Rimljani

RimlianS Zivotinie u doba Rimljana

zalo2bamladinska knjiga Ljubfjana - Zagreb

U OSVAJANJE SVIJETA... 1v ru[l r' NL ,I rv) "t yI) .n, rtvnL rw rL 2!

i-_--,-_-

j rimskevojske I U rimskQvojsci ima 300000 ljudi, rasporedenih u 50 legiia. Toj se brojci trebaju 1 dodati pomocne jedinice i konjaniStvo. I o PoievSi od Augustovadoba, u svakojsu legiji 4 odreda konjanika ili turme odnosno 120 ljudi. . U pomocnim jedinicama bili su konjanici, I prackari ili striielci.Jedna kohorta pomoc1 i nih voinika sastolr se od 500 do 1000 liudi I rasporedenih u 5 do 10 centurija* ' U korijenurijeti centurijaje centum(stotina);otuda izravanprijevodsat ili satnry'a ili stotlna,a centurionie sfotnlkili satnik,lj. kapetan.

Rim, to je bilo Carstvo!Mali grad Laclja, dija povijest zapodinjezapravou VI. st.pr.n.e., u roku od 500 godina postaoje iedina svjetskasila sredozemnog svijeta. Zavladalaje ponaipriie ciielom Italijom, zatim Spaniolskom,Grdkom, Bliskim istokom, sjevernomAfrikom, Egiptom te, naravno, i otocima: Sicilijom, Sardinijom, Korzikom, Cikladima, Ciprom, Rodosom.. . Takvo Carstvo nije nastalou jednome danu. U svom je prapodetkuRim kraljevina, zatim, podev5i od god. 509.pr.n.e. Republika kojom vladaju birani magistratia duvaju je gradani-voinici, koji i zapodinjuprva osvajanja.Dakle, legionari koji su u punskim ratovima(III. i II. st. pr.n.e.) pokorili Kartagu, nisu plaienici, vei povoinidenopudanstvo. Poslijestotinu godina, u detamaJuliia Cezara jo5 su uglavnom pudani, iako su ve6 tada vojskovode upo5ljavale,za plairt, >pomoine vojniken iz tudine.

BOGATASI, SROTINJA I ROBOVT Prvi Rimljani su vojnici i seljaci. Sitni zemljoposjednici te5ko obraduju zemlju, a siju Zito i beru masline,ba5kao i ostali narodi starogavijeka. Ali, za razliku od Fenidana,Rimljani nemaju nimalo smislaza pomorstvo. Vojna ie osvajanjakorjenito izmijeniti Zivot tih seljakaratnika. Rim vrlo brzo prisvaiaplodne ravnice oko Napulja i iz iuLne Italije. Ratni zarobljenici,i po nekoliko puta kupovani i prodavani,sluZeim za radovena poljima, u rudni-

r

cima, u ku6ama uglednih patricija. Takvi robovi zamjenjujunajbogatifeRimljaneu ratarskimradovima,svjetlanjuortLja, kopanju bunara.. . Ali, rob je bogatstvokofe treba i hraniti i tzdrLavati, a kako da sepreuzmebriga o cijeloj deti slugu kad se ima samokomadi6 zemlje?Tako najmoiniji gospodari Malou bescfenje otkupljuju male zemljoposjede. pomalo 6e se na nafplodnijim zemlji5tima Italije naii samo golemi veleposjedi.Sitni zemljoradnici odlazeu Rim ili u druge velike gradove,gdje od njih nastajeplebs* siroma5nihgradanakoji Ziveod pomodi uglednika (patricija), a vrlo brzo i od pomodidrLave.

ino zn oSvAJANJTMA DiktatorJulije Cezar(god. 101- 44. pr.n.e.) najavliuie pad Republike. Niegov nasljednik, August (god.63.pr.n.e. do 14.n.e.), postajeprvi car. On iedini ima, kao nekoi vojskovoda,>mo6upravljanjakraj zemljefinistenarumbarbarimapukU dastRima i AugustaPax romanaprefektima (nadstojnicima) vaju pod Satorimai danono6nostupaju. Ude ih logoraHoda5li ti rukama?!Jedinarazhkaizmedurazbo nika i lijednikau Rimu jest ta da lijedniciubijaju r gradovima,a razboinici izvan njih.< No, ima ozbiljnih lijednika, osobito kakvi su Galenoviude nici. Kirurzi mogu izvesti delikatne zahvate:namje stiti prelomljenekosti, odrezatinogu i ugraditi pro tezu (umjetnu nogu), izvesti carski rez, odstran kameniz mjehura,pa dakotvoriti lubaniu (trepana cija). Takvi kirurzi su veliki strudnjacipa ih plaiajr zlatom. Siroma5niseoskipuk rijetko ide gradskim lijed nicima. On ima svojevidarei svojepudkelijekove

Rimske lerme. Frigidailum (kupelj s hladnom vodom).

lr'! ri';l'

ffiffi, ffir 'Aw * 16e.

sq-;*.*.-e$

$ I 'G J.

s

I li

i/

i

,j \

'.,'::?.

, l ; 1 1 9 1 r r . r 1 1 l1t 1 r t1f tpa l e F | l ] l A l l . , ( , Z a t f t Tt ( ' \ . , i t i ] l f t o r l i l \ . r , , l r t r i n , i l - l i r l t t r , t l r l r : l f l , l l i t C ( U f C a l t l i ik O S I K t r , t L ; , t l ; , i ; . ( (r ( ) S U , t t r ) s i i r l r , l | , 1 . ' r r t , i \ r l { . U v O l C sI r l o l L r c v r s c c f r U K o : l l l C i i l | ; t V l l s : t ( c - i a r I r fo r l c c l r < 1 1 1 1 ; 1s1e1 v l l r : , ! 1 1 i ,

k r t 1 , ' s { t : i r , , r L t l ) i lL t : ( '

, t ! l 1J

. ,lr1it Z;rlt]O

( r t r t i . r r i l r a ] ]I | i - r ' 1 , 1 ,

1 1 ;,

| :. 't .. l ),r,rLJrt,Lr Titnt:,lr ittitir,tiia:'l ..1, . 1t , ,, I l r r l \ . , i ; r 1 ; tl i , r r r , i t t c ' : , 1 l t l r 1 j r , l , l . r i . . . 1 ' r i j r / l f r ( r . - . l r t f r i , I i f . .t , t i . . i , r ,

; F'

'T

i-' riE

ffr ?+

6

l'\, " s lt*

4

i$

c'a

i":

I

-T-ig 't:

i::'

B r m l t l t nl t r p r ; r v l l a 1 Ll r-o k o v r t cl l , r l l l k { r i r r l l i r v r r l l r L - r di . r i l l ; rl J 1 r L r l r c i t l 1 , r , , , ; r 1 Ii r) l l o t r ; L rr - r s l r r l r l d u , : l r ) z r t v r v r , l t . l r . : , r t , r . ' , . r , r i . : e i t a l 5 0 0 ; t o z t t i i tl t v r s t a t .; r ^ l ( ! f i l { , \ s i l r ) l r : r r - - t v { . n r1 l u s 1k i i n r I l r i r lr .r:. Ii,r '. l l { ' s l t f i ] | J . : I i l L l l c r : r t r . f - r l a l ( 1l i) i L ' r . r l a e s r .P r ,r p r r l v l l a l Lrr r l c t k r r f l , i pl K { ' z i 1 t . l 1 r tu c t t . t t ll i l e c e t . [ ; L r l e s t nr c l ) i ] : . ; r l l r l i . r i t l o d : r } l r 1 s k c trr)1l i O V i li l k U l t , t | | a l e r t l a()' t r a . '1p1Ji i 1 O l s t n r J r r ! r i l l , rr r n S r < . Ir l cl c n i r ; t k r r L r r r l . 1 s p r ) ( . !U f t r . , : l r l es t i l . 3 k l s l r r . . 1 s r s a l l k l r .5 r 5 b H L r x .l,irl r . r z n r ( i i l s x i r l l r r l r .6 ' . t r u b o v i t r a t r r - . 7 r l l r i z ; l i r r r r r o l Liri .trrl);ls(ir^lLlslilrl ko1rr.:r i i - f L r r i ; e p S1 1 p , 1 1 : l i r r )r r i r ; r- , r p C r r: l f 1 f s ! r r r l l I i r a\,o : , 1 i

!-r

r.)

_1I I

^ rr,ra: ir ,,rir. [ ] l a c t . r ' s t o l r o s l a ta r I I | C n f . . i t , i f) : , t ) t , 1 v i 1 , i l l |l ti ,( ' k { t v t l t i rl } r , i . i l l / i r l r l r ' 0 i ' r r , ' ' l i | l l I i . t , .t r t : \ , , | i t l ( ,l l i r ( i ( , l t T L l / ] i t r l r l t f . r r r i l t i , ; t , r r , r , : li , l ] i i ) r a i ' . , , i 1 . .-li a;()if 11r;151

, ," ' t

b&e

-@p**

&

;M

I

d

'\

':1

/

''.i

r

.\

Zabavaza sve

\f' r I

dt'

'',j

Dok obiian dovjek hrli u amfiteatar ili na hipodrom, zahtjevnijapublika posje6ujekazal Ste s mnogo omiljenijim predstavama.Ali, moZeli se usporediti60000mjestaStoih Rim ljanimapruZajugradskakazali5tas 250000mie sta Stou Velikome cirku odekuju fanatike kol skih utrka? Svakako,kazali5teje manje posje ieno od ostalih priredaba, ali treba znati da danasnajveiadvoranana svijetuima samo500 sjedala!Na golemom prostoru pozornicene mogu seprikazivatiintimne predstave.Rimsk su kazali5nepredstavevelidanstvene, sa savr5 nim kulisama, s glumcima koji su i opern tenori, s mimidarima pa i pantomimidarim Oni pjevaju, ple5u, govore stihoveuz pratnj citrA ili frulA. Kazali5te se malo-pomalo pre tvarau masovnupriredbu u kojoj tekst ima sv manji znahj. TraLese pjevadii akrobati. Za Rimljane, a jednako t za Lionce ili pal stanovnikeCarigrada,predstavase ponajpri izvodi na ulici. Gradovi zabavljajubesposle svjetinukoja luta ulicama.U ku6nim veZamar kojima ulidni pjevadidrZeneprekidnekoncert ljudi kockaju,igraju piljakaitd. Gradaniuvede idu u zabavi5ta,krdme. Veliki gradovi imaj svoj no6ni Livot. Elitne zabave,plesovi, profinjena muzika recitiranjepjesamaili kazali5nepredstaveodr Lavaiu,se na zatvorenimmjestima, u paladam velika5a.Umjetnika u potpunosti izdrZava bogata5i,kod kojih destoi stanuje.Vrlo traZe vrhunski umjetnici, sviradina harfi ili citri, Ziv poput knezova i zahtijevaju nevjerojat platio je car Vespaz nagrade:200000sestercija jan za samojedno slu5anjecitre. No, takvi s bogata5irijetki. Velika umjetnostje vrlo stru dan posao,stogai nije nadohvatobidnogadov ieka.

IM rP1

{) t

i i ;,l '*p :i

.#d

J

Glumci privlaceu kazali5lamno5tvogledalaca.

38

,i-^-" -ti , | ;

|

t

'

tl/

. ^n nrtl,^. 'of"' t' ! ,r !

--.r

lli

!t j

I I

t-

If

,4*b^.

f ry\,, /rp, G - r , t . . 1 ii t r a r t a s k L u , , I < k r t , t . e k . t l a , . t | ! i . t t a t ( ) r _ . L l r \ , , . l r r r i l l z r - a t i : r i 'ltl,qkalt-rar G l L r n t a c a L - z J i c d o r i r ( J r . i t r i ( a l u r i l c v ( r l ( r - . .i ) , r : , , 1 , 1 { ; . 1 l r.i l r ( r l ) , 1 ,.l.tSht-. S L , Z l a C l C i r : i . t i l i i . . a l , 1 C i r r a \ ' Li i _ - . t r - l t r . . a 1 t t1 1 . r , l 1 1 1 1r' ., ' . , r . i _ aa r l t , l

"*''{-"9,

{! f

.*

:r./

14, \

I

.$. G"" rfra

":#'{, F u,

I

,f t kockaltit 'lat:zlto,'ci.tl l - . t a : c , . ' l t r a C a ' U r - u t l i , c . l i t s t j e l k ; r k L t t r l iS . r J q . v e K 0 l p f r s l a v a 1 uf r o c k r d a r s e i l I c v r u c p r r ] c n c g o s t o l f r i z l - r , 1 a e T , r < i 1 e r r , . I r o a ] r - r c ez b a c t r u n a o r ; l c c r r a m l L - . s t e l l ebrr o l e v e . R r l l , ; l r . : l !' 1 at K a l u z a l ' " ' e h l ] o v l c . l l o s e i r c e c g r o f a f

L , l . , l t 1 t - r v , rl l i i - r i ' , t t t j ' ] t t , -l rs . ! j i l l , l i : r . , , r , , ( : i \ l - r l t t l r l t _ . artl l , . ' , i l , i i - , r .!t: r f t u e . [ r a t r t . ' ,e 5 v [ . ] l ] i i t a Lf r r , l i r ,

: . 'a s l i l J K c t Z i t: t ff . r s r r z ft i t l f t l r , l r . r r s a r r ' a r i i l t l r c l t i l i - l r a a l iltlir z i t r : r i a t : t i s c t - a . r kd u a t i J c C i t ! l o n - r i t [ ] f a r l t l t el i : ' r l c ! \ , i t t i i Z i : l | l z f t - t rr'lii t | . r ' l l i . . . c a ,r i t s r rk : i i i n t 1 - . r i i vt e d n l c r l o v r c t l t c t ' "zt t l i t t ; i t 1 L tl l a c l o h r , i r l , r r t l : orr ako ust[ci]a

L i o q ; t l r r s 'l l r i I c ( j L ] l uh i - ; r l i l i , r l r , : , ! . r l l r i , l i r : i r : l 1 I .rir- \, i l l, r..i,l t, ! ( l r i i r i l i l I lI ) l ' j L l r ; ( l l l r ;'i, r - r rI 1i ) i r , i , , j l{ r , r ; L , l i l i ( ' i :i r' ' T ' : , " i . 1 , 'r l i ( r i l a l . i \ l i l l h . f , l " r l

! - l a ' i I l t I i ] l - 1 . i 1 ' r ] , tIt\i ,r1

.:

.'

i..,

\. A,

ilr+

f *

!'.,

- l

{'1 r* w D^

11

'W1i

at -#! l*

i,, , ,

-1

4a B.i

i

plr

.'{l

i,

-,' -

-=',

/.+

"'tll"

:7.'., . I

IT iii'',: L: l'i k'

,1",,,',' A

3*'{'.fifl*

.,'.: I

A

t-F

,f ' ,t' 'r"&J,,. ,

,tfr5' ..'h

:J#

i,,""

ty :i+ ' r*F-.r' .t'

borbe Gladiiatorske >>ZdravoCezare,pozdravliaiu te oni koii 6e umriieti!< Cezar,a potom August i njegovi nasljednici, od gladijatorskih ie borba napraviti neku vrstu ustanove.Postoji zakon koji prisiljava gradoveda takve borbe prireduiu u svojim amfiteatrima.Carstvo je preplavljenoarenamapoput rimskog Koloseja,koji moZeprimiti 50000gledalaca. U Rimu sAmcar, sasvojim sluZbenicima,organizirau ciielostitakvepriredbe.Ali, u provincijskim gradovimagradskauprava traZi pomo6 speciializiranih poduzetnika.Oni gladijatorekupuju na trZnicama ili ih prikupljaiu medu jadnicima, skitnicama, sinovima propalih obitelfi. Kandidate smrti u specijaliziranimSkolamapodvrgavajuneumoljivom vjeZbanju.Car svojeborce drLi u vojarnama. Prikuplja ih medu osudenicimana smrt ili ratnim zarobljenicima.Ponekadse, privudeni nagradama, javljaju dobrovoljci. Divlie Zivotinje,potrebneza 40 igre, takoder dopremaiuodasvuda.Predstavapodi-

nje borbom ZivotinjA:nosorognapadaslona,medvjedi bivole. Pijesaku areni pokrvavi. Prisustvujese i lovu, opasnom,ali ne uvijek i pogibeljnomeza dovjeka. Ponekad iz cirka iznesu i vi5e od 5000 le5evaubijenih Zivotinja!Ali, glavnaposlasticapriredbejestborba gladijatora,niz dvoboiakoji uveseljavaju gomilu. Na javnoj gozbi,dan uodi priredbe, skupljaju se nesretnicikoii 6e, u pratnji slugu, mimohoditi ispred carskeloZe poput detevojnika. bude ih po 1000, 4000 i Na velikim svedanostima nasumce i podinje borba, Borce izvlade 10000. nesmiljena.Gledali5tese kladi na naiboljenatiecatelie i prati borbu s nastranomstra56u.Kad je iedan od protivnika oboren, pobjednik pita cara treba li ga ubiti ili ne. Ako car podigne palac, pobiiedenome je opro5teno,okreneli ga dolje, pobijedeniie biti ubijen. pobijedenoga. Car, podigav5ipalac,dale znakza pomilovanje

i

t

li

'r!: {

,\.r

,Tl

a*

Ir

H1 [1 't

.;iwf-

ffi ,-! I *

j

t/

f

fl

i Evo gladijatora! Slijeva nadesno: retijarij, bez kacige i oklopa, naoru2an trozubom.no2em i mre2omza hvatanjeprotivnika;Tracanin, s kacigomi macem; murmillo s galskim Stitomi svinulim macem, i na krlu Samnicanlns velikimrimskimStitom.

rtw\v,#

[e& &.*,

RazbjeSnjeli bik rogovima nasrce na slonov trbuh. Privezan je za golemi kolut tako da ne mo2e pobjeci velikome debeloko5cu,na kojemsledi gonii. Rimska publikaludujeza borbamadivljih2ivotinla.

Evo revijegladilatora!Pobjedniku,idolu gomile,iestitaju oboiavatellice koje su do5le u arenu da bi ga dodirnule.Pritrcavaljutiti doctor, jer nitko nema pravo da na taj nadin ude u arenu.

Bestiarijisu gladijatori osposobljeniza borbu sa zvijerima.Lavica, smrtnoranjena madem, baca se na nesretnikai ubija ga. Medvjedse prijetecipriprema da napadne svoga protivnika. Gladijatora pak napadalav razjarenkricimagomile.

Goli i privezaniza stupove,osudenicina smrt izlo2enisu ogladnjelim zvijerima.Tako je zavrSilomnogo kr5cana u doba velikog progona. Rimski narod obo2ava tu straviinu zabavu koja se posve uklopila u cirkuskepriredbe.Za besposlenusvietinusmrl je samo predstava.

\

J

s

$ t,

*

IE

*hrifu,--

l

Okrutne priredbe u cirku

>Kruha i igaralistopadskikonj< Na tom slavlju, 15. listopada, prireduiu s konjske utrke, nakon kojih konja pobiednik Zrtvuju bogu Marsu a njegovu glavu izloLen Svetojcesti. Okrutnosti ima i u cirkuskim pri redbama. Tisuie ljudi pune gledali5tai prat zastra5uju6eutrke kolima. Zapregese natjed na stazi dugadkoi 1200 metara, koiu prelaz sedam puta, Sto dini ukupno 8400 metara Ponekadse u jednom danu moZe odrZati i dr stotinu utrka! Na znak magistrata,kofi baca bijeli rubac detveropregkreie brzinom strijele. Yozati voz zapregena koje su kladioci uloZili bajoslovn svote.Na glavi su im kacige, a listove su steg ovojima. Kotadi kola podiZuoblakepra5ine.Nr oba krafa cirka obilaze stupove koje ne smij dodirnuti. Ponekad se i smrtno stradav Trkaii konji vrlo su skupi. Vozadi kola koii pobiiede postaju idol naroda. Vrlo brzo zarademiliiune sestercij Jedan od njih, Aurelije Moliciie sa dvades godina LivotadoZivioje vi5eod stotinu pobjeda Oni koji sreiom izbiegnu smrt na trkali5tu mogu imati na kraiu karijereod 1000 do 300 pobjeda. Ipak, malo njih uLiva u stedeno bogatstvu.Utrka kolima mnogo fe opasnijaor dana5njihautomobilskih utrka. Na kraju trk, car poziva narod, to nepregledno mno5tv igradana sreiu, na dodjelu nagradai na golem gozbu.

Utrkakoldu Kaligulinom cirkuu Rimu.

42

'u3

u

a G

".!r'

,t'

Fii'-i 'ryn

lo{ l$

*M *

qay

'{

@# '' #d

{qt

rh'

'.!

*

H

i'

t .:F.

C r k u s k in a r n l e s t c n i cu t r k u p o l r l c v . r l uk o t a c o h l ; r d n o r -vno r J o r nK c l a L J l a zL r K o l o s e j . K l a d r t c l l ip o v r s r r j ul i l o r j c N a u t r k e k o l i m ak l a d es e k a o ria bt 2cl1r-.zr't; n:rl.tlatliKlrorlao zaltalilr dr',rr-.r'rr i n a g l a d i j a t o r s k e l r o r b c L J l o z Ls L r r . r c l r k iZr-.lenrse bore protiv bilelih lure takvom brzrr'rorr-r k o t a c .V o z a c k o a n o s r t u n i k u r - rn o j a r r i l s v c l e k o n j u s n t c . ,. .t u z o e l e p l i t v t p r o t t vc ; r v c n i h o m o l a oo k o t i j e 1 a .

.i-1;::,,-.

"\\r;Jx_

W

4 *

Naurrah,Jaje borba na vodr kola se. kao razbrbriglar rilctko sv1etrne,.. Prircrlulese u amfite;rtrLr od12;,rv:,r koli sc. za tu prilrku.punr vodorn. C e z a i ' t e .z a p r v u n a u n r a h i l uu R i m u .r l a o n a M a r s o v o r np o l j u i s k o p a t i b a z e nK o l rs e p u n r ov o r l o r nr z T i b r a P o s a d eb o j n i hl r r o d o v :rrr n a l ui p c r

2 0 0 0 b o r a c a . U n J i r r a s r r r a t n i z a r o b l l e n r crrl i o s u d c n r c rn a s m r t . A u g u s t c e p o s l i l e p r i r e d r t ni e r u m a h i l ku o l a o p o n a S ab i t k u k o d S a l a m i n e .u k o 1 os1u G r c i 4 8 0 p r n c p o b i j e d i lPi e r z i l a n c c

U a r l f r t t - . a t rl eu r e k o n s t r u i r a pn r r r o d a nk r a l o l i k .D r v e c e1 c s v e u z l a t u . Vocloskocrzb:.rcr.r1u rnrrrsavuvodu PLrst;r1u zr.,rlc.r u arcnii Lovcr nil n l t hn a v a l l u l uO . d p o g i b e l lsr e m r i g u s k l o n i l ru o k r e t n !lv r : r t an a o c t r a d i l i u k o 5 a r e n a c r c k a n es i l l c i m a . A r e n a K o l o s e l a r s p u n l e n a1 c c 1 o

p o s l j e . d n j em g jesta. Evo lavova. pantera,slonova.pa i krokodila. K o l o s i u d a r c e r r r u k e o b a r a j u m e d v l e d e .s v o l i m p l a i t e v i r n az a r s t i r u l a v o v i m a rp o g l ed . P r i l i k o n ro t v a r . r n l aT i t o v a ( 7 9 B 1. g o d .) K o l o s e l a p o u b i l a n oj e 5 i 1 0 02 r v o t i n j a

,\r

t

tr'i

"/

t. ;

w

16'"r,1,

k e . i q

+4d'\

i

llr

\,.,

&;,*\

\

,.

ffii

ul 'Hn

p]t,

/

d-.,.,

'

'

l,#,w '),f{ e$ d_,-,*" ..d !'

,l , -:l

, l/; i |

d * ,

-$'',1 .6:

'' ''"'tr"

,',,8.

,:

,4'

Yi , ' l

I

U ime Senatai rimskognaroda.. .

q-l

,ffiep

*

g

I

g{ *l

lI

:f 1{

i$

d

F ;

Na tom svedanom zboru nisu prisutni bilo kakvi Rimliani. To su najbogatiji gradani Carstva koje je Cezar odabrao da budu senatori Niihova uloga u drZavi je vrlo vaLna.Ponekad napadaju sluZbenupolitiku, predlaZu rat ili mir, brane ili osporavajuzakone. Senatorine moraju uvijek dijeliti isto mi5ljenje.Ako se ne slaZus govornikom,pokriju glavu skutom svoje toge. No, podev5is Augustom,jedini gospodarbit ie car, uprkostomu Stonaizgledpo5tujeSenati StosvesluZbene objavezapodinjuredenicom:U ime Senatai rimskognaroda.Senatorine sudjeluju u izboru cara, koji - destojo5 za Livotaodreduje svog nasljednika.Kada se vojnici s takvom odlukom ne slaZu, biraju cara sami nikoga ne pitajudi. Ako se i obrate Senatu,to rade samozatoda izbor potvrde. Carevodinovni5tvo postajesve mnogobrojnije.SluZbenic koje po vlastitof Zelji postavljai svrgavacar, odluduju, provode i pi5u propise koji imafu snaguzakona.Senatse priziva samoradi puke forme. Biti senator, zna(i imati dostojanstvoi dastkoji se,malo-pomalo,ukazujui bogataSim iz provinclja.ZadaeaSenatavi5e nije stvarna kao u doba Republike, jer Senat bira magistrate, konzule, tribune, pretore, edile i kvestorejedino zatoStosu oni na carskompopisu Senatorisene biraju. Oni seimenujuiz senator skog dlanstvau kojemu su najbogatijistanov nici, oni dija je imovinavrijednamilijun sester cija. Ovjendanipodastimai novcem, senator samisebidodjeljujutitule i podasnesluZbe.Da bi mu vjernosluZili,car im dopu5tada segovorima obradajujedni drugima. Rim je zaboravi Republiku, koja se, podev5is Cezarom,navikava na samojednoggospodara.

SiednicaSenata u doba Republike.

,ffin*&

v

iflPl *,yey' \,p" .;-

i

;r,* i t-"\ ,

w,Wq ,!n

t[

').r'

\M 'J\it'3,8

.l{

fr. o,-.13+

!{_

et-

GraClanisti2u do urna pokretnimdrvenim mosti6emkoji propu5ta jednupo jednuosobu.GlasajuspuStajuci u urnedrveneplocice.Ako se izglasavazakon,na plodicije ispisanoslovo A (Antiquo:odbiiam) ili slovaUR (Utirogas:prihva6am).

Magistrati(upravniili sudski drZavnicinovnici)govore narodu na je ukra5ena Forumu.Pen.;u se na govornicu, tzv. kljun(na krajevima s nekolikobrodskihpramacailiti kllunova). Svi grailaniuglavnomimaju pravozatraZitirijed.

Rimskisu odlidniciokruZenipolitickimSticenicima. To su siroma5ni gradanis pravomglasa.Ne rade,ali su glasackiopunomocenici svolih (patrona),koje braneu svim prilikama.Za5titniciih zato plazaStitnika cajui svakojutro im udjeljujuko5aricus hranom.

Magistratdonosi osudenikucarsku presudu kojom se osuduje na smrt. lza magistratastoje liktori,izvr5iocikazne. Na ramenimadr2e sjekirui batinu.Osudenikje ponekadmogaobiratiizmeiluizvr5enja kaznesiekiromili samouboistva.

rl-&w&

Liudi pitajubogove eufu se trublie, podinieobred prodi56enia.Sveienici 6e pred hramom Zrtvovati svinju, ovna i bika. Zivotinje su pripremljeneza svedaniophod. Dobro su uhranjene,oprane,ula5tenei ure5enevijencimai vrpcama. Tri puta obilaze hram. Vjernici nose lovorove vijence. Kada haruspeksi(Zrtvogledeili gataoci) zavr5e s promatranjem Zrtvine utrobe, bogu na Zrtvenik prinose naibolje dijelove Zivotinja. Ostatakse diieli vjernicima. Rimliani vjeruju u vjedni Livot, ali bogove trebaiu radi svladavanja ovozemaliskih isku5enja.Gradovi i drLava,sluZbenoi na todno utvrden nadin, Stuju sve bogove Panteona, posebice Jupitera, Junonu i Minervu. Rimlfani na svojoj strani Zele imati svu sreiu i sve bogove.Stogase ne skanjuju preuzimatii tudinska boZanstva,alizato osvojenim zemliamanamedusvoju drZavnuvjeru. Religiia Rimljana sastoji se od niza obidaja i 46 obreda. Da bi bogovepridobili, prinose im Zrtve.

l==-

Sve6eniciu hramovima i sveti5tima sluZe stalne obrede. Ako su bogovi srditi, prinose im mnogobrojne Lrtve. Da bi izbjegli njihov bijes i tumadili boZju volju, sluZe se starim umijedem etrurskog naroda: pitaiu za savjet nebo, munje, zviiezde. Pomno promatraju utrobu Lrtava krvnog obreda. Promatrajui predmetebadeneu vodu, kao i zapaljeno drvo u pe6i. Tumadesnoveitd. Obredi prate sve dogadajeu javnome Zivotu i odreduju ritam svakodnevice.Strah od bogovaprisutanje stalnoi u govoru: kunu seHerkulom, mole se Olimpu, prijete Jupiterom. . . A kada su bogovi neprijateljski raspoloZeni,ude Stovati sudbinu i spokojnopodnoseisku5enja,pa dak i smrt.

prodiscenja. obred

< F.' "if,

,,\

{: ;MT, V iu'i*d,l^',

$

\r

\/i

tl

'.r:

;r'r

i i

i

:.1

\

:k ,**"ofl1*".j1[ B i k a s u r a s p o r i l tN. l e g o v o ms u k r v l l l p o l i l rz r t v c n i k .H a r L r s p e k;s_ r a z l l r v u p r o m a t r a u t r o b u . l z n l e p r o n c c b L r r l L t c n c sr ll. J s I n n o ( l o s t ad r - l r 1 o O d g o v o r ed o b i v ap r o m a t r a j u cuit r r . r b Lpto. s c b r c cl c t i r .ir) t k a

1

n*,:1

,f'

",*.1'r

-.1

: :g

,'@%,' tt!for

,.i.$/'

itd*

:i

&

J

B k je pomno opran, oiesan i dotjeran Cvrsto ga dr2e poslu2itelli u obredu2rtvovanja (victina.rii).okecuci mu vrat prLma 2rt',rovaterlu'koti drzrobrednu bakrenu slekiru. O pojasu nosi no2 kolim ce doiralcrii zrvotinju. Bikovomse krvllu mora posvetiti2rtvenik.

N a p o l l us e . p r e n o s i v i r 2n r t v e n i c i m ab. o g o v i m ap r i n o s cb e s k r v n ez r t v e B o g o v e m o l e z a o b i l a t u2 e t v u i l i a k o l e s u S a . z a k i s u . D a r u l u n r prvineplodova.prvi grozd. prvi snop 2ita ilcj

E v op r o r o k a( a u g u r a l .D r 2 a v am u 1 en a r e d i l ad a o t k r i v az n a k o v cb o 2 l e v o l e O v a l p r o m a t r as v e t e k o k o s r .A k o j e d u h a l a p l l i v c t . . t a kd oa i n r r z K l l u n ai s p a d a l um r v i c e .t o 1 ep o v o l l a nz n a k .

O b r e d n ap o m a g a l a, z a 2 r t v o v a n j ei l i d a r i v a n l ei z r a d e n as u u z s t r o q o p o S t i v a n lper e d a l e .S t a p s a 2 e z l o n z n a r n e n l e1 e p r o r o c k es l u 2 b e N o z m u s l u 2 iz a s j e c e n j ep r i n e s e n i hk r v n t h2 r t a v a .

:

,#

I i"";;i ,\ - \. ,,-,;::,*,"!'fi{..ify'

1 SKflOfr t () KOl.lA l.loalA ' r'I''{ "l ' t / "i

rf\rrl

' ,F#

Z H I V E N A P L I II ( ] AZ A

I *'ir"'1t-:nfifiTr'

ti

. .,,, o . . f , ,

w{ "

lFt

iJ . " ,i *, * {

li .t.t l.,. !l l APA KH:tcANSKti I B !tKLlt,.1 rl.r'lR '

]il.:s

,l 1 -ro,".r.j,it&

I ' ,'\l , \ ' : 4/ .

| , rt+,$

ir.iigtsKT$l

f- ,

\'.1.\ l/ru\lrl.

tir.

li-J\

;

,{e,".,

li

'5$\$rr ii,

'*-""

tlll)llti

7 h

Na kamenimcestama Od grada Rima do naiudalieniiih provinciia, dul rimskih putova,gradenihpodev5iod II. st. pr.n.e., udaljenostise radunajuu miljama. Jednamilja ima tisu6u koraka (koraka Rimljana), ili 1481,50metara. Polaznaje todka za radunanjeudaljenosti,mjerenih po svim cestama,pozlaieni rimski miljokaz, postavljenusred foruma. U ciielomeseCarstvu,od Engleskedo Sirije, od Dunavado Sahare,na svaku milju postavljaoznaka! Cestesu destouske, lo5epoplodene,gradeneod tucanika. Samo su drZavqe ceste, slavni rimski putovi, ravne i stalno odrZavane.Siroke su naimanje 4,15 metarai mogu usporedoprimiti troja kola. Na ulasku u Rim Sirese na 10 do 12 metara. Rimski putovi su Zivotne Zile Carstva. Carska po5tamora stizati na vrijeme a moine legije pritedi u pomoi kad god ie mir u opasnosti.Te su ravne 48 ceste prava umjetnidka djela. U Italifi vei tada

postojetuneli dugi iedan kilometar. Osvijetljenisu kroz okna. Via Appia vijaduktom premo56uie dolinu Siroku 197metara.Ponekadse cestamorala nasipatii nekoliko metaravisoko. Ne treba ni spominjati mnogobrojnu radnu snagu kofa ie priieko potrebnaza gradnju i odrZavanjecesta. Rimski su putovi zaista dvrsti. Radnici prvo kopaju dva usporedna jarka za odvodenie vod0. Zatim dno budude cestekopaju sve do zdrave stijene, koju pokrivaju pijeskom i Zbukom. Zatim polaZuzaredom detiri zidanasloja ukupne debljine 1,5m. Radi otjecaniaoborinskih voda kolnik u sredini mora biti ispupden. Takve, dvrsto gradene ceste,trebalesu izdrZati stoljeiima, ali mi i danas, nakon dviie tisude godina, nailazimo na niihove porpuno oduvanedijelove.

Legionarigraderimskucestu.

'al -" /-.

->- r-'i

--d"tr $ $ffi#

ff$

;

+!

# n f f i "fl

M

ffi

-ll '*

r'tf

',.,.'t .r t'

B r z i mk o l i m as d v o p r e g o ms l u 2 is e i c a r s k a p o S t ar p o l e d i n c i B . ogatasi s u n e k a p r e u r e d i l di a u n j r m a m o g u c i t a t i . k o c k a t is e r p i i a i r c e v a t i . P r i i a s e d a 1 e n e k rc a r u n r i m ap o s t a v i co k r e r j i v us r o r i c uh . i k ob r r a k s e i l r o m a t r a ko r a i o l i k l

.oi""

.

'dq d

\

.,'ffi \'

.'

f :i

. " '.

a

tr,rr

ffi

,jf

\ "t".

:;:

m

ru'

ffi*

,

'' mt'i l '4h

*'F

t jt &t'

trt w .{ iY

,d-i

"'.

,j:

' r l, jbr

lr

. nqtiffiq.,

:' r:].'i i$&ist{i

{i.r '

r,i ii.

n'.;-'fu

r ;

''

4''

}dt.,

""

'+}*r;d"

'sl

...*

r."

W-'p

i-\1,

''

a:

^

m

ffifr

o'*;

.$'.

A'

1,'alaqd vrri'

qi

.. , ,,)*,l;$*fr

S v i l as t i 2 e i z K i n e , k a r a v a n a r r ad e v a p r e k o s r e c i n j o a z i j s kpi hu s t i n l a . Trgovanle s v i l o mo d v u k i oj e R i m l ; a n ed a l e x on a l s t o ki t r g o v c i m ad o n i l e l or r e z a p a m c e nzua r a d u .S v r l e I ur o b u v e c n a v e l i k oc i j e n eb o g a t a s i .

SvratiS'ta uzdu2 rinrskihputova slu2e za zarn;enuzapregai crlasonosa. U njirnaputnicirnogu prenocitii promilerritikon1e.Nlih gracieo dr2avnome troSkui o lroSkugradske trpraveili poledinaca.tJ svi-atiStinra se popravljajukoia te kupujenrana.

P o n e k a c i au l a z a k u g r a d v o j s t i o v o d ei n l e g o v i h l e g r l ap r a t i v e l i i a n stveniprijam.Svi gradsri vilecnicrtada rzra2avaluCotrroctoslicL Narod dobacuJecvijece volnicirnakoji proiaze ulicarra. U hramu ce se oclr

2 a l i v l e r s k io b r e d . a p o s l i l e .n a g o z b i , u z v a n i c ic e n a z d r a v l j a tui c a s t F i m a r z a z d r a v l j ec a r a .

,

S.,

* , 'f\., , , .

'

ir

'n

l

r

i.

r

t.

| " l *' 1f , r . ,

. , i , r { !}

t1

r r,, r i5 , iil

'i I #ftl,il -i ,"

| ,,,,

@ 'i

\ . , ,. r

ft i. f

I

I f i

I

.Jp

":.

;:,,-l*.' t,.''

",

* X

Koliko prevoznikazaopskrbuRima! Svaki dan treba nahraniti 1200000 Rimljana, a taliianska se polia sve manie obratluiu. TeZak ie to problem za drlavu. Rim dobavlja svu hranu morskim putem. Iskrcavaju ie u Ostifi, najve6oj luci Carstva.Slavni povjesnidarTacit zapisat6e da dana Eioot rimskog naroda igraika u ie >>szsakog rukama brodooljai neoremenaPazi, No, psi su u Rimu i u velikim gradovima Carstva imali i druge zadaie. Golemi psi, molosi, danonoino su straZarili na ulazima javnih zgrada. Mnoge Zivotinje lutalice obavljale su poslove dana5njih smetlara oslobadajuii grad organskih otpadaka i smradova. Bilo je pasa pratila-

ca, najde56emalih hrtova, koji su s bogatim patricijima i5li na Setnje. Bilo je vei i sljepadkihpasao demu - dini se - svjedodi slika otkrivena medu iskopinama Herkulana. Gotovo tisu6u svetih pasa, koje su drZali oko hrama boga Adranona na Siciliji, sluZilo je za vodide uzvanicimana bogatim gozbama, na kojima su obroke obilato zalijevali libacijama (Lrtvamaljevanicama).Psi su im pomagali da se vrate kuiama. Psima su se sluZili i u hajkama i u lovu na divliad. Ali, najnevjerojatniji i istodobno najokrutniji zadatak koji su Rimljani namifenili tim Zivotinjama

58

bio je preno5enjetajnih poruka koje su, na primjer, upuiivali prijateliima, sudionicima u kakvoj uroti. Nesretna bi Zivotinja silom morala progutati kovinsku cjevdicu s porukom koju je nosila naslovniku. Bila je to ufedno i njena smrtna presuda. Jer, da bi se do5lo do dragocjene poruke, Zivotinja je, dim ispuni zadatak, bila Zrtvovana. Zna se da su Rimliani znali cijeniti svoje odane sluge, pa su pronadena groblja pasa na kojima su se uz kosture na5li i novdiii, ostavljeni tu zacijelo kao >pladaza obavljenu usluguzradnapo5taPrirodosloaljupriasti nos() kako su obidno zvali dupina.

BoZju volju ie poku5ati odgonenuti tumadenjem prirodnih pojava, prekopavanjem po utrobi Zrtvovanih Zivotinja, osobito po jetri, diji boia i oblik nisu isti u svih biia. Ali.

buduinost se proricala i auspicijima, promatranjem leta pticA, na primjer le5inara ili gavrana, ili pak nadina na koji jedu svete koko5i. Klaudije Lijepi, zapovjednik rimskog brodovlja, ponio je na put, u vrijerhe I. punskog rata, nekoliko svetih kokoii. Trebale su mu )pronaii< najbolji smjer plovidbe. Zacijelo izmudene putovanjem, koko5i nisu htjele jesti ponudeno im zrnie, pa ih ie razbje5njeliKlaudije Lijepi pobacaou more. ,Kad ne Zele jesti, neka piju!se od svih zanimanja najmanje cijene zanimania ribara, mesara, kuhara i strudniaka za umakevelikog jastoga punjenog Sparogama, ribu mulj s Korzike,

najbolju paklaru Sto se nade u Sicilijanskom tjesnacu, gu5dja jetra, krupnoga utovljenog kopuna, vruiu veprovinu, tartufe i jabukegustuscena