpljenje. Bilo je te�ko, jako te�ko pjevati.” Janis je pripremila osvetu. “Janis i ja smo imali nesuglasica”, prisjetio se Peter, “i njezina je reakcija u Chicagu bila jedna od njih.” Bio je to njezin stari osje�aj za pravednost. Ukoliko joj vlasnik kluba ne mo�e isplatiti pla�u, tada �e mu se osvetiti tako �to �e se poslu�iti d�emperom od ka�mira koji je pripadao njegovom prijatelju. Kako je prijatelj dopustio bendu boravak u svom stanu, morao je biti svjestan plja�ke. Janis se brinula o Janis, balansiraju�i situaciju na najizravniji mogu�i na�in. Nije ju brinula osjetljivost �lanova benda. Uzimanje d�empera donijelo joj je nevolje unutar njezine obitelji. “To nije bio dobar potez”, objasnio mi je Peter. “Sve ti se to na kraju vrati.” Godinama kasnije Peter je sreo biv�eg vlasnika d�empera. Tip je rekao: “Da, imam super pri�u.

Janis Joplin mi je ukrala d�emper od ka�mira.” Pritisak koji je izazvala Rotschildova ponuda Janis poja�ao je �elju benda da �to prije potpi�e ugovor o snimanju. Ranije je u San Franciscu, uz ostale bendove, i Big Brother bio na audiciji za nekoliko manjih izdava�kih ku�a, uklju�uju�i Boba Shada u Mainstreamu. Chet Helms je kao menad�er odbio svaku ponudu koja je stigla. Promatraju�i poslovnu scenu San Francisca, �ekao je dobru ponudu, koja �e im omogu�iti umjetni�ku kontrolu, i vi�e od toga. Bob Shad se ponovno predstavio bendu u Chicagu. Chet Helms vi�e nije bio menad�er benda. Napustili su ga zbog njegovog nedostatka vremena i upravljanja dvoranom Avalon. Bez njegovog vodstva bili su skloni naglim potezima. 218 Bob Shod jo ve� dugo bio u bi/.nisu i nijo bio lo�. Ponudio im H u lo vrijeme standardni

ugovor. Bend �e dobiti 5 posto za svaki l’ioilani primjerak, dok bi izdava�ka ku�a dobila vlasni�tvo svih pjesama koje su napisali. Smatrali su da su dovoljno oprezni jer su unajmili odvjetnika da im pregleda ponudu, no sve �to je on mogao u�initi je pregledati kako stvari stoje sa zakonskog gledi�ta. Ono �to ini je bilo potrebno je menad�erski pogled na situaciju, a to im je nedostajalo. Bob Shed se udvarao grupi obe�anjima kako je Mainstream izdava�ka ku�a koja razumije njihovu vrstu blues muzike. Mogao je kapitalizirati njihovo djelovanje. I tako je Janis donijela odluku va�nu za sve. Rekla je Paulu Rothchildu: “Zaljubila sam se u jednog �lana Big Brothera i zato �u nastaviti s bendom, a ne s vama.” Plan Boba Shada bio je izdati nekoliko singlova benda. Osam sati u jednom studiju s osam zapisa u Chicagu donijelo je �etiri ili pet pjesama. Mogle bi se smatrati pravim prikazom njihove umjetnosti u tom periodu, obzirom da su napravili samo dvije

ili tri snimke svake pjesme i odabrali najbolje od njih. No mikseri zvuka nisu u to vrijeme bili svjesni kako je potrebno izobli�enje da bi se poja�ao utjecaj muzike. Razina zvuka je bila preniska, pa se gubio intenzitet njihovih nastupa u�ivo. Draga majko, obitelji! Zavr�ili smo s poslom u Chicagu u nedjelju i sino� krenuli prema Kaliforniji. Dome! Dome! Sada smo u Nebraski. U stvari, upravo smo pro�li skretanje Clay Center – gotovo sam u�la u mjesto kako bih upoznala ro�ake, ali se nisam mogla sjetiti njihovih imena, tako da smo jo� na cesti. Vozimo se 65 Pontiac Grand Prixom – sa stilom. Plati� odre�eni iznos novca koji ti vrate kad preda� auto, sve �to treba� platiti je gorivo. (Auto se kre�e, oprostite na mom rukopisu…) KAKO STVARI NAPRED UJU, PROFESIONALNI PLAN:

219 1. Dovr�ili smo snimanje – zanimljivo iskustvo. Trebalo nam je 9 sati za manje od 12 minuta snimke. 1 nismo previ�e brljali, k tome. Najprije se snima samo instrumentalni dio. Kad smo mi (i tehni�ar) zadovoljni dobivenim zvukom, na drugu plo�u se snima glas preko instrumentala. Zatim se, kako bi se postigao dinami�an efekt, montira jo� jedan snimak vokala (isti glasovi, iste rije�i) preko prvog, kako bi se dobilo na dubini glasa. Stvarno zanimljivo. Uglavnom, na kraju smo zavr�ili 4 strane. Izdat �e dvije - 1 singlicu od 45 okretaja – kroz otprilike mjesec dana. Sada nas gnjavi da napravimo jo� snimaka. Rekao je da jako dobro zvu�im na prvim snimkama i smatra da sam najprofitabilniji aspekt grupe te �eli neke od mojih pjesama. �elio je da to u�inimo prije nego napustimo Chicago, no ovaj vikend imamo nastup, tako da �emo morati odgoditi do L.A.-a. Uh!

2. Na� nas je posao u Chicagu, iako se pokazao dobrim na profesionalnom planu, uistinu iscrpio. (Iscrpio – ozna�ava nepovoljan omjer razmjene – drugim rije�ima, prevarili su nas.) Prva 2 tjedna su bila OK – platili su nas. Pri kraju tre�eg tjedna menad�er kluba nam je priop�io kako nema novca kojim bi nas platio i kupio nam karte za povratak ku�i – tako da smo �etvrti tjedan bili prisiljeni zara�ivati na ulaznicama i jednostavno se nadati da �emo prikupiti dovoljno za povratak. Sto se ti�e otprilike 1400$ koje nam duguje - pa poslat �e nam ih kad se klub oporavi, i stvarno mu je �ao i mumljanje, mumljanje. I, eto, sada putujemo dr�avom preklinju�i i znoje�i se. Imamo njegovu pismenu potvrdu o dugovanju, tako da jo� mislim (nadam se?) da �e nam platiti. Prikupila sam oko 200$ od nastupa. Dobit �u 120$ ovaj vikend i preostalih 80-100$ za snimanje. Mislim da �u si kupiti auto. Zahvaljuju�i poslu u Chicagu dobili smo zanimljiv prijedlog za 2 tjedna u Torontu i jo� 2 u Montrealu -1500$ na tjedan, 4 dana u tjednu. U

prosincu. Trenuta�no dobro zvu�i, no teoretski bi na�a plo�a mogla ve� do tada biti hit i bit �emo zvijezde. No vidjet �emo. MODNE NOVOSTI: Prije no �to smo doznali da ne�emo zaraditi novac, osje�ala sam se jako bogato – imam 200$ i jo� 200$ pristi�e – 220 �ista zarada, ra�uni su ve� pla�eni – tako da sam si kupila �izme od 35$. Ah, ba� su otka�ene, sjajne su!!! Staromodne su na svoj na�in – uske, naprijed prekrivene dugmadima. Crne. FANTASTI�NE! Kad se vratim iznajmit �u �iva�u ma�inu i izraditi si prekrasnu/ neobi�nu haljinu koja �e pristajati uz njih. BI LI MI NAPRAVILA VELIKU USLUGU: Zna� onu kutiju koju mi �eli� poslati? Pa, sjetila sam se jo� nekoliko stvari koje bih �eljela, ako su jo� tamo. Kako bih olak�ala posao, �aljem listu:

1. moj nedovr�eni pokriva�. Ako nabavim �iva�u ma�inu, mo�i �u nastaviti raditi na njemu. 2. moja torbica sa �iva�im priborom i sivoplavi Orlon d�emper na kojem sam radila. 3. crni album fotografija u kojem smo Linda i ja. Trebao bi se nalaziti u drugoj ladici stola. Tamo bi, tako�er, trebala biti sme�a omotnica – zatvorena – puna bezna�ajnih, ali vrlo osobnih stvari – i to bih �eljela. 4. Na polici za plo�e, mala sme�a omotnica s knji�icom i ostalim stvarima iz kluba plo�a �iji sam bila �lan – i to bih �eljela. 5. I, ukoliko nisu proslije�eni Goodwillu ili Lauri, nekoliko odjevnih predmeta: sivo-sme�i pleteni top na crte i sivu suknju ? I zelenu pamu�nu haljinu koja mi se toliko svi�ala. 6. Imam li pleteni crni �e�ir kod ku�e? Ako je tamo i njega mi po�aljite?

7. Kutiju s receptima i knjigu. Nadam se da vam to ne�e biti previ�e – stvarno to cijenim. Po�aljite Greyhoundom, u redu je – moja adresa je P.O. Box 94, Languitas, Calif. Voljela bih, ukoliko mi posao dopusti, uzeti nekoliko slobodnih dana i do�i ku�i – kako bih vam poku�ala objasniti svoju pri�u, kako bih vidjela sve i razvrstala svoje stvar�ice. No sam Bog zna kad �u to uspjeti u�initi. Jo� se nadam. 221 Pretpostavljam da bi to bilo sve za sada – ukoliko prona�ete bilo koju osobnu stvar koja bi mi prema va�emu mi�ljenju bila zanimljiva, po�aljite ju. S ljubavlju, Puse Janis Po zavr�etku nastupa i s potpisanim ugovorom bend je zapo�eo turneju po Zapadnoj obali namjeravaju�i nastaviti snimanje u Los Angelesu

s Mainstreamom. Peter je u�tedio novac, tako da je odletio iz Chicaga u velikom stilu. Ostatak grupe se nagurao u Pontiac koji je Janis prije spomenula. Sve do 2. listopada 1966. LSD nije doticao zakon, od toga dana posjedovanje je postalo prekr�aj. Otprilike 700 hipija proslavilo je doga�aj okupiv�i se na Love Pageant Rallyju u Panhandle Parku. Letak ih je poticao da prisustvuju kako bi “potvrdili svoj identitet, zajednicu i nevinost od utjecaja straho-ovisnosti javnosti koju je predstavljao ovaj zakon”. Nastupali su Big Brother, The Dead i Wild Flower. Izvjestitelji s radija, televizije i novina tako�er su bili prisutni. Ve�ina slavljenika je lebdjela na acidu u grupnom prkosu. Janis i Pat “Sunshine” Nichols sjedile su na rubu samog doga�anja. Me�usobno su izmjenjivale bocu crnog vina Ripple, udaljene od psihodelika. Promatrale su kako oko njih ljudi briju s geometrijskim ornamentima listova na drve�u i o�aravaju�im linijama vlati trave. Janis i Pat su

bile stare prijateljice iz Coffee Galleryja. Nisu trebale opravdavati svoj odabir alkohola umjesto acida. Bile su dio pokreta, ali su odbacile kemijski sastojak koji je obilje�io to doba. 222 Uspjeh s Big Brotherom Come away with me And we’ll build a dream Things will be like they Never seemed they could be JAMS JOPLIN, “Come Away with Me’ Big Brother and the Holding Company se vratio u studio kasno u jesen 1966. godine. Bob Shad je odletio iz Chicaga, uvjeren kako �e dobiti dobre singlove koje �e mo�i izdati. S dva snimanja u studiju, u Chicagu i Los Angelesu, Mainstream je izdao prvi single “Blindman” i “All is Loneliness”. Usprkos Janisinu entuzijasti�nom slanju primjeraka singlica od 45 okretaja obitelji i prijateljima, te istro�enog primjerka koji je

svirao u gramofonu ku�e u Languitasu, ni�ta se posebno nije promijenilo. Big Brother je dobio dobre kritike za plo�u i nastupe. U �asopisu Mojo Navigator Rock and Roll News pi�e da je plo�a “...odli�na, i na komercijalnom planu i na ponovnom stvaranju njihovog osobnog zvuka”. U The Berkley Barbu Ed Denson je napisao u svojoj kolumni The Folk Scene: “Pa ipak cura stvarno zna pjevati. Ona je blues pjeva�ica; sirovi materijal od Shirley & Lee do Ma Rainey i Bessie Smith, sa sposobno��u vri�tanja i potpunog uno�enja tijela u muziku.” Nastavio je: “No, instrumentala su predvodili grupu… Bio sam prikovan za 223 gitariste… Sveukupan dojam je bio da grupa svira za glazbu, a ne za novac, i tako nastaju zanimljive stvari.” Big Brother je razaraju�om muzi�kom

odlu�no��u zaronio u neobuzdanu potragu za soulom. Janisina glazbena vodilja bio je upravo soul. Doveo ju je do crna�ke muzike i crna�kog iskustva u Americi. “Plavooki soul” je bio njezin ulaz u bijelu srednju klasu rock and roll scene. Korijeni su dopirali iz izvorne glazbe i rhythm and bluesa, no bila je to prete�no bjela�ka glazba. Njezina muzika bila je poku�aj zna�ajnog mije�anja stilova i odjek �ivota bijele Amerike. Mnogi su radili na stvaranju novoga zvuka, njegovu odre�ivanju. No ipak su postojala ograni�enja. Kad je Sam Andrews poku�ao nekoliko neobi�nih akorda na blues predlo�ku, Janis ga je ubrzo kao prava puritanka dokraj�ila vi�u�i: “TV blues!” Crna�ki govor pratio je njezino zanimanje za crna�ku muziku. Svaka re�enica zapo�injala je s “Hey, man”, prisje�a se Paul Rotchild. U sredini je svaki put bila rije� kao: “Hey, why don’t we, like” (hej, za�to ne bi, kao). Droge su nanovo definirale jezik; onaj koji �esto uzima drogu bio je “acid head”, jedna doza “hit” ili

“tab”, marihuana je bila “pot”, “grass”, “reefer” ili “good shit”. �ivot je bio umjetnost, a dijalog teatar improvizacije. Smatrali su da je to po�etak novog dru�tva. Mojo Navigator je 5. listopada 1966. parafrazirao Deklaraciju nezavisnosti: Kad se u ljudskoj povijesti pojavi potreba da ljudi prestanu slijediti zastarjele dru�tvene obrasce koji su udaljili �ovjeka od njegove svijesti i zamijene ih mladena�kom energijom revolucionarnih zajednica harmoni�nih odnosa na koje im daje pravo dva bilijuna stari svijet… smatramo da su takva iskustva o�ita sama po sebi, da je sve jednako i da nas je �ivot obdario odre�enim neotu�ivim pravima, me�u kojima su: sloboda tijela, postizanje sre�e i pro�irenje svijesti, a da bi to osigurali, mi, gra�ani svijeta, trebamo izraziti svoju ljubav i samilost prema svim konfliktnim ljudima svijeta koji u sebi nose mr�nju. Objavljujemo jednakost tijela i svijesti; svaki

224 razum i zakon trebao bi po�tovati i �tititi ovu svetu jednakost. listopad 1996. Draga majko! Ups, osje�am se takvom delinkventicom �to ti toliko dugo nisam pisala – sada kad se oporavlja� od ozbiljne operacije. Zao mi je, �ao. Jako mi je drago da si dobro – tvoja pisma zvu�e veselo – i drago mi je da su to na vrijeme otkrili. Stvarno mi je lak�e i jako sam ponosna na stoi�ki na�in kojim si sve pretrpjela. Znam da je malo kasno za ovakve izjave, ali kako imam automobil, dosta sam pokretna, pa ukoliko ti ikad budem potrebna ili po�eli�, nazovi me, molim te. Ovdje su stvari pobrkane kao i uvijek. Svi se nekako gegamo od jednog do drugog dana i pri tome smo prili�no neu�inkoviti. Shvatila sam da

ne mogu ni�ta u�initi ukoliko nema barem malo ti�ine, �to s osmero ljudi u ku�i – koji pri�aju i brinu se o bebama, nije ba� uvijek mogu�e, ne mogu se baviti �ak ni malim stvarima kao �to su pisanje pisama, krpanje, �ivanje i si. Na primjer, sada su svi oti�li (slava Alahu na tome!), tako da mogu pisati. Kupila sam prekrasni �iva�i stroj u du�anu rabljenim stvarima: staru Singericu sa zlatnim filigranskim dizajnom. Kupila sam plavi bar�un od kojeg �u napraviti haljinu za nastup – ukoliko budem mogla prije no �to nam istekne najam i ponovno se svi vratimo u vlastite stanove. Na�a je plo�a izdana – “Blindman/All is Loneliness” u izdanju Mainstream Recordsa. Trebali bi dobiti 50 besplatnih plo�a, tako da �u vam poslati jednu. Nismo ih jo� dobili, iako su trebale sti�i prije 2 tjedna. Misli� li da na� producent �ivi tako�er s osmero ljudi i zato nije stigao… Oh, naravno da ne. Imamo jedan primjerak koji smo toliko puta poslu�ali da ga vi�e ne mogu slu�ati. Ne mogu �ak vi�e procijeniti vrijedi li

�togod. �aljem ti nekoliko stvari. Prvo, moju sliku na kojoj prekrasno izgledam – s probnog snimanja koje je fotograf napravio za nas. Drugo, �asopis I.D., s nekoliko lokalnih bendova u njemu. Svi 225 koji se spominju imenom su nam prijatelji. �aljem vam ovo da mo�ete vidjeti kako ludo izgledaju ljudi u Kaliforniji. Bendovi s kojima se dru�imo su the Greatful Dead (Nije li Pig-Pen zgodan ? Sada izra�uju Pig-Pen majice s njegovom slikom – zafanove. I ja imam jednu – crvene boje.), the Quicksilver Messenger Service, the Charlatans (sje�a� li se plavog poster a koji sam imala od njih? Imamo li ga jo� uvijek negdje? Voljela bih ga imati.), the Outfit i the P.H. Phactor Jug Band. Pogledajte ih, zatim Calliope Co. I zatim, ako to mo�ete izdr�ati, sliku kolektiva The Family Dog. Clan The Family Doga je i pas Sancho, koji se nalazi na vrhu kamiona – simbol svih ljudi koji

su dio rock and roll korporacije i svakoga vikenda prire�uju zabave. Svi su ti ljudi moji prijatelji! Nisu li prekrasni?! Oni koji imaju zvjezdicu nakon imena su �lanovi benda. Ja sam otraga na desnoj strani. Stvarno odli�na slika. Nisu se posebno obukli – tako stalno izgledaju. E, pa sada, iz ove perspektive ja nisam posve druga�ija, zar ne? Moj jadni mali auto. Izgubila sam klju�eve, tako da ga sada palim na �ice. Otpala mu je hauba. Starter je izgorio, tako da sam ga morala gurati kako bih ga upalila. Bio je to lijep i zdrav mali auto – sada je to bitni�ki auto za izlaske – i zna daje tako. Jadni�ak, nalazi se ispred, parkiran na vrhu uzbrdice. Linda i ja se jo� uvijek dopisujemo – ona, Malcom i Sabina sada �ive na brodu koji je Makom izgradio. Poslala mi je sliku – prelijepa je! Dr�i Sabinu i na sebi ima bikini – pocrnila je. Izgleda prekrasno! Ah! Mislim da bi u listopadu trebali do L. A.-a na

snimanje. Nadam se da �u biti kod Barbare ili Donne [Janisina sestri�na] dok sam tamo. Zaista �elim vidjeti Donnu. Nije li ovo smije�no – nisam vam pisala 2 mjeseca i sada se ne mogu sjetiti nikakvih novosti. Apsurdno. Pa dobro, sve vas volim, mislim �esto na vas, poslat �u vam plo�u i poku�ati pisati �e��e. S ljubavlju, Puse Janis 226 20. listopad 1966. Draga majko… Kako su svi ? Nadam se dobro. I sretno. U posljednje vrijeme dosta radimo – i to mije drago. Ovaj posao jednostavno nije zabavan ukoliko ne mo�e� nastupati. Nov�ani aspekti nenastupanja tako�er su bitni, no prava je

vrijednost kad te cijene. Vrijedi svakog mete�a i lo�e probe kad te 1500 klinaca uistinu ku�i. I kad mi ka�e �lan drugog benda da sam najbolja �enska blues pjeva�ica, �ak bolja od Bessie Smith! Ah!!! Pro�li vikend smo bili jako zauzeti – u petak nave�er smo od 19 do 21.15 sati snimali TV program – lokalni pop art show koji se zove “POW”! Snimili smo glazbu, a onda smo morali i otpjevati playback, �to je jako �udno. Zatim smo u iznajmljenom autu oti�li do Sacramenta na samo jednu ve�er. Nastupali smo jako kasno – 23.15, a za ispunjavanje zahtjeva na�eg ugovora morali smo svirati dva puna sata, �to nije bilo nimalo lako. Sljede�e smo ve�eri imali do sada najve�e postignu�e nastupom – na Hell’s Angels Partyju. Totalna ludnica! U nedjelju nave�er smo svirali dobrotvorno za zen budisti�ki hram koji se nalazi u gradu. Ovaj vikend smo svirali na jednome mjestu u Santa Cruzu koje se zove “Staja”. Udaljenom otprilike 96 kilometara, tako da smo ostali u ne�ijoj ku�i i prespavali na podu

u petak nave�er – �to te�ko mogu nazvati odmaranjem. Sljede�i vikend nastupamo u dvorani Avalon, dok bi po�etkom prosinca trebali u L. A. na snimanje. Na�a plo�a se nikako ne probija usprkos podr�ci ovda�njih fanova. Izdava�ka ku�a �eli mene na sljede�im stvarima, tako da radimo na mojim stvarima, i tako dalje, i tako dalje, posao, posao. Novost – imam psa. Tako je sladak! Ima samo 8 tjedana i sav je pahuljast poput masla�ka. Mje�avina njema�kog i engleskog ov�ara. Bit �e prili�no velik. Ima boje njema�kog ov�ara, ali mu je dlaka kovr�ava, ime mu je, naravno, George. U stvari, nosio je to ime kad sam ga dobila, tako da sam ga zadr�ala. Ovoga vikenda u Santa Cruzu sam uhvatila mi�a. Otprilike 227 ovoliko_velikog (rep nije uklju�en), stvarno je sladak. Jo� mu nisam

dala ime. Moj automobil sada nosi natpis Big Brother and the Holding Co. i na� simbol Bo�jeg oka, koje je jako lijepo naslikao Mouse, jedan posterumjetnik. Jako lijepo. Automobil, jo� mu nisam nadjenula ime, dobro ide, ali ne pali jer mu starter ne radi. Tako da uska�em u njega dok ga pokre�em nizbrdo. Sre�om, �ivimo na bre�uljku. Dat �u ga popraviti �im dobijemo lovu. Imam i ra�un dermatologa u iznosu 35 dolara. Ne �ini se da je stanje puno bolje za sada. Poku�ava nove stvari – barem se meni �ine novima. Uzimam lijek koji se zove Tetracyline, koji je izazvao revoluciju u njihovoj profesiji. Vidjet �emo. Prednosti su velike, ukoliko upali. Zadnje novosti – imamo novog menad�era Jima Killarneya i sada smo prebacili svu odgovornost, informacije, novac i sve ostalo s na�ih le�a na

njegova i pro�li se tjedan ubio od posla – doslovno (moja su se metafora i stvarna pri�a skoro poklopile…). Imao je saobra�ajku, tako da je sada u bolnici. Skroz smo neorganizirani. A sada o stvarima kod ku�e: Majko, zar sam u tvom posljednjem pismu pro�itala da si ponovno po�ela raditi? Bo�e dragi! Molim te, nemoj previ�e toga prerano zapo�injati. Molim te, �uvaj se. No ukoliko sve to zna�i da ti je bolje, tada mi je drago. Mike, majka mi je rekla za tvoju ocjenu iz engleskog i �elim ti napisati koliko mije drago zbog toga. Stvarno sam ponosna na tebe – kladim se da si i ti ponosan. Ne �ine li ti se satovi zanimljiviji nakon tvog velikog trenutka? Samo tako nastavi! Ima� li jo� uvijek satove umjetnosti u ovih devet tjedana ili si zavr�io s njima? Mogao bi mi pisati, zna�... volim te. Laura, nemam nikakvih novosti od tebe. Kako �kola? Kako rog sekcija? Kako si ti, ma�ke,

auto? Kako ti se svi�a na�a nova plo�a? Svi�a li ti se moje novo zanimanje ili misli� da sam malo �a�ava? Sve odgovore po�alji na Box 94, Lagunitas, Calif. Tata, od tebe nemam nikakvih novosti, tako da mogu pretpostaviti da si uvijek isto – zadubljen u �itanje Povijesti Gornje Nigdjezemske,

228 od prve velike invazije do gra�anskog rata do kraja svih ratova, Svezak 1. Ako nisi ba� toliko zauzet, molim te, javi se… To bi bilo sve za sada, mislit �u na vas na Dan zahvalnosti – i druge dane, naravno. Volim vas, Puse Janis P.S. Majko, pogledaj marke. Zar nisu lijepe!? U vrijeme Big Brotherova boravka u Los Angelesu na snimanju profesionalne plo�e, Bob Shad se umiljavao Janis kao tr�i�no naj-isplativijem �lanu grupe. Zatim je igrala devet rupa golfa s tetom Barbarom! Znam da se hvalila Barbari, zami�ljaju�i veliku budu�nost i prekrasna obe�anja hipi kulture. �asopis Time je objavio kako je njihova osoba 1966. godine “mlada generacija”. Glazbena scena San Francisca postala je nacionalno priznata. Time

je 16. prosinca 1966. objavio �lanak pod imenom “�to se dogodilo sestrama Andrews?” �lanak je govorio o brojnim novim grupama koje su se me�usobno razlikovale samo prema svojim “�udnim imenima”. Napravili su popis od dvadeset �est grupa s nazivima poput Dirty Shames, the Swinging Saints, Sigmund and the Freudian Slips, the Virginia Wolves i Big Brother and the Holding Company. Janis je zalijepila �lanak u svoju zbirku novinskih isje�aka. U Newsweeku je 19. prosinca 1966. iza�ao �lanak o sceni pod imenom “Konkretan zvuk”. Citirali su Petera Albina. “Ljudi su sve vi�e usredoto�eni na konkretne stvari emocionalnog i osobnog �ivota”, rekao je dvadesetdvogodi�nji gitarist Peter Albin. “Izra�avaju se kroz tjelesni pokret, �to stvara veliku povezanost izme�u muzi�ara i publike.” Janisinu scenu ovoga puta visoko je ocijenio tjednik kojem je na�a obitelj vjerovala: Time. Usprkos �aljivom tonu, bili su zapa�eni. Nisu

bili bezna�ajni “outsideri”, postajali su va�ni. Njezina samosvijest se mijenjala. Janis je polako oboga�ivala odje�u koju je sa sobom donijela iz Teksasa. Opona�ala je izgled Nancy Gurley bapskim suknjama – posu�enim haljinama ukra�enim 229 u etno-stilu. Preuzela je strast Pat Nichols prema jeftinim �ljoki�astim narukvicama i prekrila svoje ruke sjajnim metalom. Oslobodila se neurednog izgleda iz bitni�kih dana. Sada je njegovala nje�an, �enstven izgled, koji se uklapao u tada�nju modu. Na nekim slikama Janis je u uskim hla�ama i majici s nje�nim uvojcima raspu�tene kose. Nosila je �e�ire s haljinama i �izmama. Bilo ju je te�ko izdvojiti od prosje�ne hipijevke na cesti. prosinac 1966. Draga majko…

Samo nekoliko rije�i da bude� informirana. Ovoga smo vikenda svirali na “happeningu” u Stanfordu. Odr�ao se u Wilbur Hallu pod imenom – A Happening in the Wilburness. Slatko. Imali su sobu koja je stimulirala svjesnost osjeta, sobu maternicu, jazz band, stari auto po kojem se moglo lupati �eki�em i plesati po njemu. Uistinu zabavno. A sada o Bo�i�u. Sve �to mogu trenuta�no smisliti je dobra, prava kuharica, Betty Crocker ili Better Homes ili bilo koja dobra. Mogle bi mi, tako�er, dobro do�i hulahopke – ukoliko ih jo� prodaju. U bojama! Ne mogu se ni�ega drugoga sjetiti. Ima� li kakav savjet za vas ostale? Sto biste �eljeli? Molim te, javi mi Mikeovu veli�inu majice. I za�to mi �alje� ovih 20$? Mislim da si mogu priu�titi kupovinu poklona za sve. Planiram provesti Bo�i� u L. A.-u, tako da Barbara predla�e da poklone po�alje� tamo. Moj auto do�ivio je tragi�an kvar na ulicama

Berkeleya i sada je parkiran na prolazu iza mehani�ara, �ekaju�i da skupim 75 dolara (!!) Trebala bih ih imati �im nam plate za posao koji smo obavili u Stanfordu. No kako su moje financije oskudne, mislim da �u zadr�ati tatin �ek kako bih bila sigurna da �u dospjeti do L.A.-a. Nakon toga �u ga uni�titi! Nakon �to upamtim sadr�aj, naravno. Mislim da mi ne�e biti potreban, ali, u svakom slu�aju – hvala vam. To bi bilo sve za sada, pretpostavljam. S ljubavlju, janis Poku�at �u ne�to u�initi s bankovnim ra�unom. 230 Big Brother je snimio svoj prvi televizijski �ou u studenome 1966. “I’OVV” je bio posve�en novoj muzici, pa ipak su bili prisiljeni otpjevati pjesme na playback. Ljutili su se �to moraju predstaviti la�an imid� gledatelju prave�i se da pjevaju.

Glazba je bila sredstvo “postojanja”, izravnog komuniciranja, du�e s du�om i s drugima. Budizam je dugo vremena utjecao na bitni�ki pokret. Hipiji su gledali izvan svog kulturnog naslije�a i tra�ili su nove na�ine za razumijevanje duhovnog �ivota. Novi vjernici su se udaljili od vode�ih principa zapadnih religija prema kojima se Boga mo�e prona�i samo u odnosu s Isusom ili s njegovim kanalom, sve�enikom. Hipiji su stremili prema isto�nom idealu, prema kojem ljudi mogu ostvariti svoj identitet sa Stvarateljem. “Svi smo mi jedan duh”, svojim su na�inom �ivota poru�ivali dru�tvu. Nova generacija otu�enih stjegono�a isticala je ameri�ko uro�eno pravo na vjersku slobodu. Umjesto izbjegavanja emocija, hipiji su stvarali glazbu i iznosili svoje potrebe na vidjelo kroz �irenje svijesti. Razvili su nove simbole kroz plesove u rock dvoranama, ujedinjuju�i se u jednu duhovnu cjelinu. Amerikanci su se svakako vratili svojim plemenskim korijenima. Samani su

stigli, prenose�i svoju poruku elektroni�kim putem. “Otkrila sam �to �ele od mene”, rekla je Janis 1967. “Moju slobodu osje�aja. Big Brother ne �ita muziku. Mi nismo nestrastveni profesionalci, ve� strastveni i brljavi!” Nova stvarnost se nije mogla izraziti rije�ima, Janis je imala sposobnost kori�tenja drugih sredstava. Na kraju svega, zaklju�ak je bio da je ljubav glavni princip ljudskog �ivota. Ljubav je zna�ila uistinu �ivjeti! Za�to bi ne�to tako va�no bilo sakriveno i podijeljeno u malim koli�inama? Hipi pokret je postao emocionalni zavr�etak �kole. Ukoliko ljubav nije bila dovoljno prihva�ena kod ku�e, osnovat �e novo dru�tvo koje �e se temeljiti na ljubavi. Ova generacija nije vidjela nikakav razlog da svoju ljubav ne podijeli s drugima. Slobodnu ljubav! “Prvi put sam imala mogu�nost upotrijebiti emocije pjevaju�i s Big Brotherom”, objasnila je

Janis. “Sve �to imam preta�em u svoje pjesme. Mislim da bih se uni�tila kad ih ne bih imala prilike otpjevati.” 231 “Na tripu sam publike. Pri�am s publikom i gledam ih ravno u o�i. Potrebna sam im i oni su meni potrebni”, obja�njavala je Janis u intervjuu. “Mnogi kr��ani omalova�avaju hipije, iako hipiji svakodnevno �ive kr��ansku etiku. Vjeruju da prema ljudima treba biti dobar.” I tako su izjedna�ili slobodnu ljubav sa slobodnim seksom. “Mislim da je Janis �eljela da ju do�ivljavaju kao potpuno slobodnu”, rekla je Pat Nichols. “U tom kontekstu seksualne granice nisu va�ne. Morala je �ivjeti taj svoj slobodni ideal.” John Cooke je dodao: “Seks krajem 60-ih? Mislili smo da ru�imo neva�ne dru�tvene zidove. Seks je bila �elja za uspostavljanjem kontakta.” Bobby Neuwirth je objasnio �ivotni pogled s ovisni�ke strane: “Seks se koristio kao

droga, za promjenu raspolo�enja.” Janis je postajala slavna princeza Heighta. Ona i nekoliko njezinih prijateljica obi�avale su �etati kvartom i pokupiti zgodne momke, koje bi dovele u Janisin stan na zabavu. Prema mu�karcima su se pona�ale kao prema seksualnim objektima, onako kako su vidjele da se mu�karci pona�aju prema �enama. Janis nije �eljela “Varljivu subotu nave�er”, bio je to izraz koji je na� otac koristio za opis velikog romanti�nog i��ekivanja odre�enog dana, koji naj�e��e zavr�ava razo�aranjem. Izrazila je �enske romanti�ne jade u “Piece of my Heart”: “Didn’t I give you nearly everything that a woman possibly can? But I’m gonna show you, baby… Have another little piece of my heart now… if it makes you feel good”. (Nisam li ti dala gotovo sve �to �ena mo�e dati? Ali, pokazat �u ti, du�o… Uzmi jo� jedan dio mog srca… ako te to �ini sretnim.)

Pjesme su se pomije�ale s njezinim �ivotom kad je Peter de Blanc poslao nekoliko pisama, poku�av�i ponovno stupiti u kontakt. No ovoga puta Janis mu nije �eljela ponuditi dijeli� svoga srca. Ona i njezine prijateljice su o njemu razgovarale kao o jo� jednom “zavodljivom, prelijepom nitkovu”. Janis je prilagodila tradicionalnu duhovnu “Down On Me”. “When you see a hand that’s held out toward you/Give it some love, someday it may be you…/Believe in your brother, have faith in man/ Help each other, honey, if you can/‘Cause it looks like everybody in this whole round world/Is 232 �ovvn on me”. (Kad vidi� ruku ispru�enu prema tebi/Daj joj malo ljubavi, jodnog �e� dana to mo�da biti ti…/Imaj povjerenja u svoju bra�u, vjeruj u �ovjeka/Poma�imo jedni drugima, ako to mo�emo/ Jer, �ini se da su svi na �itavom ovom svijetu/Protiv mene). Ali vi�e nije bilo tako. Sada se �inilo kako se �uje

zdru�eni glas: “Vi�e nismo potla�ene. Uzdi�emo se kako bismo zatra�ile jednaka prava u dru�tvu kao zakonita djeca. Istjerat �emo posvojenu djecu koja iznose jednostranu istinu �to dovodi do la�nog �ivota.” Da, scena je rasla. Osje�aj neizbje�ne pobjede je bio u zraku. Sve je vi�e ljudi napu�talo svoje gradove i gradi�e i kretalo prema obali, gdje se sve doga�alo. Okorjeli hipiji su po�eli zara�ivati kao hipiji! Rane prido�lice otvorile su du�ane za posvojene klince iz predgra�a, koji su dolazili i poku�avali upiti kulturu. Otvorili su du�an specijaliziran za pribor za u�ivanje droga i trgovine odje�om. Zarada je vlasnicima omogu�avala dovoljno novca za �ivot i 2,50 dolara za ulaznice u plesnu dvoranu Avalon. U ovoj revoluciji glazba je bila sila koja ujedinjuje. Big Brother je strastveno promovirao svoju plo�u pred publikom. “Nazovite svoju lokalnu stanicu 10. listopada i zatra�ite ‘Ali is Loneliness’ i ‘Blindman’”. Bend se nadao “da �e

zvuk iz San Francisca postati nacionalno poznat i da �e San Francisco postati Liverpool Sjedinjenih Ameri�kih Dr�ava”, izvijestile su lokalne novine. Novinar �asopisa Mojo je upitao �to �e se dogoditi ukoliko plo�a ne uspije i San Francisco scena ostane lokalnom? Janis je odgovorila: “Ne�to �e se dogoditi. Ne�e se samo ovako nastaviti. Ili �emo svi bankrotirati i raspasti se ili �emo se obogatiti i postati slavni.” Dave Getz je dodao: “Publika se svakim danom pove�ava, ukoliko se nastavi pove�avati, ne postoje razmjeri do kojih bi se mogla nastaviti razvijati.” (Sljede�e pismo je napisano za Janisinu tetu, Barbaru Irwin, koja je �ivjela u Los Angelesu) 233 prosinac 1966. Draga Barbara….

Kako si?11 Dobro, koliko �ujem. Majka mi je napisala da su Jean i Chuck dobro, Mirni isto tako i da Donna ima de�ka. Cini se da je sve pod kontrolom. Sigurna sam da si �ula da sam sada novope�ena faca, idol svoje generacije, rock and roll pjeva�ica. Da, dragi obo�avatelji, to�no je. Pjevam s Big Brother and the Holding Co.(!) i uistinu u�ivam. Sviramo na plesu 18. prosinca u Santa Monica Civic Auditoriumu. Mo�da �emo ostati nekoliko dana na snimanju – jo� ne znamo, ovisi o na�em umjetni�kom direktoru, kad njemu odgovara – sada je u New Yorku. Poku�ala sam uskladiti obaveze kako bih Bo�i� provela s vama. To ovisi o tome gdje �emo i kad raditi i o mojim financijama. (Trenuta�no situacija nije najblistavija - trebam kupiti bo�i�ne poklone, popraviti auto – 75 dolara, lije�ni�ki tro�kovi 35 dolara, tako da mi ostaje samo 65 dolara. Jao!) U svakom slu�aju, postoji mogu�nost, mislila sam biti kod

tebe - ukoliko mogu – nedjelju nave�er (18.) sigurno, a ostalo �e ovisiti o planovima. U redu ? Pi�i mi i reci ukoliko ima� druge planove. Reci svima da mogu do�i na ples ukoliko �ele. Vjerojatno mogu besplatno uvesti ljude – ne �eli� li me vidjeti kao zvijezdu ? (Kako mogu biti zvijezda i imati samo 65$? Hmmm…) Pi�i mi i reci kako ti se sve ovo �ini… Adresa je P.O. Box 94, Lagunitas, Calif. Vidimo se uskoro, S ljubavlju Janis Janis je voljela Barbarino dru�tvo, ali se “je�ila” na njezino inzisti-ranje da stalno nosi grudnjak kad je posje�uje. Pa ipak, neke stvari su vrijedne truda, tako da je Janis nosila grudnjak kako bi mogla u�ivati u Barbarinu dru�tvu. Osvetila joj se razmetljivo tako �to ga je kasnije skinula prelaze�i Barbarin travnjak i hodaju�i niz cestu. Barbara je za Janis bila posebna

prijateljica, zbog koje je vrijedilo pro�i kroz muke 234 i nositi donje rublje. I’a ipak, Janis se prilagodila samo do odre�ene mjere i pokazala je Barbari svoju granicu. Granice su bile odre�ene, neno�enje grudnjaka bila je samo jedna od va�nih zna�ajki. Policija je 17. studenoga imala raciju u Psychodelic Shopu i Ferlinghettijevoj knji�ari City Lights. Uhitili su nekolicinu na temelju prodaje navodno pornografske knjige The Love Book (Knjiga ljubavi), kolekcije pjesama Lenore Kandel. Hipiji su usvojili re�enicu iz J.D. Salingerove knjige Lovac u �itu: “Ne vjeruj nikome starijem od trideset”. Kako se pove�avala razlika izme�u tradicionalnog i netradi-cionalnog dru�tva, tako su kvaliteta Janisina �ivota, kao i njezina karijera

rasli. Bend je imao pune ruke posla i Janis je sada imala puno prijatelja koji su se voljeli zabavljati. Na jednoj je pozivnici pisalo “Big Brother ima bo�i�nu zabavu, u nedjelju 25. prosinca 1966. Do�ite do Lagunitasove trgovine i parka. Tamo �e vas pokupiti Big Brother autobus.” Nudili su “multidimenzionalno iskustvo zabave i dobre volje za Novu godinu” u Kezar Pavilionu u Golden Gate parku. Ba� nakon svog 24. ro�endana, 29. sije�nja 1967., Janis je pjevala na nastupu pod imenom “Krishna Consciousness Comes West” (Svjesnost Kri�ne dolazi na Zapad). “Donesite jastuke, zvona, cimbale. Prethodi otvaranju San Francisco Kri�na hrama”, pisalo je na letku. Big Brother je redovno svirao u Avalonu. Rekli su novinaru iz Mojo Navigatora kako im se vi�e svi�a Avalon od Fillmorea. U publici je bilo samo 800 ljudi u usporedbi sa 1500 u Fillmoreu, “gale-bari” su, naravno, zbog broja ljudi preferirali Fillmore. sije�anj 1967.

Draga obitelji…. Kladim se da ste pomislili kako sam u potpunosti zaboravila na vas, ha ? �ao mi je, ali ne mo�ete ni zamisliti koliko sam posla imala. Zaista, ve� gotovo mjesec dana. Najprije u L. A. na snimanje (snimili smo 6 pjesama – na svima pjevam. Sljede�a plo�a je iza�la u sije�nju usprkos zloslutnim pokazateljima na�eg zadnjeg izdanja. AH…), zatim povratak na nastup, ponovno u L. A. na nastup, bila sam kod Barbare, ponovno natrag ba� na vrijeme za kuhanje za 235 na�u ogromnu zabavu – zatim zabava, zatim jo� 2 nastupa, 3 dana trbu�ne viroze i Nova godina. AAAAAGHHH I tako kako sam ve� rekla – bili smo zauzeti. No u tome je �ar, znate. Kad nemamo posla, biti pjeva�icom i nije neka fora. �aljem vam – najbolji, do sada, �lanak o “San Francisco sceni” iz Newsweeka. Stvarno je dobar

– citirali su 4 najbolja benda – the Airplane, the Dead, the Quicksilver i Big Brother. Jako dobro. Tako�er, vam �aljem – rezultat Barbarina i moga golf me�a. Sto mislite o tome! Na jednom od onih malih i kratkih igrali�ta. Koristi� samo �eljeznu i golf palicu. Mislim da sam dobro igrala, obzirom da mi je to bio prvi put. Bilo je zabavno. Lijepo sam se provela u L. A.-u. Nisam vidjela Mirni, ali sam posjetila Donnu, koja me toliko podsje�a na Mirni – meni je posve ista. Isti pokreti, maniri, sve. Hvala vam na svemu za Bo�i�. Zao mije �to vas nisam mogla zvati, ali ljudi su po�eli dolaziti na zabavu od dva nadalje, tako da jednostavno nisam mogla. Kuharica i antikuharica su savr�ene, ali moj omiljeni poklon je svije�njak – ba� je prekrasan. Puno vam hvala. Tako�er, hvala tati na 20 dolara -jo� ih nisam unov�ila, ali ho�u. Sada imam 150 dolara duga (doktor, auto i sindikat). Tako daje, svakako, dobrodo�ao. Recite Lauri da izgleda ba� slatko s kratkom

kosom – izgleda vragolasto. I Mike, naravno, izgleda zgodno kao i uvijek. I, majko, uistinu, izgleda� dobro – ne djeluje� kao da si puno patila. I tata je ba� lijepo izgledao s onom pljesnivom hrpom zapaljenog li��a – stvarno je lijepa slika. Kad smo ve� kod slika, moja prijateljica je fotografkinja i napravila ih je hrpu sa mnom, mislim da �e jednu od njih iskoristiti za poster Family Doga! Uhh, ba� sam uzbu�ena! Osim toga, Mouse, koji ima ma�inu za izradu bed�eva, izradit �e Janis Joplin bed�eve. I to najbolje od najboljih – jako �udno, samo ih IN ljudi imaju, dragi moji. Nema imena, samo slika, tako da mora� biti in kako bi znao tko sam ja: kvragu. No padam na to. SLAVA, SLAVA, heh, Mi… 236 Ju�er smo svirali na liipi .labavi u Golden Gate parku – jako lijepo. Jedni od sponzora bili su i Hell’s Angels, koji su, barem u S. V.-u, jako

ljubazni. Imaju druga�ije dru�tvene kodove, ali usmjereni su prema sebi i ne poku�avaju to drugima nametnuti. Mislim da mi nestaje tinte, tako da �u zavr�iti. Nadam se da ne�e pro�i toliko dugo vremena do sljede�eg pisma… S ljubavlju, Puse Janis Dvadeset tisu�a ljudi je 3. sije�nja 1967. do�lo na “Human Be-In, okupljanje plemena”, koji se odr�ao na polo igrali�tu parka Golden Gate. Za muziku su se pobrinuli the Grateful Dead, Quicksilver Messenger Service, Jefferson Airplane i Dizzy Gillespie (koji je, uz Learyja i Ginsberga, me�u prvima po�eo eksperimentirati s LSD-jem). Bio je to po�etak novog kulturnog rituala, kao odgovor na pitanje koje je Kesey postavio prilikom povratka iz izbjegli�tva u Meksiku: “�to je sljede�e?” Nije to bio samo ples ili koncert; bila je to zajednica koja se okupila i slavila. Vo�ene meditacije, pjevanje,

�itanja poezije i govori bili su dio foruma. Timothy Leary odr�ao je govor na okupljanju, govore�i o temama svog slogana “Uklju�i se, uskladi i napusti”: “Uklju�i se u scenu, uskladi se sa svime �to se doga�a i napusti – srednju �kolu, koled�, fakultet, bolje ili lo�ije pla�en posao – i slijedi mene.” Leary je poku�avao osnovati psihodeli�nu religiju. Kesey je �elio zadr�ati “Ispit zrelosti”, ozna�avaju�i ga kao sljede�i korak nakon testa acidom. Hipiji su se odbijali pomaknuti. Nisu vidjeli nikakav razlog za poduzimanje i�eg drugog osim �irenja rock and rolla, plesova, droga i slobodne ljubavi. Budinih osam u�enja potpunog prosvjetljenja mo�da je motiviralo Ginsberga i ostale starije �lanove pokreta, no prosje�ni hipik s ceste nije osje�ao potrebu za dubljom spoznajom. Po�eli su usavr�avati umjetni�ku formu poznatu pod imenom psihodeli�ni rock and roll plesovi, �to je postalo glavni izvoz San

237 Francisca. Bendovi su poplo�ili put odr�avanjem koncerata i plesova uzdu� i poprijeko kalifornijske obale. Peter je na nastupe vozio Ford Galaxy karavan iz ‘56. Bio je dovoljno velik kako bi se u njega svi uspjeli ugurati uz opremu. S ameri�kom zastavom na jednoj strani automobila privla�ili su pozornost obitelji koje su �ivjele uz cestu. Jure�i obalom nailazili su na djecu koja su im kradomice upu�ivala znak mira, riskiraju�i time ljutnju roditelja zbog uspostavljanja komunikacije. Ljubav i mir bili su u zraku, no �lanovi benda su po�eli osje�ati kako ih zajedni�ki su�ivot priti��e. U velja�i su se svi preselili u zasebna mjesta u gradu. Zajedni�ki su�ivot poslu�io je svrsi. Big Brother and the Holding Company sada je bio organska jedinica. velja�a 1967.

MAJKO, JANIS TI �ELI SRETAN RO�ENDAN Ponovno se ispri�avam �to vam nisam pisala, ali bili smo zaposleni. Zaradili smo puno novca (600 dolara za 4 ve�eri u San Joseu, npr.). (AH!), imamo jako dobru reputaciju (jedan od Monkeesa je do�ao, poslu�ao nas u Matrixu i navodno oti�ao odu�evljen!). Nabavili smo si dobrog menad�era – sve radi i zna svoj posao stvarno nam je jako pomogao, kupio je Cadillac iz ‘52. za prijevoz benda i opreme, prona�ao nam nove stanove u gradu – odavde se selimo petnaestog. Kao �to sam rekla, puno toga. Uskoro nam izlazi nova plo�a i, �to je najbolje, stvarno smo sve bolji. Novi materijal i nova kvaliteta – povukli su nas potpuno. Sada imamo puno povjerenje u na�e mogu�nosti i ni�ta nas ne mo�e zaustaviti! No dobro, u svakom slu�aju, jako smo uzbu�eni. Nemojte mi vi�e pisati u Lagunitas. Pi�ite u Ashbury, S. F., dok vam ne po�aljem novu adresu. Ova je slika jedna od mnogih koje smo snimali na promociji plo�e. Nadam se da vam se svi�a.

Puno te volim, majko…. Puse Janis 238 Do o�ujka 1967. Janis so vratila u grad. Imala je novi stan, a Linda Gravenites – prijateljica Sam (Nickova biv�a �ena) – bila je kod nje dok je zavr�avala jedan kroja�ki posao. Linda je bila privla�na �ena, visoka, jakih kostiju i zavodljivih o�iju. Bila je iz Kalifornije, odrasla je u pustinji, ali je napustila tradicionalni �ivot koji su njezini posvo-jitelji isplanirali za nju, odustala je od koled�a na drugoj godini kako bi postala umjetnica. Kad je srela Janis, bila je ve� dvaput udana i rastavljena. Slovila je za talentiranu dizajnericu odje�e u buticima i kostima u kazali�tima. Usprkos svom umije�u, nije uspjela prikupiti dovoljno prihoda za odgoj dvoje djece, tako da su oni �ivjeli s ro�acima. Lindin �ivot bio je prepun promjena, a ona i Janis

su izgradile odnos koji im je me�usobno pru�ao snagu i prijateljstvo koje im je bilo potrebno. Imala je odli�an smisao za humor i bilo je ugodno biti s njom u dru�tvu. Bila je nadarena za ru�ni rad, �ivala je nove hipi modele s precizno��u i umije�em. Jednoga dana, dok je promatrala sudoper pun posu�a, Janis je jadikovala “trebam majku”. Linda je rekla “ja to mogu u�initi” i tako je njezin privremeni smje�taj postao trajan. Kako je Linda bila dizajnerica kostima, po�ela je obla�iti Janis za njezinu karijeru. Odbaciv�i etno-utjecaj “Bo�ice majke” Nancy Gurley, Janis je zapo�ela grabiti svoje mjesto pod suncem sjajnim hla�ama, dekoltiranim ko�uljama i cvije�em u kosi. Linda je vidjela Janis kao sjajnu i rasko�nu, ali istovremeno funky. Janis su se dopale Lindine zamisli i ponosno je nosila njezine kreacije. Nick Gravenites je uo�io kako Janis u�iva u pozitivnim reakcijama koje izaziva novim izgledom. Primijetio je, tako�er, kako je dio nje bio za�u�en kako je lako promijeniti ne�ije razmi�ljanje. Nije li to bila ista Janis, s istim

glasom? Bio je to gotovo prejeftin trik da te uzdi�u samo zbog nekoliko promijenjenih vanjskih ukrasa. Usprkos tome, Janis je poradila na svom izgledu. Big Brother je nastupao u filmu “Petulia” u o�ujku 1967. Me�u glavnim glumcima su bili Richard Chamberlain i Julie Christie. Janis se skompala sa Sharrie Gomez, otmjenom manekenkom, koja je radila na setu s fotografima. Sharrie ju je upoznala sa Stanleyem Cicconeom, modnim 239 fotografom za Macy’s, koji je ujedno snimio i promotivne slike Big Brothera. Janis je �eljela njegovu pomo� kako bi postigla glamurozan izgled. �eljela je nau�iti koristiti �minku umjetni�ki. Ciccone ju je savjetovao: “Bez �minke, svi�a� mi se upravo ovakva kakva jesi.” Usprkos savjetu, Janis je vjerovala savjetima modnih �asopisa da je dobrom

�minkom mogu�e zamijeniti uobi�ajeni izgled glamuroznim. Napokon je prona�la ljude koji su znali i �eljeli iskoristiti svoju stru�nost. Postavljala im je pitanja poput: “Koliko olovke za o�i?”, “Gdje i koliko da nanesem?”, “Kako mogu pobolj�ati svoju ko�u?” Po�ela se �minkati. Janis je radila i na pobolj�anju svog ljubavnog �ivota. Country Joe McDonald je postao njezin ljubavnik. Bio je to �ovjek svog vremena, politi�ki orijentiran rock and roll glazbenik iz Berkleya, vo�a benda pod nazivom Country Joe and the Fish. �elio je ujediniti scene Berkleya i Haighta. �esto je bacao cvije�e na politi�kim okupljanjima i protestne bed�eve na hipi plesovima. Bio je visok 172 centimetra, mi�i�ave gra�e i pepeljaste boje kose koja se uvijala i visjela do ramena. Bio je markantno zgodan, s bradom i o�aravaju�im osmijehom. Bio je obziran �ovjek, ali se nije bojao direktnosti u emocionalnim pitanjima. Janis i Joe su lutali ulicama ruku pod ruku, grle�i

se i smiju�i. Neki ka�u da je trajalo nekoliko tjedana, drugi ka�u vi�e od toga. Joe je rekao da su �ivjeli zajedno nekoliko mjeseci, �estomjese�ni period smijanja i ljubavi. Le�ali bi u krevetu u Janisinu gradskom stanu i slu�ali radio, svaki bi put veselo poja�ali kad bi svirali Big Brother ili Country Joe and the Fish. Janis je napisala u svojoj zbirci isje�aka: “Neko smo vrijeme bili Country Brother i the Holding Fish.” Prekinuli su vrlo dirljivo, u ljubavi, bez poku�aja kompromitiranja svojih individualnih ciljeva. Uspjeh Janisine karijere po�eo je vladati njezinim �ivotom. Upitala je cimericu: “Linda, kako mo�e� biti tako zadovoljna? Nema� ni�ta.” Janis je bila toliko zaokupljena uspjehom da jednostavno nije mogla razumjeti nekoga tko nije imao sli�ne porive. Nisu joj bili va�ni samo novac i imetak; �eljela je odobravanje. 240 Janis se sve ozbiljnije posve�ivala vo�enju

svoje karijere. Sukobila se s Peterom Albinom jer je oboje �eljelo rukovoditi poslovnim aspektima nastupa. Nadmetali su se i oko uloge front-inana u bendu, brbljaju�i s publikom. “Sto to radi�?”, Janis je izazvala Petera, ne odobravaju�i njegov Lenny Bruceovski pristup u razgovoru s publikom. Kad su pjevali “Amazing Grace”, Peter je volio improvizirati o tipu koji je poku�avao vidjeti Boga, tako da je oti�ao u psihodeli�nu crkvu i uzeo LSD. Volio je, tako�er, voditi publiku kroz vje�be disanja. Janis je vi�e voljela tradicionalan pristup zabavlja�a, govoriti o povijesti pjesme koju �e izvesti. Voljela je kopirati blues pristup u odvajanju od publike, daju�i prostora publici da sama osjeti “istinu” koju je ona spoznala kroz svoja “iskustva” pote�ko�a u svijetu. Kako su ponovno ostali bez menad�era, Big Brother je zatra�io savjet od nekoga koga su cijenili, menad�era Quicksilvera, Rona Polta. On je predlo�io Juliusa Karpena. Julius je imao sna�nu nervozu u sebi koja se nije manifestirala u

nemiru, ve� nepomi�noj mirno�i njegova tijela. “Osjetio sam da imaju Bo�ju misiju”, kasnije je objasnio Julius, “u kojoj poma�u voditi San Francisco revoluciju. Bili su poput sve�enika za mase. Moj je moto bio da ih vodim i ne dopustim da ih vanjski svijet izmijeni, �elio sam da bend ostane vjeran sebi. Od trenutka kad sam ih prvi put sreo, znao sam da je Big Brother najve�a stvar koja se dogodila rock and rollu. Trebali smo to samo pokazati svijetu.” Height-Ashbury je u o�ujku 1967. bio nezaobilazno odredi�te. Autobusne ture prijevoznika Gray Line promovirale su obilazak podru�ja koje je “jedinstvena inozemna tura unutar kontinenta”. Vragolasti Diggersi, biv�a pantomimi�arska trupa u San Franciscu, bili su majstori politi�kog uli�nog teatra, tako da su turisti nai�li na kantu punu razbijenih ogledala. Tijekom sljede�e ture hipiji su tr�ali pored autobusa i dr�ali ogledala kako bi turisti u njima mogli vidjeti svoju zbunjenost.

241 o�ujak 1967. Draga majko… Tvoje prekrasno pismo stiglo je danas i potaknulo jo� jednom moju gri�nju savjesti, i eto me. Bila si na mojoj listi u svakom slu�aju – poku�avala sam ne�to napisati, kunem ti se. Pisala sam ti o svom prijatelju Bobbiju, koji ima stan na Haight Ashburyju, u koji bih se mogla preseliti. Pa, eto, preselila sam se. Imam sobu i mogu�nost kori�tenja kuhinje, dnevnog boravka i televizije. Tako da �u ovdje �ivjeti (Ashbury St., S. F.), sve dok ti ne javim ne�to novo. Za sada nas je povratak u grad uistinu usporio – nemamo salu za probe. Te�ko je prona�i mjesto na kojem mo�e� biti jako glasan, koje nije jako skupo i na kojem je sigurno ostaviti opremu preko no�i. Tako da svi sjedimo u svojim stanovima i poku�avamo se ne�im baviti dok �ekamo. Sve

nam je ovo do�lo u jako nezgodno vrijeme – stvarno smo se dobro uhodali – puno smo bolji i svi imamo nove pjesme koje �elimo isprobati i sama �injenica da to nije mogu�e frustrira! I tako sjedim u svojoj novoj ku�i i sviram folk pjesme na gitari, gledam televiziju, izra�ujem nakit, i vodim Georga u �etnju. George! On mije spas. Izvla�i me iz ku�e kad bih najradije samo sjedila i jadikovala. Tako se lijepo vratiti ku�i kad me on do�eka. Nakon posla, kad se osje�am posebno usamljeno. Do�em ku�i i on je jako sretan �to me vidi! Ne mo�e se suzdr�ati – tako je dra�estan. Svakim je danom sve ve�i, ali je jako dobar. Kad ga vozim u autu, ne �eli iza�i ukoliko mu ne ka�em, nikada ne bje�i i privr�en je ku�i. Tako je sladak – �eli se samo maziti i biti voljen (to otprilike svi �ele, zar ne?...). Jo� imam problem s odje�om za nastup. Mislim da �u si dati izraditi odje�u. Puno hipi djevojaka �ije i izra�uje prema nacrtu. Sve �to trebam u�initi je napraviti skice. Opet sam prili�no

te�ka -tako da �elim stvari koje �e me uljep�ati, i ne smije mi biti pretopio, moram se ugodno osje�ati i lako kretati u njima. Imam ideju -imam jednu staru zavjesu od �ipke – jako je lijepa, iskoristit �uju za rukave i izraditi jednostavnu haljinu koja �e pristajati uz njih. 242 Na�a je nova plo�a izdana i prili�no smo nezadovoljni. Mislim da �emo poku�ati promijeniti izdava�a. Smatramo da (Mainstream) ne zna kako promovirati ili napraviti plo�u, svaki put kad za njih snimimo dobiju prava na sve pjesme, �to zna�i da ih ne mo�emo snimiti s drugom izdava�kom ku�om. Ukoliko bi na�a nova plo�a imala uspjeha, promijenili bi mi�ljenje. Nekako mi se �ini da ne�e. No vidjet �emo… Sto je najva�nije, �ini mi se da sviramo bolje no ikad. Imamo sve vi�e ideja i sura�ujemo, vi�e se me�usobno ne sva�amo instrumentima. Evo odgovora na tvoje remek-djelo od pisma:

Ono �to si vidjela na slici je stari stolnjak pretvoren u ogrta�. Reci Michaelu da me njegove zagonetke zbunjuju – zar se time bavi u �koli?I Dragi Bo�e. Sto se ti�e va�eg dolaska u Kaliforniju – odli�no!! Koliko sam shvatila, i�i �ete u L. A. i onda do�i do nas. Ah, mislim da je to prekrasno! Svidjet �e vam se San Francisco, sigurna sam da ho�e. U stvari sam se oduvijek nadala da �e Laura poku�ati upisati koled� ovdje negdje, tako da bi mo�da mogla pogledati neke od njih dok je ovdje. I, naravno, odvest �u te na jednu veliku zabavu. Ostat �e� bez daha! Stvarno je zapanjuju�e kad to prvi put vidi�. Potpuno se baziraju na osjetima – ili barem bombardiranjem osjeta, odu�evit �e te. Sje�am se kad sam prvi put bila na jednoj, potpuno me razbila! Uau! Vidjet �e� nas kako nastupamo! Oh, stvarno bih �eljela da nas vidi�. Sto se ti�e tvog crte�a frizure, �aljem ti letak na�eg posljednjeg nastupa u Avalonu pod imenom

Tribal Stomp. Na slici je na� glavni gitarist, James Gurley, koji ka�e da se smije svaki put kad pro�e pored izloga brija�nice. James je romanti�ni lik hipi scene u S. F.-u (koja broji izme�u 5-10000, ako je vjerovati S. F. Chronicleu). Pri�a se da �e na 3 od 5 postera koji �e se prodavati biti njegovo lice. Fantasti�no, zar ne? To bi bilo sve za sada. �ao mije �to ne pi�em �e��e, ali stalno mislim na vas. �aljem vam puno ljubavi. Jedva �ekam da se uskoro vidimo. Janis 243 P.S. Znam da sam te ve� pitala, ali ima� li crnu bilje�nicu isje�aka u kojoj su slike Linde i mene – stvarno bih ju �eljela imati. Molim te, pogledaj. Big Brother je izronio iz konteksta demokratske glazbene scene San Francisca. O problemima se raspravljalo na grupnim okupljanjima, prijateljski.

Grupa je prona�la skladi�te za probe u Van Nessu, ponovno su se ozbiljno posvetili muzici, vje�baju�i svakodnevno. “Svi su ulagali puno truda u glazbu”, prisje�a se novi odvjetnik benda Bob Gordon. “Postojala je prava, iskrena suradnja me�u svima…” Julius je poslao Janis na satove pjevanja s Judy Davi�, koja je pripremala zvijezde. Janis je nevoljko prisustvovala, Julius ju je morao zvati prije svakog sata kako bi bio siguran da �e oti�i. Janis je �est mjeseci vje�bala vi�u i ni�u skalu te pjevala vokale, zadr�avaju�i ih sve dok nije ostajala bez daha. Bend je zara�ivao novac, dovoljno da dio stavi na stranu za kupnju novih instrumenata jer su se stari ve� istro�ili. “Nije pravedno”, bunila se Janis dok joj je Julius obja�njavao novi dogovor. “Ja sam samo pjeva�ica, nemam instrument.” Popustila je kad joj je Julius objasnio da �e dobar razglas i dobri instrumenti omogu�iti bolji zvuk kao pozadinu njezinom glasu.

Ljudi su ve� po�eli govoriti Janis kako je bolja od ostatka benda. Usprkos obiteljskoj atmosferi u bendu, Janis se jo� brinula o Janis. U Los Angelesu je zatra�ila sastanak grupe. “Slu�ajte, �ini mi se da vi�e dajem ovoj grupi i �eljela bih biti zadu�ena za potpisivanje sindikalnih ugovora kao �to to �ini Peter i dobiti dodatni novac.” “Sto?”, povikao je Peter. “Ti misli� da ja dobijam dodatni novac?” Opa. Sindikalna su pravila dopu�tala da vo�a benda dobije 20 posto vi�e, no u ravnopravnim hipi bendovima svi su imali jednaki udio. “Ne”, rekao je Peter, “sve dijelimo.” Njih se petero uspijevalo nositi s me�usobnim hirovima. “Ne �elim im dati novac”, vikala je Janis na Juliusa kad joj je postavio pitanje vezano za sudske pozive i hrpu prometnih kazni. “Mo�emo samo platiti kazne, Janis. Ukoliko provede� neko vrijeme u zatvoru, bend �e izgubiti dio zarade”, preklinjao je. “Idem u zatvor”, odlu�no

244 je odgovorila. “Janis, te�ka si”, u/dahnuo je. 1 i�la je u zatvor – samo na jedan dan, dok Julius nije platio kazne. Philip Elwood iz San Francisco Examinera je 22. o�ujka napisao: “Najdinami�niji muzi�ki izvo�a� je Janis Joplin iz Big Brothera obu�ena u staromodnu bapsku suknju… Big Brother bend je isto tako u dobroj formi. Spoj gitare i basa postao je harmoni�no zadivljuju�e iskustvo i nekad nezgrapan ritam sada se pokre�e u rock and roll stilu.” Hipijevska publika je voljela Janis. “Janice”, napisao je jedan lik na posvetu koju joj je poslao uz cvije�e, “tvoj se glas opire kori�tenju glupih rije�i. Jednostavno si savr�ena.” Bend je zara�ivao novac i dobivao ljubav i podr�ku publike. “Karleen, nemoj spustiti slu�alicu, �elim da

ne�to �uje�”, rekla je srednjo�kolska prijateljica Arlene Elster u telefonskom razgovoru izme�u San Francisca i Port Arthura. �ivjela je 1967. preko puta plesne dvorane Avalon. Otvorila je prozor stana i pribli�ila slu�alicu. “�uje� li, Karleene? To Janis pjeva!” Janisini prijatelji iz Teksasa jo� su bili prisutni u njezinom �ivotu. “Poslala mi je poster sa svojim likom na kojem se vidi bradavica”, rekao je Tary Owens, “uz poruku ‘ja sam prva hipi pin-up djevojka’. Kakva ludost!” Posteri koje su izdali Berkley Bonaparte imali su �esnaest razli�itih varijacija za 1 dolar, izuzev u slu�aju Janis i Yab Yuma, za koje je trebalo izdvojiti 1,50 dolara. Njezin usredoto�en pogled prodavao se uz fotografije Oscara Wildea, Allena Ginsberga i Ho�i-Mina. Janis je unosila cijelo svoje bi�e u svoje izvedbe. “Bila je odli�na pjeva�ica, ali prije svega je bila odli�an izvo�a�”, rekla je Linda Gravenites. “Kad je izlazila na scenu, Janis je bila

poput �arulje od 1000 wati koja �e se upaliti… Njezina nesigurnost �inila ju je dobrom izvo�a�icom, jer joj je bila potrebna povratna informacija koju je dobi-jala.” Janis je s ostatkom Big Brothera donijela �a�icu odabranog alkohola na pozornicu tijekom nastupa. Neki su nosili viski, neki brandy, kakvog god okusa bio, pokazalo se da je alkohol pokreta� svih u grupi. Janis je ponekad popila malo prije nastupa kako bi se opustila. Prije nastupa bi se istezala kao da se priprema za sat aerobika. 245 travanj 1967. Draga majko, obitelji, Sve se odvija toliko dobro na mom poslovnom i privatnom planu da ne mogu vjerovati! Nikada, nikada nisam mislila da sve mo�e biti toliko prekrasno! Dopustite mi da objasnim. Najprije, grupa – mi smo bolji no ikad (molim vas

pogledajte recenziju S. F. Examinera) i stalno radimo. Upravo smo zavr�ili tri tjedna svakodnevnih nastupa, 6 no�i na tjedan bukirani smo vikendima za vi�e od mjesec dana unaprijed. Zara�ujemo oko tisu�u i vi�e dolara po vikendu. Po ve�eri dobij amo od 500-900 dolara. Nije lo�e za grupicu bitnika, ha? Na�a reputacija stalno raste. Zabavno je promatrati – mo�e� zaklju�iti kako kotira� ovisno o ljudima koji te okru�uju. Zna� one koji slijede scenu, ljudi “koji ispipavaju bilo publike”, jedna od njih je i vlasnica trgovina na Haight St. Svima nam je dala besplatnu odje�u (dobila sam prekrasnu plavu ko�nu suknju) i to samo zato �to 1) stvarno pada na nas, 2) misli da �emo uspjeti i da joj je to dobar publicitet. Na�a plo�a ima dosta dobru reputaciju – puno bolju nego na�a prva plo�a koja je puno, puno bolja. Dospjeli smo na 29. mjesto u Detroitu, ali ne znamo �to se stvarno zbiva jer nemamo kontakta s Mainstreamom. To je duga i komplicirana pri�a, ali stvarno se osje�amo iskori�teno i prevareno od na�eg izdava�a, tako da �elimo raskinuti

ugovor s njima, ali ne znamo je li to mogu�e. Razgovarali smo s odvjetnikom i rekao je da nije ba� siguran, a ne mo�emo �ak ni dobiti na�eg izdava�a da o svemu tome popri�amo. Tako da smo do daljnjega ostavljeni na cjedilu. Postoji mala mogu�nost da �emo ovoga ljeta svirati u Europi. Postoji hipi brod koji plovi preko oceana i na njemu sviraju rock bendovi, a ukoliko sviraju tijekom vo�nje imaju besplatan prijevoz. Chet, vo�a Family Doga, poku�ava sve to organizirati i, ukoliko uspije, imat �emo posla. Najvjerojatnije ne�e upaliti, ali bi ba� bilo ludo da uspije. Ve� kad smo kod Engleske, pogodi tko je bio u gradu pro�li tjedan – Paul McCartney!!! (on je Beatle). I do�ao je vidjeti nas!!! Ah, kunem se Bogom! Do�ao je u Matrix, gledao nas i ljudi mi ka�u da je pao na nas. Nije li to uzbudljivo!!! Ahhh, ba� sam bila uzbu�ena – i jo� sam! Zamisli – Paul!!! Daje barem 246 bio George… Ah, dobro. 1 ovako i onako ga

ni�ani vidjela – kasnije ��u nam to ispri�ali. Da sam znala da je tamo negdje, sko�ila bih direktno s pozornice i napravila budalu od sebe. Napisala sam kako mi stvari cvjetaju i na osobnom planu - i to je stvarno to�no. Postajem prava zvijezda me�u hipijima i onima koji posje�uju zabave. Pro�lu nedjelju smo svirali na dobrotvornom koncertu Spring Mobilization for Peace i dogodilo se ne�to prekrasno. Dok su se de�ki u�timavali, iza�la sam na pozornicu da si namjestim mikrofon i, �im sam ga primakla ustima, svi u publici su po�eli pljeskati! Previ�e! I kad smo se pripremili za sviranje, jedna je djevojka povikala: “�ivjela Janis Joplin!” E, pa to se ne mo�e osporiti. Rock �asopis World Countdown imao je na naslovnici kola� poznatih osoba sa scene i ja sam bila jedna od njih. Imaju i moj poster! Mo�da ste pro�itali u Timeu o posterima poznatih. To su velike, jako velike fotografije Jean Harlow, Einstein,

Belmondo, Dylan i Joplin. Da, ljudi moji, nosim �ljoki�astu pelerinu, na tisu�e niti perlica i bez grudnjaka sam. No gotovo se ni�ta ne vidi zbog perlica. Jako dramati�na fotografija i stvarno izgledam prekrasno!! Ukoliko vam nije neugodno, poslat �u vam jednu. Ushi�ena sam!!! Mogla bih postati prva pin-up djevojka Haight-Ashburyja. Ve� kad smo kod Height-Ashburyja, pro�itajte �lanak koji je napisao �asopis LOOK. Puno je �lanaka napisano o na�oj sceni. Newsweek je imao do sada ve� dva i sada ima novi. �ak i Chronicle – svi su imali �lanke s vi�e razumijevanja nego Time. Da budem iskrena, prestala sam ga �itati zbog tog �lanka - a ne zato �to sam bila ljuta i ogor�ena na njih. Ve� sam postala svjesna koliko iskrivljuju istinu, pretpostavljam da tako pi�u o svemu. Stvarno nisam dru�tveni kriti�ar da bih znala/raspravljala o svemu �to se doga�a, ali kao odgovor na tvoje pitanje – da, oni su na�a publika i nadamo se da mogu preobratiti i ostatak

zemlje, jer bi onda bili poznati po svuda. Bili bi Monkees! Uglavnom, u svakom slu�aju dobar �lanak. U redu, prije�imo na vijesti: za po�etak dobili smo povi�icu -de�ki koji imaju �ene osje�ali su se prikra�eno, tako da sada imamo 100 dolara na tjedan! Bo�e dragi. 247 Druga va�na stvar, imam novi stan. Stvarno lijep!!! Dvije velike sobe, kuhinja, kupaona i balkon. I nalazi se ba� preko puta parka! Ne mo�e� ni zamisliti kako je jer ti ima� dvori�te, ali ovdje mo�e� hodati 10-20 ulica prije no �to ugleda� biljku, dok ja trebam samo pogledati kroz prozor ili zakora�iti na balkon i sve mi je na dlanu, svje� zrak, drve�e, trava!!! Moja nova adresa je 123 Cole St., S. P., i dalje na Haight-Ashburyju. Imam puno planova za stan - dvije sobe treba oli�iti, no mo�da �u na kraju

samo objesiti razne stvari po zidu. Prednja soba je gotovo sre�ena i stvarno je ugodno �ivjeti u njoj. Ah! Vidi� li �to sam mislila pod tim da mi stvari idu kako treba? Imam i de�ka, jako je drag. On je vo�a benda Country Joe and the Fish, banda iz Berkleya. Ime mu je Joe McDonald i jarac je ba� kao i ja. Ima 25 godina i za sada se dobro sla�emo. Svi na rock sceni smatraju da smo ne�to najsla�e �to su ikad vidjeli. Ba� je dra�esno u stvari. Ve� kad smo kod de�ka, ponovno mi se javio Peter. Napisao mi je nekoliko pisama. Zbog nekog razloga imam osje�aj da namjerava do�i ovdje i polako ispipava teren. Sljede�e, slu�aj ovo (posebno za tatu), uspjela sam – prestala sam pu�iti!!! Jo� mi do�e tu i tamo da uzmem jednu, ali pro�lo je ve� mjesec dana od moje zadnje cigarete. Osjetila sam da sam pregruba prema svom glasu. Pu�ila sam ve� 10 godina! Jako sam se prehladila, dobila bronhitis i jednostavno nisam mogla pu�iti otprilike tjedan dana i, kad sam se oporavila, nisam �eljela ponovno po�eti. Mo�da �u posustati, ali nadam

se da ne�u. Ovako mi je stvarno bolje. Jo� novosti, George je stvarno postao pravi pas. Svaki dan nau�i ne�to novo. Danas je imao te�ku lekciju, nau�io je da ne smije prelaziti cestu sam – udario gaje auto. No nije tako stra�no, nisu ga jako udarili – ima modrice i ranice. Jadni�ak, samo jadi-kuje s paranoi�nim izrazom lica. Trenuta�no mi se �iva odje�a - prekrasna haljina koju sam dala napraviti od madras prekriva�a za krevet, i �iva mi se jo� jedna od zelenog krepa s vrlo dubokim V izrezom. U zadnje vrijeme izra�ujem ko�ne stvari. Dala sam izraditi prekrasan plavo-zeleni Garbo �e�ir i zelene cipele. 248 �aljem vam na�u print promo sliku. Nisam ba� ne�to ispala, ali je fotografija mo�na. Dobro izgledamo kao grupa, ha?

Stvarno mi je bilo drago vidjeti va�e slike. Majko, izgleda� prekrasno. Laura izgleda ba� slatko! Koje joj je boje haljina, bijele ili srebrne? I nikada nisam vidjela Mikea tako zanosnog. Mora da je trik u njegovoj Big Brother majici. Molim te, javi mi kad dolazite. Ah, ima toliko mjesta koja ti �elim pokazati! No radit �emo i zato mi javi �im dovr�i� planiranje puta. Eto, to bi bilo sve za sada. Pi�i mi… S ljubavlju, Janis Beatlesi su 3. lipnja 1967., izdali novi album Sgt. Peper’s Lonely Hearts Club Band. Album je bizarnim omotom i novim svemirskim uniformama koje su nosili Beatlesi te izrazito psihodeli�nom glazbom lansirao �anr rock muzike u budu�nost. Ralph Gleason je predvidio u San Francisco Chronicleu: “Muzi�ka prijestolnica svijeta, po�ev�i od petka, ne�e biti ni Nashville, ni Tin Pan Alley, ni London, ni Hollywood, ve�

Monterey County Fairgrounds. Prvi Monterey International Pop Festival donosi u Fairgrounds Arenu najve�e zvijezde popularne glazbe koje su se ikad okupile na jednome mjestu i u jednom vikendu…” Dok je to pisao, koncert je ve� bio rasprodan. Gleason je bio jedan od najva�nijih rock kriti�ara, pomogao je osnivanju San Francisco zvuka. Doga�aj su organizirali John Phillips iz Mamas and the Papas i Lou Adler, izdava� iz Los Angelesa. Zamislili su neprofitno okupljanje na kojem �e sav novac biti raspodijeljen “za napredak pop glazbe”, prisustvovali su izvo�a�i poput Paula McCartneya, Paula Simona i Smokeya Robinsona. U dva i pol dana i vi�e od 24 sati glazbe, arena koja mo�e primiti 7000 ljudi bila je puna ljubavi i mira. Bilo je prisutno vi�e od 40000 ljudi, pa ipak u subotu i nedjelju Frank Marinello, �ef policije, poslao je 40-ak policajaca ku�i. Nisu bili 249

potrebni. “Po�inju mi se svi�ati ovi hipiji”, citirao gaje Philip Elvvood u San Francisco Examineru. “Monterey je stvarno bio �ist. Svi koji su tamo spavali imali su �atore. Policajci su bili ljubazni. Bendovi su bili smje�teni u motelima. Nije bilo velikih gu�vi ni naguravanja”, rekao je Dave Getz. Predstavilo se vi�e od muzike, bio je to zna�ajan doga�aj. Psihodeli�ni filmovi prikazivali su se pored �tandova na kojima se prodavala hrana i razne druge stvar�ice. The Who su razbili gitaru, dok je Jimi Hendrix – nastupiv�i u zlatnoj majici, crvenim hla�ama i perjem boje fuksije oko vrata – zavr�io svoj nastup zapaliv�i gitaru. U svojim neobjavljenim memoarima Sam Andrew je napisao: “Jedna od najboljih stvari u Montereyu bila je publika. Ne mo�ete ni zamisliti koliko je lak�e svirati za veliku publiku koja te prati, nego za malu koja je indiferentna. Svirati za publiku koja ne ple�e ili ne u�iva na koncertu sli�no je vo�nji uzbrdo. No kad su svi zajedno i posebice kad vi�u i ple�u, postoji veliko

zajedni�tvo i sve je sjajno. Svirali smo za na�e istomi�ljenike, tako da nije bilo nikakvog nadmetanja.” Big Brother je, prema �elji organizatora, nastupio u subotu poslijepodne. “Big Brother je imao �udesan set”, rekao je Julius Karpen. “Nije se moglo povjerovati. Publika je podivljala, ostali su bez daha.” Julius se probio do polovice publike tijekom izvedbe, suznih o�iju poput ponosnog oca. “Pripremio sam put �udu!” Big Brother je svirao “Down On Me”, “Road Block” i “Ball and Chain”. Upravo je ovaj nastup potaknuo odgovor Mame Cass na njihov zvuk i Janisin glas. Razvu�enih usta, njezine u�i bile su u muzi�kom raju. Reakciju Mame Cass zabilje�ila je filmska ekipa u filmu “Monterey Pop”. Nastup benda, me�utim, nije snimljen. “�eli� re�i da to nisu snimili?”, vikali su �lanovi benda na Juliusa nakon njihovog seta. Njihov menad�er poku�avao je zadr�ati kontrolu. Juliusu je dozlogrdilo da promotori

plja�kaju glazbenike. Organizatori Montereya nisu �eljeli bendu ponuditi ni�ta zauzvrat ukoliko snimaju, nikakva filmska prava i zato ih je on odbio. Pobrinuo se da za vrijeme nastupa Big Brothera kamere budu usmjerene prema zemlji. 250 Promotori su pobjesnili na Juliusovo odbijanje i direktno se obratili bendu. Albert Grossman, jedan od najja�ih osobnih menad�era tog vremena, imao je utjecaja na Big Brotherovo otpu�tanje Juliusa. Svi su znali da se nastup Big Brothera trebao snimati jer je to bio vrhunac showa. Napokon je pet �lanova benda natjeralo Juliusa da dopusti snimanje drugog seta. Novinari �e kasnije govorili o kvaliteti glazbe i o posebnosti Big Brotherova nastupa i biseva kao dokazu njihova umjetni�kog trijumfa. Novine nisu razumjele da je glavni razlog biseva snimanje. Mislili su da su nastupali samo zato �to je bend bio tako dobar. Na kraju im je slu�ajni bis pomogao da se dodatno probiju.

�ak je i mama �ula za njihov nastup. Odmah je poslala telegram Janis: “�estitam ti �to si na prvoj stranici Los Angeles limesa u izvje�taju o Monterey Festivalu. Barbara nam je poslala primjerak.” Telegram je potpisan: “Tvoj klub obo�avatelja iz Port Arthura.” Nije samo obitelj slavila Janis, ve� je ve�ina novina i �asopisa �inila isto. Newsweek i Time su imali natpise poput onih koji su objavljeni u Berkley Barbu: “Janis Joplin iz Big Brothera pomela je sve glasno pjevaju�i blues svojim veli�anstvenim glasom.” Scott Holtzman iz Houston Posta napisao je dva stupca u kojima je spominjao Janis, u oba je naveo kako je otkrivena u Kaliforniji, dok je u Houstonu bila ignorirana. Janis ih je oba zalijepila u svoju zbirku novinskih isje�aka. Bend je bio hit festivala, a Janis je izdvojena kao zvijezda showa. Trijumfirala je kao izvo�a�ka i kao vo�a dru�tvenog pokreta. “Urota realnosti”, koju je Jim Langdon opisao u Teksasu, postala je nacionalni doga�aj.

Mainstream je objavio �etiri nova singla Big Brothera izme�u svibnja 1967. i velja�e 1968. “Down On Me”/“Call On Me” je bio prvi, zatim “Bye Bye Baby”/“Intruder” u kolovozu 1967., “Women Is Losers”/“Light Is Faster than Sound” u studenome 1967. i na kraju “Coo Coo”/“Last Time”. Izdali su album s ovim stvarima u kolovozu 1967. pod nazivom “Big Brother and the Holding Company”. Band je bio bijesan. Materijal je bio star i aran�mani su bili staromodni. Umjesto predstavljanja grupe publici, smatrali su da Mainstream zara�uje na reputaciji koju je bend imao nakon Montereya. 251 Big Brother se sastao s Cliveom Davisom iz Columbia Recordsa, koji je potpisao sve �to je mogao na Monterey Pop Festivalu. Clive je pozvao Big Brotherova menad�era Juliusa Karpena i njihovog odvjetnika Boba Gordona na CBS-ovu konvenciju u Hollywoodu. Velike face su se ulagivale bendu i ovoga su puta bili

pripremljeni za njih. Bob Gordon je donio bendu veliko iskustvo svijeta zabave. U Janis je prona�ao pravu prijateljicu koja ga je promijenila od vrlo konzervativne i u�togljene osobe u ne�to opu�tenije u�togljenu osobu. Janisin �ivot se tako�er mijenjao. Julius se pridru�io bendu u sije�nju 1967., tada su zara�ivali 400 dolara po vikendu. Do kraja 1967. dobi-jali su 25000 dolara po nastupu bez izdavanja nekog zna�ajnijeg albuma. Ovakav razvoj nije uobi�ajen u poslovnom svijetu! To se moglo dogoditi samo u sklopu sveukupne revolucije u glazbenom poslovnom svijetu, koju je predvodila nova generacija slu�atelja. 252 0 Nakon festivala u montereyu Oh, Lord, won’t you buy me a Mercedes Benz?

My friends all drive Porches I must make amends Worked hard all my lifetime No help from my friends So, Lord, won’t you buy me a Mercedes Benz? JANISJOPLIN, BOBBY NEUWIRTH i MICHAEL McCLURE, “Mercedes Benz” Festival u Montereyu najavio je ne�to �to �e postati poznato pod imenom Summer of Love (Ljeto ljubavi). Oko 50000 mladih ljudi pro�lo je kroz San Francisco, privu�eno pozivima na ljubav i prihva�anje kojima su vrvjele novine. Stigli su iz gradova, predgra�a i farmi iz svih dijelova zemlje, ostaviv�i ku�u i svakodnevicu u potrazi za nepoznatim u Haight-Ashburyju. Organizacijski odbor Ljeta ljubavi ra�unao je na

horde posjetitelja. Dogovarala su se nova okupljanja, a Diggeri su bili zadu�eni za hranu i smje�taj. Donosili su besplatnu juhu u Penhandle Park svakodnevno u 16 sati i poslu�ivali je iz velikih aluminijskih kanti za sme�e. Imali su i Free Store s odje�om i ku�nim potrep�tinama. Ishodovali su besplatno kori�tenje �itave farme i radili na pristupu 253 hotelu s 500 soba. Bili su oli�enje ameri�ke marljivosti, novi pioniri koji su pre�ivljavali od onog �to su na�li u podivljalom gradu. Haight je tako�er bio izvor epidemije LSD-ja, koja je toliko pokosila zemlju da je Time prepoznao problem u o�ujku 1966. Bujica straha navirala je iz tiska: “�uvajte svoju djecu od LSDja!” Neki su ljudi imali lo�e tripove. Godine 1966. dr. William Frosch, psihijatar iz newyorske bolnice Bellevue Psychiatric Hospital, svjedo�io je pred odborom za prou�avanje LSD-ja

ameri�kog Senata. Frosch je iznio statistike do kojih je do�ao, a one su ukazivale na to da samo sedam od tisu�u ljudi koji koriste LSD do�ivi emocionalni slom, i to naj�e��e vezano uz ve� postoje�e psihi�ke probleme. Nepotpuni izvje�taji Froschevih istra�ivanja, zajedno s upitnim anegdotskim dokazima, uvjerili su publiku kako je kori�tenje LSD-ja naj�e��e izazivalo nepovratnu psihozu. Najve�i biser je bila pri�a o tome da LSD izaziva kidanje kromosoma kad se oni pomije�aju u istoj epruveti. Taj je rezultat bio u suprotnosti s uobi�ajenim djelovanjem droge. Neovisno o tome, oni koji su tra�ili dokaz, zgrabili su ga i likovali. Novine su pisale o slu�ajevima silovanja i ubojstava pod utjecajem LSD-ja, �to se sve razlikovalo od uobi�ajenih u�inaka izne-senih u ve�ini istra�ivanja o u�inku droge – gdje se me�u vode�ima spominjala dobronamjerna kontemplacija. Problem je bio u tome �to je, usprkos velikom istra�ivanju u�inaka droge, izneseno jako malo dokazivih zaklju�aka.

Umjesto racionalnih zaklju�aka, ve�ina novinskih �lanaka podjarivala je me�usobne ekstreme – od psihoti�ne ludosti do duhovnog bu�enja. Uzbuna oko LSD-ja poja�ala se promjenom profila ljudi u pokretu. Klinci koji su zabasali u Haight nisu onamo do�li nakon vi�egodi�nje umjetni�ke borbe. Sada su to bila jako mlada i nezadovoljna odba�ena djeca kojima je bilo potrebno da ih netko uzme za ruku. Droga vi�e nije bila ograni�ena na dijeljenje LSD-ja; pretvorila se u nastrane sekta�ke poku�aje da se ljudima uvali sve �to se moglo prodati. Cilj nije bila spoznaja, ve� samo zabava i igra. Speed je bio lako dostupan, iako su stariji �lanovi zajednice upozoravali na njegov negativan u�inak. STP, novi, dugotrajan psihodelik, uvodio je ljude u trodnevno putovanje paklom. U bolnici 254

‘mm I’raneisco General 1 lospital lije�ili su 750 slu�ajeva lo�eg tripa na i u|i’sec. Svodnici su vrebali na mlade putnice, koriste�i droge, kako bi ili pretvorili u prostitutke. Do kraja 1967. zaustavila se silazna putanja kriminala u Haightu: zabilje�eno je 17 ubojstava, 100 silovanja i oko U)()0 provala. Kori�tenje heroina se naglo pro�irilo po Haightu. Stanovnici mu se nisu mogli oduprijeti jer je njihova subkultura po�ivala na pretpostavci da je biti cool zna�ilo biti nafiksan. Janis, James i Sam su ga uzimali kad god bi im do�ao pod ruku. Nitko od njih nije imao dovoljno novca da ga koristi �e��e. Te�ko je prihvatiti heroin kao mogu�nost pro�irenja ne�ijeg uma, kad uzmemo u obzir sve negativne posljedice koje izaziva. No iz odre�ene perspektive mo�emo vidjeti da je i kori�tenje tablete postala prihva�ena kulturna praksa. Ljudi su prestajali rje�avati svoje probleme jer nisu znali kako. Umjesto toga, sve �to su �eljeli bilo

je brzinsko rje�enje, a medicina je �esto bila spremna ponuditi rje�enje u obliku droga. �ene koje su imale histeroktomiju ili bile u menopauzi dobivale bi tablete za smirenje kako bi simptomi nestali. Lije�nici 50-ih i 60-ih spremno su davali tablete za smirenje i amfetamine kako bi izmijenili osje�aje pacijenata. �eljeli su ne�to dati pacijentima koji su im davali novce i tra�ili pomo� od njih. Na�e je dru�tvo bilo u potrazi za pravom drogom, boljom drogom. Kori�tenje droga nije bilo simptomati�no za probleme u hipijevskom raju. Bio je to duboko ukorijenjen problem na�ega dru�tva koji je nastao 60-ih i, na�alost, nastavio se prenositi na nove nedu�ne ljude. Heroin je 1967. bio droga koju je Janis povremeno koristila, no njezina najdra�a droga jo� je bio alkohol. Poseban afinitet je razvila prema Southern Comfortu (Ju�nja�ka utjeha), koliko zbog imena, toliko zbog okusa. Kad joj je Linda Gravenites izradila torbicu, Janis je rekla: “Neka bude

dovoljno velika da u nju stanu knjiga i boca.” Alkohol je bio dio nepisane teksa�ke kulture. Dr�ati svoje pi�e bio je �in ponosa, a Janis ga je nau�ila i predobro dr�ati. Janis se godinama pitala o prednostima i manama alkohola. Sve je to sa�ela u pjesmi koju je napisala tijekom svojih godina u Austinu 255 “What Good Can Drinking Do?” (Ima li �to dobrog u alkoholu?). Pjevala je Janis: “I drink all night/But the next day 1 still feel blue.” (Pijem cijelu no� pa ipak sam tu�na sljede�i dan.) Usprkos prisutnosti droge u hipi zajednici, bilo je ljudi koji su je odbijali. Peter Albin nije pokleknuo, iako je bio unutar benda. U duhu “�to god ti pa�e”, ostali su �lanovi po�tovali njegov odabir. No Janis se namjerila na njega s podsmijehom i osvetom. Nikada nije voljela da netko preispituje njezina djela, pa �ak i kad je to

zna�ilo da se samo pona�a na drugi na�in. Mo�da je njegova apstinencija kod nje izazvala osje�aj gri�nje savjesti zbog njezinog vlastitog neumjerenog konzumiranja. Ljeto 1967. Draga majko… Nadam se da me se jo� sje�a� nakon toliko vremena – �to re�i?... �eljela sam ti poslati ove isje�ke – iz Examinera i Chroniclea, koji ozna�avaju pravi preokret. Od Monterey a sve se ovo izdoga�alo. Gleason nas reklamira i koristi me za opis stila (jedinstven Joplin stil), prije nije nikada pisao o nama. Sada su nam za petama 3 velike izdava�ke ku�e: Atlantic, Mercury i Columbia, spremni su platiti 50000 – 75000 dolara, uz sve pogodnosti koje �elimo ukoliko potpi�emo ugovor s njima, UKOLIKO uspijemo raskinuti na� ugovor s Mainstreamom. Poku�avamo! Odvjetnici i svi mogu�i iz �oubiznisa. Vidjet �emo. Stvarno se nadam da

ovo ne�e ozbiljnije utjecati na na�u karijeru. I tako nas sada intervjuiraju i moja �e slika iza�i u Esquireu i Playboyu (ne u sredi�njem djelu koji se rasklapa, ve� u dijelu koji govori o festivalu) i Julius (na� menad�er) je rekao kako ga je zvala jedna gospo�a iz McCallsa, mo�da �e me iskoristiti u �lanku o “mladim �enama koje ru�e barijere” ili tako ne�to. Ah, vidjeli ste �lanak u Timeu, ali niste vidjeli Newsweek – s mojom slikom! Nadam se da ti se ovo moje uzbu�enje ne �ini previ�e plitkim, mene je uistinu povuklo. E, upoznala sam dvojicu iz Rolling Stonesa, ve�inu iz Animalsa i svi oni (a to su velike grupe – visoko cijenjene i bogate, bejbe), svi ka�u da sam ja ne�to najbolje �to su ikad �uli. O, Bo�e!!! Ahhh… 256 Bilo kako bilo, u ekstazi sam!! Pogledajte tako�er ABC-jev poseban prilog o Monterey Festivalu – i nas �e prikazati. Bo�e, �ini se da nemam o �emu drugom pri�ati. Ovaj je bend sada �itav

moj �ivot. Svima nama. Potpuno sam mu posve�ena i u�ivam u tome. Jako sam ponosna na sebe jer se stvarno trudim. Kad sam tek do�la, sve �to sam �eljela je dru�iti se, biti divlja i dobro se provesti, ali sada je sve to u drugom planu (jo� se �elim lijepo provesti, jasno ti je), ali pjevanje me ispunjava tolikim zadovoljstvom. Pa dobro, i priznanja mi donose veliko zadovoljstvo, moram to priznati. Zaklju�ak, Big Brotheru ide sjajno i mogla bih jednoga dana postati “zvijezda”. Zna�, smije�no je to – kako se taj dan pribli�ava i sve je ve�a mogu�nost da �e do njega i do�i, postati zvijezdom gubi na zna�aju. Sto god to zna�ilo, spremna sam! A sada druga tema, jo� imam Georgea, a imam i novu ma�kicu. Jo� nema imena. Siva je s malo sme�e i bijele boje i jako agresivna – kad je gladna slijedi me po stanu i mijau�e na mene. George se jako lijepo brine o njoj – li�e ju i nosi naokolo u ustima, a ona za uzvrat jede pasju hranu i �va�e njegove kosti. �udna je to obitelj, ali je moja.

Chuck i Jean su bili pro�li vikend. Chuck sada ima kozju bradicu i ka�e da mu je Barbara odr�ala lekciju ne bi li ju obrijao (stvarno zvu�i kao prava ku�ka od svekrve). Do�li su i pogledali nas u Circle Star Theateru (recenzija broj 5) i nakon toga oti�li na zabavu. Sogorica Jamesa Gurleya je priredila “Come-as-a-hippie” (do�i kao hipi) zabavu i svi smo bili po�asni �lanovi. Mi smo do�li obi�no odjeveni, a Jean i Chuck su do�li kao hipiji i ludo se proveli. Ba� je bila ludnica. POZDRAV Mikeu i Lauri. Marljivo u�ite u �koli! Pozdrav, pozdrav, �to ima novoga? Marljivo radite! Volim vas! Ah, recite mi za�to ne nagovorite majku da lagano promijeni plan pa da mo�ete ovdje ostati i u petak nave�er i gledati nas kako nastupamo. Radimo svaki vikend i sigurno �emo negdje svirati, svi mo�ete do�i na ples, nositi perlice, vidjeti nas, pogledati light show i biti ponosni na mene. Znam da biste se ludo zabavili, poradite na tome -OK?

257 Majko, stvarno mije drago �itati tvoja pisma, pi�i mi �ak i kad ja nisam toliko dobra u odgovaranju. Pa, slu�ajte me, upravo sam se vratila s probe i umorna sam, sve �to �elim je sjesti i popiti pivo. Tako da �u zavr�iti. Ohlll Sto se ti�e tvog pitanja – trebaju vam kaputi, pravi kaputi, ne moraju biti jako te�ki, ali dosta topli. Ukoliko imate dovoljno mjesta, donesite mi moju posteljinu. Jesam li dala svoju ko�nu jaknu Lauri? Ukoliko nisam, mogla bi mi dobro do�i. Pa, zbogom i puse Janis Droge je bilo po cijelom Haightu, no kad je na�a obitelj posjetila Janis u kolovozu 1967. nismo toga bili svjesni. Bila je omamljena od uzbu�enja, ponosno nam je pokazivala Haight-Ashburv scenu i svoj visoki status na njoj. Lutali smo ulicama, s

Janis koja nam je pokazivala svoje omiljene du�ane, plesne dvorane i zanimljivo odjevene ljude na ulici. Nije mogla suspregnuti ushi�enje zbog nedavnog posjeta Paula McCartneva kvartu i �injenice da je i on pro�etao plo�nikom kojim smo mi hodali. Nova nas je stvarnost osupnula kad smo u�li u njezin stan. Veselo ukra�ena hipi prostirka bila je nadopunjena indijskim prekriva�em od indijskog platna na krevetu, koji je ujedno slu�io i kao kau�. Moj se pogled zaustavio na prednjem zidu, na kojem se nalazio velik broj Janisinih postera, nagih grudi i si. “Jedva da se vidi”, mr�tila se dok su na�i roditelji samo promatrali u �udu bez dodatnih komentara. “Dat �u jedan Mikeu ukoliko mu dopustite da ga ima”, ponudila je. Da, stvari su uistinu bile druga�ije. Janis je bacila pogled na moju kratku tamnoplavu pletenu haljinu i upitala me: “Laura, zar nema� duge hla�e?” Spremali smo se za poseban koncert u Avalonu te ve�eri. Big Brother nije bio na

popisu te ve�eri, ali su ih ubacili kako bismo mi mogli vidjeti Janis. “Ne, za�to mi ti ne posudi� koje?”, odgovorila sam. “Ma, nema veze”, odlu�ila je. Zatim je oti�la u plesnu dvoranu. Tamo smo se ponovno sastali s njom. 258 Uspeli smo se stepenicama. Visoki, ispijeni Chet I lelms je uzimao novac na ulazu, dok je Janis zadovoljno plesala odu�evljeno mu i’ovore�i da smo njezina obitelj. Osjetili smo se va�nima kad nas je t I let propustio unutra i ljubazno nam za�elio dobrodo�licu. Prilikom n Liska u plesnu dvoranu sna�ni zvukovi i tijela u pokretu ostavili su ine bez daha. Iako su ljudi plesali, sjedili ili hodali amo-tamo, sje�am se da je sve izgledalo mirno i skladno. Osje�ala sam se poput stranca, �to sam i bila, neovisno o neprikladnoj odje�i i nekonzumiranju droge. Dvorana je bila mra�na, ali je nedostatak svjetla nadomje�tao light show boja u pokretu i

prikaza na zidovima. Ljudi su nepomi�no sjedili i zurili ispred sebe, ni u �to odre�eno. Njihove su se glave lagano micale. Pa�nju im je zaokupljalo bombardiranje osjetila koje je vladalo dvoranom. Big Brother je nastupio s nekoliko pjesama, nastupaju�i sinkronizirano sa svjetlima kako bi se pa�nja gledatelja usmjerila na sada�njost. Bila sam zadivljena cijelim iskustvom, iako je muzika bila samo dio svega. Michael je oti�ao iza pozornice s Janis, gdje je odmah poku�ao na�i nekoga tko �e s njim podijeliti joint. No �ak i u ovom raju slobode, nitko nije popustio njegovom nagovaranju pod Janisinim budnim okom. Nakon Janisine izvedbe nismo jo� dugo ostali, jer se nikako nismo mogli uklopiti u scenu. Vjerojatno je pitala: “Je li vam se svidjelo?” Vjerojatno smo rekli da, jer nikada ne bi mogli re�i ne. Da, sigurna sam da su nakon ovog iskustva na�i roditelji prestali vjerovati da mogu utjecati na nju ili njezin povratak u Teksas i nastavak koled�a. Bili su sigurni da joj je dobro. Otkrili su da je sve toliko druga�ije i Janis toliko

uspje�na u svom internom krugu da nisu mogli imati utjecaja na nju. Izvan Avalona, Janis je nastavila sa svojim izjavama: “Zar nije prekrasno?” Pitala nas je: “Zar ne vidite?” Zastala je gledaju�i nas dok smo hodali ulicom, uz rock muziku koja je dopirala s ulaza u plesnu dvoranu. Izme�u dva svijeta, stajala je zaprepa�tena u uvjerenju da bi nam se sve ovo trebalo svi�ati. Janis je shvatila da nam se nije svidjelo, da nam se nije moglo svidjeti i da vjerojatno ne mo�emo vidjeti. Kako smo se uspjeli pozdraviti s njom, iako smo 259 nakon poljubaca i zagrljaja postali svjesni da vi�e nismo dio svijeta koji ju okru�uje? Ne znam, znam da nekako jesmo. Big Brother je svirao na Monterey Jazz Festivalu 16. rujna. Nadali su se da �e posti�i pro�logodi�nji uspjeh na istom festivalu.

Nagovje�taji su bili dobri; �lanci u lokalnim novinama o postavi benda prikazivali su Janisine fotografije. Big Brother je nastupio posljednji u subotu nave�er, nakon B. B. Kinga i T-Bone Walkera. Primje�ivali su je, no nisu uspijevali pravilno napisati njezino ime, pisali su “Janice” umjesto “Janis”. Nakon festivala, novine San Francisco Chronicle objavile su Janisine fotografije na naslovnim stranicama svog nedjeljnog dodatka. U kolumni Ralpha Gleasona bila je njezina fotografija velika 8 cm uz tekst “divlje uzbudljiva pjeva�ica”. Los Angeles Free Press je stavio �etiri fotografije Janis u njihovu �lanku o festivalu. Bilo je o�ito da je daleko dogurala. Do jeseni 1967. uspjeh je promijenio pona�anje �lanova unutar benda. Kako je rasla njihova popularnost, po�eli su pitati Juliusa za svoj novac. “Jesmo li se obogatili Juliuse? Kako nam stoje knjige?” “Ne brinite, imam sve pod kontrolom, ne trebate ih kontrolirati”, odgovorio

je. “Tko zadr�i menad�era nakon �to mu ne �eli pokazati knjige, zaslu�uje da mu ukradu svaki peni koji ima”, rekao je Peterov ujak Henry. Upalio je �ibicu koja je pokrenula vatru. “Pustit �u vam knjige i napustiti vas”, uzvratio je istom mjerom Julius, okon�av�i tako odnos koji je postajao neodr�iv zbog menad�erskih zahtjeva benda. Bila je to situacija u kojoj su svi bili u pravu. Julius se brinuo o cjelokupnom prihodu, no prona�i detalje vezane za njega zna�ilo je probijati se kroz hrpu neprovjerenih ra�una. “Nismo se �eljeli brinuti oko toga, ali knjige nisu postojale i situacija nije bila pod kontrolom”, nasmijao se David Getz. Naposljetku je, objasnio je Julius, on sura�ivao s ra�unovo�om Big Brotherova sljede�eg menad�era i temeljito razradio sve vezano za ra�unovodstvo. Julius je znao da nema problema u ra�unima jer

nije u�inio ni�ta krivo s novcem. Osje�ao se povrije�enim �to ga bend propituje. Bila 260 |r to etika �ezdesetih godina i Julius je dobrim djelom bio pripadnik aoga doba. �ak i bez pitanja vezanih za ra�unovodstvo, Big Brother je imao problema zbog Juliusove potrebe da za�titi bend od kand�a gladnih promotora. Iz perspektive benda, njegovi su zahtjevi ko�ili grupu prilikom dobijanja nastupa i prezentacije. Jo� se jedna razlika u mi�ljenju pojavila 1967. godine nakon nastupa na Monterey Popu. Julius je pregovarao s Billom Grahamom, koji je imao kontroverzan i dominantan utjecaj na muzi�ku scenu San Francisca. Julius je rekao kako Graham nije po�tovao usmeni dogovor, prema kojem je bend imao pravo na 45 minuta nastupa u �ou koji �e se prikazivati u San Franciscu. Graham je poslao ugovor u kojem je stajalo 20 minuta nastupa

i Julius ga je glatko odbio. �etrdeset i pet minuta ili ni�ta, rekao je. Vi�e novca nije bilo najva�nije za Juliusa. Bendu je trebalo vrijeme kako bi mogao ponijeti publiku. Kra�im nastupom to se nije moglo posti�i. Julius je �elio za�tititi Big Brotherovu sposobnost da ostavi sna�an dojam. Julius i Bili su pregovarali, do tada je Graham planirao poslati zrakoplov kojim bi bend bio preba�en s Monterey Jazz Festivala na �ou u San Franciscu. Big Brother je propustio �ou. �lanovi benda su smatrali kako su previ�e sputani. Julius je dao otkaz i onda odustao od otkaza tijekom vo�nje u ti�ini do grada. Njihovo neslaganje oko novca nastavilo se i nekoliko tjedana kasnije. Tada vi�e nije bilo mogu�nosti za popravak situacije. Do kraja 1967. godine Julius Karpen vi�e nije bio s bendom. Bend je krenuo u potragu za menad�erom. Na Monterey Pop Festivalu sastali su se s Albertom Grossmanom. �eljeli su nanovo pridobiti njegov

interes za bend. Julius je, naposljetku, kao znak ljubavi prema bendu nazvao Grossmana i zamolio ga da razmisli o suradnji s bendom. Jo� ga je nekoliko ljudi kontaktiralo u ime benda. Tko god da je nazvao, upalilo je. Albert je do�ao u San Francisco kako bi razmotrio mogu�nost. Albert Grossman je bio zdepast, visok 180 cm, impozantan mu�karac poznat pod nadimkom “Medvjed”. Bio je okrugao, ali ne 261 predebeo, vi�e sna�an i �vrst. Njegova prerano posijedjela valovita kosa bila je po�e�ljana prema natrag. Bio je iz Chicaga, ro�en u obitelji koja je cijenila obrazovanje i sigurnost. Poha�ao je Sveu�ili�te u Chicagu, gdje je diplomirao ekonomiju. Zanimale su ga muzika, politika i gluma. Otvorio je no�ni klub pod imenom Gate of Horn, koji je bio jako uspje�an. Preko kluba je

Albert u�ao u muzi�ki poslovni svijet i razvio uho za prepoznavanje talenata. Imao je afiniteta prema bluesu, jer je Chicago bio grad bluesa. Grossman se proslavio kao Odettin menad�er. Zatim je bio menad�er blues umjetnicima poput Michaela Bloomfielda, Paula Butterfielda, Richieja Havensa i Buddyja Milesa. Osnovao je grupu Peter, Paul and Mary i bio njihov menad�er, nakon �to je dvije godine proveo u potrazi za pravim spojem ljudi koji bi trebali predstavljati odgovor na Kingston Trio. U Chicagu se susreo s Bobom Dylanom i s njim je proveo mjesece, kultiviraju�i njegovo povjerenje prije no �to je i njemu postao menad�er. �elio je biti menad�erom samo izvo�a�ima koji imaju potencijala za nastupe na koncertima i snimanje albuma, umjetnika koji zara�uju veliki novac. Grossman se preselio u New York, gdje je boravio u Villageu. Kad je prvi put do�ao na scenu bio je poznat po sna�nom glasu. Postao je suvlasnik kluba pod imenom Bitter End. Do 1966. godine

bilo mu je dra�e mirno sjediti daleko od svjetla pozornice i razgovarati za svojim uobi�ajenim stolom. Igrao je poker i postao majstor blefa. Smirenost i njegov impozantan fizi�ki izgled nadopunjavali su mo� koju je o�ito upotrebljavao zahvaljuju�i aktivnostima nad kojima je imao kontrolu. Nikada nije tra�io pozornost, samo ga je zanimala pompa, koja je bila usko povezana s uspje�nim rukovo�enjem. U vrijeme kad je pristao postati menad�erom Big Brothera, Albert Grossman je �ivio u gradskoj ku�i u Gramercy Parku, ekskluzivnom kvartu koji se nalazio na isto�noj strani izme�u centra grada i Greenwich Villagea. Centar kvarta je bio mali, o�uvani park iz 1831. godine. Gramercy Park bio je poznat po privatnosti i komociji koju je Grossman vrlo cijenio. Albert je u gradu �ivio sam i svaki su mu dan dostavljali gotove obroke. 262 Imao je i ku�u u Bearsvillu u saveznoj dr�avi

New York, nedaleko od Woods toc ka, sjeverno od grada. Bila je to stara kamena kuca poznata pod imenom Streibel, kojoj je pridodao jo� i staklenik i saunu. Prevladavala je slikovita, tiha i pastoralna atmosfera seoske farme. Unutra je sve bilo prekrasno. Sitnice su ukra�avale ku�u, a na svakoj je bio natpis poput onih u muzeju, kako bi bile stavljene na popis zbog poreza. Grossman je imao otmjen ured u gradu smje�ten u zgradi gdje se vodio veliki dio poslova vezanih uz glazbu. Moglo se pro�etati do RCA-a i CBS-a. Imao je najmanje petnaest soba, ure�enih u modernom stilu. Njegov osobni ured imao je velike prozore i ogroman stol s nekoliko udobnih stolica za goste. Posao su uglavnom obavljale ozbiljne slu�benice. Mnogo je ljudi ulazilo i izlazilo iz ureda. Sam Gordon je vodio Grossmanovu podru�nicu za glazbeno ogla�avanje. Peter, Paul and Mary su imali vlastiti ured. Grossman je tijekom karijere sklapao razli�ita

partnerstva. Neki su organizatori turneja radili u uredima, odakle su planirali nadolaze�e turneje. Doimao se neuhvatljivim, pa se, �ak i kad si ga osobno poznavao, �inilo da ga ne poznaje� dovoljno dobro, a ponekad bi �utio kao da ti�inom �eli pokazati da zna ne�to ne �eli re�i. Ponekad je namjerno bio nejasan, a nekada je to koristio samo kao trik pomo�u kojeg bi izazvao reakciju. Imao je ekscentri�ne manire, pu�io je cigaretu dr�e�i ju �udnim zahvatom savijena palca preko kojega se nalazio ka�iprst. Grossman je znao biti arogantan i nesno�ljiv. Neki su ga ljudi ponekad do�ivljavali kao �udnog i nadmo�nog. Neki su smatrali da se pravi va�an, a drugima je bio tek poslovni �ovjek koji se nosio s izazovima posla, ne pribjegavaju�i niskim udarcima kojima su se ostali koristili. U�inio je sve �to je bilo potrebno kako bi se posao napravio za dobrobit svih u procesu, �tite�i klijente od korporativnih nemani koje su harale industrijom. Zanimao ga je

novac, ali je po prirodi bio stru�njak, odabiru�i samo najbolje izvo�a�e za svoju agenciju. Grossman je bio odli�an procjenitelj talenata, sa sposobno��u probiranja �ita od korova. Razvio je uho zahvaljuju�i svom vlasni�tvu 263 kluba. U potpunosti je bio uklju�en u kreativni proces i vodilo se ra�una o njegovom mi�ljenju jer se dokazao u poslu. Grossman se 1959. povezao s Georgeom Weinom, promotorom koji je 50-ih osnovao Newport Festival narodne glazbe. Zajedno su isplanirali prvi Newport Folk Festival. Bob Dylan je 1963. stigao na festival narodne glazbe kao zanimljivi underground izvo�a�. Oti�ao je kao zvijezda. Mo�da je Albert vidio da se isto doga�a s Janis i Big Brotherom u Montereyu. Albert je pokazao svoj neponovljivi na�in pregovaranja kad se susreo s Big Brotherom. Kad

su ga �lanovi benda upitali: “Ho�e� li nam garantirati odre�eni godi�nji iznos?”, rekao je: “Recite iznos.” “Sedamdeset i pet tisu�a dolara”, rekao je netko. “Zaokru�ite na sto tisu�a i stavit �u to napismeno. Ukoliko vam ne mogu toliko omogu�iti, bavim se krivim poslom.” Odli�no! Grupa je prona�la nekoga tko govori o gradu iz snova kao mjestu u kojem svakodnevno ru�a. Raspravljali su i o ostalim stvarima, no nakon takve primamljive ponude bend je ve� u svojoj glavi pakirao kufere, destinacija Albert Grossman Management, NYC. Albert je naveo neke od uvjeta prije po�etka suradnje s Big Brotherom. “Ne �elim raditi ni sa kim tko uzima heroin”, naglasio je. “Imam lo�a iskustva iz pro�losti.” �lanovi benda mahali su glavama lijevo i desno, troje od petero la�u�i i tvrde�i kako nikada nisu probali heroin. S obzirom da su ga svi oni samo povremeno probali, pretpostavljam da su se smatrali iskrenima.

Albert nije bio protivnik svih droga, samo nekih. Kad se zabavljao u Bearsvilleu, imao je posudu duhana punu posebne mje�avine duhana pomije�anog s ha�i�om i vinom. Uvijek je imao marihuanu i kvalitetan kokain. Vidjeli su ga kako koristi droge na dru�tvenim okupljanjima, nikada na poslu, iako je �esto odlazio u kupaonu tijekom poslovnih sastanaka. Barem nekolicina smatra da nije odlazio isprazniti mjehur. Big Brother je potpisao ugovor s Albertom 11. studenoga 1967. “Janis i ja zvale smo ga stric Albert”, prisjetila se Linda Gravenites. “Bio je �vrst, kao da se mo�e o svemu pobrinuti.” Nosio je nao�ale koje su mu davale povjerljiv izgled Bena Franklina. S pravom 264 privr�eno��u, Janis je izrozala portret �ovjeka koji se nalazi na kutiji zobenih pahuljica Cjuaker Oats i zalijepila ga na zid u kuhinji. Ba� je li�io na strica Alberta.

Nikada nije poku�avao upravljati Janisinim �ivotom, samo njezinom karijerom. Sigurna sam da joj se svidjela ta vrsta rukovo�enja. Omogu�avao je razvoj i dopu�tao joj da slijedi svoje umjetni�ke interese. Linda ka�e da je Janis u njemu vidjela o�insku figuru. Pitam se nije li Janis stvarala novu obitelj za sebe: majku, oca i �lanove benda kao bra�u. Kad je Albert postao zadu�en za njezinu karijeru, cijela scena postala je profesionalnija. Ako ni�ta drugo, Big Brother je imao organizatora turneje. Bila je to nova ideja na glazbenim turnejama koju je Albert odmah prihvatio. John Cook je bio harvardski student i lokalni muzi�ar narodne glazbe u Bostonu. Bio je spreman na promjenu. Kad je intervjuirao Johna za posao organizatora turneje, Albert mu je dopustio odabir izme�u nekoliko mogu�nosti. John je vrlo brzo odabrao Big Brother, jer ga je privla�ilo uzbu�enje povezano s grupom. Vrlo brzo, 1. prosinca, do�ao je direktno iz zra�ne luke San Francisco na probu benda.

Odnos izme�u srame�ljivog i konzervativnog Johna i komune Big Brothera bio je malo nategnut prije potpunog anga�mana. “To je pitanje razlika u stilu �ivota”, po�alio se bend Albertu. John se uhvatio uko�tac s problemom i sazvao je sastanak s bendom. “Slu�ajte, ukoliko �elite nekoga tko ima dugu kosu, tko se samo klati naokolo, pu�i travu i nosi muzi�ke kutije, mo�emo zaposliti nekoga da to radi. No ukoliko �elite nekoga tko �e napraviti posao koji sam ja spreman napraviti, mogli bi se jo� malo strpjeti.” Nekoliko mjeseci kasnije, voze�i se izme�u nastupa prema San Diegu, John je rekao �lanovima benda: “Kad sam prihvatio posao, mislio sam ostati �est mjeseci. No svi�a mi se i super mi je raditi s vama.” Dave se nasmijao. “I mi tebe volimo, Johne.” “�eli� povi�icu, zar ne?”, rekla je Janis. “Pa, ve� kad smo kod toga…” John Cooke je bio va�an kota�i� u novoj ma�ineriji benda, Janis se uvijek mogla pouzdati u njegovo prijateljstvo i kvalitetu njegovog rada, neovisno o okolnostima.

265 John se brinuo o putovanju, sve tjerao na to�nost, organizirao opremu i nadgledao ulaznice. Naime, u to su vrijeme rock koncerti jo� bili nedovoljno organizirani. Big Brother je krajem 1967. najvi�e svirao u Kaliforniji – Fresnu, Turlocku, Mercedu i Huntington Beachu. Najve�e nastupe su imali u klubu Whiskey-a-Go-Go u Los Angelesu. Janis je imala za�to biti sretna. Pojavila se u modnom �lanku San Francisco Examinera 8. listopada 1967. “Nose�i pon�o od starog marokanskog materijala iznad bar�unastih hla�a” s crvenim cvijetom u kosi, Janis je elegatno stajala na bre�uljku Buena Vista Parka i pozirala za grupni portret modno osvije�tenih hipi �ena u haljinama koje je dizajnirala Jeanne Colon. U svojoj zbirci isje�aka Janis je napisala “Napokon priznanje” pored kolumne iz San Francisco Chroniclea, koju je napisao Herb Caen.

U njemu je pisao o promjeni prirode hipi pokreta, koji se udaljio od mira i LSD-ja. Napisao je: “Sje�am se zabave u Hillsboroughu na kojoj su svirali i Big Brother and the Holding Company. Pjeva�ica Janis Joplin neprestano je pila �ampanjac, jednu �a�u za drugom. Bio sam u �oku. Uskoro �e nositi nerc i voditi ljubav skrive�ki umjesto na otvorenom.” Dobijala je pisma mu�kih obo�avatelja u kojoj su joj pisali kako su oduvijek �eljeli �enu poput nje, tra�e�i od nje da podijeli svoju ljubav s njima i da “vide Boga gledaju�i ju u o�i”. Mogla je pri�ati o recenziji napisanoj u prosincu o njihovom nastupu u Golden Beam u Huntington Beachu pod naslovom Janis Joplin ima vi�e du�e (eng. soul) od svojih kolega iz holdin�kog dru�tva. Da, Janis je imala o �emu razgovarati sa svojim starim prijateljima. Jesen 1967. je bilo pogodno razdoblje za preispitivanje osobnih obaveza. Iako je dru�tvena revolucija imala sve vi�e zamaha, Haight-

Ashbury scena se s godinama promijenila. Spolne su bolesti porasle �esterostruko u jednoj godini. Policija je svakodnevno provodila racije na cesti, privode�i odbjegle maloljetnike i sve ostale koji su kod sebe imali travu ili LSD. Policija je 2. prosinca uhitila muzi�are, menad�ere i ostale prijatelje koji su se nalazili u ku�i Grateful Deada 266 u Ulici Ashburv, zbog posjedovanja marihuane, optu�iv�i ih za krivi�no djelo. Bend je protestirao na konferenciji za novinare, �ale�i se da su okrivljeni za krivi�no djelo, isti�u�i kako dru�tvo nepravedno izjedna�ava pu�enje marihuane sa zlo�inima poput ubojstva i silovanja. Izazvali su zemlju da se osvrne na slu�aj automobilske tvrtke koja je neka�njeno proizvela aute za koje zna da nisu sigurni i usporedi ga s bezopasnim iskustvom pu�enja trave.

�lanovi Big Brothera su zamalo uhi�eni u listopadu zbog buke tijekom njihova trodnevnog anga�mana u Matrixu, popularnom klubu u San Franciscu. Klub je bio smje�ten u rezidencijalnom dijelu i susjedima je napokon dosadio gromoglasni rock, koji je redovno tre�tao ulicama vikendom. U takvim situacijama policija je, normalno, prijetila uhi�enjem menad�era kluba. No u ovom slu�aju zaprijetili su uhi�enjem benda. Bend je pod pritiskom otkazao nastup zadnje ve�eri. Stariji �lanovi pokreta napu�tali su grad i odlazili u komune na selo ili promovirali zdrav na�in �ivota Marina Countvja, preko puta zaljeva. Beatlesi, koji su postali vo�e kulturnog pokreta nakon �to su Kesey i Leary uhi�eni, objavili su kako odustaju od LSD-ja i po�inju se baviti transcendentalnom meditacijom ili TM-om. Nestala je vizija nove zajednice unutar grada. Proganjala ih je policija, bili su preeksponirani u novinama, opsjedali su ih ne�eljeni novi

preobra�enici, iskori�tavali kriminalci, a turisti koji su zaljubljeno promatrali scenu trivijalizirali su pokret. Kao posljedica svega, baza pokreta odlu�ila je promijeniti boravi�te. U duhu uskrsnu�a odr�ali su paradu za “Hipija, odanog sina masovnih medija”. Desetero ljudi je 6. prosinca 1967. nosilo lijes Haight-Ashburvjem, od Buena Vista Parka do Panhandle Parka, a tamo su napokon odlu�ili zapaliti jadnu du�u. Prije no �to su hipiji dovr�ili svoj pozdrav, vatrogasna postrojba jakim mlazom vode ugasila je cijeli doga�aj. Bila je to vrlo prikladna i simboli�na gesta. Kad se za Bo�i� 1967. vratila u Port Arthur, Tanis je bila spremna za odmor i mjesto na kojem �e predahnuti. Donijela je poklone cijeloj obitelji – zlatan bro� s perlicom za mamu, plavi, ko�ni prsluk s resicama za Michaela i bar�unastu torbicu ukra�enu perjem fazana za 267

mene. Donijela je i 45 primjeraka njihovog singla “Down On Me”, koje je podijelila obitelji i prijateljima. Michael je otr�ao do na�eg susjeda Jimmyja Pryora, kako bi s njim podijelio sestrin uspjeh. Sjeli su i poslu�ali plo�u u Jimmyjevu dnevnom boravku. Opu�teni u foteljama, poku�ali su shvatiti ovaj novi, razuzdani muzi�ki stil. �ak je i Michael bio zabrinut. �elio je skakati od sre�e �to je njegova sestra objavila plo�u, ali njegovi najbli�i prijatelji te�ko da su mogli prona�i prikladan pridjev za opis onoga �to su �uli. Janis je bila posebno naklonjena Michaelu, jedinom �lanu obitelji koji se �elio priklju�iti pokretu. Bio je umjetnik i ponavljao je njezine ranije interese. Govorila mu je: “Izgleda� dosta hipi, samo bi ti kosa trebala biti du�a.” Michael je odgovarao: “Ne mogu, jer nas u �koli ne pu�taju, no pustio sam da mi prednji dio izraste koliko je god mogu�e.”

Janisino staro dru�tvo imalo je zabavu kod Adriana i Glorije. Janis je podijelila primjerke svoje plo�e od 45 okretaja, govore�i kako joj se ne svi�a, ali je to sve �to trenuta�no ima. Snimali su novu. “Bilo je uzbudljivo i zabavno slu�ati njezine pri�e”, rekao je Adrian. “Janis se tada ve� odijevala druga�ije, rekao bih nezamislivo”, rekao je smiju�i se. “Oti�la je do SevenElevena po cigarete i vratila se uzrujana jer joj je jedan �ovjek rekao: ‘Dragi bo�e, gle ma�kare!’ Rasrdila se na njega, iako mislim daju je to pomalo zabavljalo.” Janis je u na�em dnevnom boravku pozirala, smijala se i �epirila kad ju je Leonard Duckett, fotograf i novinar Port Arthur Newsa, slikao. “Janis Joplin privla�i pozornost…”, pisalo je u naslovu. “Janis Joplin je jo� jedna djevojka iz Port Arthura, �ije je ime poznato u cijeloj zemlji zahvaljuju�i njezinom talentu.” Duckett i Janis su prijateljski razgovarali o blues pjeva�ima i

njihovoj povijesti, zna�enju soula i razvoju njezine karijere. “Bend zara�uje novac”, rekla je. “To je najva�nije, zar ne?” Nasmijala se. Naslonila sam se na kuhinjska vrata, promatraju�i kako se Janis otvara javnosti. Sa zanimanjem sam pratila intervju i novu ulogu sestre. Prije odlaska, Duckett je snimio obiteljsku fotografiju, nas �etvero u normalnoj teksa�koj odje�i i Janis 268 u San Francisco izdanju – divlja kosa, neobi�no �iroke trapez hla�e i nabrana bijela bluza. Kad se vratila u Kaliforniju, nisu je do�ekali samo nastupi na Zapadnoj obali, naime, doznala je da je trudna. Otac je bio neki mladi de�ko i veza s njim nije dugo trajala. Janis je �ak pomi�ljala kako bi mo�da bilo mogu�e zadr�ati dijete i voditi ga sa sobom od garderobe do garderobe. Kad su svirali u ju�noj Kaliforniji, oti�la je u Meksiko i pobacila. Znala je da je ta odluka najbolja, iako joj je bilo te�ko. Zaista je �eljela

dijete. Da bi stvar bila gora, postupak je napravljen nestru�no, tako da je imala fizi�kih posljedica neko vrijeme, bolove i krvarenja. 31. sije�anj 1968. Draga majko, o�e, Mike i Laura Iznena�enje, zar ne?! Dobila sam va�e pismo jutros i prestalo je ki�iti, a kako imam probu za sat vremena, George i ja �e�emo parkom. On lovi golubove, a ja pi�em mami. Hvala na �lanku o Arethi, ona je zasigurno ne�to najbolje �to trenuta�no postoji u glazbi. (Iako je u jednoj recenziji u Rolling Stoneu, nacionalnom rock and roll �asopisu, pisalo kako sam ja “najbolji �enski glas generacije”. Pretpostavljam da smo ona i ja razli�ite generacije. Pa, ne znam… 25, znate.) Dvadeset pet. 25. XXV. �etvrt stolje�a! Ah, zaista da ne povjeruje�. Hvala vam na bo�i�nim i ro�endanskim poklonima. Svidjela

mi se spava�ica, ali sam ju obojala u ljubi�asto i postarala za 10 godina. Prekrasna je. I sat koji mi je stvarno bio potreban – ali 25?! Nikada nisam pomi�ljala da �u toliko pre�ivjeti. Zadnjih tjedan i pol sam bila bolesna i prikovana za krevet, tako da sam se napokon odmorila. Morali smo otkazati 3 ve�eri u Fillmoreu i izgubili smo 8000 dolara, ali sada se osje�am dobro i smireno. Prvo opu�tanje nakon mjeseca nastupa! Zabavno je �to je ovo prvi put da sam u krevetu bolesna otkad sam oti�la od ku�e. Nisam toga bila svjesna sve do jednog popodneva kad sam le�ala u krevetu i pila pivo. Odmah mi je sinulo da je le�anje u krevetu i ispijanje piva zna�ilo da sam bolesna! To mi se nikada ranije nije 269 dogodilo. Bio je to lijep period – ljudi su ini slali cvije�e (3 pune kutije) i zvao me veliki broj �armantnih mladi�a. Linda i ja smo se lijepo

provele. Svirali smo u Los Angelesu na moj ro�endan i svi su bili jako ljubazni! Vlasnici kluba su mi poslali 3 buketa crvenih ru�a – bile su raspore�ene po cijeloj pozornici, bend mi je dao 2 buketa, prijatelji iz S. F.-a su mi poslali buket i (jesi li spreman, Mike?) Feter Jork mi je poslao buket crvenih ru�a. Nakon nastupa imali smo tortu i puno �ampanjca. Jako lijepo. Novosti o razvoju karijere. Najva�nije, Albert nam govori da nas samo nekoliko tjedana dijeli od snimanja. U povjerenju (ukoliko ovo iza�e u Houston Postu, ubit �u vas), Columbia je pristala platiti sve iznad 100000 dolara. Mainstreamova najni�a ponuda za nas bila je 250000 dolara. Jako puno novca, ali dobra izdava�ka ku�a sada bi nam jako pomogla. Novine �irom zemlje pi�u o nama i broj se pove�ava. Upravo sam iza�la u �asopisu Eye, izdanje o�ujak ili travanj, mladena�kom hipi �asopisu koji je izdao Harper’s Bazaar. �lanak je o Grace Slick (iz

Jefferson Airplanea) i meni, a ima i nekoliko na�ih velikih fotografija, tako da se stvari dobro odvijaju. Jako dobro. Mike tvoj posterje COOL. Stvarno ti �elim puno sre�e s light showom. �ini mi se daje ideja odli�na. Ukoliko ti je potreban savjet, pi�i jer poznajem puno ljudi koji se time bave. Planira� li zapo�eti s teku�im projekcijama ? Najbolje su jer odra�avaju raspolo�enje muzike i odr�avaju tempo. Ukoliko to napravi� i ubaci� slideove, stvarno �e� imati dobru stvar. Ti i tvoj prijatelj bi trebali nabaviti opremu i vje�bati uz plo�e. Jo� jednom, sretno, ideja je dobra. Nadam se da gripa ne�e pretjerano utjecati na tvoje ocjene. Nemam vi�e novosti. Bolje vam je da ovo uokvirite – mogla bi pro�i jo� koja godina… Zbogom, s ljubavlju Janis

270 Odlazak iz Big Brothera Well, you told me that you loved me I believed you darling, but you lied, you know it’s true I hold you to my heart, I believe until you leave And then I cry… Oh darling… Make it the last time… JAMS JOPLIN, “Last Time” Big Brother and the Holding Company zapo�inje 17. velja�e 1968. turneju isto�nom obalom nastupom u Anderson Theatreu u New Yorku. Bili su glavni izvo�a�i u programu koji je okupio B. B. Kinga i novu rock grupu, the Aluminium Dream.

New York je bio novo iskustvo za grupu. Myra Friedman je u svojoj knjizi �ivi pokopani pisala o tom doga�aju. Myra ih je tada prvi put vidjela. “Ona [Janis] je na trenutak �u�nula i ja sam sko�ila u �udu dok je cijelo kazali�te plamtjelo. Nikada ranije nisam �ula sli�an zvuk! Predstavljala je dugokosi bunt, histeri�no osloba�anje, �in totalnog uni�tenja. �inilo se da je pustila nevidljive kand�e iz svoga grla i zabola ih kako bi nemilosrdno poderala najudaljenije dijelove auditorija.” Myra izvje�tava da su zapo�eli s “Catch Me, Daddy” zatim “Summertime” i “Piece of my Heart.” Zadnji od �etiri bisa bila je pjesma Big Mamme Thorthon “Ball and Chain”. Friedman je pisala o zavr�etku: “Zavr�ilo je ti�inom 271 i �u�enjem. Zatim je gomila nasrnula prema naprijed poput horde divljih konja s namjerom da se do�epa pozornice.”

Robert Shelton iz New York Timesa salijetao je Myru, koja je u to vrijeme bila press agentica benda, ne bi li mu proslijedila slike i detalje o bendu, za �to ona nije bila pripremljena. Nitko nije o�ekivao takvu reakciju tiska na Janis i Big Brother. Shelton je 9. o�ujka 1968. napisao: “Rock zvijezda je ro�ena na Drugoj aveniji: Janis Joplin je postigla veliki uspjeh nakon prvog nastupa… Iako je cijela ve�er bila ugodna, zasluge najvi�e pripadaju, blistavoj i odva�noj gospo�ici Joplin. U po�etku je zvu�ala kao istinska soul pjeva�ica, bijela stilska sestra Arethe i Erme Franklin. No uzalud nam usporedbe, postoji tek nekoliko glasova takve snage, fleksibilnosti i virtuoznosti u pop muzici.” Big Brother je stigao na istok i Janis ga je osvojila brzinom svjetlosti. �lanovi benda bili su za�u�eni uspjehom. Nau�eni spajati kraj s krajem od mjeseca do mjesca, �tedljivo su upravljali povi�enim prihodima. Nitko od njih nije bio siguran da sve �to je tako naglo do�lo ne�e jako brzo i nestati.

John Cooke ih je nagovarao da potro�e malo vi�e novca i putuju prvom klasom. U to je vrijeme razlika bila vrlo mala, samo 20 dolara. Napokon su se dogovorili da �e redovno putovati prvom klasom kad putuju s obale na obalu. Kra�e letove �e letjeti ekonomskom klasom. Osam tjedana, koliko je Janis provela u New Yorku, pokazalo se velikim korakom u njezinoj karijeri. Big Brotherov nepovoljan ugovor s Mainstream Recordsom isticao je 30. sije�nja. Otkupili su se i izvukli iz ugovora s Bobom Shadom i Mainstreamom. Kao �to je Janis spomenula u svom pismu, to ih je ko�talo 250000 dolara, od kojih je 100000 dolara bio rezultat nedu�nog razgovora koji se odvijao tijekom njezina posjeta Teksasu za Bo�i�. Janis je spomenula mogu�nost da �e pjevati za Columbiju, koja je dio CBS Recordsa. Mama je rekla obiteljskoj prijateljici, koja je informaciju prenijela svojoj k�erki, koja ju je rekla prijatelju koji pi�e za Houston Post. Kad je tra� objavljen, Bob Shad je podigao cijenu. ARRGGHHHH!

Sje�am se mu�nog telefonskog razgovora vezanog na temu i tu�na lica u obitelji dok smo me�usobno o tome raspravljali. Nitko od nas nije mogao ni zamisliti 100 000 dolara. 272 Sve �to jo bilo i/nad 100000 dolara platio je CBS kao cijenu za ilobro poslovanje. Njihov novi ugovor s Cliveom Davisom i CBS-om ‘.ln/.beno je zapo�eo 1. velja�e. Bio je duga�ak 20 stranica, na kojima je detaljno bio opisan njihov pravni odnos. 20. velja�e 1968. Draga majko… Pa, evo ga – na�a prva recenzija nakon prvog nastupa u New Yorku. Previ�e? Eh! Eto sada smo u procesu preuzimanja isto�ne obale. Od ju�er popodne slu�beno smo dio Columbia Recordsa. Potpisali smo ugovor na 26. katu CBS zgrade, sreli se s predsjednikom, imali konferenciju za novinare

i napili se. Sada sam u Albertovu uredu, upravo sam zavr�ila s intervjuom. Prema svim pokazateljima, postat �u bogata i poznata. Nevjerojatno! Sve vrste �asopisa �ele napisati �lanak ili snimiti sliku sa mnom. Sve �u ih odraditi. Uau, ba� imam sre�e – tumarala sam okolo kao izgubljeno dijete i zatim upala u ovo. I napokon se �ini kako �e mi stvari dobro krenuti. Nevjerojatno. Zalijepite intervju negdje gdje ga svi mogu vidjeti – ba� sam ponosna. Puno vas voli Janis Nalazim se u hotelu Chelsea, na 23. ulici u New Yorku. To je poznati hotel u kojem odsjedaju pisci i intelektualci. Dylan Thomas je ovdje �ivio i umro, Brendan Behan tako�er. U Billboardovu izdanju od 2. o�ujka prikazana je slika Clivea Davisa, sveprisutnog predsjednika izdava�ke ku�e CBS-a, koji je Big Brotheru

za�elio dobrodo�licu. Clive je vizionar i imao sna�nu osobnost. Bio je jedan od prvih u izdava�koj industriji koji je prepoznao snagu rock and rolla, potpisao je mnoge va�ne ugovore. Neuznemirena kome�anjem oko sebe, Janis je reagirala odu�evljenjem tipi�nim za radni�ku klasu kad joj je Columbia ponudila neograni�enu koli�inu besplatnih plo�a. “Sjela sam na pod u sredini ureda Clivea Davisa i 273 prelistala sve kataloge”, rekla je Janis Lindi Gravenites. Vratila se s kutijama punim plo�a, uklju�uju�i The Baroque Oboe za Lindu i dva albuma Krainis Consort za mene, na kojima su moji najdra�i madrigali. Columbia je u restoranu na Manhattanu imala primanje za novinare u �ast Big Brothera. Mike John je napisao pri�u, koja je bila na radiju sindikata Bell-McClure.

Janis je prekrasna. U poslu u kojem je popularnost usko povezana s umi�ljeno��u, ona je da�ak svje�ine… Izgledom je niska, seksi lutkica, gotovo igra�ka koja veselo ska�e oko mikrofona, dok istovremeno uznemiruje bubnji�e snagom svoga glasa. Njezin prezir prema grudnjacima i sklonost laganim bluzama dodaje privla�nost njezinom grubom glasu. Mogla bi postati, obzirom da su takve usporedbe neminovne, najve�i �enski seks simbol rocka. Za mnoge je to ve� postala… “Ka�em svim izvo�a�ima koje sretnem da piju Southern Comfort jer �e im sa�uvati glas”, rekla je. “To je samo jo� jedan izgovor za moje konzumiranje alkohola.” East Village Other je 23.-29. velja�e Janisinu glazbu opisao kao “�enstveni vokalni blues”. Peter Albin je objasnio korijene benda: “Mi nismo bjela�ka soul grupa. Samo smo bitnici srednje klase, bijele boje, potla�eni i potisnuti”. New York Free Press je slavio Janis kao “�enskog Leadbellyja”. Village Voice je 22. velja�e napisao: “Problem manjka �ena je rije�en.

Manjak �ena je termin koji se koristio za te�ak problem s kojim je bila suo�ena muzi�ka pop industrija. Zadnjih godina torta i �lag na njoj pripadali su mu�karcima… Sada je, pojavom Janis, to razdoblje zavr�ilo.” Newsweek je napisao �lanak o “The Queen Bees” (p�elama maticama) rocka, navode�i Janis, Grace Slick, Mamu Cass, Spanky i Mamu Cowsill. “De�ki po�inju pjevati, sada mo�emo izgraditi ne�to oko mene”, citirali su Janis. Peter se slo�io: “Bez nje smo nitko i ni�ta.” Ve� je tada “bisnis”, kako ga je Janis voljela zvati, definirao njezin osobni imid�. 274 Albert jo Jiinisinoj sviti poslovnih pomaga�a dodao jo� jednu osobu, agenticu za tisak. Myra Friedman je bila tvrdoglava, uporna Ji’iia, koja se u potpunosti brinula o Janis. Njezin anga�man potpuno |i promijenio Janisin publicitet. Myra je odbacila neplanirane, improvizirane intervjue

nakon nastupa i organizirala detaljnije intervjue, naj�e��e u popodnevnim satima. Od prvog pojavljivanja u tisku u New Yorku, fokus nije bio na l’indu, ve� samo na Janis. Pisali su o njoj kao da je ona pjeva�ica s prate�im bendom, kao da ne postoji obiteljska povezanost s bendom iz San Francisca. John Cooke se prisje�a: “De�ki su gun�ali hej, kako to da novinari �ele razgovarati samo s njom?” “Trebali su pretpostaviti”, dodao je. Naziv na kojem je Julius Karpen toliko inzistirao, Big Brother and the Holding Company, u Grossmanovu uredu zamijenjen je s Big Brother and the Holding Company predstavlja Janis Joplin. 5. o�ujka 1968. Draga majko, Ba� sam zaposlena, N. Y. je �udan – tu vlada natjecateljski duh, ru�an je i sve nas prevr�e. Imala sam slobodnu ve�er i oti�la sam pogledati

“Hello, Dolly” s Pearl Bailey. Prekrasna je. S ljubavlju, Janis 4. travanj 1968. Draga majko, Ne mogu ti do�arati koliko mi puno zna�e tvoja pisma – tako su lijepa. Tvoja prvorodena je stvarno uspje�na u muzi�kom poslu, jesam li ti pri�ala o svim mojim recenzijama ? Mogu li ti ponovno ispri�ati? Meni je sve to tako uzbudljivo. Otkad smo u New Yorku, dogodile su se sljede�e stvari: 1. Vogue – foto session s Avedonom, koji je broj jedan u rubrici “Ljudi pri�aju o tome”. 275 2. Glamour – intervju i slika za njihovu kolumnu o “VA�NIM” ljudima – odli�na slika, imam

kopiju, najvjerojatnije izlazi u lipnju. 3. New York Times – recenzija koju si vidjela i jo� me pro�li tjedan intervjuirao Nat Hentoff (mo�da si �ula za njega?), napisao je �lanak o meni za Sunday Times – iza�i �e za dva tjedna. 4. Jazz & Pop – sino� me urednik obavijestio da sam pobijedila!!! u anketi njihovih �itatelja o omiljenom �enskom vokalu – iza�i �e u travnju!!! 5. Eye Magazine – slika i �lanak u “Elevatoru”, u rubrici Ljudi u usponu. U novom izdanju. 6. Life – intervjuirali su me za �lanak o 7 rock grupa, za koji nisam sigurna ho�e li se objaviti. 7. New York Magazine – novi �asopis koji je nastao iz nedjeljnog dodatka N.Y. Herald Tribunea, u kojem pi�e o nastupu u Detroitu. 8. Cashbox, Billboard, Record World & Variety napisali su recenziju na�eg prvog koncerta

pro�li mjesec u Fillmore Eastu, N.Y. 9. Village Voice – modni intervju i slika. 10. Recenzije underground tiska 3 newyorske novine – Rat, East Village Other (EVO) i N.Y. Free Press. . NIJE LI SVE TO NEVJEROJATNO?! Moram se pohvaliti. Na�a plo�a polako napreduje, trenuta�no ne znamo ho�emo lije uspjeti dovr�iti u L.A-u (vra�amo se u Kaliforniju sljede�i tjedan). Na� producent �eli da to napravimo u New Yorku, �to zna�i da se moramo vratiti i otkazati nekoliko nastupa (izgubiti dosta novca u cijelom procesu), tako da ne znamo. No tri stvari koje smo snimili jako dobro zvu�e. Bit �u iskrena, neki su se na�i prijatelji – bend – upravo vratili iz Engleske (tamo su snimili album s producentom Rolling Stonesa), poslu�ali smo njihove snimke i na�e su bolje. Barem mi tako mislimo.

276 Upravo sam kupila bundu od !15 dolara – jelenju ko�u za na zid, 5 kaputa u trgovini rabljene odje�e koje �u izrezati i ponovno su�iti i napraviti od njih tepih, i jo� jedan fantasti�an tepih od alpake, debeo i ogroman! Fantasti�no, obo�avam krzno i mekane stvari. Nisam si kupila ni�ta odje�e otkad sam ovdje – samo cipele. U principu se, osim muzi�kog bisnisa, nisam bavila ni s �im drugim. Vrijeme mi je oti�lo na snimanje, nastupe, intervjue i fotografiranja. Oh, ima jo� jedan novi intervju – �lanak na �enskoj stranici Washington Posta. Zao mi je, nemam nikakvih drugih novosti, sve je o mojoj glazbi. Upoznala sam �armantnog mladi�a u Chicagu, posjetit �u ga pri povratku u Kaliforniju. Zbogom za sada – poku�at �u ponovno pisati

kad ne budem toliko zaljubljena u sebe. S ljubavlju, Janis FUSNOTA uz 1: u ovomjese�nom izdanju Voguea spominju me u rubrici Ljudi pri�aju o tome, a spominju i moju sklonost Southern Comfortu. Moja agentica za tisak smatra kako bi �lanak u American VVomen (!?) izdanju mogao biti jo� ve�i. Janis je iznijela svoje razmi�ljanje o biznisu u �asopisu Glamour: “U New Yorku je glazba ambicija, pritisak, naguravanje. Budi ljubazan prema ovome ili onome. Nikada nismo bili u muzi�kom biznisu i cijelom tom okru�enju i stvarno nam je sve to �udno”. Pa, ipak je prona�la vremena oti�i u kazali�te i biti inspirirana Pearl Bailey u “Hello, Dolly!”. Na�i su roditelji imali pretplatu na �asopis The New Yorker. Ona nije samo bila u gradu u kojem mo�e u�ivati blagodati, ve� je postala dijelom kulturne elite!

Big Brother i njihovi prijatelji lutali su ulicama u potrazi za knji�arama i trgovinama odje�om. Susreli su se s naprasitim 277 pona�anjem Newyorcana. Jedna razjarena �ena pri�la je Samu i njegovoj djevojci Carol Cavallon na raskri�ju i po�ela ga psovati i lupati po le�ima. Sam je bio dobro raspolo�en i poku�ao ju je uvjeriti da je ljudsko bi�e. Gospoda u tamnim odijelima su �urno prolazila, uputiv�i im pokoji suosje�ajni pogled. Sam je prihvatio ulogu hipi misionara u stranoj zemlji, poku�ao je dokazati da bi svijet bio bolje mjesto kad bi se svi voljeli i razumjeli. Hipiji su poku�avali voditi mase usprkos onima koji nisu slu�ali. “Biti poznat u ono vrijeme zna�ilo je imati pristup ravnopravnoj grupi vo�a”, rekao je zna�ajan producent Paul Rothchild. Nastavio je: “Bilo je kao u Camelotu.” �inilo se da svaki dan donosi nova, �udesna

iznena�enja na zadovoljstvo vjerom ispunjenih “hipi vitezova okruglog stola”. �inilo se da je Janis eksplodirala u rocku “zato �to je bila tako izrazito i sretno” posve svoja, napisao je Nat Hentoff u New York Timesu 21. travnja. Veteran newyorske scene narodne glazbe Bobby Neuwirth, Janisin prijatelj i pratilac na turnejama koji je posredovao u pregovorima s Albertovim uredom, bio je �ovjek zadovoljan �ivotom u sada�njosti i pri tome se poku�avao zabaviti. Bio je prirodno veliki kreativni talent. Zamislio se: “Mo�da je razlog Janisina uspjeha njezin nedostatak ugla�enosti. Bila je sr�ana i iskrena.” Bobby je rekao da je bila idealist i sanjar. “Janis je bila umjetnica”, uzviknuo je. “Umjetnik nije samo osoba koja ima ne�to za re�i, to je osoba koja to ne mo�e ne re�i.” Ponovno se pojavilo pitanje heroina u Albertovu odnosu s grupom. Janis je napisala cimerici Lindi Gravenites: “Kako bih ti objasnila ovu debljinu kad si ti, koliko �ujem, sada jako mr�ava (!!!).

Toliko toga me frustrira – nema mu�karaca, naravno, jako, jako veliki pritisak uz stalne lekcije i prijetnje Alberta zbog sitnica (“nema vi�e ili nas napu�ta…”) i ludila sam. Tako da sam, naravno, po�ela puno jesti. Zatim sam se po�ela brinuti o tome – 2 tjedna sam jela i samoka�njavala se. Sada sam se malo uravnote�ila – jednostavno se ne�u brinuti o tome, imam previ�e toga za razmi�ljanje. Tako da sada imamo debelu koku s puno boljim stavom.” 278 �W| IH :>* it (fats Jc>k Janis je ponovno po�ela nastupati na prolje�e 1966., u tome joj je pomogao njezin stari prijatelj

Jim Langdon, koji je tada pisao za novine Austin American-Statesman. (Uz dozvolu obitelji Joplin) I Tiji’kom jednogodi�njeg boravka kod kuiV, 1965.-1966., Janis je svoju divlju � kosti, najvidljiviji znak svoje snage, dis[ krclno sakupila unatrag. U to se vrijeme konzervativno obla�ila, �minkala i upozoravala prijatelje: “Pazite �to govorite” I “Nemojte previ�e piti”. (Uz dozvolu \ obitelji Joplin) Jttnis je nastupala u klubu folk glazbe llth Door, koji se nalazio u Austinu. Uspjela je dobiti ga�u, jer je Jim Langdon poznavao vlasnika Billa Simonsona. (Uz dozvolu obitelji li’plill) Janis je �esto poku�avala podijeliti nova iskustva s nama, tako je jednu ro�endansku

�estitku ispisala psihodeli�nim slovima. Junis je 1964. putovala iz New Yorka u San Francisco, a pro�la je i kroz Port Arthur. Kad je stigla u San Franciscu, poslala nam je razglednicu, na kojoj je pisalo da je sigurno stigla ku�i. ... ‘U 11 ff> .”.t >. Kili t , f und stripova. Nekoliko njezinih prijatelja iz i – a preselilo se u San Francisco i osnovalo Rip Off glavnog dobavlja�a postera i stripova. Dave � ita �lanak pod naslovom “U�as pove�anog umiranja droge”. (� Elliott handy) i vi album koji je Big Brother snimio s xlumbia Recordsom zvao se “Cheap l trills”. Snimljen je

ve�im dijelom u Grande ill roomu. Ovo je jedan od modernih postera kojima su se ogla�avali hipi koncerti. Poster dizajnirao Gary Grimshaw. (� Artrock, 1153 Ussion Street, San Francisco, CA) Imid� Janis Joplin postao je scksepilniji nakon �to joj je Linda Gravenites po�ela izra�ivati odje�u za nastup. Na slici je crni bar�un s cvije�em od perlica utkanim na grudnjak. (� Joe Sia) Linda Gravenites je bila janisina prijateljica, dizajnerica odje�e za nastup i cimerica tri godine. Bila je �vrst oslonac u Janisinu turbulentnom na�inu �ivota i karijeri u usponu. (� Jim Marshall) l.uiis je osnovala grupu koju je na/vala Squeeze, .1 koja je kasnije postala poznata pod nazivom Kozmic Blues Hand. Na slici je prikazan njihov nastup na Dick Cavott Show u 18. srpnja 1969. S lijeva: Lus Casca, lruba; Terrv Clements, tenor saksofon; Cornelius “Snookv” flowers, bariton

saksofon; Maury Baker, bubnjevi; Brad Campbell, bas; i Sam Andrew, gitara. (Uz ihzvolu obitelji Joplin) Janis je s novom grupom nastupala 11. i 12. velja�e 1969. u Fillmore Eastu u New Yorku. �esto je svirala na latino ameri�kim udara�kim instrumentima poput gira. Svirala je i s mara-kas i klaves – drvenim udaraljkama. ((f) Elliott Janis je tijekom 1969. bila na turneji po Europi. Nastupala je u Amsterdamu, Frankfurtu, Parizu, Stockholmu, Kopenhagenu i Londonu od 11. do 24. travnja. Na ovoj slici cirkusira pred prijateljem i organizatorom turneja Johnom Cookeom. (� John Cooke) Janis ii Amsterdamu pjeva porod Sama Andrevva, jedinog �lana Big Brothera kojeg je zamolila da joj se pridru�i u njezinoj novoj grupi. Bend je na svim nastupima u Europi po�njeo uspjeh. Janis je izjavila kako nije imala ovako uzbudljiv odnos s publikom jo� od ranih dana Haight-Ashburyja.

(� John Cooke) John Cooke je bio Janisin blizak prijatelj i organizator tri glavne turneje u njezinoj karijeri. (� Jim Marshall) Ova jo slika snimljena u prosincu 1969. u Now Yorku. U to su vrijeme u Janisinu �ivotu prevladavali zbunjenost, droge i velike koli�ine alkohola. Jo� je uspjela zablistali pred fotoaparatom. (� 1969 Jay Good) � I hotelom u Rio de �iru, u kojem je Janis limila dva velika rimana za sebe, m i u Gravenites i nove , ii|.itelje, Bena Bealla i I Uvida Niehausa. ‘CBeu Beali) ��iMlIillr J>...... – Ben, Janis i David prilagodili

su se karnevalskom �ivotu u Riju, ple�u�i i slave�i do ranih jutarnjih sati. (� Linda Gravenites, Uz dozvolu Bena Bealla) Normalan �ivot bio je na dva tjedna zamijenjen karnevalom u Riju. Ve�ina proslave odvija se na ulicama ukra�enim za svetkovinu. (� Ben Beall) l’osljednji nastup Kozmic Blues Banda odr�an je 19. prosinca 1969. u Madison Square i i.irdenu. Komunikacija je za Janis bila najva�nija stavka pjevanja. Uvijek je bila dobra prema svojoj publici. (� 1969 Jay Good) Yorku, iz kojeg su putovali na nastupe. Ovdje je slikana dok je ulazila u svoju limuzinu na Fifth Avenue, ima perje u kosi, �to je bio njezin za�titni znak. (� Clark Pierson) JI |or im |i- Koncert propao zt�og lose organi/.nci|o. janis |o poku�ala luli suosje�ajna prema

obo�avateljima koji su kupili karte i zato je odlu�ila sljede�eg dana odr�ati besplatan koncert u lokalnom parku, no nisu uspjeli prikupiti dovoljno novinara kako bi cijela ideja uspjela. Janis se na slici odmara s Kenom Pearsonom i Bradom Campbellom, �lanovima Full Tilta. (� Clark Pierson) Janisin prijatelj i ljubavnik Kris Kristofferson posjetio ju je tijekom turneje. Upravo je on autor jedne od Janisinih najpoznatijih pjesama “Me and Bobby McGee”. (� Clark Pierson) Producent Paul Rothchild im se pridu�io na Full Tilt turneji kako bi bolje upoznao janis i njezin zvuk, koji je kasnije prenio na plo�u. Producirao je Janisin tre�i album “Pearl”. (� Clark Pierson) snimljene kad smo se nakon konferencije za Janis i nekoliko njezinih �kolskih novinare uputile prema proslavi u Goodhue kolega na godi�njici mature,

hotelu, f� Watkins Photo) (� Watkins Photo) Bron�ani kip koji prikazuje Janis u razli�itim pozama izradio je kipar Doug Clark, a sponzorirao ga je njezin �kolski kolega John Palmer. Kip je poklonjen gradu Pori Arthuru i sastavni je dio povijesne kolekcije Port Arthura, koja se nalazi u biblioteci Lamar University. (Uz dozvolu Port Arthur Historical Society) Opijenost slavom, uz uzbu�enje, energiju i osje�aj va�nosti, bio je glavni element u njihovim �ivotima. Taj je osje�aj lako nadja�ao racionalni oprez i poslovne prijetnje. lako se Janis �alila Lindi na nedostatak mu�karaca, imala je puno pri�a o seksualnim skandalima. U travnju 1968. napisala je da ima “ne�to lijepo s tipom iz Chicaga, Jeff om. On je ba� pravi ma�ak”. Namjera joj je bila da ga dovede u Kaliforniju. Bio je to plan koji je �esto predlagala ljudima. U stilu svoje reputacije “daj �to da�”, pisala je Lindi na ljeto 1968. o

pijanom provodu s Lesterom Chambersom iz Blood, Sweat & Tears u Puerto Ricu, kao i daje pokupila “prekrasnog de�ka” u Newportu. Izvijestila je: “Od dolaska u New York, lijepi Richard mi je na pameti. Tako da sam po�ela vi�ati Emmeta i Petera – jednu smo no� imali ludo razbijanje dopom u mojoj hotelskoj sobi. To je ve�inom bio moj dop, kad malo bolje promislim. Ah, ali bila sam tako zaljubljena! U sve njih! Imaju tako zanimljive glave – u�ivam sjediti i slu�ati ih! Bo�e. Tako da sam te ve�eri zavr�ila s Emmettom (rekao je samo: ‘dvije godine prekasno’ i da je bilo ludo). Dakle, provodila sam puno vremena s njima i to me ba� �inilo sretnom. Jedno popodne pro�log tjedna nazvala sam Emmetta i rekla mu da mi je dosadno, tako da mi je poslao Petera i, du�o…!!! Sada znam da imamo isti ukus. Bo�e, stvarno sam zaljubljena u njega.” Big Brother je 1.-2. o�ujka svirao u dvorani Grande Ballroom u Detroitu. Donijeli su sa sobom tonu opreme, tehni�ara i producenata kako bi

napravili snimak u�ivo, planiraju�i ga iskoristiti kao podlogu za svoj prvi album s Columbiom. U Detroitu su se osje�ali kao kod ku�e, ali muzika nekako nije �timala. Ni�ta se nije moglo iskoristiti. Janis je rekla: “Albert je �angrizav”, to je bio njezin omiljen izraz. Bend se u New Yorku susreo s producentom Johnom Simonom i njegovim asistentom Elliotom Mazerom, tipom koji je stvari vidio pojednostavljeno bez prevelike potrage za duhovno��u. Elliot je objasnio da se Janis brinula o “razdijeljenosti benda”. Pamti je kao “nervoznu, prepla�enu, samouvjerenu i jako sna�nu osobu, osobu koja to�no zna �to joj se u glazbi dopada, a �to ne”. Dodao je: “Janis je bila prisutna u studiju jednako kao i svi ostali, za sve je bila zainteresirana i posve predana.” 295 J I ,|UH/\ VIJU, J/MNID

Producenti i tehni�ari mu�ili su se ne bi li uspjeli uhvatiti muziku benda. Kad bi se poklopili, bilo je super. Ostatak vremena publika je bila uz njih, ali je muzi�ka kvaliteta bila upitna. Pri�ali su, slu�ali, isprobavali inovacije i poku�avali uloviti preciznost koja je postojala u njihovim umovima kad su svirali. D. A. Pennebaker, poznati filma� koji je snimio Monterey Pop i napravio kratku biografiju Dylana u Don’t Look Back, susreo se s Janis dok je bend snimao u New Yorku. Slo�ili su se da bi mogao napraviti film o Janis sli�an onome koji je napravio o Dylanu. Po�eo se pojavljivati dok su radili ili svirali. U studiju je uhvatio bend kako raspravlja o prirodi instrumentalnih aran�mana pjesama. Janis je otplesala nekoliko plesova, nasmijala se i namignula. “Mo�emo ih napraviti na jedan i drugi na�in, oba su dobra”, rekla je Janis iznose�i mi�ljenje o tome kako nastaviti. “Ali, sada je deset sati i mislim da bi do �etiri mogli imati ‘Summertime’. Bit �e naporno, ali ako budete radili malo ‘Summertime’, pa malo

‘Brownsville’, uspjet �emo. Svi ste glasali da bismo trebali napraviti gomilu pjesama ve�eras, me�utim, ja se osobno ne sla�em s tim… Ono �to se �uje je vokal koji se nalazi naprijed. Ukoliko instrumental uistinu nije totalna pogre�ka, ne�ete ga �uti.” Svi su postali “jako agresivni, podijeljeni i ljuti”. Fred Cater je bio tehni�ar na snimanju, rekao je kako je dio s vokalima bio dobar, ali su instrumentalni dijelovi stalno imali pogre�ke. Na jednoj pjesmi nakon �etiri poku�aja, Janis je zagrmjela, vi�u�i: “Ne�u svirati s ovim kretenima!” Polako su nau�ili izlaziti na kraj s New Yorkom i pritiscima koji su vladali oko njih. Janis je rekla novinaru Natu Hentoffu iz New York Timesa: “San Francisco je druk�iji. Ne �elim re�i da je savr�en, ali rock bendovi tamo ne sviraju samo zato �to �ele postati netko i ne�to. Svi�a im se napu�iti se i svirati za ljude na zabavama. Ovdje ljudi �ele uspjeti.” Nakon nastupa u Philadelphiji 16. o�ujka, sve se

vratilo na svoje mjesto. Bend je sura�ivao i svirao zajedno. Bili su, prije svega, prijatelji. Raspravljaju�i o pro�loj ve�eri s mladena�kim, sjetnim tonom, Janis je rekla Jamesu: “Tako si sladak kad si pijan, ba� kao Hongo.” Nosili su ga od predvorja hotela Chelsea, u kojem su odsjeli sve do njegove 296 sobe. Otvorili su vrata i najavili: “Sti�e, jedan James Gurley”, poput kuhara koji priprema narud�bu. Janis je bila odana prijateljica. Jednom je izjavila de�kima: “�ovje�e, �elite li �uti kako su ljudi usrani”, zatim je zapo�ela pri�u 0 zajedni�kom prijatelju, koji je uhi�en u Kanadi. Svirao je s bendom u New Yorku i menad�eri su mu savjetovali da izbjegne pla�anje jam�evine vezane za drogu kako bi mogao ostati na nastupu u gradu. Sljede�i dan su

ga otpustili jer ne mo�e dobiti vizu. Janis je bjesnila, govore�i: “On �ak nije ni ljut, a ja sam bijesna”. “Ponijeli su se bijedno prema njemu”, uzviknula je. Martin Luther King Jr. je 4. travnja 1968. ubijen u Memphisu. Bend je bio zaprepa�ten, ali su brzo reagirali na situaciju. Uz veliki broj muzi�ara svirali su 17. travnja, na dobrotvornom koncertu u Generation Clubu u New Yorku. “Emocije su bile jako sna�ne i mnogi gradovi diljem zemlje bili su u plamenu”, napisao je Sam Andrews u neobjavljenim memoarima. “B. B. King je sjedio iza pozornice i govorio o tragediji na jako osje�ajan, prekrasan i miran na�in. Osjetili smo veli�inu i gor�inu trenutka. Osje�ali smo se kao u crkvi dok smo ga slu�ali kako govori o potrebi za razumijevanjem i ljubavlju izme�u bra�e i sestara, o da, u cijelom svijetu.” Big Brother je iza�ao na pozornicu u posve�enom trenutku, kako ga je Sam nazvao, sviraju�i “Brownsville”, “Piece of My Heart” i “Down On Me”.

�etiri dana kasnije Janis je citirana u intervjuu za The Village Voice. “�minka je previ�e neva�nog sme�a. Ponekad po�elim da sam crnkinja ili pripadnica neke egzoti�ne rase, gdje ti, bejbe, lice govori samo za sebe, bez kamufla�e.” Dihotomija “nas i njih” nije nikada bila tako jasna kao nakon Kingova ubojstva. Janis je znala gdje �ivi i rekla je Natu Hentoffu iz New York Timesa: “U Teksasu sam bila bitnik, �udakinja, i kako nisam uspijevala s istim izgledom koji imam sada, roditelji su mislili da sam propalica. Sada mi majka pi�e i pita me kakvu vrstu odje�e nosi blues pjeva�ica 1968. To je pomalo ludo, obzirom na to da smo od moje 14. bile na suprotnim stranama. Teksas je OK ukoliko se �eli� smiriti 1 smjestiti, ali nije za ekstravagantne ljude, a ja sam oduvijek bila pomalo ekstravagantna. Jako su me lo�e tretirali u Teksasu.”

297 Odgovorila je na Hentoffovo pitanje o iskori�tavanju svoga glasa, rekav�i da ga je poku�ala �tedjeti, ali nije upalilo, nije joj se svidjela izvedba. Rekla je: “Mo�da ne�u trajati dugo kao ostali pjeva�i, ali mislim da si kvari� sada�njost ukoliko brine� o budu�nosti… Pogledamo li na�e roditelje vidimo kako su odustali, napravili kompromis i zavr�ili s gotovo ni�im. Tako da sada klinci �ele puno ne�ega odjednom umjesto male koli�ine ne�ega rastegnutog na 70 godina.” 2968. Draga majko i obitelji, Napokon trenuci odmora! Imamo nekoliko tjedana odmora nakon jednomjese�nog snimanja u L. A.-u uz nastupe vikendom. Majko, �ak bi i ti s tvojom nevjerojatnom energijom bila zadivljena svime �to smo u�inili. Rad, rad, rad, svaki trenutak

slobodnog vremena posve�en je spavanju, jedenju i pripremanju za sljede�e putovanje. Nevjerojatno pozitivno. Sada sam na polovici slobodnog tjedna. Boravim nekoliko dana u prijateljevoj kolibi u Stinson Beachu s Georgeom. Samo spavam, jedem i �itam jeftine romane. Jako puno spavam. Sutra se vra�am u grad kako bih provela ostatak odmora u selidbi. Izba�eni smo zbog Georgea (malog prljavca). Na�a nova adresa je 892 Noe. Broj telefona �u poslati kasnije. I to mi je neki odmor – taman kad sve kutije odnesem gore, morat �u ponovno za L. A. na miksa-nje. To je zavr�na stvar na plo�i – zna�i uskla�ivanje svih instrumenata i glasova zajedno. Procedura bi mogla biti ili jako jednostavna ili slo�ena – vidjet �emo. Pretpostavljam da ste do sada vidjeli �lanke u Vogueu, Glamouru i Madmoiselle. (Je li Port

Arthur News imao ne�to o tome? Ukoliko je, molim te po�alji.) �aljem ti jo� dva koja nisi vidjela – �lanak Nata Hentoffa u nedjeljnom izdanju New York Timesa u rubrici Jazz&Pop, gdje sam pobijedila glasanjem �itatelja. Ima ne�to jako ludo (cijela stranica) u Washington Postu, ali imam samo jedan primjerak. Neki ljudi iz Looka nas prate pa bi moglo 298 ne�to biti od toga. I u l.ifeu se pojavljujemo u �lanku o rocku. Zato, nastavite listati �asopise na kiosku, ljudi moji! Malo sam se udebljala i sada je na Lindi pritisak da me zadr�i u odje�i. Upravo radi na ne�emu novom. Indijski materijal, neka vrsta svilenog sifona – sve je prekriveno plavom, zelenom i ru�i�astom bojom, preko koje je pro�ivena zlatna nit, koja tvori komplicirane cvjetne uzorke – ko�talo me 18 dolara po metru (!), ali bit �e prekrasno – hla�e su jako �iroke prema dnu, s

prozirnim pojasom, naborane oko zglobova, obrubljene purpurnim i zlatnim resicama. Prekrasno. U trenuta�noj krizi s odje�om – oti�la sam u Paraphernaliju na Beverly Hillsu u starim levisicama i majici i tamo me prepoznao i laskao mi voditelj du�ana, rekav�i da �e mi izraditi �to god �elim u bilo kojoj boji, na mjeru i po povoljnoj cijeni. (Izradili smo sve prekrasne majice koje nosi Tony Curtis.) Za ne vjerovati!!! Stvarno je �udno za bitnika! Kao �to je netko jednom rekao: “Bio sam i bogat i siroma�an, bolje je biti bogat.” Nadam se da se Mikeu svi�a prsluk. (Tata, nabavit �u ti jedan, obe�avam!!! Samo da na�em vremena – ti pohlepni vra�e…) Mislim da bi mogao biti malo kratak, ali to je OK za prsluk, trebalo bi ih se nositi le�erno. Nadam se da �e� mu dopustiti da ih nosi, pobogu. Htjela sam mu poslati ludilo od postera, ali sam se sjetila kako ste gun�ali protiv njih zadnji put kad sam zvala. Ah, mo�da bi se tati svi�ali…

Svo ovo vrijeme u L. A.-u nisam vidjela nikoga od familije. Stvarno mi je �ao, ali ne znam kako stupiti u kontakt s njima. Poku�avala sam nazvati Barbaru, ali izgleda da je promijenila broj telefona. Upravo mi je palo na pamet. Pisat �u joj i re�i da me nazove u motel. Kako se toga nisam ranije sjetila? Pa, nadam se da �emo se �uti. Drago mi je �uti da Laura pre�ivljava dru�tvenu krutost, tj. �kolu i sestrinstvo. Nadam se da je Mike tako�er dobro. Samo ispipavam teren – kako bi bilo da Mike do�e jedno ljeto kod mene na kratko? Vratimo se mojim romanima – jesi li pro�itala “Rosemaryinu bebu”? Ludilo, kako bi rekli u �argonu. Album bi trebao iza�i u 299 srpnju. Nadam se da �e iza�i prije na�eg nastupa na Columbijimt okupljanju u Puerto Ki�u – 25. srpnja. Nakon toga �emo ponovno na istok

zbog promoviranja albuma. Ohl11 Gotovo da sam zaboravila! Mo�da �u biti u filmu! Uz Michaela Pollarda, koji je glumio C. W. Mossa u “Bonnie & Clyde”. Sada je jako poznat. Neka vrsta zoesterna poput “Cat Ballon”. Igrala bih ulogu barske pjeva�ice iz Teksasa – ne mo�e se re�i da nedostaje autenti�nosti. Vjerojatno bih dobila gomilu novca i mogu�nost da ne�to otpjevam. No trenuta�no smo u pregovorima. Zbogom, sve vas voli Janis Puse �aljem ti i najnoviji �lanak iz �asopisa Eye. Big Brother je poku�avao svirati “u�ivo” u studiju snimaju�i sve �lanove kako istovremeno sviraju. Od 20. svibnja do 12. lipnja radili su u Los Angelesu s Johnom Simonom i Elliotom Mazerom. Sam Andrews je opisao Johna ovim rije�ima: “Te�ko da smo mogli prona�i nekoga tko bi bio manje zainteresiran za ono �to smo poku�avali napraviti.” Bio je to producent usmjeren k odre�enom cilju, kontroli i

preciznosti. Sam Andrew je �eznuo za dionizijskom gitarskom ekstazom. Bend je osje�ao kako ih John Simon ne razumije, kao ni njihovu muziku ili na�in na koji bi trebalo snimiti njihove pjesme, kako bi ih se uspjelo prenijeti na snimak. Uz snimanja u studiju i svirku u�ivo, Janis, Sam Andrew i Fred Catero, tehni�ar iz Columbije, proveli su 36 sati na zavr�nom miksanju albuma. Publika na zavr�noj snimci nije autenti�na. Bile su to tajnice i ostali ljudi koji su pljeskali i vri�tali u studiju. No zavr�ni produkt uspio je uhvatiti mo�nu sirovost kakvu je bend imao na svojim nastupima. Album su nazvali Cheap Thrills, iako su �eljeli upotrijebiti du�i naziv Sex, Dope and Cheap Thrills. Bila je to fraza koja je vukla podrijetlo iz 30-ih, objasnio je Sam Andrew, kad su filmovi poput Marihuanskog ludila (Reefer Madness) upozoravali na upropa�tavanje zbog ovisnosti

300 ti marihuani. Columbia jt* izbacila prvo dvije rije�i, no na kraju su svi bili zadovoljni kompromisom. bob Cato, umjetni�ki direktor u Columbiji, predlo�io je da na omotu albuma bude cijeli bend u krevetu u tipi�noj hipi pozi. Sam Andrew i Dave Getz su me�u prvima stigli na snimanje i grohotom so nasmijali ugledav�i prizor �minkerskog shva�anja hipijevskog interijera – ru�i�asto s �ipkom i prigu�enim svjetlima. Kad je Janis, u�la rekla je: “‘Ajmo to sru�iti, de�ki”, i to su i u�inili. Poskidali su nabrane tkanine, poslu�ili se stvarima iz studija, povje�ali naokolo svoje stvari, skinuli se i sko�ili u krevet smiju�i se za fotoaparat. Snimke su bile dovoljno nevine, ali na njima nije bilo ni�ega �to je bend �elio re�i i predstaviti o sebi. Nisu ih iskoristili. Potra�ili su jo� ideja i dobili inspiraciju.

Mo�da je Janis prekapala po svojim stripovima u glavi i odabrala R. Crumba za izradu omota. “Ba� si krupna”, rekao je Janis, a njemu su se svi�ale jake �ene. Crumb je nacrtao ono �to mu se svi�alo, Rubensovu �enu prepunu oblina u hipi karikaturi. Gledao ih je na koncertu i crtao impresije o njima i njihovim pjesmama za zadnji dio albuma. No oni su stavili njegovu strip umjetnost na prednju stranu plo�e. Zabavni smisao za humor benda najbolje je vidljiv prilikom snimanja za KOED-TV, kad su ih upitali: “Tko je Big Brother?” Svi su zajedno odgovorili: “On je uvijek u kupaonici. Idi po njega, poku�avamo ve� toliko dugo svirati s tim likom. Izvuci ga odande. Nikada ne dolazi na nastupe.” Janis se povjerila Sam Andrewu voze�i se Mercedesom preplavljenim ulicama Los Angelesa: “Slu�aj, ako se moram prodati, prodat �u se. Obo�avam ovo!” Sve je to bilo toliko udaljeno od njihovih po�etaka i ispravnog pona�anja na kojem je bend bio osnovan. “Prije nikoga nije

zanimalo jesam li uop�e �iva”, objasnila je Janis novinarki Beatrice Berg u Philadelphia Inquireru. “Ovo je uzbudljivo i �elim se time baviti sve dok to bude mogu�e. Mogla bih se pona�ati hladnokrvno, ali ne �elim doznati da je sve to varka. Mo�da �u se sa 45 probuditi i shvatiti kako je sve bilo pogre�no, no sada je vrijeme za uzbu�enje. Ja sam uzbu�ena!” 301 Producentima i suradnicima na plo�i bilo je sve te�e upravljati novim rock grupama. Nisu primali nare�enja od ljudi iz ku�e, umjetni�kih direktora. Umjetni�ki direktori u tvrtki nisu imali utjecaja na plan snimanja, odabir muzike i miksanje. Glazbenici nisu �eljeli slu�ati ni�ije naredbe! Sve je to pla�ilo poslovnu strukturu, jer je zna�ilo da su stvari manje predvidljive. Producenti su postajali sve ovisniji o mu�icama novog umjetni�kog temperamenta. Rock grupe San Francisca prisilile su industriju na ve�u umjetni�ku slobodu.

Ovaj je gubitak poslovnog autoriteta nastupio u trenutku kad su trgovci shvatili ogromnu kupovnu mo� adolescenata. Tinejd�eri su kupovali vi�e od 40 posto ukupno prodanih plo�a. Generacija “Baby Boomera” bila je velika, financijski bezbri�na grupa s gotovinom za tro�enje. Nisu �eljeli slu�ati istu muziku kao i njihovi roditelji ili �ak stariji bra�e i sestre. Prodaja Cheap Thrillsa zapanjila je direktore. Columbia se naj�e��e bavila ugla�enim i dopadljivim materijalom. Malo njih u ku�i razumjelo je rock and roll, no vremena su se mijenjala. Dave Moriaty se 1968. pojavio u San Franciscu. Vratio se iz vojske ljut i spremao se priklju�iti �ivahnoj kalifornijskoj sceni. U Vijetnamu je �uo da je Janis poznata. “Oti�ao sam u njezinu ku�u”, rekao je, “i prona�ao ju ni�e niz ulicu u praonici rublja. Na sebi je imala krzneni kaput i plave traperice. Potr�ala je i sko�ila mi u zagrljaj, tako da sam se doslovno prevrnuo unatrag. Morala se tako pona�ati kako bi napravila razliku izme�u obo�avatelja i

prijatelja. Bila je eufori�na.” Dave je vjerojatno rekao Janis kako se Austin promijenio. Svi su muzi�ari postajali rockeri, dok je policija bila sve stro�a. �inilo se da se cijela scena pomi�e u smjeru San Francisca. Dave i njegov prijatelj, odli�an crta� stripova iz �asopisa Ranger, Gilbert Shelton, zajedno su tamo oti�li i prona�li Daveova cimera Jacka Jacksona, koji je vodio poslove za Family Dog, koji je u studenome 1968. bankrotirao. �ak i prodaja 60 000 dolara vrijednih p�stera na mjesec nije mogla spasiti dvoranu Avalon koja je propadala. Dave, Jack, Gilbert Shelton i Fred Todd osnovali su Rip Off Press, svatko je u�estvovao s 35 dolara u pologu za 1000 dolara vrijedan polovni tiskarski stroj. Njihov prvi posao bilo je tiskanje p�stera za ponovno otvorenje Avalona, koji 302 je preuzela druga grupa iz Teksasa. Uskoro su

tiskali stripove R. Crumba. U to su vrijeme nicale brojne underground novine. Do 1969. se, prema izvje�tajima Abea Pecka, pojavilo barem 500 underground novina u gradovima diljem zemlje. Dodatnih 500 do 1000 tiskalo se u srednjim �kolama. Peck je napisao u svojoj knjizi “Uncovering the Sixties: The Life and Times of the Underground Press: “Novine su nudile iskrenu subjektivnost umjesto ‘objektivnosti’, koja se ignorirala zbog odre�enih politi�kih i kulturalnih pretpostavki.” Nakon izdanja Cheap Thrillsa u srpnju 1968. godine, napokon su Janis i Big Brotheru priznali glazbeni uspjeh. Album je u tri dana postao zlatan! Band je svirao na CBS-ovu okupljanju u Puerto Ricu pred publikom zvijezdi, koje je prije samo nekoliko mjeseci Janis slu�ala sa strahopo�tovanjem. Sada je Big Brother njima svirao, i to ne samo kao ravnopravan �lan – ve� kao najbolji u tada�njoj konkurenciji. Sto se dogodilo? Janis gotovo da i nije izmijenila ono

�to je ve� godinama radila. Sada su joj ljudi, umjesto gledanja s visoka, po�eli pljeskati. srpanj. 1968. Draga obitelji…. MORALA sam vam poslati razglednicu iz Puerto Rica. Sve �to sam do sada vidjela je, na�alost, unutra�njost tri hotela i mali dio pla�e – no imamo puno besplatnog rum pun�a na tro�ak Columbije. Ve�eras sviramo i sutra ujutro kre�emo za Newport, no barem �u uspjeti vidjeti otok iz zraka… Posebna poruka Mikeu du�o, �estitam ti i ponosna sam i �aljem ti svu svoju ljubav za tvoj rad na Agrapeu [novine koje su pokrenuli Mike i njegov prijatelj Jimmy Pryor], posebno na pjesmi – oh, tako je lijepa!!! Imam ju na zidu. Sve vas puno voli, janis P.S. Bit �u u Chelseaju, 222 W.23rd, N.Y., otprilike mjesec dana.

Puse, Janis 303 “Tada su se osobni i javni imid� preklapali”, objasnio je Benett Glotzer, nekada�nji Albertov poslovni partner. Bennettov se pogled na svijet temeljio isklju�ivo na muzi�koj lojalnosti: “Zvijezde su se znale dru�iti s publikom, sastajati se s njima na odre�enim mjestima. Svi su nosili jednaku odje�u na pozornici, kao i na ulici.” Janis je bila dio svoje publike. Dijelila je s njima isti ukus za odje�u, pi�e i glazbu. Njezino prihva�anje od publike ne bi bilo mogu�e da njezina javna osoba nije bila temeljena na zna�ajkama njezinog karaktera. Bio je to dio nje, no ona je po�ela vjerovati kako je sva u tome. Janis je stalno smatrala da mora biti “uklju�ena”, jer uvijek postoji netko tko ju promatra. “Ako dovoljno dugo glumi� da si velika, izazovna, blues mama”, rekao je Bobby

Neuwirth, “na kraju takva i postane�. Po�inje� to o�ekivati od sebe ba� onako kako to i drugi od tebe o�ekuju.” “Za mene su �ivotni stil i pjevanje ista stvar”, objasnila je Janis novinarima. Janis je vjerovala novinama. “Ja sam najve�a groupie na svijetu”, rekla je Daveu Getzu. Janis bi “srela nekoga i po�ela puzati po njemu, �ele�i se dru�iti s njim”, nasmijao se. Paul Rothchild se nije mogao prestati smijati opisuju�i uzajamnu sklonost koju su Janis i Jim Morrison osjetili prilikom susreta na jednoj zabavi u ku�i Johna Davidsona. Pri�ali su i �alili se, napaljuju�i se verbalnim nadmetanjem. Nekoliko sati pijan�evanja i nekoliko partija bilijara nakon toga Jim je po�eo sa svojom uobi�ajenom alkoholnom ratoborno��u. Vrhunac je bio Janisin poku�aj bijega. Nije prihva�ao ne kao odgovor i zabio je glavu u njezin auto dok je ona poku�avala krenuti. Janis ga je lupila bocom po glavi kako bi objasnila svoj stav. Sljede�eg dana Jim je rekao Paulu kako bi ju zaista �elio

ponovno vidjeti. Janis je imala te�kih trenutaka, no sve �to se doga�alo na pozornici upravljalo je njezinim �ivotom. “Vjerujem da postoji ne�to neopisivo �to se doga�a kad smo na pozornici… kao da se ne�to kre�e u zraku.” Janis je poku�ala objasniti Rasi Gostaitis, novinarki Los Angeles Timesa: “�ini se poput kakve stvari koja se kre�e zrakom. Ne postoji, a ipak je tako stvarno poput ljubavi ili po�ude. Zna� da je 304 i.mio, zna� da jo BA� TAMO, �ovje�e – ne�to se doga�a.” Rasa joj je n.ikon ovog intervjua postala prijateljica, Janis je jako voljela njezina pitanja. Rasa je Janis nazivala �amanskom �enom, “koja jadikuje kao opsjednuta”. Rasa je citirala obo�avatelja �ije su rije�i kasnije imale odjeka u drugim pismima

obo�avatelja nakon Janisine smrti. “Ona, to smo ini. Ona nije zvijezda, ve� je poput nas. Nikada je nisam upoznao, ali poznajem je. To ide ovako: �uje� je i tvoje se tijelo po�inje gibati, �ovje�e. Ona je �ista energija. Ne znam, ona je svi mi.” Odjednom je Janis samo vrijeme provedeno na pozornici postalo stvarno. Kad nije bila na pozornici, bila je suo�ena s osobnom podvojeno��u koju nije mogla razumjeti. Ta joj stvarnost nije bila jasna kao vibracije transa koje oda�ilje publika. Objasnila je: “Prepuna sam osje�aja i �elim ih osloboditi. Kad si na pozornici i sve �tima i odli�no sura�uje� s publikom, osje�a� zajedni�tvo. Ja sam svoja, oni su moji i sve je povezano.” Obo�avatelji su postali toliko opsjednuti da su po�eli nasrtati na pozornicu. Ljudi iz publike su prvi put u Clevelandu utr�ali me�u �lanove benda i po�eli vu�i Janis za narukvice. Bila je prestravljena i ponavljala je: “Sto to radite?

Poku�avam pjevati.” “Kad smo nastupali s Janis, adrenalin bi naglo porastao”, rekao je James Gurley. “Nakon nastupa nisam mogao utonuti u san sve do zore… Tako da ti je uvijek bilo potrebno ne�to �to �e te spustiti.” Janis se suo�ila s pitanjem povratka u svakodnevni �ivot nakon �amanskih iskustava na pozornici. Alkohol je oduvijek bio njezina omiljena droga, izvijestili su me njezini prijatelji. Janis je pila pivo Rainer Ale kad ju je Linda Gravenites upoznala, a kasnije je pre�la na Southern Comfort. Alkohol je bio dru�tvena droga. Ljudi su izlazili i pili zajedno. Kako je njezina karijera napredovala, tako se �inilo da osje�aj pripadanja dru�tvu slabi nau�trb potrebe za predstavljanjem javnog imid�a. “Svaki, alkoholi�ar, a Janis je to zasigurno bila, ima takvu potrebu”, objasnio je Bobby Neuwirth. Rekla mu je: “Jednoga �e dana otkriti da u stvari nemam pojma �to radim.” Jednom je, tako�er,

�apnula Lindi: “Sto �e biti kad doznaju da sam samo Janis?” 305 “Heroin je”, objasnio je James, “bila usputna stvar koja je tek po�injala. Nitko od nas nije bio navu�en. Zato �to je sve to bilo povremeno, zna�. Svakih nekoliko mjeseci nai�li bi na malo heroina. Uvijek nakon nastupa.” Sam Andrew mi je mirno rekao: “Bio je to avanturisti�ki duh, a Janis je voljela raditi stvari koje drugi ljudi ne rade.” Postojao je i osje�aj dje�je urote, vjerovanje u pripadnost klubu koji se temeljio na drogama ili na�inu �ivota. “Rekla je da je dra� pjeva�ice bluesa, kao Billie Holiday, da zavr�i potpuno zbrkano”, prisje�a se Linda Gravenites. “U Cincinnatiju smo nakon nastupa oti�li na zabavu s jednim obo�avateljem. Bili smo u cool hipi stanu. Svi smo sjeli u krug, dodavali si iglu i ubrizgavali heroin. Tada nam se to nije �inilo nimalo ludim!”, nasmijao se David Getz.

“Netko mi je rekao kako je Albert Grossman poslao osobu da Janis nabavi heroin”, rekao je Bennett Glotzer. “Rekao sam da je to glupost! To nije ne�to �to bi Albert u�inio.” Tako da on nije Janis nabavljao heroin niti ju u tome podr�avao. Je li to va�no? Koristio je ostale droge. Poruka je uvijek bila koje droge koristi�. Dok su u Kaliforniji snimali Cheap Thrills, netko je prona�ao heroin na stolici nakon stoje bend napustio restoran. Nazvali su Alberta i on je otkazao sljede�i nastup; poru�io je �lanovima benda da dolete u New York na razgovor. Heroin je za njega bila ozbiljna stvar. Da su odr�ane lekcije bile uspje�nije, mogao je sprije�iti konzumiranje droge. Janisina situacija je bila zamr�ena zbog �elje publike da se na pozornici razme�e svojom novoprona�enom slobodom. �to je Janis bila nevjerojatnija, to je vi�e bila “in”. Uskoro su �ak i roditelji obo�avatelja po�eli govoriti slengom. Tisak je promicao ideju da je ru�enje barijera poklon koju mladost daje starijima. Janis

je jo� svaki tjedan �itala Times od korica do korica. Gdje je za nju bila ravnote�a? Svi su hvalili ru�enje barijera i stvaranje novoga svijeta. Njezin je javni imid� predstavljao snagu promjene. Scena se 1968. po�ela mijenjati. Stvari se nisu �inile istima. Tijekom dana ljubavi i mira, 27. travnja 1968., obo�avatelj je do�ao iza scene i ukrao Janisinu prekrasnu ru�no izra�enu pelerinu, koju joj je poklonio drugi obo�avatelj. U Ann Arboru je Janis ironi�no primijetila: 306 “Toliko ino volo da su mi u/oli crno hla�e prije no �to sam se uspjela presvu�i u ljubi�aste.” Janis je rekla Rasi: “Nije vrijedno toga”, i �inilo so kako je to stvarno proiza�lo iz srca. “Svi koje je upoznala”, prisje�a se Linda, “imali su odre�enu pretpostavku o tome tko je ona… i ona se s tim poistovje�ivala. Uzvra�ala je na isti na�in. I tako je izgubila veliki dio sebe zbog

neupotrebljavanja odre�enih dijelova.” Po�ela je osje�ati teret uloge Mojsija mladena�ke kulture. “Nazivala se ‘dru�tvenim fenomonemonom’ (fe-no-mon-em-on)”, nasmijala se Linda, prisje�aju�i se Janisine parodije na frazu dru�tveni fenomen. Komentiraju�i novi �ivot, odbacila je velike iluzije ovom jezgrovitom izjavom: “Puno je TV-a u �ivotu muzi�ara.” Novost bijele, �enske, blues pjeva�ice nevjerojatno je proslavila Janis. Sve ju je to sputavalo u zatvoru �ije je granice tek po�injala otkrivati. Ovakva situacija iznijela je na povr�inu najgori dio Janis – njezinu narcisoidnost. Nije samo �eljela ljubav, zahtijevala je obo�avanje. Svijet je postao nerealan i nije imala blage veze gdje su joj granice. Ve�ina ljudi dobija povratnu informaciju koja im poma�e u definiranju njihovih osobnih aspiracija i granica prihvatljivog pona�anja. Janisinin uspjeh promijenio je njezine stare stavove. �eljela je da joj �ivot pru�i jednako zadovoljstvo kao i nastupi.

Rijetko je razmi�ljala o posljedicama svog pona�anja. Linda Gravenites je objasnila: “�inila je stvari bez razmi�ljanja o posljedicama i onda bi o njima kasnije brinula. No to ju nije spre�avalo da ih ipak u�ini. Jedini put kad smo se posva�ale”, nastavila je, “bilo je zbog jednog mu�karca s kojim sam bila i koji mi se u to vrijeme �inio prekrasnim. Jedne ve�eri u Avalonu, Janis je sjela s njim na motocikl. Pomislila sam, hmmm, ne razmi�lja, ne shva�a �to mi �ini. Sljede�i dan je rekla: ‘Linda, dobro ovo podnosi�.’ Razbila sam �alicu za kavu.” Linda se ne sla�e, no pitam se nije li Janis testirala vjernost svog odnosa s Lindom? Poput trogodi�njakinje, Janis je �eljela znati ho�e li ju Linda voljeti �ak i ako u�ini ne�to grozno. Ipak, nije sve ljude ponijela nova manija obo�avanja. Janis se mogla osloniti na Lindu Gravenites i ostale dugogodi�nje prijatelje. Linda VVauldron joj je do�la u posjet sa svojom dvogodi�njom k�erkom Sabinom. Neovisno o vremenu i udaljenosti, njihov odnos jo� je bio

307 �vrst. Janis je mogla vjerovati Lindi Wauldron i s njom raspravljati o �ivotu, kao u vrijeme kad su bile cimerice. Pat Nichols je tako�er bila prijateljica na koju se mogla osloniti. Nakon jednog nastupa koji je poticajno djelovao na njezin ego, Janis i Pat su oti�le u bar i pile koktele Ramos Fizz. S Pat je mogla razglabati o svom fantasti�nom �ivotu. Ponekad je odlazila na koncerte ili igrala bilijar u baru Gino and Carlo’s na North Beachu. Pat se smijulji prisje�aju�i se kad je Janis dolazila na mjesto na kojem je Pat kono-barila i znala ju zamijeniti poslu�uju�i stolove umjesto nje. “Ne znaju tko sam ja”, tulila joj je Janis. “Dobila sam napojnicu od 25 centi!” Bili su to mali podsjetnici na stvarnost, no �ini se da ih je bilo premalo. Janisin �ivot postajao je sve vi�e vezan za Isto�nu obalu, udaljenu od antibur�ujske scene Zapadne obale. Barem dok je bila u Kalif orniji,

uvjerenja koja su vladala San Franciscom podupirala su njezin stil. Pru�ala su joj pomo� u novim situacijama koje je sve ve�i uspjeh stavljao pred nju. U New Yorku je imala poslovne utjecaje – njezina menad�era Alberta Grossmana; Clive Davisa, predsjednika CBS-a; i nacionalnog tiska. Zajedni�kim snagama uspjeli su utjecati na Janisin odnos s bendom. Elliot Mazer je objasnio: “Janisin glavni cilj je bio posve novi. Nije �eznula za nastupom u Las Vegasu ili nastupom na TV-u u vrijeme najve�e gledanosti; �eljela je nastupati u klubovima i utjecati na klince.” Elliot je vjerovao kako je pop muzika bila vi�e vezana za preno�enje emocija nego za tehni�ku umje�nost. Big Brother je u tome bio bez premca. “Tko god je vidio koliko su dobri prema svojoj publici, trebao je umjesto da sve promijeni iz toga izvu�i maksimum”, rekao je Elliot. “Tehni�ka vje�tina nije toliko povezana s emocijama koje se oda�ilju publici.”

Janis su �aputali na uho: “Bolja si od ostalih u bendu. Trebala bi ih ostaviti. Oni te zadr�avaju. Uni�tit �e ti karijeru i ponovno �e� biti bez prebijene pare.” Janis je vjerovala isje�cima iz novina pa je, usprkos svojem putokazu “biti vjerna sebi”, po�ela vjerovati da drugi znaju �to je za nju bolje. Prema Elliotu Mazeru, Albertov ured nije bio skloni�te u koje se mogla mirno sakriti nakon dvojbi koje su iznosili Clive i tisak. 308 Nick Gravenites je imao isti osje�aj spram Alberta iz susreta s njim. Prisje�a se: “Albert bi rekao: ‘Voli� ove de�ke, ali mene vi�e zanima� ti. Napravit �u ti ugovor na dva milijuna dolara, ali samo tebi. Ne�u staviti novac u d�epove drugih �lanova benda’.” Takav je bio. Janis je imala tek 25 godina i bila je prisiljena odlu�iti izme�u odanosti bendu i financijskom uspjehu iz snova, koji je ovisio jedino o tome

ho�e li ili ne ostaviti bend. Tisak je kroz cijelo to razdoblje ponavljao kako ju bend ko�i u napredovanju. Big Brother se 29. rujna pojavio u zabavnoj emisiji “Hollywood Pala�e”. Gostuju�i voditelj je bio Don Adams, iz poznate emisije “Get Smart”. Big Brother je nastupio s Barbarom Eden iz televizijske serije / Dream of Jeannie. Te je ve�eri sve krenulo lo�e od po�etka. Bend je stajao na postolju, ali njihovi instrumenti nisu imali elektri�ne �ice, bez obzira na to �to se o�ekivalo da �e se pretvarati da sviraju. Umjesto nastupa u�ivo, instrumentali su se �uli iz zapakirane snimke koja je poslana iz Columbije. Samo je Janis pjevala u�ivo. Don Adams je imao domi�ljate opaske zbog kojih su se �lanovi benda osje�ali kao da se ispri�avaju publici zbog svoje muzike i obe�avaju kako �e sljede�i put biti bolje. Pritisak zbog optu�bi iz tiska i stvarne slabosti benda dovele su do pitanja o promjenama u

sastavu. Dave se prisje�a kako je Albert upitao bi li �eljeli promijeniti glavnoga gitaristu. James je u to vrijeme puno pio, a jedne ve�eri nakon �to je zamalo pao s pozornice, Albert je upitao bend �ele li razmisliti o zamjeni. “Nikada”, rekli su suglasno, osje�aj privr�enosti obitelji bio im je presna�an. Nick se prisje�a kako ga je Janis preklinjala da razgovara s Albertom i zamolila ga da bude njezin menad�er odvojeno od benda. Janis je razgovarala sa Samom o mogu�nosti solo karijere i formiranja novoga benda, upitala ga je bi li po�ao za njom ukoliko do toga do�e. Pristao je. Razgovarala je, tako�er, s Daveom o nastavku karijere s njom. James se prisje�a kako je �itava senzacija koju je tisak pripremio o raspadu benda u�inila sam raspad olak�anjem. Peter je, me�utim, pobjesnio. Kad se Janis susrela s bendom i objavila svoj odlazak, rekla je Samu da ga ne uzima sa sobom. Usprkos tome, Sam joj je pomogao u formiranju novoga benda. Predlo�io je novoga

309 gitarista, i �ak ih nazvao i porazgovarao s njima o mogu�nostima. Na kraju je Janis ipak odlu�ila kako �eli Sama i on se priklju�io bendu. Stigao je va�an period za Janis. Imala je pred sobom te�ke poslovne odluke kao i ostali. Nastavila je voljeti de�ke i dru�iti se s njima, povremeno su �ak zajedno svirali. Pa ipak, odluke o njezinoj karijeri sada su bile potpuno u njezinim rukama. 28. rujna 1968. Draga obitelji! Dragi Bo�e, pro�lo je ve� neko vrijeme. Ah, toliko promjena! Ponovno smo u Kaliforniji i tu �emo biti jo� 2 tjedna – nastupit �emo u “Hollywood Palace showu”. Dakle, gledajte nas. Zatim idemo na na�u posljednju turneju, turneju po koled�ima na Isto�noj obali, sviramo �ak i

u Austinu – oko 25. studenoga. Na� posljednji nastup bit �e na Havajima, 6. ili 7. prosinca. Provest �emo otprilike tjedan dana ondje sa �enama i prijateljima i zatim �emo svirati. Nakon toga zapo�inje moj najte�i zadatak. Rekla sam vam, sje�ate se da napu�tam Big Brother i zapo�injem vlastitu karijeru. Pa, moram prona�i najbolje glazbenike na svijetu (ve� imam 2), na�i se s njima i raditi. Bit �e jako puno pritiska zbog “vibri” koje su stvorene mojim napu�tanjem Big Br other a i zbog moje trenuta�ne popularnosti. Tako da moramo biti, u najmanju ruku, super kad po�nemo svirati – i bit �emo. Puno je pritiska i zbog na�ina na koji sve treba postaviti – ja sam sada tvrtka Pantality, koja �e unajmiti sve muzi�are i pla�ati sve ra�une – puno je vi�e odgovornosti i vi�e mogu�nosti za zaradu jer moja cijena raste, ja zara�ujem vi�ak, odnosno tvrtka Pantality. Albert mi je rekao – jeste li spremni? – da bi trebala zaraditi Vi milijuna sljede�e godine, u koji je uklju�en dio dobitka koji ide izdava�u.

Ve� imam dosta novca. Imam sklonost da potro�im sve �to dobijem, ali u zadnje vrijeme dobij amo toliko puno da jednostavno ne stignem – imam sve �to mi je potrebno i jo� nekoliko tisu�a dolara u banci. Pro�li sam tjedan kupila Porsche Cabrio iz 1965. -jako je otmjen, visoka klasa i super auto, novu liniju i televizor u 310 />//, puno odje�e. Linda i ja smo sada na odmoru – na jezeru Tahoe i ii Renu. Tko bi to pomislio?!! Na�a je plo�a sama po sebi pri�a o uspjehu. Dobili smo zlatni album u 3 dana! Penjemo se na 4. mjesto ljestvice najpopularnijih albuma sljede�i tjedan brzinom metka – �to zna�i da se o�ekuje da bi se mogli popeti i vi�e. Sviramo na sve ve�im i ve�im koncertima, iako je 20000 u Newportu bio najbolji do sada. Nedavno smo svirali na stadionu Hollywood Rose

Bowl. Na Rose Bowlu se dogodila prekrasna stvar. Zatvarali smo �ou na velikom Pop Festivalu – bilo je jako puno poznatih izvo�a�a. Pozornica se nalazila na sredini terena, tako da policajci nisu pu�tali klince na travu da nam ne do�u preblizu - pravila. Na na�em bisu zamolila sam ih da puste klince plesati, nisu htjeli i tako sam ja gledala u publiku i pjevala “Down On Me”, kad su odjednom probili barijere, poput vala su preplavili teren. Tr�ali su na rubove pozornice i poku�avali me dotaknuti. Ispru�ila sam ruku prema njima i taknula nekoliko ruku, i tada sam poku�ala si�i stra�njim stepenicama, ali kad sam tamo stigla, sve je bilo prepuno klinaca, na tisu�e njih me poku�avalo dotaknuti. Povla�ili su me za odje�u, perlice, zazivaju�i “Janis, Janis, volimo te!” Bila sam potpuno okru�ena njima i gurali su me amo-tamo, sve dok me policajci nisu spasili i stavili u auto – morali su me prevesti do svla�ionice. Auto je cijelo vrijeme bio okru�en klincima na prozorima,

krovu, haubi. Imala sam ulazak u svla�ionicu u Beatle stilu, dok su poku�avali provaliti kroz stra�nja vrata. Nevjerojatno! Me�utim, ne mogu re�i da mi se nije svidjelo. �ovje�e, ludilo!!! Linda Wauldron je navratila – Malcom je na brodu tako da je do�la u posjet. Ona i njezina dvogodi�nja k�i Sabina bile su kod mene (nestalo mije tinte u Tahou – dovr�avam u San Franciscu…) tjedan dana. Prvi put sam provela toliko puno vremena s djetetom - skoro me izludjela! Drago mi je da mogu pjevati – mislim da bih bila o�ajna �ena i majka. Nije toliko lo�e, u stvari. Linda i ja imamo ve�ernje zabave – puno hrane, �armantnih mu�karaca, nekih poznatih, no svi su �armantni. Upravo se oporavljam od jedne takve, odr�ane sino�. 311 Moj novi stan je stvarno sve ljep�i – snimila sam nekoliko fotografija za Playboy (odjevena) u mojoj

sobi i fantasti�ne su! Soba mi izgleda poput harema (kako ih ve� zovu), sve u �ipki, krznu i jastucima. Trebala bih izgledati prekrasno u Playboyu. Sada kad smo otpratili jedno ljeto, mogli bi porazgovarati 0 sljede�em. Zaista bih voljela da me Mike do�e posjetiti, imam dovoljno prostora, ali ne mogu odrediti to�no vrijeme dok ne doznamo gdje �emo biti. No hajdemo to isplanirati, OK? Kupila sam prekrasan stari namje�taj – sve je u viktorijan-skom stilu i izrezbareno. Stol i stoli� �e mi danas biti dostavljeni. Sve �ega se sada mogu sjetiti je – da gledate “Hollywood Palace” – snimamo svaki tjedan, ali ne znam kad �e biti prikazano. Puno vas volim. Puse. Pi�ite mi ku�i u narednih tjedan dana, zatim u New York, u hotel Chelsea.

Puse, Janis Janis je ponekad telefonirala s najnovijim vijestima kad je bila prezaposlena za pisanje pisama. Nakon poziva, majka bi joj pisala pisma, u kojima bi pisala o njezinim razmi�ljanjima i osje�ajima vezanim za teme o kojima su razgovarale. DOBRA JE VIJEST �uti tvoj izvje�taj o pjevanju koje te ispunjava sre�om i tvom vlastitom snu koji se ostvaruje! Iako ne znamo koji je dio od mnogih novinskih �lanaka citiran itd., ZNAMO da si postigla nevjerojatan uspjeh na polju tvojih interesa i to si omogu�ila svakim korakom koji si sama napravila. I zato tvoja obitelj pozdravlja tvoju sre�u 1 tvoj uspjeh, tvoju poslovnu pronicljivost, kao i tvoju svijest o stalnoj potrebi za napredovanjem u polju koje si odabrala, kao �to si spomenula

prilikom telefonskog razgovora, kad si rekla da tra�i� nove muzi�are za tvoj bend, tra�e�i pri tome profesionalni i uro�eni talent. �eljeli bi redovito od tebe dobivati vijesti o napretku i svim 312 koracima kroz koje �e� pro�i, o planovima, putu, na�inu, stilu i sre�i. Jako ini je drago �to smo razgovarale. Majka Dio jesenske turneje 1968. bio je pun veli�anstvenih trenutaka za l.inis. Kad je grupa svirala na Newport Festivalu folk glazbe, Janis je bila uzbu�ena zbog nastupa na istom festivalu sa svojim mentorom i/ Austina, Kenom Threadgillom, i starom prijateljicom Juli Paul. l.inis je tamo upoznala Krisa Kristoffersona. No bend je tinjao. Potisnute frustracije zbog Janisina napu�tanja benda utjecale su na njihov odnos izvan pozornice. Dave Getz je smatrao da ga

je Janis poku�ala nadma�iti na pozornici tijekom sola�e bubnjeva, kad je ostatak benda trebao si�i s pozornice dok je Dave svirao. Usred njegove sola�e Janis se pojavila nose�i jo� jedan dodatni bubanj za Davea i publika je gromoglasno zaurlala kad se pojavila na sceni. Dave se uistinu razbjesnio kad je oti�la iza pozornice i bacio je bubanj dolje. Ona se okrenula i povikala: “Odjebi!” Zavr�ili su set i nastavili s raspravom iza pozornice. Janis se �alila: “Za�to si sru�io bubanj? Napravio si budalu od mene. Bila sam ljubazna i donijela ti bubanj.” Dave se podsmjehnuo: “Nisi mi donijela bubanj zato da bi bila ljubazna. �eljela si me nadma�iti na pozornici i dovesti svoju guzicu jo� jednom na pozornicu. Stavila si ga tamo gdje ga nisam mogao dohvatiti ni da sam htio!” Janis je sljede�i put u Minneapolisu, nakon �to su odsvirali uistinu iscrpljuju�u pjesmu “Road Block”, stala za mikrofon i po�ela se zahvaljivati. Bila je tako zadihana i ubrzano je disala dok je pri�ala da je Peter rekao u �ali:

“Sada slijedi imitacija Lassie!” O�tro ga je pogledala i rekla mu ne�to kako bi u�utio. Oboje su se povukli i dovr�ili set. Big Brother je bio solidno bukiran te jeseni, imali su nastupe deset ve�eri u prvih �esnaest dana studenoga. Bilo je te�ko i uzelo je danak. Janis je rekla publici, koja je zahtijevala jo� jedan bis: “Nemam ti ni�ta vi�e za dati, ljubavnice”. Napetost ju je izmorila i bolest prisilila da otka�e nastupe koje je najvi�e �eljela – Austin i San Antonio. 313 Dovoljno se brzo oporavila od bolesti kako bi nastupila 23. studenoga u Houston Music Hallu. Mama je nazvala kako bi rezervirala ulaznice za cijelu obitelj i Janis je to doznala. Nazvala je i rekla: “Mama, mislim da vas mogu uvesti. Ne morate kupovati ulaznice!” Dobili smo ulaznice za prvi red, gdje smo sjedili uz Bowense, Patti i Davea McCjueena i ostale ljude iz Teksasa koji su

poznavali organizatore. Kad smo stigli iza pozornice mogli smo vidjeti Janis kako se verbalno obra�unava s jednim radnikom koji je spustio zastor dok je ona bila na drugoj strani pozornice. Bila je tamo zaglavljena, sve dok, pipaju�i po materijalu, nije otkrila otvor. Patti se okrenula tati. “Mislim da bi ju trebao odvesti ku�i.” Tata je uzdahnuo i rekao: “Prekasno je. Jednostavno je za to prekasno.” Tata je uzdahnuo i poku�avao se praviti da ni�ta nije vidio kad smo se s njom izgrlili. Otpratila nas je do svoje svla�ionice. Nikada do tada nisam vidjela svla�ionicu zvijezde i bila sam malo iznena�ena. Imala je jedan ili dva kau�a, jako osvijetljena zrcala za �minkanje i nekoliko osoba koje su samo �utjele i zurile. Osje�ala sam se nelagodno. Janis i Patti su se izgrlile i pri�ale o svojim posve razli�itim �ivotima. Janis je rekla: “Ja �u biti zvijezda Patti. Ti budi mama.” Nikome nije dopu�tala ni najmanju sumnju u njezin novi

�ivot. Smatrala je da oni to ne mogu osjetiti. Nakon nekog vremena svi su zaklju�ili kako se mno�tvo dovoljno smanjilo, �to je zna�ilo da smo mogli poku�ati iza�i. Janis nam je oprezno rekla da ako povikne: “Tr�ite”, krenemo najbr�e �to mo�emo prema automobilu. Obo�avatelji bi nas mogli �ekati i nismo si mogli dopustiti da nas uhvate. Kad smo iza�li iz dvorane, nekoliko djevojaka po�elo je vri�tati: “Evo je! Janis!” Ona nam je povikala: “Tr�ite”, jedva smo stigli do auta prije no �to su nas podignute ruke i tinejd�eri u trku dohvatili. Zaustavili smo se u Janisinu motelu i tamo ve�erali s njom i bendom u zalogajnici. Bilo je to tako otu�no. Bilo je tiho. No odgovaralo nam je da razmijenimo nekoliko re�enica tijekom na�eg posjeta. Vrlo brzo smo se na�li u autu na 90 milja dugom putu prema ku�i. 314 Pri�a koju jo Janis neprestano ponavljala tijekom

1967. i 1968. godino govorila je o izop�eniku prema kojemu se nisu dobro odnosili, ali je naposljetku uspio. Uljep�ala je “Oni su me povrijedili” pri�u, koja je reflektirala HaightAshbury hipi pogled “nas protiv njih” svijeta. Neki su njezini citati bla�i od ostalih, ali u nekima je oti�la tako daleko da je izjavila kako ju je na�a obitelj izbacila iz ku�e kad je imala �etrnaest godina. Na�i su roditelji bili shrvani. Ne samo da je Janis kr�ila ve�inu morala koje je njezina generacija slavila, ve� je javno lagala o odnosu s obitelji. Osje�ali su se nemo�no i izigrano. Ostala su predbacivanja koja su tinjala. Janis je po�ela primje�ivati promjene na sceni i svom pona�anju 24. studenoga u �lanku �asopisa Los Angeles Times West. Rekla je: “Najbolje je bilo u Montereyu. To je bio jedan od najboljih trenutaka u mom �ivotu. Ono su bila djeca cvije�a. Oni su uistinu bili prekrasni i ljubazni i posve otvoreni, �ovje�e. Ni�ta se sli�noga ne�e ponoviti. No barem na neko vrijeme postojali su klinci koji su vjerovali da �e

se sve pobolj�ati ukoliko oni budu bolji. I bili su dobri i napravili razliku.” Novinar je upitao: “Jesi li ogor�ena zbog toga?” Janis je rekla: “Na miran na�in. Oduvijek sam mislila da su ljudi sjebani i da �e uvijek lagati.” Janis je okretala le�a snu, fantaziji generacije ljubavi. No objeru�ke je prigrlila postignuti osobni uspjeh predvodnice hipi vala. Njezin novi Porsche Cabrio Super C iz 1965. bio je njezin ponos i radost. Jedini na�in da se napravi razlika izme�u ove vlasnice i nekog obi�nog smrtnika bio je da ga se pretvori u hipi automobil. Dave Richards, prijatelj i �ovjek koji je iznajmljivao opremu Big Brotheru, ru�no ga je oslikao prizorima Janis i benda. Kakvo je to moralo biti putovanje kalifornijskim autocestama u blje�tavotirkiznoj, �utoj i crvenoj strijeli spu�tena krova i s vjetrom u kosi. Na blatobranu je bilo nacrtano lice koje povra�a i izbacuje utrobu �ivota u svijet. Da, to je bio Janisin imid�: ona je sve izbacivala iz sebe.

Na�alost, planirani put na Havaje nikada se nije obistinio. Big Brother and the Holding Company odsvirali su 1. prosinca 1968. posljednji nastup, na dobrotvornom koncertu za Family Dog u San Franciscu. Ba� prikladno da su se njihov po�etak i kraj dogodili 315 na istome mjestu s istom ekipom. Bio je to kraj jedne velike grupe. Iako su se stvari promijenile, Janis je jo� voljela de�ke. Pat Nichols je naglasila: “Janisini osje�aji prema Big Brotheru nisu se nikada promijenili.” 316 Bend iz pozadine Well, I’m gonna try just a little bit harder So I won’t lose, lose, lose you to nobody else Well, I don’t care how long it’s gonna take me But if it’s a dream I don’t want nobody to wake me Yeah, I’m gonna try just a little bit harder

JERRY RAGOVOY i CHIP TAYLOR, “Try” Janis je 21. prosinca 1968. imala premijeru sa svojom novom grupom. Big Brotheru su bile potrebne otprilike dvije godine da bi razvio prepoznatljivi zvuk. Ona je imala samo tri tjedna za uvje�bavanje novih pjesama s bendom prije njihovog prvog nastupa. Janis nikada ranije nije oformila bend. Zamolila je prijatelje i menad�era da joj pomognu prona�i glazbenike. Imala je na raspolaganju stru�nost Michaela Bloomfielda i Nicka Gravenitesa u odabiru �lanova i kreiranju novoga zvuka. Oboje su bili talentirani glazbenici. Michael je bio pametan i obrazovan muzikolog. Nick je oduvijek unosio duboku dimenziju u svoju glazbu, dijele�i s drugima inspiraciju koju je pronalazio u Bibliji i Tori. No okupiti �lanove zajedno nije bilo dovoljno za osnivanje benda. Trebali su se poznavati, a za to je trebalo vremena. Janis je uvela puha�e kako bi naglasila rhythm & blues zvuk. Aretha Franklin je bila jako popularna

te godine i Janis je �eljela biti 317 poput nje. Njezini su korijeni bili jo� �vrsto povezani s muzikom mo�varnih predjela Louisiane i barova koje je poznavala iz Vintona na granici Teksasa. Oduvijek ju je privla�ila crna�ka kultura. Sada je prvi put njezino srce moglo jaukati, dok su se osje�aji stapali sa zvukovima koji su je oduvijek privla�ili. Clive Davi� i Albert Grossman su zasigurno imali utjecaja na njezin novi zvuk. Elliot Mazer je smatrao da je Clive poku�avao ubla�iti njezin sirovi stil i izbaciti zli i prgavi blues kako bi privukao ne�to umjereniju publiku. Alberta je samo zanimalo da Janis prona�e svoj stil. Ukoliko je dodavanje puha�a njoj bilo zanimljivo, pomo�i �e joj da se razvije u autenti�nu Janis. Prvi nastup odr�an je u subotu nave�er, 21.

prosinca 1968., a sastojao se od 15-minutnog seta nakon zadnje to�ke Stax-Volt showa u Memphisu, gradu koji se smatrao ulaznim vratima u zemlju bluesa. Ona je bila jedina bjelkinja na popisu, jedini “vanjski” izvo�a� pozvan na nastup te ve�eri. �eljela je da ju prihvate pravi slu�atelji, ali polovica crna�ke publike nije imala uop�e pojma tko je ona. Nisu im bili poznati ni ona ni njezine pjesme. Janis je dobro pjevala, ali bend nije bio ujedna�en. “Jedan muzi�ar iz Memphisa je predlo�io”, izvijestio je Rolling Stone u velja�i 1969., “kako bi tri mjeseca u Hernando’s Hideawayu, u klubu Paradise ili bilo kojem drugom no�nom baru u Memphisu, gdje su ljude pretra�ivali prije ulaska, mogli dati nagovje�taj o tome �to je zapravo blues.” �ak i da su savr�eno izveli zvuk prema kojem su te�ili, ne bi uspjeli s tom publikom. San Francisco soul/blues bend nikada ne�e biti Memphis bend. Publika je malo zapljeskala, ali nije bilo nikakvog bisa. Janis se nakon koncerta susrela s novinarima

i rje�ito opravdavala prvi nastup svoga benda, pu�e�i i naklapaju�i o budu�nosti i va�nosti bluesa u njezinom �ivotu. “Barem nas nisu ga�ali”, rekla je uz zadovoljan osmijeh. Janis je te godine do�la ku�i za Bo�i�. Michael ju je odvukao na stranu te priop�io da �eli napustiti �kolu i slijediti ju na nastupima. Bila je zadovoljna njegovim povjerenjem u nju, ali mu je savjetovala: “Nemoj napustiti �kolu. Mora� zavr�iti. Mo�e� me posje�ivati tijekom ljeta!” Pri�ala sam joj o svojim iskustvima u koled�u. Preselila sam se ku�i iz studentskog doma jer sam zaklju�ila 318 da su na�i roditelji liberalniji od mojih �kolskih kolega. Jedna od boljih stvari koje sam napravila bilo je prisustvovanje kazali�noj predstavi Oscara VVildea “The Importance of Being Earnest”. Uzviknula sam, “moja je omiljena rije� earnest” (ozbiljan, marljiv).

Janis je bila u kontaktu sa svojim prijateljima iz Teksasa, telefoniraju�i im i prenose�i novosti o svom uspjehu. Grupica se okupila na bo�i�noj zabavi u Adrianovoj i Glorijinoj ku�i. Janis je ponosno kora�ala zabavom bune�i se kako nikada ne pjeva bez svog benda. Svi su rekli “OK” i to ju je ozlovoljilo. Bio je to prvi put da je Janis rekla ne�to negativno o Jimu Langdonu njegovoj �eni Rae. On je te ve�eri bio na katu i �evio drugu �enu, a Janis se obratila Rae: “Za�to podnosi� ovakvo sranje? Za�to?” Rae se uistinu po�ela pitati za�to podnosi takvu situaciju. Za�to ga je prihva�ala i brinula se o njemu, dok je on imao slobodu da bude nekonformist, svjetski �ovjek i umjetnik koji nema po�tovanja prema dru�tvu? Svaki put kad bi se vratila u Teksas, Janis se suo�avala s istom �enskom dihotomijom. Posjetila je Karleen, koja je bila udana i imala djecu. Karleen je pri�ala Janis o radostima maj�instva, gledaju�i zaljubljeno u svoju

k�erku. Ona je bila ku�anica, a to je primjer puta kojim Janis nije krenula. Janis nije mogla dugo slu�ati o zadovoljstvu njezinim �ivotom. Uporno je nagovarala Karleen da si napravi tetova�u ba� kao i ona. Bilo je to kao da Janis poku�ava sama sebi dokazati kako je napravila dobar odabir. Janis i ja smo za Bo�i� oti�le u nabavku namirnica za kola� od cimeta koji smo pripremale. Bile smo obu�ene sve�ano, u duge bapske haljine. Ulice su bile puste i osje�ale smo se kao jedini stanovnici mjesta. Vesele, opu�tene i bezbri�ne �alile smo se tra�e�i namirnice. Mislila sam da �emo mirno pro�i kraj ukra�enih blagajnica. Ali koliko vam se �esto dogodi da vidite pedesetogodi�njakinje s francuskim pun�ama poprskanima “snijegom” i crvene bo�i�ne loptice, koje su pa�ljivo umetnule u posebno napravljena gnijezda u visoko uzdignutim uvojcima? Platile smo, a one su se me�usobno pogledavale i smijuljile na�im raspu�tenim kosama i dugim haljinama! Nastavile

smo se urnebesno smijati sve do parkinga i zatim uzviknule: “One se nama smiju?” 319 Postojali su i mirni trenuci. Jedno popodne Janis i ja smo oti�le na pla�u. Vozile smo se dugom, vijugavom cestom, koja se provla�ila kroz rafinerije nafte, pored tvornice konzervi Menhadden sve do sela Sabone Pass. Promatrale smo milje mo�varnog tla i trave koja se prostirala teksa�kom obalnom nizinom, sve do uske pjeskovite obale. Parkirale smo i okrenule lica prema vjetru. Udisale smo poznati miris teksa�ke obale i opu�tale se gledaju�i u beskrajnu pu�inu lome�ih valova – u rasprostrtu �ipku izra�enu od morskih trava, �koljki i meduza. “Zaboravila sam koliko ovdje mo�e biti lijepo zimi”, rekla je Janis uz uzdah. “Da”, odgovorila sam, zadovoljna �to je rekla ne�to lijepo o na�em domu. Napustiv�i sveti�te na�e ku�e, Janis se

ponovno vratila u svoj ludi ritam. Tisak u San Franciscu, nakon �to je napustila Big Brother, bio je otvoreno neprijateljski raspolo�en prema njoj. Njezin su �in smatrali javnim poricanjem vrijednosti koje su stvorile scenu i njezinu popularnost. Njezin odlazak zna�io je da pokret nije pobijedio, ve� se raspadao. Njezina te�nja za karijerom protuma�ena je kao egom vo�eno samoveli�anje. Postala je plijen financijske po�ude i osobnog priznanja, svega onoga �to je hipi kultura otovreno prezirala. Upravo iz tog razloga Albert je sredio da turneja s novim bendom zapo�ne na istoku. Tjednima prije nastupa 8. velja�e 1969., nova grupa uvje�bavala je i eksperimentirala s novim zvukom. Jo� se nisu odlu�ili za ime grupe. Razli�iti su nazivi predlo�eni u �ali, uz ostale, Janis Joplin Blues Church, Janis Joplin’s Pleasure Principle, the Squeeze i Janis Joplin and the Sordid Flavors. U utorak, ll.velja�e, turneja je sve�ano

zapo�ela. The Fillmore East je rasprodao ulaznice za �etiri nastupa. Novinarima iz �asopisa Zime, Life, Look i Newsweek uru�ene su besplatne karte. Mike Wallace je bio na koncertu s ekipom iz 60 Minutes, snimili su prilog pod nazivom “Carnegie Hall for Kids”. Nastup su zapo�eli: Sam Andrew na solo gitari, Terry Clements na tenor saksofonu, Richard Kermode na orguljama, Roy Markowitz na bubnjevima, Terry Hensley na trubi i Keith Cherry kao privremeni basist, kojeg je kasnije zamijenio Brad Campbell. Jedina pjesma koju 320 jo Paul Nelson i/. Rolling Stoncn smatrao prihvatljivom bila je “Work Me, Lord”, koju je napisao Nick Gravenites. Ostatak je prikazan kao “nedovoljno zapleteno, uko�eno i predvidljivo”. Reakcija publike upisana je kao “pristojna”. Nelson je opisao svoj intervju s Janis nakon n.istu pa: “Janis ima, �ini se, rijedak karakter, kojem

nedostaje osnovna samoza�titni�ka distanciranost koja je pjeva�ici njezine popularnosti i statusa potrebna, kao i potrebnu dozu iskrenog cinizma, koji je neophodan za pre�ivljavanje napada medija…” Nelson je jo� pisao o Janisinim isprikama i opravdanjima vezanim za bend. Rekla je kako njezin zvuk jo� nije razvijen. Jo� je tra�ila nekoga tko �e o�ivjeti aran�mane. Bunila se da je grupi potrebno vrijeme i zajedni�ko sviranje kako bi se u�timali i si. Nelsona je iznenadila Janisina otvorena potreba za potvrdom njezina pjevanja: “Ne �ini li ti se da pjevam bolje? Pa, jebote, stvarno sam bolja, vjeruj mi!” U �lanku u Rolling Stoneu pisalo je i da su neki od obo�avatelja smatrali kako nikada nije bila bolja. Drugima se vi�e svi�ala s Big Brotherom. Jedan je rekao: “Njezino pjevanje je sada plove�i cabaret.” Drugi je smatrao daje “uspjeh definitivno razmazio Janis Joplin. Ovaj koncert je bio svjetlucava burleska…” Novinar je napisao

“da prvi koncert nije bio uspje�an, ali ni katastrofalan.” Najve�a razlika izme�u Big Brothera i novoga benda bila je u tome �to su ovo bili unajmljeni muzi�ari. Nije postojala odanost demokratskim idealima benda s kojima je ranije �ivjela. Izvan pozornice su tako�er bili razli�iti. Terryja Clementsa je zanimala joga i zdrav na�in �ivota. To se u potpunosti kosilo s Janisinim �ivotom i neumjerenom konzumacijom alkohola. Isto tako “nisu bili zanimljivi za dru�enje”, prisje�a se Sam Andrew, “zato �to nisu bili svestrani. Bili su jednodimenzionalni, posve u svojoj muzici. U Big Brotheru je Dave diplomirao povijest umjetnosti, Petera je zanimala fotografija, James je bio nezamjenjiv, dok sam ja bio lingvist.” “Janis je �eljela voljeti �lanove benda”, objasnio je John Cooke. Ali kako razviti taj stupanj privr�enosti i po�tovanja u manje od dva mjeseca? Iako ju je novi bend prihvatio kao vo�u, nije bila sigurna u vo�enju. Big Brother je

donosio odluke glasanjem. Janis nije imala iskustva u vo�enju glazbenika i obja�njavanju kako bi �eljela da oni 321 zvu�e. Novi �lanovi benda su vi�e znali o glazbi od nje i imali vi�e iskustva u nastupanju i turnejama. Njezina nemogu�nost preuzimanja vodstva benda bit �e sve te�e premostiva kad se bend u�vrsti u stavovima. Nakon raskida s Big Brotherom, Janis je razvijala i uljep�avala svoj imid�. Nije vi�e govorila o San Franciscu i pokretu. Sada je pri�ala samo o sebi. Rekla je jednom novinaru Newsweeka: “Nisam zapo�ela kako bih bila pjeva�ica. Po�ela sam kao osoba s ceste, kao i svi drugi. I zatim sam se uvukla u to, postalo mi je jako va�no da li sam dobra ili ne… Volim re�i samo jednu stvar na pozornici – prepustite se i bit �ete vi�e no �to ste ikad mislili da �ete biti.”

Po�ela je pokazivati svoju bocu Southern Comforta na pozornici. �inilo se da tisak pomno prati kad i �to pije. Detroit Free Press ju je nazvao “100 posto otporna: Janis Joplin”. Newsweek je opisao njezin kasni doru�ak kao “neprivla�nu mje�avinu alkohola i sirupa od �okolade”. Pri�e iz backstagea opisivale su njezin nesputani na�in pu�enja i “neprestano konzumiranje �estokog alkohola koji bi prona�la u bocama na stolu”. Bend se neprestano �alio kako nije psihodeli�na ve� psihoholi�na. U �lancima iz tiska uvijek se spominjala neka pri�a vezana za alkohol, poput popodneva provedenog u ispijanju vermuta s ledom. Janis je rekla da je vjerovala u to da se treba “razbiti i biti sretan”. Pa�ljiv, iskusni crni umjetnik jedne je ve�eri pri�ao Janis iza pozornice i rekao: “Ukoliko nastavi� tako piti, izgubit �e� glas.” Upozorenje se uvuklo u njezine misli, ali jo� nije bila dovoljno frustrirana svojim �ivotom kako bi

se s time suo�ila. �asopis New York Times ju je citirao: “Da, znam da mo�da srljam prebrzo. To je rekao i lije�nik. Pogledao me i rekao mi da mi je jetra malo pove�ana, nate�ena, znate. Postao je jako melodramati�an – ‘�to to dobra, talentirana djevojka radi od sebe’ i sve to bla, bla, bla. Vi�e mu se ne vra�am. �ovje�e, pa bolje �ivjeti 10 superludih godina nego 70 zavaljen u nekoj vra�joj stolici i bulje�i u televiziju. Postoji samo sada, kako mo�e� �ekati?” 322 Poigravala se s fascinacijom tiska i publike seksualnom komponentom u njezinoj muzici i imid�u. Jadikovala je o dosadnom �ivotu n.i cesti, govore�i: “De�ki barem na cesti pokupe djevojke, no mene dolaze gledati dje�aci – �etrnaestogodi�njaci, �ovje�e”. Muziku je opisivala seksualnom terminologijom: “Ne mogu govoriti o svojoj glazbi, ja se potpuno prepustim…

kao kad se prvi put zaljubi�. To je vi�e od seksa, znam to. To je to�ka u kojoj dvije osobe mogu do�i ilo onoga �to nazivamo ljubavlju, kao kad uistinu nekoga prvi put dotakne�, ali ovo je ogromno, multiplicirano sa svima u publici. Osje�am trnce, �udni osje�aji preplave moje tijelo. To je uzvi�eno emocionalno i fizi�ko iskustvo.” “Kad si intelektualac ima� u glavi puno pitanja bez odgovora”, rekla je Janis novinaru Neivsioeeka u velja�i. “Mo�e� si cijeli �ivot ispuniti idejama i jo� biti usamljen. Sve ono �to ima� i �to zaista vrijedi su osje�aji. Glazba je za mene upravo to.” Isti mjesec je rekla Paulu Nelsonu iz Rolling Stonea da jo� tra�i ime bendu, nabacila je, smiju�i se, naziv Janis Joplin and the Joplinaires. Barem je imala mogu�nost istra�ivati blues bez zadr�ke. U velja�i se Janis pridru�io jedan odli�an glazbenik, crnac, bariton saksofonist

Cornelius “Snooky” Flowers. Imao je va�no iskustvo, koje je zaslu�no za uspjeh koji je bend postigao. “S nama se muzi�ki otvorila”, prisjetio se Snooky. “S Big Brotherom je imala samo dvije do tri promjene akorda, no mi smo ju poveli dalje.” Snooky ju je zvao “Little Mama” i s njim se uvijek osje�ala ugodno. Imao je poseban odnos s Janis, jer je on odrastao blizu na�ega grada, u Lake Charlesu, Louisiani. Snooky je pomogao bendu da se ujedini, jer je u sebi imao kvalitetu koju je Sam Andrew opisao kao “joie de vivre”, jedinstvenu sposobnost da se sati provedeni u vje�banju pretvore u zabavu. Ve�ina muzi�ara u San Franciscu podr�avala je njezine napore i �eljela joj svako dobro, no publika i tisak i dalje su bili kivni na njezin eksperiment. Je li prekr�ila nepisani ugovor s publikom? Je li poku�avala u�initi ne�to novo, dok je publika �eljela jo� jednom �uti Big Brother kako svira “Down On Me”? Koliko god uvjerljivo o tome pri�ala u prvih nekoliko mjeseci nastupanja s bendom, testirala je svoje

uvjerenje za solo karijerom. Uvijek su u pozadini postojala 323 i.ji’i>/\ \ i 11 i, j / \ i \ i n pitanja: “Ho�u li samu sebe razo�arati? Jesam li trebala ostati s Big Brotherom?” Sredinom o�ujka bend se uputio prema Kaliforniji kako bi svirali za neprijateljski usmjerenu publiku i tisak Zapadne obale. Pritisak medija mogao je biti jo� jedan od razloga zbog kojih je sve vi�e po�ela konzumirati heroin. Drugi je razlog mogao biti �to je heroin smatrala “obaveznim”, s obzirom na epidemiju uzimanja heroina na sceni Haight-Ashburyja tijekom 1969. Jednoga dana u o�ujku Linda Gravenitas je prona�la Janis kako ljubi�asta le�i na podu. Barem je znala kako o�ivjeti Janis koja se predozirala heroinom. “Hodaj”, naredila joj je Linda, tjeraju�i ju da hoda gore-dolje po

bre�uljcima Kalifornije u okolici njezine ku�e u tri sata ujutro. Janis je mumljala: “Sto se dogodilo Linda?” Odgovorila je: “Poku�avala si umrijeti!” “Ne”, rekla je Janis ignoriraju�i njezino upozorenje. Janis je, ne znaju�i, o�ijukala s fatalnom kombinacijom droga -alkoholom i heroinom. Heroin sam po sebi rijetko ubija, �ak i u ve�im koli�inama. Ako se kombinira, dolazi do ‘polydrug efekta’, disanje mo�e prestati, a posljedica je smrt uzrokovana plu�nim endemom – plu�na maramica se napuni vodom. Janis je dodavaju�i heroin svojoj omiljenoj drogi alkoholu izazivala mogu�nost da se tako ne�to stvarno dogodi. Zaboravljaju�i na probleme oko sebe, Janis se usmjerila na profesionalni uspjeh. Tijekom pet nastupa koje je bend odr�ao u Kaliforniji u o�ujku, jo� se borila. Njezin repertoar uklju�ivao je “Maybe”, staru r&b pjesmu grupe the Chantels s kraja 50-ih, poznatu pjesmu Robina

i Barryja Gibba “To Love Somebody”, �ak i pjesmu “Little Girl Blue” tandema Rodgers i Hart. Janis me nazvala, �estitala mi ro�endan i ispri�ala sve o njezinom sljede�em nastupu u “Ed Sullivan Showu”. “Mama, mama, pogodi koliko �e mi platiti za ovaj nastup.” Majka je odgovorila: “Vrijedna si svakoga centa koji ti plate, du�o.” Janis je 16. o�ujka 1969. nastupila na “Edu Sullivanu”, a to je bio vrhunski pokazatelj da su je prihvatili i publika i glazbena industrija. Janis se pojavila u izazovnoj ru�i�astoj satenskoj bluzi s 324 ih N i ‘ 1/ ri i/./M �n\r. tamnoru�i�astim hla�ama i otvorenim prslukom pro�ivenim zlatnim nitima. Otpjevala je gromoglasan “Maybe” publici koja je divljala. I inilirano je uz prikaz psihodeli�nih rotiraju�ih crno-bijelih spirala u pozadini koje se pretapaju u

slike benda. Na kraju �oua svi su se i / voda�i okupili oko Eda Sullivana na pozornici. Janis je s ushi�enjem tovorila teti Mimi: “Ne mo�e� vjerovati! Ukoliko te ne pozove i da ti i uku nisi nitko i ni�ta.” Kad je Sullivan pru�io ruku Janis, zasjala je �.jajnije od bilo koje zvijezde na nebu. Za nju je to bilo najva�nije na A’ijetu. Sullivan je rekao: “Hvala”, dok je Janisino srce vikalo: “Da! I >a! Da!” Nakon �oua svi su se okupili u Maxovu Kansas Cityju. U njegovim i ii-objavljenim memoarima, Sam Andrews je opisao mno�tvo razli�itih ljudi – Larryja Riversa, Edieja Sedgwicka, Andyja Warhola, Bobbyja Neuwirtha, Ripa Torna i Debbie Harry. Tiny Tim je lutao naokolo nose�i svoj ukulele u papirnatoj vre�ici. Salvador Dali se pojavio u mno�tvu i na trenutak popri�ao s nekolicinom usred op�eg mete�a. Janis je jo� razvijala pjesme. Sura�ivala je s tipom u New Yorku koji je pisao muziku, aran�mane i korigirao uskla�enost zvuka. Sve je

dolazilo na svoje mjesto. Mjesec dana provedenih u Europi dalo je grupi mjesta za nadu. Napokon je publika osje�ala muziku koja joj je bila namijenjena. Tisak je pisao prekrasne �lanke u kojem su god gradu svirali. Publika je u Europi slu�ala, oslobo�ena o�ekivanja Big Brother a. Dolazili su na koncerte zbog ljubavi prema Janis i otkrili da je vrijedna obo�avanja. Vrhunac turneje bio je nastup u Frankfurtu, na kojem su bili ameri�ki ro�nici. Nakon uzbudljivog bisa, Janis je rekla publici kako �e imati jo� jedan nastup koji �e snimati za televiziju. Tko god je �elio ostati mogao je besplatno. Ve�ina njih je ostala. Na kraju su pohrlili na pozornicu i plesali pored vladarice “Get It While You Can” rock and rolla. Koncert u londonskom Albert Hallu je tako�er bio veliki uspjeh. Bobby Neuwirth ima snimak iz garderobe nakon nastupa na kojem je zabilje�ena vesela Janis koja govori: “Bilo je dinamitno, �ovje�e! Nisam bila ovako uzbu�ena ve�

dvije godine, �ovje�e… Znate li koliko smo sretni?... Zaista smo probili zid koji nisam mislila da je 325 mogu�e probiti. Otkad smo ovdje [u Europi], publika koja nas je bodrila je najbolja. Uvijek smo osje�ali: ‘Ah, nevjerojatno! Stvarno je to prekrasno od njih.’ Ali svi ka�u: ‘Nemojte to o�ekivati od britanske publike. Nemojte o�ekivati ni�ta od njih, �ovje�e.’ Kad su se svi digli i po�eli plesati, osjetila sam veliku navalu topline. Mi smo samo nastavili i rekli: ‘To!’ Bilo je kao da su nam se otvorila posve nova vrata, mogu�nosti na koje nismo ni pomi�ljali, kao da je u�ao svje� zrak koji mo�e� udisati…” Ovo je bio prvi put da Janis nastupa u Europi. Usprkos rasporedu, ona i Bobby Neuwirth su posje�ivali muzeje i razgledavali umjetni�ka djela o kojima je u�ila u �koli, kad je htjela biti

slikarica. Bila je u kazali�tu u Londonu i pogledala “Hair”. Vra�ala joj se njezina stara samouvjerenost. Nakon �to je grubo odbrusila ni�tariji u pubu nakon kazali�ta, Janis je otr�ala Lindi Gravenites i uzviknula: “Udario me! Jesi li to vidjela?” Ovakva vrsta testiranja stvarnosti nije joj se ve� dugo dogodila. John Cooke je rekao: “Znalo je biti zabavno s bendom! Posebice u Europi, imali smo prekrasne koncerte i svi su se dobro osje�ali.” Janis je opravdano mogla osje�ati da su postali sinkronizirani blues bend koji je oduvijek �eljela. Sada je sve bilo OK! Tada se, uo�i nastupa u Albert Hallu, stalni prijatelj Sam Andrew, kojega je od milja zvala “Sam-o”, predozirao na zabavi na kojoj se slavio veliki uspjeh benda. Linda Gravenites je ponovno bila ondje. Janis i Linda su stavile Sama u kadu i napunile je ledenom vodom. Lupale su ga i gurale neprestano kako bi ostao pri svijesti. �inilo se da odbija njihovu pomo�, gotovo je prestao disati, ali na kraju je uz te�ku muku uspio do�i k sebi i pre�ivio. Kao i Janis,

koja, �ini se, nije ni�ta nau�ila iz cijele situacije. “Ja sam bila ta koja joj je morala re�i da je u krivu na na�in koji bi za nju bio prihvatljiv”, uzdahnula je Linda. “Znala bi se po�eti braniti, jako brzo. Mrzila sam drogu! Ba� sam ju mrzila!”, nastavila je Linda, “Pitala sam Janis za�to se drogira i rekla mi je: ‘�elim samo malo mira, �ovje�e’”. Heroin, kao i alkohol, omamljuje osjete. Privla�an je ljudima koje mu�e neprestana unutarnja previranja, brza introvertirana dinamika 326 1- nj.) postavlja pitanje za pitanjem. 1 heroin i alkohol mogu na kratko prije�iti odre�ene vrste stresa i konflikta. Janis je zasigurno bila i|tskobna, a to se stanje pogor�alo njezinim polo�ajem u �ivotu i nedostatkom ostalih mehanizama uzemljenja. Neumjereno tro�enje . 11 kohola i

prehrana koja je sadr�avala veliku koli�inu �e�era poti-cali su njezinu nerazboritost. �to je vi�e trovala svoje tijelo raznim stimulansima, to je bila emocionalno nestabilnija i sve joj je vi�e bilo potrebno smirenje. Umjesto da se pobolj�aju, stvari su se pogor�avale. Zapo�ela se sama lije�iti, koriste�i alkohol i 1969. godine heroin. Janis nikada nisu zanimale psihodeli�ne droge, �iji je u�inak bio posve suprotan. One osvjetljavaju unutarnji �ivot, nestaje kompleksnost i intenzitet svakodnevnog �ivota. “S heroinom se pretvorila u sivu olupinu: nju sam stvarno voljela, ali ne i ovu mlitavu avet u koju se pretvorila”, objasnila je Linda Gravenites. Linda vi�e nije mogla podnositi drogu. Samov flert sa smr�u u Londonu uvjerio ju je kako joj je potreban odmor. Kad se turneja nastavila po Americi, Linda je odlu�ila ostati u Engleskoj. Njezina isprika bila je, izme�u ostalog, i ta �to je George Harrison, �lan Beatlesa, naru�io njezinu ru�no izra�enu jaknu.

Kad se vratila u New York, Janis je doznala da je Nancy, �ena Jamesa Gurleya, umrla od predoziranja heroinom. Bili su na zajedni�kom kampiranju u �umi, oboje lebde�i na dopu i le�e�i u vre�ama za spavanje ispod pitoresknih borova. James je optu�en za ubojstvo jer joj je on ubrizgao drogu. �to su Janis i Sam napravili kad su �uli vijest? I�li su kupiti drogu i oboje su se “urokali”. Za njih je to bila toliko stra�na vijest da su morali pobje�i od nje. Janis je poslala 25 000 dolara kako bi platila sudske tro�kove. Janis je bila okru�ena ljudima koji su ju poticali na odvikavanje. “Snooky je bio odli�an”, prisje�a se Sam. “Da je moglo biti prema njegovom, stvari bi se druga�ije odvijale. Nije imao nikakvih lo�ih navika. Bio je u Vijetnamu i vidio droge, ali nikada ih nije koristio. Bio je poput sve�enika.” No Janis je Samu povjerila tipi�nu narcisoidnu fantaziju ovisnika: “Ni�ta mi se ne�e dogoditi, ja sam �vrste, izdr�ljive gra�e!” Bobby Neuwirth ju je poticao da zamijeni jednu drogu, alkohol, drugom – heroinom.

327 i_J I.) LM>/\ V I.JU, J/\INin Kad su se vratili u Ameriku, bend je o�ekivao da �e se nastaviti entuzijazam publike i tiska. Bili su u krivu. Amerikanci nisu bili svjesni uspjeha koji je Janis do�ivjela i nastavili su podcjenjivati grupu. “Omalova�avanje medija poga�alo je Janis, a bila im je sklona i povjerovati”, rekao je Snooky i uzdahnuo. Krajem travnja i po�etkom svibnja ponovno je bila na turneji po Isto�noj obali. Boravila je u hotelu Chelsea u New Yorku i vikendom bi letjela na nastupe. Mrzila je New York. Predstavljao je sve ono �to nije �eljela biti i sadr�avao zamku dru�tva protiv kojeg se bunila. Ljudi su bili druga�iji i na�in �ivota puno ubrzaniji. U New Yorku se morala usmjeriti na posao umjesto na umjetnost. Albertov ured i sjedi�te Columbije nalazili su se

u New Yorku. Morala je odra�ivati intervjue i prijame koje je prire�ivala njezina agentica za tisak Myra Friedman. Myra je bila posebna prijateljica i predstavljala je odmak od monotonije mu�kih muzi�ara. Bennett Glotzer, Albertov partner, objasnio je kako je jedan od zadataka Myre bio da se dru�i s Janis za vrijeme njezina boravka u New Yorku. Janis je za ve�inu ljudi bila duhovita, zanosna i inspirativna prijateljica. Janis je, prema rasporedu, imala predvi�en odmor od 12. svibnja do 16. lipnja. Rekla je: “Putuju�i naokolo ne uspije� vidjeti ni�ta osim unutra�njosti zra�nih luka, Holiday Inn i dvorana… Uspjeh ti stane na put. Toliko ima neizre�enih stvari u zraku da si u stvari jako usamljen.” Janis je rekla Pat Nichols, kad se vratila u Kaliforniju: “Nikada vi�e! Ne podnosim male sobe i jednove�ernje avanture!” Pa ipak, Janis nije namjeravala odustati. Sigurna sam da je sve to mrzila, no ipak u njezinom �aljenju postoji podvojeni ton. Janis je gotovo plakala: “Nije li to prekrasno i grozno? Toliko sam uspje�na da

moram sve ovo trpjeti!” Bend je proveo deset dana snimaju�i novi album u Los Angelesu izme�u 16. i 26. lipnja. Stigli su u Hollywood i navratili na zabavu koja se odvijala u ku�i Toma Wolfea, koji je bio posve obu�en u bijelo – “suvremeni Mark Twain”, rekao je Sam Andrew. Hollywood nije bio mjesto za njih. Isijavao je, kako bi Sam rekao, pritajenu zlobu, optere�enje izgledom i povr�inom, bezna�ajnim pogledom na stvari i ignoriranjem pravih vrijednosti. Op�enita slabost tada�njeg dru�tva 328 Bend je u Los Angelesu bio smje�ten u hotelu Landmark. Janis je pozvala Sama Andrewa u svoju sobu. Podijelili su dop. Nakon toga, Lid su oboje bili opu�teni, rekla mu je da joj njegove usluge vi�e ne�e biti potrebne. Nije reagirao, pa mu je rekla: “Pa, ne�e� li me pitati za�to?” Sam je

odgovorio da to ne�e napraviti bitnu razliku jer je on ovako i onako planirao oti�i. Promrmljala je: “Pretpostavljam da si u pravu.” Tjedan dana kasnije zamolila ga je da ostane dok mu ne na�e zamjenu, bilo mu je drago �to mo�e biti velikodu�an i pristati. Album s kojim su se borili u studiju imao je naziv “I Got Dem Or Kozmic Blues Again Mama!” Fraza kozmic blues je bila pravo Joplinsko oru�je. Sadr�avala je anksioznost i strah od smrti s gracioznim poigravanjem krivo napisanog cosmic. Rezultat je sadr�avao dozu samoironije. Gabriel Mekler, producent albuma, nagla�avao je tko je va�an, a tko nije, unijev�i tako dodatni nesklad u ve� dovoljno krhke odnose unutar benda. Ignorirao je savjete iskusnih muzi�ara, zbog �ega su bili ljuti i potiho psovali, i posve se posvetio Janis, zvijezdi. Sve je to uzrokovalo ve�i raskol u bendu, izme�u Janis, koja

nikako nije mogla zauzeti polo�aj vo�e, i grupe iskusnih individualaca, �ija se povezanost najvi�e temeljila na zajedni�kom izvoru zarade koju su mjese�no primali. Kada su u srpnju ponovno nastavili turneju po istoku, Janis je grupu nazvala Bend iz pozadine – Band from Beyond. Kasnije su grupu nazvali Kozmic Blues Band, prema naslovu albuma. Album nikada nije postigao priznanje kao neka druga djela, iako je na njemu bila veli�anstvena zbirka Janisinih izvedbi. Grupa je �esto mijenjala �lanove, �to je bio znak Janisine nesigurnosti u kojem muzi�kom smjeru krenuti dalje. John Cooke je opisao promjene u bendu u Rolling Stoneu 12. studenoga 1970.

329 Jedina dva muzi�ara koja su u prvoj godini postojanja Kozmic Blues Banda jo� s njima su Brad Campbell [bas] i Terry Clements [alt saksofon]. Bill King je u po�etku bio na orguljama, ali ga je vojska po�ela progoniti nakon prva dva nastupa i zamijenio ga je Richard Kermode. Roy Markowitz je pola godine bio bubnjar, nakon njega je tjedan dana [tijekom jednog snimanja] to bio Lonnie Castille i zatim Maury Baker. Nakon �to je Sam Andrew oti�ao, zamijenio ga je John Till i od tada je s Janis. Marcus Doubleday je nakratko svirao trubu i zatim odlu�io kako turneje vi�e nisu za njega. Najprije ga je zamijenio Terry Hensley i zatim Luis Gasca, koji je bio u bendu vi�e od osam mjeseci… U zadnjih nekoliko tjedana Luisa je zamijenio Dave Woodward. Snooky Flowers [bariton saksofon] se rano pridru�io bendu i ostao je s njim do kraja. Janis je 1969. bila uistinu popularna. Snimila je drugi “Dick Cavett Show” 18. srpnja. To je bio

dokaz njezine prihva�enosti u intelektualnim krugovima. Nastupila je u ru�i�asto-crvenoj satenskoj bluzi V-izreza uz prikladne trapez hla�e, preko kojih je imala zlatnu pelerinu i za�titni znak – perlice, stotine narukvica i nekoliko prstenova. Ponosno je nosila zlatne sandale s visokom petom, ispod kojih je imala crvene najlonke koje su pristajale uz njezinu odje�u. Bila je sretna i opu�tena, u dobroj formi. Zapo�ela je s “To Love Somebody” i zatim je tijekom showa otpjevala “Try”. Govorila je o tipi�nim temama: za�to je druk�ija od drugih �enskih pjeva�ica; njezin do�ivljaj turneje; ima li ili nema Cavett “du�u”. Janis je rekla: “Ima� ju, svi ju imamo.” �alila se da �e kad joj karijera zavr�i “nau�iti pe�i organski kruh i ra�ati djecu”. Janis je neprestano govorila o recenzijama. Netko ju je upitao: “Mo�e li zvijezda zara�ivati na stotine tisu�e dolara pjevaju�i blues?” Janis je pitanje razbjesnilo i objasnila je kako “kad se popne� tamo gore i svira�, to nema nikakve veze s

novcem. Sviranje je vezano uz osje�aj… radi se o prepu�tanju i osje�anju svega �to je u tebi.” Kasnije u �ou je dodala natuknicu o pretjeranim recenzijama: “�itala sam stranicu 330 /a stranicom uspore�ivanja – ‘Primijetio sam Shelenbergov utjecaj u ovom odre�enom rifu’ – a �ovjek je samo svirao ‘�ubi-dubi’.” Primijetila je, uz ostalo, kako pisci u ve�ini slu�ajeva pi�u vi�e i ) sebi nego o onome �to tako detaljno opisuju. Nadodala je da je to posebno jasno �itatelju koji je bio na doga�aju koji se opisuje. Janis se tijekom �oua pojavila i s improvizacijskom kazali�nom skupinom Committee, koja je imala 25 �lanova na tri razli�ite lokacije – u San Franciscu, Los Angelesu i New Yorku. Prikazali su “Soul Lesson” (Lekciju du�e), u kojoj je crni �ovjek u�io

bijelog �ovjeka kako da hoda i govori. Njihova zavr�na to�ka bila je “Symphony of Emotions” (Simfonija emocija), u kojoj su glumci i gosti u studiju odsvirali jednu emociju. Cavett je odsvirao ljubav, dok je Janis odsvirala frustraciju. Bio je to zabavan doga�aj, s dirigentom koji je predvodio sveukupan zvuk desetero ljudi, koji je odra�avao zajedni�tvo. Snimila je 8. rujna “Music Scene”, televizijski �ou, koji su vodili Committee, a gosti su, me�u ostalima, bili Pat Paulsen i Janis. Janis je bila dio privilegirane grupe zvijezda koje je Tommy Smother pozvao u svoju ku�u nakon emisije na zabavu u �ast Donovanove turneje. Nakon �to su odslu�ali �ovjeka kako pjeva sjede�i na jastuku koji se nalazio na dasci bazena, grupica se okupila kako bi gledali sami sebe na televiziji. Na zabavi su jo� bili Andy Williams, Mama Cass, Peter Fonda, Mason Williams, Stephen Stills i Graham Nash. To je bilo u njezino slobodno vrijeme! Pomisliti da se mogla opu�tati u ovakvom okru�enju zvu�i nevjerojatno.

Zaglavila je u tipi�nom JANIS JOPLIN stilu. Sjaj slave je po�eo pomalo blijediti. Godinu dana ranije ponekad bi se pona�ala kao groupie djevojka. A 1969. je obja�njavala: “Kad sam prvi put vidjela Dylana u�ivo, nisam ga prepoznala, ni Georgea Harrisona. Ljudi su posve druga�iji kad ih vidi� izbliza. Uvijek su manji nego �to misli�.” Primijetila je da je sve to utjecalo na njezin osobni �ivot druga�ije nego �to je o�ekivala. “Uspjeh ti stane na put”, rekla je Newsweeku. “Postoji ne�to �to je ve�e i va�nije od tvog dru�enja s ljudima. Vi�e ne mogu tumarati ulicama. Sada, kad god vidim ljude – osim mojih prijatelja – postoji umjetna atmosfera, ljudi s tobom pri�aju iz posve krivih razloga.” 331 Kad je album “Kozmic Blues” iza�ao, CBS je dao Janis snop albuma kako bi ih mogla osobno podijeliti. Sakupila je kopije u svom domu i

pripremala se podijeliti ih prijateljima. Ona i Pat Nichols su pozvale dva pripadnika Hell’s Angelsa da s njima proslave ro�endan. Kroz prozor su nahrlili prijatelji Angelsa, kojima se hrpa albuma u�inila vrlo primamljivom. Kako su se slobodno poslu�ili, Janis je povikala: “Iza�ite!” O�ekivala je da �e je njezini pozvani prijatelji podr�ati, posebice s obzirom na to da ju je jedan od nepozvanih lupio i odgurnuo. “Kad pozove� jednog od nas, pozove� nas sve”, rekli su. Janis i Pat su bespomo�no promatrale kako se zabava rasplinjuje zajedno s njezinim albumima. Najslavniji doga�aj rock and rolla, ljubavi i zajedni�tva dogodio se 15. i 16. kolovoza 1969. na farmi za proizvodnju mlijeka Maxa Yasgura, blizu Woodstocka, u dr�avi New York. “Navala ljudi uzrokovala je izvanredne uvjete – nedostatak hrane i vode, preplavljene zahode, krizu s lijekovima i medicinskom pomo�i”, napisao je John Morthland u Rolling Stoneovoj ilustriranoj povijesti rock and rolla. “Ki�a je

pretvorila festival u veliku blatnjavu kalju�u. Okupili su se najve�i talenti u zemlji, ali gotovo nitko nije slu�ao glazbu niti brinuo o njoj.” Vi�e od 100000 ljudi koji su prisustvovali doga�aju nisu imali ulaznice i time su dodatno opteretili ve� dovoljno preoptere�enu logistiku. Publika je pomo� rock zvijezdi i donacije promotora uspjela iskoristiti na najbolji mogu�i na�in za rje�avanje svojih potreba. Morthland je napisao: “Woodstock je postao simbol mladena�ke solidarnosti.” “Nova manjina”, Newsweek je citirao Janis, koja je tim rije�ima entuzijasti�no opisala doga�aj. “Jako, jako puno nas je, vi�e no �to smo prije mislili. Ranije smo o sebi mislili kao o malenoj grupici �udaka.” Vi�e nije bilo tako. Woodstock je Americi najavio mladena�ko preuzimanje. Buntovni�tvo vi�e nije bilo smje�teno samo u Kaliforniji; pomelo je cijelu naciju. Mjesto je bilo vrlo blizu Grossmanove ku�e, njegove pozivnice za preno�i�te i hranu bile su

podijeljene elitisti�ki. Janis i ostali muzi�ari kupili su hranu i donijeli je na festival kako bi se podijelila, rekla mi je kasnije. Pa ipak, �inilo se nedovoljno pred izazovom trpljenja nevolja 332 u/rokovanih ki�om, vjetrom, blatom, nedovoljnim brojem zahoda i op�im neredom nastalim zaposjedanjem grada srednje veli�ine u nekoliko dana. Tisak je Woodstock nazvao krunskim postignu�em kulture ljubavi, pa ipak ljubav nije izmijenila Janisinu odluku o otpu�tanju Sama Andrewa. Potiho je spremio svoju gitaru i napustio bend samo hi nastupa prije doga�aja. Sam je mislio da je Janis �eljela muzi�ku promjenu, no mo�da je tu bilo jo� toga. On je bio njezina zadnja veza s rock korijenima u Big Brotheru i najbolji prijatelj u grupi. Oduvijek je govorio Janis da postoje bolji gitaristi od njega i nije mu bilo jasno za�to ga je toliko dugo dr�ala.

Mo�da je otpu�tanje Sama bio jo� jedan korak u njezinoj predanosti dugoro�nom uspjehu. Nema sumnje da je otpustiti Sama za nju bilo jako te�ko, bez obzira na to koliko su se razlozi �inili opravdanima. Iako su ih romanti�ni tra�evi spajali, jedini put kad su spavali zajedno bio je nakon �to ga je otpustila. Cisti rastanci nikada joj nisu i�li za rukom. Mo�da je seks s njim nakon �to je raskinula profesionalne du�nosti bio na�in da od njega zatra�i oprost? Mo�da su oboje ispitivali da li je Samovo napu�tanje benda ne�to �to su oduvijek �eljeli? Janis je 30. kolovoza i 1. rujna nastupala na Texas International Pop festivalu. Puno je ljudi poku�avalo kopirati uspjeh Woodstocka. Organizatori koji su 4. srpnja organizirali Atlanta Pop Festival, zakazali su jo� jedan u Lewisvilleu u Teksasu, na automotodromu Dallas International, za vikend povodom Praznika rada. Blues je bila dominantna muzika, tako da je Janis primila

nekoliko staja�ih ovacija. Dallas Morning News je napisao: “Neopisiv osje�aj dare�ljivosti i povezanosti koji je izgra�en u trodnevnom periodu pokazao je pravo zna�enje bratstva.” Janis nam je poku�avala objasniti odjek ovih doga�aja kad nas je nakratko posjetila u Port Arthuru. O�ekivala je da �emo shvatiti kako su hipiji sada horde vjernika. Stigla je revolucija! Nasmijali smo se i rekli: “Uau, mora da je bilo ludo”, ali za nas je Woodstock bio jo� jedan �lanak u Timeu. Dovela je sa sobom Snookyja Flowersa, koji je svirao bariton saksofon u njezinom bendu. Bio je to prvi crnac koji je u�ao u na�u 333 ku�u – prekretnica svoje vrste, iako se �inilo kao da nas je posjetio prijatelj. Bio je ljubazan i pristupa�an. Njegova toplina i za�titni�ki stav prema Janis pru�ali su utjehu na�im roditeljima,

posebice kad ju je odveo u Houston Avenue kako bi mogla u�ivati u lokalnim crna�kim barovima. Janis se vratila puna pri�a o susretima s crna�kim stanovni�tvom u gradu, �to joj je kao mladoj bjelkinji do tada bilo nepristupa�no. Odu�evljeno mi se povjerila: “Pri�ali smo s jednom starom gospo�om koja je pro�la puno toga i rekla je da sam stvarno prva liga, �ovje�e, ‘prva liga’! Ne mogu vjerovati!” Janis je �eznula za prihva�anjem crna�kog dru�tva, upravo od onih koje je njezino dru�tvo u srednjoj �koli opisalo kao heroje potla�enog dijela Amerike, koji su predstavljali putokaz njezina �ivota. Kad je Otis Redding umro, Janis i Sam Andrew cijelu su no� proveli slu�aju�i njegovu glazbu. Janis je rekla da je samo �eljela da je �uje kako pjeva i ka�e da je dobra. Janis se �epirila svojom ruskom bundom od risa. Nije bilo dovoljno �to je bunda prekrasna i �to se savr�eno uklapa u njezin imid�, ve� je imala i silno zanimljivu pri�u iza sebe. Razmetala se njome, pri�aju�i nam pri�u koju je ve�

ispri�ala �asopisu New York Times. “Jedna mi je cura u menad�erovu uredu, prema mom zahtjevu, prona�la i izrezala svaki �lanak u kojem sam ikad spomenula Southern Comfort, a zatim sam sve to poslala tvrtki i oni su mi poslali gomilu novca. Kako bi me bilo tko s imalo pameti �elio za svoju maskotu? Ah, �ovje�e, to je bila najbolja stvar koju sam ikad izvela – mo�ete li zamisliti da vas plate zato �to ste se dvije godine opijali?” Ponudili su Janis kupovinu kaputa prema njezinom odabiru. Oti�la je u skladi�te u New Yorku, kad je bilo zatvoreno za ostale kupce, i prebirala po nebrojenim kaputima. Mogla je odabrati bilo koji. Iz perspektive ju�nog Teksasa, daleko je dogurala. Kako je klima u Port Arthuru bila umjerena, nitko nije nosio bundu, samo ukoliko se �elio pokazati. Za Janis je poklonjeno krzno bila velika �ast. Sljede�i put kad sam vidjela Janis bilo je u emisiji “This Is Tom Jones”. Snimljena je 21. rujna, �ou je prikazan 6. prosinca 1969. Otpjevala je omiljenu pjesmu “Little Girl Blue” i duet s Tomom Jonesom “Raise Your Hand”. Vi�e od godinu dana nakon Janisine

smrti, mama je primila pismo djevojke iz Louisiane, koja je 334 rekla da jo srela Janis dok je radila kao njezina osobna asistentica na �ou loma Jonesa. Pobjegla je od ku�e i sanjala da postane glumica. ( Hi�la je u Los Angeles i nekoliko dana prije potpunog izgladnjivanja dobila posao na �ou. Njezin posao sastojao se u tome da pomogne lanis u svemu �to joj je potrebno. U pismu je stajalo kako je bila trudna i nije znala �to u�initi. Janis je, navodno, uzela djevojku pod svoje okrilje i stavila ju na autobus za povratak u Gulf Coast. “Ali, nisam razgovarala sa svojom obitelji otkad sam pobjegla”, rekla je zabrinuto. “Nije va�no”, rekla joj je Janis, “to je tvoja obitelj, voljet �e te i �eljeti da si s njima.” Janis je to mogla znati iz vlastitog iskustva. U pismu koje je stiglo mami nalazila se i fotografija djevojke s bebom koju je nazvala Janice. Pitam se nije li Janis prostrujalo kroz glavu kako bi i ona mogla sjesti pored

djevojke i vratiti se. Janisina karijera se nastavila vrtoglavo uspinjati. Hipiji su postali uobi�ajena pojava, poput prosje�ne djevojke iz susjedstva. Film Mon terey Pop je iza�ao i postigao je uspjeh u svibnju 1969., istog mjeseca Janisina fotografija je iza�la na prvoj stranici Neivsiveeka. Goli u sedlu je prikazan u srpnju, jo� jedan od mnogobrojnih alternativnih filmova, me�u kojima su bili i Alicein restoran i Ako… Usprkos trendu, film s najve�om zaradom 1969. godine bio je Herbie, film posve druga�iji od moderne kontrakulture. Propadanje pokreta iznutra bilo je vidljivo. Trideset i �est izloga zjapilo je prazno u Haightu. Preostalih 18 stavilo je �eljezna re�etke na ulaze, napisao je Charles Perry u The HaightAshbury. Dave Moriaty je rekao: “Tog prolje�a je u mjesec dana bilo 18 ubojstava.” U usporedbi s dinamikom 1966.-1967., rock and roll i dru�tveni pokret izgubili su smjer. Sve ve�a komercijalizacija promijenila je i nove bendove koji su proizlazili iz pokreta.

Prljav�tina koja je prekrivala ljubav i mir iza�la je na vidjelo u Altamontu, u Kalif orniji. Rolling Stonesi su zakazali besplatan koncert za kraj svoje turneje Amerikom 1969. godine. Otprilike 300000 ljudi se okupilo na trka�koj stazi Altamont. Ponovno su popratni uvjeti bili nezadovoljavaju�i i gu�ve su pokvarile uzbu�enje izazvano muzikom. U The Rolling Stone Illustrateti History oj Rock & Roll pi�e kako se “Altamont pretvorio u no�nu moru usputne droge, smrada zahoda, vatre, hrane i povra�anja, lo�eg ozvu�enja i naposljetku 335 brutalnog nasilja prema publici od strane Hell’s Angelsa, koji su bili opskrbljeni bilijarskim �tapovima i no�evima, a tvrdili su kako su ih unajmili kao za�titare (Stonesi u suradnji s Grateful Dead, za 500 dolara u pivu).” Potkraj dana jedan mladi� crne boje ko�e izvukao je pi�tolj i Angelsi su ga izboli no�em nao�igled svih prisutnih u publici. Jo� je troje njih umrlo na

Altamontu. Ono �to je zapo�elo u Montereyu i do�ivjelo vrhunac na Woodstocku, sru�ilo se i izgorjelo u Altamontu. I, kao da sve to nije bilo dovoljno, javnost je odbacila ideal obitelji-komune zbog iskrivljenosti i ludosti kulta Charlesa Mansona. Njegova grupa brutalno je ubila trudnu glumicu Sharon Tate i jo� �etvero osoba u njezinom domu. Raspu�tene emocije i oslobo�eno pona�anje pokreta imalo je lo�ih ispada posvuda. Jedru, zaigranu i drsku Janis zamijenila je razo�arana Janis, kojoj je dozlogrdilo da je svi gaze. Novinar je rekao: “Ali imam tako dobra nova pitanja. Reci mi ne�to o tvojoj pro�losti.” Janis je �esto uzvra�ala udarac udaljavaju�i se od samog pokreta koji ju je okrunio velikim po�astima. Dvojila je vjerovati svemu tome ili ne. Cesto je govorila: “Ja sam bitnik. Oni odbacuju dru�tvo i svijet ih je razo�arao. Bitnici vjeruju kako se stvari ne�e pobolj�ati – i zato �alju sve kvragu i ostaju u�lagirani”. Jednom je rekla:

“Slu�ajte, ja nisam glasnogovornica svoje generacije. �ak ni ne koristim acid, ve� pijem.” No tijekom “Dick Cavett showa” branila je hipije, rekav�i: “Vjerujem u mlade.” Pojavila se promi�ljenija Janis. “Jako �esto [novinari] ne pi�u toliko o mom pjevanju koliko o mom �ivotnom stilu”, citirao ju je Port Arthur News. “Jedini razlog koji mogu prona�i je taj �to ve�ina umjetnika ima jedan na�in umjetnosti i drugi na�in �ivota. Kod mene su ta dva na�ina jednaka. Sve je to proiza�lo prirodno iz na�ina na koji volim slobodu, koja je potrebna i tra�ena. �eljela sam isto �to se doga�a u muzici i slu�ajno sam imala prikladan glas. Klince sve to zanima jer je poput grafi�kog prikaza – �to se doga�a kad se ljudi stvarno prepuste i budu ono �to zaista jesu.” Janis je nastupala u Hollywood Bowlu 23. rujna. Bilo je to vrijeme velikih uspjeha, uljep�ano prisutno��u tete Barbare. Barbara je na doga�aj do�la �ele�i oboriti s nogu u stoli od

nerca. Ponosno je sjedila 336 li prvom redu. Janis je zaustavila �amor u publici, pogledala prema Hi! bari, nasmijala joj se s ljubavlju i rekla: “Ako otkriju da si mi teta, unistit �e� mi imid�.” Stigla je u Austin, Teksas, 19. listopada i izgledala “veli�anstveno nemarno sa svilenim �alom, bijelim �e�irom od imitacije krzna i i i.io�alama boje lavande”, pisao je Austin American Statesman. Pjevala je za 7000 “mahnito uzbu�enih” ljudi u Gregory Gymu. Bilo je to katarzi�no iskustvo za publiku i zvijezdu. Janis je rekla: “Ovdje sam i�la u �kolu, ali se nikada nisu ovako pona�ali prema meni.” Kona�no je imala osje�aj tople dobrodo�lice koji joj je bio potreban. Ali, nije sve bilo kako treba. John Cooke je kasnije, ujesen, iznio sumnje vezane za scenu i

povukao se s polo�aja organizatora turneje, rekav�i kako “jednostavno vi�e nije zabavno”. Te je godine Janisino konzumiranje alkohola vidljivo utjecalo na njezin nastup. Svatko s imalo znanja o bolesti alkoholizma mogao je uo�iti znakove u njezinom pona�anju. Probudila bi se ujutro nakon izlaska i upitala Lindu: “Kako smo ju�er do�le ku�i?” Rupe u pam�enju bile su samo jedan od znakova da je pre�la prihvatljivu razinu konzumiranja alkohola. Janis je govorila kako prije nastupa pije samo kako bi se malo opustila. Kao �to su muzi�ari u�timavali svoje instrumente, tako je Janis pila kako bi njezine emocije i adrenalin potekli. No njezino pretjerano konzumiranje alkohola pokazalo se kad je pila i izvodila ludosti. Jednom prilikom odvezla se do autobusne stanice sa Snookyjem, zaustavila svoj Porsche i pozvala sve koji se �ele zabavljati. “Dvoje za van!”, smijao se Snooky, prisje�aju�i se kako je Janis bila “posve slobodna”. U New Yorku je oti�la u

Max’s Kansas City, u koji su zalazili Andy Warhol i prijatelji. Jedan od njih ju je tako lupio da je zavr�ila pod stolom tijekom verbalne i fizi�ke prepirke. Janis i bend su 5. listopada nastupali u Winterlandu, u San Franciscu, gdje ih je Ralph Gleason uni�tio. Bio je to posljednji nastup Johna Cookea s njom, mislio je da je shvatila kako drzak crna�ki blues zvuk ne�e biti javno prihva�en. 337 Snooky je ljutito reagirao govore�i o tim danima. Smatrao je kako su Ralph Gleason i lo�i �lanci u novinama utjecali na to da Kozmic Blues Bandu ne pripadnu zasluge za pomaganje Janis u njezinom razvoju pjeva�ice. To je bio bend koji je bio uz nju na uspje�noj europskoj turneji, pa ipak sva priznanja koja su tamo dobili pokazala su se bezvrijedna u SAD-u. Sa�eo je Janisinu odluku o raspu�tanju benda, rekav�i kako je “Kozmic Blues bio malo presna�an za Janis. Nikada nije

bila dovoljno opu�tena uz njih, jer je znala da je bend bio bolji od nje, glazbeno superiorniji.” Janis je imala bliski susret s narednikom vatrogasaca u Houstonu tijekom koncerta u Houston Coliseumu 26. listopada. Na mnogobrojnim koncertima tijekom turneje upozoravala je publiku da ne reagira pretjerano. Ponekad je upozoravala klince na njihovo plesanje jer su policajci sa strane �ekali da ih “natamburaju”. U Houstonu je vatrogasac u�etao na pozornicu tijekom njezine izvedbe “Ball and Chain”, rekav�i: “Gospo�ice Joplin, �eljeli bismo vas zamoliti da ka�ete publici da se pomakne unatrag i smiri.” Janis je prestala pjevati i bend se sti�ao. Stajala je zure�i bez puno razumijevanja prema Paulu Carru iz houstonske vatrogasne postrojbe. Spustila je mikrofon, prekrila ga rukom i rekla Carru �to misli o njegovoj zamolbi. Janis je dovr�ila pjesmu i napustila pozornicu, mrmljaju�i si u bradu. Policija i vatrogasci su se okomili na sve koncerte

diljem zemlje. Bili su uznemireni potencijalnim problemima koji bi mogli izbiti tijekom koncerta kad bi na tisu�e mladih stajalo na stolicama i divljalo u ogromnim dvoranama. Ljudi su mogli ostati zaglavljeni. Houstonska scena gotovo se u potpunosti ponovila u Tampi na Floridi. Na tom su koncertu policajci izvadili megafon kako bi prekinuli “Try”. Janis se zaustavila i uzvratila: “Znam da ne�e biti nikakvih problema ukoliko jednostavno oti�ete!” Odbili su napustiti pozornicu i, kad su ponovno upotrijebili megafon, Janis je poludjela. Umjesto da spusti mikrofon i opsuje policajca, kao �to je to u�inila u Houstonu, Janis je ispunila zrak u Floridi kletvama i uhi�ena je. Odveli su je sa scene i pritvorili zbog vrije�anja slu�bene osobe u javnosti. Njezino obja�njenje novinarima bilo je: “Na pozornici mogu 338 re�i �to god �elim. Ne brine me �to sam bila uhi�ena, jer sam barem uzbudila veliki broj

klinaca.” Njezino uhi�enje zabilje�io je i �asopis Time 28. studenoga. Pro�itala sam ga i osjetila knedlu u grlu. �to se to doga�a s mojom sestrom? �to je imala na umu? Njezine promjene u pona�anju primijetili su ljudi koji su pratili scenu. Robert Somma je ujesen 1969. napisao �lanak o Janis u Drama Review “Rock Theatrically”. Somma je napisao: “Najprije se Janis oslanjala na svoj raspon i volumen; zatim se, uspinju�i se ljestvama popularnosti, malo opustila, dodala nekoliko rekvizita na pozornicu (pi�e i nesta�no izra�avanje) i uz neizbje�an umor i poziranje njezin nekada sirov, ali zadivljuju�i stil, postao je ukru�en, cini�an i neuroti�an. �inilo se da gubi dodir sa sobom u prevelikom kontaktu s kojim je bila suo�ena.” Mo�da se u potrazi za svojom glazbom nakon Big Brothera Janis poku�avala izdi�i iznad “bluesa bijele djevojke”. Jo� je opona�ala one koje je

idolizirala i tako se na�la u tranzicijskom periodu muzi�kog izra�avanja. Godine 1969. osjetila je izazov da osmisli novi autenti�ni bjela�ki stil koji ima du�u. Te je jeseni Albert poslao Janis lije�niku dr. Edmundu Rothschildu, internistu kojeg su �esto posje�ivali Albertovi klijenti. Dr. Rothschild je otkrio kako je Janis �ivahna, energi�na i uzbudljiva mlada dama. Upala je u njegov ured odjevena u svjetlucavu bluzu i s perjem u kosi. Rekla mu je kako �eli prekinuti s uzimanjem heroina, iako se ne smatra te�kom ovisnicom. Uzeo je detaljnu anamnezu i pregledao je, ni�ta nije bilo neobi�no. Smatrao je kako je njezino kori�tenje heroina samo povremeno i neredovito. Mnogi korisnici heroina koriste ga kako bi izbjegli psihi�ku bol. Upotreba koju je Janis opisala dr. Rothschildu bila je posve suprotna. Rekla je da heroin koristi nakon koncerta, uzbudljivog uspjeha. Mo�da je koristila heroin na isti na�in kao i ovisnici o speedu, kako bi izbjegli depresiju nakon �to se djelovanje speeda po�inje smanjivati, kao

na�in da se ponovno vrati u �ivot. Mo�da je Janis koristila heroin kako bi ju spustio s adrenalinskih visina do kojih bi se uzdigla tijekom nastupa, kako bi prona�la malo mira nakon intenzivnog iskustva koje je imala na pozornici. 339 Janis je smatrala kako je njezino konzumiranje alkohola problem i doktor se slo�io s njom. Svakodnevno je konzumirala alkohol u velikim koli�inama. Iako su rezultati pretraga njezine jetre bili normalni, objasnio joj je komplikacije do kojih bi moglo do�i ukoliko nastavi piti istim tempom. U to je vrijeme bila jako mr�ava i opisala je dr. Rothschildu svoju stravi�nu prehranu. Jela je jako puno nezdrave hrane i slatkog. Alkoholi�ari �esto �ive u stanju hipoglikemijske reakcije na konzumirani �e�er, �ude�i ponovno za �e�erom koji im daje energiju, a zatim energija naglo pada kad u�inak �e�era oslabi, i cijeli ciklus zapo�inje iznova. Alkoholi�ari se �esto lo�e hrane, zamjenjuju

zdrave kalorije iz hrane nezdravima koje sadr�i alkohol. Janis nije bila spremna obra�unati se s alkoholom, hrabro izjavljuju�i kako su laboratorijski testovi pokazali kako je s njom sve u redu. Usmjerili su se na njezinu �elju da prestane uzimati heroin. Dr. Rothschild je naglasio opasnost onoga �to je radila, jer nikada ne�e mo�i znati �isto�u droge koju unosi direktno u tijelo. Nije smatrao da je fizi�ki ovisna o heroinu u tom trenutku, ali joj je predlo�io kori�tenje metadona kao sigurnog na�ina skidanja s droge. Propisao joj je dovoljno metadona za tjedan dana. Metadon onesposobljuje ugodan u�inak heroina i zaustavlja potrebu koju ovisnik osje�a. Heroin ne privla�i ovisnike samo zbog omamljuju�eg u�inka, ve� i zbog popratnih u�inaka na tjelesni sustav. Ovisnici koji su se skinuli i ponovno se vrate na heroin izjavljuju: “Sada se ponovno osje�am normalno.”

Oni koji su se uspje�no oporavili smatraju kako je prestanak uzimanja droge nedovoljan; treba promijeniti prijatelje i dru�tvene aktivnosti. Umjesto zabavljanja u grupi, koje poja�ava �elju za kori�tenjem droge, nekome tko se oporavlja od uzimanja potrebno je dru�tvo koje podr�ava apstinenciju. Janis je, �ini se, i bez poznavanja ovih �injenica napravila upravo to. Ona i Pat Nichols su imale dogovor. Obje su odlu�ile prestati uzimati heroin. Smatrale su da bi ih njihova nedovoljna snaga ko�ila. Odlu�ile su da se ne�e vi�ati dok obje ne budu �iste. To je bio po�etak. Prestati koristiti ne�to �to izaziva toliku ovisnost kao heroin bio je proces s vi�e faza. Janis je poku�avala, ali tek se pribli�ila 340 ” novnom problemu. Jo� je izmi�ljala razloge zbog kojih je droga l’il.i dobra za nju. Janis je smatrala da lije�nici izjedna�uju psihi�ko

Ii.ivije s dru�tvenim konformizmom. Svoj izbor je vidjela ili u 11.11 n i stanju �ivotnog stila koji joj je donio tolika priznanja i pona�anju l’nput u�iteljice u na�em gradu, ili nastavljanja s navikama koje je I >< iku�avala promijeniti. Na�in na koji si je prikazala odabir gotovo u je primorao da odbaci oporavak kao mogu�nost. Trebala se vratiti u dane kad je pisala stihove poput: "I got no reason for living/Got no cause to die/Got to find a middle road". Postavljalo se pitanje je li sposobna odre�i se ne�ega kako bi prona�la sretniji put? Kad se Janis nakratko vra�ala u Kaliforniju, osje�ala je koliko joj nedostaje cimerica Linda Gravenites. Linda je jo� bila u Europi i nije nimalo �eznula za povratkom u Janisin �ivot kojim je vladala droga, lanis je pisala Lindi i nagovorila ju da se vrati u Marin. Namamila ju je pri�ama o napu�tanju droge i novom �ivotu. Prema jednom od pisama koje ima Myra Friedman, planirala je �etnje �umama, jogu i satove klavira, pa �ak i satove jahanja. Njezino

romanti�no vi�enje �ivota bez droge bilo je samo zanemarivanje zadataka s kojima se trebala pozabaviti, izme�u ostalog i neprestanim konzumiranjem alkohola. Najve�a konstruktivna promjena koju je napravila bila je kupnja ku�e. Janis je kontaktirala Eda, prijatelja tete Barbare, i poslala ga da pro�e�lja podru�je i prona�e joj posebno uto�i�te. Prona�ao joj je savr�en dom u Larkspuru, malenoj zajednici u okrugu Marin, preko puta mosta Golden Gate u San Franciscu. Bilo je to brdsko naselje s velikim brojem malenih cestica, koje su se uvijale kroz i oko brda. Smje�tena na kraju slijepe ulice na brdovitom, �umovitom podru�ju, ku�a je imala otvoreni pogled prema �umi. Bila je to prava ku�a rock-zvijezde toga vremena: puno verandi kroz koje su rasli mamutovci i puno stakla. “Bilo je to podru�je West Baltimore, pored ulice koja se zvala Shady Lane, �to je beskrajno veselilo Janis”, rekao je Bob Gordon. “Oduvijek je govorila kako �eli �ivjeti na Shady Laneu.” Janisin glazbeni ukus

postajao je mek�i. Spontano je po�ela izvoditi Kris Kristoffersonovu “Me and Bobby McGee” u studenome tijekom 341 nastupa u Nashvilleu. Prijam je bio pun entuzijazma. Dao joj je novo usmjerenje. Kozmic Blues Band je imao zadnji nastup u Madison Square Gardenu 19. prosinca 1969. Bio je to veliki uspjeh. Odu�evila je publiku i natjerala ih na skakanje onako kako je najvi�e voljela. Clive Davis je nakon nastupa organizirao proslavu za Janis. “Izgledala je jako lo�e”, prisje�a se John Cooke zabave. Mislio je: “E, pa, ba� mi je drago da sam napustio turneju na vrijeme. Nisam �elio vidjeti kako joj se ovo doga�a.” Promjena je bila te�ka, pogotovo kad je dio nje koji je �elio promjenu bio opkoljen ubita�nom bodljikavom �icom heroina, alkohola i statusa superzvijezde.

Janis je cijeloga �ivota �eznula za slobodom. Bio je to njezin transparent, njezin ma�, njezin najponosniji opis i najneshva�eniji cilj. Mislila je da biti slobodna zna�i �initi ono �to drugi ne �ine. No to je tako�er zna�ilo slobodu da se to ne �ini. Janis 1969. nije mogla odlu�iti ho�e li odraditi i odglumiti svoju ulogu divlje �ene, koja mo�e �to god ho�e. Morala ju je odraditi. Janis je do 1969. nau�ila mnoge lekcije. Izbjegavala je odgovornosti vezane za svoju karijeru, prepu�tala odluke mnogobrojnim stru�njacima i izgubila dodir sa samom sobom. Njezin raspored turneje preuzeo joj je osobni �ivot. Nije imala vremena za razvoj i odr�avanje veza. Izgubila je kontakt sa svojim imid�em i vjerovala je tisku ono �to je govorio o njezinoj jedinstvenosti. Provocirala je ispade koji joj nisu donosili �eljenu potvrdu. Janis je po�injala shva�ati da mora unijeti promjene. Do prijelomne to�ke do�lo je 1969. godine. 342

Odmor, ljubav i promjene u grupi I don’ want much out of life I never wanted a mansion in the South I just wanted to find someone sincere Who treated me like he talks One good man… JAMS JOPLIN, “One Good Man” Janis je po�etkom 1970. napokon imala malo slobodnog vremena nakon napornih dana provedenih na turneji. Imala je vremena za sre�ivanje �ivota, planiranje novih poslovnih poteza i opu�tanje. Zapo�ela je novo razdoblje ludom zabavom koju je priredila u svojoj ku�i krajem prosinca 1969. To nije bila divlja zabava. Proizvela je kontrakulturni ekvivalent otmjene gala

zabave. Hranu su dostavili i konobari u bijelom koji su poslu�ivali i miksali sve �to se od njih tra�ilo. Bio je tu jo� jedan, manje elegantan dio zabave; rock and roll skupina koja nije mogla odustati od ekscesa. Nekoliko uzvanika oteturalo je u �umu, kako bi omamljeni vodili ljubav ispod drve�a. Ostali su povra�ali i zaspali ispod drvene verande. Zabava je bila barem poku�aj da bude otmjena. 343 Janisina ku�a u Larkspuru je bila jako udobna. Sva je unutra�njost bila od mamutovca. Zidove su prekrivala klizna staklena vrata. Kroz njih je vanjsko okru�enje dopiralo u ku�u i plijenilo pogled nalik na mnogobrojne slike. Janisin dom nije se uklapao u razmetljiv, divlji imid� kakvim je predstavljena u tisku. Tamo nije bilo neonskog svjetla. Janis je ukrasila ovaj novi simbol svog dolaska viktorijanskim namje�tajem i orijentalnim

tepisima. Odabrala je tople boje i mekane materijale koji su se uklapali u hipijevski etno umjetni�ki stil tog doba. Ku�a je bila prepuna stvar�ica – koje je kupila impulzivno samo zato �to su joj se svi�ale. 23. sije�nja 1970. Draga obitelji… Uspjela sam napuniti – ups -27. ro�endan, a da nisam ni osjetila. Ovih dana ne radim ni�ta posebno – samo u�ivam u ku�i. Upravo protje�e prvi mjesec navodnog tromjese�nog odmora, koji bi se na kraju mogao pretvoriti u mjesec i pol dana dugi odmor. Uzdah. Ah, smije�na je ta igra… kad si nitko i siroma�an, nije te briga – mo�e� se opustiti, ali kad do�e� do odre�enog polo�aja, s malo novca, po�inje� se �uriti ne bi li ga jo� dobio i onda kad postane� broj jedan, mora� se stvarno polomiti kako te nitko ne bi sustigao! Sustigao?1. Prije dvije godine nisam ni �eljela ne�to

sli�no! Ne, to nije posve to�no. Tra�ila sam, primje�ivala. Kad postigne� odre�enu razinu talenta (a samo nekolicina ima takav talent), odlu�uju�i faktor je ambicija, ili kako ja na to gledam, koliko ti je sve to uistinu potrebno. Potreba za ljubavlju i potreba da bude� ponosna na sebe… i pretpostavljam daje to ambicija – nije sve u iskvarenoj �elji za polo�ajem, mikrofonom ili novcem, mo�da je sve to zbog ljubavi. Puno ljubavi! Ha… Imam prekrasne radove po ku�i – de�ki su poluumjetnici, polustolari – pretvaraju obi�an i nezanimljiv zid u suncem obasjan bar napravljen od dasaka mamutovca s prekrasnim nizom polica koje izranjaju s obje strane – sve je puno drvo i blagih linija. Stvarno se ne mo�e opisati – poslat �u vam slike kad dovr�e. 344 /y’fl odlazimo u velja�i na karneval u Rio. Jeste li vidjeli Black Orpheus? Tamo se sve dogodilo –

prete�e Mardi Grasa. Cijeli grad slavi tjedan dana – ple�u�i na ulicama! I mi zbog toga idemo tamo… Imam novog malog bijelog psi�a – Georgeovu k�erku. Ukoliko odlu�ite oploditi Lady, �eljela bih jedno �tene, �elimo puno pasa! Linda posebno tra�i ruskog hrta. Upravo je stigao u�itelj klavira, moram i�i. Puno vas volim i hvala na pozivu!!! S ljubavlju, Janis Psi su visoko kotirali na listi neophodih kupnji. Janisin prekrasan mje�anac George bio joj je glavno upori�te tijekom �ivota u Kalif orniji. Odan i prepun ljubavi, svuda ju je pratio. Jednoga dana krajem 1969. odvezla gaje u grad u svom Porscheu i on je sko�io kako bi se nakratko pro�etao. Janis je na lokalnoj radiostanici zatra�ila pomo� u potrazi za Georgem, ali dobila je samo nekoliko nejasnih glasina. Ponekad

je mislila kako ga je oteo netko od obo�avatelja i pokazivao naokolo kao poklon koji je mu je ona dala. Janis je shvatila kako nikada vi�e ne�e vidjeti Georgea. Kao mnogi ljudi suo�eni s gubitkom koji ne mogu prihvatiti, Janis je poduzela korake kako bi ubla�ila svoju ranjivost. Umjesto zamjenjivanja Georgea drugim psom, nabavila je nekoliko mje�anaca iz �tenare, kao i �istokrvne pse odabrane na izlo�bama pasa. ” Ku�a joj je bila lijepa i ukusno ure�ena”, rekao je Nick Gravenites, “nije bila previ�e ili premalo ure�ena. Uvijek sam se osje�ao dobrodo�ao. Imala je zabave, ne mislim na cjelono�na ban�enja, ve� na popodnevna dru�enja uz votku i sok od naran�e. Voljela je svoj dom i svoje pse.” Janisina cimerica Linda Gravenites vratila se s produ�enog boravka u Europi. Uz njezinu pomo� Janis se poku�ala ponovno vratiti na “srednji put”. Poku�ala je odbaciti heroin u prosincu i nastavila se

345 truditi. Posjetila je nekoliko lije�nika i koristila Dolophine, lijek koji umanjuje �elju za drogom. Neki su dani bili �isti, ostali ba� i ne. Janis i Linda su odlu�ile zajedno oti�i na karneval u Brazil. “Odlazak u Rio trebao je biti bez droge”, objasnila je Linda, “kako bi se ludo zabavile i bez toga.” Linda nikada nije propustila priliku da jasno ka�e Janis �to misli o drogi – mrzila ju je! Do�lo je do toga da je svaki put kad bi Janis u�la u svoju sobu i zatvorila vrata, Linda zadr�ala dah sve dok se ne bi ponovno pojavila. Janis je znala da treba prestati, samo nije znala kako. Uistinu, ve�ina ljudi koje je poznavala poku�avali su prekinuti. Epidemija heroina 1968. i 1969. pretvorila se u bitku za odvikavanje 1970. Po�etkom 1968. godine, 60 posto uhi�enja na Haightu bilo je povezano s heroinom ili speedom, a ne marihuanom. Dvije godine kori�tenja po�ele su izlaziti na vidjelo. Ljudi su se o�ajni�ki �eljeli skinuti.

O�ito je da su se stvari mijenjale. Minica je sedamdesetih zamijenila suknju koja je dosezala do polovice lista. Predsjednik Nixon je povukao oru�ane snage iz Vijetnama. Nezaposlenost je porasla na 6 posto i osamnaestogodi�njaci su dobili pravo glasa. United Farm Workers dobili su podr�ku uzgajiva�a loze u Kaliforniji. Beatlesi su izveli pjesme “The Long and Winding Road” i “Let It Be”. Janis je telefonirala i objavila uzbudljiv plan o posjetu Riju i karnevalu. Starci su poku�ali biti puni podr�ke, nadaju�i se da �e se zabaviti. Ali kad malo promislim, kad se tata susreo s Karleen u du�anu, rekao je: “Ne znam za�to se uop�e trudi i�i u Brazil. Na kraju �e se samo napiti, a to bi mogla bez problema i kod ku�e.” Karneval u Riju je slu�beno zapo�eo u petak nave�er, 6. velja�e, i trajao do srijede ujutro, 11. velja�e. U stvarnosti, doga�aji traju dva tjedna. To je ritual koji prethodi razdoblju korizme, u pripremi za post i pokoru. U to se

vrijeme sve normalne aktivnosti u zemlji zaustavljaju, posebice u Riju. Svakodnevne parade, od polovice poslijepod-neva sve do zore, povla�e strance na ludi ples sambe na ulicama. Neki su u zanimljivim kostimima, no ve�ina, zbog vru�ih brazilskih ljeta, ima jako malo toga na sebi. �ene �esto pokazuju svoju seksualnost u erotskim haljinicama. Srame�ljivost je jedino �to na karnevalu nije odobreno. To je vrijeme osloba�anja potisnutih emocija i otpu�tanja 346 ’’’ I i 11. Karneval nije samo serija doga�aja. To je stanje uma, poku�ava � � posti�i ponovno ro�enje uz poku�aj osobnog prepu�tanja. Nave�er ima velik broj balova za srednju i vi�u klasu. Janis i I nula prisustvovale su Municipal Ballu, na kojem je svaki uzvanik morao biti sponzoriran. Janis je uspjela dobiti pozivnicu aristokrata icbrne kose, gospodina Mayoa. Njegov joj je poziv omogu�io ulaz u predsjedni�ku

lo�u. Nevjerojatno! Nalazila se u stranoj zemlji i njezin joj je uspjeh omogu�io takvu �ast. No jednom kad se na�la u predsjedni�koj lo�i, postalo joj je jasno da je ona na drugom dru�tvenom stupnju. Netko je od nje zatra�io da napusti mjesto /.bivanja. Janis je uz svoj tipi�no siguran nastup – navodno je prolila �a�u �ampanjca u lice izbaciva�a – i iza�la. Kad su se napokon na�le me�u obi�nim ljudima – Janis i Linda su se ludo zabavile, ple�u�i i smiju�i se cijelu no�. Na pla�i je Janis nosila bikini s tamnim otiscima ruku na bijeloj podlozi. Strate�ki pozicionirani na ga�icama i grudnjaku, kao da su obuhvatili njezino tijelo tamo gdje je trebalo. Mr�av momak se zagledao u Janis i njezin kupa�i kostim. Upravo se vratio s jedno i pol godi�njeg istra�ivanja rijeke Amazone u brazilskoj d�ungli. Izgledao je grubo, divlje i iskusno. “Hej, slatkice”, rekla mu je Janis na svoj mladena�ki zabavan na�in kojim se obra�ala nepoznatima. No ovaj mladi� zapo�eo je razgovor i uskoro su

se Janis i Linda dru�ile s Davidom Niehausom i njegovim prijateljem s proputovanja Benom Beallom. Janis je oduvijek �eljela mu�karca koji �e ju voljeti zbog njezine du�e. �eljela je nekoga tko �e vidjeti vi�e od vanjskog sjaja, bilo da je to poznata pjeva�ica ili bitnik umjetnica. U Davidu Niehausu je to prona�la: “David je bio stvarna osoba”, rekla je Linda, “jedan od rijetkih u kasnijem dijelu njezina �ivota.” Nakon mora jednono�nih provoda, zapo�ela je pravu ljubavnu vezu. David i Ben su se poznavali jo� od koled�a, zajedno su istra�ivali nakon �etverogodi�njeg intenzivnog �ivota i diplome. David je bio de�ko iz Cincinnatija, iz obitelji vi�e srednje klase, studirao je komunikaciju na Notre Dameu. Bio je atletski gra�en, 186 cm, 90 kilograma, sme�e kose i zelenih o�iju. David se nakon koled�a priklju�io

347 Mirovnim snagama i radio je u malenom selu u Turskoj. Smatrao je da kroz putovanja mo�e razbiti uvjetovanje ameri�ke kulture i postati slobodan od prosudbi. Poku�ao je studirati pravo, u trenutku kad je sreo Janis bio je na odmoru. Prisustvovao je Woodstocku, zatim oti�ao u Peru, pa do rijeke Amazone, a nakon toga produ�io do Rija, kako bi se susreo s Benom Bellom. Ben je zavr�io me�unarodni studij na Notre Damu, nakon kojeg se pridru�io marincima. Nedavno je iza�ao iz vojne bolnice, oporavljaju�i se od vi�estrukih ozljeda koje je zadobio od eksplozije granate. Dva dana nakon �to su se Janis i David upoznali, David joj je rekao: “Zna� da li�i� na onu rock zvijezdu Janis Joplin.” Zastala je, okrenula se i rekla: “Ja jesam Janis Joplin.” Nije li iz toga jasno da je David volio Janis kao osobu, a ne njezin imid�? Nije ni shvatio tko je ona kad mu se po�ela svi�ati! David je bio dobar �ovjek, ali

prenapet da bi mogao biti nje�an. Njegov glas nikada nije podrhtavao, odra�avao je vrstu smjelosti koja ga je poslala oko svijeta i zbog koje je postao kapetan yacht kluba godine, New York Boata. De�ki su se ubrzo preselili u hotel s djevojkama, u velike sobe koje su gledale prema pla�i. Zatim su se odlu�ili dobro zabaviti. David i Ben su ve� neko vrijeme bili u Riju, tako da su ga dobro poznavali. Bili su razo�arani karnevalom, smatraju�i ga prekomerci-jalnim da bi bio zabavan. I tako se grupica zabavljala lutaju�i no�nim paradama i posje�uju�i barove odjeveni u kostime. Janis je odbacila heroin dok je bila u Brazilu i David joj je pri tome pomogao. Dr�ao ju je tijekom simptoma povla�enja – slabosti, nesanice, zime i valova hladno�e, koji zajedni�ki imaju naziv “cold turkey”. Bio je to dan pakla, nakon kojega su uslijedila dva neznatno bolja. No upalilo je. Bila je �ista. “Stvarno sam ju volio. Bila je divna djevojka, jo� je u mom srcu”, rekao je. “Janis je odabrala heroin jer nije

mogla pobje�i od svih osje�aja koje je u njoj izazvala publika na njezinim koncertima.” Rekao je da je Janis bila hipersenzibilna prema ljudima koji je okru�uju, tako da nije mogla isklju�iti emocije �ak i kad nije bila na pozornici. “Albert joj je poslao nekoliko telegrama u kojima je stajalo – vrati se na posao.” David je bio ponosan na Janis, koja mu je odgovorila: 348 ” No. I nemoj mi nabijati gri�nju savjesti.” Odlu�ila se vratiti kad bude ‘.premna. Sada je ona imala konce u rukama. “Oti�li smo u d�unglu”, nastavio je, “nismo imali ni�ta osim novca kojim smo planirali kupiti stari namje�taj za njezinu ku�u. Bila |t> sasvim uz mene.” Na svezanom vise�em krevetu u d�ungli, dok se povjetarac poigravao njezinom valovitom sme�om kosom, Janis je pjevala “Me and Bobby McGee” samo za Davida. “Tek dva

bitnika na cesti”, opisala je kasnije to iskustvo. No ipak nije mogla pobje�i od svoje uloge. Prvo selo u koje su u�li nakon nekoliko tjedana provedenih u brazilskoj d�ungli imalo je uklju�en jukebox kad su pro�li pored autobusne stanice. Bio je to Janisin glas koji je, uz zvukove pjesme s njezinog albuma “Kozmic Blues”, ispunjavao ju�noameri�ki zrak, hladan tu� stvarnosti nakon idili�nog putovanja. Janis je napravila tijekom svog boravka u Brazilu jedan poslovni potez: vidjela je kako se tamo nikada nije odr�ao rock and roll koncert, tako da je odlu�ila da �e ga ona prva odr�ati. Sve je bilo spremno za nastup kad se popela na Davidov motor u bikiniju, zamotana u vre�u za spavanje i spremna za putovanje do mjesta zbivanja. Koncert je bio zakazan na pla�i pet sati sjeverno od Rija. Naslonila je glavu na Davidova le�a i spavala dok su se vozili. Uspinju�i se na bre�uljak, skrenuo je kako bi izbjegao neravninu

na sredini ceste. Zako�io je i motor se poskliznuo ispod njih, prevrtali su se neko vrijeme. Janis je udarila glavom o rub kolnika i ostala nepomi�no le�ati. Netko je pro�ao u Volkswagenu i odveo ih u bolnicu. Imala je potres mozga i nije mogla nastupiti. Janis i David su satima razgovarali u Brazilu, pripovjedaju�i si o svojim �ivotima. Janis je pri�ala o va�nosti napredovanja u glazbenom poslu i kako je prvi put osjetila uspjeh u Threadgillovu baru u Austinu. Rekla mu je kako je ranije u �ivotu bila jako debela. Jela je jer je bila u strahu i mislila da vi�e ne�e imati �to. Zatim je postila i nije gotovo ni�ta unosila u tijelo, to joj je dalo snage da naposljetku uspije. Testirala je svoj strah i uzdigla se iznad njega. Spoznala je cikluse u svom �ivotu i njihovo zna�enje. 349 Ljubavnici su se planirali vratiti zajedno u Kaliforniju, no prilikom kontrole putovnica

prona�li su neispravnost u Davidovim dokumentima – ostao je du�e od isteka vize. Janisino razjareno pona�anje nije pomoglo, iracionalno je vikala na carinicu: “Ti si pi�ka, a ovo je usrana zemlja!” To je bilo sve �to je slu�benicima trebalo da joj poka�u tko ima vlast. Davida su zadr�ali dva dana. Janis nije bilo dopu�teno ostati s njim. Spakirali su ju i poslali na rezerviran let za Kaliforniju. Za nekoga tko ima tako malu vlast nad razumom kao Janis, ovo je bila savr�ena izlika da si ubrizga heroin tijekom promjene leta u Los Angelesu. Kad je stigla u San Francisco, ve� je bila u�lagirana. Sto je David mogao re�i kad je stigao dva dana kasnije i ugledao sivog duha od �ene? Da ne spominjemo kaos koji je vladao na rock sceni San Francisca. Bilo je to dovoljno da zaprepasti bilo koga, no �inilo se da David zna tko je. Janis je bila izgubljena.

Gledati Janis kako si ubrizgava heroin bilo je za Davida te�ko, iako se �inilo da se mo�e s time nositi. Prihva�ao je alkohol, za koji je smatrao da dopu�ta ljudima da se suo�e sa stvarima s kojima se ina�e ne mogu suo�iti. Smatrao je da je heroin poput alkohola, samo ja�i. Jednom kad se na�ao u krvi, ni�ta vi�e nije bilo va�no, cijelo se tijelo opustilo. Bio je potpuno protiv toga, ali mu je bilo jasno za�to ga Janis koristi. Pa ipak, droga ga je natjerala da ka�e: “Du�o, ne znam koliko �u dugo mo�i izdr�ati ovo.” Svi emocionalno osciliraju. Ponekad nam �ivot izgleda jasan i lak, dok je drugi put nepremostiv. Janis se uz sve to trebala suo�iti s ludim rasporedom i satima koje je zahtijevao njezin poziv. Mogla je biti jako zaposlena i izvan doticaja sa svim prijateljima nekoliko mjeseci i zatim biti slobodna nekoliko tjedana. Njezine su promjene raspolo�enja bile uvijek pogor�ane kori�tenjem alkohola i drugih droga. Njezin �ivot o�ito je imao trenutke velikih uspjeha. Kad je bila na vrhu, bila je ispunjena sre�om, a kad

nije, bila je prepla�ena. No Janis je poku�ala odr�ati intimnu vezu s Davidom. Pripremala mu je doru�ak, trljala mu le�a kad se kupao i satima razgovarala s njim o bilo kojoj temi. Bio je to �ovjek koji joj je priznao: “Najbolji su 350 mi prijatelji knjige.” David je poznavao mek�u stranu Janis: “�inila i ne sretnim. Nitko se nije za mene brinuo prije toga… Nitko me prije nije volio osim mame.” Zabavljali su se zajedno. Voze�i se u Janisinu Porscheu, pro�li u pored Muddyja Watersa na cesti. Janis ga je dozvala: “Hej, do�i!” 1 ‘roveli su nekoliko dana zajedno pale�i jointove, piju�i i zabavljaju�i c. Uvijek je oko njih bilo ljudi, dobrih ljudi. “Jedne smo se no�i probudili”, pripovijeda David, “i �etiri ili pet Hell’s Angelsa je bilo na

acidu i s pi�toljima za pojasom, u�li su u kuhinju i pojeli sve iz hladnjaka. ‘Du�o’, rekla je Janis, ‘izbaci ove de�ke van.’ Ustao sam, obukao se i u�ao u dnevni boravak, a tamo su me prostrijelili pogledima koji su govorili: ‘Tko je ovaj �upak?’ Vratio sam se i rekao: ‘Oh, du�o, ne �eli� da to u�inim. Petorica su.’ ( )nda je Janis otvorila vrata i izjavila: ‘Ba� ste �upci, jer ste pojeli svu moju hranu, a trebali biste znati da to nije u redu. Sto radite ovdje u ovo doba jutra i za�to dr�ite mene i mog de�ka budnima?’” Janis je u trenutku pretvorila te gorostase u prepla�ene male de�ki�e, koji su se posramili zbog svoje nepromi�ljenosti. Poslije se u kuhinji na�lo pet papirnatih vre�ica, a njihov je sadr�aj pomno raspore�en u hladnjaku.” Janis i David su oti�li u L. A. i zavr�ili u studiju, gdje su se zavukli u �ator koji ne propu�ta zvuk. Dijelili su bocu tequile, dok je Janis otpjevala osam ili devet pjesama svojim prekrasnim glasom, samo za Davida.

David se borio s idejom da ostane s Janis tra�e�i smisao u svom �ivotu. Zatim, kad se vratio u Larkspur nakon dvodnevnog skijanja u Heavenly Valleyu, otkrio je Janis u krevetu s ljubavnicom, Peggy Casertom. Dva dana? Nije li mogla biti vjerna na dva dana? Ali ne, David nije imao zahtjeve prema Janis i to je bilo doba slobodnog seksa. Peggy mu je jasno dala do znanja kako smatra da ona ima ve�e pravo od njega na Janis. Njihova veza imala je dugu povijest. David je smatrao kako je Peggy �eljela da se osje�a kao nametljivac. �inilo se da je to bilo vi�e od onoga �to je on �elio prihvatiti. �elio je �enu, partnericu. 351 David je izjavio: “Du�o, ne mogu ostati ovdje.” Janis mu je predlo�ila da postane njezin voditelj turneje na sljede�oj turneji koju planira s novim bendom, koji �e postati poznat pod nazivom Full Tilt Boogie Band. Razmotrio je tu mogu�nost, ali posao nije bio jedini problem. “Prekinut �u s tim

sranjem [heroinom] ukoliko ostane�”, molila je Janis. No David nije �elio da sljede�i put kad osjeti potrebu Janis njega krivi za prestanak uzimanja droge. �elio je da odluku donese sama. “To je bilo preradikalno”, a objasnio je David. “Ja sam neka vrsta ego-osobe kakva je i ona bila, a svaki put kad smo iza�li iz ku�e petsto ljudi vikalo je oko njezina auta, ru�no ofarbanog Porschea. Nije bilo zabavno. Bio bih ju poveo sa sobom za �as, no ona je �eljela na turneju… Zamalo je po�la sa mnom, ali toliko je dugo radila za sve to. Nekoliko sam je puta nazvao iz Turske i poslao joj nekoliko radikalno starih stvari koje su �ene nekada nosile. Nije bila spremna napustiti sve to. Dugo je vremena radila da bi do tamo dospjela. Ja sam bio tako mlad i tako nabrijan. �elio sam da do�e sa mnom. Nisam �elio oti�i na njezin put. �elio sam i�i na na� put.” Sve �to je Janis mogla re�i bilo je: “Mo�da se vidimo kasnije.” U prosincu 1969., samo �etiri mjeseca prije no

�to se rastala od Davida, Janis je provela cijelu no� pri�aju�i sa �enom koju je srela u Chelsea Hotelu u New Yorku. Janis ju je savjetovala da bi se trebala udati za svog de�ka. Uz empati�nu �estinu kojom je iznosila istinu, Janis je uzviknula: “Ukoliko ikad sretnem �ovjeka koji �e me uistinu voljeti, nikada ga ne�u pustiti. Sve �u napraviti da na�a veza uspije.” Ali nije. Prema svim pokazateljima, David je bio ne�to najbolje �to se dogodilo Janis. No kad je do�lo do odabira izme�u karijere i ljubavi, Janis je odabrala prvo. To je bilo surovo. Mnogi njezini prijatelji smatrali su kako ona nije bila feministkinja, ve� je uistinu �eljela mu�a, djecu i ugodan dom. Bili su u krivu; �eljela je karijeru i mu�karca koji �e se uklopiti u nju. Mo�da je mislila da romansa ne�e potrajati? Mo�da je pomislila da �e se David prikazati la�nim poput Petera de Blanca? Mo�da je bila prisiljena odabrati izme�u uspje�ne ja i romanti�ne ja? 352

I.inisinn pitanja vezana uz karijeru sada su bila bezbrojna. Kakva �e \ ista pjeva�ice postati? Kakvu �e vrstu pjesama pjevati? S kakvim Undom? Tko �e biti u bendu? To su velika pitanja za nekoga tko je 11 ‘kao kako je njezina glavna snaga pjeva�ice u tome �to mo�e premlati osje�aje. Janis barem nije bila sama. Albert Grossman omogu�io joj H’ profesionalno vodstvo i podr�ku koja joj je bila potrebna. Shvativ�i kako je Kozmic Blues Bandu nedostajalo njezino vodstvo, direktno je prisustvovala odabiru sljede�e grupe. Albert i Janis su preslu�avali nimke obe�avaju�ih muzi�ara, posje�ivali koncerte kako bi ih vidjeli na djelu i raspravljali i raspravljali. “On me ne vodi”, rekla je o Albertu. “On samo otkrije gdje �elim i�i i pomogne mi da do tamo stignem. I tu je da me tje�i kad mi je to potrebno. �ovje�e, to je va�no. Ne �elim priznati da mi je potrebna pomo�, ali jest, jest.” Janis je odustala od iluzije o blues bandu,

shvativ�i da ga publika ne�e prihvatiti. Ona je bila folk/blues pjeva�ica, koja je zapo�ela rock and rollom i nastavila soul rockom. Sljede�i korak bio je eksperimentiranje. Janis je osmislila individualniji bjela�ki blues zvuk. Postala je slavna zahvaljuju�i tome �to je bila me�u prvim bjela�kim �enskim blues pjeva�icama. Sada je shvatila da nije potrebno glumiti i zvu�ati crno, trebala je postati jedinstvena verzija bluesa koji mo�e izravno komunicirati s publikom. Janis je zamolila Johna Tilla, svojeg gitarista, i Brada Campbella, basista, da nastave s njom svirati nakon Kozmic Blues Banda. �etiri mjeseca prije po�etka nove turneje dobili su predujam od 123,40$ na tjedan. Prona�la je pijanista Richarda Bella, koji je u to vrijeme svirao u Ronnie Hawkin’s Bandu. Preslu�avaju�i album Jesse Winchester, odabrala je njezina svira�a orgulja Kena Pearsona. Sve �to joj je bilo potrebno bio je bubnjar. Janis ga je na�la kad je oti�la pogledati Johna i Brada

kako sviraju na nastupu sa Snookyjem Flowersom u topless baru Galaxie, koji se nalazio u San Franciscu. Kad je Albert stigao u grad, oboje su ga i�li pogledati. Mora da je bilo zabavno vidjeti Janis i Alberta u topless baru – Alberta s njegovom trbu�inom, sivom jaknom od samta i svijetlim d�emperom, duge sijede kose skupljene u rep; Janis s njezinim drskim korakom, 353 ukra�enu zvon�i�ima i s �upom duge valovite kose. Snookv je uperio svjetlo u njih, rekav�i: “Dame i gospodo, u ovom baru ve�eras imamo jednu od najboljih pjeva�ica…” Samo su sjedili i smijuljili se. Nakon seta Janis je popri�ala s Albertom o Clarku Piersonu, bubnjaru koji je svirao u Snookvjevu bendu. Poslala je Brada da izvidi �eli li na audiciju u Janisinu ku�u sljede�eg dana. Clark nije ni znao tko je ona dok ih Snookv nije upoznao. Nasmijao se: “Pa, nemam drugog

posla.” Oti�ao je do nje i odsvirao nekoliko pjesama u njezinom privremenom studiju u gara�i. Janis je stajala uz Alberta i upitala Clarka �eli li se pridru�iti bendu. Bila je sretna kad je pristao. Clark je bio posljednji �lan koji se pridru�io bendu. Tjedan dana bubnjanja s Bradom i Johnom pokazali su da se mo�e uklopiti. Ovo je bio mla�i bend od onoga s kojim je radila u Kozmic Bluesu. Ono �to je najva�nije, rekao je John Cooke: “Ovi su momci tra�ili bend koji �e biti njihov dom. Znali su da je Janis �efica i svi su se dobro slagali od po�etka. Mislim da je �injenica �to je �etvero od njih petero bilo iz Kanade pomogla.” travanj 1970. Pozdrav! Jurim s probe na probu, imam novi (2 ista �lana, 3 nova) manji bend i stvarno super napredujemo!

Odli�ne nove pjesme – stvarno su mi bile potrebne nove pjesme – tako da �emo snimiti album tijekom sljede�e turneje. Albert mi malo olak�ava raspored . zbog mojih godina i zato �to sam lupila nogom o pod! 2 mjeseca na putu i zatim 2 slobodna, 2 na putu, 2 slobodna itd. Tako da mogu imati i osobni �ivot, nadam se. Srela sam dobrog mu�karca u Riju, ali sam se morala vratiti poslu, tako da je on oti�ao otkriti ostatak svijeta – mislim da je sada u Africi ili Maroku, stvarno me je volio i bio tako dobar prema meni i �eli se vratiti i o�eniti me! Mislila sam da �u prije umrijeti no �to �e me netko osim obo�avatelja to upitati. No zaista je tako mislio i tko zna – mogla bih se zasititi glazbenog svijeta, no sada stvarno napredujem! I radim prekrasne, skupe radove na ku�i. Pretvara se u pala�u – sve je u krznu, drvu, obojenom staklu, bar�unastim kau�evima, �ak 354 imatn i svije�njak koji visi iz sredi�ta drvetom

oblo�ene prostorije. IANTASTI�NO! Imam novo �tene – pirinejski planinski, sav je bijeli, jedan od najve�ih u okolici – imaju do 32 kg, glomazni su i puni ljubavi, rijetki i skupi – dolaze s Pirineja, nastali su davno kri�anjem bernardinca i mastifa – nazvala sam ga Thurber, hvala ti na knjigama kad sam bila mlada, tata. Zaista puno zna�e. S LJUBAVLJU, Janis Do 1970. Janis je imala velike emocionalne promjene, od stanja najve�e ushi�enosti do stanja depresije. Znala se mijenjati od trenutka tlo trenutka ili ostati u jednom raspolo�enju nekoliko dana. “Bila je jednostavno nabijena snagom. Imala je mo�”, rekao je David Micheaus. “Bila je toga svjesna, a snaga bi do�la kad je vidjela istinu. Nije ju uvijek vidjela, ali je imala tu mo� da mo�e vidjeti istinu. Ni�ta joj nije moglo stati na put kad je bila �ista. Jedini razlog zbog kojeg je imala probleme u karijeri”, objasnio je, “bile su njezine ekstremne oscilacije raspolo�enja. I tako

kad bi se osje�ala mala, bilo je to naravno njezino stanje uma, karijera bi ju pritiskala svojom veli�inom. Morate shvatiti” – napravio je pauzu – “nije karijera za nju bila nepremostiva, ve� njezino stanje uma. Kad se osje�ala velikom, karijera nije bila nikakav problem.” Ponekad bi se vratila u stanje djeteta kojemu je potrebna pomo�, poku�avaju�i natjerati ljude da ju maze. “Za�to me ljudi ne podr�avaju?” Jadikovala je Nicku Gravenitesu. “Ljudi se drugima trude pomo�i!” Odgovorio je: “Mo�da ih nisi pitala za pomo�.” “Napravi to ti za mene”, Janis je natjerala Nicka jer je njoj bilo neugodno tra�iti pomo�. “Ti zatra�i pomo� za mene.” I tako bi Nick zvao prijatelje i oni su predlagali pjesme koje bi Janis mogla pjevati. Te�ko je bilo prodrijeti u sna�an imid� koji je Janis odabrala. �inilo se da �e prije nekoga pro�vakati nego od njega zatra�iti pomo�. Janis je bilo potrebno ono �to bi savjetnici za drogu nazvali intervencija. Intervencija suo�ava

korisnika sa stvarno��u kakvom ju 355 drugi vide, promjene koje ona mo�da na sebi ne primje�uje. I bez tih informacija, �ini se da je Linda Gravenites u�inila upravo to. Kad je Linda vidjela kako David Niehaus odlazi, shvatila je da Janis nikada ne�e odustati od dopa. Linda vi�e nije mogla �ivjeti pored heroina. Bila je toliko bliska s Janis da joj je mogla re�i istinu. Ponekad je Janis sama sebi dopu�tala da ju �uje. Linda joj je govorila o heroinu i o problemu koji on predstavlja. “Linda, za�to se pona�a� kao �idovska majka! Nemoj vi�e o tome pri�ati”, vikala je Janis. “Ukoliko ne mo�e� �utjeti, jednostavno oti�i.” Linda je rekla: “U redu, odlazim sutra.” Sljede�eg dana se iselila iz ku�e. Lindina izjava da se iseljava iz ku�e jer Janis nije u stanju prekinuti s uzimanjem heroina navela je Janis da donese odluku. Linda ju je izazvala, a Janis nikada nije dopu�tala da joj

netko ka�e kako ne�to ne mo�e u�initi! Jo� je uvijek tu i tamo uzimala heroin, tako da je prekinuti u tom razdoblju bilo jednostavnije nego kasnije. Uspjela je prestati. Iskoristila je svu pomo� do koje je uspjela do�i, iako je te�ko prihva�ala kompletnu psihijatrijsku rutinu. Janis je shvatila da joj se heroin nametnuo u �ivot i �eljela ga je ostaviti. Je li se zavaravala da joj samo lo�a droga uzrokuje probleme? Vjerovanje hipija u kemijski izazvano uzdizanje razine svijesti jo� je bilo moderno. Je li Janis u to vjerovala? Savjetnici koje je posjetila nudili su joj pomo� koja je zanemarivala cijelokupne temelje duha �ezdesetih. John Cooke je opisao njezine pomaga�e kao suhoparne savjetnike bez previ�e suosje�anja. Pa ipak, Janis je vodila nova energija, snaga slobodnog uma. Priroda njezine umjetnosti se mijenjala. Zbog njezinog iskustva s Big Brotherom kao obiteljskim bendom bilo joj se te�ko priviknuti na drugi bend u kojem su muzi�ari bili unajmljeni. S tre�om i najnovijom

grupom, Janis je jo� jednom shvatila da su dobre vibracije me�u ljudima najva�nije. “Janis je morala voljeti ljude s kojima je radila”, objasnio je John Cooke. Sada kad je toga bila svjesna, znala je odabrati prave ljude. Postali su to njezini de�ki. Janis je postajala pjeva�ica kakva je oduvijek �eljela biti. Tijekom 1969. davala je intervjue u kojima je izjavljivala da u�i koristiti glas jo� vi�e, uzima satove klavira kako bi nau�ila teoriju iza onoga �to je intuitivno poznavala. Nick Gravenites je uzviknuo: “Janis je mogla 356 \ ‘I �JVIV M\, 1 [ WI>/\ V I I IW ‘i> 1 11 \i; \J nut ii otpjevati akord, tri note zajedno. Kako je to uspijevala?” Carl Belz |i- napisao sljede�e u svojoj knjizi The Story of Rock: “Za razliku od liig Brothera, Full Tilt Boogie [kona�no ime njezinog

tre�eg benda] e nije natjecao s Janisinim glasom; umjesto toga dopustili su mu da se spontano razvija, oplemenjuju�i ga plemenito��u narodne glazbe, koja je bila njegov sastavni dio.” Jednako vitalna je bila i Janisina svijest o velikoj razlici izme�u njezine osobne i poslovne prirode. Razmi�ljala je o �ivotu i karijeri koje si je osmislila. Ona i Bobby Neuwirth su, izme�u ostalih, imali i duge razgovore o “potrebi za osobom na pozornici, maskom, ne la�nom, tek udaljenom od njezinih intimnih dijelova osobnosti… Ne treba� im dati sve, samo odaberi dijelove koji su prikladni”. Novi bend imao je probe u novonastalom studiju u Janisinoj gara�i. Jednoga dana, objasnio mi je John Cooke, Janis je palo na pamet da �eli nadimak. Nabacuju�i nekoliko mogu�nosti, de�ki su se na kraju odlu�ili za “Pearl”. Janis je poku�avala prona�i simbol sebe, ne�to �to �e ju podsje�ati na “pravu” Janis. Njezino pravo ime postalo je sinonim za osobu koju je

predstavljala na pozornici. Uz nadimak “Pearl” osje�ala se vi�e pjeva�icom, a manje zabavlja�icom. Pat Nichols je rekla kako je Janis u javnosti bila posve druga�ija nego privatno. “Nije bila obuzdanija, ali njezin je osmijeh bio slobodan, nenametnut. Njezin smisao za humor bio je sofisticiraniji. Vi�e je zvu�ala kao djevoj�ica nego kao kurva”, rekla je Pat. Uzdahnula je i mirno objasnila kako je prema njezinom mi�ljenju “Janis mogla uspjeti i bez vulgarne, glasne uloge, koja nalikuje prostitutki”. Pat Nichols je smatrala Janis “jako duhovnom osobom”. Rekla je kako je Janis bilo “strah to drugima pokazati”. Nije samo bacala I Ching, pro�itala je cijelu knjigu. Pat je rekla da je Janis, uz ostalo, �itala letke Reda Ru�e i Kri�a. Ken Thompson, glasnogovornik tog reda u San Franciscu, objasnio je kako oni nisu religija, ve� institucija koja nalikuje na bratstvo posve�eno duhovnom obrazovanju. “Govorimo o Bogu na�ih

srca…” Njihovo je glavno sredstvo u�enja te�aj dopisivanja, s tjednim meditacijama, zadacima i predlo�enim djelima za �itanje. Temeljno vjerovanje je jednakost izme�u spolova i rasa. 357 Duhovni osje�aj osobneodgovornostiboriosesjanisinim kontinuiranim kori�tenjem droge. Pat je rekla kako je prestanak uzimanja heroina ozna�avao Janisino unutarnje priznanje da je potrebno srediti karmu za postizanje duhovnog bla�enstva. Janis, naravno, nije odmah prihvatila rje�enje. Rekla je da �e kasnije pro�istiti svoja djela, ostavljaju�i ih za sada na svojevrsnom �ekanju. Jedan od razloga zbog kojih su hipiji dolazili na rock koncerte bio je da prona�u sami sebe. Janisinu generaciju su sna�nije pokretali rock koncerti nego bilo koje dru�tveno ili javno okupljanje. Kad su hipiji kolektivno zapo�eli svoju potragu za zna�enjem, okrenuli su se manje

poznatim religijama. Odabrali su duhovne vje�be drugih dru�tava, stanja izazvana konzumiranjem droge, muzi�ka iskustva i mno�tvo vjerovanja, koja su bila sastavni dio druga�ijeg pogleda na �ivot i �ivljenje. Uz njezino po�tovanje du�e �ovje�anstva, Janis je propitivala formalnu religiju. Cinizam njezinih srednjo�kolskih dana i ugra�eno kulturalno uvjetovanje znanosti dovelo ju je do negodovanja spram religijski orijentiranih osoba: “Grrrr! Oni su vjernici!” �ak i kad je njezina biv�a cimerica po�ela svaki dan meditirati, Janis je naglasila: “Linda, nemoj mi postati previ�e sveta.” Janis je bila potrebna religija bez prosu�ivanja, potvrda njezine vrijednosti kao osje�ajne osobe. Bio joj je potreban na�in na koji �e otkriti svoju prirodu, a ne institucija koja poja�ava osje�aj krivnje i strah od pakla. Bilo joj je potrebno mjesto na kojem ljudi slobodno priznaju svoje pogre�ke jer su upravo takvi kakvi �ele biti.

Bila joj je potrebna iskrenost i otvorenost. Janis je bila spremna priznati pogre�ke u svom �ivotu i biti ponosna na svoju snagu. Gradila je odnos s novom cimericom, Lyndall Erb, koja je poku�ala zamijeniti Lindu Gravenites. No ona je bila prilagodljivija i povodljivija od Linde. Novi bend je napredovao i to je stvaralo dobar osje�aj. Mo�da joj je to omogu�ilo da se nakratko vrati u pro�lost. Janis se 4. travnja 1970. pojavila na pozornici s Big Brotherom. Otpjevala je prate�i vokal na “Mr. Natural”, pjesmi koju je napisao Sam Andrew. Jo� je bila u dobrim odnosima s de�kima iz Big Brothera, no postojao je raskol koji je nastao raskidom profe358 sionalnog odnosa. Njihovo karijero nisu napredovale kao njezina. �udno jo to, ali kad su njih petero bili zajedno, sve su se pozitivne kritike pripisivale Janis, dok su bendu pripale negativne. Kad su izdali album bez Janis, recenzije su bile

odli�ne, ali nikoga nije bilo briga. Njihova plo�a se nije prodavala. Sam Andrew se prisjetio kako je Janis utonula u misli 1969. godine: “Bi li 1968. Big Brother pristao na to da u bendu imamo puha�e i da me jo� k tome dodatno plati?” Rekao je kako bi bend vjerojatno pristao, ali ih ona nije pitala. �ak i tijekom 1970. jo� je u njezinoj glavi postojalo pitanje o ispravnosti odluke za napu�tanje Big Brothera. U travnju se pripremala za nastup s Full Tilt bendom u svibnju. Bilo joj je te�ko nositi se s anksiozno��u povezanom uz i��ekivanje reakcije publike. Bobby Neuwirth i njegov prijatelj Kris Kristofferson pojavili su se s rje�enjem. Kris je imao �arm i dobar izgled, koji je za�arao ju�nja�kim zavo�enjem. Bio je student s Rhodesa s talentom za lirsku poeziju i upravo je u to vrijeme postajao poznat na country sceni. Bobby i Kris su sa sobom donijeli savr�en bijeg, sna�no alkoholno veselje, koje je postalo poznato

pod imenom “The Great Tequila Boggie”. Zabava je zapo�ela s Bobbyjem i Krisom u Greenwich Villageu. Nakon �to su proveli cijelu no� s Odettom, do�li su do Zapadne obale i sjatili se u Janisinu ku�u. Mogu�e je da je Kris podsje�ao Janis na Davida Niehausa. Bio je sna�an, divlji, vrlo privla�an, inteligentan i obrazovan. Znao je biti mekan i ljubazan, ali je bio sklon prepu�tanju alkoholnom zaboravu ba� kao i Janis. Glavna razlika bila je u tome �to mu muzi�ka scena nije bila strana, bio je njezin sastavni dio. David nije mogao prona�i mjesto za sebe u njezinom profesionalnom svijetu, Kris je zami�ljao svoju budu�nost na sli�nom putu. Slu�ali su Krisove albume, jedan s njegovom mladena�kom slikom s Newport Festivala narodne glazbe. Izgledao je poput prepla�enog mladog dje�arca na sceni. Bio je to prvi put da je nastupao pred publikom. Janis je izjavila: “Ej, drago mi je �to ovako nisi izgledao kad sam te upoznala. Nikada ne bih iza�la s tobom.” Kris je �okirano uzvratio: “To je tako plitak na�in

promatranja ljudi, Janis.” Njihov prvi dan alkoholnog ban�enja pretvorio se u trotjedno neprestano 359 ispijanje tequile. ” Janis ih je oboje nadma�ila u ispijanju”, nasmijao se Nick Gravenites. Jedno jutro mu je banula na vrata vrlo rano, imala je bocu u ruci i rekla mu kako je dovela nekoliko prijatelja da ga upoznaju. “Gdje su?”, upitao je Nick. Pokazala je na dvije udaljene to�ke niz cestu, koje su se usporeno kretale oslanjaju�i se jedna na drugu. Jedva su se dovukli do ku�e. Janis je bila vedra i �ivahna. Janis je sve pozvala da se pridru�e slavlju. Nazvala je Jerryja Ragovoya, kompozitara ve�ine njezinih najpoznatijih hitova. Probudila ga je usred no�i telefonskim pozivom i po�urila: “Dolazi ovamo, imamo zabavu.” Nasmijao se u sebi, odgovoriv�i: “To bi moglo potrajati nekoliko dana. Ja �ivim u New Yorku, zna� Janis.” “U

redu je. Zabava �e jo� trajati.” Tequila Boogie je zavr�io zabavom u Janisinoj ku�i, nje�no nazvanoj Little Tuttle Tattoo Party (mala Tuttleova tatoo zabava). Tuttle je, sa svojim istetoviranim torzom, postavio radionicu u ku�i i ponudio umjetni�ki rad na tijelu kao sastavni dio zabave. Vi�e njih se sljede�eg dana probudilo pitaju�i se kako su mogli dopustiti da ih se tako ukrasi. Zabava je bila veli�anstvena i Janis i Kris su postali bliski, pa ipak romansa nije dugo potrajala. Oboje su zahtjevi karijere odveli u suprotnim pravcima. Stiglo je vrijeme za prvi nastup benda. Grupa je bila uko�ena, iako je muzika bila dobra, ali ne�to je nedostajalo. “Kad bi barem John Cooke bio ovdje”, rekla je Janis Bobbyju. “�eli� Johna Cookea? Nabavit �u ti Johna Cookea”, uzviknu je vite�ki Bobby hodaju�i prema telefonu. Bila je potrebna odre�ena doza obja�njavanja. Naposljetku, zadnji put kad je John vidio Janis

ispri�avala se �to mora do kupaone kako bi si ubrizgala malo heroina. Njezino kori�tenje droge pretvorilo je turneju u gnjava�u. Bobby je neprestano ponavljao: “Hej, �ovje�e, Janis je u sjajnoj formi. Mora� ovo napraviti i mora� vidjeti novi bend!” John je stigao pet dana prije po�etka turneje i tri dana prije kraja Tequila Boogieja. Janis je bila spremna za turneju, no tri tjedna konzumiranja tequile ostavili su traga. Morala je smanjiti pi�e. Doktor kojega je pitala za savjet rekao je sve ili ni�ta. Smanjivanje koli�ine pi�a nije bilo 360 propisano lije�enje za nekoga tko ima problema s alkoholom – jedini dokazani lijek bila je potpuna apstinencija. Na�la se u �kripcu. �eljela se o�istiti, ali nije �eljela pro�i korake koji bi joj u tome pomogli, kao npr. potpuno nekonzumiranje alkohola. Turneja nije bila idealno mjesto za

odvikavanje od alkohola. Nije bila spremna na potpuno odvikavanje, tako da je odlu�ila da �e se sama nekako sna�i. Ukoliko nema druge, suzdr�at �e se od pi�a nekoliko sati prije nastupa. Njezina turneja zapo�ela je anga�manom Hell’s Angelsa na njihovoj privatnoj zabavi u Pepperlandu, San Rafael, u Kaliforniji. Bio je to dvostruki nastup s Big Brotherom and the Holding Company. “Ured nije rezervirao datum”, rekao je Bennett Glotzer. Janis je nazvala Alberta i rekla mu da �eli tamo nastupiti, tako da je Albert dao pristanak. “Alberte, lud si!”, uzviknuo je Bennett. �inilo se da su Hell’s Angeli dobra publika za prvi nastup benda jer je mogla ra�unati na njihovu entuzijasti�nu publiku. Naposljetku, Janis nije bila najva�nija preciznost prilikom nastupa koliko da se publika uistinu zabavlja na koncertu. �eljela je da joj lokalna rulja ka�e kako je grupa dobra. U�ivala je tako�er u zajedni�kom nastupu s Big Brotherom.

Angelsi su bilo totalno otka�ena publika. U zatamnjenoj dimom ispunjenoj sobi osje�ao se poseban intenzitet. �to se odrazilo osje�ajem iscrpljenosti, koji je Nick Gravenites osjetio kad je, nakon �to je otpjevao prvu pjesmu s Big Brotherom, si�ao s pozornice. Jedva je hodao, bio je toliko izmo�den. Pred umjetnike se te ve�eri postavio nemogu�i zahtjev. Bennett, Albert i ostali prisustvovali su nastupu. Pepperland je bio prepun pijanih ljudi u bajkerskoj odje�i. Kad je stigao na red Janisin nastup, njezin slu�beni pratitelj se tako�er popeo na pozornicu. Bennett je objasnio: “Bend se prvi popeo na pozornicu, zatim sam se ja popeo i naposljetku Janis. Jedna �ena, gospo�a jednog od bajkera, zatra�ila je od Janis njezinu bocu. Kad je Janis odbila podijeliti pi�e, djevojka je uzviknula: ‘Kad te Hell’s Angelsi ne�to pitaju, to im da�!’ Zavr�ile su na podu, lupaju�i se, sve dok ih Sweet William, predsjednik Oaklandskog ogranka Hell’s Angelsa nije zaustavio. U

361 nekoliko minuta su maknuli sve lu�ake i Janis se popela na pozornicu. Rekla je: ‘Vidite, rekla sam vam da �e sve biti u redu.’” Angelsi su bili posebno ponosni na brigu koju su iskazivali prema svojim muzi�arima. Dok je Clark Pierson intenzivno bubnjao, jedan od Angelsa mu je rekao: “Izgleda� kao da si se zagrijao. Za�to ne skine� majicu?”. Clark je odbio i nastavio svirati. Nekoliko trenutaka kasnije Clark je shvatio kako ga tip nije pitao, rekao mu je �to treba u�initi. Prestao je svirati i skinuo je majicu. Angel je pa�ljivo slo�io majicu i stavio ju na stolicu. Ostatak ve�eri Clarkov privatni “An�eo” mu je za�titni�ki brisao �elo dok je svirao. Ve�er je bila posve bizarna. U nekim pri�ama govori se o paru koji je plesao bez odje�e, u drugima o paru koji je vodio ljubav na pozornici. Kad je Janis zavr�ila s nastupom, razumjela je

iscrpljenost koju je Nick osje�ao nakon ranijeg nastupa. Eto kako je zapo�ela turneja. 362 Uspjeh s Full Tilt bendom You know that I need a man You know that I need a man But when I ask you to, you just tell me That maybe you can JAMS JOPLIN, “Move Over” Ljeto je bilo poput sna. “Bilo joj je zabavnije dok je bila �ista”, prisje�a se John Cooke. Janis je u po�etku planirala osam tjedana turneje s Full Tiltom, prema dogovoru koji je imala s Albertom o dva mjeseca turneje i dva mjeseca slobodno. Osam tjedana se pro�irilo, tako da je na kraju sveukupan period iznosio dvanaest tjedana.

Zapo�ela je 29. svibnja u Gainesvilleu, na Floridi. Njezin biv�i ljubavnik iz Austina, Bili Killeen, �ivio je u Gainesvilleu. Tamo se preselio kako bi vodio studentski humoristi�ki �asopis i nakon toga otvorio du�an specijaliziran za uzimatelje droga. Janis ga je nazvala i planirali su posjet njegovoj farmi s �istokrvnim konjima koja se nalazila u prirodi. Posao je usko�io. Newyorski ured je zakazao kocerte u Jacksonvilleu 30. svibnja i Miamiju 31. svibnja. Tijekom turneje Janis je bilo gotovo nemogu�e imati osobni �ivot. Ona je te�ko odbijala novac, a koncerti su zna�ili zaradu. Turneja je bila, za razliku od prethodnih, vrlo vesela. Janis je bila ispunjena energijom i entuzijazmom. Dobro se zabavljala s de�kima. 363 U Marylandu je 19.-20. lipnja, dok su �ekali

nastup, iznijela svoju kutiju s perlicama, koju je donijela iz Kalifornije. Svi �lanovi benda su sjedili u krugu, dru�ili se i izra�ivali nakit. Maryland je za Janis bio nezaboravan koncert jer se pri kraju koncerta po�ela osje�ati lo�e i na kraju nije mogla izvesti bis. Promotori su dovezli automobil kako ambulantno vozilo ne bi izazvalo scenu i odbacili je do Hitne pomo�i, dok ih je John Cooke slijedio ludo voze�i. Janis je le�ala na bolni�kim kolicima pa�ljivo �ekaju�i 45 minuta, sve dok joj mladi internist nije dijagnosticirao problem. Istegnula je mi�i�. Kasnije se u lipnju 1970., prilikom nastupa na “Dick Cavett showu”, na�alila na tu temu. Pitao ju je da li je ikad istegnula mi�i�: “Da, naravno da jesam, negdje u okolici Marylanda.” Publika se smijala, misle�i kako insinuira na dio tijela, a ne na stvarnu dr�avu. Janis je znala kako “odigrati” imid�, no privatno je imala male, ali va�ne izmjene. Kad bi se netko prika�io njezinoj grupi na nekom dru�tvenom okupljanju i ljutito

protestirao o “svinjama” koje koriste svoju mo�, Janis bi ga u�utkala. “To su policajci, ljudi koji samo rade svoj posao, du�o. Nemoj ih zvati svinjama, samo pogor�ava� stvari.” Kad je prvi put krenula na turneju s Big Brotherom, �esto nisu davali napojnicu konobarici koja je bila drska prema njima zbog njihovog izgleda. Tijekom Full Tilt turneje drska konobarica znala je dobiti napojnicu od 100$ kako bi promijenila mi�ljenje o hipijima. Jedna od va�nijih stvari koja se promijenila bio je i njezin le�eran stav prema seksu. Janis vi�e nije smatrala da je dovoljno spavati s nekim kako bi ga upoznala. Sada je govorila ljudima kako nikada ne spava s onima s kojima sura�uje. Nakon pet mjeseca provedenih na turneji Isto�nom obalom, Janis se na�la na proputovanju vlakom kroz Kanadu, u kojem su se nalazili samo muzi�ari koji su na usputnim stanicama imali koncerte. Te�ko da je moglo biti bolje, platili su joj 75 000$ za tri koncerta i jo� je k tome mogla u�ivati u petodnevnoj zabavi. Janis je svje�e izgledala na sceni, �to se

uklapalo u njezin novi nastup. Mo�da ju je Kristoffersonov country utjecaj naveo da joj poznata country-western kostimografkinja izradi nekoliko odjevnih predmeta. Omiljene su joj bile trapez hla�e i duga ljubi�asta pelerina s 364 velikim otvorom naprijed. Sve je bilo ukra�eno plavim pletenicama i crvenim kamen�i�ima. Sve je zajedno savr�eno nagla�avalo blje�tavu figuru koja se nalazila na pozornici. “Kad je taj put pre�la granicu Kanade”, nasmijao se John Cooke, “bio je to prvi put da nije imala ni�ta za sakriti. Mogli su sve pretra�iti, ali nije bilo ni�ega… Jedan nizak grani�ar, francuskokanadskog podrijetla, po�eo je prevrtati po Janisinim stvarima. Poludjela je kad je otprilike stigao do �ala od perja… Izazivala ga je. Prona�ao je pra�ak u njezinoj toaletnoj torbici. Rekla je: ‘Zar ne �eli� saznati �to je to, du�o?’ On je rekao: ‘Qu’est-ce que c’est?’ A ona

mu je odgovorila: ‘To je pra�ak za kupanje, �ovje�e.’ On je pocrvenio od bijesa. Sve je to dugo trajalo. Previ�e se zabavljala tijekom inspekcije!” “Vlak koji je vozio kroz Kanadu bio je vrhunac ljeta”, objasnio je John Cooke. “Bio je to festival u pokretu, kombinacija ljudi koja nikada nije imala priliku nastupiti zajedno, improvizirati zajedno, biti zajedno okru�eni muzikom, nastupima, probama i pri�ama.” Na vlaku su jo� bili Ian and Sylvia, Delaney and Bonnie, Buddy Guy, the Grateful Dead, the Band itd. John Cooke je pro�ao kroz osamnaest vagona nose�i kutiju cipela i govore�i: “Novac za bar naroda.” U 10 minuta prikupio je 350$, sve je potro�eno u Saskatoonu, gdje su kupljene boce za konzumiranje u vlaku. Muzi�ari su odredili jedan vagon za akusti�ne i drugi za elektri�ne svira�e. “Stvarno je bilo kao na odmoru”, objasnio je John. “Drugi su ljudi vozili dok smo imali pogled na prekrasan krajolik.

Sve se pretvorilo u veliku proslavu. Ljudi su, uklju�uju�i i mene, pili ve�i dio dana, a ne samo nave�er.” U ovakvom okru�enju malo je njih brinulo treba li Janis piti alkohol. Svi su u�ivali u toksi�nim delicijama. Kad ljudi piju, �ele muziku. Kad imaju muziku, �ele piti, zar ne? John je rekao: “Mislim da se sje�am kako smo Janis i ja govorili: ‘Hej, �ovje�e, mora� ovo probati, ostati pijan cijeli dan, ludo je!’ Ako �itavo vrijeme unosi� umjerenu koli�inu, ne postane� blentav i izgubljen, ve� samo odr�ava� veselje.” Janis je bila u vagonu s bendovima, gdje je dr�ala propovijedi protiv droga, no alkohol je stavila u drugu kategoriju. Voljela ga je mije�ati sa slatkim sokovima, s kojima je tako glatko klizio niz 365 U Marylandu je 19.-20. lipnja, dok su �ekali nastup, iznijela svoju kutiju s perlicama, koju je

donijela iz Kalifornije. Svi �lanovi benda su sjedili u krugu, dru�ili se i izra�ivali nakit. Maryland je za Janis bio nezaboravan koncert jer se pri kraju koncerta po�ela osje�ati lo�e i na kraju nije mogla izvesti bis. Promotori su dovezli automobil kako ambulantno vozilo ne bi izazvalo scenu i odbacili je do Hitne pomo�i, dok ih je John Cooke slijedio ludo voze�i. Janis je le�ala na bolni�kim kolicima pa�ljivo �ekaju�i 45 minuta, sve dok joj mladi internist nije dijagnosticirao problem. Istegnula je mi�i�. Kasnije se u lipnju 1970., prilikom nastupa na “Dick Cavett showu”, na�alila na tu temu. Pitao ju je da li je ikad istegnula mi�i�: “Da, naravno da jesam, negdje u okolici Marylanda.” Publika se smijala, misle�i kako insinuira na dio tijela, a ne na stvarnu dr�avu. Janis je znala kako “odigrati” imid�, no privatno je imala male, ali va�ne izmjene. Kad bi se netko prika�io njezinoj grupi na nekom dru�tvenom okupljanju i ljutito protestirao o “svinjama” koje koriste svoju mo�,

Janis bi ga u�utkala. “To su policajci, ljudi koji samo rade svoj posao, du�o. Nemoj ih zvati svinjama, samo pogor�ava� stvari.” Kad je prvi put krenula na turneju s Big Brotherom, �esto nisu davali napojnicu konobarici koja je bila drska prema njima zbog njihovog izgleda. Tijekom Full Tilt turneje drska konobarica znala je dobiti napojnicu od 100$ kako bi promijenila mi�ljenje o hipijima. Jedna od va�nijih stvari koja se promijenila bio je i njezin le�eran stav prema seksu. Janis vi�e nije smatrala da je dovoljno spavati s nekim kako bi ga upoznala. Sada je govorila ljudima kako nikada ne spava s onima s kojima sura�uje. Nakon pet mjeseca provedenih na turneji Isto�nom obalom, Janis se na�la na proputovanju vlakom kroz Kanadu, u kojem su se nalazili samo muzi�ari koji su na usputnim stanicama imali koncerte. Te�ko da je moglo biti bolje, platili su joj 75 000$ za tri koncerta i jo� je k tome mogla u�ivati u petodnevnoj zabavi. Janis je svje�e izgledala na sceni, �to se uklapalo u njezin novi nastup. Mo�da ju je

Kristoffersonov country utjecaj naveo da joj poznata country-western kostimografkinja izradi nekoliko odjevnih predmeta. Omiljene su joj bile trapez hla�e i duga ljubi�asta pelerina s 364 velikim otvorom naprijed. Sve je bilo ukra�eno plavim pletenicama i crvenim kamen�i�ima. Sve je zajedno savr�eno nagla�avalo blje�tavu figuru koja se nalazila na pozornici. “Kad je taj put pre�la granicu Kanade”, nasmijao se John Cooke, ” bio je to prvi put da nije imala ni�ta za sakriti. Mogli su sve pretra�iti, ali nije bilo ni�ega… Jedan nizak grani�ar, francuskokanadskog podrijetla, po�eo je prevrtati po Janisinim stvarima. Poludjela je kad je otprilike stigao do �ala od perja… Izazivala ga je. Prona�ao je pra�ak u njezinoj toaletnoj torbici. Rekla je: ‘Zar ne �eli� saznati �to je to, du�o?’ On je rekao: ‘Qu’est-ce que c’est?’ A ona mu je odgovorila: ‘To je pra�ak za kupanje,

�ovje�e.’ On je pocrvenio od bijesa. Sve je to dugo trajalo. Previ�e se zabavljala tijekom inspekcije!” “Vlak koji je vozio kroz Kanadu bio je vrhunac ljeta”, objasnio je John Cooke. “Bio je to festival u pokretu, kombinacija ljudi koja nikada nije imala priliku nastupiti zajedno, improvizirati zajedno, biti zajedno okru�eni muzikom, nastupima, probama i pri�ama.” Na vlaku su jo� bili Ian and Sylvia, Delaney and Bonnie, Buddy Guy, the Grateful Dead, the Band itd. John Cooke je pro�ao kroz osamnaest vagona nose�i kutiju cipela i govore�i: “Novac za bar naroda.” U 10 minuta prikupio je 350$, sve je potro�eno u Saskatoonu, gdje su kupljene boce za konzumiranje u vlaku. Muzi�ari su odredili jedan vagon za akusti�ne i drugi za elektri�ne svira�e. “Stvarno je bilo kao na odmoru”, objasnio je John. “Drugi su ljudi vozili dok smo imali pogled na prekrasan krajolik. Sve se pretvorilo u veliku proslavu. Ljudi su,

uklju�uju�i i mene, pili ve�i dio dana, a ne samo nave�er.” U ovakvom okru�enju malo je njih brinulo treba li Janis piti alkohol. Svi su u�ivali u toksi�nim delicijama. Kad ljudi piju, �ele muziku. Kad imaju muziku, �ele piti, zar ne? John je rekao: “Mislim da se sje�am kako smo Janis i ja govorili: ‘Hej, �ovje�e, mora� ovo probati, ostati pijan cijeli dan, ludo je!’ Ako �itavo vrijeme unosi� umjerenu koli�inu, ne postane� blentav i izgubljen, ve� samo odr�ava� veselje.” Janis je bila u vagonu s bendovima, gdje je dr�ala propovijedi protiv droga, no alkohol je stavila u drugu kategoriju. Voljela ga je mije�ati sa slatkim sokovima, s kojima je tako glatko klizio niz 365 grlo. Eksperimentiraju�i s koli�inom koju je unijela, nadala se da �e se rije�iti frustriraju�e tendencije alkohola da te pretvori u nezgrapnu i

izgubljenu osobu. Janis je razgovarala s novinarom iz novina Circus u Torontu i podijelila s njim svoje ushi�enje novim bendom, turnejom i novim zvukom. “Oduvijek sam se opijala na pozornici”, rekla je, “ali sada mi to nije potrebno. Ponekad pijem, ponekad ne. Sama muzika me mo�e dovoljno uzdignuti!” Janis je bila zalu�ena svojim novim bendom. To je bila grupa koju je oduvijek �eljela. Bili su to muzi�ari, prijatelji i umjetnici koji su se ujedinili na jednome mjestu. Tijekom solo izvedbe na pjesmi “Teli Mama” ili “Move Over”, rekao je John Tili, “do�la bi ska�u�i do mene, lica bi nam se jako pribli�ila i dala bi mi prekrasan veliki poljubac. I vi�e se ne bih ni�ega sje�ao, samo bih vidio zvjezdice i jebene uskli�nike iznad svoje glave. Poku�avao sam izvesti solo i onda – uuuuuuuu! Bilo je to pravo iskustvo, uzeti gitaru ispred 40 000 ljudi i dobiti taj prekrasan (uzdah) poljubac od Janis.”

Bilo je i podsjetnika na 1966., kad je netko u vlaku pomije�ao tequilu s acidom. Tijekom 1970. ljudi su u na�elu bili protiv toga. Sre�om, netko je to na vrijeme primijetio prije no �to je previ�e ljudi okusilo iznena�enje. Nakon prekrasnog iskustva s vlakom, sljede�i nastup odveo je bend na Havaje. Nakon odr�anog koncerta bend se imao prilike opustiti, no Janis je �ekala jo� jedna obaveza. Otputovala je u Austin, gdje je bila gost iznena�enja na Ken Threadgillovu jubilarnom ro�endanu 10. srpnja 1970. Juli Paul, stara Janisina prijateljica, nazvala ju je i pozvala na doga�aj. “Ne mo�e li biti neki drugi dan? Vikendima radim”, upitala je Janis. Otputovala je direktno s Havaja na zabavu u Oak Hillu u Austinu. Osam tisu�a ljudi je bilo prisutno i svi su bili raspolo�eni za zabavu. Bilo je puno izvo�a�a, izvodili su klasi�an repertoar folk glazbe koji je publika o�ekivala. Tada su zamolili Janis da otpjeva i publika je podivljala. Janis je povikala:

“Jeste li spremni za malo rock and rolla?” Odaziv je bio sna�an. Petljaju�i, tra�e�i da joj se posudi gitara i namje�taju�i mikrofon, Janis je uzviknula: “Ne mogu na�timati 366 ovo sranje, mo�e li mi netko namjestiti?” �alila se s publikom o tome kako svira akusti�nu gitaru. Ukoliko fula akorde nitko ne�e �uti. U najgorem slu�aju, pomislit �e da je bend neu�timan! Podr�ka Kena Threadgilla je bila jedna od glavnih to�aka njezina �ivota. Pomogao joj je kad joj je najvi�e bilo potrebno. Stigla je u Austin kako bi mu odala po�ast, zato se suzdr�ala od pohlepnih o�iju tiska i dominiranja pozornicom. Otpjevala je “Me and Bobby McGee” i rekla publici kako �e Kris Kristofferson postati vrlo brzo poznat jer pi�e tako dobre pjesme. Na inzistiranje publike otpjevala je jo� njegovih pjesama, kao �to je “Sunday Mornin’ Comin’ Down”.

Osam tisu�a glasova su zajedno slavili ljubav prema Austinu, Kenu Threadgillu, muzici koju je podupirao i Janis. U publici je vidjela ljude koje je poznavala. Netko ju je upitao: “Svi�a li ti se to �to radi�?” Njezin brzi odgovor je bio: “Ja sam sama napisala ulogu.” Sljede�eg dana se ponovno vratila na turneju. Bend je svirao u San Diegu 11. srpnja, na dvostrukom nastupu s Big Brotherom and the Holding Company. Sam je rekao kako su se na Janisinu tijelu po�eli nazirati tragovi alkohola i kako se ponovno udebljala. Sam se prisje�a i njezine nabrekle crvene ko�e, �to je bio jasan znak pretjeranog konzumiranja alkohola. Emocionalni vrtuljak jo� se previ�e brzo vrtio za Janis. Visoko pa zatim nisko, borila se kako bi odr�ala ravnote�u. Prisutnost starih prijatelja u San Diegu dala joj je snage za povratak zrakoplovom u San Francisco. Svima je kupila pi�e. Jamesu Gurleyu je bila previ�e naki�ena, kao da o�ajni�ki �eli biti glavni dio zabave.

No Sam Andrew nije ni primijetio da je Janis bila u istom zrakoplovu s njima. Bio je previ�e zaokupljen slu�aju�i Michaela Bloomfielda, gitaristi�kog virtuoza, koji mu je prepri�avao svoje seksualne eksperimente. Janis je upitala Jamesa �eli li joj se pridru�iti na ostatku turneje, no on je odbio. �ivot je na putovanjima bio ve�inu vremena dosadan. Janis ga je poku�avala u�initi zanimljivijim tako �to je sa sobom nosila male ku�ne stvar�ice kojima bi bezbrojne sobe u motelima pretvarala u toplije prostore. Stavila bi svilene �alove preko lampi, kako bi svjetlo 367 postalo prigu�eno. �esto bi upalila televizor i zatim sliku namjestila tako da bude nejasna i oda�ilje igru svjetla iz pozadine. “Kad je Janis bila na turneji, jako je puno vremena provodila �itaju�i, �to je opre�no onome �to

je ve�ina ljudi mislila o njoj”, rekao je Bobby Neuwirth. “Bila je sama sa sobom i smireno �itala. Imali smo puno mirnih razgovora, jer je bilo puno vremena.” U slobodno vrijeme je tako�er pisala pisma. Iako je njezina romansa s Davidom Niehausombila zamrznuta zbog njegovih lutanja po svijetu, �eravica je slabo tinjala putem sporadi�ne komunikacije. Janis je 24. srpnja napisala Davidu veselo pismo puno ljubavi. David, du�o! TATICE!!! Nisam te zaboravila, �ak sam ti i pisala – vjerojatno nisi dobio pismo u Am. Expressu. UGLAVNOM! Pi�em ti prekrasne novosti!!! Slu�aj – �ista sam!!! 4 mjeseca. Sada sam naputu i sviram sa supergrupom, nemam nikakve �elje da se ikad ponovno skinem s pozornice (toliko se zabavljam!), za�to spavati? Zar ne?! I tako sam vratila Janis! Ona je posve (ako to mogu sama re�i) prekrasno luda, ali to mi se svi�a! I

imam onu na�u sliku iz Salvadora i svaki put kad ju pogledam izgledam kao �ena – a ne pop zvijezda – no bojim se daje prekasno! Znam kako biti pop zvijezdom, ali ne znam pe�i kruh… Ali du�o, kad te pogledam – prevali me ogromna bujica i da, sje�am se… Tebe i svega i volim te i pisala sam ti, glupane nemoj vikati na mene!!! Sada putujem prema Albuquerque na nastup i bend mi je odli�an, i sve smo bolji i super se zabavljamo! Upravo sam nastupala u San Diegu i otpjevala pjesmu koja se zove “Cry”. Dobra je pjesma, ali ja na sredini malo repam sve o (ups) tebi, o tome da voli� i ostavi� nekoga i jednoga dana (ovako to napravim u pjesmi) “probudit �e� se i SHVATITI da tvoj �ivot nije tamo u Africi, du�o, ostavio si svoj �ivot ovdje kod ku�e…” i tako dalje, i tako dalje nadodam malo dosade. Uglavnom, dobila sam pismo od Dodgea koji je bio na nastupu i bio je odu�evljen �to poznaje mu�karca za kojim pla�em! Vrlo paradoksalan kompliment “�UDAN”, ali svidio mu se nastup u svakom slu�aju.

368 Nazvala sam tvoju majku u Cincinati (kako se ve� to pi�e….?) prije nekoliko tjedana da vidim ima li ona kakvih novosti od tebe kad ja nemam, bila je jako ljubazna i bile smo kao dvije smije�ne �ene koje razgovaraju o mu�karcu kojeg obje vole i koji je oti�ao – i mi smo. I on je… U svakom slu�aju – ukoliko nisi ve� pogodio, malo (?) sam pripita, imam nastup, zbunjena sam nad �itavim �ivotom (POMO�!) i da, jo� te volim. Nadam se da �e� dobiti ovopismo i da mo�e� prihvatiti �injenicu da vi�e nisam junkie i opet sam prepuna osje�aja! Fantasti�no je, ali boli, no ne bih se �eljela vratiti u san. Ah, i Linda me je ostavila – zaklju�ila je da sam gubitnica – ali NISAM!! Lijepo se provedi tamo gdje jesi, u�ivaj s ljudima i nau�i sve te jezike, ali nemoj zaboraviti dom – jer te �eka…

S LJUBAVLJU!, Janis Dodatak napisan kod ku�e, trijezna Bit �u na turneji do kraja kolovoza, imam snimanje u rujnu i bit �u slobodna otprilike od 25. rujna do kraja listopada – gdje �e� ti biti? Javi mi, mo�da bih te mogla do�i posjetiti – voljela bih… Nadam se da �e� dobiti ovo jebeno pismo!!! Nalazim se na 10. stranici novog Playboya, no sumnjam da �e� ga nabaviti. Zbogom, du�o, popij jedan ouzo na moj ra�un i volim te… Janis Njegov je odgovor bio jednako dirljiv. 17. kolovoz, ponedjeljak Istanbul je topao, sve vrvi ljudima. Idem prema istoku – preko Turske do Bagdada, zatim kroz Iran

do Afganistana (Kabula), Kashmira i Nepala (Katmandua). Daj, Mama! Sigurno bi ti se svidjelo da si ovdje. 369 Prona�ao sam ovu pelerinu na tr�nici u Istanbulu. Ima 130 godina. Mislim daje stvarno previ�e ukra�ena. Mo�da bi mi Linda mogla pomo�i daju malo popravim. Poku�at �u ti poslati ukrase za zid iz Irana ili Afganistana. Hej, Marnai Dolazi ovamo vidjeti malo istoka. Ka�u da je Nepal u listopadu stvarno ludilo, pi�i mi na c/o American Embassy, Kabul, Afganistan, ukoliko mo�e� do�i na nekoliko tjedana ili nekoliko godina. Mogli bi se na�i u Katmanduu kad god �eli�, ali krajem listopada je najbolja sezona. U svakom slu�aju bejbe – pi�i u Kabul i javi mi �to radi�. Nisam dobio ni jebeno slovo od tebe i ne znam da li je po�ta sjebana ili si ti ku�ka.

Stvarno mi fali�. Nije isto kad si sam (na�vrljano i isprekri�ano) Volim te, Mama, i vi�e nego �to misli�. David Imam fantasti�nu nargilu – htio sam ju poslati Lindi, ali pro�la je previ�e godina ha�i�a da bi uspjela prije�i granicu. Mo�da ju uspijem pro�istiti prije no �to krenem za Iran. Zelda, knjiga Nancy Milford, izdana je 1970. Janis ju je odmah kupila. Voljela je biografije, a F. Scott i Zelda Fitzgerald su bitno utjecali na njezin �ivot. Scott i Zelda predvodili su Jazz Age, bili su jednako poznati po svojim elegantnim ispadima, koliko i po njegovom pisanju, koje je dijelom posudio od Zelde. U lipnju 1970., tijekom “Dick Cavett showa”, Cavett je upitao Janis �eli li �uti pri�e o Fitzgeraldu, obzirom da ga je gost u emisiji, Douglas Fairbanks Jr., poznavao. Janis je stisnula

usta i �estoko odgovorila: “Ne, samo istinu.” Janis je pred kamerama preporu�ila knjigu i prokomentirala: “Utisak koji sam dobila �itaju�i biografiju o Fitzgeraldovima je da ju je on na neki na�in uni�tio. No napisao joj je pismo [koje je objavljeno u Zeldi], u kojem je pisalo: ‘Neprestano govore kako smo se me�usobno uni�tili, ali ja ne mislim da je tako. Mislim da smo se sami uni�tili.’” 370 Tijekom turneje Janis se suo�ila s pitanjima o plo�i koju �e s bendom snimiti. Koga uzeti za producenta? Kako �e sve to funkcionirati? Gabriel Mekler, producent albuma “Kozmic Blues”, napravio je jaz izme�u Janis i pro�loga benda. Znala je da to ne �eli, no nije bila sigurna �to zapravo �eli. Polako se sjetila da je Paul Rothchild volio njezino pjevanje. Puno prije no �to je slava ljudima promijenila mi�ljenje o Janis, Paul joj je

dao do znanja koliko ju po�tuje. Paul je slu�ajno bio stari prijatelj Johna Cookea. John je nazvao Paula i pro�ao kroz isti tip nagovaranja koji je Bobby upotrijebio da bi Johna doveo na turneju. “Ne znam”, izjavio je Paul. “Zadnji put kad sam vidio Janis bila je junkie. Nije se mogla usmjeriti na svoju umjetnost.” Cooke je uzviknuo svojim strasnim na�inom: “Ma ne, sada je sve puno bolje. Skinula se s droge, gotovo da i ne pije, osim toga ima novi bend. Zeleni su, razbu�eni i posve novi! Janis �eli da im se pridru�i� na turneji kako bi sam vidio �to se doga�a.” Paul mi je rekao kako je to bilo “veselo okupljanje. Janisine o�i su bile �ivahne i jasne, op�enito je bila vesela.” Paul Rotchild je bio visok 172 centimetra, imao je �upavu plavo-sme�u kosu i plave o�i. Njegovo je lice imalo “�udan” izgled, no �ene su ga smatrale slatkim i zgodnim, usprkos dominantnom rimskom nosu. Njegova gipka vitka gra�a dolazila je do izra�aja u crnim trapericama, crnim majicama i kaubojskim �izmama, koje je

nadopunjavala jedna sjajna indijanska tirkizna narukvica. Cesto je nosio tamnozeleni Borsalino �e�ir, koji nose gospoda ran�eri, a ne kauboji u divljini. Rotchild je imao dobar smisao za humor i volio se �aliti. Imao je naobrazbu klasi�nog dirigenta, ali gaje privukla produkcija narodne glazbe, bluesa i bluegrass muzike pedesetih i �ezdesetih. Bio je direktor snimanja za Prestige Records i zatim Elektra Records sve do 1968. Zatim je postao nezavisni producent. Producirao je sve albume Doorsa i Paul Butterfield Blues Banda. Bio je povezan s mra�nom narodnom-blues grupom folk glazbe Minneapolisa – Koerner, Ray & Glover – i Janis ga je zbog toga posebno cijenila. Rothchild je bio uz nju tijekom posljednjih nastupa na turneji od 11. srpnja u San Diegu do 12. kolovoza na Harvardu. Lutaju�i back371

stageom, moglo ga se vidjeti kako pilji u poja�ala, razmi�lja o miksu i provjerava ostale detalje koji bendu odre�uju zvuk. U San Diegu ga je Janis zaustavila, rekav�i mu: “Slu�aj, imam samo 35 dobrih minuta u sebi. Stani iza poja�ala i ja �u pogledati, javi mi koliko vremena mi je preostalo.” Paul je smatrao jako dobrim znakom �to si mjeri vrijeme poput trka�a. Jedno od glavnih pitanja njegove suradnje s Janis bilo je vezano uz njezin glas. Kad je Paul slu�ao “Kozmic Blues”, pobojao se da ga je “ubila”. Stoje�i u backstageu u San Diegu, u prvih 10 sekundi shvatio je da je glas ponovno tu. “Pjevala je i bio sam odu�evljen slu�aju�i jednu od najboljih vokalistica koju sam ikad �uo u klasi�noj, pop ili jazz muzici. Kakav glas! Rekao sam: ‘Oh! Bo�e moj!’ Cijela njezina �enstvenost je bila otkrivena. Janisin oklop je nestao. Za nekoga poput mene, tko je uvijek pri�ao o unutarnjoj ljepoti i tim stvarima, jako me se dojmilo. I tako sam u potpunosti bio zaka�en od tog trenutka nadalje, na svim mogu�im razinama.”

Paul je bio druga�iji od drugih producenata s kojima je sura�ivala. Bio je to tip iz �ezdesetih za kojega je najva�nije bilo biti usmjeren na muziku. Paul je smatrao da je potrebno napraviti atmosferu u kojoj �e se muzi�ari ugodno osje�ati i mo�i dati najbolje od sebe. Bilo mu je jasno da ukoliko ambijent i osje�aji ne budu pravi i fokus snimanja bude stalno na muzici, muzi�ari ne�e mo�i dati najbolje od sebe. Postao je njezin �ampion u borbi sa CBS-ovim ograni�enjima koja su zahtijevala da njihov umjetnik snima u CBS studijima sa CBS tehni�arima. “�ekajte malo”, uzviknuo je Paul. “CBS-ovi tehni�ari dolaze iz doba Noe. Studiji su zastarjeli i obu�eni su za stvaranje Johnny Mathis zvuka.” Prezentiraju�i svoj slu�aj Clive Davisu, Paul je nastavio: “�elimo ovo u�initi kako treba, u rock and roll ambijentu.” Usprkos argumentima, odvjetnici tvrtke su konstatirali kako �e tehni�ari �trajkati. Napokon su se odlu�ili na kompromis. Voditelje je uznemirila �injenica da CBS ne�e mo�i potpisati nove ugovore

ukoliko ne slijedi novu muziku. Paul �e napraviti dva probna snimanja s Janis. Jedno u CBS studiju sa CBS-ovim tehni�arima; dok �e drugo napraviti u nezavisnom studiju pod imenom Sunset Sound. Clive Davis se slo�io, uz dodatak da �e tijekom snimanja u 372 Sunset Soundu tehni�ar CBS-a sjediti u sobi i promatrati. Napravili su dva snimka i pustili ih na preslu�avanje svima prisutnima. Svi su odabrali snimak Sunset Sounda, tako da je Clive Davi� dopustio da se snimanje napravi tamo. Naglasio je da �e, ukoliko bude pritu�bi od strane sindikata, zatvoriti studio u L. A.-u, u kojem je bilo zaposleno 176 tehni�ara. Tehni�ari su se bunili i studiji CBS-a u L. A.-u su zatvoreni i tako je i ostalo. Prilikom snimanja demo snimaka i po�etka rada na plo�i, Paul je do�ao u Larkspur s Johnom Cookeom. “Ona to tada nije primijetila”, rekao je,

“ali pomno sam ju promatrao. Tamo uop�e nije bilo droge.” Upitao je Janis: “Cime se �eli� baviti kad bude� imala 45, 55 godina?” “�elim biti najbolja blues pjeva�ica na svijetu”, uzviknula je. Kimaju�i glavom s osmijehom na licu, odgovorio je: “To je posve mogu�e, ali samo ukoliko si ne uni�ti� glas.” Paul je zatim �elio objasniti svoju izjavu. U njezinoj osun�anoj dnevnoj sobi oboje je zapjevalo glasom kojim su pjevali s deset godina u crkvenom zboru. Objasnio je: “Ono �to �elimo napraviti je razraditi taj dio tvoga glasa i ukomponirati ga u pjesme, kako bi ga razvili u puni, strastveni glas, efekt �e biti puno dramati�niji.” “Da, da, da! Odli�no, hajdemo to i u�initi”, prisje�a se Janisina odgovora. Janis se s ovim problemom borila otkad je postala poznata. Jednom je novinaru Playboya rekla da razlog zbog kojeg toliko puno radi “zasigurno nije novac. Najprije sam �eljela ljubav publike. Sada �elim dosti�i puni potencijal, �elim i�i toliko

daleko koliko je to mogu�e. Imam mogu�nost. Prilika je sjajna!” Kakva sre�a �to je Janis prona�la Paula, nekoga tko je znao pomo�i. Janisini prijatelji su rekli kako je ona voljela ljude koji nisu nesigurni i znaju o �emu govore. Napredovala je uz njihovu samouvjerenost, znanje i snagu. Djelomice zato �to je konkurenciju mjerila prema njihovim vlastitim mjerilima. Djelomice zbog vlastite nesigurnosti, osje�aju�i kako joj je potreban netko tko �e joj re�i �to da �ini. Nije razumjela svoju slavu i bilo joj je te�ko jasno re�i muzi�arima �to �eli zbog nedovoljne uvje�banosti. Tra�ila je pomo� kad god je vidjela da netko zna �to radi. Paul Rothchild je prilikom snimanja bio osoba na koju se mogla osloniti i od koje je mogla u�iti. 373 Janis su oduvijek bili va�ni ljudi. Usprkos njezinoj sklonosti ispadima gnjeva, tijekom 1968. i

1969. bila je krajnje odana. Jednom je u backstageu na koncertu Eltona Johna, Jack Nicholson ru�no govorio o Albertovu uredu jer joj nije uspio osigurati ulogu Helene u Five Easy Pieces (Pet lakih komada), rekao je Bennett Glotzer. Janis je mimo odgovorila Nicholsonu: “Moji menad�eri su odli�ni. Kakav god razlog imali, sigurna sam da su u pravu.” Bennett se nasmijao. I on i Janis su znali da je ured napravio veliku pogre�ku, no bio je dirnut �injenicom da se Janis zauzela za njih. “Uvijek sam bio dobrodo�ao u Janisinoj ku�i”, nastavio je Bennett. Ljudi su �esto navra�ali na ve�eru, na pi�e ili samo na razgovor. Jednom je u backstageu rekla: “Smirite se svi. Dijete je u sobi.” Bennett Glotzer je smatrao kako je to bila vrlo obzirna gesta zbog prisutnosti njegove osmogodi�nje k�eri. Briga za ljude bila je sve prisutnija u njezinom �ivotu tijekom 1970. “Janis je govorila da bi prou�avala sociologiju kad se ne bi bavila ovim poslom”, pri�a Linda

Gravenites. Upravo je to studirala dok je bila na koled�u. Ljudi su bili njezina pokreta�ka snaga. “Moj cilj je komunikacija”, rekla je jednom Janis. “Kroz pjevanje izra�avam svoju stvarnost. Ali sama �injenica da mi ljudi pri�u i ka�u: ‘Hej, to je i moja stvarnost’, dokazuje mi da nije samo moja.” Janis je namjeravala, kad se njezina pjeva�ka karijera zavr�i, otvoriti bar pod imenom Pearl’s. Pat Nichols bi bila konobarica, Linda Gravenites bi ga uredila, u njemu bi se poslu�ivala dobra hrana kao u Barney’s Beaneryju. Janis je �eljela mjesto udaljeno od grada, u kojem bi imala stalne goste. Njezin �ivot jo� je bio sklon naglim promjenama. Dave Moriaty, prijatelj iz Port Arthura, pojavio se u San Franciscu i sreo je na otvaranju umjetni�ke galerije stripa koji je njegova tvrtka Rip Off Press tiskala. “Izgledala je razo�arano”, rekao je. “Sjede�i na svom Porscheu, Janis je pila Southern Comfort iz boce i �alila mi se kako joj se cijela ova slava obila o glavu. Ljudi koje je uistinu cijenila vi�e nisu bili

u njezinoj blizini. Nikada ih nije imala vremena vidjeti jer je jednostavno prezaposlena”, prisje�a se Dave. “Zatim bi svako toliko tu�no zavijala, samo kako bi privukla pa�nju onih koji su se nalazili u blizini auta.” 374 UH! i I I I ‘It’ll 111 I I 11’, IN i ‘\ ‘IVI Mislim da je po�injala shva�ati daje zalutala. Daleko od izazivanja i mijenjanja svijeta, postala je jedan od pijuna. Revolucija koja je objavljena u svijetu ljubavi je podbacila. Upakirao ju je, spremio i o njoj odlu�ivao establi�ment. Janis je smatrala kako se njezina uloga i okerice svodi na vo�enje publike do najdubljih emocija. Kad su joj oteli prava, ponekad se osje�ala poput prostitutke koja je umjesto tijela prodala ljudima srce. Oni koji nisu mogli doprijeti do vlastitih osje�aja, odlu�ili su crpiti njezine. �ivot je takav. Jedan se trenutak �ini uspje�an i

obe�avaju�i, no ve� je sljede�i trenutak obilje�en naglim padom. Koliko god �ivot bio prekrasan, svatko se mora suo�iti sa smr�u. Janis se to �inilo tako nepo�teno; nijedan Bog pun ljubavi ne bi to mogao u�initi ljudima. Pa ipak, 1970. se �inilo kako se stvari pomi�u �ak i u tom smjeru. Napravila sije tetova�u na ru�nom zglobu kao “slavljenje prihva�anja �ivota”, rekla je. “Neko� sam imala Kozmic Blues, pravi bend. Mora� shvatiti da nikada ne�e� imati onoliko koliko �eli� i na kraju kad umre� ponovno �e� biti potpuno sam – svi mi. Jednom kad to uistinu prihvati�, tada sve to nije toliko bolno. I zato zgrabi dok mo�e�... mo�da ve� sutra ne�e biti tu.” Ba� prikladno �to je u po�ti dobila pozivnicu za 10. godi�njicu mature, koja se odr�ala 15. kolovoza 1970. Puno sam se puta pitala za�to je odlu�ila i�i na nju. Na “Dick Cavett Showu”, prikazanom 25. lipnja, otpjevala je “Move Over” i “Get It While You Can”. Tom je prilikom govorila o godi�njici mature, rekav�i: “Ismijali su me i

otjerali iz razreda, grada, dr�ave – i zato se vra�am doma.” Nasmijala se takvim zadovoljstvom da je probrana publika, koja se s njom mogla slo�iti kako je svijet bio okrutan prema njima, gromoglasno i suosje�ajno reagirala. Po�eljeli su da se i oni mogu vratiti tako pobjedonosno. Morala se trgnuti jednom kad je shvatila �to je rekla na televiziji. Port Arthur nije bio toliko nazadan da ne bismo vidjeli taj kanal. Janis je jo� jednom nastupala na “Dicku Cavettu” 3. kolovoza 1970., ne�to manje od dva tjedna prije godi�njice mature. Je li ovoga puta poku�avala popraviti �tetu, ispraviti snimku? Toga dana nije bila u istoj lepr�avoj formi kao u lipnju. Razgovor koji 375 je u kolovozu vodila s Cavettom prikazuje omamljenu �enu �iji je nejasan izgovor popra�en razbacanim komentarima bio zanimljiv,

ali posve neujedna�en. Najve�a istina koja je te ve�eri izgovorena bila je prilikom odgovora na Cavettovo predvi�eno pitanje o tisku i njezinim osje�ajima vezanim za intervjue. Janis je rekla: “Osim �injenice �to ih moram dati, i s obzirom na to da imam priliku razgovarati s osobom koja ne razumije o �emu ti zapravo pri�a�, ne smetaju mi.” Cavett je tako�er postavio pitanje vezano uz pobune na nekoliko rock koncerata i negativan publicitet. Janis je smatrala da je problem u logistici. Pove�ana popularnost doga�aja zna�ila je ve�i broj ljudi, organizatori su bili ti na kojima je bila odgovornost. Problem je izjedna�ila s Haight-Ashburv scenom kad su horde navalile na pokret. Scena jednostavno nije bila pripremljena za toliko ljudi i na kraju se raspala. Full Tilt Boogie je 12. kolovoza svirao na Harvard Stadiumu. Nakon uzbudljivog kraja koncerta, Janis je dodala notu opreza: “Ukoliko imate vi�ka energije, idite ku�i i upotrijebite ju s nekim koga volite.” Zatra�ila je od njih da ne divljaju po

kvartovima. Broj kriminalisti�kih napada je bivao sve ve�i nakon rock koncerata. Jedini FBI dosje koji postoji o Janis vezan je uz najavu da bi moglo do�i do ometanja Janisina koncerta u Illinoisu i kori�tenja sile. Dvije stotine policajaca de�urali su ispred Ravinia Parka u Illinoisu kako bi sprije�ili probleme na koncertu. Bostonska policija je tako�er bila spremna. Kru�ili su susjedstvom nakon koncerta na Harvardu, zaustavljaju�i sve sumnjive likove. Nabasali su na Johna Cookea i �lanove benda koji su hodali prema parkiranom autu �ele�i se odvesti do restorana. “U redu je, �ivimo ovdje”, rekli su policiji, pokazuju�i im hotelske klju�eve. Nije bilo va�no; morali su se okrenuti i vratiti u hotel kako bi izbjegli nevolje. �ak i nakon toga policijski auto je pet puta obi�ao kvart dok je John Cooke bio na telefonu razgovaraju�i s policijskom stanicom i mole�i ih da pozovu svoje ljude. Bio je jednostavno gladan. Policajac je rekao: “Aha, no �uo sam od svojih djelatnika koji su tamo bili da je pozvala ljude na pobunu.” Cook

je zadr�ao smirenost i rekao “najknji�evnijim engleskim”: “To zaista nije to�no.” Nakon dugog 376 i .i/.govora, policija je rekla kako su nakon rock koncerata imali velikih problema na tom podru�ju. Sljede�eg dana je objavljeno kako je ovo I>io prvi koncert nakon kojeg nije bilo divlja�tva. Janis je sljede�eg dana odletjela za Teksas. Stajali smo na asfaltu ostalim ljudima u i��ekivanju malenog zrakoplova kojim je Janis doletjela na aerodrom Golden Triangle. Kad je iza�la iz zrakoplova i zagrlila nas, shvatili smo da su ljudi oko nas novinari. Promrsila mi je kosu i rekla: “Sto ima, kovr�ava?” U to sam vrijeme pu�tala 11 ugu kosu u hipi stilu razdijeljenu na sredini. Kako je Janis nastavila hodati, jedna �ena dotr�ala je do mene s bilje�nicom i olovkom u ruci. ” Kovr�ava, zar je to njezin nadimak za tebe?” “�to? Ne, nije, bio je to samo

usputni komentar”, brzo sam odgovorila. Iako je na “Dick Cavett Showu” iznijela dio svog emocionalnog nemira, mi ga nismo kod nje osjetili. Stigla je ku�i, spremna za posjet i dobru zabavu. Bila je prepuna pri�a, objasnila je kako radije kupuje u Paraphernaliji, gdje ju odmah prepoznaju, poslo�e joj stvari sa strane i govore: “Znam da �e vam se ovo svidjeti, gospo�ice Joplin.” U ostalim je du�anima ignoriraju zbog njezine odje�e usprkos tome �to pla�a American Expressom, obja�njavala je Janis! Shvativ�i kako nam to ni�ta ne zna�i, dodala je: “Treba� godi�nje zara�ivati 50000 dolara da bi imao njihovu karticu!”. Iznosila nam je zamke uspjeha kako bi nas impresionirala. “Molim te, do�i”, neprestano me molila. “Molim te, do�i sa mnom na sastanak s odborom za proslavu mature. Ne �elim i�i sama.” Na kraju sam popustila, zadovoljna �to mogu sama u posjet s Janis. Na�i su se �ivoti odvijali svojim pravcima i bilo je potrebno vrijeme za

uspostavljanje prija�njeg odnosa. Nosila sam hipi haljine i usvajala njihove ideje koliko je to 1970. bilo mogu�e u Port Arthuru. Voze�i se u mom autu te ve�eri Janis me upitala: “Da li se dovoljno seksa�?” Ljutito sam promrmljala: “Dovoljno za mene, iako pretpostavljam da za tebe ne bi bilo tako.” Njezino dr�anje se posve promijenilo, bila je u stanju �oka i nevinosti. “�eli� li re�i da vi�e nisi…”, nje�no je uzviknula. Zasjala sam, rekav�i: “Ti nisi jedina koja je odrasla, zna� Janis!” Ve� kad smo bile kod toga, rekla sam: “Ne svi�aju mi se tvoji komentari o meni. Razmisli malo, Janis, u koled�u sam i moja je sestra 377 kraljica doba i �to izjavljuje u novinama: ‘Moj brat je stvarno cool, ali moja sestra je rutina!’ Ba� ti hvala.” Njezine su se rije�i poput bodlji zabole u moje srce. Voljela sam ju, a ona me u javnosti nijekala. Nema puno studenata priliku da o njima iznese sud netko tako fenomenalan poput

Janis, koja je bila nacionalno priznata po svojim individualnim dru�tvenim stavovima. Uzdahnula je. Razbjesnila sam se: “Sto misli� kako se do vraga ja sada osje�am?” Samo je sjedila pognute glave. Nekoliko misli mi je prostrujilo kroz glavu. Zar bih trebala biti iznena�ena? Je li ikad razmi�ljala o tome kako bi njezina djela mogla utjecati na druge ljude? Koliko ja znam, nije. “Stvarno zna� biti te�ka, Janis.” Pogledala me i rekla: “Da, �ao mi je.” Barem sam iznijela �to me ti�tilo. Kad sam iskalila svoj bijes i vidjela da joj je �ao, bilo mi je lak�e. Razgovor je pro�istio zrak za preostalo vrijeme njezina posjeta. Kad smo stigli u ku�u biv�e kolegice iz razreda, sjedili smo u dnevnom boravku i slu�ala sam kako Janis odgovara na njihova nestrpljiva pitanja o okupljanju. “�to �eli� Janis?” “Ni�ta posebno”, objasnila je. “Samo sam do�la vidjeti ljude.” Koga je to ona zavaravala? Ni�ta posebno? Pa, �eljela je da za nju isplaniraju veliku zdravicu i zamole juda ka�e ne�to svojim

�kolskim kolegama. �eljela je da javno priznaju njezin uspjeh! No oni su je uzeli za rije�. Sam Monroe, �lan odbora, je upitao: “Imali smo nekoliko upita za intervju, Janis. �to da napravimo u svezi s tim?” Kimnula je glavom. “Da, mislim da bi posebno mjesto za intervjue i dogovoreno vrijeme bili dobra stvar.” Nakon njezinih komentara na “Dick Cavett Showu” uprava odbora je strahovala da �e se okupljanje pretvoriti u sveop�i cirkus. �eljeli su da ih uvjeri kako �e sve biti u redu i ona je to u�inila. Zajedno su isplanirali kako �e rukovoditi novinarima. Prije no �to smo oti�le, Glenda South je upitala Janis te�ko pitanje, ono koje je svima u Port Arthuru brujalo u u�ima. “Janis, za�to si smatrala da te neki od nas nisu voljeli?” Uf, morat �e to obja�njavati jednoj od njih! Poku�ala je s nizom pri�a, koriste�i jezik koji je u krugovima Port Arthura bio neuobi�ajen. Rekla je da su joj neki sva�ta govorili i �ak pljuvali po njoj u hodnicima. Glendu to nije ganulo i samo je uzvratila: “Ja to nisam znala i nisam u tome sudjelovala.” Smatrali su se nepravedno

378 osramo�enima pred nacionalnim tiskom. Ve�ina njih ju nije mrzila. Nisu shva�ali da je njihova najve�a krivica, u njezinim o�ima, bila ta Sto nisu priznali ispravnost njezinih pogleda i pogre�nost svojih! Nekoliko je njih bilo neljubazno i grubo prema Janis u �koli, no ona nije bila jedina prema kojoj su se tako pona�ali. Pa ipak, Janis je dopustila da se njihovo ismijavanje utisne duboko u njezinu psihu, sve dok se doga�aji nisu posve utkali u njezinu osobnu mitologiju. To je utjecalo �ak i na njezinu dobru prijateljicu Karleen. Karleen je bila u parfumeriji i �ula Glendu South kako prenosi svoje odu�evljenje nakon susreta s Janis Karleen je pomislila: “Za�to si sada sretna �to ju vidi�? Nikada ranije nisi bila.” Karleen je odlu�ila staviti Janisino prijateljstvo na ku�nju. Pomislila je, ukoliko me Janis �eli vidjeti, nazvat �e. Ne

�elim biti jo� jedna Glenda. Karleen je kasnije doznala da je mama rekla Janis, nakon �to ju je pitala o Karleen, kako se preselila u Houston. Janis ju nije nazvala i Karleen nije i�la na godi�njicu. Janisina najbolja prijateljica nije bila na doga�aju na kojem bi veselo protr�ala kroz gomilu i toplo ju zagrlila sada kad joj je to bilo o�ajni�ki potrebno. Kad smo skrenule u ulicu i pribli�ile se ku�i, shvatile smo da vi�e ne�emo imati privatnih trenutaka. Sve je to nagnalo Janis da me upita pitanje koje ju je mu�ilo. “Jesu li mama i tata ponosni na mene?” Duboko sam uzdahnula, poku�avaju�i obuhvatiti va�nost njezinog pitanja. “Da, Janis, ispunjeni su velikim ponosom!”, odgovorila sam. “Ali ti im nimalo ne olak�ava� zadatak, zna�. Janis, rekla si nacionalnom tisku da su te izbacili iz ku�e kad ti je bilo �etrnaest! To nije to�no! Kako to mo�e� re�i? �to bi trebali govoriti po gradu? Le�erno se nasmijati i re�i: ‘Ah, pa nije tako mislila’.” Janis je udahnula te zatim duboko i dugo

izdahnula, rekav�i: “Oh”, a zatim se naslonila na sjedalo presvjesna cjelokupne zbrke. Karikatura �ene koja je bila poznata po imenu Janis Joplin utjecala je �ak i na odnose u obitelji. Janis je vrlo vje�to privla�ila pa�nju tiska i izbacivala fraze koje su vri�tale “Naslov”. No citati su promijenili mi�ljenje ljudi o njoj. Jutro prije godi�njice Janis je ustala, veselila se �to �e biti doma�ica pratnji koja je stigla kako bi te ve�eri s njom prisustvovala doga�ajima. �eljela je da s njom idu na �ou, ali i da budu prisutni zbog sigur379 nosnih mjera. Kad se poznata osoba pojavi u javnosti, potrebno joj je nekoliko pratitelja. Janis je �eljela da joj se na proslavi pridru�i Tary Owens, njezin kolega iz razreda i muzi�ar koji je �ivio u San Franciscu. Ponudila mu je da �e platiti put, ali je on odbio ponudu, u to je vrijeme bio previ�e zaokupljen drogama da bi se suo�io

s ostatkom svijeta. Janis se veselo zabavljala napraviv�i jaja na oko za sve. Mama i tata su se ispri�ali rekav�i kako moraju na vjen�anje prijateljeve k�erke. Janis je bila nezadovoljna �to odlaze dok je ona kod ku�e, ali oni nisu odobravali na�in na koji je stigla ku�i. Nisu �eljeli odustati od svojih planova zbog njezinih povremenih posjeta. Ona je bila samo jedna od petero �lanova obitelji. Kad su oti�li, mi smo se nastavili dru�iti u kuhinji, razgovaraju�i i gledaju�i Janis kako mije�a umak i pri�a pri�e. Hladno sam ju zaustavila uslijed razglabanja i upitala o�ito: “No jesi li sretna?” Zastala je, zamislila se i zatim, u trenutku, odgovorila. “Nalazim se na vrhu svijeta!”, uzviknula je. “Znam”, rekla sam, “no jesi li sretna?” Okrenula se na stranu i promrmljala kako ne�e odgovoriti na tako glupo pitanje. Janis se oti�la pripremiti za ve�era�nji doga�aj. Kad sam ju ponovno ugledala, ve� je krenula prema luksuznom iznajmljenom automobilu koji nas je �ekao. Imala je na sebi rock odje�u

iz San Francisca – perlice, narukvice i perje u kosi. Zasmetalo mi je perje. Okrenula sam se i upitala: “Za�to to nosi�? Ne ide� na koncert, zna�.” Odgovorila je grubo: “Ne mije�aj se u to.” Nisam posustajala. “Janis, ovo su ljudi koji dolaze vidjeti druge ljude, a ne zvijezde. Budi ono �to jesi!” Njezine su o�i zabljesnule: “Ne mije�aj se u tu�i �ivot.” Po�ela sam se pla�iti doga�aja, zabave koja nije bila slavlje ve� nadmetanje. Stigli smo do Goodhue hotela i hodali ulicom. Janis su slijedili John Cooke, Bobby Neuwirth i voza� iz New Yorka, John Fisher, kojeg su doveli kako bi ju proveo kroz grad sa stilom. Na�alost, te ve�eri nije mogao unajmiti limuzinu. Janis je pro�etala sobom predvi�enom za novinare. U Port Arthur Neivsu je pisalo: “S pi�em u ruci pribli�ila se dugom stolu za kojim su bili novinari.” “Izgleda poput Posljednje

ve�ere, zar ne?” Janis je bila zaigrana, poku�avala je biti iskrena, ali se istovremeno zabavljala s novinarima. Netko je upitao: “Sto sada misli� o Port Arthuru?” 380 (\lgovorila je: “Pa �ini se da se malo opustio otkad sam oti�la. Ima puno duge kose i rocka, �to ujedno zna�i i droge, znate. �ini se da se ovdje doga�a isto �to i u ostatku zemlje: ljudi se opu�taju i ujedin-|uju.” Sljede�e pitanje: “Iznena�uje li te �to je Port Arthur postao l.ikav?” “Da, poprili�no”, odgovorila je. Mikrofoni su se nalazili na prekrivenom stolu. Janis je sjedila, premje�tala kosu, pu�ila i smijala se kamerama. Gledala sam scenu, koju je uokvirio pogled s prozora na ulice Port Arthura. John Cooke se nasmijao i zatim me zgrabio. Bacio me u sredi�te pozornosti, rekav�i: “Idi sjesti pored Janis.” “Ne”, ponavljala sam, sve dok Janis i novinari nisu primijetili da se ne�to doga�a. Pozvala me: “Hej, Laura, do�i sjesti do mene.”

Nasmijala sam se i sjela pored nje dok su se pitanja nastavila. Pitanje: “�to prema tvom mi�ljenju mladi ljudi danas tra�e?” Odgovor: “Iskrenost i dobru zabavu.” Pitanje: “Jesi li se zabavljala u srednjoj �koli?” Odgovor: “Samo kad sam hodala hodnicima. Ne, nisam. U srednjoj sam �koli bila slikarica, na neki na�in pustinjak. Promijenila sam se.” Pitanje: “�to se dogodilo?” Odgovor: “Oslobodila sam se. Ne, ne znam. Samo sam po�ela pjevati, a pjevanje od vas zahtijeva da iza�ete, dok te slikanje, barem tako osje�am, dr�i posve unutra. Kad sam po�ela pjevati, nekako mi je samo do�lo da �elim pri�ati s ljudima i sve vi�e izlaziti.” Novinari su postavili nekoliko pitanja o njezinim nesretnim danima u srednjoj �koli, osje�aje koje gaji prema svom gradu i si. Odgovorila je na razli�ite na�ine. Na pitanje na koji je to na�in bila druk�ija, rekla je: “Za�to to njih ne upitate?” Kad su je pitali da li je u �koli bila

ekscentri�na, domi�ljato je primijetila: “Mislim da sam se smatrala ekscentri�nom. Nisam imala dovoljno godina da bih bila ekscentri�na.” Kad su je upitali da li je bila prisutna na maturalnoj ve�eri, Janis je ozbiljno odgovorila: “Ne, nisam mislila da me �ele tamo.” Zatim se nasmijala i dodala: “I od tada patim. To je dovoljno da zapjeva� blues.” Postavljali su joj pitanja o novom bendu, novoj plo�i, posebnim pjesmama na njemu, producentu itd. Zanimalo ih je bi li nastupala na koncertu u Port Arthuru ili Austinu, rekla je: “Da, ukoliko me plate.” 381 Jedini put kad se naljutila bilo je kad su joj postavili pitanje o njezinom nadimku, za koje je novinar mislio da je “Pearl Barley”. Janis je bila uzrujana, odgovoriv�i: “To ime nije trebalo dospjeti do novinara. Rekla sam to mojoj majci. Nisam znala da sam okru�ena novinarima. To je

privatno ime kojim mi se obra�aju prijatelji tako da me ne moraju zvati Janis Joplin. Namijenjeno je mojim prijateljima ukoliko mi �ele na primjer re�i: ‘Hej, Pearl, slo�i mi jedno pi�e.’ To u stvari nije novo ime. Ve� samo nadimak.” I zatim su mene upitali. “Slu�a� li njezine plo�e?” Uspani�ila sam se, razmi�ljaju�i o nekoliko mogu�ih odgovora. Kimnula sam glavom i rekla: “Imali smo ih tri, ali smo dvije izgubili. Da, slu�amo Janisinu muziku.” “Stvarno?”, bila je njezina reakcija uz odglumljeni �ok i osmijeh. Zadnje pitanje Janis bilo je: “Sto prema tvojem mi�ljenju ima� zajedni�ko sa svojom generacijom 1960. osim �injenice �to ste zajedno poha�ali �kolu?” Janis je razmi�ljala o odgovorima i odlu�ila se za: “Uvijek postoji to�ka komunikacije kod ljudi. Spusti� se na ljudsku razinu i odbaci� naglasak, odje�u ili ne�to tre�e. Jo� imamo o �emu pri�ati. Imamo samo razli�ita iskustva. Oni imaju djecu,

ja nemam djecu, znate. Ja nosim perje, oni ga ne nose. Vidite, imamo mnogo toga zajedni�kog. Mo�emo pri�ati o pticama.” Nakon te opaske, Janis je upitala koliko je sati. Novinari su shvatili poruku i povukli se. Janis se okrenula prema meni. “Mora� se nau�iti smijati, Laura”, objasnila mi je tiho nakon �to su novinari zavr�ili sa svojim pitanjima. “Ovako”, rekla je, “razdvojenih usana i �irom razjapljenih zubi. Poku�aj, nije te�ko”, nagovarala me. Navaljivala je sve dok nisam usta razvukla u �iroki osmijeh i rekla: “Janis, nitko ne �eli razgovarati sa mnom, ja nisam slavna!” Kasnije smo kru�ile me�u ljudima. Pozdravljala je ljude i prisje�ala se u�itelja i posebnih trenutaka. Sjela je na kau� s Glendom South i Clarence Bray, predsjednicom generacije. Poku�avale su se prisjetiti �kolske himne. Pridru�ile smo se Kristen Bowen dolje u baru. Janis je igrala bilijar i popila nekoliko pi�a prije no �to su se svi okupili na ve�eri.

382 Sam Monroe je vodio zabavu te ve�eri i oprezno je stavio lormalni ton na svoje opaske. Sa�eo je generaciju, iznijev�i broj djece koju su prisutni imali, broj lije�nika, odvjetnika i ostalih zanimanja. Venu�i na stolici pored mene, Janis ga je �ula kako zavr�ava nepri-premljeno: “Jesam li ne�to zaboravio?” Uzdahnuo je – Samov mra�an smisao za humor nije izazvao mladena�ki ushit koji je o�ekivao. “Janis Joplin!”, rekao je netko bez uzbu�enja. “O, da, i Janis Joplin!” Zapljeskali su, neki su i zvi�dali. Janis je ustala i ljubazno kimnula glavom. “S obzirom da je pre�la veliku udaljenost kako bi bila na ovom okupljanju, odbor �eli Janis pokloniti automobilsku gumu.” Ahhh, nasmijala se Janis. Sve je to bilo manje od ovacije koju je Ken Threadgill do�ivio na svom jubileju i nekako ju je sve to shrvalo. Janis je zaista �eljela vi�e. “To je samo Sam, Janis. Poku�ava biti duhovit, a ne ide mu ba�. Nije znao �to u�initi”,

pro�aptala sam joj za stolom. Gledala je u mene za�u�eno i tada je njezino lice registriralo odobravanje i mi�i�i su se polako opustili. Nitko iz Janisine pratnje nije �elio ostati na plesu. Nagurali smo se u iznajmljeni auto i krenuli prema klubu Pelican jer smo doznali da je Jerry Lee Lewis u gradu. Ovo nije bio prvi put da ga je Janis susrela. Bila je na njegovom koncertu u Louisvilleu 12. lipnja i poku�ala ga posjetiti u backstageu. Odbio je razgovarati s njom, kao i njegova grupa mi�i�avih, seoskih �uvara. Janis i njezini prijatelji su oti�li, no prije toga ona je jednog policajca za�titara okrunila bocom viskija. Ne znam za�to je mislila da �e ovdje biti druk�ije. Mo�da mu je poku�avala ponuditi lokalno gostoprimstvo ili se �eljela pojadati kakvo je drugorazredno mjesto Port Arthur? Mo�da je nakon ne pretjerano uzvi�enog okupljanja �eljela dotaknuti drugu stvarnost �ivota, sjaj i posebnu povezanost izme�u izvo�a�a. Naposljetku, tko bi iz njezine �kole mogao uop�e sanjati da �e upoznati Jerryja

Leeja? Sjede�i na tvrdim stolicama u otvorenom salonu, Janis je s Johnom i Bobyjem komentirala o Leejevu nekontroliranom sviranju klavira. Napravio je �ou i svidio se mjesnom stanovni�tvu. Janis me povukla u backstage kako bih ga pozdravila, tako da sam stajala pored vrata. Pri�la mu je i veselo rekla: “Ovo je moj rodni 383 grad, �eljela bih da upozna� moju sestru.” Pogledao ju je zlovoljno. Zatim je njegov mrki pogled pre�ao cijelu sobu i stigao do mene. “Ne bi lo�e izgledala”, zare�ao je, “da ne poku�ava� izgledati kao tvoja sestra!” Vjerojatno joj je iskra zasvijetlila u glavi jer ga je refleksino udarila �akom u lice. On joj je jednako brzo uzvratio! De�ki su usko�ili u njezinu obranu, izvukav�i

ju iz sobe. Titraju�i okru�ena na�im tijelima i hodaju�i prema izlazu iz kluba, neprestano je ponavljala: “Kako je to mogao u�initi?” Iznena�ena cjelokupnim razvojem doga�aja, rekla sam: “Koga je briga, Janis? Mi smo ti koji te volimo. Na�e je mi�ljenje va�no. Tko je on na kraju krajeva?” Bobby je nastavio. “Da, da, on je nula, Janis.” “U redu” – ispravila je ramena – “u redu.” Kad smo se vratili ku�i, svi su ve� spavali. Neovisno o tome, cijela grupa okupila se oko stola. “Janis”, upitala sam, “sje�a� li se pjesme koju si davno napisala ‘Come away with me, we’ll build a dream?’ (po�i sa mnom, izgradit �emo san). Spustila je glavu i iza�la iz sobe mrmljaju�i: “Ne, ne, ne znam o �emu pri�a�.” Bobbyjeve su o�i zasjale, bio je spreman za cini�nu opasku o vjerovanju u snove. No njezin izlazak ga je u�utkao. Sljede�eg dana su mama i tata bili bijesni kad su doznali da je Bobby zaspao u autu s upaljenim

motorom, dok je John Fisher prespavao na kau�u. Ni jedan ni drugi se nisu potrudili vratiti u motel. De�ki su oti�li manji od makova zrna, Janis je poku�avala objasniti kako to nije va�no, no stvorilo je napetost u ku�i. Jimmy Pryor je do�ao i �elio je znati mo�e li je citirati u novinama Agave, koje je izdavao zajedno s Michaelom. Imali su me�unarodnu nakladu obzirom da su imali pretplatnika iz Paname. Bili su to mladi koji su pisali mladima, o kr��anstvu i univerzalnoj ljubavi. “Vjerujem u to”, izjavila je Janis dubokim, strasnim glasom, koji je u sebi imao dozu humora. Na polovini stranice u sljede�em izdanju pisalo je: “Nemojte se kompromitirati, vi ste sve �to imate”, s potpisom Janis Joplin. Janis mi je ispri�ala pri�u o prijateljici koja se zaljubila u tipa koji je imao puno novca i �ivio u Montani. “Upitao ju je �eli li se za njega 384

U’.I’ll! 1 S riJI.I. 1 111 HI.NIX>M udati, odletio je u Kaliforniju i uzeo ju”, rekla je Janis melankoli�no. “Voljela bih da mene netko odnese”, nastavila je s uzdahom. Janis me upitala: “Za�to me ne do�e� posjetiti?” Bila sam zadovoljna pozivom i odgovorila: “U redu, voljela bih to, ali ne�u sti�i prije bo�i�nih praznika.” Planirale smo provesti praznike u Larkspuru. Razgovarala sam 1990. s Bobbyjem Neuwirthom o godi�njici mature. Rekao je da je “nakon okupljanja imala izmije�ane osje�aje. Bila je na neki na�in razo�arana, ali je istovremeno imala osje�aj ispunjenosti. Kao da se vi�e nije morala time zamarati… nije vi�e morala �aliti za stvarnim iskustvima.” Mislim da je cjelokupno iskustvo bilo za nju dobro, za njezin rast kao ljudskog bi�a. Mama je ranije napisala pismo u kojem se po�alila

obitelji: “�udno je �itati da ti je najstarije dijete ‘Kraljica’, ‘Bo�ica’, ‘Superzvijezda’. Tu i tamo nas nazove, ali vi�e nam ne pi�e. Mo�da doma�i ljudi uspiju spustiti ovo bo�anstvo na prihvatljivu udaljenost.” Kad se vratila u Kaliforniju, ispri�ala je ljudima o iskustvima kod ku�e. Dala je novu perspektivu ulozi smrtno ranjene izgnanice kakvu je predstavila novinarima. Izjavila je za Port Arthur News tijekom godi�njice: “Pa, da vam budem iskrena, srednja �kola me u�inila vrlo nesretnom. Mo�da sam si ja sama stvorila probleme, no problemi nikada nisu jednostrani. Jednostavno sam bila jako nesretna. Nisam imala nikoga za razgovor… Sada mogu sa svima razgovarati u Port Arthuru jer sam starija i mogu razumjeti njihov svijet. No kad sam bila mla�a i nisam imala iskustva u odnosima s ljudima, jako bi me zaboljelo svaki put kad bi moj poku�aj bio odbijen.” Bob Gordon je shvatio kako se njezino pona�anje

prema obitelji promijenilo, predlo�io joj je da ponovno napi�e oporuku. Janis se slo�ila i napisala je novi dokument. U pro�loj oporuci sve je ostavila Michaelu, jer je u umu zvijezde Janis on bio jedini koji ju voli. Kad se vratila ku�i, shvatila je da to nije istina. Svi su je u obitelji voljeli, onoliko koliko nam je to ona dopu�tala. Odustajala je od osje�aja da joj je svijet nanio nepravdu. Poku�ala je ispraviti stvari, imati �ivot kakav je oduvijek �eljela. To je zna�ilo i dobru ljubavnu vezu. Kad se vratila u Kaliforniju 385 i. 1 I ,jUM/\ V IJU, J / M\ lii zapo�ela je romansu sa Sethom Morganom, kojeg je upoznala u svibnju na Lyle Tuttle Partyju. Janis je bila na turneji po Isto�noj obali, sljede�ih joj je nekoliko mjeseci baza bila u New Yorku. Nakon 12. kolovoza bila je na odmoru i ponovno u svojoj

ku�i u Larkspuru. Njihova romansa procvala je uz jedinstven spoj njihovih osobnih nevjerojatnosti. Seth je imao velika seksi usta i gustu, tamnu, valovitu kosu, koja je skladno okru�ivala njegovo lice. Bio je student na Berkleyu, odrastao u ku�i koju su posje�ivali mnogi poznati knji�evni velikani jer je njegov otac bio urednik knji�evnog �asopisa. Potjecao je iz obitelji Morgan, potomaka J. P. Morgana. Bio je vitak, mi�i�av i nekoliko godina mla�i od Janis, inteligentan, zanimljiv, zabavan i spontan. I�ao je svojim putem i nije ga stra�ila ni odbijala rock and roll scena. Bilo je divno pojaviti se u javnosti sa Sethom zbog njegovog privla�nog izgleda, bio je bitanga i neobuzdan. Vozio je motor i imao drzak i bahat izgled. Janis je sa Sethom mogla biti posve neobuzdana. U stvari, �elio je biti vi�en i voziti se gradom s Janis u Porscheu. Janis je to okon�ala jer joj je bilo dra�e boraviti kod ku�e i gledati s njim televiziju uz �a�u vina. Dok

David Niehaus nije volio publicitet, Seth je u�ivao u njemu. Pa ipak, �ivjeli su mirnim �ivotom. John Cooke se prisje�a tih ve�eri, opisuju�i kako je ta veza na nju imala pozitivan u�inak. Izlazila je puno manje nego prije. Seth je imao skroman prihod od svoje obitelji i to mu je davalo neovisnost koja mu je bila potrebna u vezi s Janis. Nije ga nadja�ala njezina osobnost ni uspjeh, premda je imao pote�ko�a u studiranju i ostvarivanju svojih ciljeva da bi ostao dosljedan sam sebi. Seth je nudio Janis savr�enu ravnote�u. Nije morala birati izme�u karijere i partnera. Mogao se nositi s oboje. Razgovarali su o zajedni�koj budu�nosti. Janis se uskoro planirala povu�i, iako su je snimanja i Full Tilt turneja uvjerili kako je novi bend odli�an. �eljela je imati dijete i promijeniti svoj �ivot. Seth je bio spreman na to, iako je brzo napomenuo kako �e njihov brak biti “otvorenog tipa”. Janis je vjerojatno osje�ala da je to �to on nudi dovoljno, jer se usmjerila na

njihovu zajedni�ku budu�nost. 386 No Seth je bio i neka vrsta varalice – “slatkorje�ivi vrag”. Nekoliko godina nakon Janisine smrti bio je u Vacavilleu, gdje je slu�io kaznu u trajanju od pet godina do do�ivotno zbog oru�ane plja�ke. Napisao je �lanak o svojoj vezi s Janis dok je bio u zatvoru. Rekao je da ju je upoznao kad je dilao kokain (droga koja se obi�no ne povezuje s Janis). �ak i kasnije, kad je napisao uspje�an roman, govorio je o njoj na promocijama knjige. “Da je bila bilo tko drugi, ne bih je ni pogledao… Ne, to nije to�no. Janis i ja imali smo pravi �ar. Da nije bila Janis Joplin, bili bismo samo veseli i bu�ni prijatelji.” Ludilo koje je obilje�ilo kasniji dio Sethova �ivota jo� nije bilo vidljivo. Jo� je bio po�etnik. Zato je kasnije iskreno mogao re�i: “Tko zna �to bi se dogodilo da ona nije umrla?” Tek je nakon njezine smrti prvi put probao heroin.

Pomislila sam da bi ga spoznaja o tome �to je ta droga u�inila Janis mogla sprije�iti. No za Setha je to bio dovoljan razlog za po�etak. Janis se umorila od �ekanja dobrog �ovjeka koji �e se mo�i nositi s na�inom �ivota koji je vodila. Izjavila je u intervjuu za Playboy 1969.: “Ah, do vraga, sve �to cura �eli je ljubav i mu�karac. No koji se mu�karac mo�e nositi s rock and roll zvijezdom?” Seth je izgledao kao netko tko bi to mogao, iako kasniji dokazi ukazuju da ne bi bio �vrst oslonac. Imali su velike planove – vjen�anje na brodu koji bi krstario po Karibima. Janisin odvjetnik Bob Gordon napisao je predbra�ni ugovor prema njezinom zahtjevu. Jo� uvijek nisu priop�ili prijateljima. �ekali su prigodan trenutak. Tko zna bi li se na kraju o�enili. Dvadeset godina �ivota nakon njezine smrti bili su za njega vrtuljak droge, alkohola, brzih motora i neprestane bujice �ena. Rekao je daje imao fatalnu

privla�nost prema samodestruktivnim �enama, kojima je volio pomagati na odabranom putu. Poginuo je uz ljubavnicu 1990., u nesre�i s motorom vozio je pod utjecajem alkohola, kokaina i Percodana. Nekoliko minuta prije no �to je izgubio kontrolu nad motorom, ona je o�ajni�ki lupala po njegovim le�ima i vikala: “Uspori!” Janis je u rujnu 1970. boravila u L. A.-u, gdje je snimala sljede�i album. Seth je boravio u Larkspuru i dolazio joj u posjet. Nije mu se 387 ba� svi�ala scena u L. A.-u jer nije imao �to raditi osim �ekati u blizini studija. Janis je stvarala povijest, prvi CBS-ov album kojem je dopu�teno da se snima u nezavisnom studiju. Sunset Sound se nalazio u gara�i koja je pretvorena u studio, bila je to savr�ena atmosfera za rock band, objasnio je Paul Rothchild. Imala je studio, producenta, bend koji je voljela i dobar

materijal. Bilo je divno raditi. Snimanje mo�e biti izuzetno te�ko za izvo�a�icu poput Janis, koja se prilago�avala publici. Njezin zvuk nije bio nezavisan; ovisio je o povratnoj informaciji iz publike. Voljela je da obo�avatelji ustanu, aplaudiraju, ska�u, pjevaju i poka�u kako ih muzika pokre�e. Sve je to nedostajalo u studiju. No Paul je uspio napraviti atmosferu i bez publike. Paul joj je pomogao da se razvije kao pjeva�ica. Nau�ila je koristiti fine nijanse glasa, a ne samo �istu snagu. “Od sebe je zahtijevala veli�anstvenost i iznijela ju je”, rekao je. “Bend je nastao i napredovao spektakularno u tako kratkom periodu. Bili su predani, sjedinjeni s Janis. Sve su bili spremni u�initi za nju, pa i ja… Vjerovala mi je i ja sam njoj vjerovao. Oslanjali smo se i pomagali jedno drugome vjerno��u i iskreno��u.” Tijekom snimanja znalo je biti dosadnih trenutaka.

Pjeva�ica je trebala �ekati da se instrumentalni djelovi snime prije po�etka snimanja vokala. Janis je vrijeme provodila tra�e�i prave pjesme i najbolje aran�mane. Izra�ivali su pravo umjetni�ko djelo. Zabavljaju�i bend tijekom pauze, Janis je otpjevala novu pjesmu “Mercedes Benz,” koju je napisala u baru zajedno s Bobbyjem Neuwirthom. Uzeli su poetski domi�ljat stih Michaela McClurea – “Oh, Lord, won’t you buy me a Mercedes Benz?” – i pretvorili ga u pjesmu. Janis nije namjeravala staviti pjesmu na album. No pjesma je na kraju snimljena. “To vrijeme nije bilo �alosno i tragi�no”, rekao je Paul s osmijehom. “Zabava je bila glavna nota. Bili smo veseli istra�iva�i. Istra�ivali smo zemlju koja je bila zabranjena na�im prethodnicima. Sve se svodilo na presvla�enje i bilo je jednako nedu�no. Smijali smo se, zabavljali i zatim o tome pri�ali sljede�eg dana jer me�u nama

388 niji1 bilo tajni. Kako da to ka�em, a da ne zvu�i seksisti�ki? Janis ji’ bila poput nas. Kad sam bio s njom nisam imao osje�aj ‘ona je �ensko, ja sam mu�ko’”, objasnio je Paul Rothchild. Hodaju�i prema autu nakon snimanja u Los Angelesu, Janis se okrenula i promotrila grupu, pitaju�i se tko bi mogao voziti. Upitala je: “Tko ima najve�a muda?” I zatim odgovorila: “Ja.” “Njezin humor �esto je bio mu�ki orijentiran”, objasnio je Paul. “Kao da je njezina mu�ka strana bila jednaka mojoj �enskoj strani. Oboje smo uva�avali drugu stranu na�e seksualne cjeline.” Janis je rekla Sethu kako ponovno uzima heroin. Objasnila je to Sethu ovako: “Po�ela sam jer nisam mogla raditi, obzirom da sam cijelo vrijeme bila tako prokleto pijana. Kad zavr�im album bit �u kao i prije.” Kori�tenje droge je zadr�ala za sebe, ubrizgavala bi ju samo kasno po no�i, po zavr�etku snimanja. Oko nje nije bilo nikoga tko bi po vikao poput Linde Gravenites: “Ne, ne

mo�e� se ponovno vratiti na to, nakon svega �to si pro�la zadnji put!” Seth nije mogao zauzeti stav, iako ga je ona zvala i molila: “Molim te, reci mi da prestanem.” On joj nije ni poku�ao re�i: “To je ne�to �to mora� u�initi zbog sebe.” Umjesto toga, Janisina cimerica bila je Lyndall Erb, koja je prema Sethovu mi�ljenju bila privu�ena njezinom slavom. Smatrao je da se �epiri i da je njezin odnos s Janis “smrtonosan”. Peggy Caserta, koja je u to vrijeme bila na heroinu, bila je tada u Los Angelesu. Nekoliko je ljudi znalo ili sumnjalo da Janis uzima heroin, zato �to joj se raspolo�enje naglo mijenjalo. �udno je, no kad je koristila heroin pretvorila bi se u malenu, zbunjenu djevoj�icu. Izgubila bi sna�nu energiju koju je osoba Janis Joplin imala. Postala bi pasivna i jako tiha. Kad je bila �ista, njezin intelekt je cvjetao; znala je �to �eli i �to �ele ljudi oko nje prije njih samih. Jednom kad se u�lagirala, zalutala je u sobu Johna Tilla, �lana benda. Jako je rijetko dolazila u posjet, ali ovoga se puta osje�ala tako

osamljeno. John i Dorcas su poku�avali doprijeti do nje, ali nisu znali kako re�i: “Heroin nije odgovor, ve� problem.” U to vrijeme ljudi nisu bili na �isto s tim. Los Angeles je op�enito bio zabavno razdoblje za Janis. Sura�ivala je s ljudima koji su se trudili ostvariti ideje koje su joj padale na pamet. “Oboje smo imali Porsche”, rekao je Paul Rothchild. “Natjecali smo se 389 od Sunset Boulevarda do Laurel Canyona. Bila je puno lu�a od mene, a ja sam bio prili�no lud. Vozila bi suprotnom trakom u slijepom zavoju, otvorena krova smiju�i se: ‘Ni�ta me ne mo�e zaustaviti’.” Odletjela je u Santa Fe, gdje se na�la s Albertom na fotosni-manju, bio je to njezin prvi reklamni posao. Albert joj je ugovorio da reklamira cigarete. Fotografije su snimljene na mostu Rio

Grande u Novom Meksiku. To nije bilo vrijeme za razgledavanje i razmi�ljanje s Albertom. Umjesto toga, fotografkinja Lisa Law ju je upoznala s tipom kojeg je Janis nazvala “moj planinski �ovjek” jer je nave�er oti�la s njim. Jedan dan jesi, drugi dan nisi. Janis se vratila u Los Angeles. Nazvala je Pat Nichols, koja je �ivjela u L. A.-u. Nisu se vidjele od 1969., kad su se dogovorile da se ne�e ponovno vidjeti sve dok obje ne budu �iste od heroina. �ule su se telefonom i dogovorile da �e 5. listopada pogledati japanski samurajski film Toshira Mifunea. Janis se �ula s Jerryjem Ragvoyem u New Yorku. “Ima� li novu pjesmu za moj novi album?”, upitala je. Napisao joj je jednu koju je nazvao “I’m Going to Rock and Roll Heaven” (Idem u rock and roll raj). Nije �eljela pri�ekati da joj stigne demo snimak, ve� ga je nagovorila da joj je otpjeva preko telefona. Svidjela joj se! Oti�ao je nabaviti demo kako bi ga bend mogao �uti i nau�iti.

U studiju je Janis nazvala Nicka Gravenitesa i od njega zatra�ila nove pjesme za album. Producirao je plo�u za Brewera i Shipley, ali je na�ao malo vremena i odletio u L. A. Sjedio je u kutu Sunset Sounda i upijao muziku i vibru. Napisao je “Buried Alive in the Blues”, pjesmu koja se svima svidjela. Janis je pre�la cestu s Bennettom Glotzerom i svima naru�ila hamburger. Dok ih je �ekala, “otvorila je srce”, rekao je Bennett. “Govorila je o Sethu, �to osje�a prema njemu, svoje bojazni i sumnje, nije bila sigurna da li je to prava veza za nju i koliko ju je on uistinu volio.” U subotu, 3. listopada 1970., bend je snimio instrumental za “Buried Alive”. Sve je bilo spremno za Janis da sljede�eg dana snimi vokal. Dobro je zvu�alo i bend je bio zadovoljan. Zavr�ili su oko 23 sata. Janis je, kao i obi�no, svratila do Barney’s Benareya na pi�e

390 prije no �to se vratila u Landmark Hotel. U baru je popila dva pi�a, uz alkohol koji je popila u studiju. Odvezla se do hotela s Kenom I’earsonom, svira�em orgulja, i uputili su se svatko u svoju sobu. Janis je �esto odlazila na plivanje nakon posla, ali te ve�eri nije. Samo se spustila do predvorja, gdje je kupila cigarete oko jedan sat ujutro. Zadnja osoba koja je s njom razgovarala bio je Jack H�gy, na recepciji. Usitnio joj je pet dolara kako bi mogla kupiti cigarete na automatu. Nakon �to je zatvorila vrata sobe, Janis je sjela na krevet odjevena u bluzu i ga�ice. Cigarete je stavila na stol pored kreveta i pala prema naprijed dr�e�i kovanice u ruci. Usnica joj je bila krvava jer je udarila u stol. Tijelo joj je bilo uklije�teno izme�u stola i kreveta. Nakon povratka u hotel ubrizgala si je heroin. Janis je drogu unijela pod ko�u umjesto direktno u venu. Intravenozna injekcija ima br�i i ja�i u�inak. Ubrizgavanje pod ko�u ima kasnije djelovanje, od maksimalno

90 minuta. Heroin koji je Janis upotrijebila te ve�eri kupila je oko �etiri poslije podne od Georgea, svojeg stalnog dobavlja�a droge. Oprezno je koristila samo jednog dobavlja�a, jer je on pazio �to prodaje. Obi�no mu je kemi�ar pregledavao po�iljku prije no �to bi je po�eo prodavati. No tijekom te nabavke, kemi�ar je bio na putu. Prodao je dop prije no �to ga je provjerio. Dop koji je Janis kupila te subote bio je �etiri do deset puta ja�i od normalnog uli�nog heroina. Bio je 40 do 50 posto �ist. Nitko nije prona�ao Janis dok je le�ala zgr�ena na podu, sve do sljede�e ve�eri u 19.30 sati. Seth nije �elio doletjeti no� prije jer je igrao bilijar na skidanje s konobaricama u Trident restoranu, no stigao je u nedjelju poslijepodne. Nazvao je Johna Cookea prije no �to je krenuo iz San Francisca, jer nije mogao dobiti Janis da joj ka�e u koje vrijeme da ga do�e pokupiti. John je nazvao Paula Rothchilda kako bi provjerio nije li

Janis mo�da u studiju, no Paul je rekao kako netipi�no kasni na snimanje. John je bio u hotelu, uzeo klju� od njezine sobe (ve� je prije to znao u�initi) i u�ao u njezinu sobu. Kad je John ugledao Janis kako le�i na podu, pribli�io joj se i ispru�io ruku kako biju protresao da se probudi. Dodir njezine hladne, uko�ene ko�e bio je dovoljan da shvati kako vi�e ne�e dozivati njezino 391 n 1 .JUHAV1 .|l 1, JANIS ime. Nazvao je Boba Gordona, njezinog odvjetnika. Bob je nazvao prijatelja lije�nika i policiju. Dok je John �ekao da oni stignu, poslao je nekoga da do�eka Setha u zrakoplovnoj luci i priop�i mu vijest. John se kasnije odvezao u studio. Nije mogao bendu priop�iti vijest preko telefona. �elio je to u�initi osobno. Izvukao je Paula van i rekao mu.

Zatim je zamolio tehni�are da iza�u. Nije bilo na�ina na koji se to mo�e nje�no izvesti i zato je John jednostavno rekao: “Janis je umrla.” Mogao je vidjeti kako je re�enica djelovala na ljude, vidljivo mijenjaju�i njihova tijela. Efekt je potrajao danima. Sudski istra�itelj i policija su pretra�ili sobu sljede�eg dana u 11 sati. Prona�li su Janisin pribor za ubrizgavanje u najgornjoj ladici. Prona�li su ru�nik, malo gaze i vatu s malo krvi na njoj. Kasnije su u kanti za sme�e prona�li i crveni balon s prahom. Testovi su pokazali da je to bio heroin. Vrijeme koje je proteklo izme�u pronalaska �price i heroina potrajalo je zbog impulzivnog �ina prijatelja. Netko je mislio maknuti heroin iz sobe nakon njezine smrti, nadaju�i se kako �e droga ostati podalje od novinara. Kasnije je postalo jasno kako ideja nije ba� najbolja i balon je vra�en. Janisina smrt je progla�ena slu�ajnim predoziranjem, mrtvo-zornik je napravio

psiholo�ko istra�ivanje, ispitao prijatelje, provjerio njezine aktivnosti i ustanovio stanje uma. Morao se uvjeriti kako nije bila rije� o samoubojstvu. �udno je da se osobu koja je bila posve�ena veselju i radosti �ivota odmah smatra potencijalno suicidalnom. Pitanja i glasine o detaljima njezine smrti kru�ili su u tra�erskim krugovima godinama. Ljudi su naga�ali o Janisinoj smrti kao o poslu koji je obavila CIA, naru�eno ubojstvo i sli�ne stvari. Nijedna od navedenih teorija nema �injeni�nih dokaza u stvarnosti. Neki Janisini prijatelji su znali da je nekoliko tjedana uzimala heroin. Osim svje�eg uboda igle, na rukama su se mogli vidjeti tragovi uboda koji su mogli biti stari nekoliko dana i vi�e. Droga koju je Janis upotrijebila bila je iznimno �ista, iako joj mo�da sama ne bi uzrokovala smrt. Janis je uz sve to bila do daske pijana. Smrt koja je prozvana “predozi-ranje heroinom” �esto je rezultat interakcije razli�itih droga, posebice heroina i alkohola. Tog je vikenda

jo� nekoliko Georgeovih klijenata, 392 njezinog dobavlja�a, umrlo. Njihove su smrti isto tako progla�ene predoziranjem heroinom. Janisini prijatelji jo� se sje�aju koliko su bili �okirani �injenicom da je ona umrla. �ak i 20 godina poslije, samo sje�anje na taj dan ispunjava ih sna�nim emocijama. Janisna smrt ih je, kao i mene, dotaknula na druga�iji na�in od njezina �ivota. Juli Paul je razgovarala s Janis u petak, dan prije njezine smrti. “�eljela je da ju do�em posjetiti u L. A. �im sam �ula kako je umrla, pomislila sam kako se to mo�da ne bi dogodilo da sam oti�la, javio se osje�aj krivnje.” Pat Nichols, koja ju je �ekala na dogovoru za film, zaklela se da �e se zauvijek rije�iti heroina. Poslu�ala je Janisinu smrt kao nikoga do tada. Dvadeset godina nakon Janisine smrti, Pat je jo� �ista. “Izgubio sam �estero prijatelja u �est mjeseci

zbog droge”, rekao je Paul Rothchild. “Svijet se naglo promijenio. Janisina smrt je bilo ne�to najgore �to mi se dogodilo u �ivotu. Prijetili smo si da �emo zajedno raditi godinama, a kad smo krenuli, osjetili smo da �emo zauvijek biti skupa. Bilo je to najzabavnije snimanje kojem sam prisustvovao. Uvijek je bila 110 posto prisutna. U�asno mi nedostaje, u�asno.” Sam Andrew je nastavio i ubrizgao si jo� dopa kako bi si olak�ao gubitak jo� jedne prijateljice. Na�a su srca boljela, nas koji smo ju voljeli, no nastavili smo �ivjeti. Paul i bend su morali dovr�iti album. Potpuno su se predali poslu, ba� kao i kad je Janis bila s njima. Nadnaravna kvaliteta je bila prisutna u sobi dok su snimali instrumentale, koji �e biti podloga vokalu izdvojenom iz originalne bitke izme�u razli�itih zvukova iz dva razli�ita studija. Obuzeo ih je �udan osje�aj, da sve �to naprave ovoga puta mora biti savr�eno. Nije bilo druge prilike. Janisin glas dominirao je njihovim osjetima dok su slu�ali snimljeni vokal i svirali iz srca za snimak.

Prona�li su i pjesmu-dosjetku “Mercedes Benz,” koja je slu�ajno snimljena. Tijekom ljetne turneje s bendom, Janis je preko prijatelja slala poruke Michaelu McCluru da ju nazove. Napisao je pjesmu za grupu u kojoj je svirao, koja se zvala Freewheeling McClure Montana. Michael McClureovi prijatelji, Emmett Grogan i Rip Torn, otpjevali su je Janis tijekom partije bilijara u New Yorku. Janis je napokon nazvala Michaela i rekla: “Pjevam pjesmu u kojoj je tvoj 393 stih ‘Mercedes Benz’.” Rekao je: “Ho�e� li ju meni otpjevati?”. I tako mu je otpjevala pjesmu preko telefona. Rekao je: “Moja mi se pjesma vi�e svi�a.” “Bi li ti smetalo ukoliko ju upotrijebim?”, upitala je. “Ne, mo�e� slobodno”, rekao je ignoriraju�i bilo kakvo spominjanje novca ili naknade. Slo�ili su se da �e svatko od njih izvoditi svoju verziju. Michael nikada o tome nije razmi�ljao kao o poslovnom aran�manu. Samo je dijelio umjetnost, �to je i

ina�e obi�avao �initi. Kasnije je otkrio da je podijelila tantijeme s njim. Trebalo je nekoliko tjedana da se snimanje dovr�i. Vrhunski album “Pearl” bio je dovr�en 18. listopada. Kriti�ari ga �esto navode kao najbolji snimak Janisina rada, jedini put kad su muzi�ari u studiju radili za, a ne protiv nje. Popular Music, priznati �asopis, prozvao je Pearl “vjerojatno jednim od najboljih albuma rock �anra”. Dan nakon Janisine smrti, Paul je naletio na Bobbvja Neuwirtha. Oboje su prokomentirali me�usobni zbunjeni izgled. “�to ne valja?” “Telefon neprestano zvoni i javlja se Janis. Govori: ‘U redu je, �ovje�e. Ovo je dobro mjesto. Dobro sam. Nemoj se ni o �emu brinuti.’” “Uau, ne mogu vjerovati! Meni se doga�a ista stvar.” Bob Gordon je imao sli�no iskustvo. Njegov su �ivot preplavili znati�eljni ljudi koji su

propitivali zakonske formalnosti nakon njezine smrti. Tjednima se sastajao s mrtvozornikovim uredom, istra�iteljima, tiskom i na�om obitelji. Jednog nedjeljnog popodneva, kad se gu�va smanjila, prisje�a se: “Jednostavno sam spao s nogu od umora, zaspao i imao viziju. Bila je vrlo jasna, druga�ija od sna koji brzo nestane. Vrlo sna�na. Ona i ja smo sjedili na kau�u koji se nalazi na omotu albuma ‘Pearl’ i razgovarali smo. Rekla je da je jako dobro, da se nikada nije osje�ala tako smireno i da je jednostavno morala oti�i.” John Cooke je imao svoju viziju. “Nekoliko mjeseci nakon Janisine smrti, sanjao sam. Bio je kraj koncerta, Janis je si�la s pozornice i ja sam ju �ekao. Upitala je: ‘Jesam li bila dobra?’, s onom svojom nesigurno��u male djevoj�ice. Rekao sam: ‘Bila si odli�na.’ Zagrlio sam ju. Bilo je neobi�no stvarno. Probudio sam se prepun emocija i osje�ao kako me Janis posjetila iz groba. Nije me samo pitala da li je dobro odradila koncert. Pitala me o svom �ivotu. Jako

mi je drago da sam ju imao priliku uvjeriti. ‘Bila si odli�na, Janis.’” 394 Komemoracija Come back and believe in my love Come back and believe in my love Come back and believe in the magic of love! MARK SPOLESTRA, “Magic of Love” “Vratiti se u Port Arthur?”, upitala sam s nevjericom. “Nisam tamo bila posljednjih 18 godina!” Moja je majka uspjela pridobiti mene i mog brata da predstavimo obitelj na sve�anosti u sje�anje na na�u sestru Janis. Sam Monroe, predsjednik mjesnog povijesnog dru�tva, nazvao ju je i zamolio da netko bude predstavnik. Sam je bio sin maj�inog pro�log �efa i uvijek je znao kako joj pristupiti. �elio je pomo� u postavljanju izlo�be u �ast Janis.

Sam je sura�ivao s Johnom Palmerom, kojega je Janis donekle poznavala u �koli. Jedna od �ivotnih okrutnih ironija dovela je uspje�nog biznismena Johna u sukob s lokalnim javnim mnijenjem kad je svjedo�io protiv istaknute obitelji u ilegalnim poslovima s naftom. Opametiv�i se nakon okaljanog osobnog imid�a, razvio je novu vrstu susje�ajnosti s odba�enima. Koji bi totem bio vredniji slave u na�em rodnom gradu od Janis, njegove biv�e kolegice iz �kole, �ene koju je cijela nacija uzdizala, no �ije je ime jo� izazivalo bijes i negodovanje stanovnika rodnoga grada? Bilo je i vrijeme, izjavio je ozbiljno, da se Janis za�eli dobrodo�lica kod ku�e, s puno po�tovanja i ljubavi. On je svoje po�tovanje iskazao plativ�i izradu bron�anog kipa. 395 Simboli�an napor Johna Palmera bio je dovoljan da potakne obo�avatelje u na�em gradu – onih koji se bili odani njoj i njezinoj muzici, onih koji

su dijelili njezino odbacivanje dru�tvenih pravila i onih koji su se �eljeli pomiriti s pro�lo��u. Novine su pokrenule stvar i ideje su se nastavile razvijati. Na dan 19. sije�nja 1988., kada bi napunila �etrdeset pet godina, u Port Arthuru je odr�an obred kao uvod u muzejsku izlo�bu i otkriven kip Janis Joplin. Vi�e od 5000 ljudi se naguralo u dvoranu koja je bila projektirana za samo tri tisu�e. Radnici iz rafinerija, studenti i ku�anice stajali su pored tinejd�era i dje�ice. Ve�ina ih je bila iz Port Arthura ili okolice. Unajmljeni autobusi prepuni ljudi stigli su iz Houstona, dok su neki do�li iz udaljenih mjesta poput Iowe i Kanade. Do�li su odati po�ast djevojci koja je bila uspje�na u naizgled stranom svijetu San Francisca i rock and rolla 60-ih. Janis je javno ocrnila na� rodni grad tijekom mnogobrojnih intervjua za tisak. Najljep�e �to je izjavila vezano za njega bilo je da je to dobro mjesto za napustiti. Dvadeset godina nakon njezine smrti,

lokalni gradski oci smatrali su da je prihvatljivo zakopati sjekiru koju je ona podigla. Zanemarili su njezinu ulogu rock and roll viteza koji se obra�unava s uro�enim licemjerstvom na�e kulture. Umjesto toga, prigrlili su njezina prihvatljivija postignu�a stvaranja odli�ne muzike, koja je prodala mnoge plo�e i osigurala joj trajno mjesto u srcima mnogih ljubitelja muzike. Igra slave u na�oj kulturi mnogim je obo�avateljima i prijateljima stvorila ideju o tome tko je zapravo Janis. U knjizi The Frenzy of Renown (Mahnitost znamenitosti), Leo Braudy je rekao kako slava ima �etiri elementa: osobu, njezina postignu�a, publicitet i ono �to se o njoj od tada misli. U Intimate Strangers: The Culture of Celebrity (Intimni stranci: Kultura slave), Richard Schickel je napisao: “Nakon smrti zvijezde postanu likovi iz stripova, posjeduju ih obo�avatelji, stvarni elementi koji se ne uklapaju i��eznu, dok se ostale zna�ajke uljep�avaju.” Ljudi su na obred do�li s razli�itim gledi�tima,

ali su svi �eljeli odati po�ast. Priroda Janisine smrti predoziranja heroinom nekako se nadvila nad njezin imid� ostvaren tijekom �ivota. Tisak rijetko pi�e o njezinom 396 zabavnom karakteru, njezinoj usmjerenosti na umjetnost, njezinom dru�tvenom pona�anju, koji su nama koji smo ju poznavali i te kako poznati. Za mnoge ljude pri�a o Janis Joplin govori o koracima koji su je doveli do predoziranja drogom. Kad je Janis umrla 1970., nikada nismo o�ekivali da �e njezin imid� toliko narasti, razvijati se i postati jedan od prevladavaju�ih simbola tog vremena. �ekali smo da interes javnosti opadne, da se njezin �ivot i imid� vrate onima koji su ju poznavali vi�e od �etiri godine tijekom kojih je bila u �ari�tu pozornosti. No onda smo, nastavili dijeliti na�u ljubav s javno��u.

Majka se od sveg srca potrudila prona�i primjerke za izlo�bu. Ne�to �to je bilo blisko njezinom karakteru, odlu�ila je da �e ukoliko naprave prezentaciju Janis Joplin, to u�initi kako treba. Dala je sve od sebe kako bi poslala sve sitnice vezane za raniji Janisin �ivot, uobi�ajene stvari koje je koristila i doticala. Mama ih je izvukla iz ladica i kutija u koje su odavno spremljene i poslala drage uspomene s ljubavlju. Bilo je �udno promatrati stvari u drvenim i staklenim vitrinama koje su predstavljale povijesni dokaz o postojanju moje sestre. Njezino ravnalo, koje smo zajedno dijelile, jo� je bilo o�uvano u tamno-zelenom tvrdom omotu, uz samo nekoliko tinejd�erskih natpisa. Kustos ih je smjestio pored Biblije u crnom omotu, koju je dobila kad smo pristupile crkvi (First Christian Church) u gradu. Knjigom su pro�le znati�eljne mlade ruke okre�u�i fine listove i zami�ljeno promatraju�i �ivopisne slike u njoj. Velika zelena knjiga stegla mi je srce. Na omotu je tiskanim slovima pisalo The Letters of F. Scott

Fitzgerald (Pisma F. Scotta Fitzgeralda). �itanje je bilo jako prisutno u obitelji Joplin, ni�ta nije moglo bolje predstaviti Janis od te knjige. Majka je uklju�ila i �lanak iz Port Arthur Newsa o Janis tijekom ljeta 1957., kad je radila u Gates Memorial Library. Po�utjela fotografija iz novina prikazivala je tinejd�erku Janis uredno uvijene kose s blje�tavim, ponosnim, nedu�nim osmijehom pored ilustracija koje je napravila za likove L. Frank Baumova “Oza”. Ljudi u gradu su donirali originalne crte�e, koje su godinama ranije kupili od Janis. 397 Njezina bezbri�na Dorothy iz Oza veselo je plesala pored zadovoljnog Stra�ila. Ono �to ja i Michael nismo znali, ali smo vjerojatno trebali pretpostaviti, bilo je da je na�a du�nost razgovarati s tiskom. U davanju intervjua postoji umjetnost koju je Janis poznavala. Kako

sam bila nova u toj igri, u�inila mi se neugodnom. Novinari su bili jednostavni i iskreni ljudi, ali ih je ve�ina tek zavr�ila studij. Kad je Janis pjevala bili su tek u osnovnoj �koli. Previ�e su toga pretpostavili iz ono malo istra�ivanja koje su napravili. Zbog takve nedoraslosti zadatku, njihova su nam se pitanja u�inila �udnim. Jedna nas je �ena upitala: “Koja je bila prva �udna stvar koju ste primijetili kod Janis?” Michael i ja smo se pogledali i nasmijali! Kako mo�emo nekome objasniti da nam na�a sestra nikada nije bila �udna? Tisak je procvao naslovima poput TOWN THAT SCORNED JANIS, NOW APPLAUDING HER (Grad koji je omalova�avao Janis, sada joj plje��e). Jedan nas je novinar pitao o Janisinu skloni�tu, mjestu koje si je namjestila u na�oj gara�i. Rekao nam je da je to mjesto na koje je Janis odlazila kad bi joj �ivot u Port Arthuru postajao frustriraju�i. Odakle su dolazile te pri�e? Michael i ja smo mogli samo promrmljati kako nismo primijetili da je Janis nekamo odlazila.

Umjesto toga, Janis se nalazila u sredi�tu zbivanja. Objasnili smo da je ponekad slikala u gara�i kad je bilo lijepo vrijeme ili je �eljela dodatni prostor. Nismo im mogli prenijeti kako je takva umjetni�ka ekspresivnost bila uobi�ajena u na�oj obitelji. Rekli smo novinarki da je ve�ina pri�a o Port Arthuru malo preuveli�ana. “To je samo grad, znate, nema ni�ega posebnog ni u pozitivnom ni u negativnom smislu.” Michael je nadodao: “Janis je bila sjajna zabavlja�ica, to je bio dio njezine pri�e. Imalo je u�inak i svoj smisao.” Janisin imid� i citati su toliko izokrenuti i izlizani tijekom godina da je njihova vrijednost izblijedila. Objasniti nju i njezine izjave o Port Arthuru bilo je nemogu�e bez razgovora o �ezdesetima i njihovom razvoju. Nisam to mogla prenijeti u kratkim odgovorima, na na�in na koji bi novinari to �eljeli prenijeti. Nakon nekog vremena njihova su pitanja zvu�ala isto, kao da se novinarski zbor okupio oko �alice

jake teksa�ke kave i donio odluku 398 0 tome �to je u doga�aju va�no. Glavno pitanje je bilo: “�to bi prema va�em mi�ljenju Janis rekla o ovom obredu?” To je pitanje vi�e od bilo kojeg drugog izazvalo sje�anje na Janis kad je bila kod ku�e. Osje�ala sam se sigurno s izjavom da bi joj se obred svidio. Mogu ju zamisliti kako se smijulji i govori: “Pa, bilo je i vrijeme”, uz osmijeh koji pokazuje tra�ak ironije i zabave. Kad smo zavr�ili s obaveznim odnosima s javno��u, na�a se pa�nja vratila na doga�anje oko nas. Iznenadila nas je velika koli�ina stranaca koji su se polako kretali i promatrali mene i Michaela kao da smo i mi izlo�eni u drvenoj staklenoj vitrini. U hordama nepoznatih tijela po�ela su se pojavljivati odavno poznata lica, starija, ali jo�

prepoznatljiva. Njihovo prisustvo doga�aj je pretvorilo u pravu dobrodo�licu ku�i. Bodie Pryor, koji je jo� �ivio odmah iza na�e ku�e, zagrlio nas je i rekao kako je do�ao odati po�ast Janis. Bio je �vrst i pun pa�nje, osoba koja nikada ne odstupa od unutarnjeg osje�aja vjere. “Janis je bila prekrasna, vesela djevoj�ica. �to god pisali o njoj, mene to ne zanima. Poznavao sam je kao prekrasnu osobu.” Bodie i ostala poznata lica zauzela su mjesto u sredini dvorane. Postojala je pozornica, s niskim metalnim stolicama na jednom kraju 1 niz gospode u tamnim odijelima koji su na njima sjedili. Bili su to lokalni dostojanstvenici koji su obredu dali dr�avni legalitet. Postojali su redovi metalnih stolica ispred pozornice i natkrivene tribine s obje strane dvorane, koje su ve� odavno bile ispunjene ljudima. Oni koji su do�li to�no na vrijeme morali su stajati, ukoliko su uop�e uspjeli u�i.

Svako toliko bi se netko probio do pozornice i povikao: “Laura, Laura, sje�a� li me se?” Zrak je bio ispunjen emocionalnim i��ekivanjem. O�ita ljubav koju su pokazivali prema Janis pomogla mi je da uobli�im rije�i kojima �u im se obratiti. Buka izazvana njihovim pri�anjem razvila se u pravu galamu, koja se nije pretjerano smanjila voditeljevim neprestanim lupanjem �eki�a. Ljudi su se polako umirivali me�usobnim u�utkavanjem. Obred je zapo�eo. Pomislila sam kako je to mogao isto tako biti skup Kiwanis kluba rotarijanaca, uz suhoparne komentare knji�evnih 399 cf ujud/v V i .JU, j/\ini.-> gra�ana koji su bili pozvani na podij. Publika je ljubazno slu�ala i �ekala. Gradona�elnik Port Arthura, Malcom Clark, iznenadio nas je povikav�i: “Sretan ro�endan, Janis!” Otpustio je

ko�nice koje su zadr�avale nakupljene emocije u publici. Veselje je bilo neopisivo, prekinulo je moje unutarnje razmi�ljanje i potaknulo osje�aj euforije. Buka se sti�ala kad se obred nastavio. Sam Monroe je zadovoljno najavio otvaranje trajne izlo�be posve�ene Janis Joplin u biblioteci Lamar University. Iskreno je rekao kako se gradona�elnik Malcom Clark, trgovinska komora i muzej nadaju da �e biti uspje�na. Iako su obo�avatelji do�li zato �to su voljeli Janis, lokalni biznismeni su poduprijeli doga�aj kako bi privukli ve�i broj turista u grad. Ekonomska situacija u Port Arthuru nije bila zadovoljavaju�a i bili su im potrebni dolari turista. Gradona�elnik je dobio potrebnu lokalnu podr�ku objasniv�i da je Elvis Presley napravio puno za Memphis, isto bi tako Janis Joplin mogla napraviti za Port Arthur. �ula sam lokalnog dostojanstvenika kako

obja�njava: “Bog nam govori da oprostimo i ja mogu oprostiti Janis.” Mislim da je dio njegove frustracije s Janis bila �injenica da je ona okaljala grad koji se njemu svi�ao. Ljudi su se sje�ali njezinih komentara u kojima je omalova�avala grad, oni su poja�avali emocije �ak i 1988. No �ini se da je ve�ina njegove ljutnje bila usmjerena na Janisine izjave o kori�tenju droge. Trebalo mu je 20 godina, no uspio je oprostiti Janis stoje druge ohrabrivala u kori�tenju droge svojim javnim pona�anjem. Janis je zasigurno bila najve�a gubitnica u toj igri. Droge su je ubile, uz njezino mladena�ko ludo razmi�ljanje smatrala se dovoljno jakom da se nosi s njima. �esto sam se pitala jesu li Janis i njezina ekipa vjerovali, kao Timothy Leary, da je droga pre�ica do ve�e stvarnosti. Je li to bila njezina potraga za istinom, iskreno��u i sobom? U svakom slu�aju, oprostili su Janis. Mnogi, me�utim, nisu oprostili njima na omalova�avanju njezinih sljedbenika. Dave Moriaty se pobunio na tu temu. “Ono �to me

iritira”, izjavio je, “�to je Janis bila neka vrsta pjeva�ice iz pakla, imala je grozno prljav �ivotni stil, dok je dru�tvo nagra�ivalo sposobnost laganja i konformizam. Ljudi u Port Arthuru nisu bili seksualni �istunci. Imali su svoje homoseksualce i razvratnike! Mislim da Janis 400 nije bila ni�ta orgijasti�nija ili nemoralnija ili drogiranija od ostatka dru�tva u to vrijeme. Ku�anice su imale speed, Benzedrine i Seconal kako bi mogle spavati! Ispijaju�i alkohol de�ki su se dokazivali kao mu�karci. Moji su se prijatelji gotovo ubili poku�avaju�i dokazati da su mu�karci! Sto je to Janis radila da je bilo tako lo�e na Zapadnoj obali? Nije plja�kala ljude. Nije im uzimala novac, iskori�tavala radnike ili se uplitala u veliku igru u kojoj bi prisvojila ve�i dio kola�a za sebe… Janis je dru�tvu samo nabila u lice njegove predrasude… Janis je imala ja�i moralni kod od uobi�ajenog, i to stoga �to

nije ulazila u normalne politi�ke la�i koje dru�tvo zahtijeva od nas!” Neki su smatrali Janis oli�enjem lo�eg. Rock and roll zabavlja�i koji su naslijedili njezinu generaciju razvili su �okantno pona�anje svojih prethodnika. Da bi uhvatile korak s novim normama, Janisine pri�e postale su uljep�ane kako bi odr�ale njezinu reputaciju neobuzdanosti. Obavije�tena sam vrlo ozbiljnim tonom kako je Janis nastupala potpuno gola u Teksasu na International Pop Festivalu. Mladi �ovjek koji mi je govorio tako autoritativno nije bio ni dovoljno star da je mogao prisustvovati doga�aju. Samo je to �uo i odmah povjerovao. Neki su ljudi povr�no shvatili fraze poput “Get it while you can” (Uzmi dok mo�e�). Mislili su da termin ozna�ava seks, novac, iskustvo i si. Neki, poput Johna Cookea, smatraju da se radilo o potpunoj koncentraciji, �elji da se potpuno prepustimo umjetnosti, da se ne zadr�avamo, ne �ekamo. U svakom trenutku odvija se samo jedna

stvar. Ono �to netko stvori i ostvari u tom trenutku ovisi o tome koliko se mo�e koncentrirati i predati tome. Pjevanje je Janis omogu�ilo da mu se potpuno prepusti tijekom nastupa. Janis je �esto govorila da �ivi za onih “pola sata na pozornici”, zato �to je njoj to bilo toliko stvarno. Ljudi ka�u da im je Janis govorila: “Podigni tu svoju guzicu i osje�aj”, neki su se prepla�ili toga �to bi mogli osjetiti. Janis je mogla suosje�ati s njima. Rekla je: “Oh, da, i ja sam prepla�ena. Mislim si, ah, tako je blizu, ho�u li uspjeti? Ukoliko ne uspijem, ne�u uspjeti pred cijelim svijetom. Ukoliko to propustim, nikada ne�u imati drugu 401 priliku. Ali moram riskirati. Nikada ne posustajem, �ovje�e. Uvijek sam na vanjskom rubu mogu�nosti.” I tako je obred u Port Arthuru ujedinio lokalno

mi�ljenje o njoj. Veliki broj ljudi nije �elio odati po�ast Janis i napisali su mnoga ljutita pisma uredniku Port Arthur Neiosa. Kako bi se ubla�ila osjetljivost teme, obred je ujedinio sve lokalne muzi�are koji su bili uspje�ni u svijetu zabave. Lista me iznenadila. U izlo�benom prostoru, pored vitrina s Jainisinim ravnalom i srednjo�kolskim godi�njakom, bili su i izlo�ci drugih muzi�ara. Bilo je mnogobrojnih zlatnih albuma i ukra�enih kostima za nastup uz obja�njenja pored njih. Tamo je bio i sin Big Boppera, koji je prihva�ao po�asti u ime oca koji je bio DJ prije no �to je napisao “Chantilly Lace”. Kasnije je bio na turneji s Buddyjem Hollyjem i Ritchiejem Valensom, svi su zajedno poginuli u avionskoj nesre�i. Lista lokalnih zvijezdi bila je podu�a, na njoj su bili Johnny i Edgar Winter, Tex Ritter, Ivory Joe Hunter, Harry James, Clarence “Gatemouth” Brown, J. P. “Big Bopper” Richardson, Glen Wells, ZZ Top i George Jones.

Kako je voditelj izgovarao svako ime, tako su se predstavnici popeli na pozornicu �ine�i liniju ispred publike. Zapitala sam se �to je to bilo na ovom podru�ju koje je stvorilo ovoliko talenata. �esto sam mislila da je malo ljudi razumjelo Janisin album Kozmic Blues, jer se nisu mogli povezati s bazom u Port Arthuru. Mislim da je to bio njezin prijevod muzike iz Louisiane koju je �ula u Big Oak klubu, u koji su maloljetnici iz Teksasa odlazili plesati i piti. Janis su ostavili za kraj, uz najve�u po�ast. Michael i ja smo bili njezini predstavnici. Iako nas je bilo dvoje, to nije bilo dovoljno publici. Iako smo bili najbolje �to su trenuta�no imali na raspolaganju. Zamolili su me da nakratko odr�im govor pred publikom. “Lijepo je biti ovdje ve�eras”, zapo�ela sam, “ponovno u Teksasu, u Port Arthuru, ponovno kod ku�e.” Publika je zapljeskala i za�vi�dala na rije� “ku�a”.

“Postoji ne�to kod ku�e, gdje te svi poznati prizori podsje�aju na ugodne trenutke prekrasnog odrastanja. Postoji ne�to u osje�aju da potje�e� iz Teksasa, koji ti kola krvlju. Gdje god bila i �to god radila, 402 uvijek �e� biti iz Teksasa.” Publika je ponovno glasno pozdravila moje rije�i, osjetila sam kako sam pogodila �icu. “Mislim daje Janis na mnogo na�ina bila stopostotno Teksa�anka, odlu�na napraviti �to god je bilo potrebno da uspije u profesiji koju je odabrala.” Ushi�enje koje je zavladalo publikom nagnalo me da napravim stanku. “U jednom od mnogih pisama koje je slala ku�i, Janis je pisala o svojoj karijeri. Rekla je da je na po�etku morala te�ko raditi kako bi postigla uspjeh. Kad je postigla uspjeh, shvatila je da mora nastaviti raditi jo� ja�e kako bi ga zadr�ala.”

Publika se smirila, slu�aju�i prave Janisine rije�i: “I onda, kad si broj jedan, ono, mora� se truditi iz petnih �ila da bi ostao na vrhu”. Publikom je zavladala ti�ina. “Janis je svakako znala kako postupati s tiskom, �to joj je donijelo �eljenu popularnost. Mo�da sam zbog toga sretna �to sam u ovom trenutku okru�ena prijateljima i susjedima koji se mogu uz mene prisjetiti djeteta, tinejd�erke, mlade �ene, posve druk�ije od sjaja i pompe koja je dominirala tijekom njezine slave. Imam izmije�ane osje�aje ve�eras. Ne �elim biti ovdje. Radije bih bila kod ku�e, u svojoj kuhinji i pekla ro�endansku tortu, pila kavu i razgovarala sa svojom sestrom, Janis Joplin.” Publika je aplaudirala i ustala. Kad sam sjela, gospodin u plavom odijelu potap�ao me po ramenu i rekao: “Bilo je prekrasno!” Iznenadila sam ga. �eljela sam re�i ne�to zna�ajno, no tada sam shvatila da je sve �to su �eljeli bilo da se tamo pojavim i ka�em: “Hvala”. Ah, pa dobro,

napravila sam ono �to sam �eljela. Nastavila sam razmi�ljati, kad sam shvatila kako se svi na pozornici pomi�u u stranu kako bi pogledali 20-minutni dokumentarac Janis. Isje�ci su uklju�ivali prekrasan intervju s njom u Stockholmu. Bila je tako mlada, bilo joj je jedva 26 godina, dok sam ja napunila 40 nekoliko mjeseci nakon obreda. Pa ipak, Janis �e za mene uvijek biti moja starija sestra, tako da sam se osje�ala mla�om od nje. Film ju je prikazao na pozornici, kako pjeva i isijava veselje. Novinar ju je upitao koji su bili njezini muzi�ki utjecaji, nasmijala sam se jer sam prvo dvoje poznavala: mama i tata. Tata je imao muzi�ku du�u iako nije mogao odsvirati ni jedan takt. �esto je nas 403 djecu pozivao u dnevni boravak. Sjeo bi na kau� u dnevnom boravku i rekao: “A sada samo

slu�ajte.” Pa�ljivo bi odabrao svoju omiljenu muziku violon�ela, koje je svirao Pablo Casals “Kol Nidrei” i stavio plo�u na gramofon. Kad bi igla krenula plo�om, na� bi otac sjeo u stolicu, zapanjen, suznih o�iju. “Mo�ete li vi to djeco �uti? Tu tugu? Samo slu�ajte”, molio nas je. I tako je njegovo najstarije dijete opjevalo svoju du�u, melodijama koje su bile isprepletene o�evim suzama. Publici se svidjela muzika na filmu. Mislila sam kako vikanje i vri�tanje ne mo�e biti ja�e, ali postalo je. Osje�ali smo se ujedinjeno nji�u�i se i pjevaju�i uz muziku. Slijedilo je otkrivanje kipa. Kipar Doug Clark i njegov dobrotvor stajali su pored djela koje je bilo prekriveno tkaninom. Iako je John Palmer volio obja�njavati svoje razloge tisku, Clark se �inio kao osoba koja prepu�ta svom djelu da govori umjesto njega. Michael i ja smo povukli u�e i otkrili kip. Podigla sam o�i kako bih ga dobro mogla vidjeti. Novinari su se iznenada

vratili. Sa svih strana su bljeskali fotoaparati. Netko me dotaknuo i rekao mi: “Stani pored kipa” i zapo�elo je bljeskanje. Druga mi je osoba stavila buket cvije�a u ruke. Nastojala sam graciozno dr�ati ru�e poput kraljica ljepote, no ru�e su se nalazile u vazi s cvije�em. Jedva sam ih dr�ala ravno dok mi se glava nalazila iznad njih. “Nasmije�ite se i gledajte prema kipu. Stanite pored”, usmjeravali su nas fotografi. Naprestano su Michaela i mene postavljali u razli�ite poze, no mi smo ih smireno slijedili. Naposljetku, rekli smo da �emo do�i. Nismo mogli re�i “zaboravi” samo zato �to nismo znali koliko �e doga�aj privu�i novinare. Svjetla su jo� bljeskala dok su me vje�no raspolo�eni novinari pitali: “Sto misli� o kipu Laura?” �eljela sam im dati neki upe�atljivi inspiriraju�i komentar, no nisam ga mogla ni vidjeti zbog silnog bljeskanja! �urba, �urba, �urba… Publika je prekinula akciju novinara. Ljudi su se

pribli�avali i �eljeli su pogledati kip. Stari prijatelji su nas povla�ili za rukav, poku�avaju�i nas pozdraviti. Bio je to �udesan osje�aj. Dvoje novinara je bilo uporno. Nisu dobili intervju i zato su me neprestano prekidali dok sam razgovarala s Janisinim starim prijateljem iz �kole, Jimom Langdonom. Njegov duboki glas i prodoran 404 pogled izazvali su me da doka�em da mogu dozvati djevojku koja se nalazila iza svega ovoga. �eljela sam pobje�i od silne gu�ve oko nas i prona�i rupu u kojoj �u mo�i popiti pi�e i upiti sje�anja. �eljela sam znati �to misli o tome da je Janis bila “usamljena” u srednjoj �koli. Ja se sje�am kako je Janis kao mala uvijek bila okru�ena prijateljima. Tada sam postala svjesna stvarnosti doga�aja.

Obo�avatelji su bili slobodni. Ve�ina ih se motala naokolo u punoj sobi polako razgledavaju�i i povremeno gledaju�i u na�em smjeru. Njihov je pogled bio miran, odavao je da im je obred dao ono �to su od njega o�ekivali. Povremeno bi nam se netko pribli�io i rekao: “Bilo je i vrijeme da joj odaju po�ast” ili “Veliki sam obo�avatelj Janis i samo sam vam �elio re�i koliko sam ju volio”. Njihovi su glasovi bili mra�ni i ponekad se �inilo kao da recitiraju litaniju. Nekoliko njih je od nas zatra�ilo da potpi�emo poster s ovog doga�aja. Jedna je djevojka zatra�ila da potpi�em njezinu traper jaknu visoko na ramenu. Ljudi su bili dragi, puni ljubavi i dirnuti, sve su to �eljeli podijeliti s nama. Raspolo�enje je bilo veselo i slavljeni�ko. Svi koji su bili prisutni na doga�aju osje�ali su toplinu i uzbu�enje. Bilo je jo� ne�ega, obo�avateljica je dotr�ala iz gomile iza mene i zagrlila me. “Morala sam to

u�initi”, rekla je. Uhvatila me za ramena i pogledala u o�i. “Uau!”, rekla je. Stalno je ponavljala tu rije�. Poku�ala sam si objasniti njezin �in, osje�aju�i kako je grle�i mene zagrlila dio sebe, no nisam bila sigurna �elim li to. Kasnije sam ju �ula kako govori: “Za�to ja ne mogu biti sestra Janis Joplin?” Pitala sam se za�to je to njezina �elja. Ukoliko je ve� imala �elju, za�to nije po�eljala biti sama Janis? Mo�da se publika voljela poistovje�ivati s njom, kao momak koji se prije mnogo godina predstavio majci dok se brinula o cvije�u u vrtu. “�elim da znate”, rekao je, “da sam se onog dana kad je va�a k�i umrla prestao drogirati. Smatrao sam da ukoliko ona nije bila dovoljno sna�na da se nosi s njima, nisam ni ja.” Gdje god sam oko sebe pogledala mogla sam nanovo do�ivjeti iskustva o kojima sam samo �ula iz pri�a. Tata mi je rekao kako obo�avatelji nisu �eljeli ni�ta od njih, �ak i oni koji su pisali godinama nakon �to je Janis umrla. Samo su �eljeli da on i mama znaju za njih.

405 Gomila na obredu nas je opkolila, osje�ali smo se pobije�eno. Shvatila sam za�to poznati ljudi imaju tjelohranitelje. Zbog ruku. Dopirale su iz svih smjerova, poput surli slonova koji tra�e kikiriki. Michael i ja smo morali krenuti. Iza�li smo van i udahnuli teksa�ki zrak, koji je na nas djelovao poput melema. Njegova nas je �ivahnost opustila nakon napetosti koja je vladala u zgradi. Tada nas je preplavila veli�ina doga�aja kojem smo prisustvovali. Na tratini su bili zvu�nici, koji su prenosili na�e rije�i stotinama ljudi koji nisu stali u Jefferson County Civic Center. Zvu�nici su vibrirali dok je iz njih izlazila muzika s obreda. Ugledali smo prepuno parkirali�te. Automobili su se nalazili svugdje – na travnjaku, na autocesti, �ak i na okolnim cestama. Kad smo sjeli u moj automobil, pogledala sam ponovno prema auditoriju. Kroz otvorena vrata

sam mogla vidjeti ljude kako promatraju izlo�bu. Iznad njih na zidu vidjela sam izlo�eni primjerak jednog Janisina rada. O�i su mi se zaustavile na mom portretu koji je napravila kad sam imala jedanaest godina. Sje�am se kako sam sjedila u sobi, bila mirna i jako se dosa�ivala. Nadala sam se da �e me Janis naslikati onako kako sam se ja vidjela. Zami�ljala sam kako �e me prikazati kao ju�nja�ku ljepoticu u sve�anoj balskoj haljini koja elegantno sjedi pored okvira kamina. Umjesto toga, ona me nacrtala onako kako sam izgledala: kao jedanaestogodi�njakinju koja se dosa�uje i preko ramena gleda �to joj to sestra radi. Janis me je vidjela i voljela onakvu kakva jesam. Nisam trebala biti ju�nja�ka ljepotica kako bih imala njezinu neograni�enu ljubav. Tijekom svoje karijere na jednak se na�in predala obo�avateljima. Svojim jedinstvenim, teturaju�im, osobenim stilom dala im je do znanja kako su svi vrijedni potpunog prihva�anja i ljubavi samim time �to postoje. Pjevala je pjesme

koje su ljudima pomogle da prona�u sami sebe. Jedna �ena ispri�ala je pri�u o njezinoj stalnoj opreznosti u odr�avanju trijeznosti. Jednoga jutra do�la je u isku�enje da pije, sve dok nije �ula Janis kako pjeva “Me and My Bobby McGee” na radiju. Stih o slobodi kad nema� ni�ta vi�e za izgubiti oslobodio ju je �elje za pi�em. Znala je da ima ne�to za izgubiti – svoju trijeznost. 406 S obzirom na �injenicu da je Janis umrla od droge, njezin se �ivot nikada ne odjeljuje od pove�anog konzumiranja alkohola i droga toliko prisutnih u generaciji ljubavi. Neki ljudi smatraju kako su �ezdesete predstavljale suprotstavljanje standardima prethodnih generacija i umjerenosti na svim poljima. Mo�da je to�no da su shvatili podsvjesnu poruku kulture, koja ju je primijenila u praksi. Ukoliko su plakati i oglasi prikazivali �ene i mu�karce koji u�ivaju u alkoholu i cigaretama, djeca su ih neodvojivo povezivala. Ukoliko su doga�aje i koncerte promovirali

proizvo�a�i piva, tada su djeca izjedna�avala alkohol s fizi�kim zdravljem i dobrom, �istom zabavom. Ukoliko su sve odrasle zabave zapo�injale alkoholnom zdravicom, tada su djeca nau�ila kako veseli trenuci zahtijevaju alkohol. Janisina smrt je ozna�ena predoziranjem heroinom, zbog kojeg se ljudi koji ga ne uzimaju osje�aju daleko od takvog usuda. Pa ipak njezina je smrt najvjerojatnije izazvana interakcijom alkohola i heroina. Ukoliko je tako, umrla je smr�u koja je povezana s alkoholom. Isto tako, nije zapo�ela kori�tenje droga heroinom. Zapo�ela je duhanom, zatim pre�la na alkohol, marihuanu, speed i sve ostale droge koje su bile na raspolaganju. Janisino konzumiranje alkohola zapo�elo je kao i kod mnogih ljudi prije dvadeset prve godine. Bila je na prihva�enom putu prema zrelosti. Kupila je vjerovanje medicinskih stru�njaka kako je droga lijek protiv svih bolesti. Prihvatila je vjerovanja kulture u kemijske supstance koje rje�avaju

probleme. Slagala se s piscima i kulturnim vo�ama tog vremena da se ilegalno kori�tenje droga u njezinoj generaciji neznatno razlikuje od legalnih droga starije generacije. Janis je bila dovoljno hrabra da se unaprijed suo�i s neprilikama u �ivotu. Govorila je protiv rasne diskriminacije kad to nije bilo jako popularno. Slijedila je �ivot koji je zadovoljavao njezinu �elju da upozna du�u. Odbacila je kompromise, nalik onome da se smiri i smjesti u rutini predgra�a. Janis je okrenula le�a svom intelektu, koji je samo oslabio njezin emocionalni dio, vjerovala je da ono �to ju mentalno zavarava mo�e prona�i u osje�ajima. Usmjerila se na kulturalne slabosti tog vremena – kako da se nosi s emocijama. Na�e 407 je ure�eno dru�tvo tako uspje�no s umom, ali tako nespremno pri suo�avanju s emocionalnom nelagodom.

Poku�avala je prona�i novi na�in �ivljenja. Prikladno je dobila ime prema rimskom bogu Janusu, koji je vladao krajevima i po�ecima. Janus je nacrtan u profilu, ima dva jednaka lica koja gledaju u suprotnim smjerovima. Sije�anj, mjesec ro�enja moje sestre, nosi ime prema bogu Janusu. Njezin cijeli �ivot bio je pro�et misijom promjene i postajanja. Janis se smiono poku�avala promijeniti, a putem je pomogla mnogima koji su unutar sebe tra�ili emocionalne promjene. Nije bila osoba koja je dopu�tala da stari na�ini umru mirnom, nesmetanom smr�u. Vodila ih je preko strmina i sna�no bacala bujice gnjeva na njih. Prije smrti, nova, smirenija osoba je postajala sve vidljivija neovisno o njezinim opse�nim cini�nim pogrdama. Njezino ponovno ra�anje bilo je jo� u tijeku, kad ga je njezina smrt naglo prekinula. Istina koju je ona prona�la nalazila se u njezinoj muzici. Odrekla se svega zbog nje jer nije nai�la na ni�ta sli�no. Prona�la je novu stvarnost kad

je pjevala, i kad joj je to davalo snagu, slala je publici �istu ljubav. Njezin ju je odnos s publikom nau�io kako se ljubav ne sastoji u primanju ne�ega od drugih ljudi. Dobar osje�aj dolazi od davanja – davanja ljubavi. Borila se primijeniti to saznanje na ostatak svog �ivota. Poku�ala se hrabro povezati s ostalima neovisno o njihovom velu kulturalne uvjetovanosti. Kao daje slijedila tradicionalno hinduisti�ki ritual pozdravljanja prema kojem dvoje ljudi prilikom susreta stave ruke na prsa, sklopljenih dlanova, dok su im vrhovi prstiju usmjereni prema bradi i na taj na�in govore: “Bog u meni pozdravlja Boga u tebi.” Janis je svijetu pjevala unutar plimnog vala koji ju je pomeo, a zvao se dru�tvena revolucija. Janis je bila jedan od klasi�nih nositelja pokreta, vi�u�i protiv “Ne mo�e� to napraviti!” pravila.

Janis je pjevala: “There’s a fire inside of every one of us/You’re gonna need it now”. Ne mo�emo se dr�ati starih ideja; �ezdesete su nam ih rasplinule. Promijenili smo se. Janisine pjesme nas jo� bodre. 408 Ne znamo �to �emo prona�i, ali nas potreba da tra�imo tjera dalje. Znamo, poput Janis, da �emo ukoliko prestanemo tra�iti stagnirati u ispraznim dru�tvenim ulogama. Janis i generacija ljubavi pokazali su nam va�nost ljubavi kao vodi�a. Janis i Big Brother su je nazvali “Come back and believe in my love/Come back and believe in the magic of love”. Janisina muzika je uvijek i�la izravno u srce. �ak je i odgovorila na pitanje kako �e ju u budu�nosti opisivati pisci koji �e imati osvrt na �ezdesete. “Sto �e re�i o meni?”, ponovila je Janis pitanje novinara, “smije�na klinka tamo

gore? Mislim da �e pisati kako se moja muzika dogodila kad je crno i bijelo po�elo propadati, i crno je moglo shvatiti �to bijelo pjeva, i bijelo je moglo shvatiti �to crno pjeva… i sve je bilo muzika, i do�la je tamo gdje je trebala biti.” Michael i ja se zbog Janis nalazimo barem dva puta na godinu kako bi raspravljali o njezinim poslovima. �udno je da se zbog toga nalazimo. Druk�ije je od na�eg okupljanja za Dan zahvalnosti (koje tako�er imamo). Posao u kojem trebamo donositi odluke opsezanje i pribli�io nas je vi�e no �to bi ina�e bili. Obitelj je trajna obaveza u na�im �ivotima. Jednom smo bili u Tucsonu u Michaelovoj ku�i. U�ivali smo u mirnom jutru uz miris slanine i kave koja se �irila njegovom ku�om od nepe�ene opeke. Ispred ku�e je pro�ao auto i zatrubio uznemiravaju�i ti�inu. Kasnije je jo� jedna osoba ponovila isti �in, vi�u�i: “Janis je najbolja!”

“Danas je Dan mrtvih”, objasnio mije Michael. “Dia de los muertos. To je dan na koji se Meksikanci prisje�aju preminulih voljenih osoba. Janisini obo�avatelji svake godine pro�u ispred moje ku�e otkad su doznali da �ivim ovdje”, nastavio je. Slavlje je puno rasko�nije od onih koja postoje u anglosaksonskoj kulturi. Ovaj meksi�ki doga�aj je vrijeme po�tovanja, ljubavi i u�ivanja. Rodbina koja odaje po�ast svojim preminulima to �ini aktivno, ne samo putem tihog prisje�anja. Ponekad poslu�e omiljeno 409 jelo preminulog, postave mu mjesto za stolom ili obave njegovu omiljenu aktivnost – na primjer, urede njegovo omiljeno drvo u vrtu. Poput mnogih meksi�kih praznika, razvila se posebna narodna umjetnost koja ozna�ava dan mrtvih. Umjetnici izra�uju malene figurice ljudi i

oboje ih tako da li�e na kosture. Postave ih na scenu koja predstavlja zadovoljstva koje je osoba prona�la tijekom svog �ivota. Cjelokupno djelo nije ve�e od 15 centimetara. Janisin prikladni ambijent bio bi mala osoba, obojena u bijelo s crnim kostima, odjevena u njezinu omiljenu odje�u. Janisin umjetnik mogao bi joj staviti ru�i�aste nao�ale i kostim ukra�en �ljokicama. Imala bi kosturski rock band iza sebe, uz malene gitare i bubnjeve, te cijeli niz kostura u publici koji ple�e ispred pozornice. Stavila bih nekoliko buketa ru�a na pozornicu, rasvjetu na zid i njezinog izgubljenog psa Georgea kako �eka sa strane. To bi zasigurno bio najomiljeniji prizor koji bi se mogao posvetiti Janis na ovaj poseban dan, dan sje�anja. Auti su neprestano prolazili ispred Michaelove ku�e i pritom zna�ajno usporavali. Rije�i koje su izgovarali obogatile su me njihovim blagoslovom. Nije bila zaboravljena.

Nekoliko mjeseci kasnije bila sam kod ku�e, radila sam na novoj kolekciji Janisine muzike. Preslu�avala sam svaki od njezinih albuma, jedan za drugim, novim redoslijedom. Pjesme iz razli�itih perioda bile su izmije�ane zajedno. Pomno sam slu�ala “Try” i “Piece of My Heart” i ponovo razmi�ljala o Danu mrtvih, Janisinim obo�avateljima i zabavi na Janisinim koncertima. Preslu�ala sam “Work Me, Lord” i “Mercedes Benz”, koje su me privukle da zapjevam uz njih, opiru�i se njezinom stereofonskom glasu koji je nadglasavao moj stvarni. Moja su k�i i njezina prijateljica u�le kako bi prisustvovale ovom nemaj�inskom pona�anju. Dvije vesele petogodi�njakinje navijale su: “Teta Janis, rock and roll”. Podigla sam obrve, ne prestaju�i pjevati i zapo�ela plesati, bodre�i ih da se pridru�e muzici. Plesale smo ska�u�i gore-dolje, nji�u�i se, mlate�i kosom, okre�u�i se, paradiraju�i rukama. Vikale smo na “Summertime” i “Maybe” i

410 njihale se kako bi do�le do zraka na “A Woman Left Lonely”. “Tulile” smo zajedno, promatraju�i se u o�i, smiju�i se na “Nobody Knows You When You’re Down and Out”. Nastavile smo tako u�ivati u pjesmi za pjesmom, sve dok nam osje�aji nisu bili posve iscrpljeni. “Little Girl Blue” nas je pozvala zajedno na zagrljaj i poljupce uz Janis koju smo najvi�e grlile. Le�ale smo na podu i slu�ale “I Need a Man to Love” i “Blindman” i po�ele plakati na “Me and My Bobby McGee”. Moja je voljena sestra ostala u sje�anju. 411 Z All VA I.U I IZVORI Vje�no sam zahvalna brojnim divnim ljudima koji su mi poklonili svoje vrijeme i sa mnom podijelili svoja srca, uspomene i shva�anja. Njihovi su dobrovoljni darovi bili od velike koristi i za moj

�ivot i za moj rad. Zahvaljivanje i odavanje priznanja nekom je samo po sebi nedovoljno zato �to su ideje neopipljive, a osje�aji se nikada ne mogu u potpunosti izraziti. Osje�aji su odigrali va�nu ulogu u pisanju ove knjige, bilo da se radi o slu�anju tu�ih osje�aja, otkrivanju vlastitih, kao i rje�avanju mnogih od njih. Tehnika “osloba�anja” instituta Sedona bila je klju�na u snala�enju s emocionalnim previranjima koja prate pisanje ovakve knjige. Sigurna sam da ne bih mogla dovr�iti ovaj rukopis da nisam poha�ala radionicu i video te�aj u Phoenixu. Na sljede�im stranicama �elim se zahvaliti ljudima koji su mi omogu�ili informacije i glavne pisane izvore za odre�ena poglavlja. Iako sam podatke kori�tene u brojnim poglavljima crpila iz brojnih razgovora i tekstova, navela sam imena prema podru�ju njihovog najve�eg doprinosa. �inim to nadaju�i se da �e �itatelj shvatiti kako su podaci �esto kori�teni u uop�enom

smislu u �itavoj knjizi, a ne samo u odre�enom poglavlju. Ima nekoliko ljudi �iji je doprinos bio tako sveobuhvatan da im se zbog njega ovdje �elim zahvaliti. Najprije �elim zahvaliti svojoj majci Dorothy Joplin na njezinoj vjeri, povjerenju i pomo�i u godinama koje sam provela rade�i na ovom projektu. 413 Zatim se �elim zahvaliti svom bratu Michaelu Joplinu na njegovoj stalnoj podr�ci i pomo�i pru�enoj pri sastavljanju ove knjige. Michael je naro�ito pomogao pri pronala�enju fotografija i odabiru onih koje su objavljene u knjizi. Tre�e, �elim izraziti zahvalnost svom suprugu Richardu na njegovoj podr�ci tijekom godina koje su mi bile potrebne da bih dovr�ila ovu knjigu. On je, tako�er, bio i moj ra�unalni

stru�njak, koji je odr�avao sustav i podu�io me kako da ga koristim. �etvrto, �elim se zahvaliti Robertu Gordonu, Janisinu odvjetniku na njegovim korisnim i bri�nim savjetima tijekom protekle dvadeset dvije godine. Peto, zahvalna sam Mannyju Foxu na stalnoj pa�nji i doprinosu tijekom pisanja knjige, naro�ito u ranim fazama kad se taj zadatak �inio tako zastra�uju�im. �esto, zahvalna sam brojnim prijateljima koji su pro�itali prve skice i pru�ili mi tako potrebne povratne informacije: Marilyn Green, Carolyn Koplin, Liz Kreider, Carolyn Manly, Rodu i Marilyn Mitchell, Barbari Pollack i Nancy Sparks. Naro�ita hvala onima koji su pomogli u lektoriranju ranih radova: Mae Chu, Lauri Museo i Marie Rallis. Sedmo, �elim se zahvaliti svom izdava�u Dougu

Stumpfu i produkcijskom izdava�u Beth Pearson iz izdava�ke ku�e Villard Books. Dougova pa�nja, ideje i vjera, zajedno s Bethinim poticajnim pitanjima i usredoto�eno��u na detalje, beskrajno su mi pomogli da grubi rukopis pretvorim u knjigu kakvu sam �eljela. Osmo, �elim zahvaliti na posebnoj podr�ci i doprinosima nekolicine Janisinih prijatelja: Jimu Langdonu i Daveu Moriatyju, koji su me zajedni�ki poticali na pisanje knjige, osje�aju�i kako o Janisinu �ivotu treba ispri�ati cjelovitiju pri�u. �elim naro�ito zahvaliti Daveu na provjeravanju �injenica iz rukopisa. Johnu Cooku na pru�enoj podr�ci i pristupu svojim dosjeima koji dokumentiraju to vrijeme, savr�enoj memoriji i raspolo�ivosti za prijateljski razgovor kad god je to bilo potrebno. Velika hvala na njegovim lektorskim bilje�kama prvog nacrta.

414 Pat Nichols, �ija su mi iskrenost i briga u pru�anju informacija pomogli da shvatim brojne stvari. �lanovima grupe Big Brother and the Holding Company – Samu Andrewu, Peteru Albinu, Daveu Getzu i Jamesu Gurleyu – koji su mi pru�ili informacije i dali dopu�tenje za kori�tenje stihova koje je objavila njihova kompanija Cheap Thrills Music Company. Samu zahvaljujem i na njegovoj pomo�i u provjeri podataka u knjizi. Unaprijed se �elim ispri�ati ako sam previdjela spomenuti i zahvaliti na ne�ijem vremenu, podacima ili pa�nji. To nije bilo namjerno. PRVO POGLAVLJE: LISTOPAD 1970. Peggy Caserta, Dr. Henry Chu, John Cooke, Bob Gordon, Mirni Krohn, Pat Nichols. �Rock and Roll Woman,� Michael Thomasa, u The Age of Rock, Jonathan Eisen, izd., Vintage, New York,

1969. DRUGO POGLAVLJE: NA�I PRECI Ima Jo Bryant, Gerald East, Vern i Eva East, Bob i Eleanor Hanson, Grace Hanson, Lorena Hempell, J. Mike Joplin, Marjorie Joplin, Ellenjopling, Mimi Krohn, Donna MacBride, Kate McDonald, Violet Merryman, Wilma Parnell, Pauline Webb. �The Ancestors of Henry Sherman Hanson,� znanstveni rad Jamesa Hansona, 1991. �The English Ancestry of Hezekiah Hoar of Taunton, Massachusetts, � Lyon J. Hoarda; New England Historical and Genealogical Register, Boston, January 1987. Generations: The History of America’s Future 1584-2069, William Strauss i Neil Howe, Morrow, New York, 1991. A History of Women in America, Carol Hymowitz i Michaele Weissman, Bantam

Books, New York, 1978. �The Jopling-Joplin Family,� Dorothy Eason, Fricks i Adams. Lone Star: A History of Texas and the Texans, T. R. Fehrenbach, Collier, New York, 1985. �Memories of the Robert Ury Porter Home and Family,� znanstveni rad Eleanor Porter McSpadden, 1970. The Oxford History of the American People, tomovi I i II, Samuel Eliot Morison, New American Library, New York, 1972. 415 The Reformation, Edith Simon i urednici TimeLife Books, Time Inc., New York, 1966. A Religious History of the American People, Sydney E. Ahlstrom, Yale University

Press, New Haven, 1972. Slavery and Freedom, James Oakes, Alfred A. Knopf, New York, 1990. Texas: An Album of History, James L. Haley, Doubleday, New York, 1985. Trial by Fire: A People’s History of the Civil War and Reconstruction, Page Smith, Penguin, New York, 1982. TRE�E POGLAVLJE: JANISINO DJETINJSTVO Karleen Bennett, Kristen Bowen, Dorothy Joplin, Michael Joplin, Mimi Krohn, Roger i Jimmy Pryor, Dorothy Robyn, Jack Smith, Marilyn i Carolyn Thompson. Great Expectations: America and the Baby Boom Generation, Landon Y. Jones, Ballantine, New York, 1981. Lone Star: A History of Texas and the Texans, T. R. Fehrenbach, Collier, New York,

1985. The Oxford History of the American People, tom i, Samuel Eliot Morison, New American Library, New York, 1972. Port Arthur, sponzorirano od strane udru�enje Writing Program Adminstrators u Teksasu, Anson Jones Press, 1940. Texas: An Album of History, James L. Haley, Doubleday, New York,1985. �ETVRTO POGLAVLJE: MLADOST Karleen Bennett, Kristen Bowen, Adrian Haston, Jim Langdon, Grant Lyons, Sam Monroe, Dave Moriaty, Tary Owens, Jack Smith, Randy Tennant. Great Expectations: America and the Baby Boom Generation, Landon Y. Jones, Ballantine, New York, 1981. In a Different Voice:

Psychological Theory and Women’s Development, Carol Gilligan, Harvard University Press, Cambridge, Mass., 1982. In the New World: Growing Up with America 1960-1984, Lawrence Wright, Alfred A. Knopf, New York, 1988. South to Louisiana: The Music of the Cajun Bayous, John Broven, Pelican Publishing Co., Gretna, La., 1987. PETO POGLAVLJE: KOLED� I BITNICI IZ VENICE BEACHA Svi ljudi i literatura navedena za Poglavlje 4, te: Gloria Haston, Rae Logan, John Maynard, Dave Mc Queen, Patti Mock, Lionel Rolfe. 416 / I V /\ 1 I I 1/ \ 1 ‘I i

In Search ofLiteran/ LA., Lionel Rolfe, California Classics Books, Los Angeles, 1991. Modigliani, the Pure Bohemian, by June Rose, St. Martin’s Press, New York, 1990. Venice West: The Beat Generation in Southern California, John Arthur Maynard, Rutgers University Press, New Brunswick, NJ., 1991. �ESTO POGLAVLJE: AUSTIN, TEKSAS Pat Brown, John Clay, Bill Helmer, Jack Jackson, Bill Killeen, Ted Klein, Jim Langdon, Rod i Marilyn Mitchell, Dave Moriaty, Gilbert Shelton, Powell St. John, i brojni Janisini prijatelji iz srednje �kole i sa koled�a koje sam spomenula ranije. Velika hvala Daveu Harmanu na pru�avanju austinske glazbene scene; Claudeu Matthewsu na snimci Kennetha Threadgilla pod nazivom Singing the Yodeling Blues; Johnu Wheatu i Johnu Slateu iz knji�nice Barker Texas History Library na

Teksa�kom sveu�ili�tu; i Texas Student Publications iz Austina u Teksasu, �to su mi dopustili upotrebu �lanaka, fotografija i stripova iz Rangera i The Summer Texana. A History of Underground Comics, by Mark James Estren, Ronin Publishing, Berkeley, 1989. In the New World: Growing Up with America 1960-1984, Lawrence Wright, Alfred A. Knopf, New York, 1988. Screening the Blues: Aspects of the Blues Tradition, Paul Oliver, Da Capo Press, New York, 1968. SEDMO POGLAVLJE: BITNI�KA SCENA U SAN FRANCISCU Peter Albin, Pat Brown, Nick Gravenites, Adrian i Gloria Haston, Chet Helms, Seth Joplin, Kenai, Jim Langdon, Rae Logan, Pat Nichols,

Gilbert Shelton, Linda (Gottfried) Wauldron. The Female Hero in American and British Literature, Carol Pearson i Katherine Pope, R. R. Bowker Co., New York, 1981. Ferlinghetti, Barry Silesky, Warner Books, New York, 1990. Ginsberg, Barry Miles, Harper Perennial, New York, 1989. Jack Kerouac, Tom Clark, Paragon House, New York, 1984. OSMO POGLAVLJE: POVRATAK KU�I Karleen Bennett, Adrian i Gloria Haston, Chet Helms, Patti Mock, Tary Owens, Jack Smith, Linda (Gottfried) Wauldron. Buried Alive, Myra Friedman, William Morrow & Co., New York,1973. The Story of Rock, Carl Belz, Harper Colophon Books, New York,1969. 417

K^f l,JlJD/\ V l.Jl’, J/\[\l,1 OD DEVETOG DO PETNAESTOG Ostatak knjige bavi se Janisinim �ivotom na rock sceni San Francisca. Mnogi su ljudi osigurali va�ne informacije za ovo razdoblje. Ovdje navodim njihova imena kako bih istaknula njihov doprinos ostatku knjige: Peter Albin, Sam Andrew, Peggy Caserta, John Cooke, Dave Getz, Bob Gordon, Linda Gravenites, Nick Gravenites, James Gurley, Pat Nichols, Tary Owens, Richard Ryan. Sljede�i su tekstovi bili izvori za razdoblje od 1966. do 1970. The Age of Rock, Jonathan Eisen, izd., Vintage Books, New York, 1969. Buried Alive, Myra Friedman, William Morrow & Co, New York, 1973. The Haight-Ashbury: A History, Charles Perry, Vintage Books, New York, 1985.

A History of Underground Comics, Mark James Estren, Ronin Publishing, Inc., Berkeley, 1974. Hit Men: Power Brokers and Fast Money Inside the Music Business, Fredric Dannen, Times Books, New York, 1990. Intoxication, Ronald K. Siegel, Pocket Books, New York, 1989. Licitand Illicit Drugs, Edward M. Brecher izdava�i Consumer Reports, Little, Brown and Co., Boston, 1972. One More Saturday Night, Sandy Tray, St. Martin’s Press, New York, 1991. The Pharmer’s Almanac: A Training Manual on the Pharmacology of Psychoactive Drugs, Anthony B. Radcliffe, Carol F. Sites, Peter A.Rush i Joe Cruse, MAC Publishing, Denver, 1985. Rock Folk, Michael Lydon, Citadel Press, New York, 1990.

Rock of Ages: The Rolling Stone History of Rock and Roll, Ed Ward, Geoffrey Stokes i Ken Tucker, Rolling Stone Press, New York, 1986. The Rolling Stone Illustrated History of Rock & Roll, Jim Miller, izd., Random House, New York, 1980. Storming Heaven: LSD and the American Dream, Jay Stevens, Harper Perennial Library, New York, 1988. Uncovering the Sixties: The Life and Times of the Underground Press, Abe Peck, Citadel Press, New York, 1991. DEVETO POGLAVLJE: HIPI POKRET U SAN FRANCISCU DO ODLASKA IZ BIG BROTHERA Najve�i doprinos: Fred Catera, Nancy Geiz, Sharry Gomez, Jay Good, Bruce Harah-Konforth,

Chet Helms, Richard Hundgen, Julius Karpen, Joe McDonald, �Bear� Owsley, D.A. Pennebaker, Dan Weiner, Baran Wolman. TRINAESTO POGLAVLJE: BEND IZ POZADINE Sam Andrew, John Cooke, Cornelius �Snooky� Flowers, Linda Gravenites, Nick Gravenites, Bobby Neuwirth, John Till. 418 �ETRNAESTO POGLAVLJE: ODMOR, LJUBAV I PROMJENE U GRUPI DO USPJEHA S FULL TILT BENDOM Sam Andrew, Ben Beall, Peggy Caserta, Dr. Henry Chu, John Cooke, Bennett Glotzer, Linda Gravenites, Nick Gravenites, James Gurley, Michael McClure, Sam Monroe, Seth Morgan, Bobby Neuwirth, Pat Nichols, David Niehaus, Tary Owens, Clark Pierson, Jimmy Pryor, Paul

Rothchild, Dr. Ed Rothschild, Glenda South, John i Dorcas Till. �ESNAESTO POGLAVLJE: KOMEMORACIJA The Frenzy of Renown: Fame and Its History, Oxford University Press, New York, 1986. Intimate Strangers: The Culture of Celebrity, by Richard Schickel, Doubleday, Garden City, N.Y., 1985. Nekoliko �lanaka u novinama Port Arthur News iz 1987. i 1988. DOZVOLE ZA OBJAVLJIVANJE Zahvaljujem sljede�ima za dozvolu objavljivanja prethodno objavljenog materijala: AUSTIN AMERICAN-STATESMAN: dijelovi kolumne �Nightbeat� Jima Langdona iz 1965. CHEAP THRILLS MUSIC: izbor stihova iz sljede�ih pjesama �Catch Me, Daddy� Janis Joplin; �Turtle Blues� Janis Joplin; �Last

Time� Janis Joplin; �Magic of Love� Marka Spoelstra; �Down On Me,� u aran�manu Janis Joplin; �Caterpillar� Petera Albina; �Blindman� Petera Albina. Sve pjesme su autorsko pravo Cheap Thrills Music. Sva su prava pridr�ana. Kori�teno uz dozvolu. FOLKWAYS MUSIC PUBLISHERS, Inc.: izbor stihova iz pjesme �Bourgeois Blues,� stihovi i glazba Huddie Ledbetter, izmijenjena uz dodatni materijal Alana Lomaxa. TRO-Copyright � 1959 (obnovljeno) Folkways Music Publishers, Inc., New York, NY. Kori�teno uz dozvolu. MAINSPRING WATCHWORKS MUSIC: stihovi iz pjesme �Bye Bye Baby� Powella St. Johna. � Mainspring Watchworks Music, ASCAP, R. P. St. John, Jr. Sva su prava pridr�ana. Kori�teno uz dozvolu. STRONG ARM MUSIC: dijelovi pjesme �What Good Can Drinking Do?� Janis Joplin; �Move Over� Janis Joplin; �No Reason for Livin’�

Janis Joplin; �Come Away with Me� Janis Joplin; �Mercedes Benz� Janis Joplin; �One Good Man� Janis Joplin. � Strong Arm Music. Kori�teno uz dozvolu. Sva su prava pridr�ana. STRONG ARM MUSIC i MCA MUSIC PUBLISHING: dijelovi pjesme �Kozmic Blues� stihovi i glazba Janis Joplin i Gabriel Mekler. Autorska prava � 419 1969 Strong Arm Music i MCA Music Publishing, podru�nica MCA Inc. Kori�teno uz dozvolu. Sva su prava pridr�ana. WARNER/CHAPPELL MUSIC, Inc.: dijelovi pjesme �Work Me, Lord� Nicka Gravenitesa. � 1969 Fourth Floor Music, Inc. Svim pravima upravlja WB Music Corp.; �Try� Jerryja Ragovoya i Chipa Taylora. � 1968 Unichappell Music Inc.; �Piece of My Heart� Berta Bernsa i Jerryja Ragovoya. �1967 Unichappell Music Inc. I WEB IV Music Inc. Sva su prava pridr�ana. Kori�teno uz dozvolu.

420 O autorici Laura Joplin, magistrirala je psihologiju i doktorirala didaktiku, podu�ava i dr�i brojna predavanja u kojima obra�uje teme kao �to su “Utjecaj 1960-ih na dana�njicu” i “Snaga i iluzija slave u na�im �ivotima”, te “Kako se pomiriti sa emocionlanim aspektima na�ih �ivota”. Ona, tako�er, zajedno sa bratom Michaelom, nadgleda sestrinu ostav�tinu. Nedavno je sura�ivala sa Sonyem na nekoliko reizdanja, uklju�uju�i i novi box set Pearl; Janis i Live at Winderland ‘68. Najvi�e je, me�utim, ponosna na svoj �etverogodi�nji rad na istra�ivanju i pisanju ove biografije S ljubavlju, Janis – koji je poslu�io kao osnova za istoimenu off-Broadway dramu Randala Mylera. KNJI�NICA ZELINA 421

posjetite .nas u knji�ari _ ( ^la ne topi ja * specijalizirana za teme Muh, um i tijelo’ Ilica 72, Zagreb tel.: (01)4846-197 www.planetopij a.hr Knji�nica Zelina