Romeo I Julija

 

Romeo i Julija Romeo i Julija je tragedija čiji je pisac Vilijam Šekspir.  Radnja lektire prati priču dvoje mladih iz zavađenih porodica Kapulet i Montagi, koji pronalaze ljubav uprkos poro po rodi dičn čnim im ra razl zlik ikam ama a i či čija ja tr trag agič ična na sm smrt rt pr prim imor orav ava a po poro rodi dice ce da za zabo bora rave ve na razmirice između njih i pronađu zajednički mir. Vilijam Pisac: Književni rod"ekspir! drama! Književna vrsta" tragedija! Vreme radnje" #$. Vek! Mesto radnje: Verona, Mantova %zemljotres&! Tema" tragična ljubav između Romea i Julije, 'to (e pobediti mr)nju!

nali!a lektire Romeo i Julija *vde se nalazi cela lektira Romeo i Julija, ukratko prepričano kroz celine, gde se pro)ima sama +abula. Ekspozicija

rilog" najavljuje radnju, ukazuje na mesto i nagla'ava trajanje glume. " čin:  silina mr)nje dočarana gradacijski! sukob između sluga, rođaka i građana. -atim i knez Kapulet tra)i mač da se sukobi sa knezom Montegi, dolazi tre(i i preti smr(u ako se ponovo sukobe. #envolio govori o Romeovoj  ljubavi prema Ro!alini %izve'tačena ljubav koja nije uzvračena jer se zamona'uje&. Paris prosi Juliju, a njen otac organizuje zabavu. Romeo slučajno saznaje za zabavu zahvaljuju(i nepismenosti sluge. envolio nagovara Romea da odu na zabavu da bi video ostale devojke i zaboravio Rozalinu. $adilja i gro% gro%ica ica Kapu Kapulet let na nago gova vara raju ju Ju Julij liju u da je a aris ris do dobr bra a pr prililik ika. a. Romeo sluti kobnu sudbinu i smrt. /a zabavi Romeo i Julija se zaljubljuju na prvi pogled! gro% Kapulet sprečava Ti&alda  da napadne Romea jer je gost i smatra ga izuzetnim plemi(em. Romeo je poljubio Juliju ne znaju(i ko je ona. 0adilje im otkrivaju istinu, Julija sluti nesre(u.

'aplet  1 rilog" hor veliča Romeov Romeovu u uzvra(enu ljubav . 0olazi Mona( )avrentije* on dobro Razgovor koji potvrđuje snagu njihove ljubav. ljubavi. poznaje Romea %znao za Rozalinu&. ristaje da venča Juliju i ispuni Romeu )elju, nada se pomirenju porodica. 0adilja se raspituje o budu(im namerama Romea, a on poručuje Juliji da dođe kod monaha da bi se venčali. 0adilja prenosi vest.

Kulminacija R i J. su se venčali. 2ibaldo ubija Merkucija, a Romeo 2ibalda. Kne! osuđuje R. na progonstvo! svako ga mo)e ubiti. J. proklinje prvo R. jer joj je 2ibaldo blizak rođak. R. do)ivljava u)asno kaznu, jer )ivot bez J. nije )ivot. R. i J. tajno provode no( u njenoj ku(i. Roditelji )ure da Juliju udaju u četvrtak za arisa. *na odbija, otac joj preti batinama i izbacivanjem. 0adilja poku'ava da je odbrani, ali posle staje na stranu roditelja. *na odlazi kod monaha i odlučuje da se ubije ako joj on ne pomogne. Peripetija  1 aris odlazi kod monaha monaha da najavi venčanje venčanje za četvrtak. Julija dolazi 3na ispovest4. ispovest4.

 

 1 plan monaha 5avrentija 5avrentija 1 Juliju snabdeva napitkom koji je napravio da bi izbegla udaju za arisa. lanira da po'alje pismo Romeu u Mantoru kako bi se na vreme vratio i do'ao na Julijinu grobnicu pre nego 'to se ona probudi. Julija se vra(a ku(i i glumi radost da bi skrenula pa)nju sa sebe. 6trahuje da je u pitanju pravi otrov, pla'i se duhova, buđenja pre nego 'to dođe Romeo i da (e poludeti od straha u grobnici, ali ona ipak ispija napitak.

Rasplet +"V i V čin, 0adilja i roditelji pronalaze 3mrtvu4 Julija i oplakuju njenu smrt. risutan je i aris koji kroz svoju tu)balicu pokazuje da je iskreno voli i )ali 'to je mrtva. 0o Romea sti)e vest da je Julija mrtva po'to monah ne uspeva da uđe u grad zbog kuge. Romeo odlazi u svoju apotekaru i kupuje pravi otrov. Vra(a se u Veronu i na Julijinoj grobnici zatiče arisa i ubija ga, zbog ljubomore. /a samrti aris tra)i da bude polo)en tako pored Julije. Romeo izvr'ava samoubistvo otrovom, a Julija se budi i kad njega vidi mrtvog, probada sebe njegovim mačem.  1 *bja'njenje monaha, pomirenje porodica i kne)ev govor govor.. orodice se mire i obe(avaju7 nali!a likova -lavni likovi u delu su Romeo, Julija, Merkucio, 2ibalt, Monah 5avrentije, 0adilja, envolio, gro+ Kapulet i gro+ Montagi. 8vo koje su to glavne osobine likova. pis Julije 9ma 9m a #: #:.. go godi dina na,, ar aris isto tokr krat atsk sko o po pore rekl klo. o. 9z 9zuz uzet etne ne le lepo pote te %R. se na pr prvi vi po pogl gled ed zaljubljuje kao i aris&. *dana, domi'ljata, hrabra %be)i sa R., pije otrov&. 8motivna, posl po slu' u'na na do dokk ni nije je bi bila la ug ugro ro)e )ena na liličn čnos ost. t. /a /aiv ivna na,, im ima a ja jaku ku in intu tuic icijiju u i či čita ta ljljud ude. e. o)rtvovana %spremna da se okrene svega zbog ljubavi&. /im&ol tragične lju&avi. raktična. pis Romea 9ma 9m a #; go godi dina na,, pl plem emi( i(ko kog g po pore rekl kla. a. *b *bra razo zova van, n, iz vi vi'e 'eg g pl plem emst stva va %R %Rom omeu eu je dozvoljeno da nosi oru)ije&. )ivaju u polo)aju i bave se politikom.

Mlada ristokratija

 

9mpuls ulsivn ivni,i, dru dru)el )eljub jubivi ivi,, 'al 'ale e se, bli bliski ski su. 2ako u)iva u)ivaju ju u pre predno dnosti sti polo)a polo)aja. ja. 9mp *brazo *br azovan vani,i, hra hrabri, bri, rom romant antičn ični,i, za zalju ljublj bljivi ivi,, od odani ani,, skl skloni oni ava avantu nturam rama, a, rel relati ativn vno o nezavisni.

0enska aristokratija -avi -a vise se od od odlu luka ka mu mu)e )eva va %o %oče čeva va&. &. *g *gra rani niče čeno no kr kret etan anje je,, br brig igu u i sv svoj oju u de decu cu prepu'taju dadiljama. 6taju na stranu mu)eva, patrijarhalno vaspitane. *rganizuju proslave. onton, uče kako da se pona'aju, ručni radovi, umeju da sviraju klavir, violinu7 Moraju da znaju da ple'u, uče jezike. /ajlep'i citati iz dela Romeo i Julija 4Ko nikad nije osetio rane, taj se o)iljcima smeje.. %Julija se pojavi gore.&  ?li tiho, kakvo svetlo svi(e svi(e kroz onaj prozor@ 2o je istok, a Julija je sunceA4  1 Romeo 4* Romeo, Romeo, za'to si ti Romeo@ -aniječi svog oca i odreci se svog imena. 9li, ako ne(e', budi mi samo prisegnuta ljubav, ljubav, i ja vi'e ne(u biti Bapuletti.4  1 Julija  ?ko ba' i neRomeo volite dai Julija čitate knjige +ilmske adaptac ije dela Romeo i Julija su za vas vas za Cilm koji dolazi iz adaptacije #DE$. godine koja godine  koja je bila nominovana oskara Verzija iz #D$F. godine koja godine koja je bila najpro+itabilnija adaptacija ekspirovih dela u svoje vreme Moderna verzija #DD$. godine sa godine sa 5eonardo 0i Kaprijem u glavnoj ulozi, gde se pritom koristi originalni dijalog. 2rejler mo)ete da pogledate ovde" 





 

V")J1M /1K/P"R +234562424, * zivotu Viljema 6ekspira, najveceg evropskog dramskog pisca, kao ni o vremenu nastanka njegovih djela, ne postoje dovoljni ni sigurni podaci. -a 6ekspira se zna da  je rodjen u 6trat+ordu na 8vonu 8vonu u prilicno imucnoj gradjan gradjanskoj skoj porodici i da je gimnaziju pohadjao u rodnom mjestu. Godine #HFI. 6ekspir se ozenio ?nom kratko, rijec je o sukobu izmedju velike i idealne ljubavi sa malim i stvarnim svijetom.

 

/usret Romea i Julije Bim se Romeo i Julija sretnu imacemo priliku da vidimo kako izgleda  sjaj vatre  u poredjenju sa  parom uzdisaja. 6jenkom koju baca na tu uvertiru ljubavi, prava ljubav smjesta ocrtava svoje obrise. *na se radja iz vatre Romeovih i Julijinih podsticanja, postajuci nesto stvarno zahvaljujuci njima. *d prvog trenutka to je cin ljubavi a ne +ilozo+ija ljubavi, upravo po tome sto se svaka njihova rijec i misao ne zavrsava u sebi i u trenutku kada je izgovorena. 5jepsa i veca, ona se vraca sa druge strane. Kada na obali ugleda Juliju, kada jos ne znajuci ko je ona pridje i uzme je za ruku, Romeo kaze" 3?ko mi tu svetu ikonu skrnavi nedostojna ruka, ja cu rado znati da otkajem! kao poklonici pravi usne ce poljupcem gresni dodir sprati.4  ?ko je Julija sveta ikona, ikona, ko je onda Romeo@ a to vec kaze i samo ime" na italijasnkom romeo znaci hodocasnik. Julija ce ga odmah nazvati hadzijom dobrim, ali ne samo zbog igre rijeci r ijeci vec i zbog igre osjecanja koja se radjaju. Julija kaze Romeu da poljubac nije potreban jer vec i dodir rukom kazuje isto. /acinom na koji odbija, ona ga, ustvari, ohrabruje u onom najkriticnijem pocetnom trenu. 6hvatajuci taj jezik kao vrstan knjizevni kriticar, Romeo ce se odmah odvaziti i zamoliti za poljubac. Kao hodocasnik, Romeo se pred ikonom moli. ? ikona@ Julija to zna" 9kona cuti i kao uslisava. 2im je sve svrseno. Romeo je poljubi prvi put, pa da bi vratio grijeh koji je ostavio na njenim usnama, ljubi je ponovo. 2 2akav akav je Romeov i Julijin prvi i odmah poslije njega drugi poljubac. 2akva je i njihova ljubav.

)ju&av 5jubav Romea i Julije je velika, prava, romanticna ljubav koja ne zna za granice ni kompromise. o onome kako nam 6ekspir predstavlja Veronu Veronu i njene zitelje, to istovremeno znaci da tako nesto nije od ovoga svijeta ni po njegovoj mjeri. Romeova i Julijina ljubav je prevelika da ne bi bila tragicna. *tac 5avrentije, zastitnik ljubavnika i njihov najbolji prijatelj, zna to i zbog toga bi htio da stisa bujicu Romeove strasti. *n moli Romea da voli umjereno jer tako cini ljubav koja dugo traje. /a manje produhovljen, ali na prostosrdacan nacin, i Julijina dadilja pokusava da ih urazumi. *tac 5avrentije je najblizi ljubavnicima i najvise u stanju da saosjeca sa njima. Kada bere svoje trave, on i sam o prirodi govori jezikom culne ljljubavi" ubavi"

 

3-emlja je i grob i ta majka rodna prirode! taj grob je i utoba plodna" raznovrsnu djecu te utrobe svoje prirodine grudi bez prestanka doje.4  ?li ljubav je tu opisana u svom svom krajnjem ishodu a ne u buri pocetka, kroz koju prolaze prolaze Romeo i Julija. 6vijet bez ljubavi za kakvu znaju samo Romeo i Julija osvijetljen i ophrvljen njihovim zarom predstavljen je kao polumrtav polumrtav,, bez pravog poleta i razloga postojanja, koji jedino jaka osjecanja mogu dati. ?ko osjecanja u tom svijetu i ima, ona su ili mala ili mutna kao zuc mrznje i zavisti koji jedino znaju za psovku i mac.

Tragican kraj > ovom djelu 6ekspir je razdvojio svoje junake od njihovog svijeta. *ni se tek djelimicno i usljed nesrecnog slucaja ukrstaju. 0ok su razdvojeni, tragedije nema. Bim se sretnu, nesreca je neizbjezna. ? takvim takvim postupkom nam 6ekspir ne zamagljuje srediste vec ga samo sasvim jasno pomjera na drugo mjesto, u namjeri da pokaze koliko je svako idealno stremljenje nespojivo sa silama koje pokrecu sve svakodnevice. svakodnev ice. 9dealno i realno, u covjeku i svijetu, ovdje idu svako svojim putem da bi se na kraju neminovno sukobili. 6mrt je, tako reci, spasila ljubavnike da se suoce sa vremenom koje svaki zar rashladjuje. > isti mah, sa pravom bi se mogli upitati" zar bi to bila idealna ljubav kada bi ljubavnici mogli zivjeti jedno bez drugog@ /aravno da ne bi. Romeovo i Julijino samoubistvo je, ustvari, posljednji i vrhunski izraz njihove ljubavi. 0a bi ostala ono sto jeste i bila vise od toga, njihova ljubav mora prestati da postoji u svom zemaljskom vidu. Medjutim, iza njihovog odlaska ostaje jedno osjecanje i jedno saznanje. osmatrajuci tuzni prizor roditelja nad mrtvim tijelima svoje djece, knez na kraju kaze" 36umoran mir jutro donosi nam ovo, sunce od tuge ne moze da sine.4

 

Lilliam 6hakespeare  Romeo i Julija Viljem ekspir  Romeo i Julija Romeo i Julija postali su sinonim idealne, i dealne, velike i nesretne ljubavi. riču, kao ni u ve(ini ostalih svojih djela, nije smislio sam 6hakespeare. io je on majstor druge vrste  ve( postoje(u +abulu razraditi do savr'enstva. *vu je posudio od engleskoga pjesnika ?rthura ?rthura rookea, a ni ovaj se nije iskazao originalnim izmi'ljanjem. 2ragične 2ragične sukobe dviju veronskih obitelji smjestio je u istili'te jo' 0ante, a poslije njega o zaljubljenoj djeci sukobljenih porodica pisao je u #H. stolje(u novelist Masuccio 6alernitano. riču su od 2alijana 2alijana obrađivali jo' 5uigi da orto te Mateo andello čiju  je pripovijest na +rancuski, +rancuski, pak, preveo ierre oaistuau, oaistuau, a taj je prijevod u rukama dr)ao spomenuti rook, ali i njegov sunarodnjak Lilliam ainter ainter,, auktor antologije alača u)itaka u kojoj nalazimo i priču o veronskim ljubavnicima. 6vi oni utkali su svoj duh u priču koju je besmrtnom učinio samo ard, kako ga patetično nazivlju 8nglezi. /abrojene se isplati spomenuti i s neke svemirske pravde  nitko se danas, naime, ni ne sje(a njihovih imena %čast 0anteu, dodu'e&, 'to ve(ina ni ne zna od koga je svevi'e 6hakespeare posuđivao. >ostalom, pojamkao auktorstva u njegovo doba nije ni postojao. 0obra priča bila je neka vrsta op(e svojine, a za'tita auktorskih prava izmi'ljena je ionako puno kasnije.  

Mjesto radnje" talijanski grad Verona Vrijeme radnje: početak #$. stolje(a, radnja se odvija tijekom pet dana )ikovi: Romeo Montecchi, Julija Bapuleti, Mercuzio, envolio, 2ebaldo, 2ebaldo, gospodin i gospođa Bapuleti, gospodin i gospođa Montecchi, +ra 5ovro, julijina dadilja i sluge  

Kratki sadržaj: > mo(nim i uglednim obiteljima Bapuleti i Montecchi zametnulo se )estoko neprijateljstvo koje se prenosilo s generacije na generaciju. Jedne tople srpanjske nedjelje gradom 'e(u 6amson i Grgur, Bapuletijeve sluge u potrazi za kavgom. 9dealna prilika uka)e se kada sretnu sluge iz suparničke obitelji Montecchi. 0olazi do tučnjave i borbe mačevima koja postaje sve masovnija, i u koju se na kraju uključuju čak i sami glavari navedenih veronskih obitelji. orbu uspijeva prekinuti tek dolazak kneza 6cale, koji upozorava obje obitelji da (e ih drastično kazniti budu li se neredi ponovili. 6tari Montecchi i njegova supruga sretni su 'to u tučnjavi nije sudjelovao njihov sin Romeo. /o Romeovo pona'anje u posljednje vrijeme je čudno"  no(u luta 'umom, bolno uzdi'e, izbjegava dru'tvo, a preko dana se zatvara u svoju zamračenu sobu. -abrinuti roditelji poku'avaju saznati od envolia, Romeova rođaka i najboljega prijatelja, 'to je tome uzrok. envolio uskoro otkriva da je Romeo zaljubljen, ali

 

nesretno, jer lijepa Rozalina ne mari za njega. 0a bi ga oraspolo)io, envolio predla)e da navečer tajno pohode bal koji priređuju Bapuletijevi, uvjeravaju(i ga da (e ondje među veronskim ljepoticama prona(i lijek svojoj bolesti. 9ako ima čudan predosječaj da (e se dogoditi zlo, Romeo prihva(a prijateljev prijedlog. -a to vrijeme u domu Bapuletijevih uzbuđenje raste. /e samo zbog bala koji se treba odr)ati ve( i zbog dolaska mladog gro+a arisa, koji je do'ao isprositi Bapuletijevu k(i Giuliettu. 6tari Bapuleti izjavljuje da je Giulietta jo' premlada za udaju, no ne skriva svoje zadovoljstvo arisovom ponudom. 2rinaes 2rinaestogodi'nja togodi'nja Julija prekrasna je djevojka puna )ivota. Jo' neiskusna u ljubavi, smjerno obe(ava ocu da (e se nastojati svidjeti arisu kada ga bude upoznala na plesu. /o te no(i Julija susre(e Romea i u hipu aris i Rozalinda bivaju zaboravljeni. ila je to ljubav na prvi pogled. roblemi nastaju kada 2 2ebaldo, ebaldo, ne(ak gospođe Bapuleti, prepozna maskiranog Romea i ho(e se odmah s njim obračunati. 6tari ga Bapuleti uspijeva nekako smiriti, ali ne i zatomiti njegovu )elju za osvetom. /akon bala, Romeo se nađe u vrtu ispod Julijinog prozora. 0voje zaljubljenih zaklinju se na vječnu ljubav i odlučuju se vjenčati. Cra 5ovro, +ranjevački redovnik, zabrinut je zbog njihove nagle i strasne ljubavi. 9pak, pristaje ih tajno vjenčati, nadaju(i se da bi njihovo vjenčanje moglo prekinuti krvave sukobe između njihovih obitelji.  ?li sudbina stavlja novu novu prepreku. Romeo, koji se netom netom tajno vjenčao s Ju Julijom, lijom, na(e svoje prijatelje Mercuzija i envolija u svađi sa 2 2ebaldom, ebaldom, koji se do'ao osvetiti. 2ebaldo naziva Romea huljom i izaziva ga na dvoboj no Romeo ne prihva(a borbu. 9zjavljuje da Bapuletijeve voli jednako kao svoju obitelj. 6vi su iznenađeni Romeovim pona'anjem. Vatreni Mercuzio prihva(a 2ebaldov izazov. rije nego ih Romeo uspijeva rastaviti, 2ebaldo probode Mercuzija. 9spunjen osje(ajem krivnje i nabujale mr)nje zbog stradalog prijatelja, Romeo nasr(e na 2ebalda. > borbi na )ivot i smrt Romeo pobjeđuje svog suparnika. -bog 2ebaldovog ubojstva Romeo mora u progonstvo. Julija s uzbuđenjem i'čekuje svoju prvu bračnu no(, a tada sti)e dadilja s lo'im vijestima" njezin rođak 2ebaldo je mrtav, a knez je potjerao Romea iz grada. Juliji, skrhanom bolom, dadilja otkriva da se Romeo sakrio u čeliji kod +ra 5ovre. 6tari Bapuleti stra'no je pogođen 2 2ebaldovom ebaldovom smrti, a jo' vi'e patnjom svoje miljenice Julija. 6toga odlučuje da je najbolje odmah sve pripremiti za Julijino vjenčanje s gro+om arisom. /o Julija se odbija udati za arisa, 'to naljuti starog Bapuletija. /e nalaze(i od nikoga na razumijevanje i pomo(, Julija odlazi +ra 5ovri koji smi'lja opasan plan" Julija treba popiti tajanstveni napitak koji (e na :I sata zaustaviti njezino disanje pa (e svi pomisliti da je mrtva. Kroz to vrijeme +ratar (e poslati glasnika po Romea, koji se sklonio u Mantovu. otom (e se Romeo i 5ovro sakriti u grobnicu i pričekati dok se Julija ne probudi. Romeo (e je odvesti sa sobom, a kada +ra 5ovro objavi da su vjenčani mo(i (e se oboje vratiti u Veronu. Veronu. Julija ispija napitak. 9dučeg jutra, kada je dadilja do'la u Julijinu sobu kako bi je pripremila za vjenčanje, vidi njezino be)ivotno tijelo i u ku(i Bapuletijevih zavlada duboka tuga.

 

 Cra 5ovro 'alje Romeu poruku, no pismono'a ne uspijeva sti(i do Mantove. Romeov sluga altazar prvi sti)e do Romea priop(i mu da je Julija mrtva. 9zvan sebe od boli, Romeo kupuje otrov i juri u Veron Veronu. u. red grobnicom nalazi )alosnog arisa koji ga ne )eli propustiti do tijela voljene. 0olazi do borbe u kojoj Romeo ubija arisa. osljednja arisova )elja bila je da bude pokopan uz Juliju, 'to mu Romeo i obe(a. Kada ugleda svoju voljenu Juliju, Romeo, misle(i da je mrtva, ispija otrov i umire. Cra 5ovro je po)urio u grobnicu kako bi bio ondje kada se Julija probudi. Kada je stgao na'ao je arisa i Romea mrtve. >skoro napitak prestaje djelovati i Julija se budi. Kada otkrije da je Romeo mrtav mrtav,, ne )eli iiza(i za(i iz grobnice. >zima Romeov bode) i ubija se. 2ragična smrt Romea i Giuliette ujedinila je njihove obitelji i prekinula dugogodi'nju mr)nju.  

Tema 6jajna, čudesna, neiscrpna, duboka i veličanstvena ljubav dvoje mladih ljudi koja kao da kroz cijelu priču strmoglavo ide ka propasti i zloj kobi. 2o 2o je ljubav koja probija hladne zidine dvaju svjetova, ljubav koja istovremeno spaja i razdvaja.  

"deja 5jubav je temelj na kojem se gradi )ivot, ali na)alost i pola)e kao )rtva besmislenim ljudskim slabostima. > romanu o Romeu i Juliji ovo je na prvi pogled tragedija koja se nepotrebno desi. 2o 2o je konac ogromne i bogate ljubavi i početak najve(e tragedije tr agedije koja mo)e zadesiti roditelje. *na je sama po sebi besmislena, ali je na neki način bila nu)na da se nadvladaju ljudske slabosti. /e ka)e se uzaludno da ljubav pobjeđuje mr)nju. 7vod Ve( u uvodu mo)emo shvatiti kako su dvije ugledne obitelji, Montecchi i Bapuleti, u svađi. 2ako 2ako na glavnom veronskom trgu izbija svađa koja zavr'ava upozorenjem kneza 8scala. /aslu(ujemo da je Romeo zaljubljen u Rosalinu, djevojku iz roda Bapuletija. Početak Glava obitelji Bapuleti organizira zabavu, a Romeova ljubav prema Rosalini navede ga da dođe na zabavu.  

'aplet /a zabavi Romeo susre(e Juliju. 9zmeđu njih se rodi ljubav ljubav,, čista i iskrena, bez ograničenja koje name(e mr)nja između njihovih obitelji. Romeo tek tada shva(a pravi smisao )ivota. Romeo i Julija se tajno vjenčaju.   Vrhunac > jednoj svađi, 2ibaldo, Bapuletijev sinovac, ubija Mercuzia, Romeovog prijatelja.

 

Nele(i osvetiti smrt svog dobrog prijatelja Romeo ubija 2ibalda. -atim mora pobje(i  jer uskoro dolazi knez. renera)en renera)en prizorom, knez osuđuje Romea na prog progonstvo onstvo u Mantovu, ali njegovi osje(aji prema Juliji sprije(e ga u tome i on se skriva kod +ranjevca 5orenza.

Rasplet *tac i majka )ele Juliju udati za arisa, uglednog, mladog i bogatog plemi(a. -bog vječne ljubavi na koju se zavjetovala udajom za Romea, ona radije izabere smrt nego udaju za arisa. Cratar 5orenzo, )ele(i spriječiti tragediju, daje Juliji napitak koji bi je trebao uspavati, a 'alje poruku Romeu da je ona zapravo )iva. /a)alost, glasnik ne dospijeva na vrijeme re(i Romeu istinu. *n odlazi u grobnicu Bapuletija i misle(i da mu )ivot bez Julije vi'e nema smisla, ispije otrov i umire. /eposredno nakon toga Julija se budi i vidjev'i da joj se mu) ubio, zbog tuge uzima bode) i oduzima sebi )ivot. Kraj /akon tragedije u grobnicu dolaze ostali članovi obiju obitelji. /ad mrtvim tijelima njihove djece oni se mire jer shva(aju da je uzrok tome nerazumna mr)nja koja je nametnula granice istinskoj i čistoj ljubavi i time donijela svima golemu nesre(u.   /ociolo8ka i psi(olo8ka karakteri!acija glavni( likova Romeo Mladi( iz ugledne i bogate veronske obitelji Montecchi. *n je na neki način )rtva sukoba dviju veronskih obitelji, jer su i Rosalina i Julija iz obitelji Bapuleti. /erazumnu mr)nju pobjeđuje njegova beskrajna ljubav i odanost Juliji. -ublja sama /ek od nje uči sjati. 0jeva ta /a crnom pla'tu mrkle no(i sja Ko alem kam na uhu crne )ene  9 nije vrijedan svijet krasote njene. >z druge djeve kao snje)na, čista Golubica u jatu vrana Kad ples se svr'i, ja (ublista. je potra)it 9 uz nju blagu divlju (ud (u razbla)it. 6ad vidim da je to mi prva ljubav Jer ne vidjeh jo' cvijetak tako ubav. Bitat %str. ;:.& Romeo shva(a da je sreo sudbinu te je spreman učiniti sve. -a Romea, osim 'to je smrtno zaljubljen u Juliju, ne mo)emo a ne re(i da je poduzetan i hrabar mladi(. un  je vedrine i mladenačkog mladenačkog zanosa. /ikad mu ne ne ponestaje motiva sve dok dok postoji veza s Julijom. ez Julije )ivot mu je poput pustinje pa zbog toga nepromi'ljeno oduzme sebi )ivot i izaziva veliku tragediju. 0vije ponajljep'e zvijezde na nebu > nekom poslu sad odilaze 9 mole oči njene neka sjaju /a njinoj stazi dok se ne vrate.

 

8j, da su njene oči tamo gore,  ? zvijezde tu u glavi njezinoj, njezinoj, *d sjaja njenih obraza bi zvijezde otamnjele ko svije(a od sunca,  ? njezine bi oči na nebu *basjale sav svemir takvim sjajem 2e ptice bi ko obdan zapjevale. Bitat" %str. FE.&  

Julija otje(e iz ugledne obitelji Bapuleti, a susret s Romeom označit (e njen )ivot. 6hva(a kako se zaljubila u neprijatelja, no ljubav je za nju odvi'e sveta da bi joj bilo 'to mogla biti zapreka. 9z ljute mr)nje niče ljubav mednaA  ?h, prekasno te ja upoznah upoznah bijedna 9 nemila je srca mog sudbina 0a mora ljubit mrskog du'maninaA Bitat" %str. %str. ;F.& 6premna je odre(i se svega, pa čak i roditelja i svog imena da ostane s Romeom. Romeo, -a'to si Romeo@o*RomeoA zataji oca svog, *dbaci ime to  il ako ne (e', risegni da me ljubi', pa (u ja ore(i da se zovem Bapuleti. R*M8* %za se&. 0a slu'am jo' il da odgovorim@ J>59J?. 2ek tvoje ime moj je du'manin Jer ti si ti i bez tog imena. OMontecchiO nije niti ruka niti noga /iti lice niti trup ni drugo ni'ta to pripada mu'karcu. 0rugo ime /a sebe uzmi  ime nije ni'taA to nazivljemo ru)om, slatko bi Mirisalo i s drugim imenom. a' tako bi Romeo, da i nije Romeo, svu milinu svoju divnu 6ačuvao i bez tog imena. Romeo moj, odbaci svoje ime Jer ono nije dio bi(a tvog, 9 mjesto njega uzmi mene svuA Bitat" %str. F:.&  

Meta%oričnost Meta+oričnost u ovom romanu uočava se u monolozima glavnih likova, a izra)ena i zra)ena je u prvim razgovorima između Romea i Julije.  

 

R*M8*. 2ko nije nikad osjetio rana 9 brazgotini taj se podsmijeva  ?l tihoA Kakva svjetlost prodire Kroz onaj prozor tamo@ 2o je istok,  ? Julija je sunce.  6una'ce, 6una'ce, 9zađi sada i udavi mjesec, to zavidan je, smu(en ve( i blijed *dslu)i' bijesa 'to si -ato ljep'enemoj ti od njega,  ? njemu. njemu njemu 0a slu)i' vi'e kad je zavidan. 5ivreja mu je vestalska zelena 9 bijela, kakvu tek budale nose  *dbaci je  Bitat" %str. FI&  ? bujna glazba tvog jezika jezika /ek objavi svu sre(u na'ih du'a to daje nam je ovaj susret mili. Bitat" %%str str.. #F.& /ajzanimljivije u romanu /ajzanimljiviji dijelovi u romanu su prvi susret između Romea i Julije, te borba u kojoj 2ibaldo 2iba ldo i Mercuzio pogibaju. 6usret Romea i Julije zanimljiv je jer označava bit ovog romana, ljubav. /jihova je ljubav kao svjetlo u beskraju mraka i mr)nje, izuzetna, savr'ena i jedinstvena. *na je vi'e od obične ljubavi, vi'e od smrti i od samog )ivota, zato je ovaj dio značajan. orba između 2ibalda 2ibalda i Mercuzija također je jedan zanimljivi dio. > njemu poginu nevini mladi ljudi i taj dio označava početak ove čitave tragedije i sudbonosnih događaja. 2reba 2reba spomenuti da jje e zapravo uzrok tragedije prije svega mr)nja između i zmeđu dviju obitelji, ali istovremeno razlog je i ljubav, ljubav, gotovo nerazumna, sna)na, plamte(a ljubav koja se, prema priči, dogodi u svega nekoliko dana. Mo)da bi u nekim drugačijim okolnostima tijek ovih događaja krenuo prema sretnijem kraju. 5*R8/-*. 8, takva divlja naslada imade 9 divlji kraj  u slavlju svome gine, a' ko barut, kad se s vatrom zdru)i, > isti tren se s njom i raspline. 9 najslađi se med nam gadit stane Kad okus mu je najugodniji Jer jedu(i uni'tavamo tek  a zato budi umjeren u milju, Jer naglost ko i tromost kasni k cilju  Bitat" %str. #;&

$ojam o djelu Kad sam dobio knjigu, mislio sam da je to priča o kojoj se ve( sve zna. -atim sam je počeo čitati i tako, stranicu po stranicu, shvatio sam da je ona i sada posebna, tim vi'e 'to u vremenu u kojem )ivimo previ'e mr)nje ima u svijetu oko nas. *no 'to tu knjigu čini posebnom je da od početka naslu(ujemo nesretan kraj i ta se slutnja osje(a i u najsretnijim trenucima u priči. > tome je sva ironija ovog djela. *va (e priča

 

uvijek ponovno o)ivljavati u svim generacijama koje osje(aju ljubav. ljubav. *na (e uvijek buditi mladost i uzbuđenje u čovjekovom srcu. 0a li je tragedija Romeo i Julija doista istinit događaj ili nije, ne(e se valjda nikad pouzdano utvrditi, ali tradicija o tome )ivi jo' i danas te se u Veroni na jednom vrlo romantičnom mjestu strancima pokazuje neki stari sarko+ag, za koji tvrde da je bio lijes Julije Bapuletijeve. ?ko Romeo i Julija mo)da i nisu )ivjeli u Veroni, )ivjet (e vje(no u ovoj tragediji.  

Lilliam 6hakespeare rođen je u 6trat+ordu na ?vonu, gdje je imao obitelj, oti'ao je je u 5ondon, postao glumac i pisac, vratio se u 6trat+ord, napisao oporuku i umro. 9ako je ostavio gotovo riječi u tekstu, samoOod #: meneO, riječi napisanih njegovom rukom njegovomilijun ime, potpisano 'est imamo puta, i riječi na oporuci. /ijedna bije'ka, pismo ili stranica nisu pre)ivjeli. /emamo nikakav opis njegova lika koji bi bio zabilje)en tijekom njegova )ivota. /ismo sigurni ni kako bismo pisali njegovo ime, no to izgleda nije znao ni on jer mu ime nikad nije dvaput napisano na isti način u potpisima koji su pre)ivjeli. i'e Lilliam 6haksp, Lilliam 6hakespe, Lm 6hakespe, Lilliam 6hakspere, Lillm 6hakspere i Lilliam 6hakspeare. -animljivo,  jedini način pisanja koji koji nije koristio onaj je koji danas koristi koristi cijeli svijet  Lilliam 6hakespeare. 6vaka 6hakespeareova 6hakespeareova biogra+ija sadr)i pet posto činjenica i DH posto nagađanja. 6vaka osim one koju je napisao ill rPson, američki novinar i pisac humorističnih knjiga i putopisa koji je hrvatskoj publici najpoznatiji po Kratkoj povijesti gotovo svega. 5ani je vječno znati)eljni rPson napisao kratku biogra+iju 6hakespearea 6hakespearea,, knji)icu na I stranica u kojoj se bavi isključivo činjenicama iz )ivota najslavnijeg dramatičara na svijetu. ? njih nema ba' mnogo, 'to je i razlog za'to je knjiga, koju je upravo na hrvatskom jeziku objavila zagrebačka lanetopija, tako kratka. -a 6hakespearea, ka)e rPson, ne znamo je li ikada izbivao iz 8ngleske. /e znamo s kime se dru)io ili kako se zabavljao. /jegova seksualnost je nerazrje'iv misterij. /emamo podataka o tome gdje je boravio osam ključnih godina, kad je ostavio )enu i troje male djece u 6trat+ordu i postao, gotovo nemogu(om brzinom, uspje'an dramatičar u 5ondonu. 0o vremena kad je prvi put u tiskanom obliku spomenut kao dramopisac, #HDI. vi'e od polovice njegova )ivota ve( je bilo pro'lo. > svemu ostalom on je, kako primje(uje rPson, svojevrsni literarni ekvivalent elektrona  zauvijek je tu, i nije tu.  

 

Lilliam 6hakespeare, to na sre(u znamo, rodio se #H$:. a umro #$#$. ravo je čudo da je pre)ivio prvu godinu )ivota, jer su tada u 6trat+ordu na ?vonu novorođena djeca masovno umirala od kuge. /e znamo točan datum rođenja, ali s obzirom na to da je u )upnim knjigama zabilje)eno da je kr'ten I$. travnja, tr avnja, pretpostavlja se da je rođen IE. travnja. /o kako se 6hakespeare rodio po starom julijanskom j ulijanskom kalendaru, ispravno bi bilo njegov rođendan slaviti E. svibnja. rvi susret sa 6hakespeareovim imenom zabilje)en je #HHI. /jegov otac John ka)njen je globom od jednog 'ilinga %dvije dnevne zarade& jer je dr)ao gnojivo na ulici